\id MAT EPV 25 AUG 86 \h San Mateo \toc1 San Mateopa Pedee Pia P'ãda \toc2 San Mateo \toc3 Mt \mt1 SAN MATEO \mt2 San Mateopa Pedee Pia P'ãda \ip San Mateopa na pedee pia p'ãji. Ichiaba t'ɨ̃jarapachida Leví. Judío paji. Jesucristo ome nipapachi. Na pedee pia p'ãdade Mateopa jara bɨ Jesús Tachi Ak'õrepa pëida eperãarã o k'achiadeepa k'aripa atamerã Tachi Ak'õrepa jaradak'a judiorã chonaarãmaa Antiguo Testamento apatade. Audú jara bɨ Jesupa jarateepatade. Irua eperãarãmaa ũraapachi; chi k'õp'ãyoorãmaa jarateepachi; nepɨrɨpachi ne-inaa jarateeit'ee mãik'aapa jarapachi sãga p'anapataadaipia bɨ Tachi Ak'õre jua ek'ari p'anapataarã. \ip Naapɨara Mateopa jara bɨ Jesús chonaarãwedapema judiorã ëreerãdeepa uchiada; iru t'oda mãik'aapa treinta años wãyaap'eda, Juan Bautistapa irude jarateeda (caps. 1.1–3.12). Jara bɨ Juanpa Jesús poro chooda; Jesús unuda netuara ome eujã pania wẽe bɨde mãik'aapa Jesús ewaa jaratee beek'ãri (caps. 3.13–4.25). Jara bɨ Jesupa jarateepata Galilea eujãde: ũraa jarateeda ee bide nipak'ãri (caps. 5–7); ne-inaa ooda eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa (caps. 8–9); ichi k'õp'ãyoorã doce jɨrɨt'erada (cap. 10); awaraa ũraa jarateeda Galileade (caps. 11–12); awaraa nepɨrɨda jarateeit'ee (cap. 13) mãik'aapa Rey Herodepa ooda Jesupa jarateepatade ũrik'ãri (cap. 14.1-12). Jara bɨ Jesús nipapata awaraa eujãde (caps. 14.13–17.20); ichia t'ẽe ooda Galilea eujãde (caps. 17.21–18.35) mãik'aapa wãda Jerusalendee (caps. 19–20); ichia mama ooda mãik'aapa jarateeda (caps. 21.1–26.13). Jara bɨ iru jita atadap'eda, ateedap'edaa judiorã poroorã k'ĩrapite mãik'aapa iru peet'aadap'edaa (caps. 26.14–27.66). T'ẽepai jara bɨ iru chok'ai p'irabaida mãik'aapa pedee t'ẽe jarada ijãapataarãpa iru ũraa jarateenadamerã na p'ek'au eujã jõmaade (cap. 28). \c 1 \s1 Jesucristo ëreerã t'ɨ̃ p'ãda \r (Lc 3.23-38) \p \v 1 Jesucristo uchiaji chonaarãwedapema Rey Daviddeepa mãik'aapa Abrahamdeepa. Chonaarãwedapemaarãpa iru ëreerã t'ɨ̃ p'ãjida ichi t'ẽepemaarãpa k'awaadamerã k'airãdeepa uchiaji. \p \v 2 Abraham Isaac ak'õre paji. Isaac Jacob ak'õre paji. Jacob Judá ak'õre paji mãik'aapa Judá ɨ̃pemaarãde ichiaba. \m \v 3 Judá Fares mãik'aapa Zara ak'õre paji. Ãchi nawe Tamar paji. Fares Hesrón ak'õre paji. Hesrón Aram ak'õre paji. \m \v 4 Aram Aminadab ak'õre paji. Aminadab Nahasón ak'õre paji. Nahasón Salmón ak'õre paji. \m \v 5 Salmón Booz ak'õre paji mãik'aapa Rahab Booz nawe paji. Booz Obed ak'õre paji mãik'aapa Rut Obed nawe paji. Obed Jesé ak'õre paji. \m \v 6 Jesé Rey David ak'õre paji. Rey David Salomón ak'õre paji mãik'aapa Urías wẽra pada Salomón nawe paji. \p \v 7 Salomón Roboam ak'õre paji. Roboam Abías ak'õre paji. Abías Asá ak'õre paji. \m \v 8 Asá Josafat ak'õre paji. Josafat Joram ak'õre paji. Joram Ozías ak'õre paji. \m \v 9 Ozías Jotam ak'õre paji. Jotam Acaz ak'õre paji. Acaz Ezequías ak'õre paji. \m \v 10 Ezequías Manasés ak'õre paji. Manasés Amón ak'õre paji. Amón Josías ak'õre paji. \m \v 11 Josías Jeconías, chi ɨ̃pemaarã ome ak'õre paji. Mãɨrã p'anapachida Babilónia p'uurudepemaarãpa Israel pidaarã p'oyaadap'eda, presok'a ateedak'ãri ãchi eujãdee. \p \v 12 Ma Babilónia p'uurudee wãdap'edaa, Jeconías Salatiel ak'õre paji. Salatiel Zorobabel ak'õre paji. \m \v 13 Zorobabel Abihud ak'õre paji. Abihud Eliaquim ak'õre paji. Eliaquim Azor ak'õre paji. \m \v 14 Azor Sadoc ak'õre paji. Sadoc Aquim ak'õre paji. Aquim Eliud ak'õre paji. \m \v 15 Eliud Eleazar ak'õre paji. Eleazar Matán ak'õre paji. Matán Jacob ak'õre paji. \m \v 16 Jacob José ak'õre paji. José María ɨmɨk'ĩra paji. María Jesús nawe paji. Ma Jesús ichiaba t'ɨ̃jarapachida Cristo; jara k'inia bɨ Tachi Ak'õrepa pëida eperãarã rey pamerã. \p \v 17 Abrahamdeepa uchiada catorce uchiadap'edaarã uchiajida Rey David parumaa. Daviddeepa ichiaba uchiada catorce uchiadap'edaarã uchiajida Israel pidaarã ateerutamaa Babilónia p'uurudee. Ichiaba madeepa uchiada catorce uchiadap'edaarã uchiajida Jesucristo t'orumaa. \s1 Jesucristo t'oda \r (Lc 2.1-7) \p \v 18 Jesucristo t'oda nãga paji. Iru nawe, María, pedeetee baji José ome miak'ãidait'ee. Mamĩda araa padai naaweda, Tachi Ak'õre Jaurepa biak'oopiji. \v 19 Josepa biak'oo bɨ unuk'ãri, miak'ãi-e pait'ee paji iru ome. Mamĩda José t'ãri pia bada perã, María k'ĩra nejasiapiamaapa k'ĩup'ee amaat'aait'ee paji, awaraarãpa k'awaanaadamerã. \v 20 Mãga k'ĩsia bɨde, k'ãimok'araaji ɨt'aripema ángel ome. Mãgɨpa mãgaji: \p —José, Rey Daviddeepa uchiada, waaweenáaji María ome miak'ãiit'ee, Ak'õre Jaurepata ma warra oopida perã. \v 21 Mariapa ɨmɨk'ĩra warra t'oit'ee. T'ɨ̃ bɨit'eeda aji, Jesús, irua eperãarã k'aripait'ee perã atuanaadamerã ãchia p'ek'au k'achia oopata k'aurepa. \p \v 22 Mãga paji Tachi Ak'õrepa jarapidak'a chonaarãweda ichi pedee jarapari it'aideepa: \q1 \v 23 ‘Awẽra ɨmɨk'ĩra ome k'ãi-ee bɨta biak'ooit'ee mãik'aapa ɨmɨk'ĩra warra t'oit'ee. Iru t'ɨ̃jaradait'ee Emanuel.’ \rq (Is 7.14)\rq* \m Mãgɨ́ t'ɨ̃ jara k'inia bɨ: “Tachi Ak'õre tachi ome bapari.” \p \v 24 José ɨ̃rɨmak'ãri, ooji ma angelpa jaradak'a. María ataji ichi wẽra pamerã. \v 25 Mamĩda miak'ãida-e paji, chi warra t'oru misa. T'ok'ãri, Josepa t'ɨ̃ bɨji Jesús. \c 2 \s1 K'ĩsia k'awaa beerã chedap'edaa Jesús ak'ɨde \p \v 1 Jesús t'oji Belén p'uurude Mãgɨ́ p'uuru Judea eujãde bɨ. T'ok'ãri, Herodes Judea eujãdepema rey paji. Maapai k'ĩsia k'awaa beerã ak'õrejĩru uchiapari eereepa Jerusalén p'uurudee chejida. Ãchia lucero ak'ɨpachida k'awaadait'ee ne-inaa p'asait'ee bɨ. \v 2 Pachedak'ãri, eperãarã iidijida: \p —¿Sãma bɨma ajida, Judiorã Rey t'oda? Iru lucero uchiak'ãri ak'õrejĩru uchiapari eere, rey waibɨa t'oda k'awaajida. Mapa ma lucero t'ẽe chejida parã rey jɨrɨde. Irumaa ɨt'aa t'ɨ̃de chejidada ajida. \p \v 3 Rey Herodepa mãga ũrik'ãri, p'era pɨk'a nɨ̃beeji, Jerusalén p'uuru pidaarã ichiaba. \v 4 Mãpai Herodepa t'ɨ̃ pëiji p'aareerã poroorã mãik'aapa Moisepa p'ãda jarateepataarã. Iidiji sãmata Tachi Ak'õrepa pëiit'ee bada t'oit'ee paji. \v 5 Mãpai p'anaujida: \p —Belén p'uurude, Judea eujãde t'oit'ee. Chonaarãweda Ak'õre pedee jaraparipa nãga p'ãji: \q1 \v 6 ‘Belén p'uuru apema Judea eujãdepema p'uuru k'ãyaara ek'ariara bɨ-e, ma p'uurude eperãarã poro waibɨa t'oit'ee perã. Irua Israel pidaarã ak'ɨit'ee mɨ pari.’ \rq (Mi 5.2)\rq* \p \v 7 Herodepa mãga ũrik'ãri, ma k'ĩsia k'awaa beerã mera t'ɨ̃ pëiji iidiit'ee sãaweda ma lucero unujida. \v 8 Maap'eda ãchi Belendee pëiji. Mamĩda mãgaji: \p —Wã́tɨ ma warra jɨrɨde. Pia iididapáde aji, ma warra pari. Unu atadak'ãri, mɨmaa jara chedapáde aji, mɨ jida ichiaba irumaa ɨt'aa t'ɨ̃de wã k'inia bairã. \p \v 9 Mãpai k'ĩsia k'awaa beerã wãjida. Ma lucero ãchi naa wãpachi. Mata ak'ɨnɨ̃ banaji ma warra badamãi. \v 10 Mãga unudak'ãri, o-ĩadachida. \v 11 Teeda t'ĩudak'ãri, unujida ma warra chi nawe María ome. Mãpai bedabaidap'eda, ɨt'aa t'ɨ̃jida ma warra k'ĩrapite mãik'aapa ãchi net'aa aneedap'edaa ewat'ɨdak'ãri, teejida nẽe, ne-inaa t'ũa bapari bajũbak'a mãik'aapa k'era pia t'ɨ̃jarapatap'edaa mirra. \v 12 Maap'eda k'ãimok'araade Tachi Ak'õrepa jaraji waa wãnaadamerã Herodemaa. Mapa awaraa ode wãjida ãchi eujãdee. \s1 María José ome Egipto eujãdee mirudap'edaa \p \v 13 K'ĩsia k'awaa beerã wãdap'edaa t'ẽepai, k'ãimok'araade ɨt'aripema angelpa Josemaa mãgaji: \p —P'irabáiji mãik'aapa wã́ji Egipto eujãdee pɨchi wẽra iru warra ome. Mama p'ananadapáde aji, mɨa jararumaa, Herodepa na warra jɨrɨpiit'ee perã peepiit'ee. \p \v 14 Aramãgá José p'irabaiji. María mãik'aapa chi warra atap'eda, p'ãrik'ua Egiptodee wãjida. \v 15 Mama p'aneejida Herodes piurumaa. Mãga paji Tachi Ak'õrepa jaradak'a, ichi pedee jarapari it'aideepa: \q1 ‘Egipto eujãdeepa mɨ warra t'ɨ̃ pëiji chemerã.’ \rq (Os 11.1)\rq* \s1 Herodepa ɨmɨk'ĩra warrarã peepida \p \v 16 Herodepa k'awaak'ãri ma k'ĩsia k'awaa beerãpa ichi k'ũrat'aadap'edaa, k'ĩraudachi. Ãchia jaradade k'ĩsiap'eda, ichi soldaorã pëiji Belén p'uurudee mãik'aapa p'uuru k'ait'a p'anadap'edaamaa, warrarã año omeedeepa edaa peek'oodamerã. \v 17 Mãgá Tachi Ak'õre pedee jarapari Jeremiapa jaradak'a uchiaji: \q1 \v 18 ‘Rama p'uurude jẽepi ororoo ũrijida. Jẽepi chupɨria ũrijida. Raquel jẽe nɨ̃baji ichi warrarã-it'ee. Apidaapa ichi t'ãri o-ĩ-ĩapidak'aa paji, chi warrarã k'iniidaidap'edaa perã.’ \rq (Jer 31.15)\rq* \p \v 19 Herodes piuda t'ẽepai, Egiptode at'ãri p'anɨde k'ãimok'araade angelpa jaraji Josemaa: \p \v 20 —Wãpáde aji, Israel eujãdee pɨchi wẽra, chi warra ome, warra pee k'inia p'anadap'edaarã piudap'edaa perã. \p \v 21 Mãgá wãjida Ak'õrepa jara pëidak'a. \v 22 Mamĩda Josepa k'awaak'ãri Arquelao rey bɨ chi ak'õre Herodes pari Judea eujãde, waawee baji mama banait'ee. Mãga nɨde k'ãimok'araade Tachi Ak'õrepa jaraji Galilea eujãdee wãdamerã. \v 23 Mama panadak'ãri, Nazaret p'uurude p'ananajida. Mãga paji Ak'õre pedee jarapataarãpa jaradap'edaak'a: “Eperãarãpa Jesús t'ɨ̃jarapataadait'ee Nazaret pida.” \c 3 \s1 Juan Bautistapa jarateeda \r (Mr 1.1-8; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28) \p \v 1 Ma t'ẽepai eperã t'ɨ̃jarapatap'edaa Juan Bautista Tachi Ak'õrepa jara pëida jara cheji Judea eujãde, eujã pania wẽe bɨmãi. \v 2 Mãgaji: \p —¡P'ek'au k'achia oo amáatɨ mãik'aapa Tachi Ak'õrede ijãapatáatɨ! Taarã-e nɨde Tachi Ak'õrepa eperãarã p'e bɨit'eeda aji, ichi jua ek'ari, ichideerã p'aneedamerã. \p \v 3 Chonaarãweda Tachi Ak'õre pedee jarapari Isaíapa jaraji: \q1 ‘Eujã pania wẽe bɨde eperã bia bɨ: “O pi-ia oopatak'a poro waibɨa chei naaweda, mãga pɨk'a p'ek'au k'achia oo amáatɨ Tachi Waibɨa chei naaweda.” ’ \rq (Is 40.3)\rq* \p \v 4 Mãgɨ́ eperã Juan paji. P'aru camello k'aradee k'ada jɨ̃pachi. Chi k'ɨrrɨde jɨ̃pari ne-edee ooda paji. K'opachi sisi mãik'aapa topachi jɨrrɨ miéle. \v 5 Eperãarã Jerusalén p'uurude p'anadap'edaarã awaraa Judea eujãdepemaarã ome mãik'aapa Jordán to k'ait'a p'anadap'edaarã ome chejida Juan pedee ũride. \v 6 Tachi Ak'õremaa chupɨria iidi chejida ãchia p'ek'au k'achia oopatap'edaa k'aurepa. Mãpai Juanpa ãchi poro choo wãpachi Jordán to jãde. \p \v 7 Fariseorã saduceorã ome chok'ara ichiaba chejida Juanmaa poro choopide. Mamĩda Juanpa mãgaji: \p —¡Parã k'achia-idaa beerãdeepa uchiadap'edaarã! ¡Taamák'apɨ p'anɨ! ¿Poro choopi chejida-ek'ã Tachi Ak'õre juapa mia k'iniada-e p'anadairã? \v 8 Mãga pɨrã, p'ek'au k'achia oo amáatɨ mãik'aapa p'anapatáatɨ Tachi Ak'õrepa k'inia bɨk'a. \v 9 K'ĩsianáatɨ Tachi Ak'õrepa parãta miapi-e pait'ee Abrahamdeepa uchiadap'edaa perã. Mɨa jara bɨ: Na mãudeepa Tachi Ak'õrepa Abrahamdeepa uchiadap'edaarã oo atai. \v 10 Ara chaarapa nejõ bɨɨrɨ chauk'aa bɨ t'u peet'aapatak'a t'ɨpɨtaude bat'at'aadait'ee paa jõmerã, mãga pɨk'a taarã-e Tachi Ak'õrepa jõpiit'ee parã, chi oodaamaa p'anapataarã irua k'inia bɨk'a. \v 11 Mɨa parã poro choopari paniapa, ak'ɨpidamerã pãchia p'ek'au k'achia oopata oodaamaa p'anɨ mãik'aapa wãara Tachi Ak'õrede ijãa p'anɨ. Mamĩda eperã mɨ t'ẽe cheru mɨ k'ãyaara waibɨara bɨ. Mɨa iru chancla ateeik'araa bɨ, mɨ iru k'ãyaara ek'ariara bairã. Irua eperãarã nãgá poro chooit'ee. Tachi Ak'õre Jaure ba chepiit'ee parã k'ap'ɨade. Mamĩda ichide ijãadak'aa beerã t'ɨpɨtaude jõpiit'ee. \v 12 Ooit'ee trigo ewaparipa ooparik'a. Mãgɨpa pala aneek'ãri, trigo ewada ɨt'aa jira bat'apari chi tau uchiamerã mãik'aapa nãupa chi e ãyaa ateemerã. Maap'eda ma trigo tau ɨa bɨpari chi ɨapatamãi. Mamĩda chi e beeda t'ɨpɨtaude bat'at'aapari. Mãgɨ́ t'ɨpɨtau k'ĩik'aada aji. \s1 Jesús poro chooda \r (Mr 1.9-11; Lc 3.21-22) \p \v 13 Maapai Jesús wãji Galilea eujãdeepa Jordán todee, Juan badamaa poro choopide. \v 14 Ewaa weda Juanpa iru poro choo-e pait'ee paji. Mapa mãgaji: \p —Pɨata mɨ poro chooipia bɨ. ¿Sãap'eda mɨmaa cheruma aji, pɨ poro choopide? \p \v 15 Mamĩda Jesupa p'anauji: \p —Mɨ poro choopáde aji, Tachi Ak'õrepa jara bɨk'a uchiamerã. \p Mãpai Juanpa poro chooji. \v 16 Poro choop'eda, Jesús toiduupa uchiak'ãri, pajã ewadachi mãik'aapa irua unuji Tachi Ak'õre Jaure ichi ɨ̃rɨ palomak'a baai cheru. \v 17 Mãpai ũriji ɨt'ariipa nãga pedeeru: \p —Nata mɨ Warra k'inia. Irua mɨ t'ãri o-ĩapipari. \c 4 \s1 Netuara Poro Waibɨapa Jesús k'achiade baaipiit'ee pada \r (Mr 1.12-13; Lc 4.1-13) \p \v 1 Maap'eda Tachi Ak'õre Jaurepa Jesús wãpiji eujã pania wẽe bɨmaa, Netuara Poro Waibɨapa irumaa ne-inaa k'achia oopi k'inia bada perã. \p \v 2 Mama k'ãima cuarenta nek'o-ee baji. Mapa jarrapisia nɨ̃beeji. \v 3 Mãga nɨde Netuara Poro Waibɨapa ne-inaa k'achia oopide cheji mãik'aapa mãgaji: \p —Wãara pɨ Tachi Ak'õre Warra pɨrã, na mãu pan papit'aapáde aji. \p \v 4 Jesupa p'anauji: \p —¡Oo-eda! aji. Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bɨ: \q1 ‘Eperã chik'o k'o bɨpapai chok'ai bak'aa. Tachi Ak'õre pedee k'awa bɨpa ichita chok'ai bapari.’ \rq (Dt 8.3)\rq* \p \v 5 T'ẽepai Netuara Poro Waibɨapa iru ateeji Jerusalendee, Tachi Ak'õrepa jɨrɨt'erada p'uurudee. Mama Tachi Ak'õre te waibɨa ek'arra ɨ̃rɨ ɨt'ɨ́ ateeji \v 6 mãik'aapa mãgaji: \p —Wãara pɨ Tachi Ak'õre Warra pɨrã, namãik'aapa jɨ̃tɨdaipáde aji, Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bairã: \q1 ‘Ak'õrepa ichi angeleerã pëiit'ee pɨ k'aripadamerã. Ãchia pɨ jita atadait'ee mãik'aapa pɨ t'ɨdɨk'adait'ee, pɨchi bɨɨrɨ pida mãumaa p'u oopiamaapa.’ \rq (Sal 91.11-12)\rq* \p \v 7 Jesupa p'anauji: \p —¡Jɨ̃tɨ-eda! aji. Ichiaba Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bɨ: \q1 ‘Ne-inaa pariatua oonáaji k'awaait'ee wãara Tachi Ak'õre Waibɨapa tachi ak'ɨpari wa mãga-e.’ \rq (Dt 6.16)\rq* \p \v 8 Maap'eda Netuara Poro Waibɨapa iru ee ɨt'ɨara bɨ nok'ode ateeji. Mama ak'ɨpiji jõmaweda na p'ek'au eujãdepema p'uuru, net'aa pi-ia ome. \v 9 Mãpai mãgaji: \p —Pɨta mɨ k'ĩrapite bedabaip'eda, mɨmaa ɨt'aa t'ɨ̃rura, mãgara na jõmaweda përé payada aji. \p \v 10 Jesupa p'anauji: \p —¡Oo-eda! aji. Ãyaa wãpáde aji, Satanás. \p Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bɨ: \q1 ‘Tachi Ak'õre Waibɨamaa aupai ɨt'aa t'ɨ̃patáatɨ mãik'aapa jĩp'a oopatáatɨ irua jara bɨk'a.’ \rq (Dt 6.13)\rq* \p \v 11 Mãpai Netuara Poro Waibɨa ãyaa wãji. Mãga nɨde angeleerã chejida Jesús k'aripade. \s1 Jesupa naapɨara jaratee beeda \r (Mr 1.14-15; Lc 4.14-15) \p \v 12 Jesupa ũrik'ãri Juan Bautista carcelde t'ɨ nɨ̃bɨdap'edaa, wãji Galilea eujãdee. \v 13 Mamĩda Nazaret p'uurude bana-e paji. Ma k'ãyaara banaji Capernaum p'uurude, lago ik'aawa bɨ Zabulón, Neftalí ëreerã eujãde. \v 14 Mãgá uchiaji Tachi Ak'õre pedee jarapari Isaíapa p'ãdak'a: \q1 \v 15 ‘Zabulón ëreerã eujãde mãik'aapa Neftalí ëreerã eujãde, Jordán to k'ĩraik'a eere p'usadee o wãparide, Galilea apata eujãde Israel pidaarã-eerã p'anapachida. \v 16 Mãpemaarã p'ãriu pɨk'a bɨde p'anapatap'edaa, ɨ̃daa pi-ia unudait'ee. Tachi Ak'õrepa ma ɨ̃daa pëiit'ee chi p'ãriu pɨk'a bɨde p'anɨɨrãmaa atuanaadamerã.’ \rq (Is 9.1-2)\rq* \p \v 17 Maadak'ãriipa Jesupa jarateemaa beeji: \p —P'ek'au k'achia oo amáatɨ mãik'aapa Tachi Ak'õrede ijãapatáatɨ. Taarã-e nɨde Tachi Ak'õrepa eperãarã bɨ k'inia bɨ ichi jua ek'ari, ichideerã p'aneedamerã. \s1 Jesupa to-ɨapataarã k'ĩmari jɨrɨt'erada \r (Mr 1.16-20; Lc 5.1-11) \p \v 18 Ewari aba Jesús Galilea Lago ide nipak'ãri, unuji ɨ̃pemaarã omé: Simón; ichiaba t'ɨ̃jarapatap'edaa Pedro mãik'aapa Andrés. To-ɨapataarã paji. Mapa t'ɨrɨ t'aamaa p'anajida. \v 19 Ãra unuk'ãri, Jesupa mãgaji: \p —Mɨ ome nipapatáatɨ mãik'aapa óotɨ mɨa ooparik'a. Idideepa eperãarã jɨrɨdait'ee Tachi Ak'õre-it'ee, to-ɨapataarãpa chik'o jɨrɨpatak'a. \p \v 20 Aramata ãchi t'ɨrɨ atabëijida mãik'aapa wãjida iru ome. \p \v 21 Ipu nok'ode Jesupa awaraa ɨ̃pemaarã omé unuji: Santiago mãik'aapa Juan. Zebedeo warrarã paji. Barcode t'ɨrɨ pi-ia p'e bɨmaa p'anajida chi ak'õre ome. Mãga oomaa p'anɨde Jesupa ãchi t'ɨ̃ji ichi ome wãdamerã. \v 22 Aramata chi ak'õre atabëijida barcode mãik'aapa wãjida Jesús ome. \s1 Jesupa eperãarã chok'araarãmaa jarateeda \r (Lc 6.17-19) \p \v 23 Maapai Jesús Galilea eujã jõmaade nipaji. Tachi Ak'õre pedee jaratee nipapachi judiorã Tachi Ak'õre Ũraa jarateepata te bee chaa. Pedee pia jarateepachi k'awaadamerã taarã-e Tachi Ak'õrepa eperãarã p'e bɨit'ee ichi jua ek'ari, ichideerã p'aneedamerã. Ma awara k'ayaa jõmaweda jɨpa nipapachi. \v 24 Siria eujãdepemaarãpa mãga ũridak'ãri, irumaa aneejida k'ayaa beerã k'ĩra t'ãdoo: k'ap'ɨa p'ira-idaa beerã; netuara k'ap'ɨade merãtɨa beerã; wawa beerã; k'ap'ɨa chiwa beerã. Ma k'ayaa jõmaweda Jesupa jɨpapachi. \p \v 25 Eperãarã chok'ara iru ome nipapachida: Galilea eujãdepemaarã; Decápolis eujãdepemaarã; Jerusalén p'uurudepemaarã, awaraa Judea eujãdepemaarã ome mãik'aapa Jordán to ak'õrejĩru uchiapari eerepemaarã. \c 5 \s1 Jesupa ũraada ee bide bak'ãri \r (Lc 6.20-23) \p \v 1 Jesupa eperãarã chok'ara unuk'ãri, su-ak'ɨ banaji ee bide. Ichi ome nipapataarã wãjida iru k'ait'a. \v 2 Mãpai ichia jarateemaa beeji: \q2 \v 3 —T'ãri o-ĩa p'anɨ chi chupɨria chedeerã. Tachi Ak'õre k'awa k'inia p'anadairã, ichideerã p'aneedait'ee. \q2 \v 4 T'ãri o-ĩa p'anɨ chi k'ĩsia p'ua p'anɨɨrã, Tachi Ak'õrepa chupɨria k'awaait'ee perã. \q2 \v 5 T'ãri o-ĩa p'anɨ chi audua-ee p'anɨɨrã, atadait'ee perã jõmaweda Tachi Ak'õrepa jarada ichideerãmaa teeit'ee. \q2 \v 6 T'ãri o-ĩa p'anɨ chi Tachi Ak'õrepa jara bɨk'a oo k'inia p'anɨɨrã, irua k'aripait'ee perã mãga oodamerã. \q2 \v 7 T'ãri o-ĩa p'anɨ chi awaraarã chupɨria k'awaa p'anɨɨrã, Tachi Ak'õrepa ãchi jida chupɨria k'awaait'ee perã. \q2 \v 8 T'ãri o-ĩa p'anɨ chi t'ãri jĩp'a oopataarã Tachi Ak'õrepa k'inia bɨk'a, iru unudait'ee perã. \q2 \v 9 T'ãri o-ĩa p'anɨ chi t'ãri auk'a bɨpataarã awaraarã ome mãik'aapa Tachi Ak'õre ome, mãɨrã t'ɨ̃jaradait'ee perã Tachi Ak'õre warrarã. \q2 \v 10 T'ãri o-ĩa p'anɨ eperãarã awaraarãpa ãchi jɨrɨdak'ãri miapidait'ee, Tachi Ak'õrepa k'inia bɨk'a oopata perã. Ichia ãchi bɨit'ee ichi jua ek'ari ichideerã p'aneedamerã. \p \v 11 ’T'ãri o-ĩa p'anɨ awaraarãpa parãmaa ik'achia jaradak'ãri, maa-e pɨrã ne-inaa k'achia oodak'ãri, maa-e pɨrã seewadak'ãri parã ɨmɨateedait'ee, mɨde ijãapata perã. \v 12 Mãga oodak'ãri, t'ãri o-ĩa, k'ãiwee p'anéetɨ, Tachi Ak'õre truade panadak'ãri, irua parãmaa ne-inaa pi-ia teeit'ee perã. Mãgá chonaarãweda Tachi Ak'õre pedee jarapataarãmaa ne-inaa k'achia ichiaba oopachida. \s1 Jesupa jarateeda Tachi Ak'õredeerã t'ãk'a p'anɨ mãik'aapa ɨ̃daa pɨk'a p'anɨ \r (Mr 9.50; Lc 14.34-35) \p \v 13 —Na p'ek'au eujãdepema ijãadak'aa beerã-it'ee parã t'ã́k'apɨ p'anɨ. K'awa p'anɨ chik'o warraa bɨ t'ã ome. Mamĩda t'ã k'ɨyaa-edaik'ãri, warraa-ee bɨ. ¿Sãga k'ɨyaapii waya? T'ã k'ɨyaa-ee bak'ãri, bat'at'aapata o jãde eperãarã aɨ ɨ̃rɨ t'ɨadamerã. \p \v 14 ’Ichiaba na p'ek'au eujãdepema ijãadak'aa beerã-it'ee parã ɨ̃daa pɨk'a p'anɨ. P'uuru ee nok'ode bɨ p'oyaa meradak'aa, p'ãrik'ua chi uchiterree t'ɨmɨɨpa unupata perã. \v 15 Ichiaba lámpara k'oodak'aa ne-inaa ek'ari mera bɨdait'ee. Ma k'ãyaara k'oodak'ãri, ne-inaa ɨ̃rɨ ɨt'ɨ́ ata bɨpata jõma te jãde p'anɨɨrãpa ɨ̃daa unudamerã. \v 16 Mãga pɨk'a jɨrɨ́tɨ jõmaarãpa parã ɨ̃daa pɨk'a unudamerã. Mãgá unudak'ãri parãpa t'ãri pia ne-inaa pia oomaa p'anɨ, ɨt'aa t'ɨ̃dait'ee parã Ak'õre Waibɨa ɨt'ari bɨmaa. \s1 Jesupa Moisepa p'ãdade jarateeda \p \v 17 —K'ĩsianáatɨ mɨ cheji Moisepa p'ãda maa-e pɨrã Tachi Ak'õre pedee jarapataarãpa p'ãdap'edaa jõpide. Ma k'ãyaara mɨ cheji k'awaapiit'ee mãgɨ́ pedee p'ãda k'ãata jara k'inia bɨ. \v 18 Mɨa wãarata jararu. Pajã bɨ misa mãik'aapa na p'ek'au eujã bɨ misa, apidaapa ãyaa atada-e pai ma p'ãdadepema letra bɨɨrɨ chak'e apida, Tachi Ak'õrepa ooit'ee bɨ p'asarumaa. \v 19 Mapa eperãpa Moisepa p'ãdade jara bɨk'a oo-e bɨ pɨrã, ũraa abapai oo-e pɨjida, maa-e pɨrã awaraarãmaa jarateeru pɨrã ma ũraade jara bɨk'a oonaadamerã, mãgɨ́ apemaarã k'ãyaara ek'ariara bait'ee Tachi Ak'õre k'ĩrapite. Jõdee eperãpa ook'ãri ma ũraade jara bɨk'a mãik'aapa awaraarãmaa jarateek'ãri mãga oodamerã, ichi apemaarã k'ãyaara waibɨara bait'ee Tachi Ak'õre k'ĩrapite. \v 20 Mɨa wãarata jararu. Parãpa Tachi Ak'õrepa jara bɨk'a pipɨara ooda-e pɨrã Moisepa p'ãda jarateepataarãpa oopataadai k'ãyaara mãik'aapa fariseorãpa oopataadai k'ãyaara, Tachi Ak'õredeerã p'anada-e pai. \s1 Jesupa k'ĩrau p'anɨɨrãde jarateeda \r (Lc 12.57-59) \p \v 21 —Parãpa ũridooda pãchi chonaarãpa ũraapatap'edaa: \q1 ‘Eperã peenaadapáde apachida, eperã peeru pɨrã, awaraarãpa charraarãmaa ateedait'ee perã.’ \rq (Ex 20.13)\rq* \m \v 22 Mamĩda mɨata jara bɨ: Apida ichi auk'aa ome k'ĩraudaru pɨrã, ma k'ĩrau bɨ charraarãmaa ateedait'ee. Ichiaba apidaapa ichi auk'aamaa ik'achia jararu pɨrã, ma pedee jarada k'aurepa Junta Supremadee ateedait'ee. Ma awara apidaapa ichi auk'aamaa jararu pɨrã: “¡Netuara!” ma pedee k'achia jaradapa atuait'ee tok'arradee. \p \v 23 ’Maperã parãdepemapa primisia Tachi Ak'õre altarde ateek'ãri, k'irãparu pɨrã pɨchi auk'aapa nepɨra iru bɨ pɨ ome, \v 24 ma primisia altar k'ĩrapite atabëipia bɨ. Mãpai wãipia bɨ t'ãri auk'a bɨde pɨchi auk'aa ome. Maap'eda waya chei altarmaa ma primisia teede Tachi Ak'õremaa. \p \v 25 ’Eperã nepɨra iru bɨ pɨrã pɨ ome mãik'aapa pɨ charramaa atee k'inia bɨ pɨrã, wãi naaweda t'ãri pia pedeeipia bɨ iru ome t'ãri auk'a bɨdait'ee. Maa-e pɨrã charra k'ĩrapite panadak'ãri, mãgɨpa pɨ ata bɨi jɨ̃apataarã juade carcelde t'ɨ nɨ̃bɨnadamerã. \v 26 Mɨa wãarata jararu. Mamãik'aapa uchia-e pai p'arat'a jõmaweda p'aa-emaa. \s1 Jesupa jarateeda miak'ãi p'anɨɨrã awaraarã ome k'ãidaik'araa bɨ \p \v 27 —Parãpa ũridooda naawedapemaarãpa ũraapatap'edaa: \q1 ‘Miak'ãi p'anɨɨrã awaraarã ome k'ãinaadapáde apachida.’ \rq (Ex 20.14)\rq* \m \v 28 Mamĩda mɨata jara bɨ: Eperãpa wẽra unuk'ãri, k'ĩsiaru pɨrã aɨ ome k'ãiit'ee, mãgɨ́ p'ek'au ooji ma wẽra ome, ichi t'ãridepai ooji mĩda. \p \v 29 ’Maperã pɨ tau juaraarepema ne-inaa unuda k'aurepa pɨ k'achiade baairu pɨrã, piara bak'aji ma tau ẽt'at'aamerã mãik'aapa t'ɨmɨ́ bat'at'aamerã, ma k'aurepa k'achiade baai k'ãyaara. \v 30 Ichiaba pɨ jua juaraarepemapa ne-inaa ooda k'aurepa pɨ k'achiade baairu pɨrã, piara bak'aji ma jua t'ɨap'et'aamerã mãik'aapa t'ɨmɨ́ bat'at'aamerã, k'achiade baai k'ãyaara ma k'aurepa. Piara bɨ pɨchi k'ap'ɨadepema ne-inaa atuamerã, k'ap'ɨa jõmaweda atuai k'ãyaara tok'arradee. \s1 Jesupa jarateeda wẽra amaadait'ee k'ĩsia p'anɨɨrãde \r (Mt 19.9; Mr 10.11-12; Lc 16.18) \p \v 31 —Ichiaba naawedapemaarãpa ũraapachida: \q1 ‘Wẽra amaat'aak'ãri, mia amaada k'art'a irumaa p'ã teeipia bɨ.’ \rq (Dt 24.1-4)\rq* \m \v 32 Mamĩda mɨata jara bɨ: Eperãpa ichi wẽra amaat'aaru pɨrã, chi wẽra awaraa ome k'ãi-ee badata, ma wẽramaa p'ek'au oopii, k'ãidarii perã awaraa ɨmɨk'ĩra ome. Ma awara eperãpa wẽra amaat'aada ataru pɨrã ichi wẽra pamerã, ma eperãpa p'ek'au oomaa bɨ awaraa wẽra ome Tachi Ak'õre k'ĩrapite. \s1 Jesupa ne-inaa k'ĩrapite juraapataarãde jarateeda \p \v 33 —Ichiaba ũridooda parã chonaarãpa ũraapatap'edaa: \q1 ‘Ichita oodapáde apachida, parãpa juraadap'edaak'a Tachi Ak'õre k'ĩrapite.’ \rq (Nm 30.2)\rq* \m \v 34 Mamĩda mɨata jara bɨ: juraanáatɨ ne-inaa apida k'ĩrapite awaraarãpa parã pedee ijãadamerã. Juraanáatɨ Tachi Ak'õre trua k'ĩrapite, iru mama su-ak'ɨ bapari perã. \v 35 Ichiaba juraanáatɨ na p'ek'au eujã k'ĩrapite, Tachi Ak'õrepa na p'ek'au eujã ooda perã. Ichiaba juraanáatɨ Jerusalén k'ĩrapite, Jerusalén Tachi Ak'õre, Tachi Rey Waibɨa p'uuru perã. \v 36 Ma awara juraanáatɨ pãchi poro k'ĩrapite, parãpa puda k'ãu apida p'ãimaapida-e pai perã maa-e pɨrã t'orroopida-e pai perã. \v 37 Mãgá ne-inaa k'ĩrapite juraadak'ãri awaraarãpa ma pedee ijãadamerã, ne-inaa k'achia oomaa p'anɨ. Parãpa ne-inaa oodait'ee pak'ãri, jaradaipia bɨ: “Ooit'eeda” adaipia bɨ. Jõdee ne-inaa ooda-e pait'ee pak'ãri, jaradaipia bɨ: “Oo-eda” adaipia bɨ. \s1 Jesupa k'ĩra jõ-ee p'anɨɨrãde jarateeda \r (Lc 6.29-30) \p \v 38 —Parãpa ũridooda naawedapemaarãpa ũraapatap'edaa: \q1 ‘Sĩdapa eperã tau ãriru pɨrã, chi sĩda tau auk'a jĩat'aadapáde apachida; ichiaba sĩdapa k'ida k'õradaru pɨrã, chi sĩda k'ida auk'a k'õrat'aadapáde ajida.’ \rq (Ex 21.24)\rq* \m \v 39 Mamĩda mɨata jara bɨ: Awaraapa pɨmaa ne-inaa k'achia ooru pɨrã, k'ĩra jõ-ee banáaji mãgɨ́ ome. Ma k'ãyaara pɨchi k'ĩra tarramaa sĩru pɨrã, t'ãri pia chi apema k'ĩra tarra ak'ɨpíji, auk'a sĩmerã. \v 40 Ichiaba nepɨrade bɨde awaraapa pɨchi camisa jãri ataru pɨrã, t'ãri pia téeji pɨchi ɨ̃rɨpema p'aru jida. \v 41 Ichiaba tachi poro waibɨapa ne-inaa chɨk'ɨa uapiru pɨrã kilometro aba, t'ãri pia atéeji kilometro omé. \v 42 Ma awara apidaapa pɨmaa ne-inaa iidiruta pɨrã, téeji mãik'aapa wãak'anáaji ne-inaa presta k'inia p'anadak'ãri. \s1 Jesupa jarateeda k'ĩra unuamaa iru p'anapataarãde \r (Lc 6.27-28, 32-36) \p \v 43 —Ichiaba ũridooda naawedapemaarãpa ũraapatap'edaa: \q1 ‘Awaraarã k'inia iru baparíiji \rq (Lv 19.18)\rq* \q1 mãik'aapa pɨ k'ĩra unuamaa iru p'anapataarã k'ĩra unuamaa iru baparíiji.’ \rq (Sal 139.21-22)\rq* \m \v 44 Mamĩda mɨata jara bɨ: Parã k'ĩra unuamaa iru p'anapataarã k'inia iru p'anapatáatɨ mãik'aapa eperãarãpa parã jɨrɨdak'ãri ne-inaa k'achia oodait'ee, ɨt'aa t'ɨ̃patáatɨ ãra pari. \v 45 Mãga ooruta pɨrã, pãchi ɨt'aripema Ak'õre Waibɨa warrarã p'anadait'ee. Irua ak'õrejĩru jẽrapipari jõmaarã ɨ̃rɨ; pia beerã ɨ̃rɨ, k'achia beerã ɨ̃rɨ paara. Ma awara irua k'oi chepipari ichi ũraade jara bɨk'a oopataarãmaa, ichi ũraade jara bɨk'a ooamaa p'anapataarãmaa paara. \v 46 Parãpa k'inia iru p'anɨ pɨrã pãchi k'inia iru p'anapataarã aupai, ¿k'ãare-it'ee Tachi Ak'õrepa parã pia ak'ɨima? Romadepemaarã rey-it'ee impuesto p'epataarãpa paara k'inia iru p'anɨ ãchi k'inia iru p'anɨɨrã. \v 47 Ma awara parãpa pãchi auk'aarã aupai auteebairuta pɨrã, ¿ne-inaa pipɨara oomaa p'anɨk'ã? Ijãadak'aa beerãpa paara ãchi auk'aarã auteebaipata. \v 48 Mãgá eperãarã jĩp'aarãk'a p'anadai k'ãyaara, t'ãri pia p'anapatáatɨ ne-inaa k'achia ooda-ee, pãchi ɨt'aripema Ak'õre Waibɨa baparik'a. \c 6 \s1 Jesupa jarateeda ne-inaa pia oo k'awaadamerã \p \v 1 —K'ĩrak'aupai awaraarã taide ne-inaa pia oodai Tachi Ak'õre-it'ee, ãchia t'o p'anadamerã. Mãga ooruta pɨrã, parã ɨt'aripema Ak'õre Waibɨapa parãmaa tee-e pait'ee ne-inaa pia ichia k'ĩsia iru bɨ teeit'ee ichideerãmaa. \p \v 2 ’Maperã parãdepemapa ne-inaa chupɨria beerãmaa teek'ãri, jõmaarãmaa pɨa ooda jaranáaji. Seewata Tachi Ak'õrede ijãapatada apataarãpa mãga oopata Tachi Ak'õre Ũraa jarateepata tede mãik'aapa calle jãde, eperãarãpa ãchi t'o p'anadamerã. Mɨa wãarata jararu. Ma t'o p'anɨɨrã pedee pia aupai iru p'anadait'ee, Tachi Ak'õrepa ãchimaa tee-e pait'ee perã ne-inaa pia irua k'ĩsia iru bɨdepema. \v 3 Ãchia oopata k'ãyaara pɨa net'aa teek'ãri chupɨria beerãmaa, jaranáaji, pɨchi k'õp'ãyo piara bɨmaa paara. \v 4 K'ĩup'ee óoji pɨ ɨt'aripema Ak'õre Waibɨapa unu bairã. Ichiata ne-inaa pia teeit'ee pɨmaa ichia k'ĩsia iru bɨdepema. \s1 Jesupa jarateeda ɨt'aa t'ɨ̃ k'awaadamerã \r (Lc 11.2-4) \p \v 5 —Parãpa ɨt'aa t'ɨ̃dak'ãri, oonáatɨ Tachi Ak'õrede ijãapatada apataarãpa oopatak'a. Tachi Ak'õre Ũraa jarateepata tede jõmaarã taide ãchi ak'ɨnɨ̃ p'aneepata ɨt'aa t'ɨ̃dait'ee. Ichiaba p'uuru jãde plaza bee k'idaa mãga oopata eperãarãpa unudamerã. Mɨa wãarata jararu. Eperãarã pia pedeepata aupai iru p'anadait'ee. \v 6 Maperã pɨ ɨt'aa t'ɨ̃k'ãri, pɨchi cuartode t'ĩ́uji mãik'aapa chi puerta pia jɨ̃́aji. Mãpai ɨt'aa t'ɨ̃́ji pɨchi Ak'õre Waibɨamaa, iru mama bairã pɨ ome. Irua pɨa oomaa bɨ unuk'ãri, ne-inaa pia teeit'ee pɨmaa, ichia k'ĩsia iru bɨdepema ma ne-inaa ichideerãmaa teeit'ee. \p \v 7 ’Ɨt'aa t'ɨ̃k'ãri, pia-e bɨ ip'ii ichi aɨ pedeeta jara nɨ̃bait'ee. Ijãadak'aa beerãpa mãga oopata, k'ĩsiapata perã audú pedee jõnɨpa Tachi Ak'õrepa audupɨara ũriit'ee. \v 8 Mãɨrãk'a p'ananáatɨ, Tachi Ak'õrepa k'awa bapari perã parãpa falta p'anɨ, iididai naaweda. \v 9 Nãga ɨt'aa t'ɨ̃daipia bɨ: \q2 ‘Tachi Ak'õre ɨt'ari bɨ, \q2 pɨ t'ɨ̃ awaraa t'ɨ̃ k'ãyaara pipɨara bɨ. \q2 \v 10 Eperãarã bɨ́ji pɨchi jua ek'ari pɨchideerã p'aneedamerã. \q2 Óoji pɨchia k'inia bɨk'a na p'ek'au eujãde, ɨt'ari ooparik'a. \q2 \v 11 Tai-it'ee chik'o téeji ewari chaa k'odait'ee. \q2 \v 12 Taipa p'ek'au k'achia oopata chupɨria k'awáaji mãik'aapa perdonáaji \q2 taipa perdonaapatak'a, awaraarãpa taimaa ne-inaa k'achia oodak'ãri. \q2 \v 13 Tai k'achiade baaipináaji. \q2 Tai k'aripa atáji Netuara Poro Waibɨa juadeepa.’ \p \v 14 ’Parãpa perdonaaruta pɨrã awaraarãpa ne-inaa k'achia oopata parãmaa, Tachi Ak'õre ɨt'ari bɨpa ichiaba perdonaait'ee parãpa ne-inaa k'achia oopata. \v 15 Mamĩda parãpa perdonaada-e p'anɨ pɨrã awaraarãpa ne-inaa k'achia oopata parãmaa, mãgara Tachi Ak'õrepa ichiaba perdonaa-e parãpa ne-inaa k'achia oopata. \s1 Jesupa jarateeda nek'oda-ee ɨt'aa t'ɨ̃ k'awaadamerã \p \v 16 —Parã nek'oda-ee p'anadak'ãri jĩp'a k'ĩsiait'ee Ak'õre net'aade, k'ĩra pia-ee p'ananáatɨ Ak'õrede ijãapatada apataarãpa oopatak'a. Mãga nipapata awaraarãpa k'awaadamerã nek'oda-ee p'anɨ, mãik'aapa ãchi t'o p'anadamerã. Mɨa wãarata jararu. Mãgapai iru p'anadait'ee. \v 17 Pɨ ɨt'aa t'ɨ̃ bak'ãri nek'o-ee, k'ĩra sɨ́ɨji mãik'aapa t'ɨ̃-irúji \v 18 apidaapa k'awanaadamerã pɨ nek'o-ee bɨ. Eperãarãpa pɨ ɨt'aripema Ak'õre Waibɨa p'oyaa unuda-e p'anɨ mĩda, irua k'awa bɨ pɨa ne-inaa mera oo bɨ, pɨ ome bairã. Ma pari iruata ne-inaa pia teeit'ee pɨmaa ichia k'ĩsia iru bɨdepema. \s1 Jesupa ɨt'aripema ne-inaa piade jarateeda \r (Lc 12.33-34) \p \v 19 —P'arat'a, net'aa pia p'enáatɨ na p'ek'au eujãde p'anɨ misa iru p'anadait'ee, polillapa ma net'aa ãrit'aai perã, maa-e pɨrã mogosiadarii perã taarã ɨa iru bɨpa, maa-e pɨrã nechɨapataarãpa chɨa atadaridai perã. \v 20 Ma k'ãyaara jɨrɨ́tɨ ɨt'aripema ne-inaa iru p'anadait'ee, mãpema ne-inaa polillapa ãrik'aa perã, mogosiak'aa perã mãik'aapa nechɨapataarã mama t'ĩudak'aa perã. \v 21 Na p'ek'au eujãdepema ne-inaa pia audú ata k'inia bak'ãri, pɨ t'ãri araa bait'ee ma ne-inaa ome. Jõdee ɨt'aripema ne-inaa pia audú ata k'inia bak'ãri, pɨ t'ãri araa bait'ee mãgɨ́ ne-inaa ome. \s1 Jesupa tachi taude jarateeda \r (Lc 11.34-36) \p \v 22 —Tachi tau lamparak'a ɨ̃daa pɨk'a bɨ tachi k'ap'ɨa-it'ee. Pɨchi tau pia bak'ãri, k'ap'ɨa jõmaweda ɨ̃daa pɨk'a bɨde bait'ee. \v 23 Mamĩda pɨchi tau k'achia bɨ pɨrã, k'ap'ɨa jõmaweda p'ãriu pɨk'a bɨde bait'ee. Mãgá pɨ k'ap'ɨade ɨ̃daa pɨk'a bɨ wãara p'ãriu pɨk'a bɨ pɨrã, audupɨara p'ãriu pɨk'a bɨde bait'ee. \s1 K'aita tachi chipari \r (Lc 16.13) \p \v 24 —Eperã chipariirã omé jua ek'ari mimia baik'araa bɨ. Mãga bɨ pɨrã, chipari aba k'ĩra unuamaa iru bai mãik'aapa chi apema k'inia iru bai, maa-e pɨrã abaapa jara bɨk'a ooi mãik'aapa chi apemapa jara bɨk'a ooamaa bai. Mãga pɨk'a apidaapa ooda-e pai Tachi Ak'õrepa jara bɨk'a, p'arat'a, net'aa pia p'e bɨ misa. \s1 Tachi Ak'õrepa ichi warrarã pia ak'ɨ bapari \r (Lc 12.22-31) \p \v 25 —Maperã mɨa jara bɨ: K'ĩsia jõnanáatɨ k'ãata k'odait'ee maa-e pɨrã todait'ee, mãgá chok'ai p'anadait'ee. Ichiaba k'ĩsianáatɨ sãga p'aru atadait'ee. Tachi Ak'õrepa parã k'ap'ɨa ooji mãik'aapa parã chok'ai p'anapiji. Mãga bɨta, ¿p'aru tee-e paik'ã mãik'aapa chik'o, ne-inaa toparii tee-e paik'ã parãmaa? \v 26 Ak'ɨ́tɨ, ipanaarã ɨt'ɨ́ wãabai p'anɨ. Ãchia net'atau uudak'aa, ewadak'aa mãik'aapa ɨa bɨdak'aa chi net'atau ɨapatamãi. Mamĩda parã ɨt'aripema Ak'õre Waibɨapa ne-inaa teepari k'odamerã. ¡Iru-it'ee parã pipɨara p'anɨ ipanaarã k'ãyaara! \v 27 Eperã audú k'ĩsia nɨ̃bɨpa hora aba pida waa chok'ai ba-e pai. \p \v 28 ’Ma awara ¿k'ãare-it'ee parã audú k'ĩsiapata p'aru-it'ee? Ak'ɨ́tɨ, sãga nep'ono p'ũajara t'ãide nɨ̃bɨ waripata. Mimiadak'aa mãik'aapa p'aru k'adak'aa mãgá pi-ia p'anadait'ee. \v 29 Mamĩda mɨa jara bɨ: Rey Salomonpa p'arat'ara, net'aa pia iru bapachi mĩda, iru p'aru piara jɨ̃ bak'ãri, eperãarãpa iru pi-iara unuda-e paji nãgɨ́ nep'ono k'ãyaara. \v 30 Idi na p'ũajara wari wã. Mamĩda nu uratɨdaik'ãri, t'ɨpɨtaude paa jõdariit'ee. Tachi Ak'õrepa mãgá pia ak'ɨ bɨ pɨrã nep'ono p'ũajara t'ãide nɨ̃bɨ, audupɨara parã ak'ɨ bapariit'ee, at'ãri irude mak'ɨara ijãada-e p'anɨ mĩda. \v 31 Tachi Ak'õrepa mãgá ichia ooda pia ak'ɨ bapari perã, k'ĩsia jõnanáatɨ: “¿K'ãata k'odait'ee?” maa-e pɨrã “¿K'ãata todait'ee?” maa-e pɨrã “¿K'ãata jɨ̃dait'ee?” \v 32 Mãgá k'ĩsiapata ijãadak'aa beerãpa. Mamĩda parã́pata ɨt'aripema Ak'õre Waibɨa iru p'anɨ. Irua k'awa bɨ ne-inaa parãpa falta p'anɨ. \v 33 Maperãpɨ naapɨara jɨrɨ́tɨ iru jua ek'ari p'anapataadait'ee mãik'aapa oopatáatɨ irua jara bɨk'a. Mãga ooruta pɨrã, ma ne-inaa jõma iru p'anadait'ee. \v 34 Audú k'ĩsianáatɨ nupema ne-inaade, nu ne-inaa paraait'ee perã aɨde k'ĩsiadamerã. Ewari chaa ne-inaa audupai paraa aɨde k'ĩsiadamerã. \c 7 \s1 Jesupa jarateeda awaraarãpa oopata ak'ɨnaadamerã pedee k'achia jaradait'ee \r (Lc 6.37-38, 41-42) \p \v 1 —Awaraarãpa ne-inaa oopata ak'ɨnáatɨ jaradait'ee ne-inaa k'achia oomaa p'anɨ. Mãga ooruta pɨrã, ma jaradap'edaa k'aurepa Tachi Ak'õrepa parã mãgá ak'ɨit'ee. \v 2 Parãpa awaraarãpa oo p'anɨ ak'ɨpatak'a, mãgá Tachi Ak'õrepa ak'ɨpariit'ee parãpa oo p'anɨ. Ne-inaa k'achia aupai jɨrɨruta pɨrã pedee k'achia jaradait'ee ãra ãpɨte, Tachi Ak'õrepa auk'a jɨrɨit'ee parãpa ne-inaa k'achia oopata aupai jarait'ee iru k'ĩrapite p'anadak'ãri. \v 3 ¿K'ãare-it'ee ak'ɨ bɨma nejarra pɨchi auk'aa tau jãde bɨ, mamĩda unu-e bɨ pak'uru pɨchi tau jãde bɨ? \v 4 Pɨchi tau jãde pak'uru iru bɨ pɨrã, ¿sãga pɨchi auk'aamaa jaraima: “Mɨmaa ẽepíji jã nejarra pɨchi tau jãde bɨ”? \v 5 ¡Seewata pɨa chĩara k'aripa k'inia bɨ, irua oo bɨ ak'ɨk'ãri! Pɨchi tau jãde bɨ pak'uruta naapɨara ẽt'at'áaji. Mãpaipɨ unui nejarra pɨchi auk'aa tau jãde bɨ, mãgá wãara iru k'aripait'ee. \p \v 6 ’Net'aa awara bɨdap'edaa Tachi Ak'õre-it'ee teeruta pɨrã usa k'achia beemaa, orradaidap'eda k'aak'oodai. Ma awara ne-inaa ɨ̃pɨa perlak'a atabëiruta pɨrã sinaarã p'anɨmãi, yoorode jaut'aadai. \s1 Jesupa jarateeda Tachi Ak'õremaa iididamerã \r (Lc 6.31; 11.9-13) \p \v 7 —Iidipatáatɨ Tachi Ak'õremaa. Irua teeit'eepɨ. Jɨrɨpatáatɨ. Irua k'awapiit'eepɨ. Eperãpa t'ɨ̃parik'a puerta t'aide, Ak'õremaa t'ɨ̃patáatɨ. Irua parã k'aripait'eepɨ. \v 8 Chi iidi bɨmaa Tachi Ak'õrepa teepari; chi jɨrɨ bɨmaa Tachi Ak'õrepa k'awapipari mãik'aapa chi t'ɨ̃ bɨmaa ewapari. \p \v 9 ’¿Parãdepemapa mãu teeik'ã ichi warramaa, irua pan iidik'ãri? \v 10 Maa-e pɨrã, ¿taama teeik'ã irumaa, chik'o iidik'ãri? \v 11 ¡Mãga-epɨ! Parã ne-inaa k'achia oopataarã mĩda, pãchi warrarãmaa net'aa pia tee k'awa p'anɨ. Parãpa mãga ooruta pɨrã, ¡audupɨara pãchi ɨt'aripema Ak'õre Waibɨapa ne-inaa pia teeit'ee chi iidirutaarãmaa! \p \v 12 ’Maperã, óotɨ apemaarãmaa parãpa k'inia p'anɨk'a ãchia parãmaa oodamerã, mãgata jara bairã Moisepa p'ãdade mãik'aapa Tachi Ak'õre pedee jarapataarãpa p'ãdap'edaade. \s1 Tachi Ak'õre truadee wãit'ee puerta p'ĩrup'ee pɨk'a bɨ \r (Lc 13.24) \p \v 13 —Tachi Ak'õre truadee wãit'ee puerta p'ĩrup'ee bɨde t'ĩupaták'ata bɨ. Mapa t'ĩ́utɨ puerta p'ĩrup'ee bɨde, chi atua beerã puerta jet'ee bapari perã. Ichiaba ãchi o k'achia ewaraa k'obɨ, chok'ara aɨde wãpata perã. \v 14 Wãit'ee eperãarã ichita p'anapatamãi Tachi Ak'õre ome puerta p'ĩrup'ee bɨde t'ĩupaták'ata bɨ mãik'aapa Ak'õre o p'ĩrup'ee bapari, mãgɨde chok'ara-ee wãpata perã. \s1 Pak'uru k'awaadai chi nejõdeepa \r (Lc 6.43-44) \p \v 15 —K'ĩrak'aupai ijãadai jõmaweda Tachi Ak'õre pedee jarapatada apataarãde, mãɨrã ũk'uru seewa-idaa bee perã. Seewata eperã pia beerãk'a parãmaa chepata. Mamĩda ãchi t'ãride k'ĩsia k'achia iru p'anapata. \v 16 Parãpa mãɨrã k'awaadai ãchia oopata pia ak'ɨdak'ãri. Pak'uru ɨɨrɨ-idaa bɨde uva chauk'aa; ichiaba mãgeede higojõ chauk'aa. \v 17 Ma awara nejõ bɨɨrɨ pia bɨpa nejõ pia chaupari. Mamĩda nejõ bɨɨrɨ k'achia bɨpa nejõ k'achia chaupari. \v 18 Nejõ k'achia chauk'aa pak'uru pia bɨde. Ichiaba nejõ pia chauk'aa pak'uru k'achia bɨde. \v 19 Maperã pak'uru nejõ pia chauk'aa bee t'u peepata t'ɨpɨtaude bat'at'aadait'ee. \v 20 Mãgá ma Ak'õre pedee jarapatada apataarãpa ne-inaa oopata k'aurepa parãpa k'awaadai wãara Ak'õrepa pëida wa mãga-e. \s1 Jesupa jarateeda jõmaarãta Tachi Ak'õre truadee wãda-e pait'ee \r (Lc 13.25-27) \p \v 21 —Eperãarã ũk'uruurãpa mɨmaa: “Tachi Waibɨa, Tachi Waibɨa” a p'anɨ mĩda, jõmaweda wãda-e pait'ee Tachi Ak'õre truadee. Jĩp'a chi oopataarãpa mɨ Ak'õre ɨt'ari bɨpa oopi bɨk'a; mãgɨɨrãta ɨt'aa wãdait'ee. \v 22 Ak'õre ewari waibɨa ewate chok'araarãpa mɨmaa jaradait'ee: “Tachi Waibɨa, Tachi Waibɨa, tai pɨ ome p'anapíji. Taipa pɨ t'ɨ̃de jarateejida mãik'aapa pɨ t'ɨ̃de netuaraarã uchiapik'oojida. Ma awara pɨ t'ɨ̃de oojida ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa.” \v 23 Mamĩda mɨa p'anaut'ee: “¡Mɨa parã k'awa-e bɨ! ¡Ãyaa wã́tɨ mɨ ik'aawaapa, ne-inaa k'achia oopataarã!” \s1 Jesupa te oopataarãde jarateeda \r (Mr 1.22; Lc 6.47-49) \p \v 24 —Eperã k'ĩsia k'awaa bɨpa mɨ ũraa ũripari mãik'aapa oopari mɨa jara bɨk'a. Mãgɨ́ eperã ichi te oo bɨ́k'ata bɨ mãu ɨ̃rɨ. \v 25 K'oi cheji; to chedachi mãik'aapa nãu golpe p'uaji ichi temãi. Mamĩda t'ee-e paji mãu ɨ̃rɨ oo bada perã. \v 26 Jõdee chi mɨ ũraa ũrip'eda, oo-e bɨpa mɨa jara bɨk'a k'ĩsia k'awa-ee bɨ. Eperã ichi te ipude oodak'a bɨ. \v 27 K'oi cheji; to chedachi; nãu golpe p'uaji mãik'aapa ichi te tudú t'eedachi. Mãgá ichi te jõdachi. \p \v 28 Jesús pedee aupak'ãri, eperãarã jõmaweda ak'ɨtrua para beeji irua jarateeda k'aurepa. \v 29 Mãga p'anajida irua jĩp'a jarateeda perã Tachi Ak'õrepa jarateepidak'a. Ak'õre Ũraa pipɨara jarateeji Moisepa p'ãda jarateepataarã k'ãyaara. \c 8 \s1 Jesupa leprapa k'ayaa bada jɨpada \r (Mr 1.40-45; Lc 5.12-16) \p \v 1 Jesús eedeepa edaa chek'ãri, eperãarã chok'ara iru t'ẽe chejida. \v 2 Mãgá che wãde iru k'ait'a cheji eperã leprapa k'ayaa bɨ. Mãgɨ́ iru k'ĩrapite bedabai nɨ̃ba cheji mãik'aapa mãgaji: \p —Tachi Waibɨa, pɨa k'inia bɨ pɨrã, mɨ k'ayaa wẽpapipáde aji, Ak'õre k'ĩrapite mɨ pia beemerã. \p \v 3 Jesupa juapa t'õbaip'eda, mãgaji: \p —¡K'inia bɨda! aji. Jɨpa beepáde aji. \p Aramata jɨpa beeji. \v 4 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —¡Ũríji! Jaranáaji apidaamaa. Jĩp'a p'aaremaa ak'ɨpináji mãik'aapa Moisepa p'ãdade jara bɨk'a ipana omé atéeji teeit'ee Tachi Ak'õremaa. Mãgá jõmaarãpa pɨ jɨpa beeda k'awadayada aji. \s1 Jesupa Romadepema soldaorã poro mimiapari jɨpada \r (Lc 7.1-10; Jn 4.43-54) \p \v 5 T'ẽepai Jesús Capernaum p'uurude panak'ãri, Romadepema soldaorã poro waibɨapa irumaa chupɨria iidi cheji: \p \v 6 —Jesús, mɨ mimiapari k'ayaa bɨda aji. P'oyaa mimik'a-e bɨ mãik'aapa chupɨria nɨ̃bɨda aji, p'uapa. \p \v 7 Jesupa p'anauji: \p —Wãit'eeda aji, jɨpade. \p \v 8 Mamĩda ma soldaorã poro waibɨapa mãgaji: \p —Tachi Waibɨa, mɨ pɨ k'ãyaara ek'ariara bɨ. Pɨ mɨ temaa wã-e pɨjida, namãik'aapa pedeeru pɨrã, mɨ mimiapari jɨpa beeit'ee. \v 9 Mɨ jida waibɨarã jua ek'ari bɨ. Ma awara mɨa soldaorã iru bɨ mɨchi jua ek'ari. Mɨa abaamaa wãpáde ak'ãri, wãpari; awaraamaa chepáde ak'ãri, chepari. Ichiaba mɨ mimiaparimaa ne-inaa oopáde ak'ãri, oonaparida aji. \p \v 10 Jesupa mãga ũrik'ãri, p'era pɨk'a beeji ma soldaorã poropa jara bada k'aurepa. Mapa ichi ome nipapataarãmaa mãgaji: \p —Mɨa wãarata jararu. Israel pidaarã t'ãide na eperãk'a apida waide unu-e bɨ, iru wãara ijãapari perã. \v 11 Eperãarã chok'ara chedait'ee ak'õrejĩru uchiapari eereepa mãik'aapa ak'õrejĩru baaipari eereepa. Mãɨrãta Tachi Ak'õre truade su-ak'ɨ p'ana chedait'ee nek'ode Abraham ome, Isaac ome mãik'aapa Jacob ome. \v 12 Mamĩda chi ɨt'ari p'anadaipia bɨɨrã Ak'õrepa jërek'ooit'eeda aji, taawaa p'ãriudee, atua beerã ome jẽedamerã mãik'aapa k'ida kierrkierree para bamerã p'uapa. \p \v 13 Mãga jarap'eda, Jesupa ma soldaorã poromaa mãgaji: \p —Wãpáde aji, pɨchi temaa pɨa ijãadak'a uchiada perã. \p Aramata chi k'ayaa bada jɨpadachi. \s1 Jesupa Pedro p'ãk'õre jɨpada \r (Mr 1.29-31; Lc 4.38-39) \p \v 14 Mãpai Jesús wãji Pedro temaa. Mama ununaji Pedro p'ãk'õre k'ayaa bɨ k'ɨamiapa. P'arude baji k'ayaa bada perã. \v 15 Jesupa iru jua t'õbaik'ãri, ma k'ɨamia tuudachi. Mãpai ma wẽra p'irabaidaip'eda, nek'opiji Jesumaa. \s1 Jesupa k'ayaa beerã chok'ara jɨpada \r (Mr 1.32-34; Lc 4.40-41) \p \v 16 K'eudaik'ãri, netuara k'ap'ɨade merãtɨa beerã chok'ara aneejida Jesumaa. Pedee jarada abaapa netuaraarã jõmaweda uchiapik'ooji. Ichiaba k'ayaa beerã jõmaweda jɨpak'ooji. \v 17 Mãga ooji p'asamerã Tachi Ak'õre pedee jarapari Isaíapa chonaarãweda jaradak'a: \q1 ‘Irua k'ayaa tachimaa baridap'edaa awara ãyaa ataji mãik'aapa tachi k'ayaa beerã jɨpaji.’ \rq (Is 53.4)\rq* \s1 Jesús ome nipa k'inia p'anadap'edaarã \r (Lc 9.57-62) \p \v 18 Awaraa ewaride Jesupa unuk'ãri eperãarã chok'ara ichi wap'ɨra iru p'anɨ, chi k'õp'ãyoorãmaa jaraji sĩadait'ee lago k'ĩraik'a eeree. \v 19 Mamĩda wãdai naaweda, Moisepa p'ãda jarateepari k'ait'a cheji mãik'aapa mãgaji: \p —Tachi Jarateepari, pɨ ome wã k'inia bɨda aji, chi wãrumaa. \p \v 20 Jesupa p'anauji: \p —Usap'ã́ yooro te uria iru bee mãik'aapa ipanaarã te iru bee. Mamĩda mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema arajãgaa ni, k'ãipari wẽe. Made k'ĩsíaji jarai naaweda wãara mɨ ome nipa k'inia bɨ wa mãga-e. \p \v 21 Awaraa Jesús ome nipadapa mãgaji: \p —Tachi Waibɨa, mɨ jida pɨ ome nipaparii k'inia bɨ. Mamĩda aɨ naaweda, mɨ ak'õre ɨapipáde aji, iru piuk'ãri. \p \v 22 Jesupa p'anauji: \p —Chepáde aji, mɨ ome mãik'aapa ichiak'au bɨpáde aji, atuadait'eerãpa ãchi piudap'edaarã ɨadamerã. \s1 Jesupa nãu p'usa ome t'umãtɨpida \r (Mr 4.35-41; Lc 8.22-25) \p \v 23 Ma t'ẽepai Jesús wãji barcode chi k'õp'ãyoorã ome. \v 24 Mãga nɨde p'usara t'o nɨ̃beeji. P'usapa barco pirubaai wã nipaji. Mãɨmisa Jesús k'ãi baji. \v 25 Mapa chi k'õp'ãyoorãpa ɨ̃rɨmat'aajida mãik'aapa mãgajida: \p —Tachi Waibɨa, ¡tai k'aripáji! ¡Tachi pirubaai wãdapɨ! \p \v 26 Jesupa p'anauji: \p —¿Sãap'eda p'era jõnɨma? aji. ¡Parã pia ijãada-e p'anɨda! aji. \p Mãga jarap'eda, p'irabaidachi mãik'aapa pedeeji nãumaa mãik'aapa p'usamaa. Aweda jõma ip'ii ũu beeji. \v 27 Mãga unudak'ãri, chi k'õp'ãyoorã ak'ɨtrua para beeji mãik'aapa ãchi pitapai iidi para beeji: \p —¿K'aima ajida, nãgɨ́? Nãu, p'usa paara iru pedee ũripatada ajida. \s1 Eperãarã k'ap'ɨade netuara merãtɨa bada \r (Mr 5.1-20; Lc 8.26-39) \p \v 28 Jesús chi k'õp'ãyoorã ome panadak'ãri lago k'ĩraik'a eere Gadara eujãde, jãɨra mãu te uriade badadeepa uchiajida eperãarã omé netuara ãchi k'ap'ɨade merãtɨa bee. Ma eperãarã Jesús k'ait'a chejida. Ãchi audú t'ãri k'achia-idaa p'anadap'edaa perã, eperãarã ma ode p'oyaa wãyaadak'aa paji. \v 29 Jesumaa bia chejida: \p —¡Jesús, Ak'õre Waibɨa Warra, tai ome t'ĩunáaji! ¿At'ãri-e weda tai miapide cheji-ek'ã? ajida. \p \v 30 Ma k'ait'a sinaarã chok'ara nek'omaa p'anajida. \v 31 Mapa netuaraarãpa Jesumaa chupɨria iidijida ma sinaarã k'ap'ɨade t'ĩupimerã. \p \v 32 Aramãgá Jesupa jaraji mamaa wãdamerã. Mãpai ma netuaraarã ma eperãarã k'ap'ɨadeepa uchiak'oodachida mãik'aapa sinaarã k'ap'ɨade t'ĩudachida. Aramata sinaarã jõmaweda p'irak'oodachida ee k'õot'ari jira bɨdee. Mata lagode baainajida mãik'aapa ɨ̃yapa jɨ̃ak'oodachida. \p \v 33 Ma sinaarã jɨ̃a p'anadap'edaarãpa mãga unudak'ãri, p'irak'oodachida p'uurudee. Nepɨrɨnajida ãchia unudap'edaa ma netuara merãtɨa p'anadap'edaarã ome. \v 34 Mãpai p'uuru pidaarã jõmaweda chejida mãik'aapa Jesumaa chupɨria iidijida ãchi eujãdeepa wãmerã. \c 9 \s1 Jesupa chiwa bada jɨpada \r (Mr 2.1-12; Lc 5.17-26) \p \v 1 Ma t'ẽepai, Jesús barcode bataup'eda, wãji lago k'ĩraik'a eeree. Mãgá ichi p'uurude pacheji. \v 2 Mama bɨde eperãarãpa jira aneejida eperã chiwa bɨ p'arude. Jesupa k'awaak'ãri ãchia wãara ichide ijãa p'anɨ, ma chiwa bɨmaa mãgaji: \p —Warra, t'ãri o-ĩa báji pɨa p'ek'au k'achia oopata jõmaweda wẽpada perã. \p \v 3 Ũk'uru arii p'anadap'edaa Moisepa p'ãda jarateepataarãpa mãga ũridak'ãri, k'ĩsiajida: “Jãgɨpa ik'achia pedeemaa bɨ Tachi Ak'õre ãpɨte. Tachi Ak'õrepapai p'ek'au k'achia wẽpapiyada” ajida. \v 4 Mamĩda Jesupa k'awaji ãchia k'ĩsia p'anɨ. Mapa iidiji: \p —¿Sãap'eda parãpa k'ĩsia k'achia k'ĩsia p'anɨma? aji. \v 5 Mɨa irumaa jarai: “Pɨa p'ek'au k'achia oopata wẽpajipɨ” maa-e pɨrã jarai: “P'irabáiji mãik'aapa wã́ji”. Mamĩda irua maarepida oo-e pai, Tachi Ak'õrepa oopi-e pɨrã. \v 6 Mɨa ak'ɨpiit'ee na p'ek'au eujãde mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema k'ap'ɨa pari, Tachi Ak'õre Waibɨapa wẽpapipari eperãarãpa p'ek'au k'achia oopata. \p Mãpai mãgaji ma eperã chiwa bɨmaa: \p —¡P'irabáiji! Pɨchi p'aru atáji mãik'aapa wã́ji pɨchi temaa. \p \v 7 Aramãgá ma chiwa bada p'irabaidachi mãik'aapa wãji ichi temaa. \v 8 Mãga unudak'ãri, eperãarã p'era pɨk'a para beeji mãik'aapa Tachi Ak'õremaa o-ĩa ɨt'aa t'ɨ̃jida, irua ma eperãmaa mãga ooda perã. \s1 Jesupa Mateo jɨrɨt'erada ichi ome nipapariimerã \r (Mr 2.13-17; Lc 5.27-32) \p \v 9 Mamãik'aapa Jesús wãji. Ma wãrude eperã t'ɨ̃jarapatap'edaa Mateo unuji. Su-ak'ɨ baji Cesar-it'ee impuesto p'aapatamãi. Jesupa mãgaji irumaa: \p —Mɨ ome nipaparíiji. \p Aramãgá bainɨ̃ beep'eda, Jesús ome wãji. \p \v 10 T'ẽepai Jesús chi k'õp'ãyoorã ome teeda nek'omaa bak'ãri, impuesto p'epataarã Roma pidaarã rey-it'ee pachejida awaraa eperãarã k'achia-idaa beerã apatap'edaarã ome. Mãɨrã aɨ mesade su-ak'ɨ p'aneejida Jesús ome. \v 11 Fariseorãpa mãga unudak'ãri, Jesús k'õp'ãyoorãmaa iidijida: \p —¿Sãap'eda parã jarateepari nek'omaa bɨma ajida, impuesto p'epataarã ome mãik'aapa awaraa p'ek'au k'achia oopataarã ome? \p \v 12 Mãɨrãpa iididap'edaa ũrik'ãri, Jesupa mãgaji: \p —Médico pëidak'aa k'ap'ɨa pia beerãmaa. Jĩp'a pëipata k'ayaa beerãmaa. \v 13 Parã wãdak'ãri, k'ĩsiadapáde aji, nãgɨ́ Ak'õre Ũraa jara k'inia bɨ: \q1 ‘Mɨa k'iniara bɨ awaraarã chupɨria k'awaadamerã, ne-animalaarã peedap'eda, paadai k'ãyaara mɨ-it'ee.’ \rq (Os 6.6)\rq* \p Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Tachi Ak'õrepa mɨ pëi-e paji t'ãri pia beerã jɨrɨde. Ma k'ãyaara p'ek'au k'achia oopataarã jɨrɨdeta pëiji. \s1 Sãapai nek'oda-ee p'anadaipia bɨ \r (Mr 2.18-20; Lc 5.33-35) \p \v 14 Mãpai Juan Bautista k'õp'ãyoorã Jesumaa chejida mãik'aapa iidijida: \p —Edaare tai, fariseorã ome nek'oda-ee p'aneepata jĩp'a Tachi Ak'õre net'aade k'ĩsiadait'ee. ¿Sãap'eda pɨ k'õp'ãyoorãpa mãga oodak'aama? ajida. \p \v 15 Jesupa p'anauji: \p —Miak'ãipata fiestade t'ɨ̃ pëidap'edaarã k'ĩra pia-ee p'anadak'aa chi miak'ãiit'ee bɨ ãchi ome bɨ misa. Mamĩda ewari cherude iru ata chedak'ãripɨ, t'ãri p'uapa nek'oda-ee p'aneedait'eeda aji. \s1 Ũraa chiwidi mãik'aapa chonaarãweda p'ãdap'edaa \r (Mr 2.21-22; Lc 5.36-39) \p \v 16 —Eperã apidaapa p'aru chiwididepema pite aba t'ɨɨik'araa bɨda aji, p'aru sorede parchaait'ee. Mãga ooru pɨrã, chi p'aru chiwidi ãridariit'ee mãik'aapa ma pite auk'a bee-e pait'ee chi p'aru sore ome. \v 17 Ichiaba vino ewaa juda t'ɨdak'aa ne-e sorede, ma vino baak'ak'ãri, ma ne-e sore jĩadarii perã mãik'aapa chi vino atuadarii perã. Maperã vino ewaa juda t'ɨdaipia bɨ ne-e chiwidide, ma ne-e chi vino ome atuapiamaapa. \s1 Jairo k'au mãik'aapa wẽrapa Jesús p'aru ide t'õbaida \r (Mr 5.21-43; Lc 8.40-56) \p \v 18 Jesús at'ãri pedeemaa bɨde, judiorã poro waibɨa t'ɨ̃jarapatap'edaa Jairo Jesús k'ĩrapite bedabai nɨ̃ba cheji mãik'aapa mãgaji: \p —Et'ewapai mɨ k'au jai-idaajida aji. Mamĩda mɨa k'awa bɨ pɨ cheru pɨrã mɨ ome mãik'aapa pɨ jua bɨru pɨrã iru ɨ̃rɨ, waya chok'ai beeyada aji. \p \v 19 Mãpai Jesús wãji chi k'õp'ãyoorã ome ma eperã temaa. \v 20 Ma wãdade wẽra doce años bi k'ayaa bɨ waamiapa Jesús ãpɨteik'aapa k'ait'a wãp'eda, iru ɨ̃rɨpema p'aru i t'õbait'aaji. \v 21 Mãga ooji k'ĩsia bada perã iru p'aru i t'õbairupapai jɨpa beei. \v 22 Mamĩda mãgá t'õbaik'ãri, Jesupa ãpɨtee ak'ɨji mãik'aapa mãgaji ma wẽramaa: \p —Wẽra, t'ãri o-ĩa béeji. Pɨa mɨde ijãa bairã, jɨpa beejida aji. \p Aramata ma wẽra jɨpa beeji. \p \v 23 Maap'eda Jesús ma judiorã poro waibɨa temaa panak'ãri, unuji siru chaapataarã mãik'aapa eperãarã jẽepi ororoo nɨ̃bɨ. \v 24 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Taawaa uchíatɨ. Na wẽra k'au jai-idaa-e bɨ. Jĩp'a k'ãita bɨda aji. \p Mãga ũridak'ãri, arii p'anadap'edaarã ëik'oodachida, Jesús k'ĩra k'awa-ee bɨ jĩak'aapa. \v 25 Mamĩda Jesupa eperãarã uchiapik'ooji mãik'aapa jai-idaada badamãi t'ĩup'eda, iru jua jita atanaji. Mãpai ma wẽra k'au p'irabaidachi. \v 26 Maap'eda ma eujãdepemaarã jõmaarãpa k'awaa wãjida Jesupa mãga ooda. \s1 Jesupa tau p'ãriu beerã omé jɨpada \p \v 27 Mamãik'aapa uchia wãdade, Jesús t'ẽe tau p'ãriu bee omé bia che wãpachida: \p —¡Rey David Warra, tai chupɨria k'awaapáde! ajida. \p \v 28 Jesús teeda t'ĩunak'ãri, ma tau p'ãriu beerã auk'a t'ĩujida. Mãpai Jesupa iidiji: \p —¿Parãpa ijãa p'anɨk'ã aji, mɨa jɨpai? \p P'anaujida: \p —Tachi Waibɨa, ijãa p'anɨda ajida. \p \v 29 Mãpai Jesupa taumãi t'õbaip'eda, mãgaji: \p —Parãpa ijãa p'anɨk'a, mãgá p'aneedapáde aji. \p \v 30 Aweda tau eratɨk'oodachida. Mãpai Jesupa jĩp'a mãgaji: \p —Mɨa ooda chĩaramaa nepɨrɨnaadapáde aji. \p \v 31 Mãga jaraji mĩda, mamãik'aapa uchiarutata Jesupa ooda nepɨrɨ wãpachida ma eujãdepemaarãmaa. \s1 Jesupa pedee atua bada jɨpada \p \v 32 Ma tau p'ãriu p'anadap'edaarã uchiarutade, eperãarãpa aneejida eperã pedee atua bɨ Jesumaa. Mãga baji netuara ichi k'ap'ɨade merãtɨa bada perã. \v 33 Jesupa ma netuara uchiapit'aak'ãri, ma eperã pedee beeji. Mãga unudak'ãri, arii p'anadap'edaarãpa ak'ɨtrua para beeji mãik'aapa mãgajida: \p —¡Israelde waide nãga unudak'aada! ajida. \p \v 34 Mamĩda fariseorãpa mãgajida: \p —Netuara Poro Waibɨa juapata jãgá netuaraarã uchiapiparida ajida. \s1 Jesupa eperãarã chupɨria k'awaada \p \v 35 Jesús nipapachi p'uuru beede mãik'aapa aɨ ik'aawa p'uuru k'aipee beede. Tachi Ak'õre Ũraa jarateepata te chaa pedee pia jarateepachi k'awaadamerã taarã-e Tachi Ak'õrepa eperãarã p'e bɨit'ee ichi jua ek'ari, ichideerã p'aneedamerã. Ma awara k'ayaa k'ĩra t'ãdoo jɨpapachi. \v 36 Eperãarã chok'ara see nɨ̃bɨ unuk'ãri, chupɨria k'awaaji, ãra chupɨria, k'ĩra pia-ee para bada perã, oveja chak'eerã ak'ɨpari wẽe chitoonɨk'a. \v 37 Mãpai chi k'õp'ãyoorãmaa mãgaji: \p —Eperãarã chok'ara mɨde waide ijãada-e p'anɨ. Ne-uu audú chau bɨ́k'apɨ p'anɨ. Mamĩda mimiapataarã chok'ara-ee p'anɨ. \v 38 Mapa ɨt'aa iididapáde aji, ma ne-uu chiparimaa, irua awaraa mimiapataarã pëimerã chi chau bɨ p'ede. \c 10 \s1 Jesupa k'õp'ãyoorã jɨrɨt'erada mimiadamerã ichi ome \r (Mr 3.13-19; Lc 6.12-16) \p \v 1 Jesupa chi k'õp'ãyoorã doce t'ɨ̃ p'eji mãik'aapa ãchi ichi jua ek'ari bɨji netuaraarã uchiapidamerã mãik'aapa k'ayaa k'ĩra t'ãdoo jɨpadamerã. \p \v 2 Nãgɨ́ ɨmɨk'ĩraarã doce jɨrɨt'eraji pëiit'ee ichi ũraa jarateede. Naapɨara jɨrɨt'eraji Simón, ichiaba t'ɨ̃jarapatap'edaa Pedro, chi ɨ̃pema Andrés ome. Ma t'ẽepai jɨrɨt'eraji Santiago chi ɨ̃pema Juan ome. Mãɨrã Zebedeo warrarã paji. \v 3 Ichiaba jɨrɨt'eraji Felipe; Bartolomé; Tomás; mɨ, Mateo, chi impuesto p'epari bada Roma pidaarã-it'ee; Alfeo warra, Santiago; Tadeo; \v 4 Simón Celote apatap'edaa mãik'aapa Judas Iscariote, ma t'ẽepai Jesús traicionaada. \s1 Jesupa chi k'õp'ãyoorã pëida Ak'õre Ũraa jarateenadamerã \r (Mr 6.7-13; Lc 9.1-6) \p \v 5 Jesupa ma k'õp'ãyoorã doce pëiji eperãarã paraamaa. Pëi naaweda jaraji: \p —Wãnáatɨ judio-eerã p'anapatamaa. Ichiaba wãnáatɨ Samaria eujãdepema p'uurudee. \v 6 Ma k'ãyaara wã́tɨ Israel eujãdepema ovejaarã atua pɨk'a beerãmaa. \v 7 Jaratéetɨ taarã-e Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨit'ee ichideerã p'aneedamerã. \v 8 K'ayaa beerã jɨpátɨ; piudap'edaarã chok'ai p'irabaipítɨ; leprapa k'ayaa beerã jɨpátɨ mãik'aapa netuara k'ap'ɨade merãtɨa bee jɨpátɨ. Mɨa parã mɨchi jua ek'ari bɨk'ãri mãga oodamerã, p'arat'a maarepida iidi-e paji. Mapa p'arat'a iidináatɨ ma pari. \p \v 9 ’Ateenáatɨ nẽe, p'arat'a, cobre, pãchi k'ɨrrɨde jɨ̃pata. \v 10 Ichiaba ateenáatɨ muchila, awaraa chancla mãik'aapa p'aru jɨ̃dait'ee, pak'uru jida t'ɨdɨk'adait'ee, parã mimia pari ma ne-inaa teedaipia p'anadairã. \p \v 11 ’P'uurude maa-e pɨrã te chok'ara-ee beemãi panadak'ãri, eperã t'ãri piata jɨrɨ́tɨ arii p'aneedait'ee mamãik'aapa wãruta misa. \v 12 Teeda t'ĩudak'ãri, arii p'anɨɨrãmaa pedee pia jarátɨ. \v 13 Aɨ tede p'anɨɨrãpa parã auteebairuta pɨrã, ma pedee pia jaradak'a ãramaa uchiait'ee. Mamĩda auteebaida-e pɨrã, ma pedee pia jaradak'a ãramaa uchia-e pait'ee. \v 14 Parã auteebaida-e pɨrã mãik'aapa parãpa jarateepata ũridaamaa p'anɨ pɨrã, uchíatɨ ma tedeepa maa-e pɨrã ma p'uurudeepa mãik'aapa bɨɨrɨdepema yooro p'ora nẽep'étɨ ak'ɨpidait'ee Tachi Ak'õrepa ãra k'aripa-e pait'ee. \v 15 Mɨa wãarata jararu. Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewate irua ma p'uurudepemaarã audupɨara k'achia ooit'eeda aji, Sodoma p'uurudepemaarã, Gomorra p'uurudepemaarã k'achia ooda k'ãyaara. \s1 Jesupa jarada ichi k'aurepa ijãapataarã miadait'ee \r (Lc 12.11-12; 21.12-17) \p \v 16 —¡Ũrítɨ! Mɨa parã pëiru eperãarãmaa jarateede. Pëiru ovejaarã pëik'ajik'a ne-animalaarã k'achia beerã t'ãide. Mapa k'ĩra k'awaa nipapatáatɨ, taama k'ĩra k'awaa nipaparik'a. Ichiaba k'ãiwee nipapatáatɨ paloma nipaparik'a. \v 17 Tauk'a nipapatáatɨ eperãarãpa parã ateedait'ee perã ãchi charraarãmaa miapidamerã, maa-e pɨrã parã p'ua oodait'ee Tachi Ak'õre Ũraa jarateepata tede. \v 18 Ma awara mɨde ijãapata k'aurepa ateedait'ee ãchi poro waibɨarãmaa mãik'aapa ãchi reyrãmaa. Mãgá parãpa mɨ ũraa jaradai mãɨrã k'ĩrapite mãik'aapa awaraa ijãadak'aa beerã k'ĩrapite. \v 19 Mamĩda mãɨrã k'ĩrapite p'anadak'ãri, k'ĩsianáatɨ sãga pedeedait'ee, maa-e pɨrã k'ãata jaradait'ee, pedeedait'ee pak'ãri, Tachi Ak'õrépata pedeepiit'ee perã. \v 20 Parã pedeeda-e pait'ee pãchi k'ĩradoopa. Tachi Ak'õre Jaurepata pedeeit'ee parã k'ap'ɨa. \p \v 21 ’Maapai eperãarãpa ãchi ɨ̃pemaarã paara teedait'ee miapidamerã piurutamaa. Ma awara chi ak'õreerãpa ãchi warrarã paara mãgá peepidait'ee; maa-e pɨrã warrarãpa ãchi ak'õreerã peepidait'ee. \v 22 Jõmaarãpa parã k'ĩra unuamaa iru p'anapataadait'ee mɨde ijãapata k'aurepa. Mamĩda t'ãridepai chooruta pɨrã, Tachi Ak'õrepa parã k'aripait'ee atuanaadamerã na p'ek'au eujã jõrumaa. \v 23 P'uuru abaade parã jɨrɨ p'aneedak'ãri, mirútɨ awaraa p'uurude. Mɨa wãarata jararu. Parã Israel p'uuru jõmaade jaratee nipadai naaweda, mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, cheit'ee. \p \v 24 ’K'irãpátɨ eperã apida ichi jarateepari k'ãyaara waibɨara bɨ-e. Ichiaba mimiapari apida chipari k'ãyaara waibɨara bɨ-e. \v 25 Chi ne-inaa k'awaa k'inia bɨ o-ĩa baipia bɨ chi jarateepari jĩak'a pait'ee. Ichiaba mimiapari o-ĩa baipia bɨ chipari jĩak'a pait'ee. Chi te chipari t'ɨ̃jarapata pɨrã Beelzebú, Netuara Poro Waibɨa, audupɨara irudeerãmaa mãgɨ́ t'ɨ̃ bɨdait'ee. \s1 Jesupa jarateeda k'aita waaweedaipia bɨ \r (Lc 12.2-7) \p \v 26 —Mãga jara p'anɨ mĩda, eperãarã waaweenáatɨ. Ɨ̃rá Tachi Ak'õre net'aa mera pɨk'a bɨ mĩda, t'ẽepai parãpa jõmaarãmaa jaradait'ee. \v 27 Mɨa ũraa jarada p'ãriu pɨk'a baji. Mamĩda jõmaarãmaa mãga jĩp'a jaradaipia bɨ. Ma awara mɨa ũraa mera pɨk'a jarada, golpe jaradaipia bɨ terraza ɨ̃rɨɨpa biaruk'a. \v 28 Waaweenáatɨ parã jɨrɨ p'anɨɨrã peedait'ee, ãrapa parã p'oyaa atuapida-e perã tok'arradee. Ma k'ãyaara Tachi Ak'õre waawéetɨ. Iruata tachi piupii mãik'aapa atuapii. \p \v 29 ’¿Netopata-ek'ã ipana chak'e omé p'arat'a tau abaa pari? Eperãarãpa mãga oopata, ipana chak'e mak'ɨara vale-e bɨ jĩak'aapa. Mamĩda ipana chak'e apida eujãde baaidak'aa, parã Ak'õre Waibɨapa mãga jara-emãi. \v 30-31 Parã puda paara irua juasia iru bɨ. Mapa waaweenáatɨ, Tachi Ak'õrepa parã k'iniara iru bapari perã ipanaarã k'ãyaara. \s1 Jesucristode ijãapatada apataarã awaraarã k'ĩrapite \r (Lc 12.8-9) \p \v 32 —Eperãpa tau taawa jararu pɨrã ichi Jesucristode ijãapari, mɨa pida jarai: “Mãgɨ́ mëré” mɨ Ak'õre k'ĩrapite ɨt'ari. \v 33 Mamĩda eperãpa meraru pɨrã mɨde ijãapari, mãgara mɨa pida merait'ee. “Mãgɨ́ mëre-eda” ait'ee mɨ Ak'õre k'ĩrapite ɨt'ari. \s1 Jesús k'aurepa ëreerã t'ãri auk'a p'anada-e \r (Lc 12.51-53; 14.26-27) \p \v 34 —K'ĩsianáatɨ mɨ cheji na p'ek'au eujãdee eperãarã k'ãiwee p'anapide. Jĩp'a cheji chõopide. \v 35 Mɨ cheji \q1 ‘warra t'ãri auk'a banaamerã chi ak'õre ome, wẽra k'au t'ãri auk'a banaamerã chi nawe ome mãik'aapa ãigu t'ãri auk'a banaamerã chi p'ãk'õre ome. \v 36 Ma k'aurepa eperãarã t'ãri auk'a para ba-e pait'ee ãchi ëreerã ome.’ \rq (Mi 7.6)\rq* \p \v 37 ’Eperãpa ichi ak'õre wa chi nawe k'iniara iru bɨ pɨrã mɨ k'inia iru bai k'ãyaara, mëré pa-e pai. Ichiaba eperãpa chi warra wa chi k'au k'iniara iru bɨ pɨrã mɨ k'inia iru bai k'ãyaara, mãgɨ́ mëré pa-e pai. \v 38 Ma awara mɨde ijãapari k'aurepa eperã piuamaa bɨ pɨrã kurusode piu wãk'a, mãgɨ́ mëré pa-e pait'ee. \v 39 Eperã piuamaa bɨ pɨrã mɨde ijãapari k'aurepa, mãgɨ́ piuk'ãri, atuait'ee. Mamĩda eperã piuru pɨrã mɨde ijãapari k'aurepa, mãgɨ́ eperã piuk'ãri ɨt'aa wãit'ee. \s1 Jesupa jarada ijãapataarãpa ne-inaa pia atadait'ee \r (Mr 9.41) \p \v 40 —Eperãpa parã auteebaik'ãri, mɨ jida auteebai bɨ mãik'aapa mɨ Ak'õre, mɨ pëida, auk'a auteebai bɨ. \v 41 Ma awara eperãpa auteebaik'ãri Tachi Ak'õre pedee jarapari, Tachi Ak'õrepa pëida perã, ne-inaa pia atait'ee Tachi Ak'õre pedee jarapataarãpa atapatak'a. Ichiaba auteebaik'ãri eperã t'ãri pia, mãgɨ́ t'ãri pia bairã, ne-inaa pia atait'ee eperã t'ãri pia beerãpa atapatak'a. \v 42 Ma awara eperãpa teek'ãri pania vaso aba mɨ ome nipaparimaa mãgɨ́ mëré perã, Tachi Ak'õrepa ne-inaa pia ichiaba teeit'ee ma pania teedamaa. \c 11 \s1 Juan Bautistapa eperãarã pëida \r (Lc 7.18-23) \p \v 1 Jesupa chi k'õp'ãyoorã doce ũraap'eda, mamãik'aapa wãji Ak'õrepa jara pëida jarateede ma eujãdepema p'uuru bee chaa. \p \v 2 Juan carcelde bɨ misa, ũriji Cristopa oomaa bɨ. Aramata ichi ome nipapatap'edaarã ũk'uru pëiji Jesumaa. Iidinajida: \p \v 3 —¿Pɨk'ã ajida, tai k'aripapari chonaarãpa cheit'ee bɨda adap'edaa? Maa-e pɨrã, ¿taipa awaraa nɨdaipia bɨk'ã? ajida. \p \v 4 Jesupa p'anauji: \p —Wã́tɨ Juanmaa mãik'aapa nepɨrɨ́tɨ parãpa nama unu p'anɨ mãik'aapa ũri p'anɨ. \v 5 Jarátɨ tau p'ãriu beeda ɨ̃rá unu p'anɨ; bɨɨrɨ nɨk'anɨk'aa beeda t'ɨa nĩutee; leprapa k'ayaa beeda jɨpa p'anɨ; k'ɨɨrɨ k'ĩ beeda ɨ̃rá ũri p'anɨ; piudap'edaarã waya chok'ai p'anɨ mãik'aapa chupɨria chedeerãmaa Tachi Ak'õrepa pedee pia jara pëida jarateemaa bɨ. \v 6 ¡T'ãri o-ĩa bɨda aji, chi mɨde ijãa bɨ, k'awa-e bɨ mĩda mɨa ne-inaa jõma oo bɨ! \s1 Jesupa Juande pedee pia jarada \r (Lc 7.24-35) \p \v 7 Juanpa eperãarã pëida wãdap'edaa t'ẽepai, eperãarãmaa Jesupa pedee pia jaramaa beeji Juande: \p —¿K'ãata parãpa ak'ɨnajidama aji, eujã pania wẽe bɨmaa wãdak'ãri? ¿K'ĩsiajida-ek'ã ak'ɨnadait'ee eperã pariatua k'ĩsia bɨ, p'ũajara nãupa pariatua nẽunẽuwaa p'uaparik'a? \v 8 Maa-e pɨrã, ¿k'ĩsiajida-ek'ã ak'ɨnadait'ee eperã p'aru pi-ia jɨ̃ bɨ? Parãpa pia k'awa p'anɨ eperã p'aru pi-ia jɨ̃ beerã rey tede p'anapata. \v 9 Mãga-e pɨrã ¿k'ĩsiajida-ek'ã ak'ɨnadait'ee Ak'õre pedee jarapari? Wãara, iru Ak'õre pedee jarapari k'ãyaara waibɨara bɨ. \v 10 Na Juandeta Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bɨ: \q1 ‘Mɨa eperã chok'a pëiit'ee pɨ naa o pia oonamerã pɨ, eperãarã poro waibɨa, chei naaweda.’ \rq (Mal 3.1)\rq* \m \v 11 Mɨa wãarata jararu. Juan Bautista k'ãyaara eperã apida waibɨara bɨ-e. Mamĩda chi ek'ariara bɨta iru k'ãyaara waibɨara pait'ee Tachi Ak'õrepa ma eperã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã ome beemerã. \p \v 12 ’Juan Bautista chedak'ãriipa, eperãarã chõo pɨk'a p'anɨ t'ĩudait'ee Tachi Ak'õre jua ek'ari, ichideerã p'aneedait'ee mãik'aapa k'achia beerã auk'a chõo pɨk'a p'anɨ apida mãga p'ananaadamerã. \v 13 Juan jaratee chei naaweda, Tachi Ak'õre pedee jarapataarãpa jarapachida Tachi Ak'õrepa mãgá eperãarã bɨit'ee ichi jua ek'ari, ichideerã p'aneedamerã. Moisepa p'ãdade ichiaba mãga jara bɨ. \v 14 Parãpa k'awaa k'inia p'anɨ pɨrã Juanta Elías chi cheit'ee bada jara p'anadap'edaa; ichipɨ. \v 15 Pia k'ĩsíatɨ parãpa et'ewa ũridap'edaade k'awaadamerã k'ãata jara k'inia bɨ. \p \v 16 ’Mɨa jarait'ee sãga p'anɨ parã, mɨde ijãadak'aa beerã. Warrarã su-ak'ɨ p'aneedap'eda, jemenemaa p'anɨ́k'ata p'anɨ p'uuru jãde. Ãchi k'õp'ãyoorãmaa biapata: \q2 \v 17 “Taipa siru chaajida. Mamĩda parã pëirada-e paji. K'ari k'ĩsia paraa k'arijida. Mamĩda parã jẽeda-e paji.” \m \v 18 Mãga pɨk'a baji Juan ome. Iru cheji mãik'aapa nek'ok'aa paji, ne-inaa tok'aa paji, eperã jĩp'aarãpa oopatak'a. Maperã eperãarãpa: “Netuara iru k'ap'ɨade merãtɨa bɨda” ajida. \v 19 T'ẽepai mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema cheji mãik'aapa nek'oji, ne-inaa toji eperã jĩp'aak'a. Maperã jara p'anɨ mɨ nek'oyaa, ne-inaa toyaa bapari. Ma awara mɨ k'õp'ãyo meraaparida a p'anɨ, k'achia-idaa beerã ome mãik'aapa Cesar-it'ee impuesto p'epataarã ome. Mamĩda Tachi Ak'õrepa wãarata ak'ɨpimaa bɨda aji, mɨa oo bɨ k'aurepa parã jõmaarã pari. \s1 Tachi Ak'õrepa oo bɨ unuamaa iru p'anapataarã \r (Lc 10.13-15) \p \v 20 Mãpai Jesús ijɨ̃atɨ pedeemaa beeji awara-awaraa p'uurudepemaarãmaa, ãchia p'ek'au k'achia oopata oodaamaa p'anadap'edaa perã. Mãga p'anajida unupachida mĩda irua ooda ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa. Jesupa ãchimaa mãgaji: \p \v 21 —¡Aai, Corazín p'uurudepemaarã! ¡Aai, Betsaida p'uurudepemaarã! ¡Tachi Ak'õrepa parã k'achiadee pëiit'eepɨ! Tiro p'uurude, Sidón p'uurude eperãpa ooda paara ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa mɨa parã p'uurude oodak'a, taarã-e weda ijãak'ajida. Ãrapa p'ek'au k'achia oopata oo amaa k'inia jõnɨpa chupɨria iidik'ajida Tachi Ak'õremaa. Ma p'ek'au k'achia oopata k'aurepa t'ãri p'uapa p'aru p'ãimaa jɨ̃k'ajida mãik'aapa it'abarre p'ora ɨt'aa p'ok'ajida ãchi poro ɨ̃rɨ. \v 22 Maperã mɨa jara bɨ: Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewate irua parã k'achiara ooit'ee ma Tiro p'uurudepemaarã k'ãyaara mãik'aapa Sidón p'uurudepemaarã k'ãyaara. \v 23 Ichiaba parã Capernaum p'uurudepemaarã, ¿k'ĩsia p'anɨk'ã parã p'uuruta awaraa p'uuru k'ãyaara waibɨara pait'ee Ak'õre k'ĩrapite? ¡Mãga-e! ¡Ma k'ãyaara irua parã p'uuruta jõt'aait'ee! Sodoma p'uurude eperãpa ooda paara ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa, mɨa parã t'ãide oodak'a, ma p'uuru at'ãri bak'aji. \v 24 Mamĩda mɨa jara bɨ: Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewate irua parã k'achiara ooit'eeda aji, Sodoma p'uurudepemaarã k'achia ooi k'ãyaara. \s1 Jesupa eperãarã ɨ̃ipipari \r (Lc 10.21-22) \p \v 25 Maapai Jesupa mãgaji: \p —Ak'õre Waibɨa, pɨ jõmaarã k'ãyaara waibɨara bɨ. Ne-inaa jõmaweda ɨt'ari nɨ̃bɨ, na p'ek'au eujãde nɨ̃bɨ paara pɨ jua ek'ari bɨ. Mɨ t'ãri o-ĩa bɨ pɨa eperãarã jĩp'aarãmaa k'awapiru perã ne-inaa pɨa waide k'awapi-e pada k'ĩsia k'awaa beerãmaa mãik'aapa poro wẽsaa beerãmaa. \v 26 Pɨa mãga ooji mãga oo k'inia bada perã. \p \v 27 ’Mɨ Ak'õrepa ne-inaa jõma bɨji mɨ jua ek'ari mɨa ak'ɨpariimerã. Tachi Ak'õrepapai wãara mɨ, ichi Warra k'awa bɨ. Mãgá ichiaba mɨ, chi Warrapapai wãara iru k'awa bɨ. Mamĩda mɨa iru k'awapii mɨa k'awapi k'inia bɨ eperãarãmaa. \v 28 Maperã mɨmaa chétɨ parã jõmaweda sẽ p'anɨɨrã mimia p'anɨpa mãik'aapa k'ĩsia jõnɨpa. Mɨa parã t'ãri a-tu beepiit'ee. \v 29 K'õp'ãyo meráatɨ mɨ ome. Ũrítɨ mɨa jaratee bɨ mãik'aapa óotɨ mɨa jara bɨk'a. Mɨ t'ãri pia, chupɨria k'awaayaa bapari. Mɨde ijãadak'ãri, k'ãiwee p'anapataadait'ee. \v 30 Mɨa jara bɨk'a oodayada aji, mɨa k'aripak'ãri. \c 12 \s1 Ɨ̃ipata ewate trigo k'ɨmɨ chak'eerã p'edap'edaa \r (Mr 2.23-28; Lc 6.1-5) \p \v 1 Maapai judiorã ɨ̃ipata ewate Jesús nipaji trigo k'ãide. Chi k'õp'ãyoorã jarrapisia p'anadap'edaa perã, trigo k'ɨmɨ chak'eerã oro atadap'eda, chi tau jonamaa p'aneejida k'odait'ee. \v 2 Arii p'anadap'edaa fariseorãpa mãga unudak'ãri, Jesumaa mãgajida: \p —¡Pɨchá ak'ɨ́ji! Pɨchi k'õp'ãyoorãpa ne-inaa oomaa p'anɨda ajida, ɨ̃ipata ewate oodaik'araa bɨta. \p \v 3 Jesupa p'anauji: \p —¿Parãpa Ak'õre Ũraa p'ãdade leeda-e p'anɨk'ã aji, Rey Davidpa ooda chonaarãweda jarrapisiadaidak'ãri chi k'õp'ãyoorã ome? \v 4 Iru t'ĩuji Tachi Ak'õre te ne-edee oodade mãik'aapa ma tedepema pan awara bɨdap'edaa Tachi Ak'õre-it'ee atap'eda, k'oji chi k'õp'ãyoorã ome. Mãga oojida p'aareerãpapai mãgɨ́ pan k'odaipia baji mĩda. \v 5 Ichiaba Moisepa p'ãdade parãpa leedooda p'aareerãpa ne-inaa k'achia ooda-e paji ɨ̃ipata ewate, Tachi Ak'õre te waibɨade ɨ̃ida-ee mimiadak'ãri. \v 6 Mɨa jara bɨ: Nama ne-inaa pipɨara paraa Tachi Ak'õre te waibɨa k'ãyaara. \v 7 Wãara parãpa k'awada-e na p'ãdade jara k'inia bɨ: \q1 ‘Mɨa k'inia bɨ awaraarã chupɨria k'awaadamerã, mɨ-it'ee ne-animalaarã peedap'eda, paadai k'ãyaara.’ \rq (Os 6.6)\rq* \m Parãpa k'awadap'edaa paara ma pedee jara k'inia bɨ, ne-inaa k'achia ooda-e p'anɨɨrã peepida-e pak'aji. \v 8 Ɨ̃ipata ewate mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema jua ek'ari bɨda aji. \s1 Eperã jua chiwa bada \r (Mr 3.1-6; Lc 6.6-11) \p \v 9 Mamãik'aapa Jesús wãji Tachi Ak'õre Ũraa jarateepata tedee. \v 10 Mama baji eperã jua chiwa bɨ. Jesús ɨmɨatee k'inia p'anadap'edaarãpa iidijida irumaa: \p —¿Eperã k'ayaa bɨ pɨrã, ɨ̃ipata ewate jɨpaipia bɨk'ã? ajida. \p \v 11 Jesupa p'anauji: \p —Ɨ̃ipata ewate pɨchi oveja toidú padarida paara, ¿taawaa uchia ata-e pak'ajik'ã? \v 12 ¿Eperã pipɨara bɨ-ek'ã oveja k'ãyaara? Mapa ɨ̃ipata ewate ne-inaa pia ooipia bɨda aji. \p \v 13 Mãpai Jesupa ma jua chiwa bɨmaa mãgaji: \p —Pɨchi jua jĩrupáde aji. \p Mãpai jua jĩruji. Aramata jɨpa beeji chi apema juak'a. \v 14 Mãpai fariseorã taawaa uchiadak'ãri, pedeeteemaa p'aneejida Jesús peepit'aadait'ee. \s1 Jesupa ooda Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bɨk'a \p \v 15 Jesupa mãɨrã k'ĩsia k'awaak'ãri, mamãik'aapa wãji. Eperãarã chok'ara iru t'ẽe wãjida. Jesupa madepema k'ayaa beerã jõmaweda jɨpaji. \v 16 Mamĩda jarapachi ichia ooda jõmaarãmaa nepɨrɨnaadamerã. \v 17 Mãga jaraji Tachi Ak'õre pedee jarapari, Isaíapa p'ãdade jara bɨk'a uchiamerã: \q1 \v 18 ‘Nama bɨ mɨ mimiapari, mɨa jɨrɨt'erada. Mɨa iru k'inia iru bɨ; mɨ t'ãri o-ĩapipari. Mɨ Jaure iru ome bapariit'ee. Mɨ k'ap'ɨa pari irua eperãarã jõmaarãpa oopata ak'ɨit'ee mãik'aapa jarait'ee pia wa k'achia. \v 19 Aupedee-e pait'ee; ichiaba bia-e pait'ee. Apidaapa iru biapi ũrida-e pait'ee calle jãde. \v 20 Irua yiaraa iru ba-e pait'ee chupɨria chitoonɨɨrã wa k'ĩra pia-ee jõnɨɨrã. Mãga bait'ee Tachi Ak'õrepa jõmaarãmaa wãarata jara pëida k'awaapirumaa. \v 21 Mãga pak'ãri, jõmaarãpa irude ijãadait'ee.’ \rq (Is 42.1-4)\rq* \s1 Jesús Netuara Poro Waibɨa jua ek'ari bɨda apatap'edaa \r (Mr 3.20-30; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 22 Jesumaa aneejida eperã tau p'ãriu bɨ mãik'aapa pedee atua bɨ, netuara iru k'ap'ɨade merãtɨa bada perã. Jesupa iru tau pia unupiji mãik'aapa pedeepiji. \v 23 Mãga unudak'ãri, arii p'anadap'edaarãpa ak'ɨtrua para beeji mãik'aapa ãchi pitapai iidi para beeji: \p —¿Nãgɨ́ chonaarãwedapema Rey David Warra-ek'ã? ajida. \p \v 24 Mamĩda mãga ũridak'ãri, fariseorãpa mãgajida: \p —Beelzebú, Netuara Poro Waibɨa juapata jãgá netuaraarã uchiapiparida ajida. \p \v 25 Jesupa k'awaji ãchia k'ĩsia p'anɨ. Mapa mãgaji: \p —P'uuru pidaarãpa maa-e pɨrã ëreerãpa maa-e pɨrã te pidaarãpa ãchi auk'aarã jëreruta pɨrã, waa araa p'anapataada-e pai mãik'aapa ãchi p'uuru jõdaridai. \v 26 Mãga pɨk'a Netuara Poro Waibɨapa ichi auk'aarã jëreru pɨrã, waa araa p'anada-e pai mãik'aapa ãchi itu jõdaridai. \v 27 Parãpa jara p'anɨ mɨa netuaraarã uchiapipari Beelzebú juapa. Mãgara, ¿k'ai juapa uchiapipatama parã eere p'anɨɨrãpa? Ãchia ak'ɨpipata parã pia k'ĩsiada-e p'anɨ. \v 28 Mɨa netuaraarã uchiapipari pɨrã Tachi Ak'õre Jaurepa, jara k'inia bɨ ɨ̃rá Tachi Ak'õredeerã poro waibɨa nama bɨ. \p \v 29 ’¿K'aita t'ĩuyama aji, eperã juataura bɨ tede iru net'aa chɨade? Naapɨara jɨ̃ nɨ̃bɨ-e pɨrã, iru net'aa jãri p'e ata-e pai. \p \v 30 ’Eperã mɨ eere bɨ-e pɨrã, mɨ k'ĩra unuamaa iru bɨ. Ichiaba mɨ k'aripa-e bɨ pɨrã awaraarã Tachi Ak'õre jua ek'ari p'anapataadamerã, eperãarã ãyaa pëipari mɨ ik'aawaapa. \p \v 31 ’Maperã mɨa jara bɨ: Tachi Ak'õrepa wẽpapii eperãarãpa p'ek'au k'achia oopata jõmaata mãik'aapa iru ãpɨte ik'achia jarapata paara. Mamĩda iru Jaure ãpɨte ik'achia jarapata wẽpapi-e pait'ee. \v 32 Ichiaba wẽpapii ik'achia jarapata mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema ãpɨte. Mamĩda wẽpapi-e pait'ee ik'achia jararuta pɨrã iru Jaure ãpɨte. Mãgee p'ek'au k'achia oopata wẽpapi-e pait'ee chi ma pedee jarapataarã na p'ek'au eujãde p'anɨde maa-e pɨrã ɨt'ari iru k'ĩrapite p'anɨde paara, iru ewari waibɨa ewate. \s1 Jesupa jarateeda pak'uru k'awapata chi nejõdeepa \r (Lc 6.43-45) \p \v 33 —Nejõ bɨɨrɨ pia iru bɨ pɨrã, chauk'ãri, nejõ pia iru bait'ee. Jõdee nejõ bɨɨrɨ k'achia iru bɨ pɨrã, chauk'ãri, nejõ k'achia iru p'anadait'ee. Nejõ bɨɨrɨ k'awapata chi nejõdeepa. \v 34 ¡Parã k'achia-idaa beerãdeepa uchiadap'edaarã! ¡Taamák'apɨ p'anɨ! ¿Sãga pedee pia jaradai, parã t'ãri k'achia p'anɨta? Pãchi t'ãride k'ĩsia p'anɨta jarapata pãchi it'aideepa. \v 35 Eperã t'ãri pia bɨpa pedee pia jarapari k'ĩsia pia iru bairã ichi t'ãride. Jõdee eperã t'ãri k'achia bɨpa pedee k'achia jarapari k'ĩsia k'achia iru bairã ichi t'ãride. \v 36 Mɨa jara bɨ: Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewate ichia eperã chaachaa k'awapiit'ee ãchia pedee k'achia pariatua jaradap'edaa. \v 37 Ma ewate Tachi Ak'õrepa ak'ɨit'ee eperãarãpa pedee jaradap'edaa mãik'aapa ichiata jarait'eeda aji, k'achia-idaa bɨ, maa-e pɨrã t'ãri pia bɨ. \s1 Ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa unu k'inia p'anadap'edaarã \r (Mr 8.11-12; Lc 11.29-32) \p \v 38 Mãpai ũk'uru fariseorãpa mãik'aapa Moisepa p'ãda jarateepataarãpa Jesumaa mãgajida: \p —Tachi Jarateepari, taipa unu k'inia p'anɨda ajida, pɨa oo bɨ ne-inaa Tachi Ak'õrepapai oopari. \p \v 39 Jesupa p'anauji: \p —Ɨ̃rapemaarã t'ãri k'achia-idaa p'anɨ, Tachi Ak'õrede ijãadak'aa perã. Unu k'inia p'anɨda a p'anɨ ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa. Mamĩda mɨa mãga oo-e pait'ee. Jĩp'a Tachi Ak'õrepa ooit'ee ichi pedee jarapari Jonás ome oodak'a. \v 40 Jonás k'ãima õpee baji chik'o choma bɨ bide. Mãga pɨk'a mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema k'ãima õpee eujã ek'ari bait'ee. \v 41 Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewate Nínive p'uuru pidaarãpa ɨ̃rapemaarã ɨmɨateedait'ee, Tachi Ak'õrepa parã k'achiadee pëimerã. Chonaarãweda Tachi Ak'õrepa Jonás pëik'ãri ma Nínive pidaarãmaa, ãrapa p'ek'au k'achia oopatap'edaa oo amaajida. Mamĩda ɨ̃rapemaarãpa p'ek'au k'achia oopata oo amaada-e p'anɨ, aba Jonás k'ãyaara waibɨara bɨpa jara cheji mĩda mãga oodamerã. \v 42 Ichiaba ma ewate Reina Sur Eerepemapa auk'a ɨ̃rapemaarã ɨmɨateeit'ee Tachi Ak'õrepa parã k'achiadee pëimerã. Chonaarãweda ma reina t'ɨmɨɨpa cheji Rey Salomón k'ĩsia k'awaa bɨ pedee ũride. Mamĩda ɨ̃rapemaarãpa ũridaamaa p'anɨ, aba Salomón k'ãyaara k'ĩsia k'awaara bɨ pedee bɨ mĩda parã t'ãide. \s1 Jesupa jarateeda netuara waya eperã k'ap'ɨade merãtɨa badade \r (Lc 11.24-26) \p \v 43 —Eperã k'ap'ɨadeepa netuara uchiapidak'ãri, mãgɨpa jɨrɨ nipapari eujã p'ũasaa sãma ɨ̃iit'ee. Mamĩda unu-e pak'ãri, k'ĩsiapari: \v 44 “Waya merãtɨanait'ee ma eperã k'ap'ɨade; mɨ naaweda badamãi.” Chek'ãri, unu chepari ma eperã k'ap'ɨa pi-ia bɨ; te barrep'eda, sɨɨp'eda, pi-ia bɨk'a. \v 45 Mãga unuk'ãri, jɨrɨnapari awaraa netuara siete k'achiara ichi k'ãyaara mãik'aapa ma eperã k'ap'ɨade merãtɨa chepata. Mãgá ma eperã audupɨara k'achiade beeit'ee naaweda bada k'ãyaara. Mãga p'asait'eeda aji, ɨ̃rapemaarã t'ãri k'achia-idaa beerã ome; audupɨara k'achiade p'aneedait'ee. \s1 María Jesús ɨ̃pemaarã ome pachedap'edaa \r (Mr 3.31-35; Lc 8.19-21) \p \v 46 Jesús at'ãri pedeemaa bɨde pachejida chi nawe chi ɨ̃pemaarã ome. Pedee k'inia p'anajida iru ome. Mamĩda taawa p'aneedap'edaa perã, \v 47 eperãpa Jesumaa jaranaji: \p —Pɨ nawe, pɨ ɨ̃pemaarã ome taawa nɨmaa p'anɨ. Pedee k'inia p'anɨda aji, pɨ ome. \p \v 48 Mãpai Jesupa p'anauji: \p —¿K'aima mɨ nawe? ¿K'áirãma, mɨ ɨ̃pemaarã? \p \v 49 Mãpai juapa ɨaji chi k'õp'ãyoorãmaa mãik'aapa mãgaji: \p —Nãgɨɨrãta mɨ nawek'a mãik'aapa mɨ ɨ̃pemaarãk'a. \v 50 Chi mɨ ɨt'aripema Ak'õre Waibɨapa jara bɨk'a oo bɨ, mata mɨ ɨ̃pemak'a, mɨ ɨ̃pewẽrak'a mãik'aapa mɨ nawek'a. \c 13 \s1 Net'atau p'oparide nepɨrɨda \r (Mr 4.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Ma ewate Jesús uchiaji temãiipa mãik'aapa lago ide su-ak'ɨ banaji. \v 2 Eperãarã chedap'edaa irumãi see nɨ̃bada perã, Jesús barcode bataudachi mãik'aapa su-ak'ɨ beeji. Jõdee eperãarã ipude para beeji. \v 3 Mãpai Jesupa eperãarãmaa nepɨrɨmaa beeji Ak'õre Ũraa jarateeit'ee: \p —Eperã wãji net'atau p'ode. \v 4 Ma p'o wãk'ãri, ũk'uru baaijida o jãde. Mãpai ipanaarãpa k'ok'oo chejida. \v 5 Ũk'uru baaijida mãu-idaade, mak'ɨara yooro wẽe badamãi. Mãgɨ́ isapai t'onojida, mak'ɨara yooro wẽe bada perã. \v 6 Mamĩda ak'õrejĩru jẽrak'ãri, pɨɨdachi chi k'arra ɨ̃rɨɨ bada perã. \v 7 Ũk'uru baaijida ne-ɨɨrɨ-idaade. Mamĩda ne-ɨɨrɨ k'ap'ip'iara waripari perã, mãgɨ́ net'atau t'ono wãdap'edaa piuk'oodachida. \v 8 Jõdee awaraa net'atau baaijida eujã piade. Mãgɨ́ t'onop'eda, chau nɨ̃beeji. Ũk'uru net'atau abaadeepa uchiajida cien, sesenta maa-e pɨrã treinta. \v 9 Pia k'ĩsíatɨ parãpa et'ewa ũridap'edaade k'awaadamerã k'ãata jara k'inia bɨ. \s1 Sãap'eda Jesupa nepɨrɨpachi jarateeit'ee \r (Mr 4.10-12; Lc 8.9-10) \p \v 10 Maap'eda chi k'õp'ãyoorã k'ait'aara chejida mãik'aapa iidijida: \p —¿K'ãare-it'ee nepɨrɨparima ajida, jarateeit'ee? \p \v 11 Jesupa p'anauji: \p —Tachi Ak'õrepa parãmaa k'awapimaa bɨda aji, ne-inaa naaweda k'awapik'aa pada awaraarãmaa; sãga ichideerã p'aneedai. \v 12 Parã Ak'õre ũraa pia k'awa beerãmaa waapɨara k'awapiit'ee; awaraarã k'ãyaara ne-inaa chok'araara k'awarutamaa. Mamĩda chi ne-inaa mak'ɨara k'awa-ee beerãmaa, ãchia k'awa p'anɨ paara irua wẽpapiit'ee, waa k'awa k'iniada-e p'anadairã. \v 13 Maperãpɨ mɨa nepɨrɨpari. Ãchia ak'ɨ p'anɨ mĩda, wãara unuda-e. Ũri p'anɨ mĩda, k'awada-e. \v 14 Ãrapa oomaa p'anɨ Tachi Ak'õre pedee jarapari Isaíapa jaradak'a: \q1 ‘Ũri p'anɨ mĩda, k'awada-e. Ak'ɨ p'anɨ mĩda, unuda-e. \v 15 Na eperãarã k'ɨɨrɨ k'isua p'anadairã, mɨa jara bɨ ũridaamaa p'anɨ; mɨa oo bɨ unudaamaa p'anɨ mãik'aapa k'awadaamaa p'anɨ. Mãga p'anada-e pada paara, mɨde ijãak'ajida mãik'aapa mɨa ãchia p'ek'au k'achia oopata wẽpapik'aji.’ \rq (Is 6.9-10)\rq* \p \v 16 ’Parã t'ãri o-ĩa p'anɨ mɨa oo bɨ unu p'anadairã mãik'aapa mɨa jara bɨ ũri p'anadairã. \v 17 Mɨa wãarata jararu. Chonaarãweda Ak'õre pedee jarapataarãpa mãik'aapa Tachi Ak'õrede ijãapataarãpa unu k'inia p'anajida parãpa unu p'anɨ. Mamĩda unuda-e paji. Ichiaba ũri k'inia p'anajida parãpa nama ũri p'anɨ. Mamĩda ũrida-e paji. \s1 Jesupa k'awapida net'atau p'oparide \r (Mr 4.13-20; Lc 8.11-15) \p \v 18 —Ũrítɨ k'awaadamerã mɨa nepɨrɨda net'atau p'oparide k'ãata jara k'inia bɨ. \v 19 Net'atau ode baaida jara k'inia bɨ chi ũri p'anɨɨrã Tachi Ak'õrepa eperãarã bɨ k'inia bɨ ichi jua ek'ari ichideerã p'aneedamerã. Mamĩda mãgɨɨrãpa k'awada-e k'ãata jara k'inia bɨ. Ipanaarã chedap'edaak'a ma net'atau k'ok'oodait'ee, mãga pɨk'a Netuara Poro Waibɨa chepari ne-inaa ooit'ee, t'ãripa ma pedee ijãanaadamerã. \v 20 Jõdee chi net'atau mãu-idaade baaidap'edaa jara k'inia bɨ eperãarãpa ma jara pëida o-ĩa ũri p'anɨ. \v 21 Mamĩda chi mãu-idaade t'onoda taarã-e weda pɨɨdaiparik'a, mãga pɨk'a mãgɨɨrãpa ma jara pëida taarã-epai ijãapata. Ma ũraade ijãadap'edaa k'aurepa nepɨrade baairuta pɨrã maa-e pɨrã awaraarãpa ãchi jɨrɨruta pɨrã miapidait'ee, ijãa amaapata. \v 22 Jõdee chi net'atau ne-ɨɨrɨ-idaade baaidap'edaa jara k'inia bɨ eperãarãpa ma jara pëida pia ũri p'anɨ. Mamĩda audupɨara k'ĩsiapata ne-inaa netodait'ee maa-e pɨrã p'arat'a waibɨa atadait'ee, ãchia ũridap'edaa k'ĩra atuadarutamaa. Mãgá p'aneepata ne-uu warip'eda, chauk'aa bɨk'a. \v 23 Mamĩda chi net'atau eujã piade baaidap'edaa jara k'inia bɨ eperãarãpa ma jara pëida ũridap'eda, k'awaa wãpata ma ũraa jara k'inia bɨ mãik'aapa t'ãride wãara ijãapata. Net'atau aba p'oda eujã piade pia t'onop'eda, chauparik'a net'atau cien, sesenta wa treinta; mãga pɨk'a ma eperãarãpa oo k'awaa wãpata ma ũraade jara bɨk'a. \s1 Jesupa nepɨrɨda p'ũajara t'onoda trigo p'odade \p \v 24 Mãpai Jesupa awaraa nepɨrɨji jarateeit'ee: \p —Nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Eperãpa trigo tau pia p'oji ichi eujãde. \v 25 Mamĩda p'ãrik'ua, eperãarã k'ãi p'anɨ misa, ichi k'ĩra unuamaa iru bɨpa cheji mãik'aapa ma trigo p'odade mera p'oji p'ũajara tau chak'eerã, aɨdee neera k'achia oopata. Mãpai jirabodoji. \v 26 Maap'eda ma eperãpa trigo p'oda t'onop'eda, wari wãji ma p'ũajara ome. \v 27 Mãga unudak'ãri, ma eujã chipari mimiapataarãpa irumaa jaranajida: “Señor, pɨa trigo tau p'oda pia badata, ¿sãmãik'aapa uchiajima ajida, jãgee p'ũajara?” \v 28 Chiparipa p'anauji: “¿Tachi k'ĩra unuamaa iru bɨ́pata jãga ooji-ek'ã?” aji. Mãpai chi mimiapataarãpa iidijida: “¿Pɨa k'inia bɨk'ã ajida, taipa jã p'ũajara ẽt'anadamerã?” \v 29 Mamĩda chiparipa mãgaji: “Nãgaweda ichiak'au bɨdapáde aji. Ɨ̃raweda parãpa jã p'ũajara ẽt'at'aarutara, auk'a ẽt'adariit'ee chi trigo k'arra, aɨ ik'aawa nɨ̃bɨ. \v 30 Piara bɨ ichiak'au bɨdamerã trigo ewarutamaa. Mamãik'aapata mɨa ewapataarã naapɨara pëiit'ee jã p'ũajara ẽt'ak'oodamerã mãik'aapa p'edamerã k'õrajɨ̃made paat'aadait'ee. T'ẽepai trigo ewadak'ãri, ɨadait'ee mɨ ne-inaa ɨaparide.” \s1 Mostaza taude nepɨrɨda \r (Mr 4.30-32; Lc 13.18-19) \p \v 31 Jesupa ichiaba awaraa nepɨrɨji jarateeit'ee: \p —Nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Eperãpa mostaza tau uuji ichi eujãde. \v 32 Chi tau ma-ãriara bɨ awaraa net'atau tachia uupata k'ãyaara. Mamĩda warik'ãri, waibɨara waripari awaraa ne-uu k'ãyaara pak'uruk'a nɨ̃beerumaa. Mãgá waibɨara waripari perã, chi jua t'aide ipanaarã chepata ɨ̃idait'ee. \s1 Levadurade nepɨrɨda \r (Lc 13.20-21) \p \v 33 Ichiaba Jesupa nãga nepɨrɨji jarateeit'ee: \p —Nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Wẽrapa levadura p'oiraparik'a bɨ harina waibɨa ome, pan masa pia warimerã. \s1 Jesupa nepɨrɨda chonaarãweda eperãarãpa jaradap'edaak'a \r (Mr 4.33-34) \p \v 34 Jesús jarateek'ãri, audú nepɨrɨpachi. Nepɨrɨ-ee jarateek'aa paji. \v 35 Mãga ooji uchiamerã Tachi Ak'õre chonaarãwedapema pedee jaraparipa irude jaradak'a: \q1 ‘Jarateek'ãri, mɨa nepɨrɨit'ee mãik'aapa jarait'ee ne-inaa Tachi Ak'õrepa waide k'awapi-e pada na p'ek'au eujã ooru wedapema.’ \rq (Sal 78.2)\rq* \s1 Jesupa k'awapida p'ũajara tau p'oda trigo k'ãide \p \v 36 Ma jõma nepɨrɨp'eda, Jesupa eperãarã bëiji mãik'aapa t'ĩuji chi k'õp'ãyoorã p'anadap'edaamãi. Mãpai ãchi iru k'ait'a chedak'ãri, iidijida k'ãata jara k'inia bɨ ma nepɨrɨda p'ũajara tau p'oda trigo k'ãide. \v 37 Jesupa p'anauji: \p —Chi eperã net'atau pia p'oda jara k'inia bɨ Eperã Ak'õre Truadepema. \v 38 Ma net'atau p'oda eujã jara k'inia bɨ na p'ek'au eujã. Ma trigo tau pia jara k'inia bɨ Tachi Ak'õrede ijãapataarã. Jõdee p'ũajara k'achia jara k'inia bɨ Netuara Poro Waibɨa jua ek'ari p'anɨɨrã. \v 39 Ma k'ĩra unuamaa iru bada, chi ma p'ũajara k'achia p'oda jara k'inia bɨ Netuara Poro Waibɨa. Ma ne-inaa p'oda ewadap'edaa ewate jara k'inia bɨ Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewate, ichi angeleerãpa eperãarã p'e ateedak'ãri iru k'ĩrapite. \v 40 Mɨa nepɨrɨdade ma p'ũajara k'achia p'edap'edaak'a paat'aadait'ee, mãga pɨk'a oodait'ee na p'ek'au eujã jõt'aak'ãri. \v 41 Mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepemapa angeleerã pëiit'ee mɨ jua ek'ari p'anɨɨrã t'ãide k'achia beerã jõmaweda p'ede; chi awaraarãmaa p'ek'au k'achia oopidap'edaarã, awaraa ne-inaa k'achia ooi awaa p'anapatap'edaarã ome. \v 42 Ma k'achia beerã jõmaweda bat'ak'oodait'ee t'ɨpɨtau jẽrajẽraa jira bɨde. Mama jẽe para bait'ee mãik'aapa k'ida kierrkierree para bait'ee p'uapa. \v 43 Jõdee Tachi Ak'õrepa jara bɨk'a oopataarã urua pɨk'a para beeit'ee ak'õrejĩruk'a, ɨt'ari p'anɨ perã ãchi ak'õre waibɨa ome. Pia k'ĩsíatɨ parãpa et'ewa ũridap'edaade k'awaadamerã k'ãata jara k'inia bɨ. \s1 Jesupa nẽe waibɨa unu atadade nepɨrɨda \p \v 44 —Nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Chok'o unuji jau bɨ nẽe ome. Eperãpa mãgɨ́ unu atak'ãri, waya mera nɨ̃bɨp'eda chi badamãi, t'ãri o-ĩa wãji jõmaweda ichi net'aa iru bada netok'oode. Mãpai ãpɨtee cheji ma nẽe mera bada eujã neto atade. \s1 Jesupa perla unudade nepɨrɨda \p \v 45 —Ichiaba nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Net'aa netoparipa perla jɨrɨ nipaji. \v 46 Perla ɨ̃pɨa unu atanak'ãri, wãji ichi net'aa jõmaweda netok'oode mãik'aapa ma perla pi-ia neto ata cheji. \s1 Jesupa t'ɨrɨde nepɨrɨda \p \v 47 —Ichiaba nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. To-ɨapataarãpa t'ɨrɨ t'aadak'ãri, chik'o k'ĩra t'ãdoo peejida. \v 48 Ma t'ɨrɨde chik'oradaik'ãri, chipariirãpa jidiu atajida ipudee mãik'aapa jɨrɨt'eramaa p'aneejida chik'o piara bee awara p'edait'ee k'oraade. Jõdee chik'o k'achia bee bat'ak'oojida toidaa. \v 49 Mãga pɨk'a pait'ee na p'ek'au eujã jõk'ãri. Angeleerã chedak'ãri, jɨrɨt'era chedait'ee eperã pia beerã awara p'edait'ee. \v 50 Jõdee chi k'achia beerã t'ɨpɨtau jẽrajẽraa jira bɨde bat'ak'oodait'ee, mama jẽe para bamerã mãik'aapa k'ida kierrkierree para bamerã p'uapa. \s1 Ne-inaa chiwidi mãik'aapa ne-inaa sorede nepɨrɨda \p \v 51 Mãpai Jesupa chi k'õp'ãyoorãmaa iidiji: \p —¿Parãpa ma nepɨrɨda jõmaweda k'awajidak'ã? aji. \p Mãpai p'anaujida: \p —K'awajidapɨ. \p \v 52 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Moisepa p'ãda jarateeparipa k'awaa wãk'ãri Tachi Ak'õrepa eperãarã bɨit'ee ichi jua ek'ari, ichideerã p'aneedamerã, nãga pɨk'a bɨ. Eperã te chiparipa ichi net'aa ɨa p'e iru bɨdepema net'aa atak'ãri, k'awa bɨ chisãgɨ́ net'aa chiwidi, chisãgɨ́ net'aa sore. \s1 Jesús Nazaret p'uurudee wãda \r (Mr 6.1-6; Lc 4.16-30) \p \v 53 Jesupa ma nepɨrɨda jaratee aupak'ãri, mamãik'aapa wãji \v 54 ichi warida p'uurudee. Mama jarateemaa beeji mãpema Ak'õre Ũraa jarateepata tede. Irua jaratee bɨ ũridak'ãri, eperãarã ak'ɨtrua para beeji mãik'aapa mãgapachida: \p —¿Sãma k'awaajima ajida, na jõma irua jarateemaa bɨ? ¿Sãga ooparima ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa? \v 55 ¿Jãgɨ́ eperã ne-inaa pak'urudee oopari warra-ek'ã? ¿Chi nawe Maria-ek'ã? ¿Santiago, José, Simón, Judas chi ɨ̃pemaarã-ek'ã? \v 56 ¿Chi ɨ̃pewẽraarã nama p'anapata-ek'ã? ¿Sãga k'awaajima ajida, na jõma ichia oo bɨ? \p \v 57 Ma eperãarãpa Jesús ichi te pidaarã ome mãgá k'awadap'edaa perã, iru pedee ũri k'iniada-e paji. \p Mapa Jesupa mãgaji: \p —Jõmaarã t'ãide ũri k'inia p'anapata Tachi Ak'õre pedee jaraparipa jara bɨ. Mamĩda ichi p'uurudepemaarã ichi tedepemaarã ome iru pedee ũridaamaa p'anapata. \p \v 58 Mãgá mãpemaarãpa irude ijãada-e p'anadap'edaa perã, mama Jesupa mak'ɨara oo-e paji ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa. \c 14 \s1 Juan Bautista piuda \r (Mr 6.14-29; Lc 9.7-9) \p \v 1 Maapai Galilea eujãdepema poro waibɨa t'ɨ̃jarapachida Herodes. Ichia ũrik'ãri Jesupa oo bɨ, \v 2 ichi ek'ariirãmaa mãgaji: \p —¿Mãgɨ́ Juan Bautista-epaa, piup'eda p'irabaida? Maperãpɨ oopari ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa. \p \v 3 Aɨ naaweda Herodepa Juan jɨ̃ atapiji mãik'aapa carcelde t'ɨpit'aaji. Mãga ooji chi ɨ̃pema Filipo wẽra Herodías k'aurepa. \v 4 Aɨ naaweda Juanpa Herodemaa mãgaji: “Pɨa p'ek'au k'achia oomaa bɨda aji, pɨ ɨ̃pema wẽra iru bairã pɨchi wẽrak'a.” \p \v 5 Mãga ũrik'ãri, Herodepa Juan pee k'inia bapachi. Mamĩda mãga oo-e paji eperãarã waawee bada perã. Jõmaarãpa ijãajida Juan Tachi Ak'õre pedee jarapari paji. \p \v 6 Mamĩda ewari aba Herodepa jara pëiji eperãarã chedamerã ichi t'oda fiesta oode. Ma fiesta o-ĩa oo jõnɨ misa, Herodías k'au pëirade cheji see nɨ̃badaarã taide. Mãga unuk'ãri, Herodes audupɨara o-ĩadachi. \v 7 Maperã jaraji ma awẽramaa: \p —Tachi Ak'õre k'ĩrapite mɨa juraa bɨ teeit'ee pɨchia iidiruta. \p \v 8 Mãpai chi nawepa jaradak'a jaraji: \p —Ɨ̃raweda Juan Bautista poro mɨ-it'ee p'arat'ude teepáde aji. \p \v 9 Mãga ũrik'ãri, Rey Herodes k'ĩra pia-eedachi. Mamĩda Tachi Ak'õre k'ĩrapite mãik'aapa jõmaweda arii p'anadap'edaarã k'ĩrapite juraada perã, \v 10 jaraji chi ek'ariirãmaa Juan poro t'ɨap'e atanadamerã carcelde. \v 11 Mãga oojida. Ma awẽra nawepa jaradak'a aneejida p'arat'ude mãik'aapa teejida ma awẽramaa. Mãpai ichia teenaji chi nawemaa. \p \v 12 Juan k'õp'ãyoorãpa ũri atadak'ãri iru peedap'edaa, chejida iru k'ap'ɨa ɨanadait'ee. Maap'eda jaranajida Jesumaa. \s1 Jesupa eperãarã cinco mil nek'opida \r (Mr 6.30-44; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 13 Jesupa Juan piuda ũrik'ãri, barcode t'ɨmɨ́ wãji eperãarã mak'ɨara wẽemaa. Mamĩda eperãarãpa k'awaadak'ãri, t'ẽe wãjida ode. \v 14 Jesús barcodeepa batauk'ãri, eperãarã chok'ara unuji. Mapa ãra chupɨria k'awaaji mãik'aapa ode wãdap'edaarãpa k'ayaa beerã ateedap'edaa jɨpak'ooji. \v 15 K'eu wãda perã chi k'õp'ãyoorã ichi k'ait'a chedap'eda, mãgajida: \p —K'eu wãpɨ; nama te wẽ-epɨ. Mapa eperãarã pëipáde ajida, p'uuru beemaa chik'o netonadamerã. \p \v 16 Jesupa p'anauji: \p —Ãra ãyaa wãdaik'araa bɨ. Parãpa chik'o téetɨ k'odamerã. \p \v 17 Mãpai mãgajida: \p —Mamĩda taipa iru p'anɨda ajida, pan joisomaa mãik'aapa chik'o omé; mãgɨ́ aupai. \p \v 18 Jesupa p'anauji: \p —Mɨmaa aneedapáde aji. \p \v 19 Mãpai Jesupa jaraji eperãarã su-ak'ɨ p'aneedamerã eujãde p'ũajara ɨ̃rɨ. Maap'eda jita ataji ma pan joisomaa chik'o omee ome mãik'aapa ɨt'aa ak'ɨp'eda, gracias jaraji Tachi Ak'õremaa. Ma pan k'õrak'ook'ãri, chok'ara eepadachi. Mãpai chi k'õp'ãyoorãpa eperãarãmaa jedenajida. \v 20 Jõmaweda nek'ojida bi jãwaa p'aneerutamaa. Ma pan pite chik'o ome nɨ̃beeda p'ejida k'oraa docena aba. \v 21 Chi nek'odap'edaarã ɨmɨk'ĩraarã cinco mil paji, wẽraarã, warrarã juasiada-ee. \s1 Jesús pania ɨ̃rɨ t'ɨa nipada \r (Mr 6.45-52; Jn 6.16-21) \p \v 22 Ma t'ẽepai Jesupa chi k'õp'ãyoorã barcode bataupiji ichi naa lago sĩadamerã. Mãga ooji ãra k'ĩraik'a eere panadamerã, ichia eperãarã pëiru misa ãchi temaa. \v 23 Eperãarã erreuk'oodaidak'ãri, Jesús ituaba wãji ee nok'odee ɨt'aa t'ɨ̃de. Mama bɨde k'eudachi. \v 24 Mãɨmisa chi barcode wãdap'edaarã tok'esá panadak'ãri, p'usara nɨ̃beeji, ãchimaa nãu p'ua nɨ̃bada perã. \v 25 Taujaaweda Jesús chi k'õp'ãyoorãmaa t'ɨa wã nipaji pania ɨ̃rɨ. \v 26 Chi k'õp'ãyoorãpa mãga unudak'ãri, p'eradachida mãik'aapa ãchobeepa biajida: \p —¡Netuarada! ajida. \p \v 27 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —¡P'eranáatɨ! ¡Mɨda! aji. \p \v 28 Mãpai Pedropa mãgaji: \p —Tachi Waibɨa, wãara pɨ pɨrã, pɨmaa mɨ wãpipáde aji, pania ɨ̃rɨ. \p \v 29 Jesupa: \p —Chepáde, aji. \p Mãpai Pedro toida bataup'eda, t'ɨa wãji pania ɨ̃rɨ Jesumaa. \v 30 Mamĩda nãu audú p'ua nɨ̃bɨ unuk'ãri, ãchobeedachi mãik'aapa pirubaai wãji. Mãpai biaji: \p —Tachi Waibɨa, ¡mɨ k'aripáji! \p \v 31 Aramata Jesupa juade jita ataji mãik'aapa mãgaji: \p —¿At'ãri pɨa ijãa-e bɨk'ã? aji. ¿Sãap'eda pia ijãa-e bɨma? aji. \p \v 32 Barcode bataudak'ãri, nãu p'ua-edachi mãik'aapa p'usa t'umãtɨdachi. \v 33 Mãpai ma barcode nipadap'edaarã Jesús k'ĩrapite bedabaik'oodachida mãik'aapa mãgajida: \p —¡Wãarada ajida, pɨ Tachi Ak'õre Warra! \s1 Jesupa k'ayaa beerã chok'ara jɨpada Genesaret eujãde \r (Mr 6.53-56) \p \v 34 Mata panajida lago k'ĩraik'a eere mãik'aapa wiibainajida Genesaret eujãde. \v 35 Ariipemaarãpa Jesús pacheru k'awaadak'ãri, ma eujãdepema jõmaarãmaa jara pëijida. Mapa k'ayaa beerã ateepachida irumaa \v 36 mãik'aapa chupɨria iidipachida ichi p'aru ide pɨjida t'õbaipimerã. Mãgá chi t'õbaidap'edaarã jɨpa p'aneejida. \c 15 \s1 Judiorãpa ãchi k'ĩsiadoopa jarateedap'edaa \r (Mr 7.1-13) \p \v 1 Maapai ũk'uru fariseorã mãik'aapa Moisepa p'ãda jarateepataarã pachejida Jerusalendeepa. Jesumaa iidijida: \p \v 2 —¿Sãap'eda pɨ k'õp'ãyoorãpa ooda-e p'anɨma ajida, tachi chonaarãpa chonaarãweda oopatap'edaak'a? ¿Sãap'eda nek'odai naaweda, ãchi jua sɨɨdak'aama ajida, tachi chonaarãpa jarateedap'edaak'a? \p \v 3 P'anau k'ãyaara, Jesupa iidiji: \p —¿Sãap'eda parãpa oodak'aama aji, Tachi Ak'õrepa jara bɨk'a? Ma k'ãyaara chonaarãweda oopatap'edaak'a oo k'inia p'anapata. \v 4 Tachi Ak'õrepa jaraji: \q1 ‘Pɨchi ak'õre mãik'aapa pɨchi nawe k'inia iru baparíiji mãik'aapa ãra pedee ũriparíiji.’ \rq (Ex 20.12)\rq* \m Ma awara jaraji: \q1 ‘Warrapa ik'achia jararu pɨrã ichi ak'õremaa wa ichi nawemaa, peet'aadaipia bɨ.’ \rq (Ex 21.17)\rq* \m \v 5 Mamĩda parãpa jarateepata eperãpa jarai chi ak'õremaa wa chi nawemaa: “Pɨ p'oyaa k'aripa-epɨ, jõma mɨa iru bɨ primisiak'a teeda perã Tachi Ak'õremaa.” \v 6 Eperãpa mãga jarak'ãri, pia bɨda apata, chi ak'õreerã k'aripanaamerã. Mamĩda parãpa mãga jarateedak'ãri, jarateemaa p'anɨ piara bɨ oodait'ee pãchia jarapatak'a, Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bɨk'a oodai k'ãyaara. ¡Tachi Ak'õre Ũraa yiaraa iru p'anɨ! \v 7 ¡Seewata Tachi Ak'õrede ijãapataarãda apata! Chonaarãweda Ak'õre pedee jarapari Isaíapa parã ãpɨte wãara pedee baji jarak'ãri: \q1 \v 8 ‘Na eperãarãpa mɨ k'inia iru p'anɨda apata it'aipa. Mamĩda ãchi t'ãripa wãara mɨ k'iniada-e p'anɨ. \v 9 Páripɨ mɨ k'ĩrapite ɨt'aa t'ɨ̃pata, oo k'inia p'anapata perã eperãarãpa jara p'anɨk'a, mɨa jara bɨk'a oodai k'ãyaara.’ \rq (Is 29.13)\rq* \s1 Ne-inaa tachi k'achia beepipari Ak'õre k'ĩrapite \r (Mr 7.14-23) \p \v 10 Maap'eda, Jesupa eperãarã t'ɨ̃ p'e ataji mãik'aapa mãgaji: \p —Ũrítɨ k'awaadamerã mɨa jararu. \v 11 Chik'o k'odak'ãri, tachi k'ap'ɨade edú banapari. Ma chik'o k'odap'edaa k'aurepa tachi k'achia p'aneedak'aa Tachi Ak'õre k'ĩrapite. Ma k'ãyaara, ne-inaa eperã t'ãrideepa uchiarúpata, k'achia beepiparida aji. \p \v 12 Mãpai chi k'õp'ãyoorã Jesús k'ait'a chedap'eda, iidijida: \p —¿K'awa-e bɨk'ã ajida, fariseorãpa ma pedee ũridak'ãri, k'ĩrau p'aneedap'edaa? \p \v 13 Jesupa p'anauji: \p —Mɨ Ak'õre ɨt'ari bɨpa pak'uru uu-e pada ẽt'ak'oodait'eeda aji, chi k'arra paara. \v 14 Ichiak'au bɨ́tɨ ma tau p'ãriu pɨk'a beerãpa awaraa tau p'ãriu pɨk'a beerã jarateedamerã. Tau p'ãriu bɨpa awaraa tau p'ãriu bɨmaa o jarateeru pɨrã, omeeweda uriade baainadait'eeda aji. \p \v 15 Mãpai Pedropa Jesumaa mãgaji: \p —Pɨa nepɨrɨda eperãarãmaa taimaa jarateepáde aji. \p \v 16 Jesupa p'anauji: \p —¿Parãpa pida k'awada-ek'ã aji, k'ãata jara k'inia bɨ? \v 17 Ne-inaa jõmaweda t'ĩuru eperã it'aide bide banapari, maap'eda uchiapari. \v 18 Mamĩda pedee k'achia it'aideepa uchiaru iru t'ãrideepa uchiada. Mapata eperã k'achia beepipari Tachi Ak'õre k'ĩrapite. \v 19 Eperã t'ãrideepa nãgee k'ĩsia k'achia uchiaparida aji: chĩara peeit'ee; miak'ãi bɨ awaraarã ome k'ãiit'ee; p'ek'au ooit'ee awaraarã ome; nechɨait'ee; seewa jarait'ee; ik'achia jarait'ee; jãgee k'ĩsia. \v 20 Mãgee k'ĩsia k'aurepata eperã k'achia beepipari Tachi Ak'õre k'ĩrapite. Mamĩda nek'oit'ee jua sɨɨ-ee chonaarãweda tachi chonaarãpa oopatap'edaak'a apidaamaa k'achia beepik'aa. \s1 Wẽra judio-ee bɨpa Jesude ijãada \r (Mr 7.24-30) \p \v 21 Mamãik'aapa Jesús wãji Tiro p'uuru mãik'aapa Sidón p'uuru k'ait'a bɨmaa. \v 22 Canaán eujãdepema wẽra bapachi ma eujãde. Mãgɨpa Jesús unuk'ãri, irumaa chupɨria iidi cheji: \p —Tachi Waibɨa, Rey David Warra, ¡mɨ chupɨria k'awáaji! ¡Mɨ k'au k'ap'ɨade netuara merãtɨa bɨda! aji. \p \v 23 Mamĩda Jesupa p'anau-e paji. Mãpai chi k'õp'ãyoorã k'ait'aara chedap'eda, Jesumaa mãgajida: \p —Jarapáde ajida, jã wẽramaa ãyaa wãmerã, tachi t'ẽe bia cheru perã. \p \v 24 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Tachi Ak'õrepa mɨ pëijida aji, k'aripamerã Israel pidaarã, ovejaarã atua p'anɨk'a p'anadairã. \p \v 25 Mamĩda ma wẽra bedabai nɨ̃banaji Jesús k'ĩrapite mãik'aapa mãgaji: \p —Tachi Waibɨa, ¡mɨ k'aripáji! \p \v 26 Mãpai Jesupa p'anauji: \p —Pia-e bɨ warrarã chik'o jãri atait'ee mãik'aapa usaarãmaa teebaibɨit'ee. Naapɨara judiorãmaa ita-aria chupɨria iidipipáde aji. \p \v 27 Ma wẽrapa mãgaji: \p —Wãarapɨ, Tachi Waibɨa. Mamĩda usaarãpa paara k'opata chipari mesadeepa baaida juajãra. Mapa, mɨ judio-e mĩda, pɨmaa chupɨria iidi bɨda aji. \p \v 28 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Wẽra, ¡pɨa wãara ijãa bɨda! aji. Oojida aji, pɨchia k'inia badak'a. \p Aramata ma wẽrapa k'au iru bada jɨpa beeji. \s1 Jesupa k'ayaa beerã chok'ara jɨpada \p \v 29 Jesús mamãik'aapa uchiak'ãri, wãji Galilea Lago idee. Mama bɨde ee nok'odee wãji mãik'aapa su-ak'ɨ beeji. \v 30 Eperãarã seedachida irumãi. Aneepachida bɨɨrɨ chiwa beerã; tau p'ãriu beerã; jua k'achia beerã; pedee atua beerã; awaraa k'ayaa beerã ome. Ma jõmaweda Jesús bɨɨrɨmãi bɨ chepachida. Mãpai ichia jɨpak'ooji. \v 31 Eperãarã ak'ɨtrua para beeji unudak'ãri pedee atua p'anadap'edaarã pedee jĩwaa para bee; jua k'achia beeda jɨpa bee; bɨɨrɨ chiwa beeda ãchi bɨɨrɨpa nĩutee; tau p'ãriu p'anadap'edaarã unu bee. Ma jõma unudak'ãri, o-ĩa ɨt'aa t'ɨ̃ p'aneejida Israel pidaarã Ak'õre Waibɨamaa. \s1 Jesupa eperãarã cuatro mil nek'opida \r (Mr 8.1-10) \p \v 32 Jesupa chi k'õp'ãyoorã t'ɨ̃ p'eji mãik'aapa mãgaji: \p —Mɨa na eperãarã chupɨria k'awaa bɨda aji, k'ãima õpee p'anadairã nama mɨ ome nek'oda-ee. Ãyaa pëi k'inia-e bɨda aji, ewaa ode wãdade k'ap'ɨa t'ũmaadaridai jĩak'aapa. \p \v 33 Mãpai chi k'õp'ãyoorãpa mãgajida: \p —Mamĩda ¿sãma taipa unudayama ajida, chik'o na eperãarã chok'ara-it'ee, nama eperãarã wẽ-e perã taimaa chik'o neto pëidamerã? \p \v 34 Jesupa ãchimaa iidiji: \p —¿Pan jõmasaa iru p'anɨma? aji. \p P'anaujida: \p —Iru p'anɨda ajida, pan siete, chik'o chok'ara-ee. \p \v 35 Mãpai Jesupa eperãarãmaa jaraji eujãde su-ak'ɨ p'aneedamerã. \v 36 Maap'eda ma pan siete chik'o ome juade ataji mãik'aapa ɨt'aa t'ɨ̃ji gracias jarait'ee Tachi Ak'õremaa. Ma pan k'õrak'ook'ãri, chok'ara eepadachi. Mãpai chi k'õp'ãyoorãpa eperãarãmaa jedenajida. \v 37 Jõmaarãpa k'ojida bi jãwaadarutamaa. Ma pan pite chik'o ome nɨ̃beeda p'ejida k'oraa siete. \v 38 Chi nek'odap'edaarã ɨmɨk'ĩraarã cuatro mil paji; wẽraarã, warrarã juasiada-ee. \v 39 Maap'eda Jesupa eperãarã pëiji ãchi temaa mãik'aapa barcode bataup'eda, wãji Magadán eujãdee. \c 16 \s1 Ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa unu k'inia p'anadap'edaa \r (Mr 8.11-13; Lc 12.54-56) \p \v 1 Mama p'anɨde fariseorã saduceorã ome chejida Jesumaa. Iru ɨmɨatee k'inia p'anadap'edaa perã, iidijida ne-inaa oomerã Tachi Ak'õrepapai oopari ak'ɨpimerã wãara ichi Tachi Ak'õrepa pëida. \p \v 2 Mãpai Jesupa p'anauji: \p —K'ewaraa parãpa jarapata: “Eu pia wãit'ee, pajã p'oree wã perã.” \v 3 Ichiaba tap'eweda jarapata: “Idi eu k'achia bait'ee pajã p'oree nɨ̃bairã mãik'aapa jɨ̃ararara nɨ̃bairã.” Parãpa mãgá pajã ak'ɨ p'anɨpa eu k'achia wa eu pia k'awa p'anɨ pɨrã, ¿sãap'eda ne-inaa nãgaweda p'asamaa bɨ k'awada-e p'anɨ? \v 4 Ɨ̃rapemaarã t'ãri k'achia-idaa p'anɨ Tachi Ak'õrede ijãadak'aa perã. Iidi p'anɨ mɨa oomerã ne-inaa eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa. Mamĩda mɨa mãga oo-e pait'ee. Jĩp'a Tachi Ak'õrepa ooit'eeda aji, ichia oodak'a Jonás ome. \p Mãga jarap'eda, ãchi atabëiji. \s1 Jesupa jarada fariseorãpa oopatak'a oonaadamerã \r (Mr 8.14-21) \p \v 5 Lago k'ĩraik'a eere panadak'ãri, k'irãpajida pan aneeda-e padap'edaa. \v 6 Ma t'ẽepai Jesupa mãgaji ãchimaa: \p —¡Ũrítɨ! K'ĩra k'awaa nipapatáatɨ fariseorã pan, saduceorã pan k'onaadamerã, ãchi levadura k'achia bairã. \p \v 7 Mãga ũridak'ãri, chi k'õp'ãyoorã ãchi pitapai pedee para beeji: \p —¡Pan aneeda-e paji! Mãga jarajida irua jara k'inia bada k'awada-e p'anadap'edaa perã. \p \v 8 Jesupa k'awaji ãrapa k'ĩsiadap'edaa. Mapa mãgaji: \p —¿Sãap'eda pan wẽe p'anɨda a p'anɨma? ¿At'ãri ijãada-e p'anɨk'ã? aji. \v 9 ¿At'ãri k'awada-e p'anɨk'ã mɨa jaratee k'inia bɨ? ¿K'irãpada-e p'anɨk'ã pan joisomaadeepa ɨmɨk'ĩraarã cinco milmaa k'opida mãik'aapa parãpa chi beeda k'oraa sietede p'e atadap'edaa? \v 10 Maa-e pɨrã ¿k'irãpada-e p'anɨk'ã pan sietedeepa jedepida ɨmɨk'ĩraarã cuatro milmaa mãik'aapa parãpa chi beeda k'oraa sietede p'e atadap'edaa? \v 11 ¿Sãap'eda mɨa jarada k'awada-e p'anɨma? aji. Mɨa pande pedee-e paji jarak'ãri k'onaadamerã fariseorã pan saduceorã pan ome, ãchi levadura k'achia bairã. \p \v 12 Mãpai k'awaajida Jesupa jara-e baji levadura jĩp'aade, pan jĩp'aa k'onaadamerã. Jara baji ijãanaadamerã fariseorãpa jarateepata saduceorãpa jarateepata ome. \s1 Pedropa jarada Jesús Tachi Ak'õre Warra \r (Mr 8.27-30; Lc 9.18-21) \p \v 13 Cesarea de Filipo p'uuru k'ait'a panak'ãri, Jesupa iidiji chi k'õp'ãyoorãmaa: \p —¿K'aita chi Eperã Ak'õre Truadepema a p'anɨma aji, eperãarãpa? \p \v 14 P'anaujida: \p —Ũk'uruurãpa jara p'anɨ pɨ Juan Bautista, piup'eda p'irabaida. Awaraarãpa jara p'anɨ pɨ Elías maa-e pɨrã Jeremías maa-e pɨrã awaraa Ak'õre pedee jarapari. \p \v 15 Mãpai Jesupa iidiji: \p —Parãpárama, ¿mɨ k'aima adaima? aji. \p \v 16 Simón Pedropa p'anauji: \p —Pɨ Cristoda aji; Tachi Ak'õrepa pëida eperãarã rey pamerã. Pɨ Tachi Ak'õre Waibɨa ichita chok'ai bapari Warra. \p \v 17 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —¡Simón, Juan warra, pɨ t'ãri o-ĩa bɨda aji, eperã apidaapa pɨmaa mãga k'awapi-e pada perã! Jĩp'a mɨ Ak'õre ɨt'ari bɨpata mãga k'awapiji. \v 18 Mɨa jara bɨ: Pɨ t'ɨ̃jaradait'ee Pedro; jara k'inia bɨ “mãu”. Mãu ɨ̃rɨ te oopatak'a pia beemerã, mãga pɨk'a pɨa et'ewa jarada eperãarãpa jaradak'ãri, mɨchideerã p'aneedait'ee. Mãga p'aneedak'ãri, ichita chok'ai p'anapataadait'ee, piuruta pɨjida. \v 19 Llave teepatak'a puerta ewadamerã, mãga pɨk'a mɨa pɨ k'aripait'ee eperãarã p'anapimerã Tachi Ak'õre jua ek'ari, mãgá ichideerã p'aneedamerã mãik'aapa ichi truadee wãdamerã. Na p'ek'au eujãde bɨ misa, pɨa ne-inaa oopi-e bɨ pɨrã ichideerãmaa, Tachi Ak'õrepa auk'a oopi-e pait'ee. Jõdee ne-inaa oopi bɨ ichideerãmaa, irua auk'a oopiit'ee. \p \v 20 Maap'eda Jesupa jaraji chi k'õp'ãyoorãmaa awaraarãmaa nepɨrɨnaadamerã ichi Cristo, Tachi Ak'õrepa pëida eperãarã rey pamerã. \s1 Jesupa ichi peedait'eeda ada \r (Mr 8.31-33; Lc 9.21-22) \p \v 21 Maadamãiipa Jesupa jaramaa beeji chi k'õp'ãyoorãmaa ichi wãit'ee Jerusalendee. Mama judiorã poro waibɨarãpa, p'aareerã poroorãpa mãik'aapa Moisepa p'ãda jarateepataarãpa iru miapidait'ee mãik'aapa peepit'aadait'ee. Mamĩda ewari õpeemaa chok'ai p'irabaiit'ee. \p \v 22 Mãga ũrik'ãri, Pedropa Jesús awara ãyaa ateeji mãik'aapa ɨtrɨamaa beeji: \p —¡Tachi Ak'õrepa mãga k'inia-e! ¡Pɨmaa mãga oopi-eda! aji. \p \v 23 Mãpai Jesús p'ɨrrabaiji mãik'aapa Pedromaa mãgaji: \p —¡Mɨ ik'aawaapa ãyaa wã́ji, Satanapa mãga jarapida perã! ¿Pɨa mɨ wãpiamaata bɨk'ã? Mãgara k'ĩsia-e bɨ Tachi Ak'õrepa k'ĩsia bɨk'a. Jĩp'a k'ĩsiamaa bɨda aji, eperãarãpa k'ĩsiapatak'a. \s1 Sãga nipapataadai Jesús ome \r (Mr 8.34–9.1; Lc 9.23-27) \p \v 24 Maap'eda, Jesupa mãgaji chi k'õp'ãyoorãmaa: \p —Eperã mɨ ome nipa k'inia bɨ pɨrã, k'ĩsiaik'araa bɨ ichia ne-inaa oo k'inia bɨdepai. Ichi kuruso ãp'aipia bɨ eperã peenadait'eek'a. Pia jarait'eera, ooipia bɨ mɨa oopi bɨk'a, ma k'aurepa miapiruta pɨjida piurumaa. \v 25 Eperã piuamaa bɨ pɨrã mɨde ijãapari k'aurepa, mãgɨ́ piuk'ãri, atuait'ee. Mamĩda eperã mɨde ijãapari k'aurepa piuru pɨrã, ɨt'aa wãit'ee ichi piuk'ãri. \v 26 ¿K'ãare piata baima eperãpa na p'ek'au eujãde nɨ̃bɨ jõmaweda ataru pɨrã, mamĩda piup'eda chok'ai p'irabai-e pɨrã Ak'õre eujãde? Maa-e pɨrã, ¿k'ãata teeima Tachi Ak'õremaa ɨt'aa wãpimerã? \v 27 Mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepemapa mɨ Ak'õre k'ĩra wãree unupiit'ee, ɨt'ariipa chek'ãri iru angeleerã ome. Maapaita ak'ɨit'ee na p'ek'au eujãdepemaarãpa oopata mãik'aapa jarait'ee pia wa k'achia. Ne-inaa pia ooit'ee chi ne-inaa pia oodap'edaarãmaa. Jõdee k'achiadee pëiit'ee chi ne-inaa k'achia oopatap'edaarã. \v 28 Mɨa wãarata jararu. Nama p'anɨɨrã ũk'uru piudai naaweda, unudait'ee mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, reyk'a pacheru. \c 17 \s1 Jesús k'ĩra awaradaida \r (Mr 9.2-13; Lc 9.28-36) \p \v 1 K'ãima seismaa Jesús wãji ee ɨt'ɨa bɨ nok'ode. Ichi ome ateeji Pedro, Santiago mãik'aapa chi ɨ̃pema Juan. \v 2 Mama ãra taide Jesús k'ĩra awaradachi. Ichi k'ĩra urua nɨ̃beeji ak'õrejĩruk'a mãik'aapa chi p'aru t'o-t'oo uchiterreedachi. \v 3 Mãga nɨde chi k'õp'ãyoorãpa unujida chonaarãweda p'anapatap'edaarã Moisés jaure mãik'aapa Elías jaure pedeemaa p'anɨ Jesús ome. \v 4 Mãpai Pedropa mãgaji Jesumaa: \p —¡Tachi Waibɨa, pia bɨ nama p'anadait'ee pɨ ome! Pɨa k'inia bɨ pɨrã, mɨa ooyada aji, te chak'eerã õpee; aba pɨ-it'ee, aba Moise-it'ee, chi apema Elia-it'ee. \p \v 5 Pedro at'ãri mãgá pedeemaa bɨde, jɨ̃arara t'o-t'oo ɨ̃daa bɨpa ãchi aneu cheji. Madeepa Tachi Ak'õrepa pedeeji: \p —Nãgɨda aji, mɨ Warra k'inia; mɨa jɨrɨt'erada. Irua mɨ t'ãri o-ĩapipari. Ũrítɨ iru pedee. \p \v 6 Mãga ũridak'ãri, ãchobeepa Jesús k'õp'ãyoorã bedabaik'oodachida tau bɨɨrɨ eujãde t'õbairutamaa. \v 7 Mamĩda Jesús ãra k'ait'a chep'eda, t'õbaik'ooji mãik'aapa mãgaji: \p —P'irabáitɨ. Ãchobeenaadapáde aji. \p \v 8 Ak'ɨdak'ãri, ãchi ik'aawa apida unuda-e paji; Jesús aupaita ãchi ome baji. \p \v 9 Eedeepa cherutade Jesupa mãgaji: \p —Parãpa unudap'edaa nepɨrɨnaadapáde aji, apidaamaa mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema piup'eda, chok'ai p'irabai naaweda. \p \v 10 Mãpai chi k'õp'ãyoorãpa Jesumaa iidijida: \p —¿Sãap'eda Moisepa p'ãda jarateepataarãpa jarapatama ajida, chonaarãwedapema Elías naapɨara cheit'ee, Tachi Ak'õrepa pëiit'ee bɨ chei k'ãyaara? \p \v 11 Jesupa p'anauji: \p —Wãarata jara p'anɨ Elías naapɨara cheit'eeda adak'ãri mãik'aapa ne-inaa jõmaweda pia ooit'eeda adak'ãri, eperãarãpa auteebaidamerã iru t'ẽe cheru. \v 12 Mɨa jara bɨ: Elías jĩak'aa cheji. Mamĩda ãchia iru k'awada-e paji. Mapa ãchia oo k'iniata oojida iru ome. Ma awara auk'a oodait'ee mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema ome. \p \v 13 Mãpai chi k'õp'ãyoorãpa k'awaajida Jesús pedee baji Juan Bautistade. \s1 Jesupa netuara merãtɨa bada uchiapit'aada \r (Mr 9.14-29; Lc 9.37-43) \p \v 14 Jesús, Pedro, Santiago mãik'aapa Juan pachedak'ãri eperãarã see nɨ̃badamãi, eperã bedabai nɨ̃ba cheji Jesús k'ĩrapite mãik'aapa mãgaji: \p \v 15 —Tachi Waibɨa, mɨ warra chupɨria k'awáaji. Audú chupɨria nɨ̃bɨ. Wawadaipari mãik'aapa at'apai t'ɨpɨtaude maa-e pɨrã toida baainapari. \v 16 Nama aneejida aji, pɨ k'õp'ãyoorãmaa. Mamĩda ãrapa p'oyaa jɨpada-e pajida aji. \p \v 17 Mãpai Jesupa p'anauji: \p —Aai, eperãarã, ¿at'ãrita mɨde ijãada-e p'anɨk'ã? ¡Ijãadak'aarã́k'apɨ p'anɨ! ¿Jõmasaa taarãit'ee parã ome ijãarutamaa? Anéetɨ ma warra. \p \v 18 Mãpai Jesupa ma netuara ɨtrɨat'aap'eda, uchiapit'aaji ma warra k'ap'ɨadeepa. Aweda jɨpadachi. \p \v 19 Maap'eda awaraarã wẽ-e pak'ãri, chi k'õp'ãyoorãpa Jesumaa iidijida: \p —¿Sãap'eda taipa ma netuara p'oyaa uchiapida-e pajima? ajida. \p \v 20 Jesupa mãgaji: \p —Parãpa ijãada-e p'anadairã p'oyaa uchiapida-e paji. Mɨa wãarata jararu. Mostaza tau ma-ãri bɨk'a, mãga pɨk'a parãpa ma-ãri pida ijãarutara, jaradai ara bɨ eemaa: “Jãmãik'aapa uchiap'eda, awara ãyaa wã́ji” mãik'aapa parãpa jaradak'a ma ee ãyaa wãi. Mɨa parã k'aripak'ãri, parãpa ne-inaa jõma oodai. \v 21 [Nek'o-ee ɨt'aa t'ɨ̃ bɨpapai mãgee netuara uchiapiparida aji.] \s1 Jesupa waya jarada ichi peedait'ee \r (Mr 9.30-32; Lc 9.43-45) \p \v 22 At'ãri ãchi jõmaweda Galilea eujãde nidade, Jesupa mãgaji chi k'õp'ãyoorãmaa: \p —Eperãpa mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, k'achia beerã juade baaipiit'ee mãik'aapa \v 23 ãchia mɨ peepit'aadait'ee. Mamĩda ewari õpeemaa chok'ai p'irabaiit'eeda aji. \p Mãga ũridak'ãri, k'ĩra pia-ee para beeji. \s1 Tachi Ak'õre te waibɨa-it'ee impuesto p'aadap'edaa \p \v 24 Jesús chi k'õp'ãyoorã ome panadak'ãri Capernaum p'uurude, Tachi Ak'õre te waibɨa-it'ee impuesto p'epataarãpa Pedromaa iidi chejida: \p —¿Pɨ poro waibɨapa impuesto p'aaparik'ã ajida, Tachi Ak'õre te waibɨa-it'ee? \p \v 25 Pedropa p'anauji: \p —P'aaparida aji. \p Maap'eda Pedro t'ĩuk'ãri Jesús badamãi, Jesús naapɨara pedeeji: \p —Simón, ¿k'ãata k'ĩsia bɨma? aji. ¿K'airãmaa impuesto p'aapipatama aji, na p'ek'au eujãdepema reyrãpa; ãchi jua ek'ari p'anɨɨrãmaa wa k'ĩra tewaraarãmaa? \p \v 26 Pedropa p'anauji: \p —K'ĩra tewaraarãmaa. \p Mãpai Jesupa maaji: \p —Mãgara ãchi jua ek'ari p'anɨɨrãpa impuesto p'aadaik'araa bɨ. \v 27 Mamĩda tachi ãpɨte ik'achia jaranaadamerã, wã́ji lagodee to-ɨade. Naapɨara chik'o peeru it'aide unuit'ee p'arat'a tau aba. Ma p'arat'apa impuesto p'aanapáde aji, mɨ pari mãik'aapa pɨchi k'ap'ɨa pari. \c 18 \s1 Chisãgɨ́ eperãta waibɨara bɨ Tachi Ak'õre k'ĩrapite \r (Mr 9.33-37; Lc 9.46-48) \p \v 1 Mama p'anɨde chi k'õp'ãyoorã Jesumaa chedap'eda, iidijida: \p —¿Chisãgɨ́ Ak'õredeerã waibɨara bɨma ajida, iru jua ek'ari? \p \v 2 Mãpai Jesupa warra chai t'ɨ̃ ataji mãik'aapa ãchi esajĩak'a ak'ɨnɨ̃ bɨji. \v 3 Maap'eda mãgaji: \p —Mɨa wãarata jararu. Parãpa awaraa k'ĩsia atada-e pɨrã mãik'aapa na warra chak'ek'a t'ãripa ijãada-e pɨrã, p'oyaa p'aneeda-e pai Tachi Ak'õre jua ek'ari ichideerã ome. \v 4 Chi ijãapari chok'ek'ee bɨ na warra chak'ek'a; mãgɨ́ waibɨara bɨ apema Tachi Ak'õre jua ek'ari p'anɨɨrã k'ãyaara. \v 5 Mɨde ijãa bɨ k'aurepa nãgɨ́ warra chaik'a auteebairu pɨrã, mɨ jida auteebaiit'ee. \s1 Jesupa jarada p'ek'au k'achia oonaadamerã \r (Mr 9.42-48; Lc 17.1-2) \p \v 6 —Apidaapa p'ek'au k'achia oopiru pɨrã nãgee warra chaik'a mɨde t'ãripa ijãa bɨmaa, piara bak'aji k'ũruma iru otaude jɨ̃ atadap'eda, to t'ai nãpɨa bɨmãi toidú bat'at'aadait'ee, ɨ̃yapa jɨ̃a piumerã. \v 7 Na p'ek'au eujãdepemaarã k'achiade p'anapata p'ek'au k'achia oopipataarã nama p'anapata perã. Ichita mãgeerã paraait'ee. Mamĩda ¡aai, chi eperãpa chĩaramaa ne-inaa k'achia oopiru, Tachi Ak'õrepa miapiit'ee perã! \p \v 8 ’Mapa pɨchi juapa maa-e pɨrã pɨchi bɨɨrɨpa ne-inaa ooda k'aurepa pɨ k'achiade baairu pɨrã, ma k'achia oo amáaji, pɨchi jua maa-e pɨrã bɨɨrɨ t'ɨap'et'aak'ajik'a. Piara bɨ ɨt'aa wãit'ee jua mosaa maa-e pɨrã bɨɨrɨ mosaa, k'ap'ɨa jõmaweda atuai k'ãyaara t'ɨpɨtau ichita jẽrajẽraa jira bɨde. \v 9 Ichiaba pɨchi taupa ne-inaa unuda k'aurepa pɨ k'achiade baairu pɨrã, ma k'achia oo amáaji pɨchi tau ẽt'ak'ajik'a mãik'aapa t'ɨmɨ́ bat'at'aak'ajik'a. Piara bɨ ɨt'aa wãit'ee tau apai ome, k'ap'ɨa pia tau omeepa atuai k'ãyaara t'ɨpɨtau ichita jẽrajẽraa jira bɨde tok'arradee. \p \v 10 ’Nãgee warrarã apida unuamaa iru p'ananáatɨ. Mɨa jara bɨ: Ɨt'aripema angeleerã Tachi Ak'õre k'ĩrapite p'anɨɨrãpa ãra chaachaa ak'ɨpata. \v 11 [Mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema cheji atua beerã o k'achiadeepa k'aripa atade.] \s1 Jesupa oveja atua badade nepɨrɨda \r (Lc 15.3-7) \p \v 12 —K'ĩsíatɨ nãgɨ́ nepɨrɨrude. Eperãpa cien oveja p'e iru bɨdepema aba atuadaru pɨrã, ¿atabëi-e paik'ã chi apemaarã noventa y nueve ãchi p'anapatamãi, chi atuadaida jɨrɨnait'ee? \v 13 Unu ataru pɨrã, o-ĩara bait'ee ma oveja k'aurepa, chi apemaarã atuada-e p'anɨ k'ãyaara. \v 14 Mãga bɨ ichiaba parã ɨt'aripema Ak'õre Waibɨa ome. Apida atuapiamaa bɨ, ma-ãriara bɨ pɨjida. \s1 Jesupa jarateeda perdonaa k'awaadamerã \r (Lc 17.3-4) \p \v 15 —Awaraa ijãaparipa pɨmaa ne-inaa k'achia ooru pɨrã, iru k'ĩrapite pedéeji k'awaapiit'ee irua k'achia ooda. Irua pɨ pedee ũriru pɨrã, t'ãri auk'a bɨdai. \v 16 Mamĩda irua pɨ pedee ũri k'inia-e bɨ pɨrã, t'ɨ̃ atáji eperã omé maa-e pɨrã õpee, mãɨrã wãdamerã pɨ ome mãik'aapa auk'a ũridamerã pɨa ɨmɨateeru. \v 17 At'ãri ũri k'inia-e bɨ pɨrã, jaráji ijãapataarã jõmaarãmaa; pɨ ome chip'epataarã ɨt'aa t'ɨ̃pataadait'ee. Mãgɨɨrã pedee paara ũri k'inia-e bɨ pɨrã, mãgara ichi beeit'ee Ak'õrede ijãak'aa bɨk'a, maa-e pɨrã impuesto p'eparik'a Roma pidaarã pari. \p \v 18 ’Mɨa wãarata jararu. Na p'ek'au eujãde p'anɨ misa, parãpa ne-inaa oopida-e p'anɨ pɨrã, Tachi Ak'õrepa auk'a oopi-e pait'ee. Jõdee ne-inaa oopiruta pɨrã, irua auk'a oopiit'ee. \p \v 19 ’Waya mɨa jara bɨ: Parãdepema omé pedeedak'ãri, t'ãri a-ba ne-inaa ɨt'aa iidiruta pɨrã, mɨ Ak'õre ɨt'ari bɨpa teei. \v 20 Eperãarã omé maa-e pɨrã õpee chip'edaidak'ãri mɨde ijãapata k'aurepa, mɨ auk'a bait'ee ãchi ome. \p \v 21 Mãpai Pedropa Jesumaa iidiji: \p —Tachi Waibɨa, ijãapari awaraapa mɨmaa ne-inaa k'achia ook'ãri, ma ooda ¿jõmasaa perdonaaipia bɨma? aji. ¿Siete k'achia ooda aupai perdonaaipia bɨk'ã? aji. \p \v 22 Jesupa p'anauji: \p —Mɨa pɨmaa sietepai jara-e bɨ. Pɨmaa setenta ne-inaa k'achia ooda juasiada siete perdonaaipia bɨda aji. \s1 Jesupa nepɨrɨda rey ek'ari bɨpa tewe perdonaa k'inia-e badade \p \v 23 —Maperã nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Reypa ichi ek'ariirãpa p'arat'a p'aa p'anadap'edaa ak'ɨ k'inia baji k'awaait'ee tewe paraa p'anɨ wa wẽe p'anɨ ichi ome. \v 24 Mãga nɨde eperã aneejida. Mãgɨ́ eperãpa millón chok'ara paraa baji ma reymaa. \v 25 Ma mimiaparipa p'oyaa p'aai wẽe bada perã, reypa jaraji netot'aadamerã esclavok'a; chi wẽra, chi warrarã ome, jõma ichi net'aa iru bɨ paara. Mãgá chi tewe paraa bada p'aayada aji, reypa. \v 26 Mamĩda ma mimiapari rey k'ĩrapite bedabaidachi mãik'aapa chupɨria iidiji: “Mɨ chupɨria k'awaapáde aji. Choopáde aji, mɨ ome mɨa jõma p'aait'ee perã.” \v 27 Mãga ũrik'ãri, reypa chupɨria k'awaaji. Ma eperã tewe paraa bada perdonaaji mãik'aapa pëiji ichi temaa. \p \v 28 ’Mamĩda ma eperã taawaa uchiarude unuji ichi k'õp'ãyo ome. Mãgɨpa ichimaa mak'ɨara p'arat'a paraa-e baji. Mamĩda ichia chi k'õp'ãyo otaude jita ataji mãik'aapa ɨ̃yapa jɨ̃a wãk'ãri, mãgaji: “¡P'aapáde aji, mɨmaa paraa bɨ!” \v 29 Mãpai chi k'õp'ãyo bedabaidachi ichi k'ĩrapite mãik'aapa chupɨria iidiji: “Choopáde aji, mɨ ome. Mɨa jõma p'aait'eepɨ.” \v 30 Mamĩda chi apemapa ũri k'inia-e paji. Ma k'ãyaara carcelde t'ɨpit'aaji p'aa jõrumaa chi tewe paraa bada. \v 31 Mãga unudak'ãri, apema rey ek'ari p'anadap'edaarã k'ĩra pia-ee p'aneejida mãik'aapa reymaa ma jõma jaranajida. \v 32 Mãga ũrik'ãri, ma reypa chi tewe paraa bada t'ɨ̃ pëiji. Pachek'ãri, reypa mãgaji: “¡T'ãri k'achia-idaa bɨda! aji. ¡Pɨa chupɨria iidi chek'ãri mɨmaa, mɨa chupɨria k'awaaji mãik'aapa pɨa tewe paraa bada perdonaaji! \v 33 ¿Sãap'eda pɨa auk'a oo-e pajima aji, pɨchi k'õp'ãyo ome?” \v 34 Ma rey audú k'ĩrau bada perã ma mimiapari ome, carcelde t'ɨpit'aaji chi tewe p'aa jõrumaa. \p \v 35 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Mãga pɨk'a ooit'ee mɨ Ak'õre ɨt'ari bɨpa ichiaba parã ome, parãpa awaraarã chupɨria k'awaada-e pɨrã mãik'aapa t'ãripa perdonaada-e pɨrã ãrapa parãmaa ne-inaa k'achia ooda. \c 19 \s1 Jesupa jarateeda miak'ãi p'anɨɨrã mia amaanaadamerã \r (Mr 10.1-12; Lc 16.18) \p \v 1 Ma pedee jarap'eda, Jesús wãji Galilea eujãdeepa. Panaji Judea eujãde, Jordán to k'ĩraik'a eere. \v 2 Eperãarã chok'ara wãjida Jesús t'ẽe. Mãgá irua ãchi k'ayaa jɨpak'ooji. \p \v 3 Mama fariseorã ũk'uru irumaa chejida. Moisepa p'ãda merapii jĩak'aapa, iidijida: \p —¿Ɨmɨk'ĩrapa ichi wẽra ichi k'inia amaaipia bɨk'ã? ajida. \p \v 4 Jesupa p'anauji: \p —¿Tachi Ak'õre Ũraa p'ã bɨde parãpa nãga leeda-e p'anɨk'ã? aji. Na eujã ook'ãri, \q1 ‘Ooji ɨmɨk'ĩra mãik'aapa wẽra’. \rq (Gn 1.27)\rq* \q1 \v 5 ‘Mapa ɨmɨk'ĩrapa atabëiit'ee chi ak'õre chi nawe ome, araa p'anapataadait'ee chi wẽra ome. Mãgá eperã omee weda eperã apai pɨk'a p'aneedait'ee.’ \rq (Gn 2.24)\rq* \m \v 6 Eperã omé p'anɨ mĩda, jĩp'a eperã apai pɨk'a p'aneepata. Mapa Tachi Ak'õrepa eperãarã omé araa papik'ãri, apidaapa amaapidaik'araa bɨda aji. \p \v 7 Mãpai ma fariseorãpa iidijida: \p —Mãgara, ¿sãap'eda Moisepa jarajima ajida, wẽra amaaru pɨrã, mia amaada k'art'a p'ã teeipia bɨ jëret'aadai naaweda? \p \v 8 Jesupa p'anauji: \p —Mãga jaraji parã k'ɨɨrɨ k'isua p'anadairã. Moisepa pãchi wẽra amaapiji. Mamĩda Tachi Ak'õrepa na eujã ewaa ook'ãri, mãga-e paji. \v 9 Mɨa jara bɨ: Eperãpa amaat'aaru pɨrã chi wẽra awaraa ɨmɨk'ĩra ome bɨ-eeta, maap'eda awaraa wẽra ome miak'ãiru pɨrã, p'ek'au oomaa bɨda aji, ma t'ẽepema wẽra ome. \p \v 10 Mãpai chi k'õp'ãyoorãpa mãgajida: \p —Mãga pɨrã, ɨmɨk'ĩra miak'ãik'araa bɨda ajida, wẽra ome. \p \v 11 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Jõmaarãpa k'awada-e mɨa et'ewa jarada. Jĩp'a k'awadait'ee Tachi Ak'õrepa k'awapi k'inia bɨɨrãmaa. \v 12 Edaare ɨmɨk'ĩraarã wẽra ata k'iniadak'aa. Ɨmɨk'ĩraarã ũk'uru ãchi t'oruta weda p'oyaa warra oodak'aa. Ũk'uru k'ap'adap'edaa perã p'oyaa warra oodak'aa. Awaraarã miak'ãi k'iniadak'aa jĩp'a ɨt'aa t'ɨ̃dait'ee Tachi Ak'õremaa mãik'aapa oodait'ee irua oopi bɨk'a, wẽrade k'ĩsia-ee. Mãga p'oyaa ooruta pɨrã, oodapáde aji. \s1 Jesupa warrarã bendiciada \r (Mr 10.13-16; Lc 18.15-17) \p \v 13 Maap'eda eperãarãpa ãchi warrarã aneejida Jesumaa iru jua bɨmerã ãra ɨ̃rɨ mãik'aapa ɨt'aa t'ɨ̃merã ãra pari. Mamĩda Jesús k'õp'ãyoorãpa mãga unudak'ãri, ma warrarã aneedap'edaarã ɨtrɨajida. \v 14 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —¡Ɨtrɨanáatɨ! Ichiak'au mɨmaa warrarã chepítɨ, Tachi Ak'õrepa ãra jĩak'aarã bɨit'ee perã ichi jua ek'ari, ichideerã p'aneedamerã. \p \v 15 Mãga jarap'eda, ichi jua ãra ɨ̃rɨ bɨ wãpachi mãik'aapa ɨt'aa t'ɨ̃ji ãra pari. Maap'eda ichi ode wãji. \s1 K'ũtrãa p'arat'ara bɨ pedeeda Jesús ome \r (Mr 10.17-31; Lc 18.18-30) \p \v 16 Maapai k'ũtrãapa Jesumaa iidi cheji: \p —Tachi Jarateepari, ¿k'ãare ne-inaa piata ooipia bɨma aji, ɨt'aa wãit'ee? \p \v 17 Jesupa p'anauji: \p —¿Sãap'eda mɨmaa mãga iidi bɨma? aji. Tachi Ak'õre aupaita pia bɨ. Pɨ ɨt'aa wã k'inia bɨ pɨrã, oopáde aji, Tachi Ak'õrepa Moisemaa p'ãpidade jara bɨk'a. \p \v 18 Ma k'ũtrãapa iidiji: \p —¿Chisãgɨ́ ũraade jara bɨk'a ooipia bɨma? aji. \p Jesupa p'anauji: \q1 —‘Eperã peenáaji; miak'ãi bɨ pɨrã, awaraarã ome k'ãináaji; nechɨanáaji; seewa jaranáaji chĩara k'achiade baaipiit'ee. \v 19 Pɨchi ak'õre mãik'aapa pɨchi nawe k'inia iru baparíiji mãik'aapa ãra pedee ũriparíiji. \rq (Ex 20.12-16)\rq* \q1 Awaraarã k'inia iru baparíiji pɨchi k'ap'ɨa k'inia iru baparik'a.’ \rq (Lv 19.18)\rq* \p \v 20 Mãpai ma k'ũtrãapa mãgaji: \p —Ma jõma ooparida aji. ¿K'ãata waa ooyama? aji. \p \v 21 Jesupa p'anauji: \p —Ne-inaa jõma oo k'inia bɨ pɨrã Tachi Ak'õrepa k'inia bɨk'a, pɨchi net'aa netok'oonáji mãik'aapa chupɨria beerãmaa ma p'arat'a téeji. Mãga ooru pɨrã, ne-inaa pipɨara iru bait'ee Tachi Ak'õre eujãde. Mãga oop'eda, mɨ ome nipa chéji. \p \v 22 Ma k'ũtrãapa mãga ũrik'ãri, k'ĩra pia-ee wãji, p'arat'a audú k'inia bada perã. \p \v 23 Maap'eda Jesupa mãgaji chi k'õp'ãyoorãmaa: \p —Mɨa wãarata jararu. Chaaree bait'ee p'arat'ara bɨ beeit'ee Tachi Ak'õre jua ek'ari ichideerã ome. \v 24 Waya jarait'ee. Chaareera bɨda aji, p'arat'ara bɨ beeit'ee Tachi Ak'õre jua ek'ari, camello aguja taude wãyaai k'ãyaara. \p \v 25 Chi k'õp'ãyoorãpa mãga ũridak'ãri, waapɨara p'era pɨk'a para beeji. Mãpai iidijida: \p —Mãgara, ¿k'aita p'oyaa ɨt'aa wãyama? ajida. \p \v 26 Jesupa ãchimaa ak'ɨji mãik'aapa p'anauji: \p —Eperãarãpa p'oyaa ooda-e, audú chaaree bairã. Mamĩda Tachi Ak'õre-it'ee ne-inaa chaaree wẽ-eda aji. \p \v 27 Mãpai Pedropa mãgaji: \p —Tai net'aa jõmaweda atabëijida pɨ ome nipapataadait'ee. ¿K'ãata atadait'eema aji, ma pari? \p \v 28 Jesupa p'anauji: \p —Mɨa wãarata jararu. Tachi Ak'õrepa k'inia bak'ãri, mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, su-ak'ɨ beepiit'ee ichi rey su-ak'ɨ beeparide ɨt'ari ichi k'ĩra wãreede. Maapai parã mɨ ome nipapatap'edaarã auk'a mama su-ak'ɨ p'aneedait'ee rey su-ak'ɨ beepari docede. Mama parãpa Israeldeepa ëreerã doce uchiadap'edaarã iru p'anadait'ee parã jua ek'ari mãik'aapa jaradait'ee mãɨrãpa oopatap'edaa pia wa k'achia. \v 29 Eperã mɨde ijãa bɨ k'aurepa atabëiru pɨrã ichi te, ɨ̃pemaarã, ɨ̃pewẽraarã, ak'õre, nawe, warrarã maa-e pɨrã eujã, ma k'ãyaara mãgee ne-inaa pia atada cien atait'ee na p'ek'au eujãde bɨ misa. Ma awara piuk'ãri, ɨt'aa wãit'ee. \v 30 Mamĩda ɨ̃rapema waibɨara p'anɨɨrã eperãarã k'ĩrapite, ek'ariara p'anadait'ee Tachi Ak'õre k'ĩrapite. Jõdee ek'ariara p'anɨɨrã eperãarã k'ĩrapite waibɨara p'anadait'ee Tachi Ak'õre k'ĩrapite. \c 20 \s1 Jesupa mimiapataarãde nepɨrɨda \p \v 1 —Nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Tap'eda eujã chipari uchiaji mimiapataarã jɨrɨde ichi uva k'ãide mimianadamerã. \v 2 Mimiapataarãmaa jaraji ewari aba mimiada pari denario aba p'aait'ee ma mimiapataarã chaachaa. Mãpai pëiji mimiade. \v 3 Ãstaawa ma eujã chipari waya uchiaji mimiapataarã jɨrɨde. P'uuru jãde net'aa netopatamãi unu cheji mimiapataarã mimia wẽe para bɨ. \v 4 Mãga unuk'ãri, mãgaji: “Parã ichiaba wãdapáde aji, mimiade mɨ uva k'ãide. Mɨa pia p'aayada aji, parã mimia pari.” Mãpai wãjida mimiade. \v 5 Imat'ɨpa ma eujã chipari waya uchiaji mimiapataarã jɨrɨde, aɨ naaweda oodak'a. Ichiaba k'ewara auk'a ooji. \v 6 Mata waya k'ewaraa uchiaji mãik'aapa waya unu cheji awaraa mimiapataarã p'uuru jãde p'anɨ, mimia wẽe para bɨ. Mapa mãgaji: “¿Sãap'eda parã nama mimiada-ee k'eu wãdama?” aji. \v 7 P'anaujida: “Apidaapa taimaa mimia teeda-e perã, mimiada-e p'anɨda” ajida. Mãpai ma eujã chiparipa mãgaji: “Mimianadapáde aji, mɨ uva k'ãide.” \p \v 8 ’P'ãriupodopa ma eujã chiparipa mãgaji chi mimiapataarã poro waibɨamaa: “T'ɨ̃páde aji, mimiapataarã jõmaweda. Naapɨara p'aapáde aji, chi t'ẽe t'ĩudap'edaarãmaa mãik'aapa jõmaarã k'ãyaara t'ẽe p'aapáde aji, chi naapɨara t'ĩudap'edaarãmaa.” \v 9 Mãga ooji. K'ewara t'ĩudap'edaarãmaa p'aaji denario aba, eperã chaachaa. \v 10 Apemaarãmaa p'aa aupak'ãri, pachejida chi naa mimiadap'edaarã. Mãgɨɨrãpa k'ĩsiajida p'arat'a audupɨara jitadait'ee apemaarã k'ãyaara. Mamĩda mãga-e paji. Ãchimaa ichiaba denario abapai p'aaji ãchi mimiadap'edaa pari. \v 11 Ãchi p'arat'a jitadak'ãri, ik'achia pedee p'aneejida ma eujã chipari ome: \v 12 “Ma t'ẽe hora apai mimiadap'edaarãmaa pɨa denario aba p'aajida ajida. Jõdee tai tap'eda weda ak'õrejĩrumaa mimia k'eudap'edaa párita ãchi ome auk'a p'aaji. ¡Taimaa audupɨara teeipia bɨda!” ajida. \v 13 Mamĩda ma eujã chiparipa ãchidepema abaamaa p'anauji: “Mɨa parã k'ũra-eda aji. ¿Parãpa jarajida-ek'ã aji, ewari aba mimiada pari denario abapai iididait'ee? \v 14 Pɨchi p'arat'a jitapáde aji, mãik'aapa k'ãiwee wãpáde aji. Mɨa auk'a p'aa k'inia bɨ pɨrã chi t'ẽe t'ĩudap'edaarãmaa, mãga ooit'eeda aji. \v 15 ¿Mɨ na eujã chipari-ek'ã? aji. Mɨchi p'arat'a ome ooi mɨchia oo k'inia bɨk'a, mëré perã. ¿Parã t'ãri k'achia jõnɨk'ã aji, mɨ t'ãri pia bairã?” \p \v 16 Mãga nepɨrɨp'eda, Jesupa mãgaji: \p —Mãga bɨ Tachi Ak'õre ome. Ɨ̃rapema t'ẽe chedap'edaarã Tachi Ak'õrepa ãchi bɨmerã ichi jua ek'ari, naapɨara ichideerã p'aneedait'ee ichi k'ĩrapite. Mamĩda chi naapɨara chedap'edaarã Tachi Ak'õrepa ãchi bɨmerã ichi jua ek'ari, mãga p'aneeda-e payada aji, t'ẽe p'aneedait'ee perã ichi k'ĩrapite. \s1 Jesupa jarada õpee jarada ichi peedait'ee \r (Mr 10.32-34; Lc 18.31-34) \p \v 17 Jesús wãrude Jerusalén p'uurudee, chi k'õp'ãyoorã doce awara ãi t'ɨ̃ p'e ataji mãik'aapa mãgaji: \p \v 18 —Tachi wãruta Jerusalendee. Mama mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, jita atadait'ee mãik'aapa ateedait'ee p'aareerã poroorãmaa mãik'aapa Moisepa p'ãda jarateepataarãmaa peepit'aadamerã. \v 19 Mãɨrãpa mɨ teedait'ee k'ĩra tewaraarãmaa mɨ oo iru p'anadamerã, wɨdamerã, mãik'aapa kurusode peet'aadamerã. Mamĩda ewari õpeemaa waya chok'ai p'irabaiit'eeda aji. \s1 Zebedeo wẽrapa Jesumaa chupɨria iidida \r (Mr 10.35-45) \p \v 20 Zebedeo wẽra chi warrarã Santiago, Juan ome Jesús k'ait'a chejida. Ma wẽra iru k'ĩrapite bedabai nɨ̃ba cheji chupɨria iidiit'ee. \v 21 Mãga unuk'ãri, Jesupa iidiji: \p —¿K'ãata k'inia bɨma? aji. \p Ma wẽrapa p'anauji: \p —Jarapáde aji, pɨ eperãarã rey beek'ãri, mɨ warrarã su-ak'ɨ p'aneedamerã pɨ ik'aawa, aba juaraare, aba juabi eere. \p \v 22 Mãpai Jesupa mãgaji ma warrarãmaa: \p —Parãpa wãara k'awada-e p'anɨ k'ãata iidi p'anɨ. ¿Parãpa ne-inaa k'achia choodaik'ã aji, mɨa chooit'ee bɨk'a? \p P'anaujida: \p —¡P'oyaadaipɨ! \p \v 23 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Parãpa ne-inaa k'achia choodait'eeda aji, mɨa chooit'ee bɨk'a. Mamĩda mɨa p'oyaa jara-e k'airãta mɨ juaraare wa juabi eere su-ak'ɨ p'aneedait'ee. Mɨ Ak'õrepapai jarayada aji. \p \v 24 Apemaarã diez k'õp'ãyoorãpa ũridak'ãri Santiago Juan ome iididap'edaa, k'ĩraudachida ãchi ome. \v 25 Mapa Jesupa chi k'õp'ãyoorã jõmaweda t'ɨ̃ p'e atap'eda, mãgaji: \p —Parãpa k'awa p'anɨ ijãadak'aa beerã poro waibɨarãpa ãchia oo k'iniata oopipata eperãarãmaa. Waaweepa ãchi jua ek'ari p'anɨɨrãpa oopata ãchia jara p'anɨk'a. \v 26 Mamĩda parãpa oodaik'araa bɨ ma poro waibɨarãpa oopatak'a. Ma k'ãyaara ijãapataarã t'ãide chi waibɨara pa k'inia bɨpa apemaarã chupɨria k'awaaipia bɨ mãik'aapa k'aripaipia bɨ. \v 27 Pia jarait'eera, parãdepema aba poro waibɨa pa k'inia bɨ pɨrã, awaraarã k'aripaipia bɨ esclavopa chipari k'aripaparik'a. \v 28 Mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema mĩda, na p'ek'au eujãde che-e paji eperãarãpa mɨ jĩia ɨadamerã. Jĩp'a cheji eperãarã k'aripa atait'ee o k'achiadeepa. Piut'ee eperãarã chok'ara uchiadamerã p'ek'au k'achia jua ek'ariipa. \s1 Jesupa tau p'ãriu bee omé jɨpada \r (Mr 10.46-52; Lc 18.35-43) \p \v 29 Jesús chi k'õp'ãyoorã ome Jericó p'uurudeepa uchia wãdak'ãri, eperãarã chok'ara t'ẽe nipajida. \v 30 Mama tau p'ãriu bee omé o bi ik'aawa su-ak'ɨ p'anajida. Ũridak'ãri Jesuta wãyaa wã, biajida: \p —¡Tachi Waibɨa, Rey David Warra, tai chupɨria k'awaapáde! ajida. \p \v 31 Eperãarã auk'a wã nipadap'edaarãpa ɨtrɨat'aapachida k'ĩup'ee p'aneedamerã. Mamĩda waapɨara biapachida: \p —¡Tachi Waibɨa, Rey David Warra, tai chupɨria k'awaapáde! ajida. \p \v 32 Mãpai Jesús ak'ɨnɨ̃ beep'eda, t'ɨ̃ ataji mãik'aapa iidiji: \p —¿K'ãata k'inia p'anɨma aji, mɨa oomerã parã ome? \p \v 33 P'anaujida: \p —Tachi Waibɨa, tachi taupa pia unu k'inia p'anɨda ajida. \p \v 34 Mãga ũrik'ãri, Jesupa chupɨria k'awaaji mãik'aapa taumãi t'õbaiji. Aweda tau pia unujida. Mãpai wãjida Jesús t'ẽe. \c 21 \s1 Jesús Jerusalén p'uurudee wãda \r (Mr 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Jerusalendee wãdak'ãri, panajida Betfagé p'uuru k'idaa. Ma p'uuru Olivo Eede baji, Jerusalén k'ait'a. Mama p'anɨde Jesupa chi k'õp'ãyoorã omé naa pëiji p'uurudee. \v 2 Mãgaji: \p —Wã́tɨ ara bɨ p'uuru tachi k'ĩrapite bɨmaa. Jãma ununadait'ee burro wẽra jɨ̃ bainɨ̃ bɨ chi warra ome. Ẽra atátɨ mãik'aapa anéetɨ. \v 3 Apidaapa ateepi-e pɨrã, jarátɨ: “Tachi Waibɨapa arak'atɨa atee k'inia bɨ. Waya tee chedait'eepɨ.” \p \v 4 Mãga paji chonaarãweda Ak'õre pedee jaraparipa jaradak'a: \q1 \v 5 ‘Jarátɨ Sión p'uurudepemaarãmaa: “¡Ak'ɨ́tɨ! Pãchi Rey cheru, chupɨria beerã chepatak'a burro ɨ̃rɨ. Cheru ne-animal ne-inaa uapata warra, burro chak'e ɨ̃rɨ.” ’ \rq Zac 9.9\rq* \p \v 6 Jesús k'õp'ãyoorã wãjida mãik'aapa oojida irua jaradak'a. \v 7 Aneejida ma burro wẽra chi warra chai ome. Maap'eda ma ɨ̃rɨ ata bɨjida ãchi ɨ̃rɨpema p'aru jɨ̃patap'edaa, Jesús bataup'eda aɨde su-ak'ɨ beemerã. \v 8 Eperãarã ode see nɨ̃baji. Ũk'uruurãpa ãchi p'aru t'õ jẽra bɨjida o jãde, Jesús aɨde wãmerã. Awaraarãpa k'iru t'ɨap'edap'eda, bɨpachida ma o jãde, ãchi rey pai jĩak'aapa. \v 9 Jesús naa wãdap'edaarãpa mãik'aapa t'ẽe che wãdap'edaarãpa o-ĩa biapachida: \q2 —\tl ‘¡Hosana!\tl* ¡Tachi K'aripapari, Rey David Warra cheru! ¡Tachi Ak'õrepa ichita pia ak'ɨ bapariit'ee ichia rey pëida! ¡K'ĩra wãree Ak'õre eujãde, Tachi K'aripapari cheru perã! \tl ¡Hosana!’\tl*\rq (Sal 118.25-26)\rq* \p \v 10 Jesús Jerusalén p'uurude panak'ãri, p'uuru pidaarã jõma biuk'a nɨ̃beeji. Chok'araarãpa iidipachida: \p —¿K'aima ajida, jãgɨ́? \p \v 11 Mãpai awaraarãpa p'anaujida: \p —Nãgɨ́ Jesús, Tachi Ak'õre pedee jaraparipɨ, Nazaret p'uurudepema. Mãgɨ́ p'uuru Galilea eujãde bɨ. \s1 Jesupa ne-inaa netopataarã jërek'ooda Ak'õre te waibɨadeepa \r (Mr 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 12 Maap'eda Jesús Tachi Ak'õre te waibɨade t'ĩuji mãik'aapa net'aa netopataarã taawaa jërek'ooji. P'arat'a tau t'erabaipataarã mesa sĩa bat'ak'oo wãji, paloma netopataarã banco paara. \v 13 Mãpai mãgaji: \p —Tachi Ak'õre Ũraa p'ã jẽra bɨde jara bɨ: \q1 ‘Mɨ te ɨt'aa t'ɨ̃pata teda apataadait'ee.’ \rq (Is 56.7)\rq* \q1 ‘Mamĩda parãpa nechɨapataarã ték'ata oo iru p'anɨ.’ \rq (Jer 7.11)\rq* \p \v 14 Jesús at'ãri Ak'õre te waibɨade bɨde, irumaa chejida tau p'ãriu beerã mãik'aapa chiwa beerã. Mãpai Jesupa jõma jɨpak'ooji. \v 15 Mamĩda p'aareerã poroorã Moisepa p'ãda jarateepataarã ome k'ĩraudachida unudak'ãri Jesupa ma ne-inaa pia oo bɨ mãik'aapa ũridak'ãri warrarã nãga bia para bɨ Tachi Ak'õre te waibɨade: “\tl ¡Hosana!\tl* ¡Tachi K'aripapari, Rey David Warra!” \v 16 Mãpai Jesumaa mãgajida: \p —K'ĩup'ee beepipáde ajida. ¿Ũri-e bɨk'ã ajida, ãchia jara jõnɨ? \p Jesupa p'anauji: \p —Ũri bɨda aji. ¿Parãpa nãgɨ́ leeda-e p'anɨk'ã? \q1 ‘Ak'õre, pɨa warra chak'eerãmaa k'aripipari mãik'aapa jude beerãmaa t'ãri o-ĩa ɨt'aa t'ɨ̃ k'awapipari.’ \rq (Sal 8.2)\rq* \p \v 17 Mãpai Jesupa mãɨrã atabëiji mãik'aapa wãji Betania p'uurudee k'ãide. \s1 Jesupa higuera bɨɨrɨmaa ijɨ̃atɨ pedeeda \r (Mr 11.12-14, 20-26) \p \v 18 Tap'eda Jesús waya chek'ãri p'uurudee, jarrapisia nɨ̃beeji. \v 19 Ma che wãde higuera bɨɨrɨ unuji o bi ik'aawa bainɨ̃ bɨ, k'iru paraa. Mãpai araa ak'ɨnaji, chau bɨ jĩak'aapa. Mamĩda chau-ee baji. Chi k'iru aupaita unuji. Mãpai ma higuera bɨɨrɨmaa mãgaji: \p —¡Pɨ waa chauk'aa pait'eeda! aji. \p Aweda ma higuera bɨɨrɨ pɨɨdachi. \v 20 Mãga unudak'ãri, chi k'õp'ãyoorã ak'ɨtrua para beeji mãik'aapa mãgajida: \p —¿Sãap'eda aweda jã higuera bɨɨrɨ jãgá pɨɨdachima? ajida. \p \v 21 Jesupa p'anauji: \p —Mɨa wãarata jararu. Parãpa Tachi Ak'õrede wãara ijãaruta pɨrã, iididaipia bɨ irua ne-inaa oomerã; pãchi t'ãridepai k'ĩsiada-ee: “¿Tachi Ak'õrepa ooik'ã?” Mãgara mɨa oodak'a jã higuera bɨɨrɨ ome, parãpa oodai. Ma awara ara bɨ eemaa jararutara “Jãmãik'aapa ãyaa wã́ji mãik'aapa p'usa jãde baaináji”, mãga oopidaipɨ. \v 22 Parãpa ne-inaa jõma iidiruta ɨt'aa t'ɨ̃ p'anɨde t'ãripa ijãa p'anadairã, ma ne-inaa iru p'anadait'ee. \s1 Tachi Ak'õrepa Jesús pëida \r (Mr 11.27-33; Lc 20.1-8) \p \v 23 Ma t'ẽepai Jesús t'ĩunaji Tachi Ak'õre te waibɨade. Mama jarateemaa bɨ misa, p'aareerã poroorãpa judiorã poro waibɨarã ome Jesumaa iidijida: \p —¿Tachi Ak'õrepa tai bɨji-ek'ã ajida, ichi te waibɨa ak'ɨdamerã? ¿K'aipa pɨmaa nãga oopi bɨma? ajida. \p \v 24-25 Jesupa p'anauji: \p —Mɨa pida parãmaa iidiit'ee: ¿K'aipa pëijima aji, Juan Bautista poro choo chemerã; Tachi Ak'õrepa maa-e pɨrã eperãarãpa? Parãpa p'anaurutara, mɨa pida jarayada aji, k'aipa mɨmaa nãga oopi bɨ. \p Mãpai ãchi pitapai pedee para beeji: \p —Tachi Ak'õrepa pëidada aruta pɨrã, irua iidiit'ee: “Mãgara ¿sãap'eda Juan ũraa ijãada-e pajima?” \v 26 Jõdee jararuta pɨrã “eperãarãpa Juan pëijida”, jõmaweda k'ĩraudaridait'ee tachi ome, ãchia ijãapata perã Juan Tachi Ak'õre pedee jarapari paji. \p \v 27 Mapa p'anaujida: \p —K'awada-e p'anɨda ajida, k'aipa Juan pëiji. \p Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Mãgara mɨa pida jara-eda aji, k'aipa mɨmaa nãga oopi bɨ. \s1 Jesupa warrarã omeede nepɨrɨda \p \v 28 Mãpai Jesupa iidiji: \p —¿K'ãata k'ĩsia p'anɨma aji, parãpa? Eperãpa warrarã omé iru baji. Abaamaa jaraji: “Warra, wãpáde aji, mimiade mɨ uva k'ãide.” \v 29 Chi warrapa p'anauji: “¡Mɨ wã k'inia-eda!” aji. Mamĩda t'ẽepai, k'ĩsia awara ataji mãik'aapa wãji mimiade. \v 30 Maap'eda ma eperãpa chi apema warramaa auk'a jaranaji. Ma warrapa p'anauji: “Ak'õre, mɨ wãit'eeda aji, mimiade.” Mamĩda mimiana-e paji. \p \v 31 Mãpai Jesupa iidiji: \p —¿Chisãgɨ́ warrapa oojima aji, chi ak'õrepa k'inia badak'a? \p P'anaujida: \p —Chi naa chok'ada warrapa. \p Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Mɨa wãarata jararu. Cesar-it'ee impuesto p'epataarã mãik'aapa prostitutaarã Tachi Ak'õredeerã p'aneedait'ee parã naa. \v 32 ¿Sãap'eda? Juan Bautista chek'ãri jarateede eperãarãpa p'ek'au k'achia oo amaadamerã mãik'aapa t'ãri pia p'anapataadamerã, parãpa ijãada-e paji. Jõdee ma Cesar-it'ee impuesto p'epataarã mãik'aapa ma prostitutaarãpa ijãajida Juan pedee mãik'aapa oojida irua jaradak'a. Mamĩda parãpa mãga unujida mĩda, k'ĩsia awara atada-e paji iru pedee ijãadait'ee. \s1 Jesupa mimiapataarã k'achia beerãde nepɨrɨda \r (Mr 12.1-12; Lc 20.9-19) \p \v 33 —Ũrítɨ mɨa nepɨrɨru jarateeit'ee: Eujã chiparipa uva eujã uuji mãik'aapa t'ɨak'auk'ooji. Ichiaba bõgo mãudee ooji uva aɨde piart'ɨdait'ee. Mãpai te ɨt'ɨa ooji ɨt'ɨɨpa uva eujã jõma ak'ɨ p'anadamerã. Maap'eda ne-uu eujã ak'ɨpataarã jɨrɨji aɨde mimiadamerã mãik'aapa awara ãyaa wãji. \v 34 T'ẽepai uva oropata ewari pak'ãri, pëiji chi mimiapataarã iidinadamerã ichi eere bee bɨ chauda tee pëidamerã. \v 35 Mamĩda chi eujã ak'ɨpataarãpa ma mimiapataarã jita atadak'ãri, aba sĩk'oojida, awaraa jĩp'a peejida mãik'aapa awaraamaa mãupa bat'ajida. \v 36 Maap'eda ma eujã chiparipa awaraa mimiapataarã pëiji. Mamĩda ma ne-uu ak'ɨpataarãpa naaweda oodap'edaak'a oojida mãɨrã ome. \p \v 37 ’Maap'eda, chi warra pëiji. K'ĩsiaji: “Mɨ warra perã iru waaweedait'ee.” \v 38 Mamĩda mãgɨ́ unudak'ãri, mãgajida: “Jãgɨpa ichi ak'õre net'aa jõmaweda atait'ee chi ak'õre piuk'ãri. Peet'aadáma ajida. Mãgá na eujã jõmaweda tachide payada” ajida. \v 39 Mãga k'ĩsiadap'edaa perã, chi warra atadachida mãik'aapa ma uva eujãdeepa uchia atadap'eda, peet'aajida. \p \v 40 Mãpai Jesupa mãgaji arii p'anadap'edaarãmaa: \p —Chipari wãk'ãri ma eujã ak'ɨpataarãmaa, ¿k'ãata k'ĩsia p'anɨma aji, irua ooit'ee ma ak'ɨpataarã ome? \p \v 41 P'anaujida: \p —Ma eujã ak'ɨpataarã jõmaweda peek'ooit'ee, chupɨria k'awa-ee. Mãpai ma uva eujã bɨyada ajida, awaraarã jua ek'ari, chaujara pak'ãri ãchia teedamerã ichi eerepema. \p \v 42 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —¿Parãpa waide nãga leeda-e p'anɨk'ã aji, Tachi Ak'õre Ũraa p'ã jẽra bɨde? \q1 ‘Te oopataarãpa mãu k'iniada-e padap'edaa pipɨara padachi. Tachi Ak'õrepa mãga ooji, tachia unudamerã mãik'aapa ak'ɨtrua para beemerã.’ \rq (Sal 118.22-23)\rq* \m \v 43 Maperã mɨa jara bɨ: Tachi Ak'õrepa parã bɨ-e pait'ee ichi jua ek'ari, ichideerã p'aneedamerã. Ma k'ãyaara awaraarãta ichideerã p'aneedait'ee, ãchia teepata perã ichi eerepema chauru, parãpa teedai k'ãyaara. \q1 \v 44 ‘Eperã ma mãu pipɨara bɨ ɨ̃rɨ t'ĩutɨru pɨrã, mãgɨ́ p'u oodaipari, p'arat'u mãu ɨ̃rɨ baaik'ãri ãridaiparik'a. Jõdee ma mãu eperã ɨ̃rɨ baairu pɨrã, mãgɨ́ jõt'aait'ee mãu choma p'arat'u ɨ̃rɨ baaik'ãri jõdaiparik'a; chi p'ora aupai beeparik'a.’ \rq (Is 8.14)\rq* \p \v 45 P'aareerã poroorãpa fariseorã ome Jesupa nepɨrɨda ũri aupadak'ãri, k'awaajida irua ãchideta jara baji. \v 46 Mapa iru jita atapi k'iniadachida. Mamĩda waawee p'anajida eperãarãpa ijãa p'anadap'edaa perã Jesús Tachi Ak'õre pedee jarapari. \c 22 \s1 Miak'ãipata fiestade nepɨrɨda \r (Lc 14.15-24) \p \v 1 Jesupa waya jarateemaa beek'ãri, nepɨrɨji: \p \v 2 —Nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Reypa k'ĩsia iru baji miak'ãipata fiesta ooit'ee ichi warra-it'ee. \v 3 Chi mimiapataarã pëiji ichia eperãarã t'ɨ̃ pëida p'e atanadamerã. Mamĩda che k'iniada-e paji. \v 4 Waya awaraa mimiapataarã chok'ak'ãri, mãgaji: “Jaranadapáde aji, mɨa t'ɨ̃ pëida eperãarã chedamerã chik'o ĩipa nɨ̃bairã. Peepiji p'ak'a, awaraa ne-animal poreera iru bada ome. Mãgɨ́ jõma ĩipa ak'ɨnɨ̃ bairã, chedapáde aji, miak'ãipata fiesta oode.” \v 5 Mamĩda ma eperãarãpa ũri k'iniada-e paji irua jara pëida. Fiesta oode chedai k'ãyaara, aba wãji ichi eujãdee. Jõdee awaraa wãji net'aa netode. \v 6 Apemaarãpa eperãarã reypa pëida jita atadak'ãri, p'ua oojida peet'aarutamaa. \v 7 Reypa mãga k'awaa atak'ãri, k'ĩraudachi. Mapa pëiji ichi soldaorã ma eperãarã peenadamerã mãik'aapa ãchi p'uuru paat'aadamerã. \v 8 Maap'eda mãgaji chi mimiapataarãmaa: “Miak'ãipata fiesta at'ãri oodait'ee. Mamĩda ooda-e ma t'ɨ̃ pëida eperãarã ome, chedaamaa p'anadap'edaa perã. \v 9 Mapa wãdapáde aji, calle jãdee mãik'aapa chi unurutaarãmaa jaradapáde aji, mɨ ome fiesta oode chedamerã.” \v 10 Aramãgá chi mimiapataarã wãjida calle jãdee. Chok'ara p'e aneejida; eperãarã pia beerã, k'achia beerã paara. Mãgá ma rey te p'ĩu nɨ̃beeji eperãarãpa. \p \v 11 ’Mamĩda rey t'ĩuk'ãri ma p'e aneedap'edaarã ak'ɨde, unuji eperã miak'ãipata fiestade jɨ̃pata p'aru jɨ̃-ee bɨ. \v 12 Mapa mãgaji: “K'õp'ãyo, ¿sãga t'ĩujima aji, nama, fiestade p'aru jɨ̃pata jɨ̃-ee?” Mamĩda ma eperã k'ĩup'ee beeji. \v 13 Maperã reypa jaraji chi mesa ak'ɨpataarãmaa: “Jã eperã bɨɨrɨ, jua ome jɨ̃ nɨ̃bɨdapáde aji, mãik'aapa taawaa p'ãriudee ateedapáde aji, mama jẽemerã, k'ida kierrkierree para bamerã p'uapa.” \v 14 Tachi Ak'õrepa chok'ara t'ɨ̃ pëipari. Mamĩda chok'ara-ee jɨrɨt'erapari wãpiit'ee ichi truadee. \s1 Impuesto-it'ee reymaa p'arat'a p'aapatap'edaa \r (Mr 12.13-17; Lc 20.20-26) \p \v 15 Ma t'ẽepai fariseorã chip'edaidap'eda, pedeeteejida Jesús k'ũradait'ee. P'anauru pɨrã, ɨmɨateedai mãik'aapa peepit'aadai. \v 16 Ma-it'ee pëijida ãchi eere p'anadap'edaarã, Rey Herodes eere p'anadap'edaarã ome Jesumaa. Mãɨrãpa mãgajida: \p —Tachi Jarateepari, taipa k'awa p'anɨ pɨa wãarata jarapari mãik'aapa jarateepari p'anapataadamerã Tachi Ak'õrepa k'inia bɨk'a, eperãarãpa ãchia k'iniata oopata mĩda. K'awa p'anɨ pɨa eperãarã ɨ̃rɨpai ak'ɨk'aa; ma k'ãyaara tachi t'ãride iru bɨ ak'ɨpari. \v 17 Maperã k'awa k'inia p'anɨ pɨa k'ãata k'ĩsia bɨ. ¿Pia bɨk'ã ajida, impuesto p'aadait'ee Cesarmaa, wa mãga-e? \p \v 18 Jesupa k'awa bada perã mãɨrãpa k'ĩsia k'achia iru p'anɨ, mãgaji: \p —¡Seewata parãpa Tachi Ak'õrede ijãapatada apata! ¿Sãap'eda mɨ k'ũra k'inia p'anɨma? \v 19 Ak'ɨpidapáde aji, p'arat'a tau impuesto p'aapata. \p Aramãgá denario aneejida. \v 20 Mãpai Jesupa iidiji: \p —¿K'ai k'ĩrata nade bɨ mãik'aapa k'ai t'ɨ̃ta p'ã bɨma? aji. \p \v 21 P'anaujida: \p —César k'ĩra mãik'aapa ichi t'ɨ̃ta p'ã bɨda ajida. \p Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Mãgara téetɨ Cesarmaa irua net'aa iidipari, mãik'aapa auk'a téetɨ Tachi Ak'õremaa irua iidipari. \p \v 22 Mãga ũridak'ãri, ak'ɨtrua para beeji mãik'aapa erreujida. \s1 Chok'ai p'irabaidait'eerãde iididap'edaa \r (Mr 12.18-27; Lc 20.27-40) \p \v 23 Ma ewate weda saduceorã ũk'uru Jesumaa chejida. Mãgɨɨrãpa ijãadak'aa tachi piup'eda chok'ai p'irabai. Maperã mãgajida: \p \v 24 —Tachi Jarateepari, Moisepa jaraji eperã miak'ãi bɨ warra wẽe piuru pɨrã, chi ɨ̃pemapa iru wẽra ataipia bɨ mãik'aapa aɨ ome warra ooipia bɨ chi ɨ̃pema piuda k'ap'ɨa pari. \v 25 Tai t'ãide p'anapachida ɨ̃pemaarã siete. Chi naapema miak'ãiji. Mamĩda warra wẽe piuji. Mãgá chi wẽra beeji chi araarepema ɨ̃pema ome. \v 26 Mamĩda mãgɨ́ ichiaba warra wẽe piuji. Chi araarepema mãik'aapa araarepema miak'ãijida ma p'ẽtrãa ome. Mamĩda auk'a warra wẽe piujida. Ma t'ẽepai chi apemaarã jida miak'ãijida ma p'ẽtrãa ome. Mamĩda ãchi jõmaweda warra wẽe piujida. \v 27 Maap'eda, ma wẽra ichiaba piuji. \v 28 ¿K'ãata k'ĩsia bɨma? ajida. Eperãarã piudap'eda chok'ai p'irabaidak'ãri, ¿chisãgɨ́ ɨ̃pemata ma wẽra ɨmɨk'ĩra pait'eema ajida, ãchi jõmaweda iru ome miak'ãi p'anadap'edaa perã? \p \v 29 Jesupa p'anauji: \p —Parãpa pia k'awada-e p'anɨ Tachi Ak'õre Ũraa p'ãda mãik'aapa k'awada-e p'anɨ ne-inaa jõmaweda iru juapa oopari. Mapa parãpa pia k'ĩsiada-e p'anɨ. \v 30 Eperãarã piudap'eda chok'ai p'irabaidak'ãri, ɨmɨk'ĩraarã wẽraarã ome waa miak'ãida-e pait'ee. Angeleerã ichi truade p'anɨɨrã́k'apɨ p'anadait'ee. \v 31 Ma awara parãpa k'achia k'ĩsia p'anapata jaradak'ãri piudap'edaarã chok'ai p'irabaidak'aa. ¿Parãpa leeda-e p'anɨk'ã Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bɨ? \q1 \v 32 ‘Mɨ pɨ chonaarã Ak'õre Waibɨa; Abraham, Isaac, Jacob ijãadap'edaa Ak'õre Waibɨa.’ \rq (Ex 3.6)\rq* \m ¡Tachi Ak'õre piudap'edaarã Ak'õre Waibɨa-epɨ. Chok'ai p'anɨɨrã Ak'õre Waibɨa! \p \v 33 Mãga ũridak'ãri, eperãarã ak'ɨtrua para beeji, Jesupa mãgá k'ĩsia k'awaa jarateeda perã. \s1 Tachi Ak'õre Ũraa waibɨara bɨ \r (Mr 12.28-34) \p \v 34 Fariseorãpa k'awaa atadak'ãri Jesupa ma saduceorã k'ĩup'eepik'ooda, chip'ejida. \v 35 Maap'eda Jesús k'ũra k'iniapa Moisepa p'ãda jarateeparipa iidiji: \p \v 36 —Tachi Jarateepari, ¿chisãgɨ́ ũraata waibɨara bɨma aji, apema Ak'õre Ũraa p'ãdadepema k'ãyaara? \p \v 37 Jesupa p'anauji: \q1 —‘Tachi Ak'õre Waibɨa k'inia iru baparíiji pɨchi t'ãripa mãik'aapa ne-inaa jõmaa k'ãyaara iru k'inia iru baparíiji. Ewari chaa k'ĩsíaji irude pɨchi t'ãripa.’ \rq (Dt 6.5)\rq* \m \v 38 Mãgɨta chi ũraa naapɨara; awaraa ũraa k'ãyaara pipɨara bɨ. \v 39 Araarepema mãgɨk'a bɨ: \q1 ‘Awaraarã k'inia iru baparíiji pɨchi k'ap'ɨa k'inia iru baparik'a.’ \rq (Lv 19.18)\rq* \m \v 40 Ma ũraa omeeweda waibɨara p'anɨ, madeepa uchiadap'edaa perã awaraa ũraa jõmaweda Moisepa p'ãda mãik'aapa Tachi Ak'õre pedee jarapataarãpa p'ãdap'edaa. \s1 K'aideepa uchiada Tachi Ak'õrepa pëida \r (Mr 12.35-37; Lc 20.41-44) \p \v 41 Fariseorã at'ãri see nɨ̃bɨde, \v 42 Jesupa iidiji: \p —¿K'ãata k'ĩsia p'anɨma aji, parãpa? ¿K'aideepa uchiayama aji, Tachi Ak'õrepa pëiit'ee bɨ, Mesías apata? \p P'anaujida: \p —Rey Daviddeepa uchiait'eeda ajida. \p \v 43 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Mãgara, ¿sãap'eda Rey Davidpa irumaa: “Tachi Waibɨa” aji, Tachi Ak'õre Jaurepa nãga jarapik'ãri? \q1 \v 44 ‘Tachi Ak'õrepa jaraji Tachi Waibɨamaa: “Pɨ mɨ ome auk'a waibɨa bairã, su-ak'ɨ beepáde aji, mɨ juaraare, mɨa pɨ k'ĩra unuamaa iru p'anapataarã p'oyaaru misa.” ’ \rq (Sal 110.1)\rq* \m \v 45 Davidpa ichi ëreerãdeepa uchiait'ee bɨmaa t'ɨ̃jaraji “Tachi Waibɨa”. ¿Mapa k'awada-ek'ã aji, Mesías waibɨara bɨ chonaarãwedapema Rey David k'ãyaara? \p \v 46 Ma fariseorãpa maarepida p'oyaa p'anauda-e paji. Maadamãiipa waawee p'aneejida waa iididait'ee. \c 23 \s1 Jesupa jarada fariseorãde mãik'aapa Moisepa p'ãda jarateepataarãde \r (Mr 12.38-40; Lc 20.45-47) \p \v 1 Ma t'ẽepai Jesupa mãgaji eperãarãmaa mãik'aapa chi k'õp'ãyoorãmaa: \p \v 2 —Moisepa p'ãda jarateepataarãpa fariseorã ome jarateepata k'ãata jara k'inia bɨ Moisepa p'ãda. \v 3 Maperã ũrítɨ ãchia jarateepata mãik'aapa óotɨ ãchia jara p'anɨk'a. Mamĩda p'ananáatɨ ãchi p'anapatak'a, ne-inaa jaradap'eda, ne-inaa awaraata oopata perã. \v 4 Eperãarãmaa ne-inaa audú chok'ara oopipata. Mamĩda chupɨria k'awaadak'aa ãrapa p'oyaa ooda-e pak'ãri. \v 5 Ãchia ne-inaa jõma oopata awaraarãpa ãchi t'o p'anadamerã. Porode mãik'aapa juade p'ãrajɨ̃pata ne-e jobɨadee ooda Tachi Ak'õre Ũraa p'ãda ome. Ma awara p'aru teesoo sidibai i jiichoo jɨ̃pata awaraarãpa pia unudamerã. \v 6 Nek'onadak'ãri awaraarã ome, su-ak'ɨ p'aneepata jõmaarã taide, poro waibɨarã su-ak'ɨ p'aneepatamãi. Ichiaba Tachi Ak'õre Ũraa jarateepata tede p'anadak'ãri, su-ak'ɨ beepari pipɨara bɨde su-ak'ɨ p'aneepata. \v 7 Ma awara calle jãde nipadak'ãri, k'inia p'anapata jõmaarãpa ãchimaa saludaadamerã mãik'aapa “Tachi Jarateepari” adamerã. \p \v 8 ’Parãpa jõdee mãga oodaik'araa bɨ, parã auk'a p'anadairã ɨ̃pemaarãk'a mãik'aapa Jarateepari Waibɨa apai iru p'anadairã. \v 9 Ichiaba na p'ek'au eujãdepema apidaamaa “Tachi Ak'õre” adaik'araa bɨ, parãpa Ak'õre apai iru p'anadairã Ak'õre truade. \v 10 Ichiaba jɨrɨdaik'araa bɨ awaraarãpa parã “tachi waibɨarã” adamerã mɨ, Cristo aupaita, parã Poro Waibɨa perã. \v 11 Parãdepema waibɨara bɨta apemaarã jua ek'ari baipia bɨ ãchi mimiaparik'a. \v 12 Chi waibɨara pa k'inia bɨ ek'ariara beeit'ee. Jõdee chi ek'ariara bɨ mĩda t'ãri o-ĩa bapari pɨrã, waibɨara pait'ee. \s1 Jesupa jarada judiorã waibɨarãde \r (Mr 12.40; Lc 11.39-52) \p \v 13 —¡Aai, Tachi Ak'õrepa parã Moisepa p'ãda jarateepataarã fariseorã ome k'achiadee pëiit'ee! ¡Seewata Tachi Ak'õrede ijãapatada apata! Parã k'aurepa eperãarã p'anadak'aa Tachi Ak'õre jua ek'ari. Parã jida ichideerã p'aneeda-e pait'ee, eperãarãmaa ijãapi k'iniada-e p'anadairã irua pëidade. \p \v 14 [’¡Aai, Tachi Ak'õrepa parã Moisepa p'ãda jarateepataarã fariseorã ome k'achiadee pëiit'ee! ¡Seewata Tachi Ak'õrede ijãapatada apata! Parãpa p'ẽtrãarã te jãri atapata mãik'aapa taarã ɨt'aa t'ɨ̃pata eperãarãpa parã pia ak'ɨdamerã. ¡Maperãpɨ Tachi Ak'õrepa parã k'achiara ooit'ee awaraarã k'achia ooi k'ãyaara!] \p \v 15 ’¡Aai, Tachi Ak'õrepa parã Moisepa p'ãda jarateepataarã fariseorã ome k'achiadee pëiit'ee! ¡Seewata Tachi Ak'õrede ijãapatada apata! T'ɨmɨ́ wãpata parãpa ijãapata jarateede, mãgá eperãarã pãchi eere t'ĩudamerã. Mãpai aba pãchi eere pa atadak'ãri, parãpa jaratee jõnɨpa mãgɨ́ papipata pãchi k'ãyaara audupɨara atuamerã. \p \v 16 ’¡Aai, Tachi Ak'õrepa parã k'achiadee pëiit'ee! ¡Parã tau p'ãriu beerã́k'apɨ p'anɨ, pariatua o ak'ɨpimaa p'anadairã awaraarãmaa! Parãpa jarapata pipɨara bɨ eperãarãpa juraadamerã Tachi Ak'õre tede nɨ̃bɨ nẽe k'ĩrapite, ichi te waibɨa k'ĩrapite juraadai k'ãyaara. \v 17 ¡K'ĩra k'awa-ee pɨk'a p'anɨ mãik'aapa tau p'ãriu pɨk'a p'anɨ! ¿Tachi Ak'õre te waibɨa piara bɨ-ek'ã nẽe iru tede awara bɨda k'ãyaara? \v 18 Parãpa ichiaba jarapata pipɨara bɨ juraadamerã ne-inaa altar ɨ̃rɨ bɨdap'edaa paadait'ee k'ĩrapite, Tachi Ak'õre tedepema altar k'ĩrapite juraadai k'ãyaara. \v 19 ¡Tau p'ãriu pɨk'a p'anɨɨrã! ¿Altar awara bɨda Tachi Ak'õre-it'ee piara bɨ-ek'ã ne-inaa ma altar ɨ̃rɨ bɨda k'ãyaara? \v 20 Eperãpa ne-inaa ooit'eeda ak'ãri Tachi Ak'õre altar k'ĩrapite, ma altar k'ĩrapitepai juraa-e bɨ. Auk'a juraa bɨ ne-inaa ma altar ɨ̃rɨ bɨ k'ĩrapite. \v 21 Ma awara eperãpa ne-inaa ooit'eeda ak'ãri Tachi Ak'õre te waibɨa k'ĩrapite, ma te k'ĩrapitepai juraa-e bɨ. Auk'a juraa bɨ Tachi Ak'õre k'ĩrapite, iru ma tede bapari perã. \v 22 Ichiaba eperãpa ne-inaa ooit'eeda aru pɨrã ne-inaa ɨt'ari nɨ̃bɨ k'ĩrapite, ma pedee auk'a jara bɨ Tachi Ak'õre su-ak'ɨ beepari k'ĩrapite mãik'aapa Tachi Ak'õre k'ĩrapite, iru ma su-ak'ɨ beeparide su-ak'ɨ bapari perã. \p \v 23 ’¡Aai, Tachi Ak'õrepa parã Moisepa p'ãda jarateepataarã fariseorã ome k'achiadee pëiit'ee! ¡Seewata Tachi Ak'õrede ijãapatada apata! Tachi Ak'õre-it'ee awara bɨpata nãgee aliño: menta, anís, comino; mãgɨ́ diezdepema chaa, aba. Mamĩda oodak'aa nãgɨ́ Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdadepema ũraa waibɨara jara bɨk'a: “Awaraarã k'ũradaik'araa bɨ; awaraarã chupɨria k'awaadaipia bɨ; oodaipia bɨ parãpa oodait'eeda apatak'a.” Mãgɨ́ ũraa jara bɨ́k'ata oodaipia bɨ, auk'a ne-aliño ome oopatak'a. \v 24 ¡Parã tau p'ãriu beerã́k'apɨ p'anɨ; pariatua o ak'ɨpimaa p'anadairã awaraarãmaa! ¡Pania nẽesipata ne-animal chak'eerã t'ĩunaadamerã pania toparide! Mamĩda parãpa k'awada-ee, camello k'ap'ɨa jõma mit'aak'ajík'apɨ p'anɨ. \p \v 25 ’¡Aai, Tachi Ak'õrepa parã Moisepa p'ãda jarateepataarã fariseorã ome k'achiadee pëiit'ee! ¡Seewata Tachi Ak'õrede ijãapatada apata! Parãpa vaso mãik'aapa p'arat'u taawaik'a eere pi-ia sɨɨpata. Mamĩda mãgɨ́ edajãde ipuru bɨ ne-inaa k'achiapa, parã t'ãri k'achia p'anadairã. Chĩara net'aa chɨapata mãik'aapa chĩara k'ũrapata. \v 26 ¡Fariseo, pɨ tau p'ãriu pɨk'a bɨ! Naapɨara chi vaso edajãde sɨ́ɨji. ¡Mãgá chi taawaik'a eere ichiaba sɨɨ beeipɨ! \p \v 27 ’¡Aai, Tachi Ak'õrepa parã Moisepa p'ãda jarateepataarã fariseorã ome k'achiadee pëiit'ee! ¡Seewata Tachi Ak'õrede ijãapatada apata! Parã nãga pɨk'a p'anɨ. Jãɨradepema mãu te t'o-t'oo p'urupata taawaik'a eere, pi-ia unudamerã. Mamĩda ma mãu te edajãde paraa piudap'edaarã k'ap'ɨa mik'ia bɨɨrɨ ome. \v 28 Mãga pɨk'a parãpa ne-inaa k'ĩra t'ãdoo oopata taawaik'a eere pi-ia unudamerã. Mamĩda parã edajãde k'ũrayaa, t'ãri k'achia-idaa p'anɨ. \p \v 29 ’¡Aai, Tachi Ak'õrepa parã Moisepa p'ãda jarateepataarã fariseorã ome k'achiadee pëiit'ee! ¡Seewata Tachi Ak'õrede ijãapatada apata! Parãpa te chak'e pi-ia mãudee oopipata chonaarãwedapema Ak'õre pedee jarapataarã ɨadap'edaa ɨ̃rɨ. Ma awara chonaarãwedapema t'ãri pia p'anadap'edaarã ɨadap'edaamãi parãpa pi-ia nep'ono p'ɨrrabai uuk'oopata. Ma jõma oopatada apata ma chonaarã k'irãpadamerã. \v 30 Maap'eda mãgapata: “Tai p'anadap'edaa paara tai chonaarãpa Ak'õre pedee jarapataarã peedak'ãri, táipata k'aripada-e pak'ajida” apata. \v 31 Mãga jaradak'ãri, ak'ɨpipata parãpa k'awa p'anɨ pãchi chonaarãpa Ak'õre pedee jarapataarã peedap'edaa. \v 32 Parã mãgá uchiadap'edaa perã Tachi Ak'õre pedee jarapataarã peedap'edaarãdeepa, ¿parãpa auk'a oodai-ek'ã ɨ̃rapema Ak'õre pedee jarapari ome? \p \v 33 ’¡Parã k'achia-idaa beerãdeepa uchiadap'edaarã! ¡Taamák'apɨ p'anɨ! ¿Sãga uchiadai Tachi Ak'õre juadeepa? ¡Irua parã atuapiit'eepɨ! \v 34 Maperã mɨa pëiit'ee Ak'õre pedee jarapataarã, k'ĩsia k'awaa beerã, mɨ ũraa jarateepataarã ome. Mamĩda parãpa mãɨrã ũk'uru jĩp'a peedait'ee kurusode baijira bɨdak'ãri piurutamaa. Ichiaba ũk'uru p'ua oodait'ee Tachi Ak'õre Ũraa jarateepata tede mãik'aapa ũk'uru p'uuru bee chaa jɨrɨ nipapataadait'ee miapi k'inia p'anadairã. \v 35 Parãpa mãga oodait'ee perã, Tachi Ak'õrepa parã k'achia ooit'ee jõmaweda irude wãara ijãapataarã peedap'edaa k'aurepa, Abeldeepa Berequías warra Zacarías parumaa. Pãchi auk'aarãpa iru peejida Tachi Ak'õre tede, te t'ĩupata, altarmãi esajĩak'a. \v 36 Mɨa wãarata jararu. Ma peedap'edaa k'aurepa Tachi Ak'õrepa ɨ̃rapemaarã k'achia ooit'ee. \s1 Jesús jẽeda Jerusalén p'uurudepemaarã pari \r (Lc 13.34-35) \p \v 37 —¡Jerusalén, Jerusalén, pɨdepemaarãpa Tachi Ak'õre pedee jarapataarã peepata mãik'aapa irua pëida eperãarã mãupa bat'a peepata! At'apai mɨa pɨdepemaarã araa p'e k'inia bapachi, et'erre wẽrapa chi chak'eerã p'e ataparik'a ichi isia ek'ari. ¡Mamĩda parãpa k'iniada-e paji! \v 38 ¡Ũrítɨ! ¡Pãchi te ituaba beeit'ee, Tachi Ak'õrepa parã waa ak'ɨ-e pait'ee perã! \v 39 Mɨa jara bɨ: Parãpa mɨ waa unuda-e pait'ee nãga jararutamaa: \q1 ‘¡Tachi Ak'õrepa ichia pëida ichita pia ak'ɨ bapariit'ee!’ \rq (Sal 118.26)\rq* \c 24 \s1 Jesupa jarada Tachi Ak'õre te waibɨa t'eet'aa chedait'ee \r (Mr 13.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Jesús uchiak'ãri Tachi Ak'õre te waibɨadeepa, chi k'õp'ãyoorãpa jara chejida Ak'õre te waibɨa pi-ia oo k'obɨ. \v 2 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —¿Parãpa na te jõma pia unu p'anɨ-ek'ã? aji. Mɨa wãarata jararu. Ewari cherude nama mãu apida bee-e pait'ee awaraa mãu ɨ̃rɨ. Na jõmaweda t'eek'oo chedait'eeda aji. \s1 Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewate pai naaweda \r (Mr 13.3-23; Lc 17.22-24; 21.7-24) \p \v 3 Maap'eda wãjida Olivo Eedee. Jesús ituaba su-ak'ɨ beek'ãri, chi k'õp'ãyoorãpa iidi chejida: \p —Jaráji sãapai Ak'õre te waibɨa t'eet'aa chedait'ee. ¿Sãga nɨ̃beeyama ajida, pɨ chei naaweda mãik'aapa Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewate pai naaweda? \p \v 4 Jesupa p'anauji: \p —Tauk'a nipapatáatɨ apidaamaa k'ũrapiamaapa. \v 5 Mɨ jĩak'a chok'ara chedait'ee. Seewata jaradait'ee: “Mɨ Cristopɨ, Tachi Ak'õrepa pëida.” Mãga jara p'anɨpa eperãarã chok'ara k'ũradait'ee. \v 6 Mɨ chei naaweda parãpa ũridait'ee nama mãik'aapa awara ãi jura chõo jõnɨ. Mamĩda p'eranáatɨ. Ichita mãga p'asait'ee. Mamĩda at'ãri na p'ek'au eujã jõ-e pait'ee. \v 7 Aɨ naaweda eperãarã awaraarã ome chõodait'ee. Jarra oodait'ee mãik'aapa awẽrachai wãyaapariit'ee, eujã awara-awaraade. \v 8 Mamĩda mãga p'asak'ãri, ewaapɨ na p'ek'au eujãdepemaarã miamaa p'aneedait'ee. \p \v 9 ’Maapai parã jita atadak'ãri, p'ua oodait'ee mãik'aapa peedait'ee. Jõmaarãpa parã k'ĩra unuamaa iru p'anapataadait'ee mɨde ijãapata k'aurepa. \v 10 Mãga oo p'anadak'ãri, eperãarã chok'ara mɨde ijãa amaadait'ee mãik'aapa chik'ĩra unuamaa jõnadait'ee, ãchi k'õp'ãyoorã traicionaarutamaa. \v 11 Seewa-idaa beerã chok'ara uchiadait'ee Ak'õre pedee jarapataarã jĩak'a. Mãɨrãpa eperãarã chok'ara k'ũradait'ee. \v 12 Mãgá na p'ek'au eujãdepemaarãpa audú ne-inaa k'achia oodait'ee perã, eperãarã chok'araarãpa awaraarã waa k'inia iru p'anada-e pait'ee. \v 13 Mamĩda Tachi Ak'õrepa k'aripait'ee atuanaadamerã k'ĩra jĩp'a nipapataarã Ak'õre ode jai-idaarutamaa. \v 14 Mɨa pëiit'ee eperãarãpa mãga jaradait'ee na p'ek'au eujã jõmaade, p'uuru pidaarã jõmaarãpa k'awaadamerã. Mãpaipɨ na p'ek'au eujã jõit'ee. \p \v 15 ’Tachi Ak'õre pedee jarapari Danielpa p'ãdade jara bɨ abaapa ne-inaa audú k'achia ooit'ee Tachi Ak'õre te waibɨa edajãde. Chi nãgɨ́ leerupa pia k'ĩsíaji k'awaait'ee k'ãata jara k'inia bɨ. \v 16 Mapa Judea eujãde p'anɨɨrãpa mãga unudak'ãri, p'ira mirudaipia bɨ eera jẽra bɨmaa. \v 17 Ichiaba eperã terrazade bɨ pɨrã, teedaa t'ĩuk'araa bɨ ichi net'aa p'e atade. \v 18 Ma awara eperã ichi ne-uu k'ãide ni pɨrã, teedaa cheik'araa bɨ p'aru p'ede pida. Aramata wãipia bɨ. \v 19 ¡Aai, maapai chupɨria jõneedait'ee wẽraarã biak'oo bee maa-e pɨrã warra chak'eerã jude iru bee! \v 20 Chupɨria iidítɨ Tachi Ak'õremaa ma ewari p'asapinaamerã k'oijara nɨ̃bɨde maa-e pɨrã ɨ̃ipata ewate. \v 21 Maapai eperãarã audupɨara chupɨria mia jõnadait'ee, na p'ek'au eujã ooru weda chupɨria para bada k'ãyaara mãik'aapa ma t'ẽepai waa mãgá chupɨriara p'anada-e pait'ee. \v 22 Tachi Ak'õrepa ma ewari isapai wãyaapi-e pɨrã, apida chok'ai p'aneeda-e pai. Mamĩda isapai wãyaapiit'ee ichia jɨrɨt'eradaarã k'aurepa, ãra chupɨria k'awaa bapari perã. \p \v 23 ’Maapai apidaapa parãmaa jararuta pɨrã: “¡Pɨchá, ak'ɨ́tɨ! ¡Nama bɨ Cristo, Tachi Ak'õrepa pëida!” maa-e pɨrã jararuta pɨrã: “¡Ara bɨta Cristo!” ijãanáatɨ. \v 24 Mɨ jĩak'aarã mãik'aapa Tachi Ak'õre pedee jarapataarã jĩak'aarã chok'ara chedait'ee. Mamĩda mãɨrãpa jara p'anɨ ijãanáatɨ, seewa-idaa bee perã. Ne-inaa k'ĩra t'ãdoo eperãarãpa p'oyaa oodak'aa ãchi juadoopa oo p'anɨpa eperãarã k'ũradait'ee, perá Tachi Ak'õrepa jɨrɨt'eradaarã k'ũrarutamaa. \v 25 Mɨa parãmaa ũraapari k'awaadamerã mãga p'asai naaweda. \v 26 Mapa parãmaa jararuta pɨrã: “¡Ak'ɨ́tɨ! Achú bɨ Tachi K'aripapari, eujã pania wẽe bɨde,” mamaa wãnáatɨ mɨ jɨrɨde. Maa-e pɨrã jararuta pɨrã: “¡Ak'ɨ́tɨ! Ichi nama miru bɨ,” ijãanáatɨ. \v 27 Atu p'anɨde pa tau jẽra t'ĩuparik'a ak'õrejĩru uchiapari eereepa baaiparimaa, mãga pɨk'a eperãarã atu p'anɨde mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema waya cheit'ee. \v 28 Piuda k'ap'ɨa bɨmãi ãkoso seedaipatada aji. \s1 Jesupa jarateeda Eperã Ak'õre Truadepema waya cheit'ee \r (Mr 13.24-27; Lc 21.25-28) \p \v 29 —Ma chupɨria jõnadap'edaa t'ẽepai, nãga pait'ee: \q1 ‘Tachi Ak'õrepa pajã wërepiit'ee. Ak'õrejĩru p'ãriudariit'ee; atane waa ɨ̃daa-e pait'ee mãik'aapa lucero baaik'oodaridait'ee pajãdeepa.’ \rq (Is 13.10)\rq* \m \v 30 Mãpai pajãde eperãarãpa ne-inaa unudait'ee. Ma k'aurepa k'awaadait'ee mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, cheru. Mãpai na p'ek'au eujãdepemaarã jẽe para beeit'ee ãchobeepa. Unudait'ee mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, jõmaarã k'ãyaara waibɨara bɨ k'ĩra wãree cheru jɨ̃ararade. \v 31 Mãpai mɨa trompeta golpe chaapiit'ee angeleerãmaa, p'e chedamerã eperãarã mɨa jɨrɨt'era iru bɨɨrã na p'ek'au eujã jõmaade, t'ɨmɨ́ bee pɨjida. \s1 Jesupa higuera bɨɨrɨde jarada \r (Mr 13.28-31; Lc 21.29-33) \p \v 32 —K'ĩsíatɨ higuera bɨɨrɨde. Higuera k'iru t'u-k'ua uchia nɨ̃beek'ãri mãik'aapa ewaa t'ono nɨ̃beek'ãri, k'awaapata eujã wãsia wã. \v 33 Mãga pɨk'a mɨa et'ewa jaradak'a unudak'ãri, k'awa p'anɨ taarã-e mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema cheru. \v 34 Mɨa wãarata jararu. Ɨ̃rapemaarã piudai naaweda, ma ne-inaa jõmaweda p'asait'ee. \v 35 Ewari cherude pajã na p'ek'au eujã ome jõdait'ee. Mamĩda ichita p'asait'ee mɨa pedee jaradak'a. \s1 K'awada-e p'anɨ sãapai cheit'ee Eperã Ak'õre Truadepema \r (Mr 13.32-37; Lc 17.26-30) \p \v 36 —Eperã apidaapa k'awada-e p'anɨ Eperã Ak'õre Truadepema cheit'ee ewate; chi hora jida. Ɨt'aripema angeleerãpa pida k'awada-e p'anɨ; mɨa pida ichiaba. Mɨ Ak'õrepapai k'awa bɨ. \p \v 37 ’Noé bada ewaride p'asadak'a mãga pɨk'a p'asait'ee mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema waya chek'ãri. \v 38 Maapai na p'ek'au eujã ũui naaweda, eperãarã nek'opachida, ne-inaa topachida mãik'aapa miak'ãipachida Noé ichi barcode bataurumaa. \v 39 Mamĩda atu p'anɨde k'oi chedachi, eujã ũudachi mãik'aapa jõmaweda k'iniidachida. Mãga pɨk'a p'asait'ee ichiaba mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema waya chek'ãri. Atu p'anɨde cheit'ee. \v 40 Ma ewate eperãarã omé mimiamaa p'anadait'ee ãchi eujãde. Angeleerãpa aba ɨt'aa ateedait'ee; chi apema atabëidait'ee. \v 41 Ichiaba wẽraarã omé trigo bamaa p'anadait'ee k'ũrumade. Aba ɨt'aa ateedait'ee; chi apema atabëidait'ee. \p \v 42 ’Maperã tauk'a p'anapatáatɨ k'awada-e p'anadairã sãapaita cheit'ee Pãchi Waibɨa. \v 43 Nãgɨ́ pedee pia k'awáatɨ. Te chiparipa k'awa bada paara nechɨapari cheit'ee hora p'ãrik'ua ichi net'aa chɨa atait'ee, chok'ai bak'aji ma nechɨapari ichi tede t'ĩupiamaapa. \v 44 Mãgá parã jida chok'ai pɨk'a p'anadaipia bɨ, atu p'anɨde mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, cheit'ee perã. \s1 Mimiapari pia mimiapari k'achia ome \r (Mr 13.34-37; Lc 12.41-48) \p \v 45 —¿Sãgá baparima aji, mimiapataarã poro waibɨa pia? Mãgɨpa k'ĩsia k'awaa oopari chiparipa oopi bɨk'a. Pia ak'ɨpari chipari net'aa atabëida ichi juade mãik'aapa chiparimaa nek'opip'eda, mimiapataarãmaa chik'o tawapari. \v 46 O-ĩa bapari chipari pachek'ãri, ichi mimiamaa unu chepari perã. \v 47 Mɨa wãarata jararu. Chiparipa mãga unu chek'ãri, jõma ichia net'aa iru bɨ bɨit'ee ma mimiapari jua ek'ari ak'ɨ bamerã. \v 48 Mamĩda ma mimiapari t'ãri k'achia bɨ pɨrã, nãga k'ĩsiai: “Taarãit'ee mɨ chipari.” \v 49 Mapa apemaarã mimiapataarã wɨmaa beei mãik'aapa tomaa beei, nek'omaa beei toyaa beerã ome. \v 50 Mamĩda ma mimiapari k'achia atu bɨde chi te chipari pacheit'ee. \v 51 Mãpai irua ooda k'awaa atak'ãri, iru miapiit'ee mãik'aapa ãyaa pëit'aait'ee mimiapataarã seewata mimiapatada apataarã ome bade. Mama jẽe nɨ̃bait'ee mãik'aapa k'ida kierrkierree nɨ̃bait'ee p'uapa. \c 25 \s1 Jesupa awẽraarã diezde nepɨrɨda \p \v 1 —Nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Diez wẽraarã ɨmɨk'ĩra ome waide k'ãida-ee beerã wãjida miak'ãipata fiestadee. Ãchi lámpara atadap'eda, nɨjida k'ĩrachuudait'ee chi ɨmɨk'ĩra miak'ãiit'ee bɨ ome, iru k'õp'ãyaadait'ee pada perã fiesta oo p'anɨmãi. \v 2 Ma wẽraarã diezdepema joisomaa pia k'ĩsiada-e paji, ne-inaa oodai naaweda. Jõdee chi apema joisomaa pia k'ĩsiapachida, ne-inaa oodai naaweda. \v 3 Chi pia k'ĩsiada-e p'anadap'edaarãpa ãchi lámpara atadak'ãri, k'ĩsiada-e paji aceite waapɨara ateedait'ee ãchi ome. Mapa ãchi lamparade bada aupai anipajida. \v 4 Jõdee chi pia k'ĩsia p'anadap'edaarãpa ãchi lamparade bɨ awara ateejida aceite botella aba-abaa. \v 5 Mamĩda chi miak'ãiit'ee bɨ taarã nɨ̃bada perã cheit'ee, ma wẽraarã jõmaweda k'ãidachida ãchia nɨ p'anadap'edaamãi. \v 6 Esapɨte pa wãk'ãri, ũrijida bia cheruta: “¡Miak'ãiit'ee bɨ pacheruda! ajida. ¡Uchiadapáde ajida, iru k'ĩrachuude!” \v 7 Ma wẽraarã k'ãi jõnadap'edaa aramata p'irabaik'oodachida mãik'aapa ãchi lamparadepema mecha t'ɨɨk'oojida pia unudait'ee. \v 8 Mãpai chi pia k'ĩsiada-ee p'anadap'edaarãpa mãgajida apemaarãmaa: “Taimaa aceite ma-ãri teedapáde ajida, tai lámpara k'ĩik'oodaruta perã.” \v 9 Mamĩda apemaarãpa p'anaujida: “Taipa teeda-eda ajida, jõmaarã-it'ee araa-e perã. Wãdapáde ajida, aceite netopatamaa pãchi-it'ee netode.” \v 10 Mamĩda ma wẽraarãpa aceite netonaruta misa, pacheji chi ɨmɨk'ĩra miak'ãiit'ee bada. Mãgá ma awẽraarã pia k'ĩsiadap'edaarã auk'a t'ĩujida iru ome fiesta oodait'eemãi. T'ĩudak'ãri, irua ma te t'ĩupata jɨ̃a nɨ̃bɨji. \v 11 Taarã-e nɨde pachejida chi aceite netonadap'edaarã. Te taawaik'a eereepa mãgajida: “¡Tachi Waibɨa, Tachi Waibɨa, ewapáde ajida, tai t'ĩudait'ee!” \v 12 Mamĩda irua p'anauji: “Mɨa wãarata jararu. Parã k'awa-e bɨda” aji. \p \v 13 Mãga nepɨrɨp'eda, Jesupa mãgaji chi k'õp'ãyoorãmaa: \p —Mãga pait'ee perã, tauk'a p'anapatáatɨ parãpa k'awada-e p'anadairã sãapai mɨ cheit'ee. \s1 Jesupa p'arat'a teedade nepɨrɨda \r (Lc 19.11-27) \p \v 14 —Ichiaba nãga pɨk'a pait'ee Tachi Ak'õrepa eperãarã ichi jua ek'ari bɨk'ãri, ichideerã p'aneedamerã. Eperã awara ãyaa wãi naaweda, ichi mimiapataarã t'ɨ̃ p'eji mãik'aapa p'arat'a teeji ãchi chaachaa ak'ɨ p'anadamerã, ichi cheru misa. \v 15 Mimiapari abaamaa teeji p'arat'a tau cinco mil; awaraamaa teeji p'arat'a tau dos mil; apemamaa p'arat'a tau mil. Mãgá p'arat'a tau awara-awaraa teeji, k'awa bada perã ãchi auk'a mimiadak'aa. Maap'eda ãyaa wãji. \v 16 Ma t'ẽepai ma mimiapari cinco mil jitadapa ne-inaa netomaa beeji ma p'arat'apa. Mãgá ne-inaa neto bɨpa awaraa cinco mil eepa ataji. \v 17 Mãgá ichiaba ma p'arat'a tau dos mil jitadapa awaraa dos mil eepa ataji. \v 18 Mamĩda ma p'arat'a tau mil jitadapa chi poro waibɨa p'arat'a eujãde jau nɨ̃bɨnaji, atuadarii jĩak'aapa. \p \v 19 ’Taarãpai pacheji chi p'arat'a chipari. Juasia k'inia baji ma p'arat'a atabëida chi mimiapataarã ome. Mapa ãchi t'ɨ̃ pëiji. \v 20 Naapɨara pacheji chi mimiapari p'arat'a tau cinco mil jitada. Mãgɨpa chi p'arat'a chiparimaa mãgaji: “Señor, pɨa mɨmaa teejida aji, p'arat'a tau cinco mil. Nama bɨda aji, waa awaraa cinco mil uchiada ne-inaa neto bɨpa.” \v 21 Chi p'arat'a chiparipa mãgaji: “¡Pɨ pia bɨda aji, pia mimiapari perã! Mɨa atabëida pia ak'ɨji mãik'aapa aɨ ɨ̃rɨ waapɨara uchiapiji. Mãga ooda perã ɨ̃rá pɨ jua ek'ari bɨit'eeda aji, ne-inaa audupɨara ak'ɨmerã. Teedaa t'ĩupáde aji, o-ĩa bapariimerã mɨ ome.” \v 22 Mãgɨ́ t'ẽe pacheji chi mimiapari p'arat'a tau dos mil jitada. Ichia mãgaji: “Señor, pɨa mɨmaa teejida aji, p'arat'a tau dos mil. Nama bɨda aji, waa awaraa dos mil, uchiada ne-inaa neto bɨpa.” \v 23 Chi p'arat'a chiparipa mãgaji: “¡Pɨ pia bɨda aji, pia mimiapari perã! Mɨa atabëida pia ak'ɨji mãik'aapa aɨ ɨ̃rɨ waapɨara uchiapiji. Mãga ooda perã ɨ̃rá pɨ jua ek'ari bɨit'eeda aji, ne-inaa audupɨara ak'ɨmerã. Teedaa t'ĩupáde aji, o-ĩa bapariimerã mɨ ome.” \p \v 24 ’Mamĩda chi mimiapari p'arat'a tau mil jitada pachek'ãri, mãgaji chiparimaa: “Señor, mɨa k'awa bɨda aji, pɨa eperãarã pia chupɨria k'awak'aa. K'awa bɨ pɨchia ne-inaa jõma p'e atapari awaraarã mimiadap'edaa pari. \v 25 Mɨa waawee baji pɨchi p'arat'a atuadarii jĩak'aapa. Mapa ma p'arat'a jau iru baji eujãde. Nama bɨda aji, pɨchi p'arat'a.” \v 26 Mãpai chi p'arat'a chiparipa mãgaji: “¡Pɨ k'achia bɨda aji, pia mimiak'aa perã mãik'aapa k'oo-idaa bapari perã! Wãara k'awa baji pɨrã mɨa mɨchi-it'ee ne-inaa jõma p'e atapari awaraarã mimiadap'edaa pari, \v 27 mãgara ¿sãap'eda mɨ p'arat'a ɨana-e pajima aji, p'arat'a ɨapata tede, mãpemaarãpa aɨ ɨ̃rɨ p'aadamerã, mɨ p'arat'a taarã iru p'anadap'edaa pari?” \v 28 Mãpai ma p'arat'a chiparipa mãgaji arii p'anadap'edaarãmaa: “Ma p'arat'a tau mil jãri atadapáde aji, mãik'aapa teedapáde aji, chi diez mil iru bɨmaa. \v 29 Eperãpa iru bɨmaa waapɨara teeit'ee, audupɨara iru bamerã. Mamĩda chi mak'ɨara wẽe bɨpa ma-ãri iru bɨ paara jãri atait'eeda aji. \v 30 Na mimiapari k'achia taawaa ateedapáde aji, p'ãriudee jẽenamerã mãik'aapa k'ida kierrkierree nɨ̃bamerã p'uapa.” \s1 Tachi Ak'õre ewari waibɨa ewatede jarateeda \p \v 31 —Mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, chek'ãri mɨ angeleerã ome, su-ak'ɨ beeit'ee rey su-ak'ɨ beepari k'ĩra wãreede. \v 32 Na p'ek'au eujãdepemaarã k'ĩra t'ãdoo cheepurudait'ee iru k'ĩrapite. Mãpai irua eperãarã awara-awaraa bɨit'ee, ne-animalaarã chiparipa ichi oveja, cabra awara-awaraa bɨparik'a. \v 33 Ovejaarãk'a bee pëiit'ee ichi juaraare; jõdee cabrak'a bee chi juabi eere. \p \v 34 ’Maap'eda Reypa mãgait'ee ichi juaraare p'anɨɨrãmaa: “¡Chétɨ, mɨ Ak'õrepa parã pia ak'ɨda perã! Wã́tɨ Tachi Ak'õre truadee, na p'ek'au eujã ewaa oodak'ãriipa irua parã jɨrɨt'erada perã. \v 35 Mɨ jarrapisia nɨ̃bak'ãri, parãpa mɨmaa nek'opijida mãik'aapa opisia nɨ̃bak'ãri, ne-inaa topijida. Ma awara mɨ chĩara eujãde nipak'ãri, mɨ auteebaijida pãchi tede. \v 36 P'aru wẽe chidi pak'ãri, parãpa p'aru teejida. K'ayaa bak'ãri, parã wãjida mɨ ak'ɨde. Carcelde bak'ãri, ichiaba mɨ ak'ɨnajida.” \v 37 Mãpai ichi juaraare k'achia wẽe p'anɨɨrãpa iididait'ee: “Tachi Waibɨa, ¿sãaweda unujidama ajida, pɨ jarrapisia nɨ̃bɨ mãik'aapa nek'opijida? Maa-e pɨrã ¿sãaweda unujidama opisia nɨ̃bɨ mãik'aapa ne-inaa topijida? \v 38 ¿Sãaweda unujidama pɨ chĩara eujãde ni mãik'aapa auteebaijida tai tede maa-e pɨrã p'aru wẽe ni mãik'aapa p'aru teejida pɨmaa? \v 39 ¿Sãaweda pɨ ak'ɨnajidama ajida, k'ayaa bak'ãri maa-e pɨrã carcelde bak'ãri?” \v 40 Mãpai Reypa p'anaut'ee: “Mɨa wãarata jararu. Parãpa mãgee ne-inaa oodap'edaa mɨ ɨ̃pemaarã, na chupɨria beerãmaa, auk'a mɨmaa oojida.” \p \v 41 ’Maap'eda Reypa ichi juabi eere p'anɨɨrãmaa mãgait'ee: “¡Parã, chi k'achia-idaa beerã, ãyaa wã́tɨ mɨ ik'aawaapa! Wã́tɨ t'ɨpɨtau ichita jẽrajẽraa jira bɨdee, ooda Netuara Poro Waibɨa-it'ee; ichideerã-it'ee. \v 42 Mɨ jarrapisia nɨ̃bak'ãri, parãpa mɨmaa nek'opida-e paji mãik'aapa opisia nɨ̃bak'ãri, ne-inaa topida-e paji. \v 43 Ma awara chĩara eujãde t'ɨmɨ́ nipak'ãri, mɨ auteebaida-e paji pãchi tede. P'aru wẽe nipak'ãri, parãpa p'aru teeda-e paji. Mɨ k'ayaa bak'ãri mãik'aapa carcelde bak'ãri, mɨ ak'ɨnada-e paji.” \v 44 Mãpai mãɨrãpa iididait'ee: “Tachi Waibɨa, ¿sãaweda pɨ unujidama ajida, jarrapisia nɨ̃bɨ maa-e pɨrã opisia nɨ̃bɨ; chĩara eujãde t'ɨmɨ́ ni maa-e pɨrã p'aru wẽe ni; k'ayaa bɨ maa-e pɨrã carcelde bɨ, taipa pɨ k'aripada-eeta?” \v 45 Mãpai Reypa p'anaut'ee: “Mɨa wãarata jararu. Parãpa mãgee ne-inaa ooda-e p'anadap'edaa eperãarã chupɨria beerãmaa, auk'a mɨmaa ooda-e paji.” \v 46 Mãpai ma k'achia beerã pëiit'ee t'ɨpɨtau ichita jẽrajẽraa jira bɨdee. Jõdee chi pia beerã Tachi Ak'õre ome ichita p'anapataadait'ee. \c 26 \s1 Judiorã poroorãpa pedeeteedap'edaa Jesús jita atapidait'ee \r (Mr 14.1-2; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Ma jõma jara aupak'ãri, Jesupa mãgaji chi k'õp'ãyoorãmaa: \p \v 2 —Parãpa k'awa p'anɨ k'ãima omeemaa Pascua fiesta pait'ee. Maapaita mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, jita atapidait'ee mãik'aapa kurusode baijira bɨpidait'ee piumerã. \p \v 3 Jesupa mãga jaradadeepa p'aareerã poroorã judiorã poro waibɨarã ome chip'ejida p'aareerã poro waibɨara bɨ, Caifás palaciode. \v 4 Mama p'anɨde pedeeteejida Jesús mera jita atapidait'ee mãik'aapa peepit'aadait'ee. \v 5 Mamĩda mãgajida: \p —Fiestade ooda-eda ajida, eperãarã k'ĩrau para beepiamaapa tachi ome. \s1 Mariapa k'era weeda Jesús poro ɨ̃rɨ \r (Mr 14.3-9; Jn 12.1-8) \p \v 6 Jesús Betania p'uurude bak'ãri, Simón, chi leprapa k'ayaa bada apatap'edaa tede baji. \v 7 Mãga nɨde wẽra Jesús k'ait'a cheji chok'o chak'ek'a mãu pi-ia alabastrodee ooda ome. Ma chok'o chak'e ipuru baji k'era ɨ̃pɨapa. Jesús mesade su-ak'ɨ bɨde mãgɨ́ wẽrapa ma k'era weet'aaji iru poro ɨ̃rɨ. \v 8 Chi k'õp'ãyoorãpa mãga unudak'ãri, k'ĩraudachida mãik'aapa pedee para beeji: \p —¿Sãap'eda jã k'era ichi k'inia weemaa bɨma? ajida. \v 9 ¿Ɨ̃pɨa netot'aak'aji-ek'ã ajida, mãik'aapa ma p'arat'a chupɨria beerãmaa teek'aji-ek'ã? ajida. \p \v 10 Jesupa ma pedee ũrik'ãri, mãgaji: \p —Ita-aria bɨ́tɨ. Irua mɨmaa oo bɨ pia bɨda aji. \v 11 Chupɨria beerã ichita paraait'ee parã t'ãide. Mamĩda mɨ parã ome ichita ba-e pait'ee. \v 12 Na wẽrapa mɨ ɨ̃rɨ k'era weeji, mak'ɨara taarã-e mɨ peedap'eda, ɨadait'ee perã. \v 13 Mɨa wãarata jararu. Na p'ek'au eujãde jarateepata chaa mɨa ooda eperãarã k'aripait'ee, ichiaba nepɨrɨpataadait'ee na wẽrapa ooda mɨ-it'ee. Mãgá iru ichita k'irãpadait'eeda aji. \s1 Judapa Jesús traicionaada \r (Mr 14.10-11; Lc 22.3-6) \p \v 14 Maap'eda Jesús k'õp'ãyoorã docedepema aba, Judas Iscariote, wãji p'aareerã poroorãmaa. \v 15 Iidiji: \p —Parãpa, ¿jõmasaa mɨmaa p'aadayama aji, Jesús jita teeru pari? \p —Teedayada ajida, p'arat'a tau treinta. \p \v 16 Maadak'ãriipa Judapa jɨrɨ bapachi sãga Jesús ãchimaa jitapiit'ee. \s1 Jesús chi k'õp'ãyoorã ome nek'oda \r (Mr 14.12-25; Lc 22.7-23; Jn 13.1-2, 21-30) \p \v 17 Naapema ewaride fiesta pan levadura wẽe k'opatade Jesús k'õp'ãyoorãpa irumaa iidi chejida: \p —¿Sãma k'inia bɨma ajida, k'odait'ee Pascua fiesta ewatepema chik'o? \p \v 18 Jesupa p'anauji: \p —Wã́tɨ p'uurudee parãpa k'awa p'anɨ tede mãik'aapa jaranátɨ chi te chiparimaa: “Tachi Jarateeparipa jara pëiji: ‘Mɨ ewari k'ait'a bɨ. Wãit'ee pɨ temaa Pascua fiesta ewatepema chik'o k'ode mɨchi k'õp'ãyoorã ome.’ ” \p \v 19 Chi k'õp'ãyoorãpa oojida Jesupa jaradak'a mãik'aapa mama ne-inaa jõma oojida Pascua chik'o k'odait'ee. \p \v 20 P'ãriupodopa Jesús mesade nek'omaa baji chi k'õp'ãyoorã ome. \v 21 Nek'omaa p'anɨde Jesupa mãgaji: \p —Mɨa wãarata jararu. Parãdepema abaapa mɨ traicionaait'eeda aji. \p \v 22 Mãga ũridak'ãri, chi k'õp'ãyoorã k'ĩra pia-ee para beeji mãik'aapa aba-abaa iidijida: \p —Tachi Waibɨa, ¿mɨk'ã? apachida. \p \v 23 Jesupa p'anauji: \p —Mɨ ome auk'a p'arat'ude pan sã atarupata mɨ traicionaait'ee. \v 24 Mɨ, chi Eperã Ak'õre Truadepema, ichita piut'ee Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdade jara bɨk'a. Mamĩda ¡aai, Tachi Ak'õrepa k'achiadee pëit'ee chi mɨ traicionaait'ee bɨ! Piara bak'ajida aji, mãgɨ́ t'o-e pada paara. \p \v 25 Mãpai Judas, chi traicionaait'ee badapa, iidiji: \p —Tachi Jarateepari, ¿mɨk'ã? aji. \p Jesupa mãgaji: \p —Pɨchia jara bɨk'ada aji. \s1 Pan k'opata vino ome Jesús piuda k'irãpadait'ee \r (Mr 14.22-26; Lc 22.19-20; 1 Co 11.23-26) \p \v 26 Nek'omaa p'anɨde Jesupa pan ataji mãik'aapa ɨt'aa t'ɨ̃ji gracias jarait'ee Tachi Ak'õremaa. Ma pan k'õrat'aaji mãik'aapa chi k'õp'ãyoorãmaa teeji. Mãpai mãgaji: \p —Jitátɨ mãik'aapa k'ótɨ. Nãgɨ́ pan mɨ k'ap'ɨa. \p \v 27 Nek'odap'edaa t'ẽepai ichiaba mãgá ooji ma vino ome. Ɨt'aa t'ɨ̃p'eda, gracias jaraji Tachi Ak'õremaa mãik'aapa chi k'õp'ãyoorãmaa teeji. Mãpai mãgaji: \p —Nãgɨ́ vino mɨ waa. Todapáde aji, pãchi jõmaarãpa. \v 28 Tachi Ak'õrepa nãgɨ́ ũraa chiwidi jara bɨ. Mɨ piuk'ãri, mɨchi waa bat'ait'ee k'aurepa irua wẽpapiit'ee eperãarã chok'araarãpa p'ek'au k'achia oopata mãik'aapa mɨchideerã papiit'ee. \v 29 Mamĩda mɨa jara bɨ: Parã ome vino waa to-e pait'eeda aji, ɨt'aripema vino torumaa mɨ Ak'õre truade. \p \v 30 Tachi Ak'õre Ũraa p'ãdadepema k'ari k'aridap'eda, Olivo Eedee wãjida. \s1 Jesupa jarada Pedropa iru k'awa-e bɨda ait'ee \r (Mr 14.26-31; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 31 Mama Jesupa mãgaji: \p —Idi p'ãrik'ua parã jõmaweda ijãadaamaa p'aneedait'ee mãik'aapa mɨ ituaba atabëidait'ee Tachi Ak'õre Ũraa p'ã jẽra bɨde jara bɨk'a: \q1 ‘Mɨa oveja ak'ɨpari peepiit'ee mãik'aapa chi ovejaarã jĩchoodaridait'ee.’ \rq (Zac 13.7)\rq* \m \v 32 Mamĩda mɨ chok'ai p'irabaik'ãri, Galilea eujãdee wãit'ee parã naa. \p \v 33 Mãpai Pedropa mãgaji: \p —Apemaarãpa pɨ atabëiruta pɨjida, mɨa pɨ atabëi-eda aji. \p \v 34 Jesupa p'anauji: \p —Mɨa wãarata jararu. Idi p'ãrik'ua et'erre k'arii naaweda, jarada õpee pɨa mɨ k'awa-e bɨda ait'ee. \p \v 35 Waapɨara Pedropa mãgaji: \p —Pɨ ome auk'a piuru pɨjida, mɨa jara-eda aji. \p Apemaarã k'õp'ãyoorãpa ichiaba auk'a jarapachida. \s1 Jesús ɨt'aa t'ɨ̃da Getsemanide \r (Mr 14.32-42; Lc 22.39-46) \p \v 36 Maap'eda Jesús wãji chi k'õp'ãyoorã ome Getsemaní ne-uu eujã apatap'edaamaa. Mama panadak'ãri, mãgaji: \p —Nama su-ak'ɨ p'anéetɨ mɨ ɨt'aa t'ɨ̃naru misa. \p \v 37 Ichi ome ateeji Pedro mãik'aapa Zebedeo warrarã omé. Mãga nɨde Jesús k'ĩsia paraa nɨ̃beeji t'ãri p'uapa. \v 38 Mapa mãgaji ãchimaa: \p —Mɨ piut'ee pɨk'a nɨ̃bɨ t'ãri p'uapa. Nama p'anéetɨ, k'ãida-ee. Chok'ai p'anadapáde aji, mɨ ome auk'a. \p \v 39 Mãpai Jesús waawipai wãp'eda, bedabaiji tau bɨɨrɨ eujãde t'õbairumaa mãik'aapa ɨt'aa iidiji: \p —Ak'õre, k'inia bɨ pɨrã, mɨ k'aripáji na miait'ee bɨdeepa. Mamĩda oonaapáde aji, mɨa k'inia bɨk'a. Jĩp'a pɨa k'inia bɨ́k'ata oopáde aji. \p \v 40 Maap'eda, ak'ɨ chek'ãri, chi k'õp'ãyoorã k'ãi jõnɨta unu cheji. Mãpai Pedromaa mãgaji: \p —¿Hora apida p'oyaa chok'ai p'anada-ek'ã aji, k'ãida-ee? \v 41 Chok'ai p'anátɨ mãik'aapa ɨt'aa t'ɨ̃́tɨ p'ek'au k'achiade baaipiamaapa. Tachi Ak'õrepa oopi k'inia bɨk'a t'ãripa oo k'inia p'anɨ. Mamĩda pãchi k'ap'ɨapa chooda-e p'anɨ. \p \v 42 Waya wãji nãga ɨt'aa iidide: \p —Ak'õre, mɨ na miait'ee bɨta uchia ata-e pɨrã, mãgara pia bɨda aji. Pɨa oo k'inia bɨ́k'ata oopáde aji. \p \v 43 Waya chek'ãri, naa unu chedak'a unu cheji; k'ãi jõnɨ tap'ok'eepa. \v 44 Mãpai ichiak'au bɨji mãik'aapa wãda õpee ɨt'aa t'ɨ̃naji. Wãru chaa ichi aɨ pedeeta jarapachi. \v 45 Maap'eda waya chek'ãri chi k'õp'ãyoorã p'anadap'edaamaa, mãgaji: \p —¿At'ãri parã k'ãi jõnɨk'ã? aji. Mɨ peepidait'ee hora pajipɨ. Eperã Ak'õre Truadepema teedait'ee p'ek'au k'achia oopataarã juade. \v 46 Eperã mɨ traicionaait'ee bɨ k'ait'a cheru. ¡P'irabáitɨ mãik'aapa wãdáma apemaarãmaa! \s1 Jesús jita atapidap'edaa \r (Mr 14.43-50; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 47 Jesús at'ãri pedeemaa bɨde, ichi k'õp'ãyo Judas pacheji eperãarã chok'ara ome. Espada pak'uru ome anipajida. P'aareerã poroorãpa mãik'aapa judiorã poro waibɨarãpa ma eperãarã pëijida ãchi pari. \v 48 Panadai naaweda, Judapa mãɨrãmaa jaraji: \p —Chi mɨa k'ĩra ɨ̃ruta saludaak'ãri, mãgɨta jita atadapáde aji. \p \v 49 Mapa pachedak'ãri Jesumãi, Judas pedee cheji: \p —Tachi Jarateepari, ¿k'ap'ɨa pia bɨk'ã? aji. \p Mãga jarap'eda, k'ĩra ɨ̃t'aaji. \v 50 Jesupa p'anauji: \p —K'õp'ãyo, oopáde aji, pɨa ne-inaa oode cheda. \p Mãpai Judas ome che p'anadap'edaarãpa Jesús jita atadap'eda, mamãik'aapa ateejida. \p \v 51 Mãga nɨde Jesús ik'aawa badapa ichi espada ẽt'a atap'eda, p'aareerã poro waibɨa mimiapari k'ɨɨrɨ orp'et'aaji. \v 52 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —¡Pɨchi espada ata bɨ́ji ichi badamãi! Chi espadapa chõopataarã piupata espadapa. \p \v 53 ¿K'awa-e bɨk'ã aji, mɨ Ak'õremaa k'aripa iidiru pɨrã, irua angeleerã setenta y dos mil ɨ̃raweda pëik'aji? \v 54 Mamĩda mãga ooru pɨrã, uchia-e pai Tachi Ak'õre Ũraa p'ã jẽra bɨde nãga p'asait'ee jara bɨk'a. \p \v 55 Mãpai Jesupa iidiji ichi jita ata chedap'edaarãmaa: \p —¿Sãap'eda parã chejidama aji, espada ome mãik'aapa pak'uru ome mɨ jita atade, eperã nechɨayaa bɨ jita atapatak'a? Ewari chaa mɨ Tachi Ak'õre te waibɨade bapari iru pedee jarateemaa. Mamĩda mɨ jitada-e paji. \v 56 Na jõma p'asaruda aji, Tachi Ak'õre pedee jarapataarãpa jaradap'edaak'a iru Ũraa p'ãdade. \p Jesupa mãga jaramaa bɨde jõmaweda chi k'õp'ãyoorãpa atabaibëijida mãik'aapa miruk'oodachida. \s1 Jesús Junta Suprema k'ĩrapite \r (Mr 14.53-65; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 57 Jesús jita atadap'edaarãpa ateejida Caifás temaa. Caifás p'aareerã poro waibɨa paji. Mama Junta Supremadepemaarã see nɨ̃baji. \v 58 Pedro t'ɨmɨɨpapai t'ẽe wãk'ãtɨ wãji. Mãgá wãpa panaji Caifás temãi. Ma te t'ɨak'au badamãi edú t'ĩup'eda, Tachi Ak'õre te waibɨa jɨ̃apataarã ome su-ak'ɨ banaji ak'ɨit'ee sãga oodai Jesús ome. \p \v 59 P'aareerã poroorãpa jõmaweda Junta Supremadepemaarã ome testigo jɨrɨ p'anapachida. Mãgá Jesús peepit'aadait'ee. \v 60 Eperãarã chok'ara seewa jarade chejida mĩda, maarepida unuda-e paji ɨmɨateedait'ee. Mamĩda seewa-idaa beerã omé pachejida. \v 61 Mãɨrãpa mãgajida: \p —Na eperãpa jaraji: “Mɨa Tachi Ak'õre te waibɨa t'eet'aap'eda, k'ãima õpeemaa waya oo atai.” \p \v 62 Mãga ũrik'ãri, p'aareerã poro waibɨa bainɨ̃ beeji mãik'aapa iidiji Jesumaa: \p —¿Wãarak'ã aji, pɨ k'ĩrapite jara p'anɨ pedee? ¿Maarepida p'anau-ek'ã? aji. \p \v 63 Mamĩda Jesupa maarepida p'anau-e paji; k'ĩup'ee beeji. Mãpai p'aareerã poro waibɨapa mãgaji: \p —¡Tachi Ak'õre ichita chok'ai bɨ k'ĩrapite wãarata jaráji! ¿Pɨk'ã Tachi Ak'õrepa pëida eperãarã rey pamerã? ¿Pɨk'ã aji, Tachi Ak'õre Waibɨa Warra? \p \v 64 Jesupa p'anauji: \p —Mɨda aji, pɨa jara bɨk'a. Mɨa jara bɨ: Parãpa Eperã Ak'õre Truadepema unudait'ee su-ak'ɨ bɨ Tachi Ak'õre Waibɨa juaraare mãik'aapa jɨ̃ararade cheru. \p \v 65 Mãpai Caifapa ichi p'aru jẽt'aaji t'ãri k'achiapa mãik'aapa mãgaji: \p —¡Na eperãpa pedee k'achia jaramaa bɨda aji, Tachi Ak'õre ãpɨte! ¿K'ãare-it'ee waa jɨrɨdayama aji, eperãarãpa ichia ooda jaradamerã? ¿Parãpa ũrijida-ek'ã ichia ma pedee k'achia jarada? \v 66 ¿K'ãata k'ĩsia p'anɨma? aji. \p P'anaujida: \p —Piupia bɨda ajida, ichia jarada k'aurepa. \p \v 67 Mãpai Jesús k'ĩramaa idujida mãik'aapa p'ua oo wãjida. Awaraarãpa k'ĩramaa sĩjida. \v 68 Mãga oo jõnɨde mãgajida: \p —¡Pɨ wãara Tachi Ak'õre Warra pɨrã, jarapáde ajida, k'aipata pɨ sĩji! \s1 Pedropa Jesús k'awa-e bɨda ada \r (Mr 14.66-72; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-27) \p \v 69 Mãɨmisa Pedro taawa su-ak'ɨ baji te ãuk'idaa. Mãga nɨde awẽra mama mimiapari cheji mãik'aapa mãgaji Pedromaa: \p —Pɨ auk'a nipajida aji, jã eperã Jesús Galileadepema ome. \p \v 70 Mamĩda Pedropa meraji jõmaarã taide: \p —Mɨa k'awa-e bɨda aji, k'ãaredeta pɨa jara bɨ. \p \v 71 Maap'eda Pedro wãji puerta edú t'ĩupatamãi. Mama awaraa awẽra mimiaparipa iru unuk'ãri, arii p'anadap'edaarãmaa mãgaji: \p —Pɨchá, na eperã nipajida aji, Jesús Nazaretdepema ome. \p \v 72 Waya Pedropa meraji: \p —Tachi Ak'õre k'ĩrapite mɨa juraaru: ¡Jã eperã k'awa-e bɨda! aji. \p \v 73 Taarã-e nɨde arii see nɨ̃badaarã Pedro k'ait'a chejida mãik'aapa mãgajida: \p —Wãara pɨ ãchi k'õp'ãyo. Pedeedeepa p'oyaa mera-eda aji, pɨ Galilea eujãdepema. \p \v 74 Mãpai Pedropa juraaji Tachi Ak'õre k'ĩrapite: \p —¡Mɨa jã eperã k'awa-e bɨda! aji. ¡Seewa jaramaa bɨ pɨrã, Tachi Ak'õrepa mɨ miapiipia bɨda! aji. \p Aramata et'erre k'ariji. \v 75 Mãpai Pedropa k'irãpaji Jesupa jarada: “Et'erre k'arii naaweda, pɨa jarada õpee jarait'ee mɨ k'awa-e bɨ.” Mãpai Pedro taawaa uchiap'eda, jẽe nɨ̃beeji audú k'ĩsia p'ua bada perã. \c 27 \s1 Jesús Romadepemaarã poro waibɨamaa ateedap'edaa \r (Mr 15.1; Lc 23.1-2; Jn 18.28-32) \p \v 1 Tap'eda weda p'aareerã poroorã judiorã poro waibɨarã ome pedeeteejida Jesús peet'aadait'ee. \v 2 Jɨ̃dap'eda, ateejida Romadepemaarã poro waibɨa Poncio Pilatomaa. Mãgɨ́ Romadepema paji. Judea eujã ak'ɨpari paji. \s1 Judas Iscariote piuda \p \v 3 Judas, Jesús traicionaadapa unuk'ãri Jesús peet'aadait'ee p'anɨ, t'ãri p'uadachi ichia traicionaada perã. Mapa ma p'arat'a tau treinta ichimaa p'aadap'edaa teenaji p'aareerã poroorãmaa mãik'aapa judiorã poro waibɨarãmaa. \v 4 Mãgaji: \p —Mɨa p'ek'au k'achia oojida aji, ma eperãpa k'achia ook'aata peepit'aada perã. \p Mãpai ãchia p'anaujida: \p —¡Tai-it'ee p'ua-e bɨda ajida, pɨata ooda perã! \p \v 5 Mãpai Judapa ma p'arat'a tau Ak'õre te waibɨade bat'ak'oop'eda, mamãik'aapa uchiaji. Maap'eda ichi juadoopa otau jɨ̃ atap'eda, ɨt'ɨ́ baijira beeji piurumaa. \p \v 6 Aɨ naaweda Judas Ak'õre te waibɨadeepa uchiak'ãri, p'aareerã poroorãpa ma p'arat'a tau p'e atajida mãik'aapa mãgajida: \p —Na p'arat'a tau bɨdaik'araa bɨ p'arat'a ɨa bɨpatade Tachi Ak'õre-it'ee, tachi ũraade jara bairã p'arat'a p'aada eperã peeda pari teenaadamerã Tachi Ak'õremaa. \p \v 7 Maperã ma p'arat'apa eujã neto atajida aɨde ɨadamerã ãchi eujãde k'ĩra tewaraarã piurutaarã. Aɨ naaweda ma eujã t'ɨ̃jarapachida Chok'o K'apataarã Eujã. \v 8 Mamĩda mãgá netodap'eda eperã peeda pari p'arat'apa, eperãarãpa t'ɨ̃ bɨjida “Waa Eujã.” \v 9 Mãga paji Ak'õre pedee jarapari, Jeremiapa chonaarãweda jaradak'a: \q1 ‘P'arat'a tau treinta jitajida; Israel pidaarãpa bɨdap'edaak'a. \v 10 Ma p'arat'apa neto atajida Chok'o K'apataarã apata eujã Tachi Ak'õrepa mɨmaa jaradak'a.’ \rq (Zac 11.12-13; Jer 18.1-7; 32.6)\rq* \s1 Jesús Pilato k'ĩrapite \r (Mr 15.2-5; Lc 23.3-5; Jn 18.33-38) \p \v 11 Jesús Pilato k'ĩrapite ateedak'ãri, Pilatopa iidiji: \p —¿Pɨk'ã aji, Judiorã Rey? \p Jesupa p'anauji: \p —Mɨda aji, pɨa jara bɨk'a. \p \v 12 Mãpai p'aareerã poroorãpa judiorã poro waibɨarã ome Jesús ɨmɨatee jõnapachida. Mamĩda irua maarepida p'anauk'aa paji. \v 13 Mapa Pilatopa iidiji: \p —¿Ũri-e bɨk'ã aji, pɨ k'ĩrapite jara p'anɨ? \p \v 14 Mamĩda Jesupa pedee apida p'anauk'aa paji. Mapa Pilatopa k'awa-e paji k'ãata ooit'ee. \s1 Pilatopa Jesús peepida \r (Mr 15.6-20; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 15 Ma fiestade Pilatopa preso aba k'ena pëipachi, eperãarãpa iidirutata. \v 16 Maapai eperã t'ɨ̃jarapatap'edaa Jesús Barrabás carcelde baji. Eperãarãpa ma eperã t'o p'anajida, irua ne-inaa k'achia ooda k'aurepa. \v 17 Jesús at'ãri Pilato k'ĩrapite bɨde, Pilatopa see nɨ̃badaarãmaa iidiji: \p —¿K'aita k'inia p'anɨma aji, mɨa k'ena pëimerã, Jesús Barrabás maa-e pɨrã Jesús, Mesías apata? \p \v 18 Pilatopa mãga iidiji ãchi k'ĩraupiit'ee, k'awa bada perã Jesús aneedap'edaarãpa iru k'ĩra unuamaa iru p'anadap'edaa. \p \v 19 Pilato at'ãri su-ak'ɨ bɨde poro waibɨa su-ak'ɨ beeparimãi, chi wẽrapa jara pëiji: \p —K'ĩrak'aupai ne-inaa k'achia ooi jã eperã ome, irua k'achia ook'aa perã. P'ãrik'ua mɨ k'ãimok'araa k'achia nɨ̃bajida aji, iru ome. \p \v 20 Mamĩda p'aareerã poroorãpa judiorã poro waibɨarã ome eperãarãmaa jarajida iididamerã Pilatopa Barrabata k'ena pëimerã; jõdee Jesús peepit'aamerã. \v 21 Mãpai waya Pilatopa iidiji: \p —¿Chisãgɨta k'inia p'anɨma aji, mɨa k'ena pëimerã? \p Eperãarãpa p'anaujida: \p —¡Barrabata k'ena pëipáde! ajida. \p \v 22 Mãpai Pilatopa iidiji: \p —Mãgara mɨa ¿k'ãata ooyama aji, Jesús, Mesías apata ome? \p Jõmaarãpa p'anaujida: \p —¡Kurusode peepit'aapáde! ajida. \p \v 23 Mãpai Pilatopa mãgaji: \p —¿K'ãare k'achiata oojima? aji. \p Mamĩda waya eperãarãpa biajida: \p —¡Kurusode peepit'aapáde! ajida. \p \v 24 Pilatopa unuk'ãri eperãarã mãgá audupɨara biuk'a nɨ̃beeruta, k'awaji ãchi ome p'oyaa-e pai. Maperã pania atapiji mãik'aapa jõmaarã taide jua sɨɨji. Mãpai mãgaji: \p —Mɨa ne-inaa k'achia oo-e na eperã ome. ¡Pãchia oo k'iniata oodapáde! aji. \p \v 25 Mãpai jõma see nɨ̃badaarãpa p'anaujida: \p —¡Ichi tai k'aurepa piuru pɨrã, auk'a tai warrarã k'aurepa adaipia bɨda! ajida. \p \v 26 Mãpai Pilatopa Barrabás k'ena pëiji. Maap'eda Jesús soopa wɨpiji ichi soldaorãmaa mãik'aapa pëiji kurusode baijira bɨdamerã piurumaa. \s1 Romadepema soldaorãpa Jesús oo iru p'anadap'edaa \r (Mr 15.16-20; Jn 19.2-3) \p \v 27 Pilato soldaorãpa Jesús ateejida ichi palaciode. Mama soldaorã chok'araara seedachida Jesús ik'aawa. \v 28 Iru p'aru ẽrat'aadap'eda, p'aru teesoo, p'oree jɨ̃ bɨjida. \v 29 Mãpai poro jɨ̃ra pak'uru jua ne-ɨɨrɨ-idaa bɨdee ooda jɨ̃ bɨjida. Ichiaba pak'uru jitapijida reypa jita iru baparik'a. Maap'eda iru oo iru p'aneejida. Iru k'ĩrapite bedabaidap'eda, mãgapachida: \p —¡Ak'ɨ́tɨ Judiorã Rey! \p \v 30 Ichiaba irumaa idupachida mãik'aapa juade iru bada pak'urupa wɨpachida poromaa. \v 31 Mãgá oo iru p'anadap'eda, ma p'aru p'oree ẽrat'aajida mãik'aapa ichi p'aru waya jɨ̃ bɨjida. Mãpai ateejida kurusode baijira bɨdait'ee. \s1 Jesús kurusode baijira bɨdap'edaa \r (Mr 15.21-32; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 32 P'uurudeepa uchia wãdade unujida eperã, t'ɨ̃jarapatap'edaa Simón. Mãgɨ́ eperã Cirene p'uurudepema paji. Mãgɨmaa Jesús kuruso ateepijida. \p \v 33 Panajida Gólgota apatap'edaamãi. (Gólgota jara k'inia bɨ “Tachi Poro Bɨɨrɨ.”) \v 34 Mama Jesumaa topijida vino hiel ome p'oiradap'edaa. Mamĩda Jesupa ma-ãri to chaap'eda, to-e paji. \p \v 35 Soldaorãpa Jesús jua mãik'aapa chi bɨɨrɨ kurusode merap'ejida mãik'aapa baijira bɨjida piumerã. Mãgɨɨrãpa suerte jemenejida k'awaadait'ee k'aipata iru p'aru atait'ee. \v 36 Maap'eda, su-ak'ɨ p'aneejida ak'ɨdait'ee. \v 37 Soldaopa iru poro ɨt'aik'a eere kurusode letrero merap'eji jarait'ee k'ãare-it'ee kurusode baijira bɨjida piumerã. P'ã baji: \sc Nãgɨ́ Jesús; Judiorã Rey.\sc* \p \v 38 Ichiaba Jesús ik'aawa nechɨapataarã omé kurusode baijira bɨjida, aba ichi juaraare, chi apema juabi eere. \v 39 Chi arii wãyaa wã nipadap'edaarãpa irumaa ik'achia jarapachida. Ãchi poro p'ɨrap'ɨraa \v 40 mãgapachida: \p —¿Pɨ-ek'ã ajida, Tachi Ak'õre te waibɨa t'eet'aap'eda ewari õpeemaa waya oo atayada ada? ¡Mãgara pɨchi itu jãmãik'aapa uchiadaríji! ¡Pɨ Tachi Ak'õre Warra pɨrã, kurusodeepa ɨrabaidaipáde! ajida. \p \v 41 Ichiaba mãgá oo iru p'anapachida p'aareerã poroorãpa Moisepa p'ãda jarateepataarã ome, judiorã poro waibɨarãpa paara. Mãgapachida: \p \v 42 —Awaraarã k'aripajida ajida. Mamĩda ichi itu p'oyaa uchia-e nadeepa. Israel pidaarã Rey pɨrã, ¡ɨrabaidaríji! ¡Mãgara taipa ijãadaipɨ! \v 43 ¡Tachi Ak'õrede ijãa bɨda apari perã, mãgara Tachi Ak'õrepa iru k'aripaipia bɨ, wãara k'inia iru bɨ pɨrã! ¿Jaraji-ek'ã ajida, ichi Tachi Ak'õre Warra? \p \v 44 Iru ik'aawa baijira p'anadap'edaarãpa ichiaba irumaa ik'achia jarapachida. \s1 Jesús jai-idaada \r (Mr 15.33-41; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30) \p \v 45 Imat'ɨpa ak'õrejĩru k'iat'ɨdachi. Na eujã jõma p'ãriudachi las tres parumaa. \v 46 Ma hora Jesupa golpe biaji: \q1 —\tl ‘Elí, Elí, ¿lemá sabactani?’\tl* (Ma pedee jara k'inia bɨ: ‘Mɨ Ak'õre, Mɨ Ak'õre, ¿K'ãare-it'ee mɨ atabaibëijima?’) \rq (Sal 22.1)\rq* \p \v 47 Ũk'uru arii p'anadap'edaarãpa ũridak'ãri, mãgajida: \p —Elías, chonaarãwedapema Ak'õre pedee jarapari, t'ɨ̃maa bɨda ajida. \p \v 48 Aramata eperã p'ira wãji mãik'aapa esponjak'a p'ẽesap'ẽesaa bɨ topa ataji vino achuchuade. Sia k'ɨ̃de jõi bɨp'eda, sãji mãik'aapa Jesús it'aimãi t'ɨ atanaji sõmerã, opisia bɨ jĩak'aapa. \v 49 Mamĩda apemaarãpa mãgajida: \p —Ichiak'au bɨ́ji. Unu k'inia p'anɨda aji, Eliapa iru k'aripa chei wa mãga-e. \p \v 50 Mãga nɨde Jesús waya golpe biaji mãik'aapa jai-idaaji. \v 51 Mãɨmisa Jerusalende Tachi Ak'õre te waibɨade chi edupɨara bɨ cuarto t'ĩupatamãi p'aru teesoo eebai jira bada esajĩak'a jẽdachi ɨt'ɨɨpa edaa. Eujã wëre nɨ̃beeji mãik'aapa mãu tapɨa t'oop'ek'oodachida. \v 52 Mãu te piudap'edaarã ɨa jẽra bada ewat'ɨk'oodachida mãik'aapa chonaarãwedapema Ak'õrede ijãapatap'edaarã chok'ara chok'ai p'irabaijida. \v 53 Ãchi ɨa jẽra badamãiipa uchiajida mãik'aapa Jesús chok'ai p'irabaip'eda, wãjida Tachi Ak'õrepa jɨrɨt'erada p'uuru Jerusalendee. Mama eperãarã chok'araarãpa mãɨrã unujida. \p \v 54 Jesús ik'aawa bada soldaorã poro ichi jua ek'ari p'anadap'edaarã ome unudak'ãri eujã wëre nɨ̃bɨ mãik'aapa awaraa ne-inaa p'asa nɨ̃bɨ, audú p'eradachida. Mãpai mãgajida: \p —¡Wãara, na eperã Tachi Ak'õre Warra paji! \p \v 55 Mama t'ɨmɨɨpapai ak'ɨ p'anajida wẽraarã chok'ara, Galilea eujãdeepa che p'anadap'edaa Jesús ome. Ãchia Jesús k'aripapachida. \v 56 Ãra ome baji María Magdalena. Ichiaba baji Santiago mãik'aapa José nawe t'ɨ̃jarapatap'edaa María. Ichiaba baji Zebedeo wẽra. \s1 Jesús ɨadap'edaa \r (Mr 15.42-47; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 57 P'ãriupodopa pacheji eperã p'arat'ara bɨ, t'ɨ̃jarapatap'edaa José. Mãgɨ́ eperã Arimatea p'uurudepema paji. Ichiaba Jesude ijãapachi. \v 58 José wãji Pilatomaa Jesús k'ap'ɨa piuda iidide ɨait'ee. Pilatopa teepiji. \v 59 Mãpai Josepa Jesús k'ap'ɨa lienzo chiwidide pɨraji \v 60 mãik'aapa bɨji mãu te uria k'oropida ichi-it'ee iru badade. Made piuda apida waide ɨada-e p'anajida. Maap'eda ma mãu te uria t'ai jɨ̃a bëiji mãu choma bɨpa mãik'aapa wãji. \v 61 Mamĩda María Magdalena apema María ome su-ak'ɨ p'aneejida ma mãu te uria t'ai k'ĩrapite. \s1 Jesús ɨadap'edaamãi jɨ̃apataarã pëidap'edaa \p \v 62 Aɨ norema ɨ̃ipata ewate paji. Ma ewate p'aareerã poroorã fariseorã ome wãjida Pilatomaa. \v 63 Mãganajida: \p —Señor, taipa k'irãpa p'anɨ jã seewa-idaa bada chok'ai bak'ãri, jaraji ichi piup'eda ewari õpee parumaa chok'ai p'irabaiit'eeda ajida. \v 64 Mapa soldaorã pë́iji jãgɨ́ ɨadap'edaamãi jɨ̃ade k'ãima õpee paru misa, maa-e pɨrã chi k'õp'ãyoorã p'ãrik'ua chedap'eda, atadaridai iru k'ap'ɨa piuda mãik'aapa eperãarãmaa jaradai iru waya chok'ai bɨ. Mãga ooruta pɨrã, eperãarãpa ma seewa audupɨara ijãadayada ajida, naawedapema k'ãyaara. \p \v 65 Pilatopa p'anauji: \p —Acha p'anɨ soldaorã atéetɨ mãik'aapa chi ɨadap'edaamãi jɨ̃a paraa bɨnadapáde aji. \p \v 66 Aramãgá mamaa wãdap'eda, ma mãu te uria t'aide mãu choma bɨpa t'ap'a bɨjida. Pi-ia sellaa ata bɨjida. Maap'eda soldaorã jɨ̃a paraa atabëijida mama. \c 28 \s1 Jesús chok'ai p'irabaida \r (Mr 16.1-8; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Ɨ̃ipata ewate wãyaap'eda, tomia ewate ta-p'eda weda María Magdalena awaraa María ome wãjida Jesús k'ap'ɨa ɨadap'edaamaa iru ak'ɨde. \v 2 Mãga nɨde eujã wëre nɨ̃beeji, ɨt'ariipa ángel ma eujãdee cheda perã. Mãgɨpa Jesús ɨa bada mãu te uria t'aidepema mãu choma jɨ̃a bada ãyaa atap'eda, aɨ ɨ̃rɨ su-ak'ɨ beeji. \v 3 Ma ángel ɨ̃daa ak'ɨ baji, pa tau ẽe-ẽeparik'a. Chi p'aru audú t'o-t'oo baji nievek'a. \v 4 Soldaorãpa mãgɨ́ unudak'ãri, k'ap'ɨa wëree para beeji p'era jõnɨpa mãik'aapa piudak'a baip'aneejida eujãde. \p \v 5 Mãga nɨde angelpa mãgaji ma wẽraarãmaa: \p —Waaweenáatɨ. Mɨa k'awa bɨ parãpa jɨrɨmaa p'anɨ Jesús, chi kurusode baijira bɨdap'edaa. \v 6 Iru nama wẽ-e. Chok'ai p'irabaiji ichia jaradak'a. Pɨchá, ak'ɨ chétɨ iru ɨadap'edaamãi. \v 7 Maap'eda, isapai wã́tɨ mãik'aapa chi k'õp'ãyoorãmaa jaranátɨ: “¡Chok'ai p'irabaijipɨ! Parã naa iru wãit'ee Galilea eujãdee. Mama iru unudait'ee.” Mata mɨa parãmaa jara chejida aji. \p \v 8 Aramata Jesús k'ap'ɨa ɨadap'edaamãiipa ma wẽraarã isapai wãjida chi k'õp'ãyoorãmaa jarade. Mamãik'aapa ãchobee, ma awara t'ãri o-ĩa p'ira wãjida. \v 9 Mãgá wãdade Jesús ãchi k'ĩrapite uchiaji mãik'aapa ãchimaa saludaaji. Aramata ma wẽraarãpa Jesumaa orradachida. Maap'eda iru bɨɨrɨ wëre atajida mãik'aapa irumaa ɨt'aa t'ɨ̃jida. \v 10 Mãpai Jesupa mãgaji: \p —Waaweenáatɨ. Wã́tɨ jarade mɨ k'õp'ãyoorãmaa Galileadee wãdamerã. Mama mɨ unudayada aji. \s1 Soldaorãpa nepɨrɨdap'edaa \p \v 11 Ma wẽraarã wãruta misa, ma jɨ̃amaa p'anadap'edaarã ũk'uru wãjida p'uurudee ãchi ome p'asada nepɨrɨde p'aareerã poroorãmaa. \v 12 Mãɨrã wãjida pedeeteede judiorã poro waibɨarã ome. Maap'eda soldaorãmaa p'arat'a waibɨa p'aajida mãik'aapa \v 13 mãgajida: \p —Jarátɨ parã k'ãi jõnɨ misa, Jesús k'õp'ãyoorã chedap'eda, iru k'ap'ɨa chɨa atadachida. \v 14 Pilatopa ma p'asada k'awaa ataru pɨrã, taipa pedeedait'ee parã k'ap'ɨa. Mãgá parã k'aripa atadayada ajida. \p \v 15 Soldaorãpa ma p'arat'a jitadap'eda, oojida mãɨrãpa jaradap'edaak'a. Ma seewa at'ãri jarapata judiorã t'ãide. \s1 Jesupa chi k'õp'ãyoorãmaa jarada \r (Mr 16.14-18; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 16 T'ẽepai Jesús k'õp'ãyoorã once wãjida Galileadee. Panajida irua jarada eemãi. \v 17 Jesús unudak'ãri, irumaa t'ãri o-ĩa ɨt'aa t'ɨ̃jida. Mamĩda ũk'uruurãpa at'ãri pia ijãada-e p'anajida iru wãara chok'ai p'irabaida. \v 18 Mãga nɨde Jesús ãra k'ait'a cheji mãik'aapa mãgaji: \p —Tachi Ak'õrepa jõmaweda ne-inaa ɨt'ari nɨ̃bɨ, na p'ek'au eujãde nɨ̃bɨ bɨji mɨ jua ek'ari. \v 19 Maperã wã́tɨ na p'ek'au eujã eperãarã paraamaa, mɨchi k'õp'ãyoorã papide. Ãra poro chóotɨ Tachi Ak'õre t'ɨ̃de, ichi Warra t'ɨ̃de mãik'aapa ichi Jaure t'ɨ̃de. \v 20 Jaratéetɨ oodamerã mɨa parãmaa jaradak'a. Mɨ parã ome bapariit'ee ewari chaa, na p'ek'au eujã jõrumaa.