\id ACT NT0005.AC1 SaltYui NT datapoint transfer 3-JUN-87 \h Aposel \toc1 Aposel tal ol wangwo ha bol engwi \toc2 Aposel \mt1 Aposel tal ol wangwo ha bol engwi \c 1 \s1 Yisas, “God Kwiang bai nu siralua,” dungwo ha \p \v 1 Ena Tiopilas, \p Homa na pepa ta mining bole ni tega meri irai, omaga ta hon bole ni teralia. Pepa homa mining bol ni tegiwe, Yisas honagi kebering hole ari ha maing nir si tomia. \v 2 Te i pire emgi ere hamen bani ongwo i, para weni i mu dire, mining bole ni teiwa. \p Ena Yisas yu ol pisolungure, God Kwiang yong wu bimia, ere hamen bani nala dire aposel hobi honagi onama dire nu ke tongwo hobi ha di nima pire honagi ha ditongwi. \v 3 Ena Yisas homa gaung gul honagi oli pire gomia. Golere ere honagi onama dire nu si olungwo ari aposel hobi mongwo bani u tibi emia hangwi. Hangure hamen haung yasu kebering aling poti molere, u hon oga arihobi na hanama dire tal nimni mongwo mone ol tongwo hangwi. Hanere, “O, Yisas hon airungwo pamia hano,” dungwi. Ena Yisas tal nimni mongwo olere, God kene ongwo hol i doling bonama dire krehaman di tongwi. \v 4 Tere aposel hobi u ku bongure, ha di nima pire yu ditongwi, “Hamen Abe tal ta ni terala dimua di ni tegarai, ni tenangwo inanga pamia, Yerusalem aidolekire kwi molio. \v 5 Yal Yon ari nir bil ni tongwiwe, nir wo bil ni tomba, habang gobari ta molkinangere, God nin Kwiang ure ni yon wu binangure inanua,” dungwi. \p \v 6 Dungwo gin iwe, aposel gamahobi mole Yisas yu sirin bol pungwi, “Yal Yisas ye, omaga ari wiyol ta Isrel ari kene ol mongwo hobi nu si memini olano?” \v 7 Dimba Yisas yu ditongwi, “Onangwo gin iwe, ni yalhobi hani paikimia memini ta pir po sikinanua. Abe nin haang pamia. Tani kene ol momia grang wine ole yu onangwo pamua. \v 8 Pamiba, emgi God nin Kwiang ni yalhobi monga sina i ure yon wu binangure, yulang ire nimni monanua. Molere Yerusalem malgi na hana di tibi ole, Yudia te Sameria ganba bina holo holi para weni di te i nanga pamua.” \s1 Yisas ere hamen bani ongwo ha \r (Mak 16:19-20, Luk 24:50-53) \p \v 9 Ena Yisas ha i di te pisolungure, kwahawa ure Yisas yobilungure, gamahobi han momba, ere pi hamen ala yuwo terewa sungwi. \p \v 10 Simia aposel hobi ya han gala di mongure, mongwo bani yal sutani gal pege sigiu dire ure yalhobi kina ereho si daule mongwi. \v 11 Mole yu dungwi, “Galili yalhobo, ni yalhobi tal ongure hamen bani yuwo tene han mone? Yisas iwe, omaga God nin aule ire hamen bani omia. Emgi siina dire ya ime unangwo gin iwe, omaga mo ongwo hanga meri ereyu ya ime unangwo hananga pamua,” dungwi. \s1 Yal ta Yudas aibing maulung sinama dire itibi olungwo ha \p \v 12 Ena ha dungwo i pire, aposel hobi hamen hul Olibi aidole ere Yerusalem malgi ongwi. Olibi hamen hul iwe, ulubi ta dikima, Yerusalem mala weni dungwi. \v 13 Ena Aposel hobi ere malgi pire oo ta ke engwo werang ta mini bani pire mongwi. Ena ongwo yalhobi iwe, haang yu pamia, Pita ire, Yon ire, Yems ire, Endru ire, Philip ire, Tomas ire, Batolomyu ire, Matyu ire, Alpias wang Yems diing ire, Saimon hamil ha sungwo yal ire, Yems wang Yudas ire dire, pi mongwi. \v 14 Ena haang daminga hobi iwe, yong tani ere God ha di terala dire pi mongwi. Mongure al hobo Yisas aang Maria ire, al tau ire, Yisas ebering hobo ire dire, pi mole, God ha wai ol te mongwi. \p \v 15 Ena habang gin ta Yisas nomani si pir tongwo ari miki weni wan handred twenti mongure, Pita aire yu dungwi, \v 16 “Girhobo, God nin Kwiang yal Debit yong wu bungure, Yudas haang pire, awa ha ul buku Sam mining yu bol emiraya. \li1 \v 17-20 Yal i oo i han olingere po dire dinangure, ari ta \li1 ala i pai molkinama. \rq Sam 69:25\rq* \p Te ul buku Sam ha mining ta yu pamia. \li1 “Yal i honagi ongwo bani iwe, \li1 yal ta hon maulung sire ol monamue.” \rq Sam109:8\rq* \p Ena ha iwe, nima namua dimiraya, omaga para nima omia. \p “Homa Yisas han holala dire ungwo hobi, Yudas homa engure Yisas mongwo bani omua. Yudas iwe, God nu ke tomia. Tongure na gina kina tani mole waminua. Ena Yudas tal nigi dongwo olere, moni tobo ire ganba bring simia. Ganba bring sungwo bani hogal sire, miing bol pu dire, yong gebe di mena ungure gomia. Gongure, ari Yerusalem mongwo hobi tal ongwo ha i pimia. Ena yalhobi u sina i haang Akeldama emua. (Haang i nan ha Algi Ganba wa dinaminua.) \p \v 21 “Ena yu ongwiwe, yal ta Yudas aibing maulung sinangure, honagi ereho onaminia. Olere singaba Yisas gomba, hon airimua di tenaminua. \v 22 Homa Yon nir bil tongwo haung moli uminga, Yisas hon aine kebering hongwo haung ere moli uminga, gole hon aire ere hamen bani ongwo haung moli uminga hobiwe, yal taniga i tibi olaminga Yudas aibing maulung sinamua,” dungwi. \v 23 Dungure ya sutani Yosep Basabas haang ta Yastas ire, Mataias ire dire, i tibi olungwi. \v 24 Olere God ha yu ditongwi, “O God, ni ari yong miling sina i para hania. \v 25 Na yalhobi yal sutani nu ke tominba, ni Yudas aposel aibing maulung sinama di pinanga yali, i tibi ol na to.” \v 26 Dire hulu sutani Yosep Mataias kina haang bol ere gal girungwi. Gire taniga i tibi olimba, Mataias haang i tibi olungwi. Olungure Mataias ari aposel ana holo holo kebena taniga kina honagi ereho ol wangwi. \c 2 \s1 God Kwiang Holi Spirit ya ime ungwo ha \r (Pentikos - Lev 23:15-21, Diu16:9-11) \p \v 1 Ena erin habang ta haang Pentikos u tibi ongure, Yisas doling bongwo hobi banta u ku bole mongwi. \v 2 Mongure hamen bani gintani guru dire, hamen hair mu dinba ongwo meri ongwi. Olere ya ime ure, gamahobi ami di mongwo oo ala i si di di mongwi. \v 3 Momia yalhobi hangure, endo dere gini bli bali dungwo meri dungwi. Dire pi gamahobi mongwo breng bane bani dongwo hangwi. \v 4 Ena God nin Kwiang ure ari hobi yong wu bungure, ha mane bona di nin nin olungure wiyol howa yungwi. \p \v 5 Ena Yuda ari tau God ha dungwo grang wine olere a i si wangwo hobi, ganba holo holo ke pare ha howa nin nin yungwo i pisolere, hon u Yerusalem malgi ke pare mongwi. \v 6 Molere guru dungwo i pire u ku bongwi. Bole hamba, aposel hobi ha howa nin nin yungure, arihobi, “yalhobi Isrel ke pamba, na ha dimua, na ha dimua,” dire yo yangwi. \v 7 Yo yare ganulun dire yu dungwi, “Yalhobi Galili hong yal momba, ha howa nin nin yumia hano. \v 8 Talongure yalhobi nan hana i dungure pimne? \v 9 Nan yalhobi ganba miling ta ke pare uminia. Pitia ya, Midia ya, Ilam ya, Mesopotemia ya, Yudia ya, Kapadosia, Pontas, \v 10 Esia Prisia ya, Pampilia, Isip ya, Sairini ari Libia ke paminga te, Rom ya, tan tani sini sini yare mominia. \v 11 Nan Yuda ari tau momingere, tau wiyol banta sini yare ungere mominba, Yuda ha maing pir tere momingere, tau Krit, Arabia nan para mominba, God tal nimni mongwo ol tongwo iwe, nan hana i dungure piminua.” \v 12 Dire ganulun dire nomani su su sire, yalhobi nin di wama tere yu dungwi, “Ayo, yalhobi nan hana i gintani pimia, talmere ole pime?” \v 13 Dimba, yal tau gumang iger bole wa gol tere, “Ayo, yalhobi nir bia nere, spa ole, du ha dimua” dungwi. \s1 Pita di tibi olungwo ha \p \v 14 Ena yu dungure, Pita aposel gamahobo kebena sutani hobi kina aire, gala erakere dire, ari mongwo hobi yu ditongwi, “Ni Yuda ari ya, te Yerusalem ke pai monga hobi ha ta di ni terala ogolo piro. \v 15 Na yalhobi nir bia nere spak ole du ha dimua di na tenba, nir nenaminga honmil nain klok mominga irai, omena malekimua. \v 16 Tal ominga hangiwe, homa God hana togu yal Yoel awa ha di engwo irai, omaga kara nima ongwo hanua. Ha iwe, God yu dimia, \li1 \v 17 ‘Haung ta emgi na Kwiana nu sigere, nir kuung sungwo \li1 meri ari hobi para muru mongwo bani ure, galni yal al \li1 malangwo hobi tan tani yulang tere, yong wu biralgere \li1 ha ditenamua. Te yagaling hobi omeling bani u tibi \li1 nangwo hanangure, te yal dimani hobi ul pare kuu ening \li1 bol tenangwo hanamua. \v 18 Hanangwo gin iwe, na Kwiana \li1 nu sigere, nir kuung sungwo meri unangure, honagi yal \li1 al hobi inamua. Ire molere ha maing ditenamua. \v 19 Na \li1 urere, hamen bani tal nima nangwo olere, te ganba bani \li1 tal guma hon dongwo maing ta bole i tibi olalgere, hane \li1 bukunamua. Algi ya, endo ya, engi bir ya, i tibi \li1 olalua. \v 20 Olalgere hamen bani ari si bonamio, haba algi \li1 mo enamia. Yu onangwo hananga gin i, emgi hamen \li1 ganba hobang unangwo habang kul enamua. \v 21 Enangwo gin iwe, \li1 yal tau hobang yali haang dal yu ere moli ongere, God si \li1 hon e ni tenangure sigare kule u wai nanua,’ dire God \li1 hana togu yal Yoel ha yu dimia. \rq Joel 2:28-32\rq* \p \v 22 “Ena ni Isrel ari hobi ha dinaminga ogolo pirio. Nasaret hong yal Yisas iwe, mongwo maing yu pamia. God yal i yulang tongure ire urere, tal nima ongwo maing maing olere, tal guma hon dongwo maing maing monga sina i ol ni tongure, ni nan para haminua. \v 23 Ena God tal emgi homa panangwo i para nomani si pir i kunung olere, Yisas er pera bani gonangwo dima dire, ni tongure si gonia. Si golkiwa dinba, wiyol tau Yisas si golala di onangwo hanere, mana ditekinia, dungwo ha i para bol yare si gonua. \v 24 Kara si gonba, God hon uling yungure airimia. Gongwo engwo bani ta pai molkimia, God nin uling yungure hon ere omua. Man wu engwo bani halabusi pangwo meri pamiba, nin yulang bole airimua. \v 25 Airungwiwe, kwiana moya yal Debit awa ha di engwo meri irai omaga nima omia. Debit ha iwe, yu dimia. \li1 ‘Na haniga hamen ganba hong yal gumana bani werigi werigi dimua. \li1 Yal i na kuman kine na tongure na kul pirkiwa. Yu ol na \li1 tongure, yona milna horega ongure, gun engwo tani ha di \li1 yau siwa. \v 26 Na ganba ari moliba, golere kwiana gauna \li1 kina hon airalga ipire, gun ere mining bolo moliwa. Ni \li1 na kwiana kwia molkinama di onia. \v 27 Olere, te gran wine \li1 ongwo yal gaung golere, yulagi engwo bani bli yakinama \li1 dire onua. \v 28 Ena gobari mol paralga bani paralga hol bala \li1 di na tenua. Tere ni na kina si daule moli nabilga yona \li1 milna horega onangwo dimua,’ dire Debit ha i di wai simua. \rq Sam 16:8-11\rq* \p \v 29 Ena yalhobo, na kwiana moya Debit ha dungwo i memini di tibi ol ni teralia piro. Kwiana moya Debit gongwo man wu engwo maul ya di pamia. \v 30 Debit God hana togu yal momia, God ha di yulang bongwo i Debit pimua. Di yulang bongwo ha iwe, yu dimia. Galni ta ni aibin maulung sire ni singaba king monga meri monamua. \rq Sam 132:11\rq* \p \v 31 Monangure Debit God grang ha pirere, singaba Kraist golere hon airamua di pimia. \li1 ‘Yal i kwiang kwia molkinama di olere, te gaung gonangwo \li1 ere bli yakinama di oma, dimua.’ Dimba nin omeling \li1 hankimua. \rq Sam 16:10\rq* \p \v 32 Ena Yisas gongwiwe, God uling yungure airungwo nan para haminua. \v 33 God yal i haang a yuwo olere, kina ereho si daule monama dire, i aling weni hol i olungure talhan para weni kene ol te momua. Mongure God homa aling kere ere, na nan Kwiana ni tegere inanua dimiraya, omaga tongure imua. Ingwo meri nan yalhobi God nin Kwiang nir kuung sungwo meri na tongure ire mole, tal maing maing ominga hanua. \v 34 Singaba Debit hamen bani olo homba, ha homa yu dimia. \li1 Hamen ganba hong yal ure na pi tege ega yal yu ditomua, Ni ure ana weni hol i monania. \v 35 Monangere kiani hobi unangwo u keben ali benamua.” \rq Sam 110:1\rq* \p \v 36 Dire Pita hon aine yu dungwi, “Nan Isrel arihobi talhan u tibi ongwo i ogolo pimino. Yisas er pera bani si enga yal iwe, God molere talhan para weni yulang hong yal molere, te Kraist mole dinama dire ol na tomua,” dungwi. \s1 Ari miki weni nomani si kulu sire nir bungwo ha \p \v 37 Ena ari hobi ha i pire bukunere, Pita aposel hobi kina yu ditongwi, “Girhobo, tal onamne?” \v 38 Dungure Pita yu ditongwi, “Ni yalhobi tal nigi dongwo ol wanga aidole nomani si kulu sire hon olkirala di pire wayo. Wananga tal nigi dongwo ol wanga prin pangwo i, God kri di olama dire Yisas Kraist haang dal yuwo ere nir bil ni tenaminua. Tenamingere, prin i ole ni tenamua. Tere nin Kwiang ni tenangure inanua. \v 39 Ena God aling kere ere han dungwiwe, ni tere, te wana auna hobi tere, te ari ganba milin ta mongwo hobi tere, te God ari pare ere nu ke engwo hobi tenangwo pamua,” dungwi. \p \v 40 Ena Pita Yisas talongwo hangwo i boling kul te mole ha di nima pire yu ditongwi, “Yalhobo, omaga malere tal nigi dongwo ol wangwo i pring bir pamia, ni yalhobi ongwo tali olkire i mobin hal wa tere u kwaling ta po.” \v 41 Dungure ari miki weni Pita ha dungwo ogolo a i si ware mongure nir bil tongwi. Tongure God ari tri tausen miki weni hon hon malere, Yisas pir tongwo hobi u bir weni ongwi. \s1 Ari omaga nomani si kulu sire nir bungwo hobi tal wai ongwo ha \p \v 42 Ena pire molere, aposel hobi ha maing nir si tongwo pire, te pana gale, homena tani nere, God ha di tere tere mongwi. \p \v 43 Ena God tal guma hon dongwo miki weni aposel hobi aling bani emia, ongure ari para weni kul de hangwi. \v 44 Hangure Yisas grang wine ongwo hobi bolo pana gale bona gana nin a ne i omba, i mu dire gol male a nongwo dungwi. \v 45 Dungure bona gana ganba ya nongwo hobi moni bol ire, ebir sire, talhan a nekungwo hobi aki di tongure kunung kunung mongwi. \v 46 Ari haung haung Yisas grang wine ongwo hobi ere Yuda ha maing oo mone ongwi. Pirere oo dungwo dungwo meri homena gol male nere yong tani ere gun ere mongwi. Molere God maa e tongure, ari hobi para hanere wai pir tongwi. \v 47 Tongwo gin iwe, ari haung haung singaba God ari tau nu ke tere hon pare emia sigare kule u wai ongure u miki ongwi. \c 3 \s1 Yal ta kebering keber engwo u wai ongwo ha \p \v 1 Ena girungwo ta Pita Yon kina God ha diterala dire, Yuda ha maing oo bir ala ongwi. Ongwo honagrang i haang Honagrang Wai engwi. \v 2 Engwo bani iwe, yal ta aang yong miling sina kebering aling kebir engure, mena ure hol wakire honagrang ami di mongwi. Mongwo yal iwe, haung haung ari au si u olungwo molere, ari ha maing oo ala nala dire ungwo hobi “moni na to” dire, hong di mongwi. \v 3 Mongure Pita Yon kina ala nala di ungure hanere, “moni na to” dire, hong dungwo tali dungwi. \v 4 Dimba, Pita Yon kina kebir engwo yal i teni yuling bole han tongwi. Tere Pita yu ditongwi, “Ni na yasuri na hano.” \v 5 Dungure tal ta na terala di dima di pire hangwi. \v 6 Hangure Pita yu ditongwi, “Na yasuri moni ta dikimia. Tal ta a nobilga i ni terabilua. Yisas Kraist Nasaret hong yal iwe, yulang ire uminga ni tenaminia. Ni aire hol wayo.” \v 7 Ditere aling aki dungure, gintani kebering nimni mongure, iri sire hol wangwi. \v 8 Ware Yon Pita kina ereho ala pire, ha maing oo ala i iri si ware, God haang ayuwo olere, maa e tongwi. \v 9 Tomia ari hobi hanere ganulun dire, \v 10 “Ayo, yal i homa Honagrang Wai ami di molere, ari maini ala tongwo i moni na to dire hong di momiraya, omaga u wai omue,” dire, miling si giri golere bukunungwi. \s1 Yu Pita Yuda ha maing oo bir ala ha di tibi olungwo ha \p \v 11 Ena awai ol tongwo yal i Yon Pita kina a i si mongure, ari hobi bukunere bli si pi Solomon honagrang oo ke maini olungwo bani tabin si mongwi. \v 12 Momia Pita hanere, ari yal al hobi yu ditongwi, “Ni Isrel arihobi yawe, talongwo ganulun dire bukunere na yasu tene han na tene? Yal i nimni mole hol wangwo i na yasu nin yulana ire awai ol toma di hano? Yu di hankio. \v 13 Ebraham ya, Aisak ya, Yekop ya, kwiana moya para maa e tongwo yal God tani momia, honagi ari Yisas haang ayuwo olimua. Olimba, olungwo yal iwe, ni yalhobi aule i pire ha hol bani enua. Engere Pailat gule olangwo pamba, ni yalhobi yali sigonama dire nona panua. \v 14 Mama weni dime dire mongwo yal i mobin hal wa tenia. Tere Pailat pirere Yisas si golo dire, yal ta ari si gongwo yal i gule ole na to dinia. \v 15 Dire mol pai hong bling memini yali hol wai i tibi ol na tomba, si gonia. Si gonba, God nin uling yungure, yulagi engwo bani aidole airimua. \v 16 Airungwiwe, na yasu habilga yasu mobilua. Ena na yasu Yisas haang a i wabilua. Wabilgere Yisas yulang na tongure, awai ol tobilga hanua. Yisas nin yal i aki di tongure, ni yalhobi monga omin bani u wai ongwo hanua. \p \v 17 “Ena yalhobo, ni singaba hobi kina Yisas tal ki ol tenia. Tere pir kun olkinga mere ni yalhobi ere yu nin onga haminia. \v 18 Hamen haya God awa ha hana togu yal grang pirere, Kraist gaung gul ire gonamua dimiraya. Dungwo meri irai omaga yu ol tengere nima omua. \v 19 Omia ni yalhobi tal nigi dongwo onga prin pangwo i, God kri di ole ni tenama dire, tal nigi dongwo ol wanga pisole, nomani si kulu sire, God bolo pana galio. Gananga God ni arihobi si hon e ni tenangure sigare kunanua. \v 20 Kunangere, God nu ke tongwo yal Yisas Kraist hon nu si ni yalhobi monga bani olamua. \v 21 Olamba, omaga hamen bani monangure, God talhan para weni hon ol eralga gin i, singaba Kraist hon manbi unamia dire, awa dungwo i hana togu yal pirere, di tibi ol na tomiraya. \v 22 Tongwo meri iwe, yal Moses yu dimia, God na na bai nu sungure, hana togu yal molga meri ni yalhobi monga sina i ebin hobo ta yu monamia. Molere ha dinangwo grang bani ogolo wine ole pir to. \v 23 Tere wine olkinanga hobi ha maing pungwo hobi kina ereho monanba, God ni ai di mena olere ni sinamua. \v 24 Ena God hana togu yal Samyuel homa weni momia. Mongure emgi emgi tau ainere moli ongwo hobi iwe, para weni grang u tani pirere, omaga tal ongwo meri awa ha ere yu dimiraya, weni kara nima omua. \v 25 Omaga malinga hobi iwe, God hana togu hobi gang monia. Homa God kwiana moya hobi ha wai ole gua sungwo meri irai omaga ni yalhobi ereyu gua sinanua. Homa God kwian moya Ebraham yu ditomiraya, Ni galni hon male siru dinamua. Dinangwo hobi God yulang tenangure, ari bina holo holo mol i ongwo hobi awai ol tenangure, sigare kule u wai namua. \v 26 Yu dungure God honagi yal Yisas nu ke tere bai nu sungure, ure tal nigi dongwo ol wanga i, pisole, sigare kule ure God hol di ni tongwo i doling bonana di olere, awai ol ni tomua,” dungwi. \c 4 \s1 Arihobi Pita Yon kina hane sungwo ha \p \v 1 Ena Pita Yon yasuri ha i di te mongure, ha maing oo singaba ire, ha maing oo bir er kwi nu mole kene ongwo yal ta ire, Sadyusi ire dire, u pa dungwi. \v 2 Dungure yasuri, Yisas golere hon airungwo mere ari tau yu onamua dire boling kul te momia, arihobi u hanere nigi de pungwi. \v 3 Pirere yasuri han sire, tanangwo ha hol ol terala dire, hamen girimia, halabusi oo ala i olungure, pai mongwi. \v 4 Pai momba, Pita Yon yasuri ha nir si tongwo i, ari miki weni wine olere, Yisas pir tongwi. Pir tongwo hobi iwe, yagir namba imu dire paib tausen mongwi. \s1 Yasuri aule ire pire kaunsel mongwo bani ha hol ol tongwo ha \p \v 5 Ena hamen tangure, ha maing oo singaba ire, ha maing yal bir ire, Lo ha nir si tongwo tisa ire dire, Yerusalem malgi i ku bole mongwi. \v 6 Mongure Yuda ha maing oo kene ongwo yal bir Anas ire, Kaiapas ire, Yon ire, Aleksanda ire, singaba tau ire dire, para u ku bole mongwi. \v 7 Molere aposel suri aule ire, sina ure, yu sirin bol pungwi, “Ni talmere ole yulang bole honagi one? Ara yulang ni tongure, haang dal yuwo erere, tal i one?” \v 8 Ditongwo gin iwe, God nin Kwiang ure Pita yong wu bilere, a kulang pai tongure, nimni mole yalhobi yu ditongwi, “Yuda ari yal bir ye, \v 9 Yalhobo, yal ta kebering kebir engwo na yasuri aki di tobilga u wai ongwo i hanere dino? \v 10 Dinanga ni Isrel ari hobi kina para piro. Nasaret hong yal Yisas Kraist ni yalhobi er pera bani si gonga gongure, God nin uling yungure airimia. Airungwo yal iwe, yulang na tongure, haang dal yuwo ere awai ol tobilga kebir engwo yali u wai ongwo hania. \v 11 Yisas haang pungwo mere ha maing buku yu di emiraya, \li1 Oo kengwo yalhobi torari ta ire mebin dama dire aidolamba, \li1 olangwo torari i God nin ire bring torari sinangure nima \li1 pire dinamua. \rq Sam 118:22\rq* \p \v 12 Dinangwo meri iwe, Yisas ere yu nima pire momua. Molere yal i nin muru arihobi aki di tongure, sigare kule u wai ongure, te emgi tau u wai namua. Yal ta monangure, God yulang tenangwo awai onangure sigare kulkinamia. Yal i tani momua.” \p \v 13 Ena arihobi Yon Pita kina grang bani han momba, ha nimni mole dimia, ari hobi hanere, “ayo, yasuri sikul ta dikimiraya, ha i tal ole dime?” di hanere nomani si gogo dangwi. Damba, homa iwo yasuri Yisas kina wangwo hamingirawe di pungwi. \v 14 Pirere kura ha di tenamba, kebir engwo awai ol tongwo yal i ure Yon Pita kina si daule aire mongwo hangwi. Hanere yalhobi ha ta ditenamba, grang oun dongure han ole mongwi. \v 15 Molere ere pi maini monana po ditere, yalhobi nin ha diriyala olungwi. \v 16 Olere, yu dungwi, “Nan gina yasuri tal ol tenamne? Tal guma hon dongwo ongwo i Yerusalem ari hobi para han po sire momia, nan aulu bai haunaminga paikimua. \v 17 Paikimba, guung haang i ari ganba bina holo holi pirikinama dire, Yisas haang dale honagi olkio dire mana ditenaminua,” dungwi. \v 18 Dire, “hon ala wo” ditongure ungure, “Yisas haang dal yuwo ere ha i ari hon nir si tekio,” dire mana giring ditongwi. \v 19 Ditomba, Pita Yon kina ha mong yu ditongwi, “Na yasuri God grang wine obilga i pisolere, ni gran wine olabilga wai panam mo? Nomani si pir kun olio. \v 20 Na yasu Yisas tal ongwo hanere, grang pirere dibilga i, pir uning si ole ta molkirabilua.” \v 21 Dungure u ku bongwo hobi yasuri kul pinama dire, han tere erepo ditongwi. Ditongure yasuri tal ongwo i ari hobi hanere, God haang dale maa e tomia, ari u ku bongwo hobi yasuri sinangwo paikungure, han olimia, ere ongwi. \v 22 Ena kebir engwo awai ol tongwo yal iwe, yagaling ta molkimia, ari yal me erin yal su kebering aling poti mongwi. \s1 Yasuri ere ongure gamahobi kina yong tani ere God maa e tongwo ha \p \v 23 Ena Pita Yon kina ere gamahobo tau mongwo pirere, singaba hobi ha ditongwo meri boling kul tongwi. \v 24 Tomia pirere, yalhobi kina yong tani ere mole, God ha yu ditongwi, “Yulang hong yal ye, ni hamen ganba ya, nir sol wara ya, talhan ganba bani pangwo hobi ni ol enua. \v 25 Homa ni Kwian ure kwiana moya ni honagi ol ni tongwo yal Debit yong wu bimia. Bungure Debit grang bani yu dinia, \li1 ‘Ari wiyol tau talongure yong ki eme? \li1 Te ari tau talongure nomani miki miki si pime? \li1 \v 26 Te ganba ganba singaba king para weni u ku bolere, \li1 God singaba Kraist kina a ime ol terala dire, yulung \li1 bomua.’ \rq Sam 2:1,2\rq* \p \v 27 Dire Debit ha yu dungwiwe, omaga nima omua. Singaba king Herot ire, Pontias Pailat ire, ari wiyol tau ire, Isrel ari ire dire, ni wani Yisas Kraist tal dime dire ongwo yal i a ime olala dire yulang bomua. \v 28 Bolere nin pungwo mere pire tal yu ol wamiba, ongwiwe, ni homa yulan bole nomani pire tal yu olala dire onga meri omua. \v 29 Nabe, yalhobi tal gogo ol na terala dire ongwo hania, ni aki di na tengere, nimni mole, ni ol wai ol tenga ha maing di tibi ol tenamna. \v 30 Tenamingere ari nibil ongwo i ni nin yulan to. Tere ni wani Yisas han dal yuwo ere tal nimni mongwo miki weni onama di pinga meri aki di na to.” \v 31 Di te pisolungure, oo i ememe ongwo tani hol wangure, God nin Kwiang ure ari hobi yong wu bungure, sipapa sire, nimni molere, ari moma ama di pirikire ha maing di tongwi. \s1 Yisas grang wine ongwo hobi yong tani engwo ha \p \v 32 Ena Yisas grang wine ongwo hobi yong miling tani ere mongwi. Molere, “I na talna dimua,” dikire, gol male a nongwo dimia hangwo hangwo i holo holo ongwi. \v 33 Ongure aposel hobi yulang ki bolere, Yisas golere hon airungwo ha i boling kul tongwi. Tomia God hanere, pirari pare aki di tongure u tani pire pana gangwi. \v 34 Gamia yalhobi mongwo sina i yal ta gal kul nir homena ta wa dukima. Yalhobi ganba ya, oo ke pangwo hobi yal tau tere moni bol ingwi. \v 35 Ingwo moni iwe, ire, aposel hobi tongwi. Tongure aposel hobi ire talhan a nekungwo hobi aki di tere tongwi. \p \v 36 Ena yu ongwiwe, yol Yuda Libai yal ta Saipras malgi kul engwo yal, Yosep aposel hobo haang hon Banabas engwi. Engwo haang iwe, memini yu pamia di gon gan ongwo yal momia. \v 37 Molere ganba ya nongwo ta yal ta tere moni bol ingwi. Bol ingwo moni iwe, i ure aposel hobi tongwi. \c 5 \s1 Ananaias Sapaira kina tal ongwo ha \p \v 1 Ena yu tomba, yal ta hang Ananaias eumbi Sapaira kina ganba ta ereyu yal ta tere moni bol ingwi. \v 2 Ingwo moni iwe, yasuri moni tau aposel hobi tomba, tau nin i kul si engwi. \v 3 Yu ongwo i Pita hanere, Ananaias yu ditongwi, “Ananaiasiye, ni moni hol bane i kul si engiwe, enga paikimia, God nin Kwiang bal tengiwe. Seten ni kraun sungure bol yania. \v 4 Ena homa ya dungwo haung, ni ganba dimia. Ganba yal ta tere moni inga i ni moni dimia. Yu onga i talongwo nomani si pire one? Yu ongi ari bal tekinia. God nin maulung bani bal tenua.” \v 5 Dungure Ananaias pirere gintani u di ya manbi sire gongwi. Gongure ari tau para mole ha dungwo pire, mongwo hobi hanere, miling si giri gongwi. \v 6 Gongure yagaling hobi ure gal yobile tere, i pi man wu engwi. \v 7 Engure haung obilga mol goi si pire eumbi ere ala ongwi. \p Ongwiwe, wiimbi tal ol tongwo i hankima. \v 8 Pita al i yu ditongwi, “Ni yal al suri ganba moni bol inga i muru na ten mo?” Eumbi “Owa, muru ni tominua” dungwi. \v 9 Dungure Pita al i yu ditongwi, “Ni yal al suri moni nere ure talongwo God Kwiang kera kul tene? Han yuwo olo. Ni winimbi irai man wu engwo yalhobo ure hona mongwo yuwo hanega. Momia ni para ni pi man wu enamua.” \v 10 Dungure al i gintani golia Pita kebering bani dungwi. Dungure yagaling hobo ungwo tali ure, ipire wimbi man wu engwo bani engwi. \v 11 Emia tal ongwo ha iwe, boling kungure, ha maing pire mongwo hobi ire, ari hobi para ire dire, pire miling si giri gongure, kul bir pungwi. \s1 Tal guma hon maing maing i tibi olungwo ha \p \v 12 Ena aposel hobi tal guma hon nimni mongwo miki weni omia, arihobi hane bukunungwi. Bukunungure, Yisas grang wine ole pir tongwo hobi pi Solomon honagrang oo ke maini olungwo bani mongwi. \v 13 Mongure, ari hana ya mongwo hobi bolo pana gal molkinamba, hang a yuwo olere, wai pir tongwi. \v 14 Yu omba, ari yal al miki weni Yisas hamen singaba momia di pire, u Yisas grang wine ongwo hobi kina hole molere, u bir ongwi. \v 15 Ena aposel yalhobi tal ongwo i hanere, ari nibil pangwo hobi er ba hau ire, homaulung bangi engwi. Erere yal Pita wiyala nangwo guung mulangwo nibil wai sinamua di pungwi. \v 16 Ena Yerusalem oo malgi ari bina holo holi pai ongwo i tau nibil pare te kwia nigi dongwo yong sina mongwo hobi para aule ire ungwi. Ungwo hobi para weni u wai ongwi. \s1 Aposel halabusi pangure ensel ure auli mena olungwo ha \p \v 17 Ena yu ongwo Yuda ha maing oo singaba Sadyusi kina pirere, yal i talongwo ome, dire nigi de pire kiang bangwi. Bare talta ol terala di pungwi. \v 18 Pire aposel hobi a i si molere, halabusi oo ala olungwi. \v 19 Olimba, ginangwo hamen singaba ensel ta ure, hoiri yaule tere, aposel hobi aule i mena pire yu ditongwi, \v 20 “Ni yalhobi ere Yuda ha maing bling mining oo ala pire, ha maing hol hon mol panangwo bani panangwo ha i di ba bole boling kul to.” \v 21 Dungure aposel ha dungwo meri wine olere, honmil sinamo Yuda ha maing oo ala pire ari yal al ha nir si tongwi. \p Ena Yuda ha maing kene ongwo yal hobi Yuda ari singaba hobi para Yuda ari kaunsil hobi gala di ku bongwi. Bole aposel hobi aule i unama dire gala di halabusi oo malgi olungwi. \v 22 Olimba, polisman ta pirere hamba, aposel hobi molkungwi. \v 23 Molkungure, polisman siina di memini pire singaba hobi yu ditongwi, “Na pi pa dire haminba, hoiri mama dimio, te nona pangwo hobi girungwo u egere holo holi hon momia, yalhobi ala molkimua” dungwi. \v 24 Dungure ha maing oo sugul irang bir ta ire, Yuda ha maing oo kene ongwo yal bir hobi ire dire, ha i pire nomani si gogo dalere yu di pungwi, “Ayo, molki dimia, hol makena u mena ome? Tal onamne?” \v 25 Dimba, yal ta u pa dire, “A, halabusi singa yal hobi irawe, ha maing oo ala molere, ari ha maing nir si te momua,” dungwi. \v 26 Dungure sugul irang yal bir ire, polisman ta ire dire, aule ire urala dire ongwi. Pirere aule ire unaminba, ari hobi hulu na sinamua dire, kul pire aposel hobi mining mining bolo aule ire ungwi. \s1 Aposel hobi kaunsel kulung pir tekungwo ha \p \v 27 Ena aule ire ure, u ku bongwo hobi mongwo bani u giu dungure, ha maing oo singaba yu sirin bol pungwi, \v 28 “Yisas tal ongwo i boling kul tekio dire hobang si ni tominiraya. Ni yalhobi warakere di te i ongere, Yerusalem malgi suwa dungwiwe, Ena Yisas gongure, na pring inama dire yulang bole ha di mere si na tenua.” \v 29 Dimba Pita aposel hobi kina yu ditongwi, “God ha dungwo nima omia wine onaminga pamia. Ari ha ya ime sungwiwe, wine onaminga paikimua. \v 30 Ni yalhobi Yisas er pera bani singa gomia. Gongure God nin uling yungure, hon airimua. \v 31 Airungure God nin aule ire, ere hamen bani pire, Isrel ari tal nigi dongwo ol wangwo pisole nomani si kulu sire, hon olkirala di pinangure God pring i ole tenama dire God nin i aleng weni holi engure, molere, nan hobana molere, aki di na tenangwo yal momua. \v 32 Te na yalhobi Yisas honagi mining aki diminia. Na yalhobi tani taman. God nin Kwiang para aki dimia. Kwiang iwe, God grang wine ongwo arihobi tongure imua,” dungwi. \s1 Gameliel Kaunsel hobi hobang si tere aposel hobi han olo dungwo ha \p \v 33 Dimia Kaunsil singaba hobi nigi de pire yong golere aposel hobi si golala di pungwi. \v 34 Di pimba, Perisi yal ta Gameliel, Kaunsil yal Lo tisa molere, ari hobi ha nir si tomia, pirere nugun don kengwo wai piminua dungwo yal i, aire, aposel hobi aule ire, “Mena po. Haung obilga monamua,” ditongwi. \v 35 Ditere singaba u ku bongwo hobi yu ditongwi, “Ni Isrel arihobi yalhobi tal ta ol terala di pinanga nomani si pir kun olo. \v 36 Homa yal ta Tiudas u tibi pire singaba bir moliwa dungure, ari miki weni po handred doling bomia. Bomba, si gomia gamahobi u sutani pire honagi ol tekimia. \v 37 Te Gaman haang esa dungwo haung Galili yal ta Yudas u tibi pire dungure, ari tabin hobi sikira dire tau pir tomia. Tomba, ere yu si gongure, doling bongwo hobi ere yu u sutani pire honagi ta ol tekimia. \v 38 Yu ongwo meri irai omaga boling kul tibi olia. Yalhobi tal ta ol terala di pinanga i pisolo. Ya monamia. \v 39 Nin haang panangwo di wanangwo i, ya ime sinamba, God haang panangwo di wanangwo i ya ime ta sikinangwo pamua. Ena ni yalhobi hadagi dire ol i nanga God kina kura bonanga pamua.” \s1 Aposel hobi Yisas haang awala gaminga ipire gul iminua dire gun engwo ha \p \v 40 Ena yu dungure ari singaba u ku bongwo hobi, “Owa, ha pangwo dinua” dungwi. Dire aposel hobi wo ditomia ungure, kewa kuba sire Yisas ol wai ol na tongwo ha i ari hobi ditekio dire hobang si tongwi. Tere gule olungwi. \v 41 Olungure Kaunsil oo malgi pisole ere mena ongwi. Ere mena pire God hon maa e tere “Yisas pir tere honagi ominga i pire gul iminia. Ire God wai pir tomimua,” dungwi. \v 42 Ena yalhobi Yuda ha maing oo ala te nin oo ala Yisas Kraist ol wai ol na tongwo ha maing nir si tere tere ongwi. \c 6 \s1 Aposel hobi aki di na tenama dire ari sebenpela itibi olungwo ha \p \v 1 Ena emgi haung ta Yisas doling bongwo hobi u bir ongwi. Ongure gamahobi tau yol Isrel momba, Griki howa yure yure mongwi. Mongwo hobi iwe, yol Isrel Hibru ha dungwo hobi kina ha bolbin dungwi. Griki ha dungwo hobi, “Hamen haung haung na al werai hobi moni ebir si na tenga kunung paikimua” dire, han tongwi. \v 2 Tomia aposel hobi pirere, Yisas doling bongwo hobi gala di ku bolere, yu ditongwi, “Nan aposel hobi God ha maing honagi pisole, homena honagi onaminga kunung panamo? I ta paikinamia. \v 3 Gir hobo, ni yalhobi monga sina i yal ana hol pai muru hol pai sutani God Kwiang yong sina molere, yong wu bungure, tal dime dire ole nomani wai pangwo hobi, nu ke tere, ha maing moni honagi olo, ditenamna. \v 4 Ditere nan yalhobi God ha ditere tere mole, te ari hobi ha maing di te monamna.” \v 5 Dungure ari hobi “Owa, para dinua” dire, ari ana hol pai muru hol pai sutani i tibi olungwi. Olungwo hobi haang yu pamia. Ta Stiben, yal i God Kwiang yong wu bungure God ogolo pir tongwo yal momia. Te ta Pilip, ta Prokoras, ta Naikena, ta Taimon, ta Pamenas, ta Antiok hong yal Nikolas homa wiyol ta momba, Yuda ha maing pire u Yuda ari mongwo sina i ure momia. \v 6 Ena haang dangwo hobi u aposel mongwo mala i mongure, aposel hobi God ha ditere yalhobi breng a tau si tongwi. \v 7 Ena God tal ol na tongwo ha maing i wa dire ganba ganba i pai i ongwi. Ongure Yerusalem malgi ari hobi miki weni Yisas pir tongure u bir ongwi. Ongwo hobi iwe, Yuda ha maing oo kene ongwo gamahobo miki weni para Yisas pir tongwi. \s1 Yudari hobi Stiben ha hol ol tongwo ha \p \v 8 Ena yal Stiben iwe, God aki di tere yulang tere dimia, yal i tal guma hon nimni mongwo miki weni omia ari hobi hangwi. \v 9 Hangure Yuda ha maing oo yal tau homa boi honagi yal momba, omaga aidole ya mongwi. Mongwo hobi iwe, Sairini hong yal tau ire, Aleksandria yal tau ire, Silisia tau ire, Esia tau ire dire, molere, yal Stiben kina ha bolbin dungwi. \v 10 Dimba God nin Kwiang Stiben yong wu bungure, Stiben ha dungwo mo yuwo ongure, yalhobi ha dungwo ya ime sungwi. \v 11 Simia yalhobi yal tau yong wu bungure hasu dire, “God yal Moses kina gaung ha simua” dungwi. \v 12 Dungure ari yal al hobi ire, ha maing oo singaba ire, Lo ha nir si tongwo hobi ire dire, yong ki e tere, Stiben aule ire Yuda ha maing oo Kaunsil mongwo bani ongwi. \v 13 Pirere hasu dungwo yal tau aule ire pire yu dungwi, “Yal i mone mone Yuda ha maing oo bir te Moses krehaman ha gaung ha simua. \v 14 Sire Nasaret hong yal Yisas ha maing oo bir aidolangure, Moses krehaman ha aine aine di na tongwo hobi pisolangure, ha maing ta hon ere aine di na tenamua.” \v 15 Dungure Kaunsil uku bongwo hobi Stiben gumang bani tene yuling bole hangure, Stiben gumang digan holkire ensel pirari gumang hongwo meri homia hangwi. \c 7 \s1 Stiben kaunsel maulung bani ha di tibi olungwo ha \p \v 1 Ena Yuda ha maing oo singaba nambawan molere, Stiben yu sirin bol pungwi, “Ha i ha pangwo dim mo?” \v 2 Dungure Stiben yu ditongwi, “Ni Yuda ari ena abina hobi pir molo. Kwiana moya Ebraham Heran ganba hore, Mesopotemia ganba ke pai mongwo gin iwe, God na hankinama dire nin u tibi pi na tere, ure, Ebraham yu di tongwi, \v 3 ‘Ebin abin hobi nin ganbani para aidole, ganba banta i tibi ol ni teralga bani ke pare monana po.’ \rq Jen 12:1\rq* \p \v 4 Dungure Kaldia aidole, pi Heran oo malgi ke pai momia. Mongure Ebraham irang gomia. Gongure God Ebraham aule ire, na yalhobi Yudia ganba ke pai mominga bani umua. \v 5 Umba, God Ebraham ganba girin ta nin tenangure, ya nere ke paikimia. Ganba obil weni taga ere ya nekimia. Ya nekimba, God emgi Ebraham gang male siru dinangwo hobi ganba tegere ya nenamua, dimia. Ebraham wang ta kul ekungure ha i homa di tibi ol tomia. \v 6 Tere God yu dimia, ni galni ganba bani male siru dinangwo dire pi wiyol ganba banta molere, boi honagi yal molere, me erin miki weni po handred yia molere, gul bir pire pire moli namua. \rq Jen 15:13-14\rq* \p \v 7 Moli nangure ari boi honagi ol tongwo hobi ha hol ol teralua. Teralgere ni galni hobi wiyol ganba ta aidolere, ere memini umia, ure na u na hole maa e na tenamua. \v 8 Dire God Ebraham gang hobi gaung bol olama dire yu ditomia. Ditongure Ebraham wang Aisak kul nere hamen haung ana hol pai muru, hol pai sui tai dire molere, gaung bol olimia. Te Aisak wang Yekop ere yu ol tomia. Te Yekop wang ana holo holo kebena sutani kul engwo hobi ere para yu gaung bol olimua. \rq Jen 17:10-14\rq* \p \v 9 “Ena kwiana moya homa malungwo hobi yal Yosep kiang pai tere Isip ari hobi tere, moni bol imia. Imba, God Yosep aidolekimia. \v 10 Kina ereho mongure ari hobi talime oun dongwo Yosep ol tomiba, God aki di te momua. Mongure Yosep Isip singaba Pero mongwo bani pire nomani wai pangure tal wai mone omia Pero hamua. Hanere Pero Yosep nin oong te Isip ganba para imu dire kene ol monama dire, i tibi ol tomia. \p \v 11 “Ol mongure emgi menan bir u tibi pire Isip ganba ya, Kenan ganba menan bir gomia. Golere gul bir weni pimia. \v 12 Nan kwiana moya homena wa dumba, Yekop mole pungure Isip ganba homena ya dimua dungwo pimia. Pirere Yekop wang kwiana moya hobi homa bai nu si olungure, kwiana moya hobi pi Isip malgi omia. \v 13 Pire u mole, emgi hon omia. Ongure Yosep abimbi hobi nin tal ol tongwo maing di tibi olimia. Olere ‘ni yalhobi ebin Yosep na moliwa’ ditomia. Ditongure king Pero Yosep gamahobi han pa dimua. \v 14 Ena Yosep irang Yekop abing hobi kina unama dire gala di aulimia. Aulungwo hobi namba imu dire, 75 di aulungure Isip ganba umia. \v 15 U molere Yekop gongure wang na kwiana moya hobi para gomua. \v 16 Gongure er ba hau ire pi Sikem ganba pire man wu emia. Engwo ganba iwe, homa yal Ebraham yol Hemo ganba ta moni bring si ingwo bani man wu emua. \rq Jen 39-50\rq* \p \v 17 “Ena homa God Ebraham aling kere e tere tere ongwo meri irai omaga u tibi nangwo haung mala umua. Ungure na arina Isrel ari hobi Isip ganba molere, miki male siru di mena omua. \v 18 Emgi Isip yal bir king ta u tibi pire, Yosep tal ongwo i ha gung pirekire, Isip ari kene omia. \v 19 Ol molere, na kwiana moya hobi bal tomia. Tere wang aung hobi pia si maini olo ditongure, olungure, gir hobi gomua. \v 20 Golere tal yu ol mongwo gin iwe, yal Moses aang kul engure, gumang grang wai weni homia. Hongure irang aang suri haba sui tai dire, gir i kene ol i wamia. \v 21 Ware emgi auli maini ongure, singaba Pero aung i ure hanere, gir i wai weni hanere, na kul nerala yuwo dire nin kul engwo tani kene hane ogolo weni olere yu wamua. \v 22 Yu wangure Moses bir dale Isip ganba sikul di momia. Mongure, Isip ari hobi nin memini pangwo meri Moses krehaman tongure, yal i pire nona pare nimni momua. \rq Eks 1:7, 2:10\rq* \p \v 23 “Ena emgi Moses ari mole me erin yia yal sutani kebering aling molere, na nan arina Isrel ari hobi monangwo haralua di pimia. \v 24 di pire hangure Isip ari ta ure Isrel ari ta ol gogo dal tongure hamia. Hanere yal i ure Isrel yal i aki di tere Isip ari si gomia. \v 25 Si golere yu nomani si pungwi, na arina Isrel ari hobi aki di tegiwe, God yulang na tongure, Isrel ari hobi u wai naminua di pinama di pimia. Di pimba, Isrel ari hobi Moses tal ongwo i nin hang pangwo ol wama di pimua. \v 26 Pire parere, honmil hon u pa dire hamba, Isrel yal sutani nin kura bomia hanere, ‘A, ni yasuri nin holo holo kura bolala di ongiwe, paikimia, bolkio,’ dire a poira simia. \v 27 Simba, tal gogo ole pring pangwo yal i Moses anu si ulubi olere, ‘Ara kene onanga yal mole yas ha hol ol na tenanga yu olo di ni tome? \v 28 Ongi ni Isip yal ta si goniraya, na yasuri ere yu na si golala di on mo?’ di tomia. \v 29 Ditongure Moses tal ongwo i, Pero ha wai ha pinama dire te omia. Te pirere ere pi Midian ganba momia. Moli pire wang sutani kul emua. \rq Eks 2:11-15\rq* \p \v 30 “Ena me erin yal sutani kebering aling mol i pirere, Moses hamen hul Sainai mala weni ganba po engwo bani mongure, kwia ensel er migiga ta endo bala sungwo sina ala i u momua. \v 31 Mongure Moses endo bala i hane bukunere, er bani endo dongwo i harala di mala omia. \v 32 Omba, endo dongwo sina ala i God ha yu di mena, olimia, ‘Ni kwian moya Ebraham ire, Aisak ire, Yekop ire dire, God na moliwa.’ Dungure Moses ganulun dire, kul pire, ikwi bomia. \v 33 Bongure God yu ditomia, ‘Ganba ire aire monga bani isra mana pangwo ai dimia, ni keben daing gule ole molo. \v 34 Na gamna hobi Isip ganba molere, gul bir weni i tibi ole mongwo haminge. Hamingere ari hobi hai mere ginga di mol dungwo i pirere aki di tegere u wai nama dire ya ime wiwa. Wiya ni airingere, ni bai nu si olgere, Isip ganba mole unga bani nanua.’ \v 35 Ena yal Moses iwe, ari hobi kene ol na tere ha hol pungwo yal monanga ara molo dire i tibi ol ni tome? di tere siga wa tomiraya. Wa tongwo yal iwe, God nu ke tere Isrel arihobi sigare kule u wai nama dire er bani endo bala sina ala i ensel ta mongwo hangwo yali, aki di tomia. \rq Eks 3:1-22\rq* \p \v 36 Tongure Moses ari hobi Isip ganba aidolama dire aule re omia. Pire Isip ganba te pil nir digan Nol mongwo bani te, ganba po engwo bani me erin yal sutani kebering aling wa molere, tal guma hon dongwo ole, tal nimni mongwo moni omia hamua. \v 37 Hangure Moses iwe, Isrel ari hobi yu ditongwi, ‘God na nu si olungwo meri ni galne male monangwo bani yal ta ereyu nu si olangure, God hana togu yal molga meri monamua.’ \rq Eks 14:21\rq* \p \v 38 Dimia emgi ari hobi pi ganba po engwo bani mongure Moses kina para momua. Mongure kwiana moya hobi Moses kina mongwo gin iwe, Sainai hamen hul ensel ha ditongwo i Moses nin pimua. Pungure God ha maing nona pangwo nan mominga bani aine aine pai nama dire, Moses ditomua. \rq Diu 18:15,18\rq* \p \v 39 Ditomba, nan kwiana moya hobi wine olkima, pisolere Moses ni kene ol na tenga paikimua dire, aidole, yalhobi hon ere Isip nangwo ha wai pimua. \v 40 Pirere yal Eron yu ditongwi, ‘Ni tal ta yong ba e na tengere, na yalhobi pir tenaminua.’ ‘Ena Moses iwe, na yalhobi Isip mominga na aule ire umia omaga banta om mo, gom mo, han kun olekiminua.’ \v 41 Dire ari hobi bulamahau giring mongwo meri yong ba ere, hau si ke tere, nin talhan ol engwo i ere wai pire, homena si gal nomua. \v 42 Ena yu ol wangwo hobi, God hanere, mobing hal wa tongure ari hobi haba ya, kulmoma ya, ari ya hanere pir tongwo i, God pir tenangwo tenama aidolo dire han gogo dal olimia. Olungwo ha iwe, God hana togu yal ta ha yu dire mining bol emiraya, ‘Isrel yal al hobo, ni ganba po engwo bani me erin krismasi yal sutani kebering aling molere hau si gangarai, na ta si gal na tekiniraya. \rq Eks 32:1-10\rq* \p \v 43 Tekire yong ba engwo gal haang Moloko gal oo kere i ala i ere a ire ire waniraya. Ware kulmoma ta haang kwia Repan momua dire pir tere a i si waniraya. Hulu iwe, ni yalhobi nin mining ganing wai ol ere i ware pir tenua. Yu ongiwe, na wai pima di pino? Ta pirikia. Ni bai nu si olgere Bebilon ganba hol bani monanua.’ \rq Emos 5:25-27\rq* \p \v 44 Ena homa nan kwiana moya ganba po engwo bani molere, gal oo kere God na kina si daule mominua dire, pir tomua. Gal oo iwe, God homa kenama dire, Moses nibil di tongwo meri kemua. \rq Eks 25:9,40\rq* \p \v 45 Emgi kwiana moya gal oo i, wang kul nongwo hobi, Yosua kina mongwo gin i, si aine aine tongure, ari hobi gal oo i a pema ke engure, God ganba hong si doling i olungure, u banta ongure, ganba i na kwiana moya hobi imua. Ingure gal oo i, singaba Debit mongwo gin i, ya di pamua. \v 46 Ena God Debit tal dime dire ongwo hanere miling ala pamia. Pangure Debit God kina ha di te molere, gal oo nigi domia oo nimni mongwo ta kerala dire sirin bol pimua. Pungure God, ‘Owa, ni wani ke na tenamua’ dungure, Debit nin kekima. \v 47 Moli pire gongure wang Solomon aibing maulung sire oo i kemua. \rq 1 King 6.\rq* \p \v 48 Kemba, God iwe, ari ha maing oo kengwo ala i tani momo? I ta molkimia. Banta banta para weni momua. Mongwo ha iwe, God hana togu yal ta yu di tibi ol emiraya, \li1 \v 49 ‘Nabe God yu dimia, God tani weniga momba, te \li1 hamen ganba moiring sina i para weni wa pa dimua. \li1 Ni oo talmere ole ke na tengere kunung bename? Ni \li1 bol taniga kul na tengere kunung benamo? I ta \li1 bekinamua. \v 50 Oo ya, bol ya, talhan hobi hobang na \li1 molkio? Na tani moliwa.’ \rq Ais 66:1-2\rq* \p \v 51 “Ena hana togu yal yu dimba, ni yalhobi kere pir tekire, kuru dinua. God pir tekinga hobi ni nomani yu pania, pare God ha dungwo i pire a i si wakinua. Wakire kwiana moya hobi God nin Kwiang pir tekungwo meri ni ere para yu pir tekinua. \v 52 Tekingiwe, homa kwian moya God hana togu yal taniga tal gogo ol tekinangwo yali momua dire haang dalo. Hobi para weni tal gogo ol tomia. Tere God honagi yal bir tal dime dire ongwo yal i unamua di tibi ol tongwo hobi para si gol wai simua. Sungwo meri iwe, ni omaga God honagi yal bir nan mominga bani ungwo irawe, mobin hal wa tere si gongere gomua. \v 53 God Lo krehaman ha iwe, ensel ire ni yal hobi monga bani umba, a i si ware wine olkinua.” \s1 Arihobi Stiben hulu sire si gongwo ha \p \v 54 Ena Stiben ha i di tomia ha maing Kaunsil hobi nigi de pire yong ere mongure grang kul hangwi. \v 55 Hamba, God Kwiang ure Stiben yong wu bile yulang tomia hamen bani yuwo hanere, God nimni mongure Yisas kina si daule momia hangwi. \v 56 Hanere, “Han ya olega. Hamen hona grang hoiri yaulungure God Ari Wang Weni kina si daule mongwo haniwe” dungwi. \v 57 Dungure yalhobi kraung agi dire, mu di ongwi. \v 58 Pire Stiben auli mena pire, hulu kuba ire sungwi. Sungwo hobi galsina gul ire pire, yagaling ta Sol mongwo bani engure, kene ol mongwi. \v 59 Ena yalhobi hon Stiben hulu kuba sungure Stiben gala dire yu dungwi, “Yal Yisas ye, golalia na kwiana aki di iyo.” \v 60 Dire ikwi bole gala dire, “Nabe, ari hobi talime olere, tal digan ol na tongwo i pring tekio.” Ditere gongwi. \c 8 \s1 Sol ari Yisas pir tongwo hobi ol gogo dal tongwo ha \p \v 1 Gongure Sol hanere, Stiben krai mongwo gomia dire wai pungwi. \p Ena yu ongwo gin iwe, ari hobi yol Yuda Yisas ha maing pire Yerusalem ke pangwo hobi tal maing nigi dongwo ol tongwi. Ol tongure, Yisas doling bongwo hobi te pi Yudia ganba Sameria ganba holi u sutani ongwi. Ongure aposel yalhobi Yerusalem ya mongwi. \v 2 Ena ari tau God pir tere wine ongwo hobi Stiben man wu ere aya maya dire hai mengwi. \p \v 3 Ena yal Sol Yisas doling bongwo hobi para sire ol gogo dal terala di ongwi. Olere oo hona hona pirere, Yisas doling bongwo yal al hobi aule pilu dire i hani oo ala olungure halabusi pangwi. \s1 Yalhobi Sameria pire ha maing di tibi olungwo ha \p \v 4 Ena Yisas doling bongwo hobi u sutani pire, ari holo holo pai ongwo i Yisas ol wai ol na tongwo ha maing ditongwi. \v 5 Ditongure yal Pilip pi Sameria oo malgi pire singaba Kraist tal wai ol na tongwo maing di tibi olungwi. \v 6 Olungure ari miki weni Pilip ha dungwo ogolo weni pungwi. Pirere tal guma hon dongwo ongwo i hangwi. \v 7 Hangwo yal al hobiwe, tau kwia nigi dongwo yong sina i mongure gala bir dire aidole ere mena ongwi. Te ari tau kebering aling kebir engwo, kebering ki sungwo hobi awai ol tongure hol wangwi. \v 8 Wangure Pilip ha dire tal ongwo i ari hobi wai pire miling pangure mongwi. \v 9 Ena oo malgi i, yal ta haang Saimon ke pai molere, kumo gia ol mongure, Sameria ari hobi hane bukunungwi. \v 10 Kunungure yal iwe, na nan singaba bir moliwa dungure, ari mongwo yangwo moli ongwo hobi para weni ogolo weni pungwi. Pirere, Yal i God Yulang nima ongwo imia, God Yulang nimaki ongwo yal wa dungwi. \v 11 Ena yal i kumo gia mone ol mongure, ari hobi bukunere ogolo weni pir tongwi. \v 12 Tomba, Pilip emgi u pa dire God kene ongwo hol ha maing ire, Yisas Kraist ol wai ol na tongwo ha maing ire dire, di bole di tibi olungwiwe, yal al hobi ogolo pir tongure, nir bil tongwi. \v 13 Bil tongure Saimon ere para pir tomia nir bil tongure Pilip kina ereho mongwi. Mongure yal Pilip tal guma hon dongwo maing maing i tibi olungure Saimon hanere grang dalungwi. \p \v 14 Ena aposel Yerusalem mongwo hobi, Sameria ari God gung hang pir tere wine omua dungwo pungwi. Pire Yon Pita kina bai nu si olungure Sameria ganba ongwi. \v 15 Pi pa dire, Yisas doling bongwo hobi God Kwiang inama dire God ha sirin bol tongwi. \v 16 Bol tongwiwe, yalhobi God Kwiang olo ikungure, hobana Yisas haang tani a yuwo olere nir bil tomia. \v 17 Ena Pita Yon yasuri hanere, God Kwiang inama dire breng bani a tau sungure, ari hobi God Kwiang ingwi. \v 18 Ena imia Saimon aposel suri tal ongwo i hanere, God Kwiang ire ari hobi terala dire, moni ire yasuri mongwo bani ungwi. \v 19 Ure, “Ni yasuri ari breng bani a tau singa God Kwiang ingwo meri na yu olala dire moni ire wiwe. Ni yulan na tengere ari breng bani a tau siralga God Kwiang inamue,” dungwi. \v 20 Dimba Pita yu ditongwi, “God awai honagi pire yamoni tongwo tal iwe, ni moni bring siralua dinga paikimia, moni ni kina ereho endo de pangwo bani nanua. \v 21 Ena tal i ni talni ta dikimia, ni nomani paikungure God kina guma pule ikinga hamua. \v 22 Hamia ni omaga moni kina ure tal yu olalua dingiwe, moni tobo aidole, nomani si kulu sire tal nigi dongwo hon olkirala di pire wayo. Ware God sirin bol tengere pring pai ni tongwo i, i ole ni tenamua. \v 23 Ena God tal ongwo i teni han nigi de ingiwe, pring ni han hongure ni hani pai monua.” \v 24 Dungure Saimon mole, Pita Yon suri yu ditongwi, “Ni yasuri God sirin bol tengere, tal ol na tenangwo i pisole aki di na tename.” \v 25 Ena Pita Yon yasuri God ol wai ol na tongwo ha i kara di ba bol te pisole, ere Yerusalem ongwi. Nala di pire ha maing i, Sameria oo tabil tabil i di te i ongwi. \s1 Pilip Itiopia yal ha maing di tongwo ha \p \v 26 Ena God ensel ta ure, “Pilipo, ni aire homaulung Yerusalem pi Gesa ongwo hol i wayo,” ditongwi. Ditongwo hol iwe, ganba po engwo bani ongwi. \v 27 Ena Pilip nala dire homena akun ole ere, ire ongwi. \v 28 Ongure Itiopia ganba yal ta al singaba kwin moni ben kene ongwo yal i Yerusalem pire God u na hongwo pamua dire maa e tere ere memini nala dire, hara ta kun ausi nugung bani han holengure, aule pilu dungwo hara bani ami di mole, hana togu yal Aisaia ha di engwo buku i kere kere ongwi. \v 29 Ongure Pilip God Kwiang yong wu bungure, “ni hara ongwo mala i po” ditongwi. \v 30 Ditongure Pilip bli si mala pire pungure, yal i Aisaia buku i kerungwo pungwi. Pirere, “Buku keringa i memini pin mo?” dire sirin bol tongwi. \v 31 Tongure yal i mole, “Yal ta di ba bol na tenangwo memini pir po siralga pamia. Na nan talmere ole pinama di dine?” dire Pilip hara ala wo ditongwi. \v 32 Ena God ha maing buku kerungwo i yu pamia, \li1 Ari kun sipi sipi aule ire ure sirala di ongure ge dikungwo \li1 meri yal i ha ta dikimua. Te kun sipi sipi giring eme bangwo \li1 ge dikungwo meri yal i ere ha ta dikimua. Yu ongwo meri \li1 iwe, yal i ere grang saang dire ha ta di mena olekimia. \v 33 Yu \li1 ongure ari hobi gaung ha si tere han tere ha ta oun denangwo \li1 paikimba, ha di mere sire ha hol ol tomia. Mol pai ol wai \li1 simba, gang ta malekimua. Malekungwo ipire, ari hobi ta \li1 boling kul tekinamua.” \rq Ais 53:7-8\rq* \p \v 34 Ena moni ben kene ongwo yal i Pilip yu ditongwi, “Hana togu yal ha di engwo keriga i, yal i nin haang dim mo, yal ta haang dime? \v 35 Maing di ba bol na to.” Dungure Pilip maing di ba bole, kerungwo hobi para maing di ba bol te i pire, Yisas maing para di ba bol tongwi. \v 36 Te i ongure pi nir nulu pa dungwi. Pa dire ben kene ongwo yal i yu dungwi, “Nir iwe, na bil na tenanga para panamo?” \v 37 (Dungure Pilip yu ditongwi, “Ni God ogolo weni pir tenanga nir i binanga pamua” dungwi. “Na Yisas iwe, God wang weni moma di piriwa” dungwi.) \v 38 Dire kun ausi han hol eyo dire yal i Pilip kina nir ala pire, Pilip yal i nir bil tongwi. \v 39 Bil tongure yasuri nir ala aidole mena ungure God Kwiang ure Pilip aule ire ongwi. Ongure ben kene ongwo yal i, Pilip ongwo hol i han kun olekimba, gun ere, ere malgi ongwi. \v 40 Ena Pilip u Asdot ganba pa dire u oo tabil tabil i pire ari Yisas ol wai ol na tongwo ha maing di te i ongwi. Pire pi Sisaria malgi pa dungwi. \c 9 \s1 Sol nomani si kulu sire Yisas pir tongwo ha \r (Ap 22:4-16, 26:9-18) \p \v 1 Ena yal Sol ha di yulang bole yal Yisas grang wine ongwo hobi si gonama dire dire ongwi. \v 2 Olere Yuda ha maing oo singaba mongwo bani pire, “Pasi bol na to. Na ire pire Damaskas ha maing oo singaba tegere hanere, ari Yisas doling bongwo hobi auli na tenangwo, halabusi si ire Yerusalem uralba?” ditongwi. \v 3 Ditongure tomia ire nala di ongwi. Pi bangi ongure hamen bani hamen nabilungwo gi di ya yal i mongwo bani bongwi. \v 4 Bongure Sol gumang hol ya manbi pare pungure ha ta yu ditongwi, “Sol, Sol, ni talongure na ol gogo dal na terala dire one?” \v 5 Dungure Sol molere, “Yahuno, ni arawe?” dungwi. Dungure yal i, “Na Yisas molia, ni tal gogo ol na tenia. \v 6 Tenba, ni aire Damaskas malgi nanga, tal ta onanga maing yal ta di tibi ol ni tenamua.” dungwi. \v 7 Dungure ari Sol kina ongwo hobi ira mole ha dungwo pimba, ari ta monangwo gumang hankungwi. \v 8 Ena Sol aire omeling pila dire hamba, omeling si bomia, talhan ta ogolo han kun olekungwi. Han kun olekungure ari hobi aling a ire pi Damaskas malgi ongwi. \v 9 Ongure hamen haung sui tai dire, omeling ya si bol pangure, nir homena nekire mongwi. \p \v 10 Ena Damaskas malgi iwe, Yisas ha dungwo a i si ware doling bongwo yal ta haang Ananaias mongwi. Molere ginangwo God ku ha ditere gala dimia hangwi. Hanere, “God ye, na moliwa,” dungwi. \v 11 Dungure yu ditongwi, “Ni aire homaulung hang Stret ongwo holi po. Pi Yudas oo pire, Tasas hong yal ta Sol mom mo? di pinana po. \v 12 Yal iwe, omaga na ha di na te mongure, na ku ha ditega, yal i ni ure omeling pila dinama dire, ani breng bani anga hamua.” \v 13 Dungure Ananaias pi tege eminga yali yu ditongwi, “God ye, yal i guung haang piriga. Yal i ni gaminahobo Yerusalem mongwo i tal ol gogo dal toma dungwo piriwa. \v 14 Ol tongure Yerusalem Yuda ari ha maing oo singaba hobi haman tere ni hani wine ole Damaskas mongwo hobi han sinama dire umua.” \v 15 Dungure hobana yu ditongwi, “Na hana iwe, a i ware, ari hana ya mongwo hobi ire, singaba king hobi ire, Isrel ari hobi ire dire, di tibi ol tenama dire, nu ke teya, mongwo bani po. \v 16 Na hana pinangwiwe, gul ire, tal oun dongwo inangwo nan i tibi ol teralua,” dungwi. \p \v 17 Ena Ananaias pi Sol mongwo mala pire bring bani a tau sire yu ditongwi, “Enambi Sol ye, homaulung bangi unga hobana Yisas u tibi engwo hanga yal iwe, na bai nu si olungure wiwa. \v 18 Olungwiwe, ni omin pila dinangure, God Kwiang yon wu binama dire na nu si olimua.” Dungure gintani Sol omeling bani gang kirebini para di dungwo woongure, omeling wai dimia talhan hangure, nir bil tongwi. \v 19 Bil tongure Sol nir homena nere nimni mongwi. Molere habang tau Damaskas malgi Yisas doling bongwo hobi kina pana gale mongwi. \s1 Sol Damaskas ha maing di tibi olungwo ha \p \v 20 Ena molere gintani pi Yuda ha maing oo hona hona i pire, Yisas mongwo maing di tibi ol tere, “Yisas iwe, God wang momua,” ditongwi. \v 21 Ditomia ari hobi ha dungwo i pire ganulun dire “Ayo, yal i Yerusalem mole, ari Yisas tal ol na tongwo ha maing pire wine ongwo hobi sirere, te nan mominga bani ure, Yisas doling bongwo hobi han sire aule ire ure Yerusalem ha maing oo singaba terala dungwo irawe,” dungwi. \p \v 22 Ena Sol yulang bole, “Yisas iwe, Kraist momua” ditongwo i, Yuda ari Damaskas mongwo hobi Sol kina ha bolbin dinamba, Sol ha dungwo i mo yuwo omia pire, ha ta mong ditekungwi. \s1 Yudari Sol i kura ol tongure te ongwo ha \p \v 23 Ena habang miki tani wai sungure Yuda ari hobi Sol si golala dire u ku bole ha hongwi. \v 24 Ha homba, Sol pirere Damaskas malgi ya mongwi. Momia Yuda ari hobi Sol mena unangwo sirala dire girungwo omare u egereng kwi han mongwi. \v 25 Momba girungwo ta gamahobo Sol aule ire hulu u sungwo mini bani mo pire gal bir ala ami di mongure han hole pia si mena holi olungure ere ongwi. \s1 Sol Yerusalem mongwo ha \p \v 26 Ena Sol pi Yerusalem pire Yisas grang wine ongwo hobi kina pana galala dire, ongwi. Omba, gamahobo iwe, Sol kulung pire yali na gamnahobo ta moma di hankima. \v 27 Hankimba yal Banabas Sol aule ire aposel hobi mongwo bani ongwi. Omia Sol iwe, homa Damaskas nala dire, pi bangi pire, hobana Yisas u tibi umia hangure, ha di tongure, Sol Damaskas pire Yisas ol wai ol na tongwo ha maing di nima pire di tibi ol tomiraya dire, ari hobi yu ongwo yal irai umua ditongwi. \v 28 Di tibi ol tomia Sol yalhobi kina molere Yerusalem oo hona hona i wa molere Yisas ol wai ol na tongwo ha maing ari moma pama di pirekire yulang bole di tibi ol tongwi. \v 29 Di tere Yuda Griki howa yungwo yal ta kina ha wai ole ha bolbin dungwi. Dimba yalhobi nigi de pire Sol si golala di pungwi. \v 30 Pungure Yisas grang wine ongwo hobi hanere, Sol aule ire Sisaria oo malgi pire, nin ganbani Tasas onana po dire, bai nu si olungwi. \v 31 Olungwo ongure Yudia ganba ya, Galili ganba ya, Sameria ganba Yisas pir tere ha maing pire mongwo hobi ari kura ha dire ha bil bal ta dikungure mama weni dime dire mongwi. Mongure God Kwiang aki di tongure, yalhobi hobana Yisas kebering ala bere, ha maing ogolo weni a i si ware mole ari male siru dungwi. \s1 Yal Pita Inias awai ol tongwo ha \p \v 32 Ena yal Pita Yisas grang wine ongwo hobi harala dire ganba bina holo holi wa i ongwi. Pirere ginta Lida ganba pire Yisas grang wine ongwo hobi kina pana gal mongwi. \v 33 Mole hangure, yal Inias nibil ole yulagi bona kere me erin et yia hol wakire, bol bani ul pare pare momia hangwi. \v 34 Hanere Pita yu ditongwi, “Inias, omaga Yisas Kraist ni hanere, milni pire awai ol ni tongure u wai onia. Ni aire homena ke no.” Dungure Inias gintani airungwi. \v 35 Airungure Lida malgi Seron malgi ari hobi tal ongwo i hanere hobana Yisas pir tongwi. \s1 Pita al Tabita gongure uling yu hon engwo ha \p \v 36 Ena Yisas doling bongwo al ta haang Tabita al iwe, Yopa ganba ke pangwi. Airing iwe, haang ta Dokas engwi. Al i tal wai ole habang habang ari nir homena wa dungwo i aki di tere tere mongwi. \v 37 Moli pire habang ta nibil ole gongwi. Gomia ari hobi yone bigi si tere aki di werang ta ala i olungwi. \v 38 Ena Yopa ganba iwe, Lida ganba mala weni dungwi. Dimia ari hobi mole pungure, yal Pita Lida malgi momua dungwo pungwi. Pirere yal sutani bai nu si olungure Pita mongwo bani pire, “Kwi molkio, omaga unana po.” \v 39 Dungure Pita u hongure aule ire ungwi. U pa dungure ari hobi Pita aule ire werang ta al yone engwo bani ongwi. Ongure al werai ure Pita mongwo bani yobile mole hai me mongwi. Molere Dokas mongwo haung galsina gal warungwo hobi i tibi ole Pita gumang bongwi. \v 40 Bongure Pita ari yal al mongwo hobi ere maini po ditere Pita ikwi bole God ha ditongwi. Ditere gumang te al yone pai mongwo holi olere, “Tabitao, ni airo” ditongwi. Ditomia al i omeling pila dire Pita gumang bani hanere, aire ami di mongwi. \v 41 Mongure Pita mala pire aling are aki dungure airungwi. Airungure Pita al werai hobi ire, Yisas pir tongwo hobi ire dire, di ku bole gala dire al irai umi imua ditongwi. \v 42 Ena Pita tal ongwo ha iwe, Yopa ganba holo holo i wa dire kunung bengwi. Bemia ari miki weni hobana Yisas pir tere grang wine ongwi. \v 43 Ena Pita Yopa ganba bani habang gobari pai molere, kun bulamahau gang tal mini hai ongwo yal ta Saimon kina pana gal mongwi. \c 10 \s1 Ensel Konilias mongwo bani pire ha di tongwo ha \p \v 1 Ena yol Roman yal Konilias soldia kepten mole Itali soldia miki wan handret kene olere Sisaria ke pai mongwi. \v 2 Molere God ha maing agi di ware, gamahobi kina God yol e pir tongwi. Tere mole Yuda ari talhan a nekungwo hobi yamoni pirari pare aki di te molere, God kina ha wai ole ole mongwi. \v 3 Molere pudungwo tri klok God ensel ta ure ku ha dire “Konilias” gala dungwi. \v 4 Dimia Konilias tene hanere, ganulun dire, “Yahuno, tal ome?” dungwi. Dimba ensel yu ditongwi, “Ni God ha wai ol te mole, pirari pare yal tau tal a nekungwo aki di tengiwe, God hanere wai pire ni tomia, tau nu si Yopa ganba olo. \v 5 Olingere pire yal Saimon haang hon Pita engwo yali aule ire timiya unamia. \v 6 Ena yal Pita iwe, Saimon kun gang mini hai ongwo yal i nir bina ke pangwo ala i momua”. \v 7 Direre ensel Konilias ku ha di te pisole ere ongwi. Ongure Konilias honagi yal sutani soldia ta kina gala dimia ungwi. Soldia iwe, God ha maing yol e pire Konilias kina pana gangwo yal mongwi. \v 8 Momia Konilias yal su hobi ku hangwo meri boling kul tere nu si Yopa malgi olungwi. \s1 Pita ku tane hangwo ha \p \v 9 Nu si olimia yal su hobi ongwo hamen girimia pi bangi pare tanangwo pi malgi giu dungwi. Giu dungwo haung Pita God ha di terala dire omare oo mini bani ongwi. \v 10 Pi molere menan golere homena nerala dire ungwi. Umba homena omaga kere akun ol mongure Pita ul ime dire ku hangwi. \v 11 Hangure hamen hona grang saang dire tal ta gal apalapo bir weni dungwo meri a bigi holo holo sui sui dire angure mu sire ya ime ungwo hangwi. \v 12 Ungwo ala iwe, dua hau onba hahoba para mongwi. \v 13 Ena ha ta yu ditongwi, “Pitao, ni dua hau hobi kene ole si no.” \v 14 Dimba Pita yu ditongwi, “God ye, Yuda ari molia memini pangwo hau hobi gogo ta nekigarawe.” \v 15 Dungure ha hon yu ditongwi, “Talhan hobi God nenana dire ol kuari pai ni tongwo iwe, nin mai tenanga paikimua.” \v 16 Talhan i gin sui tai dire u tibi ongwo hangure, ere hamen bani ongwi. \p \v 17 Ena Pita ku hangwo i memini pir po sikire nomani si gogo dal mongwi. Mongure Konilias nu si olungwo yal su hobi, ari iriyala tongwo hobi sirin sirin bol pire, “yal Saimon oo makena ke pame?” dire dire u Pita mongwo hona grang i mongwi. \v 18 Mole gala erakere dire, “Yal Saimon Pita ala i momo?” dungwi. \v 19 Dungure ku hangwo i memini ogolo pirekire nomani si ungure God Kwiang yu ditongwi, “Pino. Yal sui tai dire ni ni wa du i umia. \v 20 Ungwiwe, na bai nu si olga umia, ere nangwo ni nomani gogo sikire kina ereho po. Omaga yal su hobi mongwo ime po.” \v 21 Dungure Pita gintani ya ime pire, “Wa dunga yal i na molia, talongwo une?” dungwi. \v 22 “Kepten Konilias na bai nu si olungwo uminua. Yal iwe, God kulung pire maa e tere wa momua. Mongure Yuda ari hobi hanere, wai pir tomua. Ni ha dinanga Konilias pinama dire God kwia ensel ta nu si olungure ku ha yu ditomia, Pita ni oon malgi wo dito.” \v 23 Dungure Pita yasu hobi ala wo dimia ongure homena nere kina ereho pangwi. Pare yalhobi kina ereho nala di ongure Yopa oo malgi God pir tongwo ari tau Pita kina ereho ongwi. \s1 Pita ere pi Konilias ke pangwo malgi ongwo ha \p \v 24 Ena pi bangi ongure hamen girimia pare tanangwo pi Sisaria malgi pa dungwi. Pa dungure Konilias gamahobo e nongwo hobo tau kina unangwo kwi ol mongwi. \v 25 Mongure Pita pi malgi pa dimia Konilias ure Pita kebering bani i kwi bole, maa e tongwi. \v 26 Tomba Pita Konilias aling aki dire “Airo. Na ganba ari mominua” ditongwi. \v 27 Ditomia Konilias kina ha wai ol mole, aule ire ala omia, pire hangure, ari miki weni u ku bole momia hangwi. \v 28 Hanere Pita ari hobi yu ditongwi, “Ni yalhobi Yuda ari memini pangwo nin para hania. Na Yuda ari ta wiyol ta kepangwo pire ha wai ole ta mol hankiminia. Hankiminba, God yu nibil di na tomia. Na Yuda ari nomani wai pamio, wiyol tau du haumua ditenga paikimua di na tomia. \v 29 Na ni yalhobi na di aulingiwa dire wine ole wiwa. Talongwo na wo dine?” \v 30 Dungure Konilias yu dungwi, “Na e pudungwo God ha ditominga haung omaga mominia. Di te momingere yal ta gal pege pire u na gumana holi momia. \v 31 Molere yu dimia, ‘Konilias God ha ditenga haya pimio, te ari talhan a nekungwo ni talhan tau aki di tenga i para hamia. \v 32 Ni yal ta nu si olingere Yopa ganba malgi pire yal Saimon Pita Saimon diing kun gang mine hai ongwo yal i pil nir bina kepangwo ala momia aule ire unamua,’ di na tongure na gir hobi nu si ni monga oliwa. \v 33 Olga ni ungiwe, tal wai mere onua. Omaga God kina ereho momingere do di ni tongwo mere dinanga pinaminga pamua,” dungwi. \s1 Pita Konilias ke pangwo ala mole di tibi olungwo ha \p \v 34 Ena Pita yu dungwi, “God wiyol para weni kunung kunung momua di pimia, omaga na para haniwa. \v 35 Wiyol hobi para weni yal tan tani God kuling pir tere grang wine ongwo hobi God gumang yau tekimua. \v 36 God Isrel ari hobi ha maing ditongwo i yu pamia, Yisas Kraist ari Yulang Hong iwe, nan na i ku bongure, God kina yona tani ere si daule mominga hania. \v 37 Yon nir bil tere ha maing di tibi ol pisolungure, Galili ganba tal ta u tibi ongwo i ha si wa dire Yudia ganba holo holo i kunung bengwo irai para pinia. \v 38 Te God Nasaret hong yal Yisas nin Kwiang tere yulang tongwo haang pinia. Yisas iwe, ganba bina holo holo i pire tal dime dire ole Seten han hongwo hobi gule ole tomua. Tongwiwe, God kina nin si daule mole ol tomua. \v 39 Yuda ari ganba te Yerusalem malgi Yisas tal ongwo i na gina hanere di tibi ol te i uminua. Yalhobi Yisas er pera bani bli nil si ere si gomua. \v 40 Gomba haung sui tai dire pai mongure God nin uling yungure hon u tibi omua. \v 41 Ongwo ari para ta hankimia. Na gina God nu ke na tongwo hobi nan haminua. Hanere God uling yungure airungwo haung yal i na gina kina homena tani nere mominua. \v 42 Momingere Yisas yu di na tongwi, ‘Na ol wai ol tega ha maing kere ari hobi di tibi ol to. God nu ke na tomia ha hol pungwo yal yas mongwo meri molere, ari gongwo hon mongwo hobi para i tani olere ha hol ol teralga pamua, di na tomua.’ \v 43 God hana togu yalhobi yal i haang di tibi olere, “ari tau yali ha dungwo i yol e pir tere grang wine onangwo hobi God yal i haang pire tal nigi dongwo ol wangwo God pring tongwo i, i ole tenamua.” \s1 Ari wiyol ta God Kwiang ingwo ha \p \v 44 Ena ha yu di te mongure, God Kwiang gintani ya ure ari ha dungwo pir mongwo hobi para weni yong wu bungwi. \v 45 Wu bimia Yuda ari tau Pita hol ire ungwo hobi ganulun dire yu dungwi, “Ayo nan Yuda mominia wiyol ta mongwo ure ha di te mongwo bani irai God Kwiang nu sungure ure yong wu bimia hano” dungwi. \v 46 Dungure yalhobi ha howa ta ta yure dire God maa e tongwo hanere bukunungwi. \v 47 Ena Pita yu dungwi, “God nin Kwiang na tongwo iminga meri yalhobi para ingwo hania. Nir bil tenaminga paikinamo? Para panamua.” \v 48 Dire krehaman ha yu ditongwi, “Ni yalhobi Yisas Kraist haang dal yuwo ere nir bil ni teralua.” Dire nir bil tongwi. Tongure nir bil tongwo ari hobi, “Pitao, na ni kina ari habang tau momingere nanba?” dire sirin bongwi. Bongure Pita, “Owa, monaminua,” dungwi. \c 11 \s1 Pita honagi ol wangwo ha Yerusalem arihobi di tibi ol tongwo ha \p \v 1 Ena Yudia ganba bina holo holo i aposel hobo ari ha maing pungwo hobi wiyol ta ha maing pir tere wine ongwo ha i pungwi. \v 2 Pire mongure Pita mo Yerusalem malgi ongwi. Ongure Yuda ari Yisas pir tongwo hobi wiyol tau gaung bol olo dire, han tere, \v 3 Pita yu ditongwi, “Ari wiyol ta gaung bol olekungwo hobi oo kepangwo ala i talongwo one? Talongwo homena ereho nene?” \v 4 Ena Pita wa i ongwo talhan u tibi ongwo hangwo meri ha di tibi ole yu ditongwi, \v 5 “Na Yopa malgi molere, God ha di te moliba, molga bani ku haniwa. Hanga hamen bani gal apalapo bir weni dungwo meri a bigi holo hol sui sui dire angure mu sire ya na molga bani umua. \v 6 Ungure na ala i hanigere, dua hau, onba, hahoba miki weni mongwo haniwa. \v 7 Hanigere gala ta, ‘Pitao, ni hau hobi kene ole si no’ di na tomia. \v 8 Di na tomba, na ‘God ye, na Yuda ari molia memini pangwo hau hobi gogo ta nekiga irawe’ dia. \v 9 Hamen bani gala ta ti hon dire, ‘Talhan hobi God nenana dire ol kuari pai ni tongwo iwe, ari nin mai tenanga paikimua,’ di na tomia. \v 10 Talhan hobi gin sui tai dire u tibi ongwo hanigere ere hamen bani omua. \v 11 Ongure Sisaria hong yal ta yal su hobi bai nu sungure, gintani u na molga bani pa dimua. \v 12 Dungure God Kwiang ‘nomani su su sikirere, ya su hobi kina ereho po,’ di na tomia. Di na tongwo Sisaria nala di ogere, gamna hobo i ana hol pai muru hol pai taniga u na hongure aule ire oiwa. \v 13 Pi malgi pa digere yal Konilias ku hangwo meri boling kule yu di na tomia, Ensel ta oo ala ya ure yu di na tomia, yal tau bai nu si Yopa olingere, Saimon Pita aule ire unamia. \v 14 Urere ha di ni tenangwo pire ni gaminahobi kina sigare kule u wai nanua. \v 15 Ena na Sisaria pire ha kebering hole di te molgere, God Kwiang ya ime ure nan yona wu bungwo mere irai yalhobi ere yu yong wu bimua. \v 16 Wu bungure pi tege eminga yal Yisas homa, ‘Yon nir wo bil ni tomba, God nin Kwiang ni tenangure inanua,’ dungwo irai hon nomani si piriwa. \v 17 Homa na Yulang Hong Yisas Kraist pir tegere, God nin Kwiang na tongwo mere irai omaga tomia na God manaa di teralo? Yal digan molia ta diteralga paikimua,’ dungure yalhobi pirere homa ha di mere si tongwo i pisole, \v 18 God maa e tere yu dungwi, “God aki di tongure ari wiyol tau tal nigi dongwo ol wangwo pisole, nomani si kulu sire, sigare kule u wai ongwo pamua,” dungwi. \s1 Antiok arihobi ure honagi ongwo ha \p \v 19 Ena homa Stiben gongwo gin i, i kura bolimbani olungure, ari God pir tongwo hobi te u susu pire, tau Pinisia ke pangure, tau Saipras ke pangure, tau Antiok ke pai mongwi. Molere Yuda ari tani Yisas ol wai ol na tongwo ha maing boling kul pire pire mongwi. \v 20 Momba, mongwo sina i tau Saipras yal tau ire, Sairini yal tau ire dire, Antiok malgi pire wiyol tau hana ya mongwo hobi Yulang Hong Yisas ol wai ol na tongwo ha maing di tibi ol tongwi. \v 21 Dite wangwo gin iwe, singaba Yisas yulang tongure ire ware ditomia, ari miki weni Yisas pir tere wine ongwi. \p \v 22 Ena Yerusalem ari ha maing a i wangwo hobi tal ongwo ha i pirere, yal Banabas bai nu si Antiok malgi olungwi. \v 23 Olimia pire hangure, God yalhobi tal wai ol tomia pi hanere, gun e tongwi. Tere, “Yulang Hong Yisas ha maing a i si monga meri molo” ditongwi. \v 24 Ena yal Banabas iwe, amane dime di mongure God nin Kwiang yong wu bungure nimni mole ha maing ogolo weni yol e pir tongwi. Pir tongure ari miki weni ure Yulang Hong Yisas kebering ala i bengwi. \v 25 Bengure Banabas Sol harala dire Tasas malgi ongwi. \v 26 Pire Sol mongure aule ire Antiok ungwi. Ure yasuri malgi mole ha maing ari tabin hobi ha nir si te mongwo mongwo, me erin ta wai sungwi. Wai sungure Antiok malgi Yisas grang wine ongwo hobi para i mu dire haang Kristen engwi. \p \v 27 Ena habang gin i God hana togu yal tau Yerusalem aidolere, Antiok malgi ongwi. \v 28 Ongwo hobi yal ta Agabas ha diterala dire airungure God Kwiang yong wu bungure awa ha dire “Ganba uling holo holi i para weni menan bir u tibi namua,” ditongwi. Ditongwo meri yal bir Klodias kene ongwo haung u tibi ongwi. \v 29 Awa ha i pirere, Antiok Yisas pir tongwo ari hobi moni iku bolere, “Yudia probins ari ha maing pungwo hobi tomingere homena bring si nere monamua” dire moni imu dire, “Ha maing oo kene ongwo yal hobi tenana po” dire, moni Banabas Sol kina tongwi. \v 30 Tongure yasuri ire Yudia pire ari ha maing pungwo hobi ebir si tongwi. \c 12 \s1 Herot Yems sigolere Pita i halabusi olungwo ha \p \v 1 Ena habang gin iwe, singaba king Herot molere, Yisas pir tere ha maing pire mongwo hobi i kura ol tongwi. \v 2 Tere Yon abimbi Yems han sire di baina sire si gongwi. \v 3 Tal ongwo i Yuda ari wai han momia Herot hanere hon pire Pita han hongwi. Hongwo gin iwe, homena breti marasin yis ekirere plawa ya moni gal nere erin mongwi. \v 4 Ena mongwo gin iwe, Pita han holere, halabusi oo ala olungwi. Olere soldia ana holo holo kebena hol pai muru hol pai taniga, yal sui sui dire kene ol molo ditongure, kene ol nigi de pungwo yal i ya mongure, yal sui sui dire hon mongwo yal i pi aibing maulung sire kene ongwi. Ongure Herot molere, pasoba erin i wai sinangwo irai Pita aule i pi Yuda ari maulung bani pire ha hol ol teralua di pungwi. Pire omaga Pita i pi hani oo ala olungure kene ol mongwi. \v 5 Mongure Yisas pir tere ha maing pire mongwo hobi girungwo tangwo God Pita i mena ol na to dire, sirin bol tere tere mongwi. \s1 Ensel Pita i mena olungwo ha \p \v 6 Ena erin wai simia Pita ha hol ol tenangwo habang mala weni ungure, girungwo soldia su bina holo holo mole Pita i sina olimia ul pangwi. Ena Pita iwe, kebering aling han waya si engure pai mongwi. Te soldia su u egereng molere, er kwi nu mongwi. \v 7 Mongure sinamo kwia ensel ta u tibi engure oo ala i au dungwi. Dungure ensel Pita gaung a ho tere uling yure, “Haya airo” ditongwi. Ditongure kebering aling han waya i gintani nin gule ya manbi dungwi. \v 8 Dungure ensel mole, “kun gang dere kebin to wayo” ditongwi. Ditongure Pita yu ongwi. Yu ongure ensel mole, “Ni hair gal ware namna wo” ditongwi. \v 9 Ditere ere ongure, Pita doling bol ongwi. Omba pire, ku hani mo, ensel um mo, di pir gogo dangwi. \v 10 Dale pire honagrang ta soldia mongwo i wiyala pire, ta wiyla pire, maini aiyulang hoiri i nin si ola te wiyala ongure ere mena ongwi. Pire ere bangi ongure, ensel gintani u banta nangwo hol omia hankungwi. \v 11 Hankirere, Pita ari nomani si pire, “O, Yulang Hong yal Yisas ensel bai nu sungure, ure Herot aling bani molga i na gule olere, te Yuda ari tal ol na terala di pir mongwo i kuman kine na tongwo pamua,” di pungwi. \v 12 Pire ere pi Yon Mak aang al Maria oo kepangwo hona i ongwi. Ongure oo ala ari miki weni u ku bole God ha di te mongwi. \v 13 Mongure Pita hoiri bani si giu giu dire, gala dungwi. Dungure, nir honagi ama Roda hoiri yaulala dire ungwi. \v 14 Umba, ha dungwo Pita nugung pai dungwo pire hoiri aidole hon ala pire, “Pita wi dimua” dungwi. \v 15 Dimba, ari hobi mole, “ni du haure di mono” dungwi. Dimba, ama i yulang bole, “ha weni kara dia, yali u mongwo nugung pire diwa” dungwi. Dimba, ari hobi mole, “A, Pita gaing u mole dungwo pire dinua,” dungwi. \v 16 Dimba, Pita hoiri bani hon si giu dire gala dungure, ari hobi ure hoiri yaule hamba, Pita weni kara momia hanere bu kunungwi. \v 17 Ena Pita ala pire ari hobi “ha weni dikio” dire a tau si tere, Yulang Hong Yal tal ol tongwo ha i boling kul tongwi. Tere, “Na tal ol na tongwo ha i yal Yems ari Yisas pir tongwo hobi boling kul tenana po” ditere ere banta ongwi. \p \v 18 Ena honmil hamen tangure soldia hobi ganulun dire, “Pita molkimia, u makena ome?” dungwi. \v 19 Ena Herot Pita wa dumba, weniga hankungwi. Hankire soldia hobi “hankun ole molkino” dire ha hol ol tere ginangwo kene ol mongwo hobi si gongwi. Si golere Yudia probins aidolere pi Sisaria malgi pai mongwi. \s1 Herot gongwo ha \p \v 20 Ena gin ta Herot Taia Saidon ari hobi nigi de pir tere kiang pai tongwi. Tongure ari hobi Herot yong a ura di terala dire u ku bongwi. Bolere pi Herot oong kene ongwo yal Blastas mongwo bani pirere ha di kunung olungwi. Ena Taia Saidon yalhobi ganbani bani homena ta bolkun olekimia, singaba king Herot ganba homena bring si nominiraya dire, yong a ura diterala dire ongwi. \p \v 21 Ena gin ta Herot nin kulung galing i sigiu dire, ami di mole, ari hobi gala di ku bolere, ha gobari weni ditongwi. \v 22 Ditongure ari hobi gala bir dire, “Ari ha dungwo meri ta dikimia, yal i ha maing ta bole dimia piro” dungwi. \v 23 Dungure Herot God pir tekire, haang a yuwo olekimia, Yulang Hong Yisas ensel bai nu sungure simia. Sungure onba migiga gaung bani bai nongure Herot gongwi. \v 24 Ena God ha maing yulang bolere, ganba ganba pai wa dungwi. \v 25 Ena Banabas Sol kina u Yerusalem mole ha maing honagi ol te wai sire, ere Antiok malgi ongwi. Ongure, yal Yon Mak haang su engwo yali doling bongure, kina ereho ongwi. \c 13 \s1 Pol hongebe honagi kebering hongwo ha \p \v 1 Ena Antiok malgi ari ha maing pire mongwo sina i tisa hana togu yal tau momia. Yalhobi iwe, haang Banabas ire, Simion Naisa haang su engwo yali ire, Sairini hong yal Lusias ire, nambawan gabman Herot gamahobo ta Meneyen ire, Sol ire dire, mongwi. \v 2 Molere, gin ta Yulang Hong Yisas maa e tere, homena mai tere mongure, God nin Kwiang molere, “Sol Banabas kina na honagi onama dire han molia, i tibi olo,” ditongwi. \v 3 Ditongure ari hobi homena mai te molere, God ha di te mongwi. Molere yasuri aling bring bani are, nu si olungure ere ongwi. \s1 Yasuri Saipras malgi ha maing di tibi olungwo ha \p \v 4 Ena God nin Kwiang yal Sol Banabas kina nu si olungure, ere Selusia malgi ongwi. Pire iri si sipi ala pire, pi nir mole ai hobing sina ol engwo haang Saipras ganba pire, u Salamis malgi pa dungwi. \v 5 Pa dire, Yuda ha maing oo ala pire, ha nir si tongwi. Tongure Yon Mak haang su engwo yali yasuri aki di tongwi. \p \v 6 Ena yalhobi nir mole ai hobing sina ol engwo bina hoibi Pepos malgi ongwi. Pire hangure, Yuda kumo gia ongwo yal Ba Yisas mongwo hangwi. Yal iwe, arihobi bal tere “Na God hana togu yal moliwa” di mongwi. \v 7 Molere, nambawan gabman Sesias Polas e nongwo molere, yasuri kina pana gal mongwi. Ena Sesias Polas iwe, nomani wai pamia, God ha maing di na tenama dire, Sol Banabas yasuri wo ditongwi. \v 8 Ditongure ure ha dimba, kumo gia ongwo yal Ba Yisas molere, nambawan gabman yal ha maing yol e pirikinama dire, mana ditongwi. \v 9 Ditomba, God Kwiang Sol Pol yong wu bungure ire nimni mole, Ba Yisas teni han tongwi. \v 10 Tere yu ditongwi, “Ni Seten wang monia. Ha maing wai weni dungwo i, yol e pirikinga pamia. Nomani nigi dongwo ya, te talhan nigi dongwo ni bona si ware, Yulang Hong Yisas hol wai ari bala ditongwo i, si pera ditenga pamia. \v 11 Tengiwe, Yulang Hong Yisas ni sinangure, omin gi dire hamen tanangwo hankire, habang tau sime tame gogo moli nanua.” Ditongure, Ba Yisas omeling si bongure, sime tame gogo molere, ari aling a i nama dire, wa dungwi. \v 12 Yu ol tongure, nambawan gabman hanere, Yisas yol e pir tongwi. Tere Yulang Hong Yisas ha maing dungwo i pire bukunungwi. \s1 Yasuri Antiok probins Pisidia malgi honagi ongwo ha \p \v 13 Ena Pol gamahobi kina Pepos malgi aidole, iri si sipi ala pire, Pampilia probins Pega malgi ongwi. Omba Yon Mak yalhobi aidole, ere Yerusalem ongwi. \v 14 Ena yalhobi Pega aidole, pi Pisidia probins Antiok malgi ongwi. Pi molere, Sabat haung ta Yuda ha maing oo ala pire, ami di mongwi. \v 15 Mongure, ha maing oo kene ongwo hobi Moses krehaman ha, hana togu yal ha di engwo i kerere, ungwo hobi yu ditongwi, “Gir hobo, nan yalhobi miling panaminga ha maing ta i unanga di tibi olo.” \v 16 Dungure Pol aire mole aling diri bole yu ditongwi, “Isrel ari te wiyol tau God maa e tenga hobi, pir molo. \v 17 God nan kwiana moya Isrel ari hobi pare ere nu ke tongure, Isip ganba mole male siru dimua. \v 18 Emgi God yulang bolere, aule umua. Ungure yalhobi ganba po engwo bani molere, tal gogo ol wangwo God hanere, me erin yal sutani kebering aling muru han uning solungure momua. \v 19 Mongure Kenan ganba ari wiyol ana hol pai muru hol pai sutani si gol wai sire, ganbani Isrel ari tomua. \v 20 Tongure Isrel ari me erin po handret pipti yia mol pamua. Mol pangure, singaba yas yalhobi Isrel ari kene ol tomua. Tongure moli pire, emgi yal Samyuel u tibi omia. Ongure Isrel ari singaba king na kene ol na tenama dire, God sirin bol tomua. \v 21 Bol tongure yol Bensamin yal Kis wang Sol i tibi olimua. Olungure singaba king Sol me erin yal sutani kebering aling muru Isrel ari hobi kene ol tomua. \v 22 Tongure God singaba king Sol aidolere, singaba Debit king monama dire, i tibi olimua. Olere God Debit hanere, ‘Na ha ditega hobi Debit wine omia, na nan ha dire tal olga meri omua,’ dimia. \v 23 Ena hongebe God Isrel arihobi aling kere ere, ‘singaba Debit gang ta u tibi pire, ni Isrel ari hobi aki di ni tenangure, sigare kunana dire nu si olalua,’ dungwo irai, Yisas ungwo haminua. \v 24 God maing i tibi olangwo haung mala ungure, hana togu yal Yon Isrel ari hobi tal nigi dongwo ol wangwo aidole, nomani si kulu sire hon olkirala di pire ware, nir binama dire ditomua. \v 25 Ditongwiwe, Yon honagi ol waga i wai sinama di pire, ari hobi yu ditomia, ‘Ni ari hobi na molga i talwa di pine? Yal ta unangwo kwi han monga irai, na ta molkiwa. Molkiba, na homa e teiya, yal i emgi unamia. Unangwo yal iwe, na gal kino di teralba digan moliwa,’ dimia. \v 26 Ena kwiana moya Ebraham gang ya, wiyol tau God pir tenga hobi, God aki di na tongure, nan sigare kule u wai naminga ha iwe, omaga nan mominga bani umua. \v 27 Ungure Yerusalem ari hobi ire, singaba hobi ire dire, Yisas aki di na tenangwo sigare kunamna di pinangwo, obilga u werigi dinangwo gumang hankiwa. Te Sabat haung haung God hana togu yalhobi awa ha di engwo i kerimba, memini pir po sikimua. Sikire Yisas si gongwo i, hana togu awa ha di engwo meri nima omua. \v 28 Ena yalhobi Yisas si golala dire ha hol omba, ha ta oun dekimia. Dekimba, gabman yal Pailat si golo ditomua. Yisas wa di pire awa ha muru di engwo meri irai, yalhobi Yisas ol tongure nima omua. \v 29 Ongure er pera bani si engwo gongure, i manbi olere, hulu grang ala i man wu emua. \v 30 Emba, God nin uling yungure Yisas airimua. \v 31 Airungure Galili yalhobi Yisas hol ire, Yerusalem ongwo hobi habang miki weni Yisas u tibi pire mol pangure hamua. Hanere moli pire hangwo yalhobi, Yisas airungwo ha mining aki dire, Isrel arihobi boling kul te momua. \v 32 Ena na yalhobi iwe, Yisas ol wai ol na tongwo ha maing boling kul ni tenamna dire uminua. \v 33 Ha maing iwe, God kwiana moya aling kere e tomia. Tongwo meri omaga Yisas gongwo uling yungure airungwo haminua. Haminga meri ul geral buku Sam namba tu mining yu bol emia, \p \v 34 Wana ye, kenba nabin molia, ni hani ayuwo oliwa. \rq Sam 2:7\rq* \p Ena awa ha di engwo meri, Yisas golere, hon airungwo God aki di tongure, gaung ta bil yakinamua. God awa ha i nomani si pire yu dimia, \li1 Na Debit ha wai weni di nima pire aling kere ega meri \li1 yu ol ni teralua. \rq Ais55:3\rq* \p \v 35 Te buku Sam ta yu pamia, \li1 God, haung sire amane dime dire mongwo yal i, kene \li1 ol tenangure, gaung i ta bil yakinamua. \rq Sam 16:10\rq* \p \v 36 Ena God honagi kwiana moya Debit aling bani engure, oli pire gongure, man wu engure gaung bil yamua. \v 37 Yamba yal ta gongure God uling yungure gaung bil yakimia airimua. \v 38 Ena hobo, nan tal nigi dongwo ol waminga God pring na tongwo i, Yisas imia, God na han uning si olimia. \v 39 Olungwo ha i boling kul ni teiwa. Nan tal nigi dongwo ol waminga God pring na tongwo i, kwiana moya Moses krehaman ha kri di ole na tenangwo paikimba, ari Yisas grang wine ole pir tenaminga hobi pring pai na tongwo i, God kri di ole na tenangwo pamua. \v 40 God hana togu yalhobi awa ha yu di emia, \li1 \v 41 Ena God ha maing guma iger bole wa gol tenga hobi, tal \li1 ominga i hanere, ganulun dire golo. Ni monga bani tal \li1 ominga i yal ta boling kul ni tomba, pir tekinua. \rq Hab 1:5\rq* \p Ha di engwo meri iwe, ni yalhobi monga bani umia, han kun ole molo,” dungwi. \v 42 Ena Pol Banabas kina ere maini ongure, arihobi Sabat haung ta ha ditongwo meri hon dinangwo pirala dire sirin bol pungwi. \v 43 Pirere ha maing oo aidole ere ongure, Yuda ari taporal ire, te wiyol tau Yuda ha maing pir tongwo hobi ire dire, Pol Banabas kina doling bol ongwi. Ongure aposel suri yalhobi God tal wai ol tomia, a i si ware monama dire yu di nima pi tongwi. \p \v 44 Ena Sabat haung ta oo malgi hobi para weni God ha maing pirala dire hon u ku bongwi. \v 45 Bongure Yuda ari hanere, nigi de pire Pol ha dungwo di gogo dale gaung ha si tongwi. \v 46 Si tomba, Pol Banabas kina yasuri ha di tibi ole, “God ha maing homa di ni tongwo irai para pamba, ni yalhobi ha maing mobin hal wa tere, mol pai gobari ire mol pananga bani pananga ha pirikinua. Kingiwe, pisole na yalhobi Yuda ari pisole, wiyol tau mongwo hobi ha maing di tenaminua. \v 47 God krehaman yu di na tomia. “Kewa ganga meri hol i tibi ole, ari wiyol tau mongwo hobi tenanga, God aki di tenangure sigare kule u wai namua,” ditongwi. \rq Ais 49:6\rq* \p \v 48 Ditomia wiyol hobi pirere, wai weni pire God yulang tere yong aura di tongure ha i wine ole pir tongwi. \v 49 Tongure Yisas tal ol na tongwo ha maing i ganba bina holo holi wa dire kunung bengwi. \v 50 Bemba Yuda ari hobi pire oo malgi singaba hobi ire, wiyol al God pir tongwo hobi ire dire, kraung sungure Pol Banabas kina ere po dire, anu si mena olungwi. \v 51 Olimba yalhobi han gogo dal tere ere Aikoniam malgi ongwi. \v 52 Ongure Yisas pir tere ha dungwo a i si wangwo hobi wai pire yong horega ongure God Kwiang yong wu bungure mongwi. \c 14 \s1 Yasuri Aikoniam malgi honagi ongwo ha \p \v 1 Ena Pol Banabas kina Antiok oo malgi tal ongwo meri Aikoniam malgi ereyu omia hangwi. Hangure yasuri Yuda ha maing oo ala pire, ha maing ditomia, Yuda Griki arihobi pirere, miki weni Yisas yol e pir tongwi. \v 2 Tomba, Yuda ari tau Yisas yol e pir tekungwo hobi mole, ari wiyol tau hobi Yisas doling bongwo hobi siga wa tere aidolama dire, kraung sungwi. \p \v 3 Ena aposel suri ganba ire gobari molere, Yulang Hong Yisas ol wai ol na tongwo ha maing di tibi ol tongwi. Tongure Yulang Hong Yisas aki di tongure, tal guma hon dongwo nimni mongwo omia hane bukunere, “O, ha dungwo irai ha pangwo kara dungwo pamua” di pungwi. \v 4 Yu ongure malgi hobi ari si kra wara dire, tau Yuda pir tongure tau aposel hobi pir tongwi. \p \v 5 Ena Yuda arihobi ire, wiyol tau hobi ire dire, aposel suri tal gogo ol tere hulu sirala dire ha hongwi. \v 6 Homba, yasuri haya pir po sire, te ere Likionia probins pire, pi Lista Debi malgi pire, ganba bina holo holo i para wa mongwi. \v 7 Wa molere, Yisas ol wai ol na tongwo ha maing arihobi di tibi ol tongwi. \s1 Yasuri Listra malgi honagi ongwo ha \p \v 8 Ena Listra malgi yal ta aang kungwo haung kebering pema kemia, moli pire ari mole hol wakima ami di mongwi. \v 9 Molere Pol ha dungwo i pir tongwo. \v 10 Pir tongure Pol hanere, u wai nama dire, teni yulin bole hanere, ha erakere dire, “kebin egere gi dire airo” ditongwi. Ditongure kebering keber engwo yal i gintani iri sire aire hol wangwi. \v 11 Wamia Pol tal ongwo i ari miki weni hanere, nin Likionia howa yure, “Kwia hon u ari gobere pire nan mominga bani umia hano” dungwi. \v 12 Dire Banabas haang Seus momua dire, Pol ha di tibi olungwo yal i haang Hemis momia hano dungwi. \v 13 Dungure kwia Seus bling mining angwo yal pirere, kun bulamahau tau ire, er kuung miki we ire, Pol Banabas terala di ungwi. Ure kun bulamahau ta ari yuwo han molo dire, si terala dire ongwi. \v 14 Omba, Pol Banabas gal pungwo a dina dire pi sina weni pire, gala dire, \v 15 “Na yasuri ari mobilia, kwia ta molkibilia, talongure kun i si na terala di one? Ni ari monga tali na yasuri ari mobilia. Yisas ol wai ol na tongwo ha maing di ni terabila dire ubilua. Ubilgiwe, kwia wa dire tal ol wanga i pisole, God tani nomani si pir tere, haang a yuwo olana dire ubilua. God hamen ya, ganba ya, nir ya, nan ari dua hau hobi para weni ol engwo dimia. \v 16 God hangure, ari homa malungwo hobi tal gogo nin nomani si pungwo meri ol wangwo hanere, han uning si olimia. \v 17 Olimba, God nin arihobi na weni kara moma di pire, i tibi olere, tal wai ol na tomia. Tongure nimin sire, ari dere, homena u wai ongure, nere miina ongure, gun ere mominua,” dungwi. \v 18 Direre aposel suri ha dimia yalhobi pirere, kun bulamahau si ke terala di ongure, aposel suri mana dimia, arihobi kina bolbin di di ole pisole mongwi. \s1 Yalhobi Pol hulu kuba sungwo ha \p \v 19 Ena Pisidia probins Antiok te Aikoniam malgi Yuda ari tau u pa dire, arihobi kraung sungure, Pol hulu kuba sire, para gomia dire, aule i mena olungwi. \v 20 Olimba, Yisas yol e pir tongwo hobi u yobilungure, Pol aire hon ere malgi ongwi. Pi pare, hamen tangure Banabas kina ere Debi malgi ongwi. \v 21 Ena Pol Banabas kina Yisas ol wai ol na tongwo ha maing di tibi olungure, ari miki weni Yisas pir tongwi. Tongure Pol Banabas kina hon siina di memini pire, Listra pire, Aikoniam pire, Pisidia probins Antiok malgi ongwi. \v 22 Pire Yisas yol e pire tongwo hobi ha maing ogolo weni a i si ware monama dire ha di nima pire ditongwi. Ditere, “God kene ongwo sina i nala di pinanga, ganba guliya galang talime kura gul bolimbani wa molere emgi inanua,” ditongwi. \v 23 Ditere God ha maing Yisas pir tongwo hobi tau ebir sire, kene ol monama dire, pai olungwi. Olere homena mai tere, God ha ditere, “God ni yalhobi ni kene ol monamua” ditere ere ongwi. \s1 Yasuri Siria pire Antiok malgi ongwo ha \p \v 24 Ena yasuri ongwo, ongwo, Pisidia probins pire pi pi Pampilia distrikt pire, Pega malgi pa dungwi. \v 25 Pa dire ha maing nir si tere pare, wi ime pire, pi Atelia malgi pa dungwi. \v 26 Pa dire pare, sipi a ire ere memini pire, Antiok malgi pa dungwi. Ena Antiok malgi iwe, homa mongure, ari Yisas ha dungwo doling bole a i si wangwo hobi nu ke tere, ha maing di tenana po dire nu si olungwo malgi hon ungwi. \v 27 Urere, ari u ku bongwo hobi, yasuri ha maing dite i ongwo ari wiyol tal ol tongwo meri ari boling kul tongwi. \v 28 ere habang gobari yasuri ari Yisas pir tere grang wine ongwo hobi kina pana gale mongwi. \c 15 \s1 Yerusalem malgi ari bir uku bongwo ha \r (Gal 2:1-10) \p \v 1 Ena ari tau Yudia probins aidole ere Antiok malgi pa dungwi. Pa dire “Yal Moses krehaman ha memini pangwo yal gir gaung bol olekinangwo God aki di tekinangure sigare kule u wai honamua,” dungwi. \v 2 Dungure Pol Banabas yalhobi kina bolbin dungwi. Di di ole mongure arihobi hanere, “Bolbin dikio. Pol Banabas na gamnahobo tau kina para Yerusalem pire, aposel hobi ire, Yisas ha dungwo a i si ware ari kene ongwo hobi ire dire, mongwo bani pire, ha bolbin dinga i sirin bol pinana pio” ditongwi. \v 3 Ditongure yalhobi pi Pinisia Sameria probins pire malgi hobi, “Wiyol tau Yisas grang wine ole yol e pir tomua” dite i omia, arihobi pire miling pamia gun ere mongure, aidole ere ongwi. \v 4 Pire pi Yerusalem malgi pa dungure, Yisas grang wine ole ha maing pire mongwo hobi ire, aposel hobi ire, Yisas ha maing kene ongwo hobi ire dire, aya maya dire kewa dire mongwi. Mongure ungwo hobi God wiyol tau oo tabil tabil i tal ole aki di tongwo maing boling kul tongwi. \v 5 Tomba, Perisi tau Yisas pir tere, Perisi nin pir tere, nomani su su sungwo hobi aire, “Yuda molkungwo hobi gaung bol olangwo i kunung panangwo te kwiana moya Moses krehaman ha wine onangwo i wai panamua,” dungwi. \v 6 Dungure aposel hobi ire, Yisas ha maing kene ongwo hobi ire dire, ha dungwo hobi nomani si pir mongwi. \v 7 Pir mongure, ari miki weni ha diriya ol mongure, Pita aire yu dungwi, “Enambi hobo, homa nan yalhobi mominga sina i God na nan na nu ke na tere tal ta ol na tomirawa. Tongure wiyol tau Yisas ol wai ol na tongwo ha maing kere di tega pire a i si wamirawa. \v 8 God ari nomani si pungwo maing han po sire nin Kwiang nu sungure, nan Yuda ari iminga tali irai wiyol hobi para imua. \v 9 Nan Yuda ari momingere, wiyol tau hobi mongure dimba, God hanere, kunung kunung mona dimua. Dire yalhobi Yisas pir tomia, God hanere, tal nigi dongwo ol wangwo pring pangwo i, kri di ole tongure, wigi sire momua. \v 10 God ha dungwo i talongwo ha bane? Tal oun dongwo kwiana moya ol wangwo i paikimia, omaga Yisas pir tere grang wine ongwo hobi talongwo ol wanama dire di tene? \v 11 Dinga paikimia, pisolo. Yulang Hong Yisas pirari pare tal nigi dongwo ol waminga pring pai na tongwo i tol di ingure nan sigare kule isine diminua,” dungwi. \p \v 12 Dimia u ku bongwo hobi sime mongwi. Mongure Pol Banabas kina molere, “God tal nimni mongwo i ana bani engure wiyol hobi ol teiwa,” dire boling kul tongwi. \v 13 Boling kul te pisolungure, yal Yems yu ditongwi, “Enambi hobi, na ha obilga dinaminga piro. \v 14 Saimon omaga molere, “God wiyol hobi mongwo sina i tau nu ke tere nan hana ayuwo olama dire imua” di na tomia. \v 15 Di na tongwo meri hana togu yalhobo awa ha homa di engwo meri giu dire pamia. Ha mining i, yu bol emia, \li1 \v 16 God yu dimia, na hon siina dire, uralga yal Debit wang \li1 hobo mongwo paikungure emgi na hon a yo te teralgere u \li1 wai namua. \v 17 Nangwo meri wiyol tau pare ere nu ke \li1 tegere hana dal yuwo erala dire na wa dunamua. \v 18 Hamen \li1 haya yuwo Yulang Hong yal awa ha dire di tibi ol emua. \rq Emo 9:11-12\rq* \p \v 19 Dire Yems hon ainere yu ditongwi, “dungwo meri iwe, na yu nomani si piria. Wiyol tau nomani si kulu sire God ha maing hol doling bole pir tongwo hobi honagi nega dire ta ol tenaminga paikimua. \v 20 Paikimba, al ama wou sikio dire, te so gal bala hau ke tere nekio dire, te hau nugung a di dire algi i mena olekinangwo nekio dire, hau algi para nekio dire pasi yu bole tenaminua. \p \v 21 Kwiana moya Moses krehaman ha bol engwo i, Sabat haung haung Yuda ha maing oo ala kere i ungwo te omaga oo hona hona i para ha maing di te i ongwo piminua.” dungwi. \s1 Ari wiyol tau Yisas pir tongwo hobi pasi bol tongwo ha \p \v 22 Ena dimia aposel hobi ire, ha maing kene ongwo hobi ire, Yisas pir tere ha maing pungwo tabin hobi ire dire, ari tau Pol Banabas kina nu si Antiok olere, nu ke terala dire mongwi. Molere yong miling tongwo yalsu i tibi olungure yasuri ta haang Yuda Basabas, te ta Sailas i tibi ole ingwi. \v 23 Ire pasi yu dire bol tongwi, \li1 “Ena wiyol Antiok, Siria, Silisia ari ena hobo, \li1 \v 24 Na gamnahobo yal tau ni monga bani pire ha oun \li1 dongwo gogo di ni tongwo i piminba, na bai nu si \li1 olekiminua. \v 25 Dungwo pingiwe, na yalhobi u ku bole \li1 ha di tani ere yal tau bai nu si oleminia. \li1 Pol Banabas yasuri e nominga momia. \v 26 Yasuri nin gaung \li1 pir tekire, Yulang Hong Yisas Kraist honagi ol i pire \li1 ari gaung si gonangwo kul pir tekima. Ena nu si \li1 oliminga yal i Pol Banabas kina ereho namua. \v 27 Nu si \li1 oliminga yasuri haang Yudas Sailas yasuri pasi bol \li1 tominga pinanga meri boling kul ni tenamua. \v 28 God \li1 Kwiang na yalhobi kina nomani tani sire krehaman ha \li1 sui dire obil di ni tominia. \v 29 Ta so gal bala hau \li1 ke tere nekio, ta hau algi nekio, ta hau nugung a di \li1 dire algi i mena olekinangwo nekio, ta al ama wou \li1 sikio. Yu obil di ni tominia a i si wananga wai panamua. \li1 Para, we. \li1 Na aposel hobi ire, te ha maing kene ominga hobi ire dire, \li1 obil mole bol ni tominua.” \p \v 30 Ena nu si olungwo yasuri pasi ire, Antiok malgi pire, Yisas pir tongwo hobi gala dimia, u ku bongure, pasi tongwi. \v 31 Tongure kere ha i pire wai weni pungwi. \v 32 Ena Yudas ire, Sailas ire dire, God hana togu yal momia ha maing miki weni nir si tere aki di tomia wai pungwi. \v 33 Yasuri haung tau mol pai ongure Yisas pir tongwo hobi hon ere nama dire nu si memini olere erepo ditongwi. \v 34 (Tomba Sailas ereho nangwo ha pirikire bani ya mongwi.) \v 35 Ena Pol Banabas ari miki weni kina Antiok mole Yulang Hong Yisas ha maing nir si te mongwi. \s1 Pol Banabas kina u nin nin ongwo ha \p \v 36 Ena haung ta molere Pol Banabas yu ditongwi, “Nan yasu Yulang Hong Yisas ha maing oo tabil tabil i nir si te i pire Yisas pir tongwo hobi molpai onangwo maing hanamna wo” ditongwi. \v 37 Ditongure Banabas yal Yon Mak haang su engwo yal i aule ire nala dipungwi. \v 38 Pimba Pol mole, “Homa Yon Mak ha maing honagi olere, Pampilia ai pisole siina di memini omiraya, omaga aidole naminua” dungwi. \v 39 Dungure Banabas kina bolbin dire yasuri u kwaling nin nin ongwi. Ongure Banabas aule ire ere sipi ala pire pi Saipras malgi ongwi. \v 40 Ongure grang wine ongwo hobi God yalhobi kene ol tenama dire nu si olungwi. Olungure Pol Sailas aule ire ongwi. \v 41 Pi Siria probins Silisia probins pire Yisas pir tere ha maing pire mongwo hobi aki di tongwi. \c 16 \s1 Pol gin su honagi kebering hongwo ha \p \v 1 Ena Pol pi Debi malgi pire, pi Listra malgi pa dungwi. Pa dungure Yisas pir tere grang wine ongwo yal ta Timoti mongwi. Timoti iwe, aang Yuda al mole Yisas pir tongure, irang Griki yal mongwi. \v 2 Listra Aikoniam malgi ari Yisas pir tere tabin tani mongwo hobi Timoti haang ayuwo olungwi. \v 3 Ol mongure Pol Timoti aule ire nala dire, gaung bol ole tongwi. Gaung bol olungwiwe, Yuda ari para muru hanere, yal i irang Griki yal moma di hamiraya, gaung bol olungwi. \v 4 Olere ere pire oo hona hona i pire, Yerusalem Yisas ha maing kene ongwo hobi ire, aposel ire dire, “krehaman ha di tongwo irai, di tibi ole a i si wayo” ditongwi. \v 5 Ditomia arihobi ha i a i si ware Yisas pir tere ha maing pungwo tabin hobi nima ongure haung ta yal tau ure Yisas pir tongure haung ta yal tau ure Yisas pir tongure, u tabin bir weni ongwi. \s1 Pol Masedonia yal ta hangwo ha \p \v 6 Ena Pol gamahobi kina pi Prisia Galesia probins ongwi. Pirere Esia probins pire, ha maing di tenamba, God Kwiang mana di tongwi. \v 7 Di tomia aidole Misia probins ganba gumiling aidole Bitinia nala dire omba, Yisas Kwiang mana ditongwi. \v 8 Ditongure Misia ganba pire, wi ime pire pi Troas ai ongwi. \v 9 Pi pare Pol ginangwo ku hangure, Masedonia hong yal ure, “Ni na oona Masedonia probins ure, aki di na tenana wo” dimia hangwi. \v 10 Pol ku hangwo meri, Yisas ol wai ol na tongwo ha maing Masedonia ganba namna dire, talhan gintani akun ole momingi. \s1 Al Lidia nomani sikulu sungwo ha \p \v 11 Ena na gina hobi Troas aidole, sipi ala pire, iri si pil nir bina hoibi Samotres malgi pi pa dimingi. Dire paminga, hamen tangure Niapolis malgi pi pa dimingi. \v 12 Pa dire aidole, pi Masedonia ganba yol Roman ganba diming hon i tibi ole kepangwo malgi Pilipai pire momingi. \v 13 Momingiwe, haung sutani pare mominga, Sabat habang u tibi ongure, ara te mena pire nir nulu bina momingi. Mominga gin iwe, Yuda ari tau God kina ha wai ole ole mom mo, maing hanamna dire omingi. Omingere agr tau u ku bongure, ami di mole ha maing ditomingi. \v 14 Ditominga alhobi iwe, ta haang Lidia, Taiataira kul nongwo al molere, gal nobu homilgi tongure ari bring sungwi. Sungwo al iwe, God grang wine olere maa e tere tere mongwi. Mongure haung gin i Yulang Hong Yisas Kwiang ure, yong aura ditongure Pol ha maing dungwo pir tongwi. \v 15 Pir tongure ening abing hobo para nir bil tongwi. Tongure al i na gina hobi ha ura pangwo di na tere, “Na Yisas wine ole pir tongwo al moma di hananga na oona malgi namna wo” di na tongwi. \s1 Pol Sailas kina Pilipai malgi halabusi pangwo ha \p \v 16 Ena di na te mongwo mongwo na yalhobi kina omingi. Ena habang ta God kina ha wai ol mongwo bani ominga nir honagi ama ta kwia nigi dongwo yong sina mongure, amilgi sire so gale tal yu onamua, yu onamua, dire dire mongwi. Mongure honagi ol tongwo yal i ama grang bani kwi ole tobo nin ire ire ongwi. \v 17 Ama iwe, Pol na gina hobi kina dolna bole pire, gala dire, “Ayo, yalhobi hamen singaba God honagi ari momia hano. Mongwo hobi iwe, ha dinangwo pire sigare kule u wai nanua,” ditongwi. \v 18 Ena gala i hamen girungwo tangwo di mongwo bani mongwi. Mongure Pol nigi de pire iina dire kwia nigi dongwo, “Yisas Kraist grang bani di ni teya. Ama i aidole ere mena po,” ditongwi. Ditongure kwia gintani ama i aidole ere mena ongwi. \v 19 Ongure ama hong yal i moni hon ta i na tenangwo paikimia dire, Pol Sailas kina a i si mole han holere, aule piru di ire, ha hol pire u ku bole bole ongwo bani ongwi. \v 20 Pire yol Roman gabman yalhobi mongwo bani ongwi, “Yasuri Yuda yal momia. Nan oona malgi ure si honere ol go danangwo pamue. \v 21 Yasuri ha dungwo iwe, nan krehaman ha ya ime simia. Sungwo i paikimia. Nan yol Roman mominia, yasuri ha dungwo i ogolo a i wanaminga paikimua” dungwi. \v 22 Dungure ari tabin bir molere, yasuri kiang pai tere, ha hol pungwo yal homa galsina gule ole, “kuba so” ditomia sungwi. \v 23 Sire aule pire pia si halabusi oo ala olungwi. \v 24 Olere, woda “ogolo weni kene ol molo” ditomia, aule ire ala pire, oo ala wai weni ire olere, kebering er tibi albe ere bli nil si daulungure pai mongwi. \v 25 Pai molere ginangwo sinamo Pol Sailas kina God ha ditere, ul geral ditongwi. Ditongure halabusi pai mongwo hobi pir mongwi. \v 26 Mongure ememe bir gintani ure oo ya torari hobi a hoha tomia, hoiri hobi nin yaule tongure, halabusi pangwo hobi kebering aling ayulang han sungwo hobi nin kirime ole ya manbi dungure, ya mongwi. \v 27 Mongure halabusi oo kene ongwo yali aire hoiri yaulungwo hanere, halabusi pangwo hobi para mena omua di pire, di baina golau yaulungwo aki di ire nin wi sire golala di ongwi. \v 28 Omba, Pol gala bir dire, “Na yalhobi para mominia, ni yu olkio,” ditongwi. \v 29 Ditongure halabusi oo kene onwo yali “kewa galo” dimia gangure ire bli si ala pire gaung nungure, Pol Sailas kina mongwo kebering bani ikwi bole mongwi. \v 30 Molere Pol Sailas kina aule ire mena pire, “Yahuno, God aki di na tenangwo sigare kulalga tal ole kulale?” ditongwi. \v 31 “Ni Yulang Hong Yisas grang wine ole pir tenanga aki di ni tenangure ebin hobi kina sigare kule u wai nanga pamua,” ditongwi. \v 32 Ditere yasuri Yisas ha maing yali boling kul tere, yali ening abing hobi nir si tomia pungwi. Ena haung gin i girungwo sinamo halabusi kene ongwo yali Pol Sailas kina aule ire pire, kuba sungwo bongwo bani bigi si tongwi. Tongure Pol Sailas kina halabusi kene ongwo yal gamahobi nir bil tongwi. \v 33 Tongure yal i Pol Sailas kina aule ire malgi pire homena si gal tongwi. Tere God yol e pir tomia ening gamahobi kina wai pire gun ere mongwi. \p \v 34 Ena hamen tangure yol Roman gabman yalhobi polisman nu si olere, “Halabusi pangwo yasuri gule mena olo”, ditongwi. \v 35 Ditomia olungure halabusi kene ongwo yal i mole, “Yol Roman gabman hobi ni Sailas kina ere po di ni tomia ere po”, ditongwi. \v 36 Ditomba, Pol mole polisman yu ditongwi, “Na tal nigi dongwo tal olalga pring pai na tekimba, Roman gabman hobi ari mongwo maulung bani kuba na simia. Sungwiwe, na Roman ari molkimno? Momingiwe. Ena yalhobi kul si na aule i mena olangwo paikimia. Roman gabman hobi nin ure na yasuri aule i mena olangwo pamue,” dungwi. \v 37 Dungure Pol ha dungwo meri polisman Roman gabman hobi boling kul tongwi. Tongure “Yasuri Roman yal mongwo pamua” dire ganulun dire kul bir pungwi. \v 38 Pirere Pol Sailas kina mongwobani pire, ha ura pangwo dire, “Na tal ol ni tominga i paikimia, nigi de pir na tekire na oona malgi aidole ere po” ditongwi. \v 39 Ditongure Pol Sailas kina halabusi oo aidole, ere pi al Lidia oo kepangwo malgi ongwi. Pire Yisas pir tongwo hobi mongwo gumang hanere, “Kul pirekire nima sire mole, ha maing a i si molo,” ditere ere ongwi. \c 17 \s1 Tesalonaika yalhobi Pol Sailas kina sirala di ongwo ha \p \v 1 Ena Pol ire, Sailas ire, Timoti ire, ya su hobi Ampipolis malgi pire aidole, ere pi Apolonia malgi pire aidole, ere pi Tesalonaika malgi ongwi. Ongwo malgi iwe, Yuda ha maing oo dimia. \v 2 Homa ongwo meri Pol hon Sabat haung sui tai dire ha maing oo ala i pire, ha maing buku kere ha bolbin diriya ol mongwi. \v 3 Molere God honagi onama dire nu ke tongwo yal Kraist gaung gul ire gongure, God nin uling yungure, hon airungwo ha i, ha maing buku kere memini di tibi ol tongwi, “Yal Yisas haang dal tibi ol ni tega iwe, singaba Kraist momua”, ditongwi. \v 4 Ditongure ari tau Pol Sailas kina ha pangwo dimua dire, pir tongure, yol Griki yal ari tabin bir God pir tere maa e tongwo hobi ire, al singaba hobi ire dire, para yu pir tongwi. \p \v 5 Pir tomia Yuda ari hanere Pol Sailas kina nigi de pir tongwi. Tere galing talime ari digan hobi di ku bongwi. Bongure arihobi blo tolo di pirere, Pol Sailas kina a i si monamna dire Yeson oo kepangwo hoiri di polo dungwi. \v 6 Dire hamba, yasuri molkimia hanere, Yeson ire, Yisas pir tongwo yal tau ire dire, aule i pire gabman tongwi. Terere, yu ditongwi, “Yalhobi oo hona hona i pire tal gogo ol wamia. \v 7 Kenba nan oona malgi umia. Ungure yal Yeson aule i oo kepangwo ala pire pana gal mole homena tomia hano. Yalhobi singaba king Sisa krehaman ha i susu ole, singaba king ta haang Yisas momia. Yisas tani wine ol to dimua” dungwi. \v 8 Dungure arihobi pire ganulun dire blo tolo di mongwi. \v 9 Mongure gabman hobi Yeson gamahobi kina ha hol ol tere moni pai tongure, i ole ere mena ongwi. \s1 Pol Sailas kina Beria malgi arihobi honagi ol tongwo ha \p \v 10 Ena ari Yisas pir tongwo hobi ginangwo Pol Sailas kina bai nu si Beria malgi olungwi. Olungure pi pa dire, ere pi Yuda ha maing oo ala ongwi. \v 11 Ena Yuda ari Beria malgi mongwo hobi iwe, ari nomani wai pangwo mone mongwi. Tesalonaika malgi ari mongwo meri ta molkima. Arihobi Pol ha maing nir si tongwo pire bukunere, hamen girungwo tangwo Pol hasu dim mo, ha wo dim mo, dire, ha maing buku kere kere mongwi. \v 12 Molere Yuda ari miki weni ire, Griki al singaba miki weni ire, Griki yal tau ire dire, Yisas haang a i ware pir tongwi. \v 13 Yuda ari Tesalonaika kepangwo hobi mole pungure, Pol Beria malgi pire, God ha maing nir si tomua dungwo pungwi. Pirere pi Beria malgi pire, Beria yalhobi ha maing i nigi domia pirikio ditongure, Beria yalhobi nomani si gogo dangwi. \v 14 Dangure Yisas pir tongwo arihobi Pol bai nu si nir digan bina olungwi. Olimba, Sailas Timoti kina Beria malgi ya mol pangwi. \v 15 Ena arihobi Pol aule i i Atens malgi pire, iina dire ere pi Beria ongwi. Pirere Timoti Sailas kina “Pol haya wo dimia po” ditongure, yasuri ere ongwi. \s1 Pol Atens malgi ha maing di tibi olungwo ha \p \v 16 Ena Pol Atens malgi mole Sailas Timoti kina unangwo kwi han mongwi. Mole hamba, Atens malgi oo tabil tabil i gal bala hulu miki weni yong ba ere pir tomia hanere, nigi de hangwi. \v 17 Hanere Yuda ha maing oo ala pirere, Yuda ari ire, yol Griki God pir tongwo hobi ire dire, bolbin dungwi. Dire haung haung oo malgi sina u ku bongwo hobi ere yu bolbin mone dire dire mongwi. \v 18 Mongure Epikurian ha maing nir si tongwo hobi ire, Stoik ha maing nir si tongwo hobi ire dire, Pol kina bolbin dungwi. Ena Pol Yisas ol wai ol na tere gole hon airungwo ha i di tibi ol tongwi. Tomia pire tau mole, “ha miling paikungwo di wangwo yal i memini talmere pame?” dungwi. Te tau mole, “Ari wiyol kumo gia pir tongwo irai, di tibi ol tomia hano,” dungwi. \v 19 Dungure Pol aule i pi Ariopagas kaunsil mongwo bani olungwi. Olungure kaunsil hobi yu ditongwi, “Ni arihobi ha hon nir si tengarai omaga memini di tibi olanga pinaminua. \v 20 Ha ta nir si tengarai memini oun domia, ni nin maing di tibi olingere pir po sinaminua.” \v 21 Yu dungwiwe, Atens malgi arihobi wiyol tau ha maing hon ire sina sina ure dungwo hobi wai piriwa muru di mongwi. Molere ha bling taniga a i si pirkima. \p \v 22 Ena Ariopagas kaunsil mongwo maulung bani Pol aire yu ditongwi, “Atens yalhobo, ni yalhobi ha maing bling taniga a i si pirikinia, ha ta ta gogo hoba nir olungwo meri pinga haniwa. \v 23 Homa na ni yalhobi oon hona hona i ware hanega, bling mining oo miki weni dungure, kun si ke tenga oo tau dungure haniwa. Hanga oo ta ala i ha mining ganing ta yu bol enia, “Kwia ta haang pirekiminga yal bol kul tominua” dire mining bol enia. Kwia haang pirikirere, ya moni ha maing ditenga yal i haang dal tibi ol ni teralia. \v 24 Yal iwe, haang God momia. Molere hamen ganba ol erere, talhan hobi para weni ol emua. Ena God iwe, hamen ganba hong yal momua. Mole yal tau ha maing oo taniga kengwo ala i ta molkimia. Kenba ari haung tani iwe, banta banta ganba uling holo holo i para weni momua. \v 25 Te yal i tal ta wa dunangure, nan ari ana bani tal ta i tenaminga paikimia. Yal i nin grang miing tongure, talhan hobi para weni nin u tibi pire pai omia, tal ta na to dire hong dinamo? I ta dikinamia. \v 26 God kwiana moya tani weniga ol emba, emgi moli ongwo ongwo, wiyol para weni male siru dire, ganba uling holo holo i para kunung bemua. Hamen haya yali nin nu ke tere wiyol hobi poing paing sire ganba bli bol tomia. \v 27 God yu ongwiwe, nan arihobi omeling si bongwo meri molere, God hanamna dire a a ei pirere hanamin mo? God ulubi ta molkimia nan mominga mala weni momua. \li1 \v 28 “God molkima nan yalhobi hol ware molkimingere.” Te ni yalhobi ul geral hong yal ta mole geral yu dinia, \li1 “nan yalhobi God gang giring mominua.” \v 29 “Momingiwe, kwahulu nol, pege, so gal bala hulu ol eminga hobi para God haang pangwo meri pamo? I ta paikimia. Nan ari nomani si piminga meri ol eminua. \v 30 Homa nan arihobi God molkima di pinga habang i God na sinamba, na han uning si olimia. Olimba, omaga God ari ganba ganba i tal nigi dongwo onga aidole, nomani si kulu sire, na pir na tenamua, dungwo haung mominia. \v 31 God iwe, yal ta yulang tere nu ke tere ba enangwo haung ta werigi dinangwo gin i, yal i nan ganba ari para weni ha hol bir ol na tenangwo God nin haung ba engwo pamia. Nu ke tongwo yal iwe, omaga moli pire gongure God uling yumia hon airungwo nan arihobi hanere o, nu ke tongwo han dungwo irai yal i mongwo pamua di haminua,” dungwi. \p \v 32 Ena Pol yal ta gole hon airimua dungwo iwe, arihobi tau wa gol tomba, tau mole, “hon dinanga piralua” dungwi. Dungure Pol mongwo bani pisole ere ongwi. \v 33 Ari obilga Pol pana gal tere Yisas pir tongwi. \v 34 Tongwo yal ta Ariopagas kaunsil yal Daionisias mongure, al ta Damaris mongure, te ari tau para mole pir tongwi. \c 18 \s1 Pol Korin malgi honagi ol tongwo ha \p \v 1 Ena Pol Atens malgi aidole ere pi Korin malgi ongwi. Pi molere Yuda yal Akwila momia hangwi. \v 2 Yal Akwila iwe, Pontus hong yal mongwi. Homa singaba Sisa Klodias yol Yuda Rom malgi kepangwo hobi ere po ditomia, Akwila eungbi Prisila kina Itali ganba aidole, ere Korin malgi ungwi. \v 3 U mongure, Pol pi yal al su mongwo bani pi pana gal molere honagi bling tani are olere, gal oo kerala dire warungwi. \v 4 Ware molere, Sabat haung haung Pol Yuda ha maing oo ala pire pire, Yuda ari tau Yisas pir tenama dire, wara wara kere di te mongwo bani mongwi. \p \v 5 Ena haung ta Sailas Timoti kina Masedonia aidole, u Pol mongwo bani pa dungwi. Pa dungure Pol girungwo tangwo Yuda arihobi “Yisas singaba Kraist momua” di tere tere ongwi. \v 6 Ongure Yuda arihobi pir tekirere, Pol gaung ha sire mongwi. Momia Pol hanere gumang iger bol tere, “Hamen hol wai nanga na di ni tominba pirikinia. Hol nigi dongwo nala di pinanga nin hani pamia, na hana ta paikimia pio. Na iwe, Yuda ari pisole, ari wiyol tau di terala dire oiwa,” dungwi. \v 7 Dire yalhobi pisole, wiyol God maa e tongwo yal Tisias Yastas oong malgi keparala dire ongwi. Ongwo malgi iwe, Yuda ha maing oo mala weni dungwi. \v 8 Ena Yuda ha maing oo singaba Krispas mongwi. Krispas iwe, irang aang ya, te wang aung hobi kina Yulang Hong Yisas haang a i si ware pir tongwi. Tongure Korin ari miki weni Pol ha maing dungwo pirere Yisas haang a i ware pir tomia hanere nir bil tongwi. \p \v 9 Ena girungwo ta Pol ku hangure Yulang Hong Yisas yu ditongwi, \v 10 “Na ni kina si daule mobilia ni kul pirkire na guna hana wai boleng kul tere tere mining bolo molo. Yal ta tal gogo ol ni tere ni sinangwo paikimia, malgi i na gamnahobi miki weni momia aki di ni tenamua.” \v 11 Yu ditomia Pol wai pire me erin ta muru molere, ta i mala olere, ari hobi God ha maing hon nir si tongwi. \p \v 12 Ena yol Roman Griki ganba kene ol mongwo haung Griki ganba bani namba wan gabman Galio mongwi. Mongure Yuda ari u ku bolere, Pol ha hol ol terala dire, aule ire nambawan gabman mongwo bani ongwi. \v 13 Pirere, “Arihobi God pir tere maa e tomba, yal iwe, ha maing hol ta bala dungure na Yuda ha maing ya ime simua,” ditongwi. \v 14 Ditomia Pol ha dinamba, yal Galio aire, yal i talime onangwo ha oun denangwo ha dinga hobi na yol e piralba, \v 15 nin ha te nin krehaman ha bolbin dingiwe, nin hani pamia, ere pio. Na yal i ha hol ol teralga paikungwo yawe.” \v 16 Dire anu si maini olungwi. \v 17 Olungure arihobi nigi de pire Yuda ha maing oo singaba Sostenis a i sire opisi malgi simba, gabman yal Galio hanere, han uning si olungwi. \s1 Pol ere Antiok Siria malgi ongwo ha \p \v 18 Ena Pol Korin malgi habang gobari mongure Yisas pir tongwo hobi pana gal tomia molere, molo ditere, al Prisila ire, yal Akwila ire dire, kina ereho Siria ganba nala di pire sipi ala ongwi. Omba homa Senkria malgi mole, God maulung bani ha di yulang bole breng eme bai olungwi. \v 19 Olere ere pi Epesas malgi pa dire, yasuri ai di timi ole, Pol nin Yuda ha maing oo ala pirere, Yuda arihobi kina ha diriya ol mongwi. \v 20 Mongure Yuda arihobi Pol timiya tau mole nanua dimba, Pol arihobi ha dungwo pir tekima. \v 21 “Ere nalua” ditere, “God na hon ere memini po di na tenangwo ere uralua” ditongwi. Ditere Epesas malgi aidole iri si sipi ala pire ere ongwi. \v 22 Pi Sisaria malgi pire aidole pi Yerusalem malgi pire, Yisas pir tere ha maing pire mongwo hobi “moldinio” ditere ere Antiok malgi ongwi. \s1 Pol honagi gin sui tai dire kebering hongwo ha \p \v 23 Ena pire habang gobari tau mole Antiok aidole ere ongwi. Pirere, Galesia Prisia probins oo tabil tabil i wa i pire, ari Yisas ha dungwo doling bole a i si wangwo hobi monangwo maing harala dire aki di te i pire ere ongwi. \p \v 24 Ena Yuda Aleksandria hong yal ta Epesas malgi pi pa dungwi. Pa dungwo yal iwe, haang Apolos ha dungwo nugung don kengwo yal momia, God ha maing buku para weni kere pir po sungwi. \v 25 Sire Yulang Hong Yisas ol wai ol na tongwo ha maing nir si tomia para pir tongwi. Pir tere ha maing nega dire arihobi nir si tere, Yisas tal ongwo meri dime weni dire boling kul tongwi. Tomba tere yal Yon nir bil tongwo i tani hangwi. \v 26 Hanere Yuda ha maing oo ala i Yisas ha maing nimni mole nir si tongwi. Tomia al Prisila iwe, yal Akwila kina pirere, na oona malgi namna wo dire, aule i pire God ha maing hol tau nibil ditomia memini para weni pir po sungwi. \v 27 Pir po sire ere pi Griki ganba nala di ongwi. Ongure Epesas malgi hong yal tau Yisas pir tere grang wine ongwo hobi pasi ta bolere, “Yal i unangwo pana gal to,” dire nu si olungwi. Olungure Apolos pi pa dire hangure God pirari pare to bir hole i ure pule a siribi sungure arihobi pir tomia hangwi. \v 28 Hanere ha maing ditere aki di tongwi. “Ena God bai nu si olangwo yal Kraist unamua dire kwi han monga irai, omaga Yisas ungwo haminua” dire, Yuda arihobi kina bolbin dungure, Apolos ha maing buku kere ha dungwo mo yu ongwi. \c 19 \s1 Pol Epesas malgi ongwo ha \p \v 1 Ena yal Apolos Korin malgi mol pangure, Pol mo hamen hul pire pi Epesas malgi pa dungwi. Pa dire hangure Yisas pir tere grang wine ongwo hobi tau momia hangwi. \v 2 Hanere, “Yisas haang a i si ware pir tenga gin i God Kwiang ino?” dungwi. “God Kwiang moma di na tekimua”, dungwi. \v 3 “Nir bil ni tongwo irai talwa pine?” dungwi. “Yal Yon ha maing dungwo pire a i si wamingere nir bil na tomua” dungwi. \v 4 “Arihobi tal nigi dongwo ol wangwo aidole nomani si kulu sire hon olkirala di pire wangure yal Yon nir bil tere, ‘Isrel yalhobo na homa eminia yal ta emgi unamia pir to’ dimia. Unangwo yal iwe, Yisas momua” dungwi. \v 5 Dungure yalhobi Yisas haang pire a i wangure, nir bil tongwi. \v 6 Bil tongure Pol yalhobi God Kwiang inama dire breng bani a tau sungure ingwi. \v 7 Irere wiyol howa yure God ha ditongwi. Ditongwo hobi ana holo holo kebena sutani moma di haniwa. \p \v 8 Ena Pol Yuda ha maing oo pire nimni mole haba sui tai dire, God kene ongwo holi ware doling bonama dire, yulang bole di tibi ol tongwi. \v 9 Tomba, ari tau omeling pege dire, ari u ku bongwo maulung bani Yisas pir tenangwo hol i mana dire hobang tani si tongwi. Tomia Pol yalhobi mongwo bani aidole, Yisas pir tere grang wine ongwo hobi aule ire kina ereho ongwi. Pi molere nir si tongwo yal Tiranas ari u ku bonama dire, oo kengwo ala i haung haung pi molere, Pol arihobi kina ha maing diriya ole pir mongwi. \v 10 Mongwiwe, me erin sutani Esia ganba ol mongure, Yuda ari Griki ari hobi kina ha maing dungwo pungwi. \s1 Yal Siba wang hobi tal ol wangwo ha \p \v 11 Ena God yulang Pol tongure Pol tal guma hon dongwo maing maing omia arihobi hangwi. \v 12 Ena yalhobi Pol pir pan kli dungwo gal ire, honagi gal wangwo i ire dire, a i pire, ari nibil pangwo mongwo bani guung mulungure, nibil i wai simio, te kwia nigi dongwo yong sina mongwo hobi si doling i mena olungwi. \v 13 Olimia hanere Yuda ari tau kwia nigi dongwo si doling i ole wangwo hobi Yisas haang dalere kwia si doling i olala dire wangwi. \v 14 Ware kwia nigi dongwo yu ditongwi, “Pol Yisas haang dangwo meri daminia ere mena po.” Ditongwo hobi iwe, Yuda ha maing oo ya singaba bir haang Siba wang hobo ana hol pai muru hol pai sutani molere yu ol wangwi. \v 15 Wamba, kwia yu ditongwi, “Yisas wa dire Pol wa dire dinga piminba, ni yalhobi ara mone?” \v 16 Dungure kwia nigi dongwo yong sina mongwo yal i ure yalhobi sire galsina trausisi gule olungure oo ke pangwo malgi aidole te ongwi. \v 17 Omia Epesas malgi Yuda ari Griki arihobi para weni hanere, kul bir pire, Yisas haang a yuwo olungwi. \v 18 Yisas ha dungwo doling bongwo ari tau ure homa ha kuria marega dire a i wangwo hobi di tibi olungwi. \v 19 Ena gia ongwo yal tau gia ongwo buku i ure ari mongwo maulung bani endo gangwi. Gia ongwo buku gangwo hobi tobo bir pipti tausen kina bonangwo meri bongwi. \v 20 Bomia yu ol pisolere, Yulang Hong Yisas tal ol na tongwo ha maing nimni mole ganba ganba i ditongure, wa dire pai ongwi. \s1 Epesas arihobi Pol ongwo i hanere si honere ol go dal ingwo ha \p \v 21 Ena yu ol wai sungure, God Kwiang Pol yong wu bungure, Pol Masedonia ganba pire aidole, pi Griki ganba pire aidole Yerusalem nala di ongwi. Pi molere, “emgi Rom malgi pi haralue” dungwi. \v 22 Direre Pol aki di tongwo ya su Timoti Erastas bai nu si Masedonia olungwi. Olere Pol nin Esia probins haung tau mol pangwi. \p \v 23 Ena haung i Epesas malgi arihobi Yulang Hong Yisas ha maing di banta po dire tolo wa tongwi. \v 24 Tongure malgi hong yal Dimitrias aiyulang mining ganing ongwo yal mongwi. Molere aiyulang ire, ari yong ba ere “al kwia Atemis momua”, dungwi. \v 25 Dungure arihobi ure honagi ol tere tobo bir ingwi. Ingure gin ta yal Dimitrias honagi ol tongwo arihobi di ku bolere yu ditongwi, “Yalhobo, nan honagi ominga tobo imna di haminia. \v 26 Haminba, Pol digan i ure aiyulang mining ganing ole yong bai eminga i kwia molkimia, hulu ya moni dimua dimia. dungwo ipire, Esia probins arihobi ire, te Epesas malgi arihobi ire dire, miki weni pir tomue. \v 27 Nan yong ba ere kwia momua dire honagi ominga i, pir na tekinangwo pamia, tobo makena inamne? Tobo iminga tamamia, kwia al Atemis oo ke tominga i arihobi mobing ha wa tenangure mokene kulkinangwo pamia tal onamne? Omaga arihobi para weni kwia al i maa e tomia hankino? Emgi maa e tenangwo yal ara moname? Ta molkinamue”. \v 28 Dungure u ku bongwo hobi yong ki ere gala bir dire, “Kwia al singaba Atemis Epesas malgi yal haang kara mokene kumue,” dungwi. \v 29 Yu dungure arihobi gala auli ware u howa dungwi. Direre huhu e i pire Masedonia yalsu Gaias Aristakas Pol kina ereho ungwo yasuri aule ire bli si pi ai pene u ku bongwo bani ongwi. \v 30 Ongure Pol para pi ari mongwo maulung bani airalua di pimba, Yisas pir tere grang wine ongwo hobi mana ditongwi. \v 31 Ena Esia kaunsil tau Pol yoling yal momia, ari maulung bani airikinama dire bai nu si olimia pire mana ditongwi. \p \v 32 Ena uku bongwo hobi nomani sala mala ole ha gogo gogo dire tau ha ta dungwi, tau ha ta dungwi. Yu di molere yal ta ha dungwo mining ogolo pirikere talongwo huhu emne dipungwi. \v 33 Ena Yuda arihobi Aleksanda anu si sina olimia arihobi hanere, ayo yali sihonere ol go danangwo pamia di hangwi. \v 34 Hangure Aleksanda aling hol wai ere ha ta dirala di omba, arihobi Yuda ari momia di hanere, hon u howa ditere grang u tani pire, “Kwia al singaba Atemis Epesas malgi ya haang kara mokene kumue” dire, gobari weni di di ole mongwi. \p \v 35 Ena emgi Epesas kaunsil president aire mole arihobi ha dikire pir molo ditere yu dungwi, “Epesas yalhobo, nan oona malgi kwia al singaba Atemis oo ke tominga irai dimia, te breng mining isra hulu hamen bani ya ime ungwo irai dimia. \v 36 Yal ta ure, i ta dikungwo hasu dinua di na tenangwo paikimia. Ni yalhobi sime molere tal gogo ol tenanga paikimia. \v 37 Yal su aule i ungiwe, ya mone aule ire unia. Yasuri breng mining oo ala pire tal ta kuni nekimio, te kwia al i gaung ha ta sikimia. \v 38 Yal Dimitrias honagi arihobi kina yal ta ha hol ol terala di pinangwo i, ha hol ba enangwo haung ta pire gabman mongwo bani pire ha di mere si tere ha hol ol tenangwo pamia. \v 39 Malgi ha ta panangwo iwe, ari singaba hobi u ku bol mole pinangwo pamia. \v 40 Kenba tal ominga i, polisman ure ni yalhobi si honere ol go dal inua di na tenangwo pamua. Yu di na tenangwo nan talwa di tenamne? Tal gogo ominia, nan yalhobi mining bolo ere namna pano” \v 41 ditomia ere ongwi. \c 20 \s1 Pol Masedonia pire aidole Griki ongwo ha \p \v 1 Ena Epesas arihobi u howa di pisolungure, Pol Yisas pir tere grang wine ongwo hobi di ku bole nimni monama dire krehaman tere, “Ni timi molo. Na ere Masedonia ominua” ditere ere ongwi. \v 2 Pi oo tabil tabil i Yisas pir tongwo hobi Yisas ol wai ol na tongwo ha maing di tere krehaman ha di tere tere ongwi. \v 3 Pi Griki ganba molere haba sui tai dire si gongwi. Si golere Pol ere Siria nala di pimba, Yuda ari ha holere na si gonama di pire pisole, hon siina di Masedonia nala di pungwi. \v 4 Pungure Biria malgi yal Piras wang Sopata ire, Tesalonaika yal su Aristakas Sekandas ire, Debi yal Gaias ire, Esia probins yal Timoti, Tikikas, Tropimas ire dire, yalhobi Pol kina ereho ongwi. \v 5 Ongwo hobi iwe, ere pi Troas malgi molere na unaminga kwi han mongwi. \v 6 Mongure na yalhobi homena breti u bir hongwo nere mongwo erin haung i wai sungure, Pilipai malgi aidole sipi ala pire nir bani hamen haung ana hol pai muru wai sungure ere pi Troas mominga i, hamen haung ana hol pai muru hol pai sutani momingi. \s1 Pol Troas malgi pire Yutikas gongwo uleng yungure airungwo ha \p \v 7 Ena Sarebir haung ginangwo na yalhobi homena breti bigi di nenamna dire u ku bomingi. U ku bomingere Pol ongi ere nalga dimia dire ha maing gobari weni di na tongwi. \v 8 Di na tongwo mominga oo ala i kewa lampi miki weni domia hane momingi. \v 9 Momingere sinamo yagaling ta Yutikas hona windoa bani ami di molere, ulgi si gima dire ul pangwi. Ul pare boi di yangwi. Yangwiwe, oo mini bani weni dimia yangure arihobi guru di manbi pire bol goma di hangwi. \v 10 Hangure Pol emgi ya pire gongwo kumil i kulere, “Yal i ta golkimia, miling ya dimua,” dungwi. \v 11 Dire hon mo werang mibi pire homena breti bigi dire akun ol engwo i nongwi. Ne pisolere, emgi hon ainere ha maing dite mongure hamen tangwi. \v 12 Tangure, aidole Pol ere ongwi. Ere ongure yalhobi yagaling boi dungwo yali i aule ire ongure, si hon ere ya momia hanere, wai pungwi. \s1 Pol Troas pire aidole Mailitas ongwo ha \p \v 13 Ena na gina homa sipi ala pire, pi Asos malgi pa dimingi. Pa diminga malgi iwe, Pol, “manbi uralia, ni homa pire Asos malgi kwi molo”, di na tomia kwi momingi. \v 14 Momingere Pol u pa dire sipi ala ungure ere pi Mitilini malgi omingi. \v 15 Pire pare tanangwo hon ere Kaios malgi omingi. Pire pare tanangwo hon ere Semos malgi omingi. \v 16 Pi pare tanangwo hon ere Mailitas malgi omingi. Omingere Pol molere, “Esia probins Epesas malgi nalba, Pentikos erin haung mala umia, nalga meri gi dire, ere Yerusalem pire erin molalua” dipungwi. \s1 Pol Epesas ha maing oo kene ongwo hobi molo di tere, ere ongwo ha \p \v 17 Ena di pire yal ta bai nu si Epesas malgi olere, “Epesas malgi Yisas pir tere ha maing kene ongwo hobi wo ditenana po,” dire nu si olungure pire aule ire ungwi. \v 18 Aule ire u pa dungure Pol mole yu ditongwi, “Na homa Esia probins ure hongebe weni mol pai oli uminga, hanirayo, \v 19 te Yuda arihobi na ol gogo dal na terala dire wara kengwo haniraba, na Yulang Hong Yisas honagi ol tere, nan hana a ime olere honagi nimni mole ol tega hanue. \v 20 Na ni yalhobi mona pana dire kulni pire ha maing ta di ni tekiwe. Na ni yalhobi oon malgi mole ha maing tani a nimni mole yu wanana dire para weni di ni teiwe. \v 21 Na haung haung Yuda ari te Griki arihobi kraung are yu di teiraya, tal nigi dongwo ol wanga aidole, nomani si kulu sire, God tani i guman bani ere wa molere, Yulang Hong Yisas wa di pire pire molo dire, di ni teirawa. \v 22 Omaga God Kwiang yona wu bungure na Yerusalem nalga kwiana wi dimia. Nalga arihobi na tal ta ol na tenam mo, tekinam mo, maing pir po sikiwa. \v 23 Sikiba God Kwiang awa ha yu di na tomia, ni ganba guliya galeng talime ni monga bolimbani u tibi nangure hani pananua di na tomiraya. \v 24 Tomiraba, na ol na tenangwo i golalga kul ta pirikiwa. Yulang Hong Yisas honagi i na ana bani engwo meri wine ole ol wai si pisolala di pire waiya, tal gogo ol na tenangwo golalga kul ta pire wakiwa. Honagi i na ana bani engwiwe, God pirari pare, hamen ha kuria wai to bir hole i ure, pule a siribi si na tongwo meri, arihobi boling kul te molalga molala di piriwa. \v 25 Ni yalhobi monga sina i ware God kene ol na tongwo hol nibil di ni tega pire hane onua. Oniba emgi na hon gumana hankinanga pamua. Hankinanga pire omaga ha di tibi ol ni teiwa. \v 26 Na God tal onangwo i haya awa ha di ni tega pinba pire, a i si wakire hogal ai endo de pangwo bani pire gul inangiwe, nin hani panamia, na hana ta paikinamua. \v 27 Na God nin nomani si pungwo meri di tibi ol ni tega i, gai gole ta dikiwa. \v 28 Ni yalhobi nin kwian kul pir tere molio. Yisas pir tere ha maing pungwo ari tau God Kwiang i ku bole ni yalhobi ani bani emia, ogolo kene wai ol te molio. God Wang golere algi nan bina simia. Sungure God hanere nan bina a holo simia. Sungwo hobi iwe, kun sipi sipi mongwo meri momia ta wu bonama di pirikia. Kene wai ol monana pio. \v 29 Na nalgere kru di wangwo yalhobi tau ure, ari Yisas pir tere mongwo hobi ha maing hol si pera di tere na uga holi dolna bolo ditenangure ari miki pir tenanua. \v 30 Te ni monga sina i enin tau hasu dire ha maing hol aidole hol kwalin ta namna wo dinangure ari miki pir tenanua. \v 31 Yu onana dire di ni teya ni yalhobi nin ogolo gaun kene ole molio. Me erin sui tai dire na ni yalhobi handere ha maing nir si tere haining me moliwa. \v 32 Ena omaga na ni yalhobi ni aule i pire God aling bani olgere monanua. Mongere God pirari yong miling ura awai ni yalhobi monga bani pai monamua. Pai monangure ni yalhobi nimni mole God ol wai ol na tongwo ha i a i si ware monanua. Mole tal dime dire onama dire nu ke tongwo hobi kina monanua. \v 33 Ni yalhobi monga sina i yal ta bona gana moni tobo galsina talhan enga hobi na irala dire han don ta golkiwa. \v 34 Na gamnahobo i homena bring si tega hangiwe, na nan ana pera dire honagi ole tobo ire bring si tega hanua. \v 35 Na honagi nega dire olere, nimni molkungwo hobi aki di tega meri ni yalhobi ere yu onana dire nibil di ni teiwa. Yulang Hong Yisas, ni tal ta i a nenangiwe, wai pinanba, a nere yal ta tenangiwe, wai weni pinanua di na tongwo irai nomani si piminua.” \v 36 Ena Pol ha i dite pisolere, arihobi kina ikwi bole God ha ditongwi. \v 37 Dite pisolungure arihobi ure kule hai me tere ere po ditongwi. \v 38 Ditere “ni na gumana hon hankinanua dinga irai na yalhobi nan monaminga hair gonaminua” dire nigi de pungwi. Pire mongure Pol sipi ala ongwi. \c 21 \s1 Pol Yerusalem nala dire iri si sipi bani ongwo ha \p \v 1 Ena ni arihobi “timi molo” ditere, na gina sipi ire ere pi nir digan bina hoibi Kos malgi pa dimingi. Dire tanangwo ere pi Ros malgi omingi. \v 2 Pire aidole ere pi Patara malgi pa dimingi. Pa dire hamingere, sipi ta ere Pinisia nala dire ungwo hamingi. Hanere na yalhobi iri si sipi ala pire kina ereho omingi. \v 3 Nir bani pire omena han yuwo oliminga Saipras dimia hane aidole, Siria ganba pire, ere pi Taia malgi si gole ere mena omingere, sipi hong yal bona gana i mena olungure, na gina ere malgi pire, Yisas ha dungwo doling bole a i si wangwo ari tau mongure hamingi. \v 4 Hanere bani sare ta muru momingi. Momingere God Kwiang Yisas pir tere grang wine ongwo hobi ha yu i grang bani engure, yalhobi Pol “ni Yerusalem hoyo” dire, mana ditongwi. \v 5 Ditomba, gobari mominia ere naminua dire aidole ere omingi. Omingere arihobi eumbi gir kungwo para aule i pire, oo malgi mena pire, nir digan bina maker bani pire, kebena gulung bole, God ha ditomingi. \v 6 Tere “timi molo” ditere, na gina sipi ala omingere, yalhobi ere malgi ongwi. \s1 Sisaria malgi God hana togu yal Agabas Pol awa di tongwo ha \p \v 7 Ena na gina Taia aidole ere ominga ominga, Tolemes malgi omingi. Omingere Yisas pir tongwo hobi aya maya dire kewa dungure kina ereho pamingi. \v 8 Pare hamen tangure aidole, pi Sisaria malgi molere, pi Pilip oo kepangwo malgi pire, kina pana gale momingi. Pilip iwe, u holo holo ware, Yias ol wai ol na tongwo ha maing arihobi boling kul tere tere ongwo yal mongwi. Molere Yerusalem Yisas pir tere a i si wangwo hobi ana hol pai muru hol pai sutani nu ke tongwo komiti mongwo sina i Pilip ta mongwi. \v 9 Mongure aung sui sui dire mongwi. Momba, ama hobi yal tekima, ya mol pare God tal emgi u tibi nangwo i awa ha arihobi di tibi ol te mongwi. \v 10 Ena na gina hobi haung su pai momingere, God hana togu yal Agabas Yudia probins aidole ere Sisaria na gina mominga bani ungwi. \v 11 Ure Pol kun gang dongwo ire, nin kebering aling bani han si molere, “God Kwiang yu di na tomia, kun gang hong yal i Yerusalem nangure, Yuda arihobi na ana han siga meri sire wiyol tau tenangwo pamua” dungwi. \v 12 Dungwo na gina arihobi kina pirere, Pol Yerusalem hoyo dire mana girin ditomingi. \v 13 Ditominba, Pol wara kere, “Hai mere yu dingere na miling kule timiya monama di pino? Na Yerusalem pire halabusi paralga paralio, te golalga i ere golalga pamio, te Yulang Hong Yisas haang a yuwo ol ware golalga golalio, tal ongwo ni yalhobi haina mene? Mekio,” di na tongwi. \v 14 Tongure na gina hobi Pol ha ta ta di tere kraung siyame ekinamna dire, han ole molere, “Para dinia. God nin haang pamia, ol ni tenangwo tenamua” ditomingi. \s1 Pol honagi ol wangwo meri Yerusalem singaba hobi di tibi ol tongwo ha \p \v 15 Ena ditere habang tau wai sungure, Yerusalem namna dire, talhan tau akun ole ere omingi. \v 16 Omingere Sisaria ari Yisas pir tere doling bongwo hobi tau u na hongure kina ereho omingi. Pire Saipras hong yal Neson kepangwo ali panamna dire omingi. Ominga malgi hankiminia, na gina kina ereho uminga hobi na aule i pire olungwi. Ena Neson iwe, homa Yisas pir tongwo yal momia. \p \v 17 Ena na gina Yerusalem malgi pi pa dimingere, ari Yisas pir tongwo hobi ure na hanere, wai pir na tongwi. \v 18 Ena pare tanangwo Pol Yems monangwo hanaminua dungure na gina kina omingi. Omingere Yisas pir tongwo singaba hobi Yems kina mongwi. \v 19 Mongure Pol pi pa dire, “Yahuno moldinio” dire ha maing honagi ol wangwo God yulang tongure wiyol tau Yisas pir tongwo ha i boling kul tomia Yems singaba hobi kina pungwi. \s1 Pol Yisas ha maing kene ongwo hobi ha dungwo pirere ha maing oo ala ongwo ha \p \v 20 Ena pirere, “God ongwo wai pai dimua” ditere Pol yu ditongwi, “Yahuno. Ni para hania. Yuda ari tausen miki weni Yisas pir tomia. Tere molere God nan Yuda ari kwiana moya krehaman ha ditongwo i a i si ware momia. \v 21 Ni wiyol ganba banta banta pire Yuda ari mongwo hobi kwiana moya Moses krehaman ha aidole ari gir kul nongwo hobi gaung bol olekio, te nan Yuda ari memini pangwo i aidolo dinua dire, ha wai oli ungwo piminia. \v 22 Piminga meri airhobi para weni nigi de pir ni tere, ni unua dungwo pinamia. \v 23 Pirere tal ol ni tename? Na omaga ha di ni teralga i wine olo. Nan mominga baniya yal sui sui dire moma hano. Mongwiwe, God maulung bani ha di nima pire pire ongwo yalhobo momia. \v 24 Ena ni yalhobi kina ereho pi Yuda bling mining oo bir ala pire, Yuda ari tal ongwo maing doling boli pire, ha di nima pire di tibi ol tenanga pege au kula pari wai monanua. Molere ya sui sui dire hobi tobo tengere ni kina para bini bangere arihobi ni han pa dire, o yali ha dimua dungwo irai hasu hawai ol wamia yal i God Lo krehaman ha wine ongwo pamua di hanamua. \v 25 Ari wiyol tau Yisas pir tongwo hobi homa pasi bol tere, so gal bala hau ke tere nekio, hau algi nekio, hau nugung a di dire algi i mena olekinangwo nekio, al ama wou sikio, ha yu diminirawa”. \v 26 Dungure Pol yal sui sui dire hobi kina molere, ha di nima pire di tibi olere, pege au kula pari wai monaminua di pungwi. Pirere yalhobi ere pi Yuda bling mining oo bir ala pire, ha maing oo singaba yu ditongwi, “na yalhobi haung tau molere, emgi pege au kula pari wai monaminga haung u tibi nangure, na yalhobi mominga meri kunung pire kun i uminga si kere na yalhobi u wai naminga pire God to,” dungwi. \s1 Yudari hobi Pol ha maing oo ala a i sungwo ha \p \v 27 Ena emgi hamen haung ana hol pai muru hol pai sutani wai sungure, Yuda ari Esia kepangwo hobi Pol ha maing oo ala hangwi. Hanere nigi de pire arihobi sihonere ol go dale Pol a i sinaminua di pungwi. \v 28 Di pire gala dire, “Isrel yalhobo, ni yalhobi aki di na tenana wo. Yal iwe, nan Isrel arihobi ire, kwiana moya Moses krehaman ha ire, nan bina mining oo ire dire, ari wiyol tau mongwo bani pire, i nigi domia pire tekio, di wama dungwo piminiraya. Yu ongwo i ta mamba, nan bina mining oo ala yal i wiyol ta aule ire ungure iriyala te wangwo i, oo ala i ol kirime si na tomua” dungwi. \v 29 Homa Pol Epesas yal Tropimas kina si daule mole kina ereho wangwo hamia. Hanere, “O, yal i Pol kina mone guwa si wamia, ware aule ire bina mining oo ala omua di pire ha i ditongwi. \v 30 Ena Yerusalem yal al hobi nigi de pire ganulun dire blo tolo dire bli si u ku bole Pol Yuda bling mining oo ala aule pilu di maini olungwi. Olungure bling mining oo hona holo holo i hoiri gintani yolungwi. \s1 Rom soldia kene ongwo yal ta ure Pol auli ongwo ha \p \v 31 Ena arihobi Pol si gonama di ongure yal ta bli si pi yol Roman soldia kene ongwo yal mongwo bani pire, “Yuda ari para muru u ku bole blo tolo dire kura bonangwo pamia wo”. dungwi. \v 32 Dungure soldia yal bir ire, soldia tau ire, soldia kene ongwo yal tau ire dire, bli si ya ime pire, Yuda ari u ku bongwo bani ongwi. Ongure Yuda arihobi hangure, soldia umia hanere Pol hon sikima. \v 33 Soldia u mala ure, Pol aling su a i sire ayulang han sungwi. Sire, arihobi sirin bol tere, “Yal i ara mome? Talime ongwo tal ome?” ditongwi. \v 34 Ditongure arihobi tau ha ta dungure, tau ha ta dungure, ha nin nin di mongwi. Mongure soldia kene ongwo yal i ha dungwo hobi pir po sikungwi. Sikirere, “soldia hobi Pol aule ire oo kepanga ala po,” ditomia ongwi. \v 35 Pi malgi pa dire ala nala di omba, Yuda arihobi pi hona grang pera di mongwi. Mole Pol si golala mongwi di ongwi. Ongure soldia hobi Pol aki di ongwi. \v 36 Omba yalhobi mole, “Yal i si golo, si golo” dire gala erakere dungwi. \s1 Pol nin ol wangwo maing Yudari hobi di tibi ol tongwo ha \p \v 37 Dungure soldia hobi Pol aki di mini bani ole a hobo kule i ala nala di ongwi. Omba, Pol soldia kene ongwo yal yu sirin bol pire, “ha ta sirin bol pimingerewe?” dungwi. “Ni Griki ha dino?” ditongwi. \v 38 “Owa, diwa” dungwi. “Na piriga yol Isip yal ta homa ure gabman kina kura bolala dire, ari miki weni po tausen aule ire ganba po engwo bani oma dungwo i mono? Molkinia Griki ha dingiwe,” dungwi. \v 39 Dungure Pol yu dungwi, “Na Yuda yal Silisia probins malgi bir ta Tasas hong yal molia, yalhobi ha diteralba?” dungwi. \v 40 Dungure soldia kene ongwo yali “O para dinia do” dungure, hona grang i Pol aire mole, arihobi ha dikio dire, a tau si tongwi. Tongure arihobi pir mongure, Pol nin howa yure hibru ha dire arihobi ha yu ditongwi. \c 22 \p \v 1 “Ena nabe hobiya, te arina hobo monga hobi na waga maing di ba bol ni teralia pir molio.” \v 2 Dire Pol hibru ha dimia arihobi nan hana dimia dire ha dikire ogolo weni pir mongwi. Mongure Pol hon ainere yu ditongwi, \v 3 “Na Yuda yal molia, namine Silisia probins Tasas malgi na kul emia. Emba na ni yalhobi kina malgiya mole bir dalgere yal Gameliel sikul di na tomua. Tere kwiana moya krehaman ha para weni di na tomiraya. Tongure omaga ni arihobi God grang wine nima pire onga mere na ere yu oliwa. \v 4 Olere Yisas tal wai ol na tongwo ha i pire doling bongwo hobi, gonama dire ol gogo dal tere, i halabusi oo ala olga momua. \v 5 Ena Yuda ha maing oo kene ongwo hobi ire, kaunsil hobi ire dire, na diga i, ha mining aki di na tere ha pangwo dinua dinamia. Yalhobi pasi bole Damaskas malgi enin tau Yuda hobi tongwo pasi i, na ire, Yisas pir tere ha maing wine ol pungwo arihobi han sire aule ire, Yerusalem ure, ha hol ol tenama dire, Damaskas malgi ominua. \s1 Pol nomani sikulu sungwo imaing di tibi olungwo ha \r (Ap 9:3-19, 26:12-18) \p \v 6 Ena ominga ominga, omare weni pi Damaskas malgi mala pa diminia. Dimingere ari kulangi dungwo meri hamen bani yu gi dia na mominga bani bomia. \v 7 Bongure na hogal sia pamingere ha ta yu di na tomia, “Solye, ni talongwo na ol gogo dal na tene?” \v 8 Dungure na mong yu ditegi, “Yahuno, ni arawe?” diminia. “Na Nasaret hong yal Yisas moliba, ni tal gogo ol na tenga moliwa” di na tomia. \v 9 Tongure ari na kina ereho uminga hobi au dia na mominga bani olungwo i hamba, ha di na tongwo i pirikima. \v 10 Na molere “Yal Yisas ye, tal olalga pire di na tene?” dia. “Ni aire ere Damaskas malgi po. Pi pa dinanga God honagi onana di pungwo meri yal ta nibil di ni tenamua” di na tomia. \v 11 Tongure nabilungwo ya na molga bani bongwo i omena si bole yu yau emia ari na kina ereho uminga hobi ana a ire Damaskas malgi omua. \p \v 12 “Ena Damaskas malgi yal Ananaias mole, kwiana moya Moses krehaman ha wine olere, Yuda ha maing ogolo weni pir momia. \v 13 Mongure Yuda arihobi hanere Ananaias haang a yuwo olimia. Ena Ananaias na molga bani ure, “Polye, omin pila do” di na tomua. Tongure gintani omena pila dungure yal i haniwa. \v 14 Hangere yal i yu di na tomia, “Kwiana moya God wa dimia. Dungwo God iwe, ni grang pirere, te honagi ongwo yal Yisas gumang hanere, ha dinangwo pinana dire nu ke ni tomua. \v 15 Yal i ha mining ni aki dire ari para weni tal pire hananga meri boling kul tenanua. \v 16 Talongwo ya gogo mone? Ure nir bilere Yisas haang dananga tal nigi dongwo ol wanga God pring ni tongwo i, i ole ni tenamua,” dungwi. \s1 God Pol bai nu si wiyol tau mongwo bani olungwo ha \p \v 17 “Dimia na ere memini Yerusalem pire, pi Yuda bling mining oo ala mole God kina ha wai ol molere ku haniwa. \v 18 Hangere God yu di na tomia, ‘Na guna hana i arihobi boling kul tengere pir ni tekinangworai Yerusalem aidole bli si banta po.’ \v 19 Di na tongure na ha mong yu di teya, ‘Yal Yisas ye, na Yuda ha maing oo ala ware ari tau ni pir ni tongwo hobi si hani sire ol gogo dal tega hamia. \v 20 Te ni ha mining aki dungwo yal Stiben si gongworai, na mole wai pire, yalhobi galsina gule olungwo bani kene ol moliwe.’ \v 21 Yu digere yal Yisas molere, ‘Wiyol tau ganba milin ta mongwo hobi na tal ol tega maing di tenana dire ni nu si olia omaga po, di na tomua”, dungwi. \s1 Rom polisman kene ongwo yali Pol kene ol tongwo ha \p \v 22 Ena yalhobi pir mongwo mongwo Pol yu dimia arihobi nigi de pire, “yali banta nala dungwo i si golo. Hon monangwo nangwo panamia, si golo” dire gala dungwi. \v 23 Dire u howa dire, galsina akru hobo olere, ganba gula dire pia si yuwo olungwi. \v 24 Olungure yol Roman soldia kene ongwo yal ha nimni mole di soldia hobi tongure Pol aule ire oo ala ongwi. Ongure kene ongwo yal Pol homa kuba so. Sinanga bole Yuda arihobi giri howa di mongwo i, “Pol nin maing di tibi ol na tenangwo pinaminue” dungwi. \v 25 Dungure Pol torari kina han si daule kuba sirala di omba, Pol soldia ta mala mongwo i yu ditongwi, “Na Roman irang molia ha ta oun de na tekinangwo na sinanga Lo para Roman yal si dim mo, sikio dime?” \v 26 Dungure soldia pire kene ongwo yal mongwo bani yu ditongwi, “Yal i Roman irang momia hankino? Tal ongwo gogo so di na tene?” dungwi. \v 27 Dungure kene ongwo yal Pol mongwo bani pire, “Ni Roman irang mono?” dungwi. “Owa, na moliwa” dungwi. \v 28 “Homa na moni bir gabman tere omaga Roman irang moliwa” dungwi. Dungure Pol molere, “na gir migi molga ali moli uga uga omaga kara ari moliwa” dungwi. \v 29 Dungure soldia hobi kul pire isra dungwi. Dungure kene ongwo yali ganulun dire, “Na Roman irang Pol han siga i, Roman Lo isusu oliwa” dipire kul pire mongwi. \v 30 Ena hamen tangure soldia kene ongwo yal Yuda ari Pol ha di mere si tongwo irai maing pirala dire Pol mongwo bani pire han sungwo i gul olungwi. Olere Yuda ha maing kene ongwo hobi ire, kaunsil hobi ire dire, para wo dimia u ku bongwi. Bongure Pol aule ire pi sina olungwi. \c 23 \s1 Pol Yudari kaunsel maulung bani di tibi olungwo ha \p \v 1 Ena Pol Yuda kaunsil hobi teni han tere yu ditongwi, “Kaunsil hobo, na God gumang bani wa molga omaga ere para wa molgiwe, God na hangure kwiana sina i wai dima di piriwa.” \v 2 Yu dungure ha maing oo singaba Ananaias ari mala mongwo hobi “Pol gumang bani so” ditongwi. \v 3 Pol ha maing oo singaba, “Ni yo yal mole gran dirani sinia. Singiwe, God para ni sinamua. Ni God krehaman ha ogolo pire ha hol onba, na singiwe, krehaman ha isusu olinua,” dungwi. \v 4 Dungure ari mala mongwo hobi, “Ni God nu ke tongwo yal singaba irai ha nigi dongwo ditenio,” dungwi. \v 5 Dungure Pol, “Ayo, yal i God nu ke tongwo yal singaba moma di hankiwa. Ha maing buku mining ta yu bol emia, Ni kene ol ni tongwo yal i ha yong i tekio dimba, na diga paikimua,” dungwi. \v 6 Dire Pol kaunsil mongwo bani han wabo dire, hol bani Sadyusi mongure hol bani Perisi momia hangwi. Hanere gala dire, “Girhobo, na nabe kina Perisi mobilia. Ari gongwo hobi hon airamua dire ha maing nir si tega irai, ha hol ol na tenua” dungwi. \v 7 Dungure kaunsil hobi gintani nin ha bolbin di wama tere kiang holo holo mongwi. \v 8 Ena Sadyusi yalhobi mole, ari gongwo hon ta airikinamio, te ensel ta molkinamio, te kwia ta molkinamua di pimba, Perisi yalhobi ha hobi pirere mongwi. \v 9 Molere kiang holo holi i u howa di mongwi. Mongure Perisi lo ha nir si tongwo yal tau airere ha di yulang bole, “Na yalhobi haminga yal i ha oun dongwo ta paikungwo haminua. Kwia ha di tom mo, ensel ha di tom mo? na hankiminue,” dungwi. \v 10 Dungure soldia kene ongwo yal i mole yasuri kiang pai molere Pol aling holo holo agi dinangwo sina soulu dire gonangwo pamia di pire, soldia tau nu si olere, Pol aule ire u soldia kepangwo ala i unama dire nu si olungwi. Olungure pire Pol aule ire ungwi. \p \v 11 Ena hamen girungwo Yulang Hong Yisas ure Pol kina si daule mole, “Yon nimni monangure mining bolo molo. Molere Yerusalem malgiya, na guna hana ha mining aki dinga meri Rom malgi pire nimni mole yu aki di tenanua,” dungwi. \s1 Yudari hobi Pol si gorala dire ha hongwo ha \p \v 12 Ena hamen tangure, Yuda arihobi u ku bole ha holere, “Pol sigonaminua” dungwi. “Si golere emgi nir homena nenaminua” dire mai tere mongwi. \v 13 Mongwo hobi iwe, ari ten sui sui dire molere, ha di giri gole mongwi. \v 14 Molere ha maing singaba kene ongwo hobi yu ditongwi, “Na yalhobi ha kara di nima ominiraya, nir homena nekire moli pire Pol si gonaminua. \v 15 Ni arihobi kaunsil hobi kina yal ta nu si olingere soldia kene ongwo yal monangwo pire ditere Pol auli timiya unangure, Pol wanangwo maing dinangwo pir po sinaminia di tenana po. Aule ire unanba, na gina hobi kara di kuba gumang bani hane mominia. Olo u mala hunangure si gonaminua,” dungwi. \v 16 Yu dimba Pol keunumbi wang arihobi Pol si golala dire ha hongwo i hanere, pi soldia oo kepangwo ala pire Pol di tibi ol tongwi. \v 17 Ditongure Pol soldia ta gala dire, “Ni gir i aule ire kene ongwo yal mongwo bani nangere, gir i ha i ungwo i, ditenangwo pinamua,” dungwi. \v 18 Dungure soldia gir i a ire kene ongwo yal mongwo bani pirere, yu ditongwi, “Halabusi yal Pol na gala dungwo ogere yu di na tomia, gir i aule ire ni monga bani po dungure aule ire wiwa. Gir i ha i ungwo di ni tenamua,” dungwi. \v 19 Dungure kene ongwo yal i gir aling a ire u wera di nin bangi pire, “ha ta pinanga di na to” dungwi. \v 20 Dungure gir i yu ditongwi, “Yuda arihobi ha hol i pi tani olere, ongi ha hol onangwo maing na kaunsil hobi pinamna, Pol aule ire u ku bongwo bani wo di ni tenamia. \v 21 Tenamba, pir tekio. Yalhobi hasu bai sule di ware sirin bol ni tenamua. Ari ten sui sui dire bangi kul si mole Pol unangwo si golala dungwo piriwa. Pirigere nir homena nekire, mai tere mole, Pol si gole emgi nerala di yulang bole mongwo haniwa. Omaga kwi mole ni ha ta gran bani u mena nangwo i han monangwo mere haniwa” dungwi. \v 22 Dungure soldia kene ongwo yal mole, “Na di na tenga mere yal ta ha wai ol tekio” ditere, “erepo” ditongwi. \s1 Soldia kene ongwo yali Pol nu si nambawan gabman Piliks mongwo bani olungwo ha \p \v 23 Ena soldia kene ongwo yal soldia sutani gala dire yu ditongwi, “Ni yasuri soldia tu handred ire, ari ten ana hol pai muru hol pai sutani kun ausi au sungwo hobi ire, tu handred kula angwo hobi ire dire, aule ire, ginangwo nain klok Sisaria malgi nania. \v 24 Pol kun ausi ta tengere au sinangure aule ire nambawan gabman Piliks mongwo bani po.” \v 25 Ditere soldia kene ongwo yal i pasi ta yu bongwi, \li1 \v 26 “Ena nambawan gabman Piliks yal waiye, Yuda arihobi Pol \li1 si golala dire ware kemia. \v 27 Na yal tau grang bani pirega \li1 Pol Roman irang moma dimia. Dungure na soldia hobi \li1 kina pire Yuda aling bani mongure tol di iminua. \li1 \v 28 Arihobi ha di mere si tongwo i maing pirala dire aule ire \li1 Yuda kaunsil mongwo bani oiwa. \v 29 Ogere yalhobi nin \li1 kwiang moya krehaman ha i tani pire di mere si tomua. \li1 Ha ta oun denangwo Pol si gonamin mo, i halabusi olamin \li1 mo, dire wa duminba, ha ta oun dekimia. \v 30 Dekimba \li1 arihobi kul si ha hol ware Pol si gonamna di pimia. Yu \li1 di pungwo hanere na gintani bai nu si ni monga bani \li1 oliwa. Olgere ha di mere si tongwo hobi ni monga bani \li1 pire ha hon di mere si tenana po diteiwa. Para na hana \li1 Klodias Lisias.” \p \v 31 Ena ginangwo soldia hobi Pol aule ire pi Antipatris malgi pa dungwi. \v 32 Dire pare tanangwo manbi ongwo hobi hon ere memini ongure kun au sungwo yalhobi obil Pol aule ire Sisaria ongwi. \v 33 Pi pa dire pasi ingwo i nambawan gabman tere Pol para aule ire gumang bani ongwi. \v 34 Ongure nambawan gabman pasi kere wai sire, “Ni oo makena yal une?” ditongwi. Ditongure Pol, “Na Silisia probins yal moliwe,” dungwi. \v 35 Dungure “O, para dinia, ha di mere si ni tongwo yalhobi unangwo dinanga piralua” dungwi. Dire, “Pol aule ire pi singaba king Herot oo bir kepangwo ala i olere kwi molo,” ditongwi. \c 24 \s1 Yuda singaba hobi Pol ha hol ol tongwo ha \p \v 1 Ena hamen haung ana hol pai muru wai sungure, Yuda ha maing oo singaba Ananaias ire, kene ongwo hobi tau ire, ha pene ongwo yal ta haang Tetalas ire dire, Sisaria ongwi. Pi nambawan gabman Piliks mongwo bani pire Pol ha hol ol tongwo ha i di tibi ol tongwi. \v 2 Tongure Tetalas aire ha di mere si tere yu dungwi, “Singaba Piliks yal waiye, ni nomani wai pare na kene wai onga mama moli uminga, kura talime ta u tibi homua. Krehaman ha hon i tibi olingere, na yalhobi nan ganbana bani u wai ongure mominua. \v 3 Tal yu onga ipire ganba holo holo i para weni wai pire gun e ni tominua. \v 4 Nin wine ole ha dire tal wai ongarai monia, na ha gobari diralga monanga nigi di pinania, obilga diralga piro. \v 5 Yal i kura talime moni i tibi olere, te na Yuda arihobi oona tabil tabil i ware sihonere ol gogo dal na tere, te ari Nasaret hong yal doling bongwo hobi yal i tani singaba mole kene ole kemilimua. \v 6 Na yalhobi ha maing oo ala pire ol kirime si na tongure, mu di pire a i siiwa. \v 7 Sire na yalhobi nan krehaman ha memini pangwo meri ha hol ol tenaminba, soldia kene ongwo yal Lisias ure dagi dire, na a poira sire yal i aule ire omua. \v 8 Pire ha di mere si tominga yali aule ire ni monga pire, ha hol onana po di na tomua. Di na tomia yal i ni sirin bol pingere, na yalhobi ha hol ol tere ominga meri nin maing di tibi olangwo ni grang bani piro.” \v 9 Dire Tetalas ha yu dungwo meri Yuda arihobi para are, “Owa, ha pangwo kara dimua” dungwi. \s1 Pol Piliks mongwo bani pire di tibi olungwo ha \p \v 10 Ena di wai sungure, nambawan gabman Pol ha dinangwo pirala dire yol engwi. Engure Pol yu dungwi, “Hamen haya me erin miki weni na arihobi na kene ol monia. Mongere omaga na ni maun bani na waga maing di tibi ol ni teralga wai piriwa. \v 11 Na mena i wa molere, haya God maa e terala dire Yerusalem pi pa diga hamen haung ana holo holo kebena sutani obil wai simua. \v 12 Simba, Yuda arihobi na hanangwo na kina God bling mining oo i kura bolabilga pamba, na hankungure ha maing oo ala ya, te ari u ku bongwo bani sihonere ol gogo dalalga hankimua. \v 13 Omaga yalhobi ha di mere si na tongwo i ha oun denangwo ta dikimia. \v 14 Ha di mere si na tongwo hobi ha tani weniga oun de pamia di tibi ol ni teralua. Sigare kunaminga hol tani weni yol e pir tere doling boliwa. Hol iwe, God kwiana moya krehaman ha di tongwo meri doling bole maa e tere, Yisas ha maing hasu pamua dungwo i, na a i si waiwa. Waiba, God hana togu yal ha di engwo hobi ire, kwiana moya Moses Lo krehaman ha di engwo i, ire dire, para bling i mu dire a i si waiwa. \v 15 Te God ari digan wai goli ongwo hobi hon uling yunangure, airamua dungwo yalhobiya, na kina nomani susu sikire pi tege ere mominua. \v 16 Molere hamen girungwo tangwo God maulung bani, te ari maulung bani nimni mole molgere, na nomani wai pama di piriwa. \v 17 Na Yerusalem aidole ganba bina holo holi me erin tau wa i oga ipire, emgi hon siina di memini ugiwe, moni ya, gal kul tau ana bangwo ire ure, gamnahobo tere te, God hau si ke terala dire oiwa. \v 18 Yu olere God kina u tani pire pege au kula pari wai molala dire, akun ole Yuda bling mining oo ala molga haung na hamua. Hanere ari miki weni na kina molgere, u howa ta di na tongwo hankimua. \v 19 Hankimba, Yuda ari tau Esia probins kepangwo hobi mu di na molga bani umua. Ungwo hobiwe, ni monga bani ure ha di mere si na tenangwo pamba. \v 20 Ena yalhobiya na kaunsil gumang bani aire mominga i tal ha oun denangwo di na tere ha hol ol na tename? \v 21 Homa na yalhobiya mongwo sina i mole yu gala dia, Ari gongwo hobi emgi God uling yunangure, hon airamua dungwo na pir tega ha i, tani yalhobi pungwo oun dongure ha hol ol na tom mo?” gala diga i ha tani i pamia, ha ta paikimua.” \p \v 22 Ena nambawan gabman Piliks Yisas doling bongwo hol i para pimia, pire Yuda arihobi, “kwi mole han molo. Soldia kene ongwo yal Lisias unangwo ha i ebir sinaminua.” \v 23 Dire soldia, “Pol aule ire halabusi oo ala ole kene ol molo. Monanga yal i gamahobi hanere aki di tenangwo wai pamua” dungwi. \s1 Piliks Pol i halabusi olungure me erin su hani pangwo ha \p \v 24 Ena habang tau wai sungure, Piliks eumbi Yuda al Drusila kina halabusi oo malgi ongwi. Pirere Pol wo dimia ure, Yisas Kraist ol wai ol na tongwo ha maing boling kul tomia, Piliks eumbi kina pir mongwi. \v 25 Momba, tal dime dire onaminio, ganulun dire tal gogo gogo olekinaminio, tal nigi dongwo ol waminga pring pai na tongwo i emgi God ha hol bir ol na tenangwo pamua” dungwi. Dimia Piliks kul bir pire, “Para dinia aidole po. Emgi hon gala dinaminga ure dinanga pinaminua” dungwi. \v 26 Dire moni na tenam mo? dire Pol haung haung wo ditere tere yasuri ha wai ole kwi ole ole mongwi. \p \v 27 Moli ongure me erin su wai sungure Piliks aibing iwe, Posias Pestas maulung sungwi. Maulung sungure Yuda arihobi na hana ayuwo olama dire, Piliks Pol i halabusi olungure pai mongwi. \c 25 \s1 Pol singaba Sisa mongwo bani ogere ha hol pinamua dungwo ha \p \v 1 Ena hamen haung sui tai dire wai sungure Pestas probins malgi hobi kene ol mole, Sisaria malgi aidole ere Yerusalem ongwi. \v 2 Ongure Yuda ha maing oo singaba hobi ire, Yuda ari kene ongwo hobi ire dire, Pestas mongwo bani pire, Pol ha di mere si tongwo tali hon sitongwi. \v 3 Sitere, Pol unangwo hol bangi kul si mole, si golala di pire ha hol albe ere, Pestas “Pol wo dingere Yerusalem unangwo ha hol onaminua” dungwi. \v 4 Pestas mole, “Pol Sisaria malgi halabusi pamia, na emgi Sisaria nalua. \v 5 Nalgere ni singaba hobi u na hongere kina ereho omingere, ha di mere si tenanga oun denangwo na wa du haralua” dungwi. \p \v 6 Ena Pestas Yerusalem malgi ari hamen haung ana holo holo mol wai sire ya Sisaria malgi ongwi. Pire pare tanangwo ha hol ongwo opisi malgi pire “Pol aule ire wo” ditongwi. \v 7 Ditomia Pol u pa dungure te Yuda arihobi Yerusalem aidole ya ime ure ha oun dongwo di mere si tongwi. Tomba yalhobi ha wo dim mo, hasu dim mo, Pestas memini pir o sikungwi. \v 8 Sikimba Pol aire, “Yuda ari krehaman ha isusu olekio, te Yuda ha maing bling mining oo i ta ol kirime si tekio, te singaba Sisa krehaman ha isusu ta olikiwa,” dungwi. \v 9 Dimba Pestas Yuda arihobi yong wu bilala dire Pol yu ditongwi, “Ni Yerusalem nanga ha hol ol ni tenaminia. Ni nanga mere pin mo?” dungwi. \v 10 Dimba Pol mole, “Omaga nan aire mole ha hol piminga baniya singaba Sisa ha hol pire pire onama dire oo i, i tibi olungwo irai dimua. Na Yuda arihobi talime tal gogo ol teralga ha ta oun denangwo pirikinua. \v 11 Na tal gogo ole Lo krehaman ha isusu olalga ha hol ol na tere na si gonanga i, te ta holalia, golalga pamua. Pamba, yalhobiya omaga ha di mere si na tongwo i, ha oun ta dekimia na aule i pi yalhobi aling bani ta olanga paikimua. Na Sisa mongwo bani nalga ha hol hon pinangwo mere piriwa,” dungwi. \v 12 Dungure singaba Pestas opisi mongwo hobi ha di wama tere, “Ni Sisa mongwo bani nalua dino? O para dinia, po” ditongwi. \s1 Pestas Pol onangwo maing pirala dire Agripa sirin bol tongwo ha \p \v 13 Ena hamen haung tau wai sungure Yuda ari singaba King Agripa, keunumbi Benaisi, kina Pestas harala dire Sisaria malgi ungwi. \v 14 Ure hamen haung tau Pestas kina mongure Pol ha di mere si tere ha hol ol tongwo ha i di tibi ol tongwi, “Yal Piliks homa mongwo i, mole i halabusi olungure pai momua. \v 15 Homa na pi Yerusalem molgere, Yuda ha maing oo singaba hobi ire, Yuda kene ongwo hobi ire dire, ha di mere si tere si hane sire si gonama di pire sirin bol na tomua. Bol na tongure na yu diteya. \v 16 Na Roman memini pangwo yal ta yamoni going hane ebir sinaminga paikimia. Homa ha di mere si tongwo hobi ire, yal i ire dire, ha dinangwo pir kun olere, emgi ebir sinaminga pamua. \v 17 Ena yalhobi timiya ungwo hanere, pare tanangwo ha hol ol tere, Pol wo diga umia. \v 18 Ungure kiang pai tongwo hobi aire dimba, ha di mere si tongwo i ha ta oun dekungwo piriwa. \v 19 Piriba, ha ta Yuda nin ha maing memini pangwo bolbin dimio, te ha ta gongwo yal ta Yisas hon airimua dungwo i kina obil bolbin dimua. \v 20 Na ha hobi wa duga memini pir po sikia, Pol ni Yerusalem ongere ha hol onamin mo?” dire sirin bol piriwa. \v 21 Piriba Pol nona pare na halabusi pai mole singaba Sisa mongwo bani ogere ha hol pir na tenama dimua. Dungure na yali halabusi pai molere, emgi ere Sisa mongwo bani namua dire soldia aling bani eiwa” dungwi. \v 22 Dungure Agripa Pestas yu ditongwi, “Na nan yal i dinangwo grang bani piralba?” dungwi. “Ongi pinanua,” dungwi. \p \v 23 Ena pare tanangwo yal Agripa al Benaisi kina egin gwal wai i sigiu dire opisi malgi ongwi. Pi ala ongure soldia kene ongwo hobi ire, malgi singaba hobi ire dire, para ala ongwi. Pi mongure Pestas ure Pol aule ire unana po ditongure, aule ire ungwi. \v 24 Ungure Pestas mole, yu dungwi, “Yal Agripa ya te nan ari mominga hobi yal i hano. Yuda ari timiya kepangwo ya, te Yerusalem kepangwo hobi para mu dire ure na molga bani Pol ha di mere si tomia. Tere gala bir dire, ‘yal i si golo,’ dungwi. \v 25 Dimba na piriga, ‘ha di mere si tongwo hobi si gonamba, ha ta oun dekimua.’ Diiba yal i nin Sisa mongwo bani ogere ha hol pir na tenama dimua. Dungure, na o para dinia nanua diteiwa. \v 26 Di teiba na Sisa pasi bol teralba, ha ta paikimua. Paikungure na yal i aule ire Agripa ya ni ari monga maun bani wiwa. Yal i ha ta dinangwo pinangarai pasi bolalga aki di na tenanua. \v 27 Halabusi pangwo yal ta nu si olalga Sisa mongwo bani nangwo ha ta oun dekimia ire nangwo paikimua,” dungwi. \c 26 \s1 Pol Agripa maulung bani ha di tibi olungwo ha \p \v 1 Ena yal Agripa Pol yu ditongwi, “Ni nin ol wanga maing di na to.” Dungure Pol aling sine dire nin ol wangwo maing di tibi olala dire yu dungwi. \v 2 “Singaba king Agripaye, kenba na ni guman bani aire mole Yuda ari ha di mere si na tongwo i, di holo ol teralga wai piriwa. \v 3 Ni Yuda ari memini pangwo ogolo weni pire dinia, ha di tibi ol ni teralga wai piriwa. Omaga na ha di ni teralga, ni singaba monia gin tani nigi de pir na tekio. \p \v 4 “Ena Yuda arihobi para muru homa na gir migi molga na han i ungwo ungwo omaga na ari molia, ha dire tal olga maing han po simua. Yuda ganba te Yerusalem malgi gir migi molga ke pare moli uga uga, omaga ari moliwa. \v 5 Molere Perisi ha maing ogolo weni i ware molga hangwo dimba, homa omaga para hanere, di tibi olangwo mere olekimua. \v 6 Te God nan kwiana moya aling kere e tongwo meri na nomani su su sikire pi tege ere molia. Molga hamba, hanere ha di mere si na tomua. \v 7 Aling kere e tongwo iwe, Isrel wiyol tabil tabil ana holo holo kebena sutani God maa e tere tere molere, aling kere e tongwo i, pi tege ere kwi mominua. \v 8 Mominga i tani pire Yuda arihobi ha di mere si na tomua. God ari gongwo hobi uling yunangure hon airikinama di pino? Talongwo yu di pine? God yulang ta paikima di pino? \p \v 9 “Homa na nan tal nimni mongwo miki weni olere, Nasaret hong yal Yisas haang isusu olala dire nomani si piriwa. \v 10 Pire Yerusalem malgi para yu oliwa. Olere Yuda ha maing singaba grang wine olere, ari Yisas pir tongwo hobi miki si hani sire i halabusi oo ala oliwa. \v 11 Olere pire ha di kunung olere si goliwa. Hamen haung miki na ha maing oo ala pire, yalhobi tal gogo mone ol teiwa. Yalhobi Yisas gaung ha sire pir tekinama dire na nega dire sire gale oliwa. Na yalhobi yona ki obil e teyo? Yona ki bir e tere wiyol oo hona hona i ware, Yisas pir tongwo hobi hanere, tal gogo ol teiwa. \s1 Pol nomani sikulu sungwo i maing di tibi olungwo ha \r (Ap 9:3-19, 22:6-16) \p \v 12 “Yuda ha maing singaba grang wine olere Damaskas malgi pire, ari Yisas pir tongwo hobi ol gogo tal tega tali terala dire oiwa. \v 13 Pi bangi ogere omare weni hamen bani nabilungwo gi di ya na yalhobi mominga bani bomua. \v 14 Bongwiwe, ari kulang gi dungwo meri ta dikima, bir weni ya na mominga bani bomua. Bongure na yalhobi yu yau ere ya manbi habalai siminua. Simingere ha ta Hibru ha dire, ‘Solye, ni talongwo na i kura ol na tene? Kun nona pare dirang pli sungure hong kuba galeng engwo sungwo meri ni pir na tekire yu nona pania, wai molala di pino? Ta molkinanua’ dimia. \v 15 Dungure na ‘Yahuno, ni ara mone?’ diiba, ‘Na Yisas molia, ni i kura ol na tenua. \v 16 Ni ari monia airo. Omaga na ni monga bani u tibi egiwe, na ni nu ke ni tegere honagi ta ol na tenana dire u tibi eiwa. Omaga na hanga meri oo tabil tabil i pire arihobi boling kul te i ongere, te emgi hon ha tau nibil di ni teralga ere para ainere di te i nanua. \v 17 Na ni nu si olalga, Isrel ari wiyol tau mongwo bani nanga, ni kene ol ni teralua. \v 18 Ari tal nigi dongwo ongwo hobi aidole si kulu sire tal dime dire ongwo hol i doling bonamia di tenanua. Tengere Seten kene ongwo hol i pisole, God kene ongwo hol i doling bonamua. Bolere na Yisas molia, grana wine olere, pir na tenangwo tal nigi dongwo ol wangwo God pring tongwo i, kri di ole tere, God ari pare engwo hobi mongwo sina i, enangure mol pai wai i tibi ole monamua. \s1 Pol honagi ol wangwo meri Agripa di tibi ol tongwo ha \p \v 19 “Ena yal Agripao, hamen bani ha di na tongwo i, si olalga paikimia, wine oliwa. \v 20 Olere Damaskas malgi homa kebering hole di tibi ol tere, pi Yerusalem pire, ere di tibi ol tere, pi Yuda oo tabil tabil i di tere, wiyol tau kepangwo hona i para ware di teiwa. Ditere yu dia, ‘Ni yalhobi tal nigi dongwo ol wanga i, nigi de pir tere nomani si kulu sire, God ha maing hol i doling bolere, tal dime dire ole monanga arihobi hanere, o nomani si kulu simia di hanamua,’ diwa. \v 21 Diga ha iwe, Yuda arihobi nigi de pir na tere, Yuda ha maing bling mining oo ala molga na si hane sire na si golala di omua. \v 22 Omba, hamen haya omaga para God aki di na tongure na si golkimia. Golkungure ari singaba mongwo yangwo hobi mongwo maulung bani, ha di tibi ol tega omaga ere ya di moliwa. Ha maing hon diyo? Ta dikia. Hamen haya kwiana moya Moses God hana togu yalhobi kina awa ha di engwo meri irai, na omaga aine aine ya di moliwa. \v 23 Awa ha iwe, yu pamia, singaba Kraist gaung gul ire golere, nan airhobi homa e na tere airamua. Dungwo ha i Isrel ari wiyol tau ari para God aki di tenangure, sigare kule u wai pire nabile au dungwo bani ware monamua,” dungwi. \s1 Agripa Yisas pir tenangwo Pol aki di terala dire kwi han mongwo ha \p \v 24 Ena Pol yu dungure Pestas gala bir dire, “Pol ni du hauno. Ni sikul bir dire maing ta ta para weni pire hane oniraya omaga du haunge” dungwi. \v 25 Dimba Pol “Yalkiabo Pestasye, na du ta haukiminia. \v 26 Ha weni kara nomani si pire diminia. Singaba Agripao, ha hobi ni para pinia. Pinga meri iwe, na ha hobi ari moma pama dire, kulung pirikire, di tibi oliwa. Yisas ganba baniya mole ongwo meri ta di kul sikungwo han po sinua. \v 27 Singa meri iwe, God hana togu ha di engwo hobi pir ten mo? Pir tenga haniwa,” dungwi. \v 28 Dungure Agripa Pol yu ditongwi, “Ayo, Polye, ni ha gulung taniga di na tenga i, na Yisas pir tenama di pino?” \v 29 Dungure Pol “Owa, gulung taniga gobari dinteralga ni arihobi kina Yisas pir tominga meri tenana dire na God sirin bol teiwa. Na molga meri monana di piriwa. Piriba, ana han sungwo meri ni yalhobi yu sinama di pirikiwa”, dungwi. \p \v 30 Ena Pol yu dungure singaba king ire, nambawan gabman ire, al Benaisi ire, ari kina ereho mongwo hobi ire dire, ere maini ongwi. \v 31 Pire yalhobi nin diriyala olere, “Pol ha ta oun denangure gonangwo paikimio, halabusi panangwo paikimua” dungwi. \v 32 Dire Agripa Pestas yu ditongwi, “Ni Pol gule mena olanba, Sisa mongwo bani ogere ha hol pir na tenamua dimiraya, ya monama do,” dungwi. \c 27 \s1 Pol Rom nama dire i sipi ala olungwo ha \p \v 1 Ena Pestas haung ta na gina Itali ganba nanua di na tongwi. Tongure halabusi pangwo tau Pol kina aule ire singaba Sisa soldia kene ongwo yal Yulias aling bani engure omingi. \v 2 Pi sipi ta ala omingi. Ominga sipi iwe, homa Adramitiam malgi aidole Esia ganba pil nir bina oo malgi hobi nala di ongure na gina omingi. Pire Masedonia probins Tesalonaika hong yal Aristakas kina ereho omingi. \v 3 Pi parere tanangwo pi Saidon malgi pa dimingi. Pa dimingere yal Yulias molere, “Pol ye, yone yal hobi tau monangwo wa du hanangarai, heba tau ni tenangwo ire wo” ditongwi. \v 4 Ditongure pire ire ungwi. Ungure Saidon malgi aidole, ere pire hamen hair na sungure ere memini namna di ominba, aidole ere pi Saipras hair olkungwo bani pire momingi. \v 5 Molere hon ere pi Silisia Pampilia aidole wiyala pire, pi Lisia probins Maila malgi pa dimingi. \v 6 Pa dire momingere, soldia kene ongwo yal i sipi ta Aleksandria hong yal a nongwo i, Itali nala dire ungwo hanere na gina hobi para omingi. \v 7 Omingere sipi mining mining bolo omia, hamen haung miki nir bani i ole ole omingi. Ominga ominga Naidas pa dimingi. Pa dimingere hamen hair omia hon iina di memini pire Krit ganba bina hol bani kirulu dire omingi. Pire Salmoni mala weni pire aidole wiyala omingi. \v 8 Pire nir bina weni kirulu dire sipi honagi nega dire ominga ominga sipi pi pare pare ongwo Ai Wai haang engwo bani omingi. Omingiwe, Lasia malgi mala weni dimia pi pa dimingi. \v 9 Pa dire manbi gobari weni mominia, Yuda erin homena ke nere mongwo haung i haya mol wai simia, hon namna dire ominba, pil nir bir weni sungwi. Simiawe, Pol hanere yalhobi yu ditongwi, \v 10 “Yalhobo, nan omaga naminba, sipi honagi nega dire oli omingere talhan tau sipi ya, ari tau ya bangi dinaminia han molo.” \v 11 Dimba soldia kene ongwo yal i pir uning si molere sipi keptan ire, sipi a nongwo yal ire dire, ha dungwo i, yol e pir tere Pol ha dungwo i pir tekima. \v 12 Ena sipi u pare pare ongwo Ai Wai haang engwo bani iwe, hamen hair mu dinba ungwo haung i monaminga paikimia, arihobi hon ere sipi ala pire Piniks malgi pi monamna naminua dungwi. Krit ganba Piniks malgi iwe, sipi pi pare pare ongwo ai wai dimia, hamen hair mu dinba ungwo haung ure sinamba, wera dire dungwi. \s1 Hamen hair olere nir si ungwo ha \p \v 13 Ena emgi boma hamen kuning holi hamen hair obilga ungwi. Ungure yalhobi owa, omaga naminua dungwi. Dire anka ya pi nir manala bongwo i, agi di mo sipi ala erere, Krit ganba nir bina hol bani kirulu dire omingi. \v 14 Ominba obilga ulibi omingere kuman hobil hamen kunung hol i hamen hair mu dinba ungwi. \v 15 Ure sipi sungure gumana tominga holi naminba, hamen hair ure sipi sungure, hon siina di memini omingi. \v 16 Pire ai hobing ol engwo, haang Koda hol bani kirulu di boma hamen kuning holi omingi. Pire honagi nega dire hanu migi u mobina hongure a i si omingi. \v 17 Omingere yalhobi aki di mo sipi bir bolimbani erere, han a i sire si engwi. Erere ominga ominga, Libia ganba mala nir digan maker bani sinamin mo dire kul bir pungwi. Pire sipi nir bani bli erakere simia gal gule olaminua dire gule olungwi. Gule olungure hamen hair ure sipi nin anu sungure omingi. \v 18 Ominga ominga hamen hair mu dinba ya nir ya si pangure pare tanangwo bona gana oun dongwo tau pia si nir olungwi. \v 19 Olere talhan sipi honagi tal hobi pare ereyu pia si nir olungwi. \v 20 Ena hamen haung miki weni hamen ari dekimio, girungwo wai tare kulmoma holkimio, nir sire hamen hair mu dinba ya ol mongure, na yalhobi ere banta naminga paikimia gonaminga mol diminia di pire momingi. \p \v 21 Ena yalhobi hamen hair mu dinba ure nir bir simia, yalhobi gonaminga momin mo, di pire haung haung i honagi ol ware homena nekire mongwi. Momia Pol arihobi gumang bani aire mole yu dungwi, “Yalhobo, homa nan Krit ganba yal mol panaminua diminga i pir na tekiniraya, pir na tenanga tal tau aidolinga i olekinanga pamba. \v 22 Ena omaga nan ta golkinaminua. Sipi nin manala namia mining bolo momno. Na God honagi ol tere maa e teiwa. \v 23 Tega yali kwia ensel ta nu sungure ginangwo na molga bani umia. \v 24 Ure ‘Polye, ni kul pirikio. Mining bolo mole nanga pi singaba Sisa maulung bani pa dinanua. Ari para muru sipi ala mole ni kina ereho unga hobi, God para i u ni ani bani emia ta golkinamua,’ di na tomia. \v 25 Na God pir tegere, te na God ha di na tongwo meri wine ole yu onamia, mining bolo molo. \v 26 Omaga hamen hair na anu sinangure ganba bani ta sikinaminia u bina naminua.” \v 27 Ena sare sutani mu dinba ya ol mongure mol pamingi. Pare ginangwo sinamo sipi honagi ongwo yalhobi Edria nir digan bina mala uminua di pungwi. \v 28 Pire kwahulu han hole pia si ime ole hangure nir maka 3 pela ten paib mita dungwi. Emgi hon ole hangure nir maka ten su ire paib ta ire dire, kunung bengwi. \v 29 Bengwo hanere yalhobi kul pire, “Ayo, hamen hul maker bani wi diminia sipi sinamua” dipungwi. Di pire anka sui sui dire pia si nir ala olere, “hamen haya tayomo”, dungwi. \v 30 Ena sipi honagi ongwo yalhobi yu ol pisole hanu ala pire ere nala dipungwi. Di pire hanu migi han pule pia si nir bani olungwi. Olere, na yalhobi ya moni ya hanu migi ala pire anka gumang hol i pia si nir ala olaminua dire, ere nala di pire kela kungwi. \v 31 Kumba, Pol soldia Kepten soldia tau yu ditongwi, “Sipi honagi ongwo hobi sipi ala i molkinangwo nan para gonaminga mominge.” \v 32 Dungure, soldia hobi gintani pire hanu migi sipi bani han hol engwo i di oulu di olungure, hanu migi nin u banta ongwi. \p \v 33 Ena homnil ari mo pa dungure, Pol arihobi yu ditongwi, “Sare sutani moli omgere homena ta yona ala paikimia. \v 34 Nekinaminga yona si oulu dinangwo gonaminia homena tau nomno. \v 35 Nenaminga ta golkinaminua.” Yu dire homena ta ire, arihobi mongwo maulung bani God homena i na tenga wai piriwa dire, a begi dire Pol nin nongwi. \v 36 Nongure arihobi hanere yona imaulung ware homena nere uning si momingi. \v 37 Mominga hobi iwe, tu handred sewenti siks sipi ala momingi. \v 38 Mole ne miina ol imingere yal tau sipi oun domia dire homena witi miling siru di nir ala olungwi. \s1 Sipi ususu ongwo ha \p \v 39 Ena hamen tangure sipi honagi ongwo yalhobi han mena olere ganba bina i hanere, “Mominga ganba i homa hankiminua” dungwi. “Ganba bina maker wa dungwo bani pire sipi si gol enaminua” dungwi. \v 40 Dire anka han i oulu di olere, stia pul sungwo han hongwo i gule olungwi. Olere mini bani gal hon han hol engwi. Engure hamen hair hon ure gal sire sipi anu si maker ganba bina mena i olungwi. \v 41 Olimba, hamen hul ta nir ali dire sipi sungure mobing hol i bigi dirala di ongwi. \v 42 Ongwo hanere soldia ari hani si ungwo hobi te nangwo pamia si golalua di pungwi. \v 43 Pimba soldia kene ongwo yal i Pol sinangwo paikimia dire mana ditongure han uning si olungwi. Olungure soldia kene ongwo yal i “yal tau nir kuba sinanga pangwo hobi nir ala pire maker bani po. \v 44 Te yal tau nir kuba sinanga paikungwo hobi pi er bani bani pio” ditongwi. Ditongure na yalhobi para ere mena pire ta golkimingi. \c 28 \s1 Pol Molta malgi mongwo ha \p \v 1 Ena na yalhobi ere mena ure momingere, ganba i Molta ganba dimua dungwo pimingi. \v 2 Pimingere ganba hong yalhobi na yalhobi ol wai ol na tomia wai pir tomingi. Tomingere nimin yare hair omia er sulu gale na aule ire ongure endo pir momingi. \v 3 Momingere Pol er nobilang tau oun bolo i ure galala dire omba, onba ta er sina ala i mole endo dere ure Pol aling kul hangwi. \v 4 Hamia hanere, “Ayo, yal i ari si gongwo yal momia, nir bani aidole mena umba, omaga gonamia han molo,” dungwi. \v 5 Dimba, Pol aling pera sungure onba ya endo ala sire de gongwi. Gongure Pol gaung bani ogolo ta sikima. \v 6 Ena yalhobi Pol kwi han mole, gonam mo, gaun bani yaunam mo, omeling malangwo yanam mo, dire kwi han mongwi. Mol gobari pire hamba, gaung bani tal ta olkimia, arihobi hanere nomani miki sire, “Ayo, yal i ari monangwo gaung tal ta olkimia, kwia momue,” dungwi. \v 7 Dungure ganba mongwo ganba i singaba Pablias ya nongwo dimia, yal i ure na aule ire malgi pire pana gal na tongwi. Tongure hamen haung sui tai dire Pablias kina momingi. \v 8 Momingere Pablias irang algi yo bilere, gaung nega dimia pai mongwi. Mongure Pol pi mala pire God ha ditere aling gaung bani angure, nibil i gintani wai sungure ya mongwi. \v 9 Yu ongwo i hanere oo malgi ari nu nibil pangwo hobi aule ire u Pol mongwo bani ungure awai ol tongwi. \v 10 Tongure yalhobi na gina wai pire talhan miki weni na tongwi. Tongure sipi ala pire ere namna dire ominga haung i homena ya, gal kul ya, talhan tau wa duminga tali na tongwi. \s1 Pol Rom malgi pi pa dungwo ha \p \v 11 Ena haba sui tai dire Molta ganba pai molere, Aleksandria aidole ungwo sipi ta hang Kwia Sutani wa dungwo sipi hamen hair ungwo haung si gol emia, kina ereho momingere, ere nala di ongure omingi. \v 12 Pire pi Sairakyus malgi pa dire hamen haung sui tai dire pai molere ere omingi. \v 13 Pire pi Risiam malgi pa dimingi. Pa dire momingere boma hamen hair ungure ominga ominga, hamen haung sutani wai sungure, Piutiolai malgi pa dimingi. \v 14 Pa dire hamingere, Yisas pir tongwo ari tau momia hanere, sare taniga yalhobi kina pana gal momingi. \v 15 Mole aidole ere pi Rom malgi pa dimingi. Pa dire mena momingere, Yisas pir tongwo hobi na gina umua dungwo pungwi. Pire pi Apias maket e nongwo bani ure Stua Sui Tai Dire dungwo ganba bani ure na hangwi. Hangure Pol Yisas pir tongwo hobi hanere, God maa e tere gumang nimni mole mongwi. \p \v 16 Ena na gina Rom malgi omingere gabman Pol wi dungwo i oo ta to. Tengere soldia ta kene ol monamua dungure tongwi. \s1 Pol Rom malgi ha maing di tibi olungwo ha \p \v 17 Ena hamen haung sui tai dire wai sungure, Pol Rom malgi Yuda ari singaba mongwo hobi wo dungwi. Dimia ungure Pol yu ditongwi, “Yalhobo, na Yuda arihobi, te nan kwiana moya krehaman ha di na tongwo irai ta isusu olekia. Olekiba, Yerusalem malgi Yuda ari hobi na han sire Roman soldia hobi na tomua. \v 18 Na tongure ha hol olere, ‘gonanga ha ta oun dekimia, ere mena nanua’ di na tomua. \v 19 Tomba, Yuda ari hobi yulang bole dagi dungure, na aidole mena nalga paikimia dire, singaba Sisa mongwo bani ugere ha hol i ol na tenama dire wiwa. Wiiba, nan gamna hobi ha di mere si teralga ha ta paikimia. \v 20 Na ha i mone di tibi ol ni terala dire ni yalhobi gala diga ungere di ni teiwa. Na ana bani aiyulang han dimia hano. Nan Isrel ari hobi yal ta unangwo pi tege enaminua dire kwi mominga yal i, tani pire ana bani han simia hano.” \v 21 Dungure Yuda ari Rom ke pangwo hobi yu ditongwi, “Yudia yalhobi pasi haya bol na tenangwo hanere ha di ni tenaminba, Yudia yal ta na mominga baniya ure ha wai ol na tenangwo pirikiminua. Te ni digan monua dinangwo pirikiminua. \v 22 Pirikiminba, ari ganba bina holo holo mongwo hobi ni gamnahobi ni a ime ol ni tongwo piminua. Pire ni nin maing nomani si pinanga unangwo meri dinanga pinaminua,” dungwi. \p \v 23 Ena Pol yalhobi kina ha dirala dire haung ta ba engwi. Haung ba engwo gin i ari hobi miki weni Pol mongwo bani u ku bongwi. U ku bongure Pol honmil kebering hole God kene ongwo hol i, ha di tibi ol te mongwo mongwo hamen girungwi. Di te mongwo ha iwe, Moses Lo krehaman ha ire, God hana togu yalhobi ha di engwo i ire dire, yal ta unamua dungwo yal irai, Yisas haya uma dungwo piminua dire, wara wara kere ditongwi. \v 24 Tomia, tau pir tomba, tau nomani si ala mala ole pir tekima. \v 25 Tekire nin di wama tere bolbin dire ere ongwi. Hongebe Pol ha ta kebering holala dire yu dungwi, “Ayo, God Kwiang kwiana moya hana togu yal Aisaia yong wu bilere, ha i grang bani engure yu dimia, \li1 \v 26 God mole yu dimia, Ni ari mongwo bani pire yu dito. \li1 Ha pir pir ole monanba, memini pir po sikinanua. Omen \li1 han han ole monanba, ere ogolo han po sikinanua. Ari \li1 yal al hobi nomani wai paikinangure, ha i pinangwo ha \li1 pirikire isime ere monamua. \v 27 Te omeling hanangwo ha \li1 pirikire ereyu isime ere monamua. Yu molkinangwo ha \li1 maing pir po sire, han po sire, iina dire, sigare kule, \li1 na molga bani unangwo aki di teralba.” \rq Ais 6:9-10\rq* \p \v 28 Ha di engwo i kere wai sire, Pol ainere yu ditongwi, “Ha maing iwe, God aki dinangure, sigare kule u wai nanga ha pirikinia. God na nu sinangwo ere wiyol para weni kepangwo hona hona i pire, ha i boling kul teralga pinangwo pamua.” \v 29 (Di te wai sungure, Yuda ari hobi nin ha bolbin di wama tere ere ongwi.) \v 30 Ena me erin sutani Pol nin oo bring sire pangwo ala i molere, ari tau yal i mongwo bani ungure, kina ha wai ole pana wai gale mongwi. \v 31 Mole God kene ongwo hol i ha ire, Yulang Hong Yisas Kraist ol wai ol na tongwo maing ire dire, nimni mole arihobi nir si tongwi. Te mongure yal ta hobang si tekima. Para.