\id REV - Secoya NT -Ecuador 2012 (DBL -2013) \h APOCALIPSIS \toc1 Apocalipsis \toc2 Apocalipsis \toc3 Ap \mt1 APOCALIPSIS \c 1 \s1 Jesucristo I̱ñoseꞌe \p \v 1 Iye cato Diusupi Jesucristona i̱ñoseꞌe aꞌë, Jesucristopi i̱ joꞌyare quëaja̱quë caquë, yequë muꞌse esa paꞌi ja̱ꞌñere. Ja̱je i̱ñouna, Jesucristopi i̱ hui̱ñaëre jëjo daopi, i̱ joꞌyaë Juanna quëaja̱ꞌquëre. \v 2 Ja̱je paꞌina, Juanpi i̱ti siꞌaye iye coꞌamaña cuiꞌne Maijaꞌquë cocare Jesucristopi i̱tire paꞌë caquëna, ñasiquëpi quëaquë paꞌiyë. \p \v 3 Sihuaquë paꞌija̱ꞌquë api, iye toyaseꞌe ñaquëpi, cuiꞌne sihuacohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë iye Maijaꞌquë i̱sisi cocare caquëna, asajë i̱ño toyaseꞌe cayere sehuocohuaꞌipi, tsoe ti̱ꞌa tëjiji, i̱ti yoꞌoja̱ꞌa muꞌseña. \s1 Juan Toyaseꞌe Siete Sehuosi Tsëcana Caquë \p \v 4-5 Yëꞌë Juanpi toyayë, siete sehuosicohuaꞌi tsëca Asia yeja paꞌicohuaꞌina caquë, mësarute i̱ti paꞌiquëpi, tsoe paꞌisiquëpi cuiꞌne daija̱ꞌquëpi cuiꞌne i̱ ñuꞌi saihuë ti̱ñarepa siete joñoa paꞌiyepi co̱ni, cuiꞌne Jesucristo i̱ caseꞌeje̱ ñaquë cacaisiquëpi, ju̱ꞌisicohuaꞌi aquëpi duꞌru huëisiquëpi iye yeja pa̱i ëjaohuaꞌire meñe cua̱ñequëpi co̱ni mësarute deꞌoye ñacaiyepi joꞌcua deꞌoye paꞌijë̱ꞌë. Cristo cato maire oi tayo yoꞌo tuture nejocajiꞌi, i̱ tsiepi. \v 6 Nejoni maire ëjaohuaꞌire cuiꞌne Maijaꞌquëre i̱ pëca jaꞌquëre pare necaicohuaꞌire nepi. Ja̱ë api, siꞌaye miañe paquë, cuiꞌne siꞌaye i̱ tse̱seꞌe aꞌë. Ja̱je paꞌija̱quë. \p \v 7 Sirija̱ꞌa daija̱ꞌquë api, ja̱re asajë̱ꞌë. Siꞌa pa̱i ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë, i̱te, cuiꞌne i̱te aꞌsi yoꞌosicohuaꞌije̱ ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne siꞌa yeja paꞌicohuaꞌije̱ i̱te ñajë ai cuasajë oija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je paꞌija̱ꞌcoa. \p \v 8 “Yëꞌë aë, duꞌru aquë, cuiꞌne tëjiquë” caji, Ëjaë Maijaꞌquë siꞌa tutu quëꞌire papi, i̱ti paꞌiquëpi ja̱ꞌnë paꞌisiquëpi, cuiꞌne i̱ti daija̱ꞌquëpi. \s1 Deꞌo Cristore Ñaseꞌe \p \v 9 Yëꞌë, Juan mësaru aꞌyë aꞌë, Maijaꞌquë doꞌire. Ja̱je paꞌina, Jesure tsioni paꞌi doꞌire mësaru ja̱ꞌre teꞌe paꞌiyë, Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte paꞌiyere, ai yoꞌoyere, cuiꞌne ai yoꞌojë quëco tuture. Ja̱je paquëpi Jesucristo caseꞌere Maijaꞌquë cocare quëa doꞌire tse̱asiquëpi Patmos hueꞌe saodohuëre paëꞌë. \v 10 Paꞌina, mai Ëjaëre pare sihua muꞌse ti̱ꞌaëna, Maijaꞌquë joyopi yoꞌoquëna, joyoseꞌe paꞌiquë deꞌosiquëpi Maijaꞌquëre se̱i paëꞌë. Paꞌi asahuë, yëꞌë jeteyoꞌjepi duruhuë juiyeje̱ paꞌyerepa tutu caquëna. \p \v 11 “Yëꞌë aꞌë, duꞌru aquërepa cuiꞌne tëjiquërepa. Toyajë̱ꞌë, teꞌe toya pëpë mëꞌë ñañere. Toyani Asia yejana jëjo saojë̱ꞌë, siete sehuosi tsëcana Efesona, Esmirnana, Pérgamona, Tiatirana, Sardisna, Filadelfiana, cuiꞌne Laodiceana.” \p \v 12 Caquëna, ¿nepi ja̱je cayeꞌni? caquë coꞌye po̱nëquë ñahuë, siete paꞌye oropi nesi sotonoana, toa tsë̱ꞌiseꞌepi paꞌina. \v 13 Ja̱ siete paꞌye paꞌi jopore pare pa̱ije paꞌipi, i̱ quë̱ore paja̱ꞌa tsoa juꞌi ca̱re juꞌi nëcapi. I̱ coti saihuëre paja̱ꞌa oro të̱ica̱pi të̱asiquë pajiꞌi. \v 14 I̱ naña cato pojaꞌyerepa pajiꞌi. Yëi ñama nañaje paꞌye, pa̱nitaꞌa po sirioje̱ paꞌyerepa pajiꞌi. Cuiꞌne i̱ ñaco ca̱pi toa ñoaje paꞌyerepa pajiꞌi. \v 15 Cuiꞌne i̱ quë̱o cato deꞌo quë̱nare deꞌoyerepa a̱oni toana ëoseꞌeje̱ paꞌyerepa yeꞌhue paꞌye pajiꞌi. Cuiꞌne i̱ yëꞌo cato jai jupo pi̱siyeje̱ paꞌyerepa tutu pi̱sipi. \v 16 I̱ ëja te̱ꞌte jë̱tëre siete maꞌñocohuaꞌire papi. Cuiꞌne i̱ yëꞌopopi etapi, huaꞌti ñacaje̱ paꞌiore papi siꞌa te̱ꞌña jë̱jësë̱core papi. Cuiꞌne i̱ tsiapi ë̱së siꞌa tuturepa miaquëna, ñañeje paꞌyerepa miapi. \p \v 17 Ja̱re ñani i̱ quë̱ore pana ju̱ꞌiseꞌeje̱ paꞌi ta̱ëꞌë. Ta̱iquëtaꞌare i̱pi yëꞌëre, i̱ ëja te̱ꞌte jë̱tëpi patoquë capi: \p “Caꞌramaꞌë paꞌijë̱ꞌë, yëꞌë aꞌë duꞌru aquë cuiꞌne tëjiquë, \v 18 i̱ti paꞌiquë, ju̱ꞌisiquë paꞌisiquëpi yure ti pani huesëyë. Yëꞌëpi paꞌiye, cuiꞌne ju̱ꞌiñe i̱si tutu payë, cuiꞌne ju̱ꞌisicohuaꞌi paꞌi te̱ꞌte huiꞌyoquë. \v 19 Toyajë̱ꞌë, mëꞌë ñaseꞌere, yure paꞌiyere, cuiꞌne jeteyoꞌje paꞌi ja̱ꞌñere. \v 20 Iye aꞌë, siete maꞌñocohuaꞌi yëꞌë jë̱të paꞌisicohuaꞌire quëaye, cuiꞌne siete paꞌye oropi nesi sotonoana toa tsë̱ꞌiseꞌere quëaye. Siete maꞌñocohuaꞌi cato quëayë, siete hui̱ñaohuaꞌini, siete tsëca sehuosicohuaꞌi ëjaohuaꞌini. Cuiꞌne ja̱ siete paꞌye toa tsë̱ꞌiseꞌe cato quëaji, siete sehuosi tsëcapë̱a paꞌiyere. \c 2 \s1 Siete Sehuosi Tsëcapë̱ana Toyaseꞌe: Efeso Sehuosicohuaꞌi Tsëcapëre Quëaye \p \v 1 Efeso sehuosicohuaꞌi tsëcapëre quëacai hui̱ñaëna toyajë̱ꞌë: ‘Ñeje caji, ëja te̱ꞌte jë̱tëre siete maꞌñocore paquëpi, cuiꞌne siete paꞌye oropi nesi sotonoana toa tsë̱ꞌiseꞌe jopoja̱ꞌa cuꞌiquëpi. \v 2 Yëꞌëpi mëꞌë yoꞌoye siꞌaye asayë. Mëꞌë jëa coꞌamañare tutu yoꞌoquë neñe ñañë. Cuiꞌne mëꞌë yoꞌo jujamaꞌë paꞌiye ñañë. Cuiꞌne coꞌa paꞌicohuaꞌire quëco ti̱ꞌañe pa̱cohuaꞌi paꞌijëna, asayë. Asayë, cuiꞌne ëjaë jëjo daocohuaꞌi aꞌë cajë coa cacohuaꞌire neñani coa cosocohuaꞌire ti̱ꞌaseꞌe. \v 3 Mëꞌë cato jëꞌjoye peoyerepa, cuiꞌne yoꞌo jujaye peoyerepa yëꞌë doꞌire ai ai yoꞌonije yoꞌoquë aꞌë. \v 4 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌëre teꞌore sa̱ñope cacore payë. Mëꞌë duꞌru huëo maca yëꞌëre oiseꞌeje̱ paꞌye yure oiye pa̱ñë. \v 5 Ja̱je paꞌina, cuasa ñajaijëꞌë, mëꞌë ja̱ꞌnë duꞌru macarepa yëꞌëre oi paꞌiseꞌere. Ja̱ maca Maijaꞌquëna po̱nëni cuiꞌnaëpi deꞌoye yoꞌojë̱ꞌë, duꞌru huëo maca yoꞌoseꞌere. Ja̱je Maijaꞌquëna po̱nëmaꞌquë paꞌito mëꞌëre esa sa̱ñope yoꞌoja̱ꞌquë aꞌë. Sani mëꞌë toa tsë̱ꞌisico paꞌisicore jioja̱ꞌquë aꞌë. \v 6 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌë yeque deꞌhuerepa deꞌoye yoꞌoye payë. Ja̱ cato mëꞌë nicolaítas pa̱i siꞌsi yoꞌoyere coequë paꞌiye aꞌë. Yëꞌëje̱ ja̱ohuaꞌi yoꞌoyere coeyë. \v 7 Ca̱joro hueꞌequë pani sehuosicohuaꞌi tsëcapë̱are Maijaꞌquë joyo cayere asajë̱ꞌë. Quëcosicohuaꞌirepa etasicohuaꞌini a̱ojaꞌquë aꞌë, ti pani huesë so̱quë yë ayere, Maijaꞌquë tsio paꞌiconi.’ \s1 Esmirnana Quëaye \p \v 8 Toyajë̱ꞌë, cuiꞌne Esmirna sehuosicohuaꞌire quëacai hui̱ñaëna. ‘Ñeje caji, duꞌru aquë, cuiꞌne tëjiquë, ju̱ꞌisiquëpi cuiꞌnaëpi pani co̱quëpi. \v 9 Yëꞌëpi ñañë, siꞌaye mëꞌë yoꞌoye, mëꞌë ai yoꞌoye cuiꞌne mëꞌë coꞌamaña peoye. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌë cato maꞌtëmore jaiye coꞌamaña paquë aꞌë. Yëꞌë asayë, mëꞌëre judío pa̱i aꞌë cacohuaꞌipi coꞌaye caye. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ja̱ohuaꞌi cato Maijaꞌquë mamajë peoyë. Coa huati ëjaërepa tse̱cohuaꞌi aꞌë. \v 10 Caꞌramaꞌë paꞌijë̱ꞌë, mëꞌë ai yoꞌo ja̱ꞌñere. Ja̱je paꞌina, mësaru acohuaꞌire huatipi yoꞌoquëna, tse̱ani coja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, siꞌaohuaꞌi mësarupi neña cua̱ñosicohuaꞌi paꞌiyere cajë. Ja̱ maca mësaru coa diez muꞌseña ai yoꞌoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Mësaru o̱cue paꞌi macarepa paꞌijë̱ꞌë, siꞌaye ai yoꞌoyepi daitoje̱. Yëꞌëpi mësarute i̱ti paꞌisi doꞌire ti paꞌiyere i̱sija̱ꞌquë aꞌë. \v 11 Ca̱jaro hueꞌequë pani asajë̱ꞌë, Maijaꞌquë joyo sehuosicohuaꞌi tsëcapë̱are cayere. Quëcosicohuaꞌi etasicohuaꞌipi cayaye ju̱ꞌiñe paja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë.’ \s1 Pérgamona Quëaye \p \v 12 Toyajë̱ꞌë, cuiꞌne Pérgamo sehuosicohuaꞌi tsëcapëre quëacai hui̱ñaëna: ‘Ñeje caji, siꞌa te̱ꞌña jë̱jësë̱ huaꞌtiyo paquëpi. \v 13 Yëꞌëpi siꞌaye asayë, mëꞌë coꞌamaña yoꞌoye. Cuiꞌne asayë, mëꞌë Satanás cua̱ñe hue̱ꞌñare paꞌiye. Ja̱je paꞌi hue̱ꞌñare paꞌiquëtaꞌa mëꞌë yëꞌëre o̱cue paꞌi macarepa tuiyë. Yëꞌëre i̱re pare cuasaye je̱oñe pa̱huë, mëꞌë. Ja̱ro Satanás paꞌi hue̱ꞌñana Antipasre yëꞌëre quëacaiquëre mësaru aquëre huani je̱o muꞌseñaje. \v 14 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌëre aꞌri maña sa̱ñope caye payë: Ja̱rote mëꞌë payë, teꞌohuaꞌiseꞌere Balaam yeꞌyaquë paꞌiseꞌere je̱oñe coecohuaꞌire. Ja̱ëpi Balacre yeꞌyapi, Israel pa̱ire ne ta̱ojaquë caquë. Cuiꞌne pa̱i deꞌhuasi diusure i̱sisi huaꞌi a̱iñe deꞌoji, cuiꞌne nomiohuaꞌire coa yoꞌoroja̱iñe deꞌoji cajë̱ꞌë caquë, yëhuoquë paꞌa̱jiꞌi. \v 15 Cuiꞌne ja̱rote mëꞌë payë, yecohuaꞌireje̱ nicolaítas yeꞌyaseꞌe je̱oñe coecohuaꞌire. \v 16 Ja̱je paꞌina, Maijaꞌquëna po̱nëjëꞌë, mëꞌë Maijaꞌquëna po̱nëmaꞌquë paꞌito, yëꞌëpi mëꞌë quëꞌrona esa sani ja̱ohuaꞌire uihuaja̱ꞌquë aꞌë, yëꞌë yëꞌopo eta huaꞌtiyopi. \v 17 Ca̱joro hueꞌequë pani asajë̱ꞌë, Maijaꞌquë joyo sehuosicohuaꞌi tsëcapë̱are cayere: Siꞌaye quëcosicohuaꞌi etasicohuaꞌini a̱ojaꞌquë aꞌë, yahuesi manare pare, joyo tutu i̱si a̱orepa. Cuiꞌne po quë̱na përe i̱sija̱ꞌquë aꞌë, i̱ti pëna teꞌe huajë mami pa̱ije ti ñamaꞌconi toyasiconi. Coa i̱ti i̱sisiquëseꞌe ñañe pasipi.’ \s1 Tiatirana Quëaye \p \v 18 Toyajë̱ꞌë, cuiꞌne Tiatira sehuosicohuaꞌi tsëcapëre quëacai hui̱ñaëna: ‘Ñeje caji, Maijaꞌquë mamaquë, toa ñoare paje̱ paꞌye ñaco ca̱ hueꞌequëpi, cuiꞌne i̱ quë̱ore, broncere deꞌo quë̱nare deꞌoyerepa a̱oseꞌeje̱ paꞌye hueꞌequëpi. \v 19 Yëꞌëpi siꞌaye asayë, mëꞌë yoꞌoye. Ñañë, mëꞌë pa̱ire oiye, mëꞌë Maijaꞌquë paꞌiji cuasaye, cuiꞌne mëꞌë quëcoye. Cuiꞌne asayë, mëꞌë duꞌru huëo maca yoꞌoseꞌe ai jerepa yure yoꞌoquë paꞌiye. \v 20 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌëre aꞌri maña sa̱ñope caye payë. Mëꞌëpi ja̱o Jezabelre Maijaꞌquë ayere cayë cacore coa quëcoquë i̱o coꞌaye yoꞌoye ñaquëna, yëꞌë joꞌyare i̱o yeꞌyayepi cosoco yeꞌyaco nomiohuaꞌire coa yoꞌoroja̱iñena cuiꞌne pa̱i deꞌhuasi diusuohuaꞌire i̱siseꞌere a̱iñena. \v 21 Yëꞌëpi ja̱ote tsoe maca paꞌiye i̱sihuë, i̱opi cuasa ñajani Maijaꞌquëna po̱nëjaco caquë. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱opi coeco po̱nëñe pa̱co. Cuiꞌne ë̱mëohuaꞌire yoꞌoyeje̱ je̱oñe pa̱co. \v 22 Ja̱ doꞌire yëꞌëpi i̱ote ca̱i saihuëna jëjo o̱ajaꞌquë aꞌë. Cuiꞌne i̱ote yoꞌocohuaꞌini, ai ai yoꞌoyepi nejaꞌquë aꞌë, i̱o coꞌaye yoꞌoyere ña jujani Maijaꞌquëna po̱nëmaꞌcohuaꞌi paꞌito. \v 23 Cuiꞌne i̱o mamajëreje̱ huani je̱ajaꞌquë aꞌë. Ja̱je yoꞌoquëna, siꞌa sehuosicohuaꞌi tsëcapë̱a yëꞌë api siꞌaye pa̱i cuasaye cuiꞌne joyo paꞌiye ñaquë asaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je paꞌina, yëꞌëpi mësarute pa̱i ñape yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye sa̱i deꞌhuaja̱ꞌquë aꞌë. \v 24 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare, mësarute yecohuaꞌire Tiatira paꞌicohuaꞌire cayë: Mësaru yoꞌo ja̱ꞌñe ai jerepa cua̱ñeñe pa̱ñë, ja̱ coꞌaye yeꞌyayere tuimaꞌcohuaꞌire, cuiꞌne Satanás tse̱re ta̱ꞌñe asayere paꞌë cajë yeꞌyayere asamaꞌcohuaꞌire. \v 25 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mësaru yure payere deꞌhua ñajë pajë̱ꞌë, yëꞌë dai macaja̱ꞌa. \v 26 Quëcosicohuaꞌi etasicohuaꞌini, yëꞌë yëyere yoꞌojë paꞌisicohuaꞌini, pa̱i yejaña cua̱ñe ëjaohuaꞌire nejaꞌquë aꞌë, \v 27 yëꞌë jaꞌquë yëꞌëre cua̱ñe ëjaëre neseꞌeje̱ paꞌye. Ja̱ maca quë̱na tarapëpi ca̱jijë jai pa̱i yejaña cua̱ñejaꞌcohuaꞌi aꞌë, yaꞌo cuaꞌconoa tëꞌca joꞌa saoyeje̱ paꞌye yoꞌojë. \v 28 Cuiꞌne ja̱ohuaꞌire cato ñata to̱me macarepa miacai maꞌñocore pani i̱sija̱ꞌquë aꞌë. \v 29 Ca̱jaro hueꞌecohuaꞌi pani asajë̱ꞌë, Maijaꞌquë joyo sehuosicohuaꞌi tsëcapë̱are cayere.’ \c 3 \s1 Sardisna Quëaye \p \v 1 Toyajë̱ꞌë, cuiꞌne Sardis sehuosicohuaꞌi tsëcapëre quëacai hui̱ñaëna: ‘Ñeje caji, siete Maijaꞌquë joñoa paquëpi, cuiꞌne siete maꞌñocore paquëpi: Yëꞌëpi siꞌaye asayë, mëꞌë yoꞌoye, cuiꞌne mëꞌë huajëquërepa paꞌiyë caquëtaꞌa ju̱ꞌisiquëpi paꞌiye. \v 2 Sëtajë̱ꞌë. Sëtani tutu yoꞌoquë ne huëojë̱ꞌë. Ja̱ yëꞌtaꞌa i̱ti nëa mañare tsoe caraja̱ni tëjiyere mëꞌë yoꞌoye Maijaꞌquë ña hue̱ꞌñana caraëna, ñahuë. \v 3 Cuasa ñajaijëꞌë, mëꞌëre yeꞌyaseꞌere ja̱re paꞌijë̱ꞌë, cuiꞌne po̱nëjëꞌë, Maijaꞌquëna. Ja̱je mëꞌëpi sëtamaꞌquë paꞌito, yëꞌëpi ñaëje paꞌi saija̱ꞌquë aꞌë, mëꞌë quëꞌrona mëꞌë utemaꞌë paꞌi maca. \v 4 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ja̱ro mëꞌë paꞌi hue̱ꞌña Sardis daripëre mëꞌë payë, teꞌohuaꞌi mañare i̱ohuaꞌi juꞌi ca̱ña siꞌsi nemaꞌcohuaꞌire. Coꞌaye yoꞌoyere yoꞌomaꞌcohuaꞌire cayë. Ja̱ohuaꞌipi yëꞌë ja̱ꞌre co̱ni cuꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, pojaꞌi juꞌi ca̱ñare su̱ñasicohuaꞌipi doꞌi quëꞌiohuaꞌi paꞌiye sëte. \v 5 Quëcosicohuaꞌi etasicohuaꞌipi ja̱je pojaꞌi ca̱ñare su̱ña cua̱ñojaꞌcohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne i̱ohuaꞌi mamije paꞌi toya pëpëna toyaseꞌere niꞌno je̱omaꞌë pasiꞌi, coa ai jerepa yëꞌë jaꞌquë ña hue̱ꞌñana, cuiꞌne i̱ hui̱ñaohuaꞌi ña hue̱ꞌñana icohuaꞌi yëꞌë tse̱cohuaꞌi aꞌë casiꞌi. \v 6 Ca̱jonoa hueꞌequë pani asajë̱ꞌë, Maijaꞌquë joyo sehuosicohuaꞌi tsëcapë̱are cayere.’ \s1 Filadelfia Quëaye \p \v 7 Toyajë̱ꞌë, cuiꞌne Filadelfia daripë sehuosicohuaꞌi tsëcapëre quëacai hui̱ñaëna: ‘Ñeje caji ti deꞌoquëpi, cuiꞌne nuñerepa paꞌiquëpi, pa̱i ëjaë David huiꞌyocore paquëpi, i̱pi huiꞌyosiquë paꞌito yecohuaꞌije̱ si̱o ti̱ꞌañe peoquëpi, cuiꞌne i̱pi si̱osiquë paꞌitoje̱ huiꞌyo ti̱ꞌañe peoquëpi. \v 8 Yëꞌëpi siꞌaye mëꞌë yoꞌoye ñañë. Yëꞌëpi mëꞌë ña hue̱ꞌñana eta saꞌro huiꞌyo nëohuë, yecohuaꞌije̱ ti si̱o ti̱ꞌañe peoconi. Mëꞌë aꞌri maña tutu hueꞌequëje̱ deꞌhue yëꞌë caseꞌere sehuoquë deꞌoye yoꞌohuë. Ja̱je yoꞌoquë yëꞌëre doꞌi peoquë api caye pa̱huë, mëꞌë. \v 9 Ja̱je paꞌina, yëꞌëpi Satanásre sehuosicohuaꞌi tsëcapë acohuaꞌire mëꞌëna sani doꞌre jaꞌruja̱ꞌcohuaꞌire jëjo saosiꞌi, judío pa̱i aꞌë cajë yëꞌë sehuosicohuaꞌire sa̱ñope yoꞌocohuaꞌipi, coa cosocohuaꞌire. Ja̱je yoꞌoquëna, ñajë asa ti̱ꞌajajë, yëꞌë mëꞌëre oi payere. \v 10 Yëꞌë cua̱ñeseꞌe siꞌanë mëꞌë yoꞌo jujamaꞌë yoꞌo ti̱ꞌahuë. Ja̱je yoꞌo doꞌire mëꞌëre yëꞌëpi ñacasiꞌi, ai yoꞌoye peoja̱quë caquë, siꞌa iye yeja paꞌicohuaꞌire neña maca ti̱ꞌasi maca. \v 11 Esa yëꞌë daiyë. Deꞌhua ñaquë pajë̱ꞌë, mëꞌë coꞌamaña yecohuaꞌipi mëꞌëre i̱si ja̱ꞌñe ca nëoseꞌere sioye pa̱jaꞌcohuaꞌire. \v 12 Quëcosicohuaꞌini yëꞌëpi Maijaꞌquë huëꞌe jëhuopa tupë̱a nesiꞌi, ja̱ropi ti etaye pa̱jaꞌcohuaꞌire, cuiꞌne i̱ohuaꞌina toyasiꞌi yëꞌë Diusu mamire i̱ tse̱cohuaꞌire paꞌë i̱ñoñere, cuiꞌne yëꞌë Diusu paꞌi daripë mamire toyasiꞌi, huajë Jerusalén maꞌtëmo daico mamire, cuiꞌne yëꞌë huajë mamire toyasiꞌi, i̱ohuaꞌina. \v 13 Ca̱jonoa hueꞌequë pani asajë̱ꞌë, Maijaꞌquë joyo sehuosicohuaꞌi tsëcapë̱are cayere.’ \s1 Laodiceana Quëaye \p \v 14 Toyajë̱ꞌë, cuiꞌne Laodicea daripë sehuosicohuaꞌi tsëcapëre quëacai hui̱ñaëna: ‘Ñeje caji, i̱ti nuñerepa paꞌiquëpi, i̱ti ñasiquëpi, nuñerepa iye coca caquëpi, Maijaꞌquëre siꞌaye ne huëocaisiquëpi, jerepa duꞌru aquëpi. \v 15 Yëꞌëpi siꞌaye ta̱ꞌñe asayë, mëꞌë yoꞌoye. Asayë, mëꞌë sësëmaꞌquë cuiꞌne umaꞌquë paꞌiye. Deꞌoraꞌpi, mëꞌëpi sësëquë pa̱nitaꞌa uquë paꞌito. \v 16 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌë cato sësëquëje̱ cuiꞌne uquëje̱ peoquë aꞌë. Mëꞌë cato coa quëo jaꞌiquë aꞌë, matu ocoje̱ paꞌiohuaꞌipi coa paꞌiyë, deꞌoye yoꞌomaꞌcohuaꞌipi cuiꞌne coꞌaye yoꞌomaꞌcohuaꞌipi. Ja̱je paꞌina, mëꞌëre yëꞌë yëꞌopoja̱ꞌa siso je̱osiꞌi. \v 17 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌëpi cayë, jaiye coꞌamaña paquë aꞌë, siꞌaye deꞌoye saiji, cuiꞌne ti carayeje̱ peoji. Ja̱je caquë mëꞌë paꞌiye ña sëtamaꞌë paꞌiyë. Mëꞌë cato teaye paꞌipi, coꞌamaña peoquëpi, ñamaꞌquëpi, cuiꞌne peoyopi paꞌiyë, mëꞌë. \v 18 Ja̱je paꞌina, yëhuoyë, mëꞌëre yëꞌëna huerojë̱ꞌë, toana cuaꞌconi nesi curiquëre pare. Yuretaꞌa ja̱ maca nuñerepa jaiye coꞌamaña paquë paꞌija̱ꞌquë aꞌë, cuiꞌne huerojë̱ꞌë, yëꞌëna pojaꞌi ca̱ñare, mëꞌë huajëyaꞌye peoyo paꞌiyere pëꞌpëja̱quë. Cuiꞌne ñaco ca̱ tsaꞌse ëcoje̱ yëꞌëna huerojë̱ꞌë, ja̱pi neni ñaquë paꞌija̱ꞌquë. \v 19 Siꞌaohuaꞌire yëꞌë oicohuaꞌire cato, tayojëna, yëꞌëpi siꞌsequë yëhuo nuꞌñequë aꞌë. Ja̱je paꞌiye sëte tutu yoꞌoquë ja̱ꞌnë paꞌiseꞌe je̱oni Maijaꞌquëna po̱nëjëꞌë. \v 20 I̱na, yëꞌëpi eta saꞌrore nëcaquë soiyë. Ja̱je soiquëna, asasicohuaꞌi aquëpi yëꞌë yëꞌore asani huiꞌyo catu i̱ huëꞌena cacani i̱ ja̱ꞌre co̱ni a̱ijaꞌquë aꞌë. \v 21 Quëcosicohuaꞌi etasicohuaꞌini, yëꞌë cua̱ñequë ñuꞌico yëꞌquë macana ñojaꞌquë aꞌë. Yëꞌë quëcosiquëpi jaꞌquë ñuꞌico acona jaꞌruseꞌeje̱ paꞌye, i̱ cua̱ñequë ñuꞌicona. \v 22 Ca̱jonoa hueꞌequë pani asajë̱ꞌë, Maijaꞌquë joyopi sehuosicohuaꞌi tsëcapë̱are cayere.’ ” \c 4 \s1 Maꞌtëmo Paꞌicohuaꞌi Maijaꞌquëre Ti Deꞌoquërepa Caye \p \v 1 Ja̱ yoꞌo tëjisi jeteyoꞌje ñahuë, maꞌtëmore eta saꞌro huiꞌyosicopi paꞌina, yëꞌëre duꞌru macarepa duruhuë tuturepa juijëna, pi̱siyeje̱ paꞌyere papi casiquëpi capi: “I̱ñona mëijëꞌë. I̱ñosiꞌi mëꞌëre, iye tëto sai jeteyoꞌje paꞌi ja̱ꞌñere.” \p \v 2 Ja̱je ca maca tsoe joyo paꞌiquë deꞌohuë. Ja̱je paꞌi ñahuë, teꞌe cua̱ñequë ñuꞌi saihuë maꞌtëmona ñosiconi. Ja̱ ñuꞌi saihuëre teꞌi jaꞌrusiquëpi ñujiꞌi. \v 3 I̱ote ñuꞌiquë cato miaquërepa pajiꞌi, jaspe hueꞌyosi quë̱na pëje̱ paꞌirepa pojaꞌicorepa, pa̱nitaꞌa cornalina quë̱naoje paꞌirepa. I̱ ñuꞌi saihuë ë̱mëjeꞌere naꞌñamequë sëꞌiseꞌeje̱ paꞌi pajiꞌi, i̱ miañepi ña etoja̱iñerepa miapi, ñaꞌjo quëꞌi quë̱nao esmeralda hueꞌyosi quë̱naoje paꞌyerepa. \v 4 Ja̱o i̱ cua̱ñequë ñuꞌi saihuë yërëhuere yequë veinticuatro cua̱ñejë ñuꞌi saire, veinticuatro aiohuaꞌi jaꞌrusicohuaꞌipi ñuëꞌë, pojaꞌi ca̱ña su̱ñasicohuaꞌipi, cuiꞌne curi manoare pu̱asicohuaꞌi paëꞌë. \v 5 Joporepa ñuꞌi saihuëpi mujuë yeꞌhueyeje̱ cuiꞌne ai pi̱siye cuiꞌne mujuë cayeje̱ etapi, cuiꞌne ñuꞌico ti̱ñare pare siete toa tsë̱opë̱a pajiꞌi, toa tsë̱ni nëcaseꞌepi. Ja̱ cato Maijaꞌquë siete joñoapi ña cua̱ñopi. \v 6 Ñuꞌico ti̱ñare pare pajiꞌi. Jairaje̱ paꞌiopi ña etoja̱i yeja pajiꞌi. Cua̱ñequë ñuꞌi saihuë nëico yëꞌquë macare cuatro paꞌiohuaꞌi paëꞌë, ñaco ca̱ ti̱mësicohuaꞌipi jeteyoꞌje cuiꞌne ti̱ña ña hue̱ꞌñaje. \v 7 Duꞌru macarepa aquë cato jai yaije̱ paꞌi pajiꞌi. Cayaye aquëpi duruhue̱quë ë̱mëje paꞌi pajiꞌi. Toaso̱ñe aquëpi pa̱i tsiaje̱ paꞌiore hueꞌequë pajiꞌi. Cuiꞌne cajeseꞌe aquëpi jai huihue huëni saiyeje̱ paꞌi pajiꞌi. \v 8 Ja̱ohuaꞌi cato pa̱i ñape seis jaë capë̱a hueꞌecohuaꞌi paëꞌë. Ja̱je paꞌiohuaꞌipi ñaco ca̱seꞌepi ti̱mësicohuaꞌi paëꞌë, hueꞌse cuiꞌne sa̱ꞌnahuëje. Ja̱je paꞌiohuaꞌipi, ñami cuiꞌne muꞌse caye je̱omaꞌpë ñeje cahuë: \q1 Deꞌoquërepa, deꞌoquërepa, deꞌoquërepa, \q1 Ëjaë Diusu siꞌa tuturepa paquë, \q1 tsoe paꞌisiquë, yure paꞌiquërepa, cuiꞌne cuiꞌnaëpi daija̱ꞌquëpi paꞌiquë. \p \v 9 Ñaco ca̱ ti̱mësicohuaꞌipi ñuꞌi saihuë ñuꞌiquëre pare pëpajë, deꞌoquëre paꞌni Ëjaërepa ti pani huesëquërepa caye ñape, \v 10 veinticuatro aiohuaꞌipi doꞌre jaꞌrujë i̱ ña hue̱ꞌñana yoꞌohuë, i̱ni deꞌoquëre paꞌni cajë, cuiꞌne i̱ ñuꞌico ti̱ñare pana i̱ohuaꞌi manoare ti paꞌiquëre pana i̱sijë je̱a o̱ejë cahuë ñeje: \q1 \v 11 Mëꞌë aꞌë, yëquë Ëjaë cuiꞌne yëquë jaꞌquë. \q1 Mëꞌëre deꞌoquëre paꞌë, Ëjaëre paꞌë, siꞌa tutu quëꞌire paꞌë caye paꞌiji, siꞌaohuaꞌi. \q1 Mëꞌëpi yëni siꞌaye deꞌhuasi doꞌire. \c 5 \s1 Yëi Ñama Cuiꞌne Toya Pëpë \p \v 1 Ja̱ maca ñahuë, ñuꞌi saihuë ñuꞌiquëpi i̱ ëja te̱ꞌtere toya pëpë tu̱nasiconi tse̱ꞌequë ñuꞌina, sa̱ꞌnahuë cuiꞌne hueꞌse toyasiconi. Ja̱je paꞌioni siete paꞌye ëjaërepa tse̱ aꞌë quëayere je̱ꞌna sëoseꞌere si̱osico pajiꞌi. \v 2 Paꞌina, cuiꞌne ñahuë, teꞌe hui̱ñaëre tutu quëꞌipi tutu ñeje caquëna: “¿Nepi toya pëpë si̱osicore i̱ni huiꞌyo ti̱ꞌajaꞌcohuaꞌi aꞌni?” \p \v 3 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare maꞌtëmo yeja cuiꞌne yeja huëꞌehuë pa̱ije ti peohuë, teꞌije̱ toya pëpë huiꞌyo ti̱ꞌani ñaquëje̱. \v 4 Ja̱ maca yëꞌëpi ai oëꞌë, toya pëpë huiꞌyoni ña ti̱ꞌaquëje̱ peo doꞌire ña jujani. \v 5 Ja̱je oina, aiohuaꞌi aquëpi capi, yëꞌëre: \p “Oimaꞌë paꞌijë̱ꞌë, ai jerepa tsoe Judá pa̱i aquëpi pa̱i ëjaë David tsëcapë aquëpi jai yai hueꞌyosiquëpi, ja̱ëpi quëcopi, siꞌaye. Ja̱ëpi toya pëpë cuiꞌne i̱ote siete paꞌye hueꞌeseꞌere ne tëte saoja̱ꞌquë api.” \p \v 6 Ja̱ maca ñuꞌico ti̱ña macarepa cuatro paꞌiohuaꞌi paꞌicohuaꞌipi jopore pare, cuiꞌne aiohuaꞌi jopore pare yëi ñama nëina, ñahuë. Coa nëjiꞌi. I̱ cato huani je̱oseꞌeje̱ paꞌipi. Ja̱je paꞌipi siete eyohuë̱a cuiꞌne siete ñaco ca̱ hueꞌequë pajiꞌi. Ja̱ siete ñaco ca̱ cato Maijaꞌquë joñoa siꞌa yejaña jëjo saoseꞌe paꞌiyepi ña cua̱ñopi. \v 7 Ja̱ë yëi ñamapi sani toya pëpë i̱jiꞌi, ñuꞌi saihuë ñuꞌiquërepa ëja te̱ꞌte paꞌiconi. \v 8 Toya pëpë i̱ maca cuatro paꞌiohuaꞌipi, cuiꞌne veinticuatro aiohuaꞌipi doꞌre jaꞌruhuë, yëi ñama ti̱ñare pana. Pa̱i ñape aiohuaꞌi pahuë, teꞌe ta̱ꞌtë pe̱pë cuiꞌne teꞌe u̱cu duruhuë, curi nesiquë. Ja̱na huëo së̱ maꞌñaje paꞌye ti̱mëseꞌere pahuë. Ja̱ cato Maijaꞌquë acohuaꞌi Maijaꞌquëre se̱ñe pajiꞌi. \v 9 Ja̱ohuaꞌipi huajë jë̱jëñere jë̱jëhuë, ñeje: \q1 Mëꞌëseꞌe teꞌi paꞌiyë, toya pëpë i̱ni i̱ote si̱o saoseꞌe paꞌiye ne huiꞌyo saoja̱ꞌquë, \q1 Huahuosiquëpi mëꞌë tsie doꞌipi siꞌa yequë pa̱ire, \q1 Ti̱ coca cacohuaꞌire, cuiꞌne siꞌa yejaña paꞌicohuaꞌire huerocaëꞌë, Maijaꞌquëna i̱sisiꞌi caquë. \q1 \v 10 Mëꞌëpi ja̱ohuaꞌire ëjaohuaꞌire nehuë, yëquë jaꞌquëre necaicohuaꞌire. \q1 Neina, iye yeja cua̱ñecohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \p \v 11 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë. Ñaquë asahuë, jai pa̱i hui̱ñaohuaꞌi caye pi̱siyere. Cua̱ñequë ñuꞌico yërëhue paꞌicohuaꞌi cayere, cuiꞌne cuatro paꞌiohuaꞌi cayere, cuiꞌne veinticuatro aiohuaꞌi caye pi̱siyere asahuë. Jai merepa jai pa̱i paëꞌë, tsiꞌsisicohuaꞌi. \v 12 Ja̱ohuaꞌipi ai tutu ñeje cahuë: \q1 Yëi ñama teꞌi paꞌiji, huahuosiquëpi. \q1 Ja̱ë cato ai deꞌoquëre papi, ja̱ doꞌire siꞌaye i̱siye paꞌiji, i̱te. \q1 Ne ti̱ꞌa tuture, siꞌaye payete, ta̱ꞌñe asayepi neñere, siꞌa tuture, \q1 Ëjaë api, cuasajë deꞌoyerepa sehuoyere, i̱ deꞌoyerepa neseꞌere ñani sihuajë cayere, cuiꞌne i̱te oijë deꞌoji cayere. \p \v 13 Asahuë, cuiꞌne siꞌaye Maijaꞌquë deꞌhuasi coꞌamañapi maꞌtëmopi, yejapi, cuiꞌne yeja huëꞌehuë te̱ꞌtepi cuiꞌne jai tsiayapi, ñeje cahuë: \q1 Ñuꞌi saihuë ñuꞌiquërepa, cuiꞌne yëi ñama, siꞌaye paja̱jë cajë, deꞌocohuaꞌire paꞌni cuasajë caye, \q1 Ëjaë api, cuasajë deꞌoyerepa sehuojë yoꞌoye, i̱ deꞌoyerepa yoꞌoyere ñani sihuajë caye, cuiꞌne siꞌaohuaꞌi Ëjaërepa deꞌoye, \q1 Jeꞌnëna ja̱je paꞌija̱quë. \p \v 14 Cajëna, cuatro paꞌiohuaꞌipi sehuojë cahuë: \p “Ja̱je paꞌija̱quë.” \p Cajëna, veinticuatro aiohuaꞌipi doꞌre jaꞌruni i̱te Ëjaëre paꞌni cajë pëpajë yoꞌohuë. \c 6 \s1 Siete Sëaseꞌe \p \v 1 Ja̱ maca ñahuë, yëi ñama duꞌru macarepa siete paꞌye si̱oseꞌe aconi ne huiꞌyoquëna. Ja̱ maca asahuë, cuatro paꞌiohuaꞌi aquëpi mujuë cayeje̱ caquëna, ñeje: \p “Dani ñajëꞌë.” \p \v 2 Caquëna, ñaquëna, po caballopi pajiꞌi. Paꞌina, i̱te tuiquëpi teꞌe saꞌco saihuë papi. Paquëna, marote i̱te i̱sipi. I̱sina, siꞌaohuaꞌire quëcoquërepa etapi, siꞌaohuaꞌire quëcoquë paꞌija̱ꞌquëpi. \p \v 3 Yëi ñamapi cayaye acore i̱ni ne huiꞌyo maca cayaye aquë paꞌiquëpi capi: \p “Dani ñajëꞌë.” \p \v 4 Caquëna, yequë caballopi etapi. Ja̱ë cato majaꞌiquë pajiꞌi. I̱te tuiquëpi iye yeja deꞌoye paꞌiye sioja̱ꞌa tuture i̱si cua̱ñosiquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌipi pa̱i deꞌoye paꞌiyere siouna, sa̱ꞌñe huani ju̱ꞌijaꞌcohuaꞌi aꞌë caquë jai huaꞌtiyore i̱si cua̱ñosiquë pajiꞌi. \p \v 5 Yëi ñamapi toaso̱ñe acore ne huiꞌyo maca asahuë, toaso̱ñe aquë paꞌiquëpi ñeje caquëna: \p “Dani ñajëꞌë.” \p Caquëna, ñahuë, nea caballoni. Ñaquëna, i̱te tuiquëpi i̱ jë̱tëre cue̱cuecore papi. \v 6 Cuiꞌne asahuë, paꞌicohuaꞌi jopore papi yëꞌoseꞌe ñeje caquëna: \p “Teꞌe kilo trigo i̱siye paꞌiji, teꞌe muꞌse nesi doꞌi. Tres kilo cebada i̱siye paꞌiji, teꞌe muꞌse yoꞌosi doꞌi. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare huiꞌyape, cuiꞌne oꞌsataꞌa nejomaꞌpë paꞌijë̱ꞌë.” \p \v 7 Yëi ñamapi cuatro acore huiꞌyo maca asahuë, cuatro aquë paꞌiquëpi ñeje caquëna: \p “Dani ñajëꞌë.” \p \v 8 Caquëna, ñaquë ñahuë, së̱ꞌñojaꞌi caballoni. I̱te tuiquë cato ju̱ni huesëye i̱ mami hueꞌequë pajiꞌi. Paꞌina, i̱ jeteyoꞌjeja̱ꞌa dajiꞌi, ju̱ꞌisicohuaꞌi paꞌi hue̱ꞌña ayere quëaquëpi. Ja̱ë ju̱ni huesëye hueꞌequëna, i̱siseꞌe pajiꞌi, yeja cuatro paꞌye huahueseꞌe ayere, teꞌore cua̱ñejaꞌa tuture, huajo sa̱ꞌñe huaiyepi, a̱o ëa ju̱ꞌiñepi, ju̱ꞌi dahuë neñepi, cuiꞌne airo acohuaꞌi a̱i yëcohuaꞌi paꞌicohuaꞌire, pa̱ire a̱icohuaꞌi paꞌi ja̱ꞌñe neñe cua̱ñejaꞌquëre. \p \v 9 Yëi ñamapi cinco acore huiꞌyo maca ñahuë, Maijaꞌquëre i̱sijë tëo toto huëꞌehuëre Maijaꞌquë coca quëa doꞌire huahuosicohuaꞌi joñoa paꞌijëna. \v 10 Paꞌijë ja̱ohuaꞌipi cahuë, ai tutu: \p “Ëjaërepa deꞌoquë, mëꞌë ca nëoseꞌeje̱ paꞌye yoꞌo ti̱ꞌaquërepa, ¿je yëhua mëꞌë yeja paꞌicohuaꞌi yëquëre huaisi doꞌi sa̱i to̱jaꞌquë aꞌni, i̱ohuaꞌi yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye ñaquë?” \p \v 11 Cajëna, ja̱ohuaꞌire pojaꞌi juꞌi ca̱ñare su̱ñacani capi, pëa huajëjë paꞌijë̱ꞌë, aꞌrima tsoe maca, mësaru acohuaꞌitaꞌa, Cristore necai doꞌire ju̱ꞌiseꞌeje̱ paꞌye, mësaru jaꞌi pa̱i huahuo ti̱ꞌajajë. \p \v 12 Yëi ñamapi seis acore ne huiꞌyosi maca ñahuë. Ñaquëna, ai tutu yejapi ñuꞌcueo, cuiꞌne ë̱sëje̱ neaquë deꞌopi, ju̱tena, oijë su̱ñacoje̱ paꞌi neaquërepa. Cuiꞌne ñañëpi majaꞌiquërepa tsieje̱ paꞌi deꞌopi. \v 13 Cuiꞌne maꞌñocohuaꞌije̱ maꞌtëmopi yejana to̱mehuë, so̱quë hui̱ña ca̱ ai tutuquëna, to̱meñeje paꞌye. \v 14 Ja̱ maca cuiꞌne maꞌtëmoje toya jaꞌhua maca tu̱na huesoyeje̱ paꞌye peo hue̱ꞌña ne huesëo. Ne huesëcona, siꞌaye ai cu̱ti, cuiꞌne saodohuë̱a ti̱roseꞌena sani huesëpi. \v 15 Ja̱ maca iye yeja ëjaohuaꞌipi co̱ñana cacajë catihuë, ai cu̱ti quë̱na co̱ñana. I̱ohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni, jai ëjaohuaꞌi, soldado pa̱i ëjaohuaꞌi, coꞌamaña pa ëjaohuaꞌi, cua̱ñe tutu pa ëjaohuaꞌi, cuiꞌne siꞌaohuaꞌi pa̱ire necai joꞌyaohuaꞌi, cuiꞌne joꞌyaohuaꞌi peocohuaꞌije̱ catihuë. \v 16 Catijë cahuë, ai cu̱tire, cuiꞌne quë̱na pë̱are: \p “Yëquëre to̱meco yahuejë̱ꞌë, ñuꞌi saihuë ñuꞌiquëre pare cuiꞌne yëi ñama pë̱i yoꞌoye ñamaꞌpë paꞌija̱ꞌcohuaꞌire.” \p \v 17 Ja̱je cahuë, i̱ohuaꞌire siꞌse muꞌsere papi ti̱ꞌaëna, ¿nepi quëcoye paꞌiquëꞌni? \c 7 \s1 Israel Pa̱i Acohuaꞌire Toyaseꞌe \p \v 1 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, cuatro hui̱ñaohuaꞌipi pa̱i ñape yeja huëꞌehuë te̱ꞌtere, ë̱mëjeꞌe te̱ꞌtere, cuiꞌne ë̱së mëi te̱ꞌtere, cuiꞌne ë̱së duꞌi te̱ꞌtere nëcajë tutupi iye yejana, jai tsiayana, cuiꞌne so̱quë ñëana juꞌamaꞌquëni cajë ë̱sejë paꞌicohuaꞌire. \v 2 Ñahuë, cuiꞌne yequë hui̱ñaëre ë̱së mëi te̱ꞌtepi daina. Ja̱ë cato Maijaꞌquë huajëquërepa, sëoconi paquë pajiꞌi. Ja̱ëpi ai tutu capi, cuatro hui̱ñaohuaꞌire, yeja, jai tsiaña, coꞌa deꞌhuaja̱ꞌa tutu i̱si cua̱ñosicohuaꞌire: \p \v 3 “Coꞌaye nemaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, yeja cuiꞌne jai tsiaña, cuiꞌne so̱quë ñëaje, ja̱ yëꞌtaꞌa Maijaꞌquë sahuasicohuaꞌire i̱ohuaꞌi tsia ti̱ñare pana toya sëomaꞌpë pani.” \p \v 4-8 Cuiꞌne ja̱ maca asahuë, ciento cuarenta y cuatro mil pa̱i paꞌiyë, siꞌa Israel pa̱i, i̱ohuaꞌi tsia ti̱ñare pana toya sëo cua̱ñosicohuaꞌi, cayere. \q1 Doce mil Judá tsëcapëre, \q1 doce mil Ruben tsëcapëre, \q1 doce mil Gad tsëcapëre, \q1 doce mil Aser tsëcapëre, \q1 doce mil Neftalí tsëcapëre, \q1 doce mil Manases tsëcapëre, \q1 doce mil Simeón tsëcapëre, \q1 doce mil Leví tsëcapëre, \q1 doce mil Isacar tsëcapëre, \q1 doce mil Zabulón tsëcapëre, \q1 doce mil José tsëcapëre, cuiꞌne \q1 doce mil Benjamín tsëcapëre paꞌiyë, cayere. \s1 Pojaꞌi Ca̱ña Juꞌicohuaꞌi \p \v 9 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, jai pa̱ire siꞌa yejaña paꞌicohuaꞌipi pa̱i ñape tsëca ti̱ñe paꞌi pa̱i, cuiꞌne pa̱i ñape tsëca ti̱ñe coca cacohuaꞌire. Ja̱ohuaꞌipi ñuꞌi saihuë ti̱ñare pare, cuiꞌne yëi ñama ti̱ñare pare, ti pa̱ije cue̱cue ti̱ꞌañe peoyerepa paëꞌë. Ja̱ohuaꞌipi pojaꞌi ca̱ña juꞌicohuaꞌipi i̱ohuaꞌi jë̱ñare sehua jaꞌoje̱ paꞌyere ca̱jijë nëcahuë. \v 10 Ca̱jijë nëcajë siꞌaohuaꞌi cuihuë: \q1 Maire huasoye cato \q1 ñuꞌi saihuë ñuꞌiquërepa Maijaꞌquë, \q1 Cuiꞌne Yëi ñama tse̱ aꞌë. \m \v 11 Cajëna, ñaquëna, Maijaꞌquë hui̱ñaohuaꞌipi ñuꞌi saihuë aiohuaꞌi, cuiꞌne cuatro paꞌiohuaꞌi yërëhueja̱ꞌa nëca tëꞌija̱isicohuaꞌipi paëꞌë. Paꞌijë Maijaꞌquëre deꞌoquëre paꞌni cajë pëpajë yejare pana tsiapi pu̱ꞌpe coꞌi mejë yoꞌohuë. \v 12 Ñeje cajë: \q1 ¡Ja̱je paꞌija̱ꞌquë! Jeꞌnëna Maijaꞌquë tse̱ paꞌija̱quë, deꞌoquëre paꞌni cajë sihuaye, i̱ deꞌoyerepa yoꞌoyere sihuajë caye, ta̱ꞌñe asayepi neñere, deꞌoye yoꞌopi cuasajë i̱te sihuaye, \q1 Ëjaë api, cuasajë deꞌoyerepa sehuojë yoꞌoye, siꞌa ne ti̱ꞌa tutu paye, cuiꞌne siꞌa tutu hueꞌeye, siꞌanë. \q1 Ja̱je paꞌija̱quë. \p \v 13 Ja̱ maca aiohuaꞌi aquëpi yëꞌëre se̱jiꞌi: \p “¿Jeropi daisicohuaꞌipi icohuaꞌi pojaꞌi ca̱ña su̱ñasicohuaꞌi paꞌiyeꞌni?” \p \v 14 Cajëna, yëꞌëpi cahuë: \p “Ëjaë mëꞌëpi ta̱ꞌñe asayë.” \p Caquëna, i̱pi capi: \p “Icohuaꞌi cato jaiye ai yoꞌoye tëto saisicohuaꞌi aꞌë. Ja̱je paꞌiohuaꞌipi i̱ohuaꞌi ca̱ña jo̱ja to̱rena, Yëi ñama tsiepi pojaꞌi ca̱ñarepa ne to̱sicohuaꞌi aꞌë. \v 15 Ja̱je paꞌiohuaꞌipi Maijaꞌquë ñuꞌi saihuë ti̱ñare pare paꞌiyë. Paꞌijë muꞌseñapi, ñamiñapi Maijaꞌquë huëꞌere necaijë paꞌiyë. Paꞌijëna, ñuꞌi saihuë ñuꞌiquëre papi i̱ohuaꞌire ñacai pasipi. \v 16 Ja̱je paꞌina, yure cato ai yoꞌoye pa̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë, a̱o ëaye, oco ëaye, ë̱së ëoye, cuiꞌne jo̱sa ë̱së uyeje̱ asamaꞌpë paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 17 Yëi ñama, ñuꞌi saihuë quë̱no maca nëiquëpi yëi ñamare ñacaiyeje̱ paꞌye ñacasipi. Ja̱je yoꞌoquë paꞌiye i̱si oco co̱ñana saquë o̱cuaja̱ꞌquë api. Yoꞌoquëna, Maijaꞌquëpi i̱ohuaꞌi oiseꞌere të̱no je̱ocaija̱ꞌquë api.” \c 8 \s1 Siete Aco Si̱osico Huiꞌyoye Cuiꞌne Maꞌña Ëoco, Curi Nesico \p \v 1 Yëi ñamapi siete aco si̱osicore ne huiꞌyo maca ñahuë, maꞌtëmopi nëhui tëcahuë joꞌcuarepa je̱o nëina. \v 2 Ja̱ maca ñahuë, siete hui̱ñaohuaꞌire Maijaꞌquë ti̱ñare pare nëcajëna. Ja̱ohuaꞌina siete duruhuë̱a i̱siseꞌe pajiꞌi. \v 3 Ja̱ jeteyoꞌje yequë hui̱ñaëpi dajiꞌi, huëo së̱ maꞌña curi cuaꞌcorore daquëpi. Dani nëcapi, Maijaꞌquëre i̱sijë tëo toto ti̱ña macare pana. Nëcaquëna, jaiye i̱sipi, huëo së̱ maꞌñare curipi nesico Maijaꞌquëre i̱sijë tëo totona tëoquë ëoquëna, cuiꞌne Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌi se̱ñepi teꞌe mëijaquë caquë. \v 4 Ja̱ maꞌña picopi cuiꞌne Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌi se̱ñepi co̱ni Maijaꞌquë quëꞌrona ti̱ꞌapi, hui̱ñaëpi i̱ti maꞌña ëo cuaꞌcoro ca̱jiquë nëcaquëna. \v 5 Ja̱ maca hui̱ñaëpi Maijaꞌquëre i̱sijë tëo toto toa tara paꞌiyepi huëo së̱ maꞌña cuaꞌcorona ayapi. Ayani yejana je̱o to̱pi. Je̱o to̱ macarepa mujuë caye, ai pi̱siye, yeꞌhueye cuiꞌne yeja ñuꞌcueye pajiꞌi. \s1 Duruhuë Pi̱siye \p \v 6 Ja̱ maca siete hui̱ñaohuaꞌipi siete duruhuë̱a pacohuaꞌipi juñuꞌu cajë ne deꞌhuahuë. \p \v 7 Ja̱ maca duꞌru jui huëo hui̱ñaëpi duruhuë juisi maca sësë pe̱pi, cuiꞌne toana tsie co̱ꞌmeseꞌepi yejana to̱mepi. Ja̱ maca toaso̱ñe paꞌye yeja huahueseꞌe acopi teꞌe te̱ꞌte u huesëpi. U huesëquëna, so̱quëje̱ teꞌe u huesëpi, toaso̱ñe acopi teꞌe te̱ꞌte, cuiꞌne siꞌa taya u huesëpi. \p \v 8 Cayaye aquëpi hui̱ñaë i̱ duruhuë juisi maca, ai cu̱tihuëje̱ paꞌiopi toa tsë̱ꞌisiconi jai tsiayana je̱o dëoyeje̱ ña cua̱ñopi. Ja̱ maca toaso̱ tëꞌhuiña, jai tsiaña paꞌiyepi teꞌe tëꞌhui tsie daꞌca deꞌo nëjiꞌi. \v 9 Ja̱ maca jai tsiaña paꞌicohuaꞌi ju̱juhuë, teꞌe tëꞌhui, toaso̱ tëꞌhuiña jai tsiaña paꞌicohuaꞌipi. Cuiꞌne toaso̱ tëꞌhuiña jaiye barco paꞌiseꞌepi, teꞌe tëꞌhui ne huesëpi. \p \v 10 Toaso̱ñe aquëpi hui̱ñaë juisi maca, maꞌtëmopi jai maꞌñoco to̱mepi. To̱mequë toaso̱ tëꞌhuiña tsiaña, cuiꞌne oco co̱ña paꞌiseꞌena teꞌe tëꞌhui to̱me huesopi, toa ca̱ñarepa neꞌsuquëpi. \v 11 Ja̱ë maꞌñoco cato i̱ mami hueꞌequë pajiꞌi, Së̱jeñe. Ja̱ëpi toaso̱ tëꞌhuiña tsiaña, cuiꞌne oco co̱ña paꞌiseꞌere to̱mequë teꞌe tëꞌhui së̱je oco ne huesopi. Ja̱ doꞌire jai pa̱i ju̱juhuë. \p \v 12 Cajeseꞌe aquëpi hui̱ñaë i̱ duruhuë juisi maca, ë̱sëpi coꞌa deꞌopi, teꞌe te̱ꞌte, toaso̱ tëꞌhuiña huahueseꞌe paꞌiseꞌepi. Ñañë cuiꞌne maꞌñocohuaꞌi toaso̱ tëꞌhuiña huahueseꞌe paꞌiseꞌepi teꞌe tëꞌhui coꞌa deꞌohuë. Ja̱ maca toaso̱ tëꞌhuiña muꞌse cuiꞌne ñami paꞌiye teꞌe te̱ꞌte miañe peopi. \p \v 13 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, jai huihuere maꞌtëmojaꞌa huahuaroja̱i tutu caquëna: \p “Teayerepa iye yeja paꞌicohuaꞌi maña, merepa nejaꞌcohuaꞌi aꞌni, toaso̱ hui̱ñaohuaꞌi duruhuë̱a juni co̱ maca.” \c 9 \p \v 1 Cinco aquëpi duruhuë jui maca ñahuë, jai maꞌñocopi yejana to̱mequëna. Ja̱ë maꞌñoconi i̱sihuë, to̱me huesë coje huiꞌyocore. \v 2 Ja̱ jeteyoꞌje to̱me huesë hue̱ꞌñare huiꞌyouna, ja̱ropi pico mëjiꞌi, jai cuaꞌcoro toa suasico mëiñeje paꞌyerepa. Ja̱ro to̱me huesë cojepi pico etaquë ë̱sëre cuiꞌne iye deꞌoto nea hue̱ꞌñarepa ne huesopi. \v 3 Ja̱ picopi etahuë, pu̱ꞌsuje̱ paꞌiohuaꞌipi. Etajë siꞌa yeja hua huesëhuë. Ja̱ohuaꞌi cato pu̱ni aꞌsiye jaꞌye aꞌsi tuture i̱si cua̱ñosicohuaꞌi paëꞌë. \v 4 Ja̱ohuaꞌina cua̱ñeseꞌe pajiꞌi, taya yeja paꞌiye, cuiꞌne yejapi tayaje̱ paꞌye ña cua̱ñoñe, cuiꞌne so̱quë ñëa nejoñe pa̱ ja̱ꞌñere, coa Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌire paꞌë i̱ñoñere i̱ohuaꞌi tsia ti̱ña macare pana sëomaꞌcohuaꞌiseꞌere ne ja̱ꞌñere. \v 5 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare pa̱ire huani je̱oñere pare ë̱sesicohuaꞌi paëꞌë. Ja̱je paꞌina, coa cinco ñañëohuaꞌire aꞌsi ju̱ꞌiñe totacohuaꞌi paëꞌë. Cuiꞌne i̱ohuaꞌi totaseꞌe cato pu̱ni aꞌsiye jaꞌye aꞌsiye pajiꞌi. \v 6 Ja̱ muꞌseña cato pa̱i ju̱ꞌiñere yëja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je yëjëtaꞌa ju̱ni huesëye pa̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë, ju̱ꞌiñepi peoquëna. \p \v 7 Pu̱ꞌsu cato caballo huajo sajë ne deꞌhuaseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paëꞌë. I̱ohuaꞌi si̱opëre curi maroje̱ paꞌiore pahuë. I̱ohuaꞌi tsiapi pa̱i tsiaje̱ paꞌio pajiꞌi. \v 8 Cuiꞌne nomiohuaꞌi nañaje paꞌye hueꞌehuë. I̱ohuaꞌi cu̱jire airo yai cu̱jije paꞌye hueꞌehuë. \v 9 Cuiꞌne quë̱na juꞌi ca̱ñare su̱ñaseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paëꞌë, i̱ohuaꞌi jëa ja̱ꞌñere. Cuiꞌne i̱ohuaꞌi jaë capë̱api jai pa̱i caballo quërëcoja̱ꞌa huajo sajë huëꞌhuëjëna, pi̱siyeje̱ paꞌye pi̱sipi. \v 10 Pu̱ni ji̱comoaje̱ paꞌye hueꞌecohuaꞌi paëꞌë. Ja̱rote dahuë hueꞌecohuaꞌi paëꞌë, cinco ñañëohuaꞌire aꞌsiyere. \v 11 Pu̱ꞌsuohuaꞌire cua̱ñe ëjaë cato to̱me huesë coje hui̱ñaë pajiꞌi. Hebreo coca cato Abadón hueꞌequë pajiꞌi. Griego coca cato Apolión hueꞌequë pajiꞌi. Ja̱je cani i̱ti Nejoquë caye aꞌë, pa̱i coca cato. \p \v 12 Duꞌru macarepa ai yoꞌoye tëto sajiꞌi. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ja̱ yëꞌtaꞌa cayaye carapi. \p \v 13 Seis aquë hui̱ñaë jui maca yëꞌoseꞌe pi̱siquëna, asahuë, Maijaꞌquë quëꞌro oropi nesi totore cuatro paꞌi eyohuë̱api. \v 14 Ja̱ caye cato seis aquë hui̱ñaëni duruhuë paquëni capi, ñeje: \p “Joye saojë̱ꞌë, cuatro hui̱ñaohuaꞌire sëasicohuaꞌipi jai ya Efrautes të̱ꞌtëpa ñuꞌicohuaꞌire.” \p \v 15 Ja̱ maca i̱ti caseꞌeje̱ cuatro hui̱ñaohuaꞌire joyesicohuaꞌi paëꞌë. Ja̱ohuaꞌi cato toaso̱ñe paꞌye huahueseꞌe pa̱i paꞌicohuaꞌire huaija̱ꞌcohuaꞌipi etahuë. I̱ti hora, muꞌse, ñañë, cuiꞌne o̱metëcahuë ti̱ꞌasi maca ja̱re caquë ne deꞌhuasicohuaꞌipi etahuë. \v 16 Ja̱ maca deꞌhue se asahuë, doscientos millones soldado pa̱i paꞌiye, caballore tuijë huajo sacohuaꞌi. \p \v 17 Ja̱je paꞌye ñahuë, ca̱ni ñañeje paꞌye caballohuaꞌire. I̱ohuaꞌire tuicohuaꞌi cato coti saihuë̱are toaje̱ paꞌyere papi su̱ñasicohuaꞌi paëꞌë, i̱ohuaꞌi jëa ja̱ꞌñe. Ja̱je paꞌyepi ma ja̱ꞌñe, yeque ñaꞌjo quëꞌye cuiꞌne yeque së̱ꞌñojaꞌiñe pajiꞌi, azufreje̱ paꞌye. Caballohuaꞌi cato airo yai si̱opëje̱ paꞌye hueꞌecohuaꞌi paëꞌë. Ja̱je paꞌiohuaꞌi yëꞌopo̱api toa, pico, cuiꞌne së̱ꞌño ja̱ꞌñe azufre etapi. \v 18 Ja̱ maca toaso̱ñe paꞌye huahueseꞌe pa̱i paꞌicohuaꞌi teꞌe tëꞌhui ju̱juhuë, caballo yëꞌopo̱ajaꞌa toaso̱ñe paꞌye coꞌayerepa: toa, pico, cuiꞌne së̱ꞌño ja̱ꞌñe etasi doꞌire. \v 19 Ja̱ caballohuaꞌi cato i̱ohuaꞌi yëꞌopo̱are cuiꞌne i̱ohuaꞌi ji̱comoare tutu pahuë. I̱ohuaꞌi ji̱comoa cato a̱ña si̱opë̱aje paꞌye pajiꞌi. Ja̱pi pa̱ire coꞌaye nehuë. \p \v 20 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ja̱ ju̱ꞌi dahuëna ju̱ꞌimaꞌcohuaꞌi cato coꞌaye yoꞌoye je̱omaꞌpë huatiohuaꞌire tuiyere, deꞌhuaseꞌere oro, po curi, bronce hueꞌyosi quë̱na, cuiꞌne so̱quë deꞌhuaseꞌere se̱ñere je̱omaꞌpë paëꞌë. Asa maꞌñere, ñamaꞌcohuaꞌini, cuiꞌne cuꞌi maꞌñere se̱jë paëꞌë. \v 21 Cuiꞌne je̱omaꞌpë paëꞌë, pa̱ire huani je̱añe, pa̱ire dahuë neñe, nomiohuaꞌire coa yoꞌojë paꞌiye, cuiꞌne coꞌamaña ñañe. \c 10 \s1 Hui̱ñaëpi Toya Pëpë Aꞌriconi Tu̱nasiconi Ca̱jipi \p \v 1 Ja̱ maca ñahuë, yequë hui̱ñaëre tutu quëꞌipi maꞌtëmopi cajequëna, siriopi ca̱ꞌnesiquëpi. I̱ si̱opë cato naꞌñamequëpi caꞌhuaro pu̱asiquë pajiꞌi. Cuiꞌne i̱ tsia cato mia merepa miaco pajiꞌi, ë̱sëje̱ paꞌio. Cuiꞌne i̱ nëcañoaje toa tsë̱ni nëcaseꞌeje̱ paꞌye pajiꞌi. \v 2 Aꞌri toya pëpë huiꞌyosiconi ca̱jipi. Ca̱jiquëpi i̱ ëja te̱ꞌte quë̱o jaꞌhuapi jai tsiayana se ti̱topaquë, i̱ ari te̱ꞌte quë̱o jaꞌhuapi yejana tsaꞌcu papi. \v 3 Ja̱ maca tutu cuipi, airo yai jaiquërepa cayeje̱ paꞌyerepa. I̱ cuisi maca mujuë cayeje̱ paꞌyerepa siete yëꞌo tuturepa cajëna, asahuë. \v 4 Siete yëꞌo tuturepa ca to̱si maca toyaraꞌhuë. Ja̱ caseꞌere toyasiꞌi caquë yoꞌoquëna, maꞌtëmopi capi, yëꞌëre: \p “Coa asajë̱ꞌë, mëꞌëseꞌe. Toyamaꞌë paꞌijë̱ꞌë, siete yëꞌo tuturepa caseꞌe.” \p \v 5 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, jai tsiayana cuiꞌne yejana ti̱to pasiquëpi hui̱ñaëpi i̱ ëja te̱ꞌte jë̱tëpi maꞌtëmona mëñe nëoquë \v 6 ti pani huesëquëre pana, yeja, maꞌtëmo, jai tsiaña, cuiꞌne siꞌaye i̱ote paꞌiye nesiquëre pana se ca coꞌija̱i care payë caquë ñeje capi: \p “Yeque tsoe ute co̱ñe peoji. \v 7 Siete aquë hui̱ñaë duruhuë jui maca ti̱ꞌasipi, Maijaꞌquë yahue cuasa nëoseꞌe payepi, i̱ joꞌya i̱te quëacaicohuaꞌire i̱ ca nëoseꞌeje̱ paꞌye.” \p \v 8 Ja̱ maca asahuë, maꞌtëmopi yëꞌë asasi yëꞌopi ca co̱quëna, ñeje: \p “Sani i̱jëꞌë, aꞌri toya pëpë huiꞌyosiconi jai tsiayana, cuiꞌne yejana ti̱to paquë hui̱ñaë ca̱jiconi.” \p \v 9 Caëna, sani hui̱ñaëre se̱iꞌë, aꞌri toya pëpëre i̱sija̱quë caquë. Se̱ina, i̱pi capi, yëꞌëre: \p “Ico, i̱ni a̱ijëꞌë, mëꞌë yëꞌopo cato payaoje̱ paꞌio pasipi. Ja̱je paꞌisicotaꞌa mëꞌë ë̱tatuꞌuna së̱jeco po̱nëjaꞌcoa.” \p \v 10 Caëna, hui̱ñaë ca̱jicore i̱ni aꞌri toya pëpë a̱ëꞌë. A̲i maca yëꞌëre cato sa̱ijaꞌico payaoje̱ paꞌiorepa pajiꞌi. Ja̱je paꞌisicotaꞌa ë̱tatuꞌuna së̱jecorepa deꞌopi. \v 11 Ja̱ maca yëꞌëre cahuë: \p “Ti̱jupë pa̱i daripë̱a paꞌicohuaꞌire, cuiꞌne yequë coca cacohuaꞌire, cuiꞌne yequë yejaña paꞌicohuaꞌire, cuiꞌne pa̱i ëjaohuaꞌire quëaye paꞌiji, Maijaꞌquë cayere.” \c 11 \s1 Caya Quëacaicohuaꞌi \p \v 1 Ja̱ maca yëꞌëre ca̱të tarapëje̱ paꞌioni cue̱cueja̱ꞌcore i̱sihuë. I̱sini cahuë: \p “Huëni Maijaꞌquë huëꞌere i̱na i̱si toto saihuëre, cuiꞌne i̱ote paꞌijë se̱cohuaꞌire cue̱cuejë̱ꞌë. \v 2 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare cue̱cuemaꞌë paꞌijë̱ꞌë, hueꞌse deꞌototaꞌa. Ja̱ro cato Maijaꞌquëre se̱maꞌcohuaꞌina i̱si sito aꞌë. Ja̱ohuaꞌipi siꞌa deꞌo daripë tsaꞌcu huesoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, cuarenta y dos ñañëohuaꞌire. \v 3 Ja̱ maca yëꞌëpi cayaohuaꞌire oicohuaꞌi su̱ñañeje paꞌyere su̱ñasicohuaꞌini jëjo saoja̱ꞌquë aꞌë, yëꞌë aye quëaja̱ꞌcohuaꞌire mil doscientos sesenta muꞌseña.” \p \v 4 Icohuaꞌi caya quëacohuaꞌi cato siꞌa yeja Ëjaërepa ti̱ñare pare nëcajë paꞌicohuaꞌi paëꞌë. Ja̱ohuaꞌi cato caya olivo so̱quë ñëaꞌë, cuiꞌne caya sotonoa toa tsë̱ꞌiseꞌe pajiꞌi. \v 5 Pa̱ipi ja̱ohuaꞌire coꞌaye yoꞌoñuꞌu cajë yoꞌocohuaꞌi paꞌito coa yëꞌopopi toa sëco ëo huesocohuaꞌi aꞌë, ti peo hue̱ꞌñarepa. Ja̱je ne hue̱a cua̱ñoñe paꞌiji, i̱ohuaꞌire sa̱ñope yoꞌocohuaꞌi. \v 6 Ja̱ohuaꞌi cato Maijaꞌquë coca quëa macaja̱ꞌa ocoye pa̱ ja̱ꞌñere ne tutu pacohuaꞌi paëꞌë, cuiꞌne ocoje̱ tsie po̱na tutu pacohuaꞌipi yeja pa̱ire coa siꞌaye ai yoꞌoye necohuaꞌi paëꞌë, i̱ohuaꞌi yëyeje̱ paꞌye. \v 7 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱ohuaꞌi quëaye saosi maca, to̱me huesë cojepi nëtë mëoni huajëyaꞌye paꞌipi jaiquë aipi ja̱ohuaꞌire quëco huesoni, tse̱ani huani je̱api. \v 8 Huani je̱aëna, i̱ohuaꞌi ca̱pë̱a jai daripë maꞌñare je̱ocoseꞌepi u̱ijaꞌcoa, Ëjaëre que̱si daripëre. Ja̱ro cato Sodoma, cuiꞌne Egípto hueꞌyosi daripë aꞌë, coꞌa daripë paꞌi doꞌire. \v 9 Ja̱je je̱ocosi ca̱pë̱api toaso̱ muꞌseña cuiꞌne jopoja̱ꞌa u̱ina, siꞌaohuaꞌi maña ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ti̱ pa̱i, yequë coca cacohuaꞌi, cuiꞌne yequë daripë̱a paꞌicohuaꞌi, siꞌa yejaña paꞌicohuaꞌi ñajëtaꞌa ta̱maꞌpë paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, coe doꞌire. \v 10 Iye yeja paꞌicohuaꞌi cato ai sihuaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, ja̱ohuaꞌi ju̱ꞌisi doꞌire. Ja̱je paꞌina, pa̱i ñape sa̱ꞌñe coꞌamaña i̱sija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Maijaꞌquë coca quëajë i̱ohuaꞌire jo̱sa yoꞌosicohuaꞌipi peojëna, ja̱je sihuaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 11 Ja̱je sihuajëtaꞌare toaso̱ muꞌseña joporepa paꞌi maca Maijaꞌquëpi cuiꞌnaohuaꞌini huëo co̱pi. Ja̱ maca siꞌaohuaꞌi i̱ohuaꞌire ñasicohuaꞌi quëquë huesëhuë. \v 12 Ja̱ maca cayaohuaꞌi quëacaicohuaꞌipi asahuë, tutu maꞌtëmopi yëꞌoseꞌe ñeje caquëna: \p “Mëijëꞌë, i̱ñona.” \p Siꞌaohuaꞌi i̱ohuaꞌire pë̱icohuaꞌi ñajëna, sirioja̱ꞌa maꞌtëmona mëni huesëhuë. \v 13 Ja̱ maca yeja ñuꞌcueo. Ñuꞌcuecona, jai daripëpi diez te̱ꞌña huata to̱meo. Huata to̱mecona, siete mil pa̱i ju̱juhuë. Ja̱ maca huajëcohuaꞌi nëasicohuaꞌipi quëquë huesëni Maijaꞌquë maꞌtëmo paꞌiquëre deꞌoquëre paꞌni cajë yoꞌohuë. \p \v 14 Ñeje tëto sajiꞌi, cayaye nejoñe aye. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ja̱ yëꞌtaꞌa toaso̱ñe aco tëto saiye carapi, ti̱taja̱ꞌcoa. \s1 Siete Duruhuë Acore Juiseꞌe \p \v 15 Siete aquë hui̱ñaë i̱ duruhuë juisi maca asahuë, maꞌtëmopi tutu yëꞌo cajëna, ñeje: \q1 Iye yeja yure cato \q1 Mai Ëjaë cuiꞌne i̱ Cristo cua̱ñeñere paꞌiji. \q1 Ja̱je paꞌina, i̱pi caraja̱iñe peoyerepa cua̱ñequë paꞌija̱ꞌquë api. \m \v 16 Ja̱ maca veinticuatro aiohuaꞌipi Maijaꞌquë ña hue̱ꞌñare pare cua̱ñejë ñuꞌi saire ñuꞌicohuaꞌipi Maijaꞌquëre deꞌoquëre paꞌni cajë i̱ohuaꞌi tsiapi yejare pana në mejë yoꞌohuë, i̱ni ai cuasajë. \v 17 Ñeje cajë yoꞌohuë: \q1 Deꞌoji. Ëjaë mëꞌëre pëpayë, \q1 Siꞌaye paꞌire pare. \q1 Yure, cuiꞌne tsoeje̱ paꞌiquëre pare, \q1 Ja̱je paꞌipi yure siꞌa mëꞌë tuturepa i̱ni \q1 Cua̱ñe huëoquëre iye yeja. \q1 \v 18 Iye yeja pa̱i cato mëꞌëre pë̱ꞌë. \q1 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌë pë̱i muꞌsere papi ti̱ꞌapi. \q1 Ti̱ꞌaëna, yure cato ju̱ꞌisicohuaꞌire i̱ohuaꞌi yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye ñaquë ca deꞌhuaja̱ꞌquë aꞌë, mëꞌë. \q1 Ca deꞌhuaquë mëꞌë joꞌyaohuaꞌire i̱sija̱ꞌquë aꞌë, deꞌhuacaisi coꞌamañare. \q1 Ja̱je mëꞌë i̱sija̱ꞌquë aꞌë, mëꞌëre quëacaicohuaꞌire. \q1 Mëꞌëna i̱sisicohuaꞌire, ëjaëre papi cajë nuñerepa sehuojë paꞌicohuaꞌire, \q1 Siꞌahuaꞌire, aiohuaꞌire pa̱nitaꞌa tsi̱reje̱. \q1 Iye yeja pa̱ire nejocohuaꞌi paꞌisicohuaꞌire cato mëꞌëpi nejojaꞌquë aꞌë. \m Ja̱je paꞌina, deꞌoji, mëꞌëre cayë. \p \v 19 Ja̱ maca Maijaꞌquë huëꞌe maꞌtëmo paꞌicopi huiꞌyona, ja̱rote pajiꞌi, Maijaꞌquë maire huajëye ca nëoseꞌe deꞌhuaseꞌepi. Ja̱ maca mujuë yeꞌhueyeje̱ paꞌye, ai pi̱siye, mujuë ai cayeje̱ paꞌye, yeja ñuꞌcueye cuiꞌne sësë carapë̱a to̱meñe pajiꞌi. \c 12 \s1 Nomio Cuiꞌne Jai Pëꞌëje̱ Paꞌi Yoꞌoseꞌe \p \v 1 Ja̱ maca jaiye maꞌtëmopi i̱ñoñere ñahuë. Ñaquëna, teꞌo nomio ë̱së miañeje paꞌyere ca̱ꞌnesico pacoꞌë, juꞌi ca̱ ca̱ꞌneñeje paꞌye. Ja̱je paꞌiopi ñañëni meñe tsaꞌcu paco pacoꞌë, cuiꞌne doce maꞌñocopi i̱o si̱opë pu̱asico pacoꞌë. \v 2 Ja̱je paꞌiopi tsi̱ ë̱tapë pacoꞌë. Paꞌiopi tsi̱ co̱a huëoni aꞌsi ju̱ꞌio, ai cuio. \v 3 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, maꞌtëmona yequë ñaiquëna. Ñaiquëna, jai pëꞌëje̱ paꞌipi majaꞌiquëpi, siete si̱opë̱a hueꞌequëpi, diez ca̱johuëa hueꞌequëpi, cuiꞌne i̱ti si̱opë̱a ñape maro pu̱ꞌiñe pajiꞌi. \v 4 Ja̱je paꞌipi i̱ ji̱comopi toaso̱ tëꞌhuiña maꞌñocohuaꞌi paꞌiyere teꞌe te̱ꞌte maꞌñocohuaꞌire yejana ne darëpi. Ja̱ëpi nomio tsi̱ co̱asiꞌi caco yoꞌo ti̱ñare pana nëca dani utepi, co̱asi maca tsihuaꞌëre a̱siꞌi caquë. \v 5 Ja̱ maca nomiopi tsihuaꞌëni co̱ao, siꞌa yejaña paꞌicohuaꞌire quë̱na tarapëpi ca̱jiquë cua̱ñejaꞌquëni. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱o mamaquëre cato sioni Maijaꞌquë quëꞌrona i̱ ñuꞌi saihuë quëꞌrona sahuë. \v 6 Sarena, nomiopi cue̱ne yejana catio. Maijaꞌquë i̱ote caquë necai sitona, i̱ote mil doscientos sesenta muꞌseña a̱ojë paja̱ꞌtona. \p \v 7 Ja̱ jeteyoꞌje ai uihuaye pajiꞌi, maꞌtëmopi. Paꞌina, hui̱ñaë Miguelpi cuiꞌne i̱ hui̱ñaohuaꞌi co̱ni jai pëꞌëje̱ paꞌire cuiꞌne i̱ hui̱ñaohuaꞌire uihuahuë. \v 8 Ja̱je uihuajë jai pëꞌëje̱ paꞌire cuiꞌne i̱ hui̱ñaohuaꞌire quëcorena, i̱ohuaꞌi paꞌija̱ꞌto maꞌtëmo peoquëna, \v 9 ja̱ maca jai pëꞌëje̱ paꞌire cuiꞌne i̱ hui̱ñaohuaꞌire yejana je̱o to̱huë, tsoe hue̱ꞌña a̱ñare, huati cuiꞌne Satanás hueꞌequëre, siꞌa yeja pa̱ire cosoquëre. \p \v 10 Ja̱ maca asahuë, maꞌtëmopi tutu ñeje caquëna: \p “Maijaꞌquë doꞌijëre ñamiñapi, cuiꞌne muꞌseñapi Maijaꞌquë ña hue̱ꞌñana sa̱ñope caquë paꞌisiquëre eto saosi doꞌire yuretaꞌa ti̱ꞌare papi, huaso maca, Maijaꞌquë siꞌa tutu quëꞌire papi cua̱ñe maca, Jesucristo cua̱ñe Ëjaërepa paꞌi maca. \v 11 Maijaꞌquë doꞌijë, cato Yëi ñama tsiepi cuiꞌne Maijaꞌquë coca cayeje̱ paꞌye nuñerepa i̱ohuaꞌi paꞌiseꞌepi co̱ni mënare quëcohuë. Ja̱je paꞌina, i̱ohuaꞌi paꞌiye nejoñe caꞌraye pa̱huë. Pa̱jë coa ai jerepa ju̱junije ju̱juñuꞌu, cuasahuë. \v 12 Sihuajë̱ꞌë, maꞌtëmo paꞌicohuaꞌi. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare teayerepa yeja paꞌicohuaꞌi maña, cuiꞌne jai tsiaya paꞌicohuaꞌi, huati mësaru quëꞌrona cajepi pë̱titesiquëpi i̱te nejoñe jaꞌyere paꞌina, ñaquë.” \p \v 13 Jai pëꞌëje̱ paꞌipi yejana je̱o to̱siquëpi paꞌi ña jujani tsihuaꞌëre co̱asiconi huajo huëopi. \v 14 Ja̱je huajo huëouna, nomiore jai huihue care i̱sihuë, i̱o jaꞌjëco cue̱ne yejana i̱o quëꞌrona sai ja̱ꞌñere, a̱ña peo hue̱ꞌñana soꞌona. Ja̱rona toaso̱ o̱metëca jopore paja̱ꞌa a̱ojëna, paꞌija̱ꞌcopi saija̱ꞌcoa. \v 15 Ja̱je paꞌina, a̱ñapi nomiore i̱o yëꞌopo siso etosi ocopi tsiaya neni coꞌje me to̱siꞌi caco yoꞌocona, \v 16 nomiore yejapi co̱caio jai pëꞌëje̱ paꞌi oco neseꞌere peo hue̱ꞌñarepa yaꞌani nëo hueso. \v 17-18 Ja̱je yoꞌosi maca jai pëꞌëje̱ paꞌipi ai pë̱ti huëopi, nomiore. Ja̱je paꞌina, i̱o tsëcapëre Maijaꞌquë cua̱ñeseꞌe sehuocohuaꞌire, Jesucristo quëaseꞌere nuñerepa coca tuicohuaꞌire uihuasiꞌi caquë sajiꞌi. \c 13 \s1 Cayahuaꞌi Huajëyaꞌye Paꞌiohuaꞌi \p \v 1 Jai tsiaya mejahuëre nëcaquë ñahuë, jai tsiayapi huajëyaꞌye paꞌipi etani tu̱maquëna, siete si̱opë̱a, cuiꞌne diez ca̱johuëa quëꞌipi, ca̱johuëa ñape maro pu̱ꞌiñe pajiꞌi, cuiꞌne i̱ si̱opë̱are Maijaꞌquëre cueꞌcuejë Maijaꞌquë mamire sëoseꞌere hueꞌeye pajiꞌi. \v 2 Iquë huajëyaꞌye paꞌi yëꞌë ñasiquë cato airo yaije̱ paꞌi pajiꞌi. Ja̱je paꞌipi oso quë̱oje paꞌye hueꞌepi, cuiꞌne i̱ yëꞌopore jai yai yëꞌopoje̱ paꞌiore hueꞌepi. Ja̱je paꞌina, jai pëꞌëje̱ paꞌipi i̱ tuture, i̱ cua̱ñequë ñuꞌi hue̱ꞌñare, cuiꞌne ëjaë cua̱ñequë paꞌiyere i̱sipi. \v 3 Iquë huajëyaꞌye paꞌi si̱opë̱a acopi teꞌo jai aꞌsio ai pajiꞌi. Paꞌiona, pa̱ipi ñajë ju̱ꞌijaꞌquë api cajë ñasicohuaꞌitaꞌare jaꞌju huesësico pacoꞌë. Ja̱je paꞌipi coꞌyasi doꞌire pa̱ipi ña quëquëni i̱na tui huëohuë. \v 4 Ja̱ maca jai pëꞌëje̱ paꞌire huajëyaꞌye paꞌire ëjaëre papi cuasajë se̱iꞌë, huajëyaꞌye paꞌire tutu i̱sisi doꞌire. Ja̱je cuiꞌne i̱ti tutu i̱si cua̱ñosiquëreje̱ se̱iꞌë, ñeje cajë: \p “¿Nepi iquëje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyeꞌni? ¿Nepi i̱te uihua ti̱ꞌañe paꞌiquëꞌni?” \p \v 5 Jaiye Maijaꞌquëre sa̱ñope caja̱ꞌa coca i̱si cua̱ñosiquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌipi cuarenta y dos ñañëohuaꞌire cua̱ñejaꞌquë pajiꞌi. \v 6 Ja̱je paꞌipi ñeje yoꞌopi: Maijaꞌquëre sa̱ñope capi, i̱ deꞌo hue̱ꞌñare coꞌaye capi, cuiꞌne maꞌtëmo paꞌicohuaꞌireje̱ coꞌaye capi. \v 7 Cuiꞌne Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌire sa̱ñope uihuaquë ñese quëco ja̱ꞌñe i̱si cua̱ñosiquë pajiꞌi, cuiꞌne siꞌa pa̱i, tsëcapë̱a paꞌicohuaꞌire, siꞌa pa̱i yequë coca cacohuaꞌire, cuiꞌne siꞌa yejaña paꞌicohuaꞌire cua̱ñejaꞌa tutu i̱si cua̱ñosiquë pajiꞌi. \v 8 Ja̱je paꞌini siꞌaohuaꞌi iye yeja paꞌicohuaꞌi i̱ohuaꞌi mami yeja deꞌhuamaꞌnë Yëi ñama ai yoꞌoquë ju̱ꞌisiquë paꞌiye toya pëpëna toyamaꞌcohuaꞌiseꞌe ja̱ëre se̱iꞌë. \p \v 9 Ca̱joro hueꞌecohuaꞌi pani asajë̱ꞌë. \v 10 Co hue̱ꞌña tse̱ani saja̱ꞌcohuaꞌire ña nëosicohuaꞌire cato ja̱re tse̱ani co hue̱ꞌñana saja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Huaꞌtipi huaija̱ꞌcohuaꞌire ña nëosicohuaꞌire cato ja̱re huaꞌtipi huani je̱ojaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je paꞌina, Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌi cato quëcocaiyere, cuiꞌne Maijaꞌquë paꞌire paji cuasayere paye paꞌiji, quëco ti̱ꞌajaꞌcohuaꞌi. \p \v 11 Ja̱ jeteyoꞌje yequëre huajëyaꞌye paꞌire ñahuë, yejapi etaquëna. Ja̱ë cato caya ca̱johuëa hueꞌequë pajiꞌi, yëi ñama ca̱johuëaje paꞌyere. Ja̱je paꞌitaꞌa jai pëꞌë cayeje̱ paꞌye caquë pajiꞌi. \v 12 Ja̱je paꞌipi duꞌru macarepa etasiquë huajëyaꞌye paꞌi tutuje̱ paꞌyere paquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌipi duꞌru etasiquë ña hue̱ꞌñana siꞌaohuaꞌire yeja paꞌicohuaꞌire cua̱ñepi, duꞌru macarepa etasiquëni ai cuasajë i̱re papi cajë, jai aꞌsio aire hueꞌesiquëpi jaꞌjusiquëni se̱jëꞌë caquë. \v 13 Cuiꞌne jaiye pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñe yoꞌopi. Yoꞌoquë pa̱i ña hue̱ꞌñana maꞌtëmopi yejana toa to̱meñe ne i̱ñoquë yoꞌopi. \v 14 Duꞌru macarepa etasiquë huajëyaꞌye paꞌi ña hue̱ꞌñana yoꞌo i̱ño ja̱ꞌñe i̱siseꞌepi yoꞌoquë iye yeja paꞌicohuaꞌire cosopi. Cosoquë cua̱ñepi, duꞌru etasiquëje̱ paꞌire nejëꞌë caquë, huaꞌti totasiquëtaꞌa ja̱ yëꞌtaꞌa huajëquë paꞌiyeje̱ paꞌire. \v 15 Maijaꞌquë ë̱semaꞌë paꞌina, cayaye aquë etasiquë huajëyaꞌye paꞌipi pa̱i deꞌhuasiquëna, tutu i̱sipi, duꞌru aquëje̱ paꞌire nesiquëna. Ja̱je i̱sina, yëꞌequë, cuiꞌne coca caquë paꞌi, yecohuaꞌire i̱te doꞌre jaꞌruni se̱maꞌcohuaꞌire huani je̱ojëꞌë, cua̱ñepi. \v 16 Yequeje̱ cuiꞌne yoꞌopi, siꞌaohuaꞌire aꞌricohuaꞌire, jaicohuaꞌire, jaiye coꞌamaña pacohuaꞌire, coꞌamaña peocohuaꞌire, deꞌoye paꞌicohuaꞌire, joꞌyaohuaꞌire, ëja te̱ꞌte jë̱tëna pa̱nitaꞌa tsia ti̱ñare pana toyaye paꞌiji, caquë. \v 17 Ja̱je paꞌina, huajëyaꞌye paꞌi mamire, pa̱nitaꞌa i̱ mamire cue̱cueyere toyamaꞌcohuaꞌi pani coꞌamaña hueroyeje̱ ti peopi. Cuiꞌne se yoꞌoyeje̱ peopi, curiquë nesiꞌi caquë. \v 18 Iye cato ai ta̱ꞌñe cuasaye asa ti̱ꞌañe pajiꞌi. Asa ti̱ꞌaquëpi cuasarepa caye pajiꞌi, huajëyaꞌye paꞌi mamire cue̱cueni toyaseꞌere. Ja̱ cue̱cueseꞌe cato pa̱i mami cue̱cueseꞌe aꞌë. Ja̱ cue̱cueseꞌe cato seiscientos sesenta y seis aꞌë. \c 14 \s1 144.000 Pa̱i Jë̱jëñe \p \v 1 Ñahuë, Yëi ñamare Sión cu̱tihuëre nëina. Ja̱rote i̱ ja̱ꞌre co̱ni paëꞌë, ciento cuarenta y cuatro mil pa̱i. I̱ohuaꞌi tsia ti̱ñarepa Yëi ñama mamipi cuiꞌne i̱ pëca jaꞌquë mamipi toyasicohuaꞌipi. \v 2 Ja̱ jeteyoꞌje asahuë, maꞌtëmopi jai jupo pi̱siyeje̱, mujuë ai tutu tëꞌcana pi̱siyeje̱, cuiꞌne jai pa̱i ta̱ꞌtëpe̱ pë̱a ta̱ꞌtëjëna, pi̱siyeje̱ paꞌye pi̱siquëna. \v 3 Ja̱je pi̱siquëna, ja̱ohuaꞌipi huajë jë̱jëñere jë̱jëhuë, i̱ti cua̱ñequë ñuꞌi saihuë ti̱ñare pana, cuatro paꞌiohuaꞌi ña hue̱ꞌñana, cuiꞌne aiohuaꞌi ña hue̱ꞌñana. Ja̱ jë̱jëñere cato ja̱ ciento cuarenta y cuatro mil paꞌicohuaꞌiseꞌe yeꞌyesicohuaꞌi aꞌë. \v 4 Icohuaꞌi cato nomiohuaꞌire yoꞌoye, siꞌsi deꞌoye pa̱sicohuaꞌipi, deꞌocohuaꞌire paꞌë. Ja̱je paꞌiohuaꞌipi Yëi ñamaseꞌere tuiyë, coa siꞌa hue̱ꞌña i̱ sai hue̱ꞌñaje. Ja̱ohuaꞌi cato yeja paꞌicohuaꞌini huasosicohuaꞌipi paꞌiyë, duꞌru quë̱iseꞌeje̱ paꞌyere Maijaꞌquëna, cuiꞌne Yëi ñamana i̱sisicohuaꞌipi. \v 5 Icohuaꞌi cato ti coso coca camaꞌcohuaꞌirepa paëꞌë. Ja̱je paꞌina, ja̱ohuaꞌire tayocohuaꞌi aꞌë ca ti̱ꞌañe ti peoji. \s1 Toaso̱ Hui̱ñaohuaꞌi Quëaseꞌe \p \v 6 Ja̱ maca ñahuë, yequë hui̱ñaëre maꞌtëmojaꞌa huahuaquë saina, iye yeja paꞌicohuaꞌire siꞌaohuaꞌire yequë pa̱ire, ti̱ coca cacohuaꞌire cuiꞌne siꞌa yejaña paꞌicohuaꞌire ti pani huesë cocare quëasiꞌi caquë. \v 7 Ja̱je paꞌipi tutu capi, ñeje: \p “Maijaꞌquëre caꞌrajë̱ꞌë. Deꞌoquëre paꞌni cajë sihuajë̱ꞌë, i̱seꞌere. Tsoe ti̱ꞌapi, pa̱i ñape yoꞌoseꞌe ñaquë sa̱i deꞌhuaja̱ꞌa muꞌse.” \p \v 8 Ja̱ maca cayaye aquëpi hui̱ñaë capi, ñeje: \p “Tsoe nejosicoa, jai Babilonia. Tsoe nejosicoa, pa̱i mañare iye yeja paꞌicohuaꞌire i̱o coꞌaye yëyepi o̱cua cuepasio.” \p \v 9 Ja̱ maca toaso̱ñe aquë hui̱ñaëpi ai tutu capi, ñeje: \p “Pa̱ipi huajëyaꞌye paꞌini, cuiꞌne i̱je paꞌire deꞌhuasiquëni, deꞌoquëre paꞌni cuasajë ñajë sihuacohuaꞌire, cuiꞌne jë̱tëna pa̱nitaꞌa tsiana i̱ ayere toya cua̱ñosicohuaꞌire cato, \v 10 Maijaꞌquë pë̱i siꞌse së̱je co̱nore u̱cuja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, coꞌayere pare, i̱ pë̱i ne deꞌhuaseꞌere. Ja̱je ai yoꞌoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, toa cuiꞌne, azufre co̱ni tsë̱ꞌi sitona Maijaꞌquë hui̱ñaohuaꞌi, cuiꞌne Yëi ñama ña hue̱ꞌñana. \v 11 I̱ohuaꞌi tsë̱ꞌi sitore pana ujë ai yoꞌojëna, pico mëiñe jeꞌnëna mëio nëijaꞌcoa, siꞌa muꞌseñapi, cuiꞌne siꞌa ñamiñapi, pëa huajëye ti peojë. Ja̱re ja̱je paꞌija̱jë huajëyaꞌye paꞌire, cuiꞌne i̱je paꞌire deꞌhuasiquëre se̱jë, cuiꞌne i̱ mami ayere toya cua̱ñosicohuaꞌire. \v 12 Iye cato Maijaꞌquë pa̱i i̱ cua̱ñeseꞌe sehuocohuaꞌire, cuiꞌne Jesure nuñerepa tuicohuaꞌire yëhuoye aꞌë, quëcojë yoꞌo jujamaꞌpë paꞌiye aꞌë.” \p \v 13 Ja̱ maca asahuë, maꞌtëmopi yëꞌoseꞌe yëꞌëre caquëna: \p “Toyajë̱ꞌë, iyere: ‘Sihuaye paꞌiji, iye macapi se̱ña maca Ëjaë ja̱ꞌre tsioni ju̱ꞌisicohuaꞌi cato.’ Ja̱je paꞌiji caji, Maijaꞌquë joyopi. Ja̱ohuaꞌi cato i̱ohuaꞌi yoꞌoyere ne tëjini pëa huajëja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, i̱ohuaꞌi neseꞌe ja̱ꞌre co̱ni.” \s1 Yeja Coꞌamaña Tëaye \p \v 14 Ja̱ maca ñahuë, teꞌire Jesuje̱ paꞌipi, Pa̱i Mamaquë hueꞌyosiquëje̱ paꞌire, pojaꞌi sirio ë̱mëjeꞌna jaꞌrusiquëpi ñuꞌina. Ja̱ë cato orore paseꞌe nesi marore pu̱ꞌiquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌipi huaꞌti caꞌhuarore ai jë̱jësë̱core pani ca̱jipi. \v 15 Ca̱jiquëna, Maijaꞌquë huëꞌepi yequë hui̱ñaëpi etapi. Etani ai tutu cuiquë capi, siriore ñuꞌiquëre: \p “Mëꞌë huaꞌti caꞌhuarore meñe jua coꞌi meni tëajë̱ꞌë. Tsoe ti̱ꞌapi, i̱ti tëa macarepa. Ja̱je paꞌina, yeja paꞌiye quere huesëpi.” \p \v 16 Ja̱ maca siriore ñuꞌiquëpi i̱ tëacopi yejana meñe jua coꞌi meni yeja paꞌiyere tëapi. \p \v 17 Ja̱ jeteyoꞌje ñaquëna, yequë hui̱ñaëpi Maijaꞌquë huëꞌe maꞌtëmo paꞌicopi etani huaꞌti caꞌhuaro ai jë̱jësë̱coni ca̱jiquë sajiꞌi. \v 18 Ja̱ maca yequë hui̱ñaëpi etapi, Maijaꞌquëre i̱sijë tëo toto quëꞌropi. Ja̱ë cato toare cua̱ñe tutu paquë pajiꞌi. Ja̱ëpi tutu cuipi, huaꞌti caꞌhuaro ca̱jiquëre ñeje caquë: \p “Mëꞌë huaꞌti caꞌhua jë̱jësë̱copi meñe jua coꞌi meni cuiyaꞌi jure tëajë̱ꞌë. Tsoe yaꞌji sapi, yeja paꞌiye.” \p \v 19 Ja̱je ca maca hui̱ñaëpi i̱ huaꞌti caꞌhuaropi iye yejana se yaꞌcue coꞌija̱ni cuiyaꞌi jure tëapi, iye yeja cuiyaꞌi tsi̱ña ayere. Tëani ja̱ maca ayapi, jai cuaꞌcorona tsaꞌcu joꞌa sao ja̱ꞌñere. Ja̱ yoꞌoye cato i̱ñoji, Maijaꞌquë pa̱ire siꞌse ja̱ꞌñere coꞌayere papi. \v 20 Jai daripë hueꞌsena cuiyaꞌi tsaꞌcu joꞌa huesoseꞌe pajiꞌi. Ja̱ro jai cuaꞌcoropi tsiere paseꞌe etapi. I̱o hua̱iñe cato caballo yëꞌopo sëa macare paja̱ꞌa hua̱iñe pajiꞌi, cuiꞌne i̱o jaiyepi pajiꞌi, trecientos kilómetros paꞌi jaira. \c 15 \s1 Hui̱ñaohuaꞌipi Siete Paꞌye Tëjiyerepa Ai Yoꞌo Ja̱ꞌñere Paye \p \v 1 Maꞌtëmore ñaquë ñahuë, yeque jaiye huajëyaꞌye paꞌye i̱ñoñere: Siete hui̱ñaohuaꞌipi siete tëjiyerepa ai yoꞌo ja̱ꞌñere pajëna, ñahuë. Ja̱ yoꞌoyepi Maijaꞌquë pë̱i yoꞌo tëji ja̱ꞌñe pajiꞌi. \p \v 2 Ñahuë, cuiꞌne jai jairaje̱ paꞌiopi toapi paꞌiyeje̱ paꞌiotaꞌa ña etoja̱i yejare, ja̱o jai jairaje̱ paꞌio, tsi̱ña deꞌhuaje̱ paꞌio, coꞌsijaꞌico yëꞌquë macare nëcahuë, Maijaꞌquë ta̱ꞌtëpe̱ i̱siseꞌere ca̱jicohuaꞌipi. Ja̱ohuaꞌi cato huajëyaꞌye paꞌire, cuiꞌne i̱je paꞌire deꞌhuasiquëre quëcosicohuaꞌi paëꞌë, i̱ ayere toyamaꞌcohuaꞌipi. \v 3 Ja̱ohuaꞌipi Moisés Maijaꞌquë joꞌyaë jë̱jëseꞌere, cuiꞌne Yëi ñama ayere jë̱jëñere jë̱jëhuë. I̱ohuaꞌi jë̱jëseꞌe cato caji: \q1 Siꞌaye mëꞌë deꞌhuaseꞌe deꞌoyere paꞌë. \q1 Mëꞌë maꞌa cato nuñere paꞌë. \q1 Cuiꞌne care paye aꞌë. \q1 Mëꞌë aꞌë, siꞌa pa̱i Ëjaërepa jeꞌnëna. \q1 \v 4 ¿Nepi mëꞌëre Ëjaëre pare ñajëtaꞌa caꞌramaꞌpë paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌni? \q1 ¿Nepi mëꞌëre deꞌoquëre paꞌni cajë sihuaye pa̱jaꞌcohuaꞌi aꞌni? \q1 Mëꞌëseꞌe teꞌi paꞌiyë, deꞌoquërepa. \q1 Ja̱je paꞌina, mëꞌë nuñerepa yoꞌoyere pa̱ire i̱ñosi doꞌire \q1 Siꞌa hue̱ꞌñapi pa̱i dani mëꞌëre deꞌoquëre paꞌni cuasajë ñajë sihuaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \p \v 5 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, maꞌtëmopi Maijaꞌquë huëꞌepi maire ca nëoseꞌe deꞌhuasi hue̱ꞌñapi huiꞌyoquëna. \v 6 Ja̱ro Maijaꞌquë huëꞌepi siete hui̱ñaohuaꞌi etahuë, siete ai yoꞌoye neñere pacohuaꞌipi. Ja̱ohuaꞌi cato pojaꞌi ca̱ñare ai miañere su̱ñasicohuaꞌipi, cuiꞌne curi nesi të̱i ca̱ñapi coti saihuë̱are paja̱ꞌa të̱asicohuaꞌi paëꞌë. \v 7 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, cuatro paꞌiohuaꞌi aquëpi siete hui̱ñaohuaꞌina pa̱i ñapere curipi nesi duruhuë̱are Maijaꞌquë pë̱i coꞌayerepa siꞌse ja̱ꞌñere ti̱mëseꞌere i̱siquëna, Maijaꞌquë ti pani huesëquë tse̱re. \v 8 Maijaꞌquë huëꞌe cato Maijaꞌquë tuture papi pico, cuiꞌne i̱ deꞌoye miañere papi pico ti̱më huesosico pacoꞌë. Paꞌiona, i̱ti huëꞌe teꞌije̱ cacaye ti peopi, siete hui̱ñaohuaꞌi payepi siete ai yoꞌoye neñepi tëto saiye pa̱to. \c 16 \s1 Siete Paꞌye Ai Yoꞌoyere Ti̱mësi Duruhuë̱a \p \v 1 Ja̱ maca asahuë, Maijaꞌquë huëꞌepi tutu yëꞌoseꞌe pi̱siquëna, siete hui̱ñaohuaꞌini ñeje caquë: \p “Sani yejana doꞌejë̱ꞌë, Maijaꞌquë pë̱i siꞌseyere siete duruhuë̱a paꞌiyere.” \p \v 2 Ja̱je ca maca duꞌru aquë hui̱ñaëpi i̱ ca̱ji duruhuëre yejana dopi. Do maca huajëyaꞌye paꞌi mamire toya cua̱ñosicohuaꞌipi, cuiꞌne i̱je paꞌire deꞌhuasiquëre se̱cohuaꞌipi ca̱ꞌmi coꞌayere pare ai aꞌsiyere etahuë. \p \v 3 Cayaye aquëpi hui̱ñaë i̱ ca̱ji duruhuëpi jai tsiayana do maca jai tsiayapi pa̱ire huaisiquë tsieje̱ paꞌyerepa po̱nëpi. Ja̱ doꞌire tsiaya paꞌicohuaꞌi siꞌaohuaꞌi ju̱ju sahuë. \p \v 4 Toaso̱ñe aquëpi hui̱ñaë i̱ pa duruhuëpi tsiañana, cuiꞌne oco eta co̱ñana dosi maca tsie deꞌopi, oco. \v 5 Ja̱ jeteyoꞌje asahuë, tsiaya hui̱ñaëpi ñeje caquëna: \p “Mëꞌë nuñerepa paꞌi aꞌë, pa̱i yoꞌoseꞌe i̱ohuaꞌi yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye sa̱iquëpi, Diusu deꞌoquërepa yure paꞌiquë, cuiꞌne tsoeje̱ paꞌisiquë. \v 6 Mëꞌë ñare paquë ja̱ohuaꞌire sa̱ihuë, mëꞌë pa̱ire cuiꞌne mëꞌë coca quëacaicohuaꞌi tsie nejosi doꞌire. Ja̱je paꞌina, mëꞌëpi yure i̱ohuaꞌire tsiere o̱cuahuë, me pa̱siꞌni, ja̱re ja̱je sa̱iñe paꞌito i̱ohuaꞌi yoꞌosi doꞌire.” \p \v 7 Asahuë, cuiꞌne Maijaꞌquëre i̱sijë tëo saihuëpi ñeje cacona: \p “Ja̱je paꞌijë̱ꞌë, Ëjaërepa siꞌaye paꞌirepa mëꞌë cato pa̱i ñape yoꞌoseꞌere ñaquë yoꞌoni nuñerepa yoꞌoyë, tayomaꞌë.” \p \v 8 Cuatro aquëpi hui̱ñaë i̱ ca̱ji duruhuëpi ë̱sëna dopi, pa̱ire ëoja̱ꞌa tuture i̱siquë. Dosi maca ë̱sëpi siꞌa toarepa pa̱ire ëopi. \v 9 Ja̱ maca siꞌaohuaꞌire ai aꞌsi ëo huesoquëtaꞌare i̱ohuaꞌi coꞌaye yoꞌoye je̱oni Maijaꞌquëna po̱nëmaꞌpë paëꞌë. Cuiꞌne i̱te deꞌoquëre paꞌni cayeje̱ pa̱huë. Coa ai jerepa i̱ni coꞌaye cahuë, siꞌaye iye ai yoꞌoye meñe cua̱ñequëni. \p \v 10 Cinco aquëpi hui̱ñaë i̱ ca̱ji duruhuëpi huajëyaꞌye paꞌi ñuꞌi hue̱ꞌñana do maca, i̱ cua̱ñe hue̱ꞌñapi nea hue̱ꞌñarepa deꞌo. Ja̱ maca pa̱i cato aꞌsi ju̱ꞌijë i̱ohuaꞌi tse̱meñoana cu̱cuhuë. \v 11 Ja̱je ai yoꞌonije i̱ohuaꞌi coꞌaye paꞌiyere je̱oñe pa̱huë. Pa̱jë coa ai jerepa Maijaꞌquë maꞌtëmo aquëni coꞌaye cahuë, i̱ohuaꞌi aꞌsi ju̱ꞌi doꞌire, cuiꞌne jaꞌju yëmaꞌa aꞌsire hueꞌe doꞌire. \p \v 12 Seis aquë hui̱ñaëpi i̱ ca̱ji duruhuëpi Eufrate jai tsiayana do maca, tsiayapi cue̱ne huesëo, maꞌare necaio, ë̱së mëi hue̱ꞌña paꞌi pa̱i ëjaohuaꞌi daija̱ꞌa maꞌare. \p \v 13 Ja̱ maca ñahuë, jai pëꞌëje̱ paꞌi yëꞌopoja̱ꞌa, huajëyaꞌye paꞌi yëꞌopoja̱ꞌa, cuiꞌne Maijaꞌquëre quëacaiquëje̱ paꞌitaꞌa coa cosoquë yëꞌopoja̱ꞌa toaso̱ joñoa coꞌacohuaꞌipi jojoje̱ paꞌiohuaꞌipi etajëna. \v 14 Ja̱ joñoa cato coꞌa huatiohuaꞌi paëꞌë. Pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñere yoꞌocohuaꞌi paëꞌë. Ja̱ohuaꞌi cato etahuë, iye yeja pa̱i ëjaohuaꞌire siꞌaohuaꞌire tsiꞌsoñuꞌu cajë. Maijaꞌquë siꞌaye paꞌirepa ja̱ꞌre uihuaja̱ꞌa muꞌsere pare cajë yoꞌohuë. \v 15 Ñajëꞌë, yëꞌë utemaꞌtore papi daiyë, coꞌamaña ñaë daiyeje̱ paꞌye. Sihuaquë pasipi. Sëtasiquëpi cuiꞌne i̱ juꞌi ca̱je deꞌoye ñaquë paquë cato cuiꞌne huajëyaꞌye peoyo pa̱i ñajëna, cuꞌiye pa̱jaꞌquëpi. \v 16 Ja̱ maca paꞌi ëjaohuaꞌipi tsiꞌsisihuë, hebreo coca cato Armagedón hueꞌyo sitona. \p \v 17 Siete aquë hui̱ñaëpi i̱ ca̱ji duruhuëpi peo deꞌotona do maca ñuꞌi saihuë quëꞌropi Maijaꞌquë huëꞌe maꞌtëmopi ai tutu yëꞌoseꞌe pi̱sipi, ñeje: \p “Tsoe ne saohuë.” \p \v 18 Ja̱ maca jaiye mujuë yeꞌhueyeje̱ paꞌye pi̱siye cuiꞌne mujuë tëꞌcayeje̱ paꞌye pajiꞌi. Paꞌina, yejaje̱ tsasipi noni ñuꞌcueye jerepa yeja ñuꞌcuesi doꞌire. Tsoeje̱ pa̱i ja̱ jerepa ñuꞌcueye ti ñamaꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 19 Ja̱je tutu ñuꞌcueco jai daripë toaso̱ te̱ꞌña huaꞌque sacoꞌë, cuiꞌne siꞌa yejaña jai dari paꞌiyeje̱ peo hue̱ꞌñarepa huaꞌque to̱me sapi. Ja̱ maca Maijaꞌquëpi jai daripë Babiloniare i̱ pë̱i siꞌse co̱no daꞌcare i̱ jëjo daoseꞌere peo hue̱ꞌñarepa o̱cuasiꞌi cuasapi. \v 20 Yeja ñuꞌcue maca siꞌa saodohuë̱a, cuiꞌne ai cu̱ti ne huesë sapi. \v 21 Cuiꞌne maꞌtëmopi jai sësë carapë̱a aipi pa̱ina to̱mepi, cuarenta kilos dëquëyepi. Ja̱ maca pa̱ipi Maijaꞌquëre coꞌaye cahuë, sësë carapë̱a doꞌire, cuiꞌne i̱ohuaꞌire jaiye ai yoꞌoye paꞌi doꞌire. \c 17 \s1 Coꞌa Nomiohuaꞌi Pëca Jaꞌcorepa \p \v 1 Ja̱ maca teꞌi siete hui̱ñaohuaꞌi aquëpi dajiꞌi, yëꞌë quëꞌrona. Siete duruhuë̱a pacohuaꞌi aquëpi dani capi, yëꞌëre: \p “Daijë̱ꞌë. I̱ñosiꞌi, mëꞌëre, coꞌa nomiohuaꞌi pëca jaꞌcore pare iye yeja oco daꞌca ë̱mëjeꞌna jaꞌrusicopi ñuꞌicore siꞌse ja̱ꞌñere. \v 2 Iye yeja pa̱i ëjaohuaꞌi ja̱oni yoꞌojë paëꞌë. Cuiꞌne iye yeja paꞌicohuaꞌipi i̱o coꞌaye yoꞌoyena u̱cu cuepe huesëhuë.” \p \v 3 Ja̱ jeteyoꞌje Maijaꞌquë joyopi yëꞌëre ca̱ni ñañeje paꞌye i̱ñoquëna, ñaquëna, hui̱ñaëpi yëꞌëre cue̱ne yejana sapi. Saëna, ja̱rona ñahuë, nomiopi huajëyaꞌye paꞌini majaꞌiquëni jaꞌrusicopi ñuꞌiona. I̱na Maijaꞌquëre cueꞌcuejë caye toyasi mami quëꞌi pajiꞌi. Ja̱je paꞌipi siete si̱opë̱a, cuiꞌne diez ca̱johuëa hueꞌequë pajiꞌi. \v 4 Ja̱o nomio cato ai majaꞌicopi nea majaꞌi toya quëꞌioni su̱ñasicopi pacoꞌë. Oropi ëja deꞌosico pacoꞌë, ai deꞌo quë̱napi, cuiꞌne perlaspi. I̱o jë̱tëpi oro duruhuë̱are ca̱jio, coe ëaye paꞌye siꞌsi ti̱mësiconi, cuiꞌne i̱o ë̱mëohuaꞌi yoꞌoye ti̱mësiconi. \v 5 I̱o tsia ti̱ñare pare i̱o ayere quëa mamipi toyaseꞌere hueꞌeo, ñeje cayere: \sc ËJAOREPA BABILONIA, COꞌA NOMIOHUAꞌI, CUIꞌNE SIꞌAYE IYE YEJA COꞌAYE PAꞌIYE PËCA JAꞌCOREPA\sc*. \v 6 Ja̱ jeteyoꞌje deꞌoyerepa ña ti̱ꞌaquëna, ja̱o cato cuepeco pacoꞌë, Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌi tsiena, cuiꞌne Jesure quëacohuaꞌire huaisicohuaꞌi tsiena. Ja̱re ñani yëꞌë ai cuasahuë. \v 7 Ja̱je ai cuasaquëna, hui̱ñaëpi capi, yëꞌëre: \p “¿Me yoꞌoquë ai cuasaquëꞌni? Quëasiꞌi, mëꞌëre nomio i̱ñoñe ayere pare, pa̱ije asa maꞌñere. Cuiꞌne huajëyaꞌye paꞌi i̱ore saquë siete si̱opë̱a cuiꞌne diez ca̱johuëa hueꞌequë i̱ñoñere pare quëasiꞌi. \v 8 Mëꞌë huajëyaꞌye paꞌire ñasiquë cato tsoe ja̱ꞌnë paꞌisiquë api. Ja̱je paꞌipi yure nejosiquë api. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare cuiꞌnaëpi mëijaꞌquë api, to̱me huesë hue̱ꞌñapi, ja̱ yëꞌtaꞌa i̱te nejo huesoye ti̱ꞌamaꞌëna. Ja̱ maca yeja paꞌicohuaꞌi yeja deꞌhua maca i̱ohuaꞌi mami paꞌi toya pëpëna toya cua̱ñomaꞌcohuaꞌi cato ai cuasajë huajëyaꞌye paꞌire ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë, ja̱ꞌnë paꞌisiquëpi nejosiquëpi, cuiꞌnaëpi pani co̱quëna. \p \v 9 Iye macare paꞌiji, ta̱ꞌñe asacohuaꞌipi deꞌhue asa ti̱ꞌañe. Siete si̱opë̱a cato quëaji, siete ai cu̱tire, nomio ñuꞌiñere. Ja̱re cuiꞌne quëaji, yequeje̱ siete ëjaohuaꞌi paꞌiyere. \v 10 Ja̱ohuaꞌi acohuaꞌipi cinco pa̱i ëjaohuaꞌi cua̱ñemaꞌcohuaꞌi deꞌohuë. Deꞌorena, teꞌi ja̱ohuaꞌi aquëpi yure cua̱ñequë paꞌiji. Yequëseꞌe ja̱ yëꞌtaꞌa daiye pa̱ji. Ja̱ë tëjirepa daisi maca ai tsoe tëcahuë se pani co̱ñe peosipi. \v 11 Ja̱ë huajëyaꞌye paꞌi tsoe ja̱ꞌnë paꞌisiquëpi yure nejosiquë cato ocho aquë api, pa̱i ëjaë deꞌosiquë. Ja̱re i̱pi siete acohuaꞌi aquë paꞌisiquëpi, i̱ nejo cua̱ño ja̱ꞌñena sai saji, ja̱ë cato. \p \v 12 Mëꞌë diez ca̱johuëa ñaseꞌe cato quëaji, diez pa̱i ëjaohuaꞌini ja̱ yëꞌtaꞌa cua̱ñe huëomaꞌcohuaꞌini. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ja̱ohuaꞌi cato coa teꞌe nëhui tëcahuë maca huajëyaꞌye paꞌi ja̱ꞌre cua̱ñe ja̱ꞌñere i̱si cua̱ñojaꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 13 Icohuaꞌi pa̱i ëjaohuaꞌi cato teꞌe ja̱je yoꞌoñuꞌu cuasayere pajë huajëyaꞌye paꞌina, i̱ohuaꞌi tuture cua̱ñe ëjaohuaꞌi paꞌiyere i̱na i̱sija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 14 Ja̱ohuaꞌipi Yëi ñamare sa̱ñope uihuaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je uihuajëtaꞌare Yëi ñamapi quëcoja̱ꞌquë api, i̱ohuaꞌire, maꞌtëmo Ëjaë sëte, cuiꞌne pa̱i ëjaohuaꞌi mëñe Ëjaë sëte. I̱pi Maijaꞌquë soisicohuaꞌire, i̱ sahuasicohuaꞌire, cuiꞌne nuñerepa i̱seꞌere tuicohuaꞌire paquë uihuaja̱ꞌquë api.” \p \v 15 Hui̱ñaëpi yequeje̱ capi, yëꞌëre: \p “Mëꞌë ñaquëna, coꞌa nomiopi ñuꞌisico cato pa̱i paꞌiye aꞌë, siꞌa pa̱i tsëcapë̱aꞌë, ti̱ñe coca cacohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne siꞌa yejaña paꞌicohuaꞌi aꞌë. \v 16 Mëꞌë diez ca̱johuëa cuiꞌne huajëyaꞌye paꞌini paꞌina, ñaseꞌepi coꞌa nomiore coeja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je coejë je̱ocorena, peoyo paꞌija̱ꞌcoa. Paꞌiona, i̱o ca̱re a̱ijaꞌcohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne toapi i̱ote ëoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 17 Ja̱je yoꞌoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, Maijaꞌquëpi i̱ohuaꞌi joñoana i̱ yëyeje̱ paꞌyere yoꞌoja̱jë caquë neina. Ja̱ohuaꞌipi huajëyaꞌye paꞌina, i̱ohuaꞌi pa̱i ëjaohuaꞌi cua̱ñecohuaꞌi paꞌiyere i̱siñuꞌu cuasaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, teꞌe, Maijaꞌquë caseꞌe yoꞌo ti̱ꞌa macaja̱ꞌa. \v 18 Mëꞌë ñasi nomio cato ja̱ jai daripëre paꞌë. Iye yeja pa̱i ëjaohuaꞌire meñe cua̱ñe daripëre paꞌë.” \c 18 \s1 Babilonia Nejo Cua̱ñoseꞌe \p \v 1 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, yequë hui̱ñaëre maꞌtëmopi cajequëna, ai cua̱ñe tutu quëꞌire papi. Cajequëna, i̱ miañepi yejana miañerepa juꞌapi. \v 2 Ja̱ëpi ai tutu cuipi, ñeje: \p “Tsoe nejosicoa, jai Babilonia. Tsoe nejosicoa, huatiohuaꞌi huë̱ꞌña deꞌo huesëo, siꞌsi joñoa paꞌi hue̱ꞌña deꞌo, siꞌa siꞌsiohuaꞌi cuiꞌne siꞌaye coe ëaye paꞌye tsiaro deꞌo. \v 3 Siꞌa yejaña paꞌicohuaꞌi i̱o coꞌaye yëyena u̱cu cuepe huesëhuë. Iye yeja pa̱i ëjaohuaꞌipi i̱oni yoꞌojë paëꞌë. Cuiꞌne iye yeja coꞌamaña i̱sicohuaꞌipi jaiye coꞌamaña pacohuaꞌi po̱nëhuë, i̱o yë doꞌire pa̱ipi coa hueroseꞌepi coa curiquë nejoñere i̱majë.” \p \v 4 Ja̱ maca asahuë, maꞌtëmopi yëꞌoseꞌe ñeje pi̱siquëna: \p “Etajë̱ꞌë, ja̱ daripëpi yëꞌë tse̱cohuaꞌi, cuiꞌna maca i̱o coꞌaye yoꞌoye yoꞌomaꞌpë paꞌija̱ꞌcohuaꞌi, cuiꞌne i̱o ai yoꞌo ja̱ꞌñepi mësarute ti̱ꞌañe pa̱jaꞌcore. \v 5 I̱o tayo yoꞌoyepi maꞌtëmore pana ti̱mëseꞌerepa paꞌiji. Ja̱ coꞌaye yoꞌoyere Maijaꞌquë hua̱nëyemaꞌë ñaquë paꞌiji. \v 6 I̱o yecohuaꞌire i̱siseꞌe jaꞌye i̱oteje̱ i̱sijë̱ꞌë. Pa̱ire i̱o yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye coꞌye i̱ona i̱sijë̱ꞌë. I̱siquë teꞌore se co̱jëꞌë. I̱o yecohuaꞌire o̱cuasiꞌi caco co̱ꞌmeseꞌeje̱ paꞌye cuiꞌne yecore se co̱ꞌme co̱jëꞌë, i̱o u̱cuja̱ꞌcore, ai dacorepa paꞌija̱ꞌcore. \v 7 Ëjaore paꞌë caco sihuaco yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye aꞌsi ju̱ꞌiñere, cuiꞌne ai yoꞌoyere i̱sijë̱ꞌë. Ja̱o cato i̱o joyopi cuasaco ñuꞌico pa̱i ëjaorepa ñuꞌiñeje̱ ñuꞌiñë, iye macare, huaꞌjeo peoyë, ai yoꞌoye pa̱jaꞌcoaꞌë caco. \v 8 Ja̱je caco ñuꞌicore teꞌe muꞌsepi i̱o ai yoꞌoye ti̱ꞌajaꞌcoa, ju̱ꞌiñe, ai yoꞌoco oiye, cuiꞌne a̱o ëa ju̱ꞌiñe, cuiꞌne toana ëo je̱o cua̱ñojaꞌcoa. Ja̱je nejo cua̱ñojaꞌcoa, Ëjaërepa Maijaꞌquë tutu quëꞌire papi nejoquëna.” \p \v 9 Iye yeja pa̱i ëjaohuaꞌipi i̱ote yoꞌojë i̱ote yëjë paꞌisicohuaꞌipi ai cuasajë oija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, i̱opi uco pico mëiona, ñajë. \v 10 I̱ote siꞌseyere ñajë caꞌrajë soꞌona pëa nëcani ja̱ropi caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë: \p “I̱na, teayere paꞌë, jai daripë Babilonia siꞌa dari maña tëto saisicorepa mëꞌëre siꞌseye esarepa ti̱tapi.” \p \v 11 Siꞌa yeja cuꞌijë coꞌamaña i̱sicohuaꞌipi i̱ote ai cuasajë coꞌa ju̱ꞌijë oija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, i̱ohuaꞌi jaiye coꞌamaña dajëna, huerocopi peocona. \v 12 Iye pajiꞌi, i̱ohuaꞌi paseꞌe: oro, pojaꞌi curi, ai deꞌo quë̱na ca̱, perlas hueꞌyosi pë̱a, ai deꞌo nea majaꞌi ca̱ña, cuiꞌne majaꞌi ca̱ña, huëo së̱ so̱quë neseꞌe, jai cu̱jipi deꞌhuaseꞌe, deꞌo so̱quëpi neseꞌe, së̱ꞌño ma ja̱ꞌñe broncepi neseꞌe, jëa quë̱napi neseꞌe, jëa quë̱na marmol hueꞌyosi quë̱na neseꞌe, \v 13 Canela, huëo së̱ maꞌña: incienso, mirra, cuiꞌne jaiye maꞌña, cuiyaꞌi oꞌsa co̱no, huiꞌyape, deꞌo toaseꞌe pan ne ja̱ꞌñe, trigo, hue̱quëohuaꞌire, yëi ñamare, caballore, caballo quërëye, joꞌyaohuaꞌire pa̱ire huerocohuaꞌije̱ peohuë. \v 14 Ja̱ maca jai daripëre caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, ñeje: \p “Mëꞌë yëꞌo paꞌiseꞌere, sa̱ijaꞌi o̱cue ca̱ yure mëꞌë peoyë. Ti mëꞌë nejo huesohuë, mëꞌë deꞌocorepa ña cua̱ñoseꞌe, cuiꞌne mëꞌë jai coꞌamaña paseꞌe.” \p \v 15 Ja̱ jai daripëna coꞌamañare i̱sijë jaiye curiquë nesicohuaꞌipi, i̱o siꞌse cua̱ñoñere caꞌrajë soꞌopi ñajë ai cuasajë coꞌa ju̱ꞌijë oija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 16 Oijë caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë: \p “Teayerepa, teayerepa jai daripë, jai doꞌi ca̱ña nomio su̱ñaseꞌeje̱ paꞌiorepa ña cua̱ñohuë, mëꞌë. Mëꞌë juꞌico cato nea ma ja̱ꞌñe cuiꞌne majaꞌi ca̱ñarepa, pajiꞌi. Ja̱je paꞌiore juꞌicopi oropi, perlaspi, cuiꞌne deꞌo quë̱napi ëja deꞌosico paëꞌë, mëꞌë. \v 17 Ja̱je paꞌisicotaꞌa coa nëhui tëcahuë maca jai coꞌamaña peo hue̱ꞌña ne huesëpi.” \p Siꞌaohuaꞌi jai yohuë̱a ëjaohuaꞌi cuiꞌne i̱ti quëhuicohuaꞌi tsiaya cuꞌi doꞌipi curiquë necohuaꞌi soꞌona pëa nëcani, \v 18 jai daripë uco pico mëiñere ñajë cuihuë: \p “Yequë jai daripë cuiꞌne paꞌio peoco.” \p \v 19 Ja̱je cajë ai cuasajë coꞌa ju̱ꞌijë oijë i̱ohuaꞌi si̱opë̱ana yeja paꞌi neꞌñapi nehuë. Ja̱je yoꞌojë oijë cuihuë: \p “Teayerepa, teayerepa, jai daripë, mëꞌë coꞌamañare huerojëna, jaiye curiquë pacohuaꞌi deꞌohuë, jai yohuë̱a pacohuaꞌi. Ja̱je paꞌisicotaꞌa coa nëhui tëcahuë maca mëꞌë peo hue̱ꞌña ne huesëhuë.” \p \v 20 Maꞌtëmo acohuaꞌi cato ai sihuajë̱ꞌë, jai daripë peo doꞌire. Sihuajë̱ꞌë, Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌi, Maijaꞌquë jëjo daocohuaꞌi, cuiꞌne Maijaꞌquë caye quëacaicohuaꞌi. Maijaꞌquë ja̱ote nejoni mësarute coꞌaye yoꞌosi doꞌire nuñerepa sa̱iquë yoꞌopi. \p \v 21 Ja̱ maca hui̱ñaë ai tutu quëꞌipi quë̱naore toacoje̱ paꞌioni i̱ni mëñe mëani jai tsiayana je̱o dëoquë capi: \p “Ñeje mëꞌë jai daripë Babilonia je̱oco cua̱ñojaꞌcoaꞌë. Ja̱ maca mëꞌëre ti̱jupë ña co̱ñe pa̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 22 Ti̱jupë ta̱ꞌtëpe̱, pi̱ꞌcohuë̱a, cuiꞌne duruhuë̱a mëꞌë maꞌañapi pi̱siquëna, asa co̱ñe pa̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë. Coꞌamaña necohuaꞌije̱ peoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, mëꞌëre. Jai toꞌohuë toaye pi̱siyeje̱ asa co̱ñe pa̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 23 Toa tsë̱ꞌipë miañeje peoja̱ꞌcoa, mëꞌëre. Cuiꞌne huejajëna, pa̱i tsiꞌsi hue̱ꞌñapi pi̱siyeje̱ peoja̱ꞌcoa, mëꞌë coꞌamaña iye yeja jerepa paꞌiohuaꞌi paꞌisicohuaꞌitaꞌare, cuiꞌne mëꞌëje iye yeja pa̱ire mëꞌë dahuë yoꞌoyepi coa cosoco nesicotaꞌare.” \p \v 24 Ja̱ jai daripëre pajiꞌi, Maijaꞌquë caye asajë quëacaicohuaꞌi tsie, Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌi tsie, cuiꞌne siꞌaohuaꞌi iye yeja paꞌicohuaꞌire huani je̱osicohuaꞌi tsie. \c 19 \p \v 1 Ja̱ jeteyoꞌje asahuë, maꞌtëmopi jai pa̱i tutu ñeje cajëna: \q1 ¡Aleluya! Deꞌoquëre paꞌni Maijaꞌquë cajë i̱te sihuañuꞌu, Maijaꞌquë tse̱ aꞌë, huasoye, i̱ deꞌoyerepa, jerepa paꞌirepa paꞌiye. \q1 \v 2 Maijaꞌquë cato pa̱i yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye ñaquë yoꞌoni nuñerepa yoꞌoji, tayomaꞌë. \q1 Ja̱je paꞌina, coꞌa nomiore nejopi. \q1 Iye yeja pa̱ire i̱o coꞌaye yoꞌoyepi coꞌa deꞌhuasicore, \q1 I̱ joꞌya mañare huaisi doꞌire i̱ote nejopi. \p \v 3 Hui̱ñaohuaꞌipi ti̱jupë ca co̱huë: \p “¡Deꞌoquëre paꞌni Ëjaë cajë i̱te sihuañuꞌu! I̱o ucona, pico mëiñe ti je̱oñe peoyerepa paꞌiona.” \p \v 4 Ja̱ maca veinticuatro aiohuaꞌipi cuiꞌne cuatro paꞌiohuaꞌipi yejare pana në mejë Maijaꞌquëre deꞌoquëre paꞌni cuasajë sihuajë yoꞌohuë, ñuꞌi saihuë ñuꞌiquëre ñeje cajë: \p “Ja̱je paꞌija̱quë. Deꞌoquëre paꞌni, Ëjaë cajë i̱te sihuañuꞌu.” \p \v 5 Ja̱ maca cua̱ñequë ñuꞌi saihuë quëꞌropi yëꞌoseꞌe ñeje pi̱sipi: \q1 Deꞌoquëre paꞌni cajë Maijaꞌquëre \q1 Siꞌaohuaꞌi tsi̱ cuiꞌne aiohuaꞌije̱, \q1 Siꞌaohuaꞌi i̱te necaijë, \q1 I̱te Ëjaëre pare ñajë caꞌrajë paꞌisicohuaꞌipi sihuajë̱ꞌë. \s1 Yëi Ñama Huejaquëna, Pa̱i Sihuajë Tsiꞌsi Muꞌse \p \v 6 Asahuë, cuiꞌne jai pa̱i cajëna, pi̱siyeje̱ paꞌye pi̱siquëna, jupo tsa̱ꞌio pi̱siyeje̱ pi̱siquëna, cuiꞌne mujuë tëꞌcayeje̱ paꞌye pi̱siyeje̱ pi̱siquëna. Ja̱pi pi̱sipi, ñeje: \q1 ¡Deꞌoquëre paꞌni Ëjaë cajë i̱te sihuañuꞌu! Maijaꞌquë siꞌaye paꞌire papi, Ëjaëre papi cua̱ñe huëopi. \q1 \v 7 Sihuañuꞌu, sihuayena daija̱ni i̱te deꞌoquëre paꞌë mëꞌë cañuꞌu. \q1 Tsoe ti̱ꞌapi, Yëi ñama hueja muꞌserepa. \q1 Ja̱je paꞌina, i̱ nëjo tsoe ëja deꞌosicorepa paꞌico. \q1 \v 8 Ja̱ona i̱sihuë, deꞌo ca̱ñarepa siꞌsi peoyere, cuiꞌne miañere su̱ña ja̱ꞌñe. \m Ja̱ deꞌo ca̱ñarepa cato quëaji, sehuosicohuaꞌi Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌi nuñerepa yoꞌojë paꞌiyere. \p \v 9 Ja̱ maca hui̱ñaëpi yëꞌëre capi: \p “Toyajë̱ꞌë, sihuacohuaꞌi paꞌiyë, Yëi ñama hueja maca paꞌija̱ꞌcohuaꞌire soisicohuaꞌipi.” \p Yequeje̱ cuiꞌne capi: \p “Iye coca cato Maijaꞌquë nuñerepa cocare paꞌë.” \p \v 10 Ja̱je caquëna, asani yëꞌëpi hui̱ñaë quë̱o yëꞌquë macana doꞌre jaꞌruhuë, i̱te, deꞌoquëre paꞌni cuasaquë sihuasiꞌi caquë. Ja̱je yoꞌoquëna, i̱pi yëꞌëre capi: \p “Ja̱je yoꞌomaꞌë paꞌijë̱ꞌë. Yëꞌëje̱ Maijaꞌquë joꞌyaëꞌë. Mëꞌëje paꞌi aꞌë. Mëꞌë cuiꞌne Maijaꞌquë doꞌijë co̱ni payë, Jesús ayere quëacaiquëre.” \p Ja̱je paꞌina, Maijaꞌquëni mëꞌë cato ja̱je doꞌre jaꞌru sihuaquë yoꞌojë̱ꞌë, mësaru paquë Jesús ayere quëacaiquë cato cuiꞌna ëapi, yëꞌëre paꞌi ja̱ꞌñere quëa joyo. \s1 Caballo Pojaꞌiquëre Tuiquë Ayere Quëaye \p \v 11 Ja̱ maca ñahuë, maꞌtëmopi huiꞌyosico paꞌiona. Ja̱ropi ñaipi, caballo pojaꞌiquëpi. I̱te tuiquë cato i̱ti caseꞌeje̱ yoꞌoquërepa, cuiꞌne nuñerepa care paquë hueꞌequë pajiꞌi, i̱ mami. Ja̱je paꞌipi nuñerepa cua̱ñequëpi cuiꞌne nuñerepa huajoje̱ yoꞌopi. \v 12 I̱ ñaco ca̱ cato toa tsë̱ni nëcaseꞌeje̱ paꞌyerepa pajiꞌi. I̱ si̱opëre jaiye manoa pu̱ꞌiquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌipi i̱seꞌe teꞌi asa mamire toyaseꞌere papi, yecohuaꞌije̱ ti asa maꞌñere. \v 13 Cuiꞌne tsiepi tsoasi juꞌi ca̱re juꞌi sajiꞌi. I̱ mami cato: Maijaꞌquë coca hueꞌequëpi. \v 14 I̱ni maꞌtëmo soldado pa̱ipi tuëꞌë, deꞌo ca̱ña su̱ñasicohuaꞌipi, pojaꞌi ca̱ñare, cuiꞌne siꞌsi peoyere juꞌicohuaꞌipi po caballohuaꞌini tuijë. \v 15 I̱ yëꞌopoja̱ꞌa huaꞌti jë̱jësë̱copi etapi, iye yeja paꞌicohuaꞌire nejojaꞌcopi. Ja̱ëpi quë̱na tarapëpi ca̱jiquë cua̱ñejaꞌquë api. Ja̱ëpi pa̱i ñape yoꞌoseꞌere sa̱isipi, cuiyaꞌi daꞌca nesiꞌi caquë tsaꞌcu joꞌaquë yoꞌoyeje̱ paꞌye. Cuiꞌne ja̱ëpi o̱cuaja̱ꞌquë api, Maijaꞌquë tutu quëꞌirepa pë̱i siꞌseyere. \v 16 I̱ juꞌi ca̱re, cuiꞌne i̱ quë̱sore ñeje toyaseꞌere hueꞌepi: “Pa̱i ëjaohuaꞌi mëñe Ëjaërepa, i̱ti meñe cua̱ñequërepa.” \p \v 17 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, hui̱ñaëpi ë̱sëna tsaꞌcu paquë nëcaquëna. Ja̱ëpi ai tutu cuipi, siꞌaohuaꞌire peo deꞌoto jaꞌjëjë cuꞌicohuaꞌire ñeje caquë: \p “Daijë̱ꞌë, tsiꞌsini, Maijaꞌquë naꞌiquëna, a̱oñe a̱ijaꞌcohuaꞌi. \v 18 Dani a̱ijëꞌë, pa̱i ëjaohuaꞌi ca̱, soldado pa̱i ëjaohuaꞌi ca̱, tutu quëꞌiohuaꞌi ca̱, caballo ca̱, i̱ohuaꞌire tuisicohuaꞌi ca̱, coa siꞌaohuaꞌi ca̱, joꞌyaohuaꞌi peocohuaꞌi ca̱, joꞌya ne cua̱ñosicohuaꞌi ca̱, aꞌricohuaꞌi ca̱, cuiꞌne jaicohuaꞌi ca̱, a̱ijaꞌcohuaꞌipi cuipi.” \p \v 19 Ja̱ maca ñahuë, huajëyaꞌye paꞌire, cuiꞌne iye yeja pa̱i ëjaohuaꞌire, i̱ohuaꞌi soldado pa̱i ja̱ꞌre co̱ni paꞌijëna. Ja̱ohuaꞌi cato caballore tuiquëre, cuiꞌne i̱ soldado pa̱ire uihuañuꞌu cajë tsiꞌsisicohuaꞌipi paëꞌë. \v 20 Ja̱ë huajëyaꞌye paꞌi cato tse̱a cua̱ñosiquë pajiꞌi, coa cosoquë quëaquë ja̱ꞌre co̱ni, i̱ ña hue̱ꞌñana jaiye pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñere yoꞌo i̱ñosiquë ja̱ꞌre. Ja̱ yoꞌo i̱ñoñejaꞌa quëaquë pa̱ire cosopi, huajëyaꞌye paꞌi mami toya cua̱ñosicohuaꞌini, cuiꞌne i̱je paꞌire deꞌhuasiquëre sihuajë yoꞌosicohuaꞌini. Ja̱ maca, huajëyaꞌye paꞌire, cuiꞌne coa cosoquë quëaquë paꞌisiquëre tse̱ani ja̱ huajëcohuaꞌini toa jairana azufre tsë̱ni nëcasicona, je̱o dëo cua̱ñohuë. \v 21 Yecohuaꞌi cato huani je̱o cua̱ñohuë, caballo tuiquë yëꞌopo eta huaꞌtiyona. Ja̱ maca siꞌa jaꞌjëcohuaꞌi tsiꞌsini ja̱ohuaꞌi ca̱re o̱cue ti̱më huesëhuë. \c 20 \s1 Mil O̲metëca Aye \p \v 1 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, maꞌtëmopi hui̱ñaë to̱me huesë hue̱ꞌña si̱oconi cuiꞌne quë̱na mere tse̱ꞌequë cajequëna. \v 2 Ja̱ëpi cajeni jai pëꞌëje̱ paꞌire tsoe hue̱ꞌña a̱ñare, huati ja̱re i̱pi Satanás hueꞌequëre quë̱na mepi sëapi, mil o̱metëca ñuꞌijaꞌquëni. \v 3 Ja̱ maca i̱te sëani mil o̱metëcaja̱ꞌa pa̱ire cosomaꞌë paꞌija̱ꞌquëre to̱me huesë hue̱ꞌñana je̱o to̱ni si̱oñopi. Si̱oni eta saꞌrona huiꞌyoye peoji, caquë toya sëo huesopi. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mil o̱metëca ti̱ꞌasi maca joye cua̱ñosiquë paꞌija̱ꞌquë api, aꞌri tëcahuë maca paꞌija̱ꞌquëpi. \p \v 4 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, pa̱ipi cua̱ñejë ñuꞌi saire jaꞌrusicohuaꞌipi ñuꞌijëna, pa̱i ñape yoꞌoseꞌe ñajë ca deꞌhuaja̱ꞌa tutu i̱si cua̱ñosicohuaꞌire. Ja̱ maca ñahuë, Maijaꞌquë coca caseꞌeje̱ paꞌye, cuiꞌne Jesús caseꞌeje̱ paꞌye nuñerepa tui doꞌire, si̱opë̱a tëꞌca tëte cua̱ñosicohuaꞌi joñoare. Ja̱ohuaꞌi cato huajëyaꞌye paꞌire, cuiꞌne i̱je paꞌire deꞌhuasiquëre deꞌoquëre paꞌni cuasajë yoꞌoye pa̱sicohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne i̱ mamije toya cua̱ñoñe pa̱sicohuaꞌi aꞌë, i̱ohuaꞌi tsiana, pa̱nitaꞌa i̱ohuaꞌi jë̱tëna. Ja̱ohuaꞌipi huajëcohuaꞌi pani co̱jë Cristo ja̱ꞌre mil o̱metëca cua̱ñehuë. \v 5 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yecohuaꞌitaꞌa huëiye pa̱huë, mil o̱metëca tëto saisi maca huëija̱ꞌcohuaꞌipi. Iye cato duꞌru macarepa ju̱ꞌisicohuaꞌi huëiye aꞌë. \v 6 Sihuacohuaꞌi paꞌiyë, Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌipi, duꞌru macarepa ju̱ꞌisihuaꞌi huëiye huëicohuaꞌi. Ja̱ohuaꞌire cayaye ju̱ꞌiñe aco ne hue̱añe peoji. Coa ai jerepa ja̱ohuaꞌi cato Maijaꞌquëre cuiꞌne Cristore necaijë paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne i̱ ja̱ꞌre co̱ni mil o̱metëca cua̱ñejaꞌcohuaꞌi aꞌë. \s1 Huati Nejo Cua̱ñoseꞌe \p \v 7 Mil o̱metëca tëto saisi maca Satanáspi etosiquë paꞌija̱ꞌquë api. \v 8 Paꞌi ja̱ maca siꞌaohuaꞌire yeja paꞌicohuaꞌire cosoquë cuiꞌne Gogre cuiꞌne Magogre cosoja̱ꞌquë api. Cosoquë ja̱ohuaꞌi soldado pa̱ire jai pa̱ire meja a̱si tsiaya të̱ꞌtëpa ñañeje paꞌyerepa tsiꞌsoja̱ꞌquë api, uihuaja̱ꞌcohuaꞌire. \v 9 Ja̱ maca ja̱ohuaꞌipi siꞌa yejañapi dani siꞌaore sa tëhuo tëꞌija̱ëꞌë, Maijaꞌquë tse̱cohuaꞌi i̱ oicohuaꞌi paꞌi daripëre huañuꞌu cajë. Ja̱je yoꞌojëtaꞌare maꞌtëmopi toa to̱me ëo huesopi, peo hue̱ꞌñarepa. \v 10 Ja̱ maca huati pa̱ire cososiquëre toa jairana azufre quëꞌiona je̱o dëo cua̱ñopi, huajëyaꞌye paꞌire, cuiꞌne coa cosoquë pa̱ire quëasiquëre je̱o dëo sitona. Ja̱rona ai yoꞌojë paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, muꞌseñapi, cuiꞌne ñamiñapi caraja̱iñe peoyerepa. \s1 Pojaꞌi Ñuꞌi Saihuëre Pare Ñuꞌi Pa̱i Ñape Yoꞌoseꞌe Ca Deꞌhuaye \p \v 11 Ja̱ maca ñahuë, pojaꞌi ñuꞌi saihuëre, cuiꞌne i̱ote ñuꞌiquëre. Ja̱ë ña hue̱ꞌñare papi yeja cuiꞌne maꞌtëmo catihuë. Catijëtaꞌare ti peopi, ti̱rona se jëani paꞌiyeje̱. \v 12-13 Ja̱ maca ñahuë, ju̱ꞌisicohuaꞌire, jaicohuaꞌire, cuiꞌne aꞌricohuaꞌire, ñuꞌi saihuë ti̱ñare pare nëcajëna. Siꞌaohuaꞌi tsiayana, cuiꞌne yejana ju̱ꞌijë paꞌisicohuaꞌi, etasicohuaꞌi paëꞌë. Ja̱ maca toya pëpë̱api huiꞌyoseꞌe pajiꞌi. Paꞌina, cuiꞌne paꞌi toya pëpëre paje̱ huiꞌyosico pajiꞌi. Ja̱ maca ju̱ꞌisicohuaꞌipi ja̱re i̱ohuaꞌi yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye ca tëji cua̱ñohuë, ja̱ toya pëpë̱ana toyaseꞌeje̱ paꞌye. \v 14 Ja̱ jeteyoꞌje ju̱ni huesëye cuiꞌne ju̱ꞌisicohuaꞌi paꞌi hue̱ꞌñaje ña co̱ñe peopi, toa jairana je̱o dëosi doꞌire. Iye toa jaira cato cayaye acore se ju̱ni huesë co̱ñe aꞌë. \v 15 Cuiꞌne ja̱rona je̱o dëo cua̱ñohuë, siꞌaohuaꞌi paꞌi toya pëpëna i̱ohuaꞌi mami toya cua̱ñomaꞌcohuaꞌi. \c 21 \s1 Huajë Maꞌtëmo Cuiꞌne Huajë Yeja \p \v 1 Ja̱ jeteyoꞌje ñahuë, huajë maꞌtëmore cuiꞌne huajë yejare. Duꞌru paꞌisi maꞌtëmo cuiꞌne duꞌru yeja, cuiꞌne jai tsiaya tsoe peopi. \v 2 Ja̱ maca yëꞌë Juanpi ñahuë, deꞌo daripëre pare, huajë Jerusalénre, maꞌtëmopi cajecona, Maijaꞌquë paꞌi ña hue̱ꞌñapi. Nomio i̱o huejaja̱ꞌquëre caco deꞌoyere su̱ñani ëja deꞌoseꞌeje̱ paꞌio pacoꞌë. \v 3 Ja̱ maca asahuë, maꞌtëmopi tutu yëꞌoseꞌe ñeje jutaquëna: \p “Maijaꞌquë paꞌi hue̱ꞌña yure cato pa̱i ja̱ꞌre co̱ni paꞌiye aꞌë, i̱ohuaꞌi ja̱ꞌre paꞌija̱ꞌquëpi. I̱ohuaꞌipi i̱ pa̱i paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Paꞌijëna, Maijaꞌquëpi i̱ohuaꞌi pëca jaꞌquë paꞌija̱ꞌquë api. \v 4 Ja̱ maca Maijaꞌquëpi i̱ohuaꞌi oiseꞌe të̱no je̱ocasipi. Ja̱ maca ju̱ꞌiñe, ai yoꞌoye, ai cuasajë oiye, aꞌsiye peosipi, tsoe tëto saiseꞌe sëte, ja̱ꞌnë paꞌio paꞌiseꞌe.” \p \v 5 Ja̱ maca ñuꞌi saihuë ñuꞌiquëpi capi: \p “Yëꞌëpi siꞌaye huajëyeseꞌe ne saoyë.” \p Yequeje̱ capi: \p “Toyajë̱ꞌë. Iye coca care paye aꞌë. I̱tina quëcojë paꞌiye aꞌë.” \p \v 6 Ja̱je ca to̱quë capi, yëꞌëre: \p “Tsoe ne saohuë. Yëꞌë aꞌë, duꞌru aquërepa cuiꞌne tëjiquë, jeꞌnëna paꞌiquë. Oco ëa ju̱ꞌiquëni yëꞌëpi o̱cuasiꞌi paꞌi oco cojerepa ayere doꞌi peoyerepa. \v 7 Siꞌaye quëcosiquë etasipi, yëꞌëre i̱ pëca jaꞌquëre paja̱ꞌquë api, cuiꞌne i̱ni yëꞌë mamaquëre paja̱ꞌquë aꞌë, siꞌaye iyere paja̱ꞌquë api, mamaquë paꞌi doꞌire. \v 8 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yëꞌëre tuiyere yoꞌo jujacohuaꞌire, sehuoye jëa coecohuaꞌire, pa̱ire coecohuaꞌire, huaicohuaꞌire, yequë nomiohuaꞌire yoꞌocohuaꞌire, dahuë yoꞌocohuaꞌire, pa̱i neseꞌere ëjare paꞌë cuasacohuaꞌire, cuiꞌne coa cosocohuaꞌire saiye pasipi, toa cuiꞌne azufre tsë̱ꞌisi jairana, cayaye acore se ju̱ni huesë hue̱ꞌñana.” \s1 Huajë Jerusalén \p \v 9 Ja̱ maca siete hui̱ñaohuaꞌi aquëpi dajiꞌi, siete u̱cu duruhuë̱a tëjiyerepa ai yoꞌoye ti̱mëseꞌere pasiquëpi. Ja̱ëpi dani capi, yëꞌëre: \p “Daijë̱ꞌë. Mëꞌëre i̱ñosiꞌi, Yëi ñama huejaja̱ꞌcore, i̱ nëjore.” \p \v 10 Huëo ca̱ni ñañeje paꞌye ñahuë. Ñaquëna, hui̱ñaëpi yëꞌëre jai cu̱tihuëna sapi. Sani i̱ñopi jai Jerusalén daripëre deꞌocore pani, maꞌtëmopi Maijaꞌquë quëꞌropi cajecona. \v 11 Ja̱ daripë cato Maijaꞌquë miañe juꞌayepi miaco pacoꞌë. I̱o miañe cato deꞌo quë̱na pë miañeje paꞌye pajiꞌi, Jaspe hueꞌyosi quë̱na miañeje paꞌye, ña etoja̱i quë̱na huëje̱ paꞌye pajiꞌi. \v 12 Ja̱ daripë yërëhueja̱ꞌa jai ë̱më tëhuopa tëhuosico pajiꞌi. Ja̱je paꞌioni doce eta saꞌnoa pajiꞌi. Eta saꞌnoa ñape teꞌe hui̱ñaë nëcapi. Cuiꞌne eta saꞌnoa ñape doce Israel pa̱i tsëca mamire toyaseꞌe pajiꞌi. \v 13 Ë̲së mëi te̱ꞌtere toaso̱ eta saꞌnoa pajiꞌi. Ë̲mëjeꞌe te̱ꞌtere toaso̱ eta saꞌnoa, huëꞌehuë te̱ꞌtere toaso̱ eta saꞌnoa, cuiꞌne ë̱së duꞌi hue̱ꞌñare toaso̱ eta saꞌnoa pajiꞌi. \v 14 Jai daripë tëhuopa cato doce quë̱na pë̱ana quëco paco pajiꞌi. Ja̱ quë̱na pë̱ana Yëi ñamapi doce jëjo daosicohuaꞌi mamire toyaseꞌe pajiꞌi. \p \v 15 Yëꞌë ja̱ꞌre co̱ni hui̱ñaë coca caquë cato i̱ jë̱tëre oro tarapëre ca̱të tarapëje̱ paꞌiore ca̱jipi, jai daripë cue̱cueja̱ꞌconi, i̱o eta saꞌnoa, cuiꞌne i̱o tëhuopa. \v 16 Jai daripë cato siꞌa yëꞌquë maca jaico pajiꞌi, je̱ꞌñe tëcapë tsoaye jaꞌye siꞌao. Hui̱ñaëpi i̱ cue̱cuecopi jai daripë cue̱cuequëna, caya mil cuiꞌne docientos kilómetros pajiꞌi. I̱o tsoaye, i̱o mëñe tsoaye cuiꞌne i̱o je̱ꞌñe tëcapëje̱ cuiꞌna jaꞌyeseꞌe pajiꞌi. \v 17 Ja̱ jeteyoꞌje tëhuopa tsoayere cue̱cuepi. Cue̱cuequëna, sesenta y cinco metros pajiꞌi. Pa̱i cue̱cueyeje̱ paꞌiopi hui̱ñaëje cue̱cueye sëte ja̱je pajiꞌi. \p \v 18 Jaspe hueꞌyosi quë̱na pë̱api nesico pacoꞌë, tëhuopa. Cuiꞌne i̱ti daripëpi orore paseꞌe nesico pacoꞌë, sa ña etoja̱icorepa. \v 19 Tëhuo pa quëco pa quë̱na pë̱a cato coa siꞌa deꞌo quë̱na pë̱api ëja deꞌhuaseꞌe pajiꞌi. Iyepi duꞌru huëo hue̱ꞌña cato, jaspe hueꞌyosi quë̱na, cayaye aco zafiro hueꞌyosi quë̱na, toaso̱ñe aco ágata hueꞌyosi quë̱na, cajeseꞌe aco esmeralda hueꞌyosi quë̱na, \v 20 Cinco aco onice hueꞌyosi quë̱na, seis aco cornalina hueꞌyosi quë̱na, siete aco crisólitopi hueꞌyosi quë̱na, ocho aco berilo hueꞌyosi quë̱na, nueve aco topacio hueꞌyosi quë̱na, diez aco crisoprasa hueꞌyosi quë̱na, once aco jacinto hueꞌyosi quë̱na, doce aco amatista hueꞌyosi quë̱na pajiꞌi. \v 21 Doce eta saꞌnoa cato doce perlaspi neseꞌe pajiꞌi. Paꞌina, teꞌe perlapi teꞌe eta saꞌro tëhuocore nesico pajiꞌi. Ëja maꞌarepa cato orore paseꞌe nesicopi sa ña etoja̱icorepa pacoꞌë. \p \v 22 Ja̱ daripë ti peopi, Maijaꞌquëre se̱ huëꞌe. Me neni paꞌicoꞌni, ja̱re i̱ Maijaꞌquë siꞌaye paꞌire papi, cuiꞌne Yëi ñamapi co̱ni huëꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌito. \v 23 Ja̱ daripë cato ë̱së, cuiꞌne ñañë miacaiye peoji. ¿Me neni ja̱ohuaꞌi miacaiyeꞌni? Tsoe Maijaꞌquëpi deꞌoyerepa miato, cuiꞌne i̱ Yëi ñamapi co̱ni toa tsë̱opëje̱ paꞌipi miato. \v 24 Huasosi yejaña paꞌicohuaꞌi cato ja̱ daripë miacaiyeja̱ꞌa cuꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne pa̱i ëjaohuaꞌipi i̱ohuaꞌi deꞌoyere i̱ona i̱sija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 25 I̱o eta saꞌnoa si̱oñe ti peosipi muꞌse, cuiꞌne ja̱ro cato ñamije peosipi. \v 26 I̱ona sajë i̱sija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, iye yeja paꞌicohuaꞌi Maijaꞌquë deꞌo necaiseꞌere i̱ñoñere, cuiꞌne pa̱i yejaña ëjaërepa cajë deꞌoyerepa sehuojë paꞌiyere. \v 27 Ja̱ro cato cacaye peoji, siꞌsi neseꞌe, ai coꞌayerepa yoꞌocohuaꞌi, pa̱nitaꞌa cosocohuaꞌije̱. Ja̱ro cato cacaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, i̱ohuaꞌi mami Yëi ñama tse̱co paꞌi toya pëpëna toyasicohuaꞌiseꞌe. \c 22 \p \v 1 Ja̱ maca hui̱ñaëpi i̱ñopi, coꞌsijaꞌi tsiayapi paꞌiye i̱si ocoseꞌere. Ja̱je paꞌiopi Maijaꞌquë cuiꞌne Yëi ñama ñuꞌi hue̱ꞌñapi etapi. \v 2 Cuiꞌne ja̱ eta ñapi jai daripë ëja maꞌa jopore pare pajiꞌi. Cuiꞌne tsiaya të̱ꞌtëpañare paꞌi so̱quë ñëapi nëcahuë. Teꞌe o̱metëcahuë quë̱icohuaꞌipi ñañë ñape quë̱ico pajiꞌi. I̱o jaꞌo cato yejaña paꞌicohuaꞌire jujuye pajiꞌi. \v 3 Ja̱ro cato peosipi, coꞌaye paꞌiseꞌe. Maijaꞌquë cua̱ñe ñuꞌico cuiꞌne Yëi ñama cua̱ñe ñuꞌico ja̱ daripëre pajiꞌi. Paꞌina, i̱ joꞌyapi i̱te ñajë sihuaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, Ëjaëre pare sëte. \v 4 I̱ tsiare pare ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ñajë cuiꞌne i̱ mamire i̱ohuaꞌi tsia ti̱ñare pana toyaseꞌe hueꞌeja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 5 Ja̱ro cato peosipi, ñami. I̱ote paꞌicohuaꞌi cato toa tsë̱o pë miañere coꞌemaꞌpë paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. ¿Me neni coꞌeyeꞌni? Ja̱re i̱pi Maijaꞌquë Ëjaëre papi miacai paꞌija̱ꞌquëre. Cuiꞌne i̱ohuaꞌipi Maijaꞌquë ja̱ꞌre co̱ni jeꞌnëna caraja̱iñe peoyerepa paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \s1 Jesucristo Daiye Jaꞌyere Paꞌiji \p \v 6 Ja̱ maca hui̱ñaëpi capi, yëꞌëre: \p “Iye coca cato nuñere paꞌë. Cuiꞌne i̱tina quëco pajë paꞌiyere paꞌë. Ja̱re i̱pi Ëjaë Maijaꞌquë i̱ joyore jëjo saopi, i̱te quëacaicohuaꞌire yequë muꞌse paꞌi ja̱ꞌñe quëaja̱ꞌquëpi caquë. Yuretaꞌa i̱ hui̱ñaëre jëjo daopi, i̱ joꞌyare quëaja̱ꞌquëre yure maca esa yoꞌo huëo ja̱ꞌñere. \p \v 7 ¡Yëꞌëpi esa daija̱ꞌquë aꞌë!” \p Sihuaquë paꞌija̱ꞌquë api, iye toya pëpë yequë muꞌse yoꞌo ja̱ꞌñere quëayere asaquë yoꞌoquë paꞌiquë cato. \p \v 8 Yëꞌë Juanpi i̱tire ñaquë, cuiꞌne iyere asahuë. Ja̱ ñaquë asa tëjisi maca yëꞌëre i̱ñosiquë hui̱ñaë quë̱o yëꞌquë macana doꞌre jaꞌruhuë, i̱te ëjaëre papi caquë sihuaquë yoꞌoseꞌe caquë. \v 9 Ja̱je yoꞌoquëna, i̱pi capi, yëꞌëre: \p “Maijaꞌquëre necaiquë aꞌë. Mëꞌëje paꞌi aꞌë. Cuiꞌne mëꞌë ja̱ꞌre acohuaꞌi i̱ coca quëacaicohuaꞌije̱ paꞌi aꞌë. Coa siꞌaohuaꞌi iye toya pëpëna toyaseꞌere deꞌoye sehuocohuaꞌije̱ paꞌi aꞌë. Maijaꞌquë necaicohuaꞌipi pani Maijaꞌquëni ja̱je sihuaquë yoꞌojë̱ꞌë.” \p \v 10 Cuiꞌne yequeje̱ capi: \p “Iye toya pëpëre tsi̱omaꞌë paꞌijë̱ꞌë, siꞌaohuaꞌipi ñajajë caquë. Yequë muꞌse tëto sai ja̱ꞌñere iye toya pëpëna toyaseꞌere, i̱ti caseꞌe huëo maca ti̱ꞌa tëjiji. \v 11 Naꞌi huesësicoa. Ja̱je paꞌina, coa ñajëꞌë, coꞌaye yoꞌoquë ja̱re coꞌayere yoꞌoquë paꞌija̱quë, siꞌsi nesiquë ja̱re siꞌsi paꞌija̱quë. Ja̱je paꞌisiquëtaꞌare deꞌoquë cato ja̱re deꞌoquë paꞌija̱quë. Maijaꞌquëna i̱ paꞌiye i̱si huesosiquë cato, ja̱re i̱ ja̱ꞌre paꞌi huesëja̱ꞌquë. \p \v 12 Yëꞌëpi esa daija̱ꞌquë aꞌë. Dai dayë, cuiꞌne i̱sija̱ꞌa coꞌamañaje. Pa̱i ñapere i̱sija̱ꞌquë aꞌë, i̱ yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye. \v 13 Yëꞌë aꞌë, siꞌanë paꞌiquëpi paꞌiyë. Yëꞌë aꞌë, duꞌru aquërepa, cuiꞌne tëjiquërepa, i̱ti huëosiquë cuiꞌne saoquërepa.” \p \v 14 Sihuacohuaꞌi paꞌiyë, i̱ohuaꞌi ca̱ña deꞌoye jo̱jacohuaꞌipi. Ja̱ohuaꞌipi paꞌi so̱quë yë ayere deꞌoye o̱cueye paꞌiji. Cuiꞌne jai daripë eta saꞌnoajaꞌa deꞌhue cacaye paꞌiji. \v 15 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare, hueꞌsena pëaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, ti̱ro yoꞌocohuaꞌi cato, pa̱ire dahuë necohuaꞌi, yequë nomiore yoꞌocohuaꞌi, pa̱ire huani je̱ocohuaꞌi, pa̱i deꞌhuaseꞌere ëjare paꞌë cajë yoꞌocohuaꞌi, cuiꞌne cosoyere oijë cosocohuaꞌi. \p \v 16 “Yëꞌë Jesupi yëꞌë hui̱ñaëre jëjo saohuë, sehuosicohuaꞌi tsëcare siꞌaye quëaja̱ꞌquëre. Yëꞌë aꞌë, David tsëcapë aquë. Yëꞌë aꞌë, ñata to̱mesi macarepa miacai maꞌñocorepa.” \p \v 17 Maijaꞌquë joyopi cuiꞌne Yëi ñama nëjopi co̱ni cayë: \p “Daijë̱ꞌë. Ja̱je daijë̱ꞌë cayere asani cuiꞌneje cajë̱ꞌë. Oco ëa ju̱ꞌiquë pani dani u̱cujë̱ꞌë, paꞌiye i̱si ocore pare ti curi doꞌi peoyerepa.” \p \v 18 Yëꞌëpi siꞌaohuaꞌire duꞌru quëa nëoñë, iye toya pëpëna Maijaꞌquë yequë muꞌse yoꞌo ja̱ꞌñe toyaseꞌere asacohuaꞌire. Ja̱je paꞌina, pa̱ipi iye caseꞌere ai se̱ña maca se mëocaisiquë paꞌito, Maijaꞌquëpi i̱teje̱ ai yoꞌoyere se mëocaija̱ꞌquë api, iye toya pëpë toyaseꞌe ayepi. \v 19 Iye toya pëpë ayere, yequë muꞌse paꞌi ja̱ꞌñere quëaquë toyaseꞌere aꞌri maña nejocatu i̱ti nejocaisiquëreje̱ Maijaꞌquëpi paꞌi so̱quë yë o̱cueye peoyë. Cuiꞌne deꞌo daripëna cacaye peoyë. Iye toya pëpë cato quëaji, ja̱ paꞌi oco ayere, cuiꞌne ja̱ deꞌoyerepa daripë ayere. \p \v 20 Iye yoꞌo ja̱ꞌñe quëasiquëpi caji: “Yëꞌëpi esa daija̱ꞌquë aꞌë.” Ja̱je paꞌija̱ꞌquë. ¡Daijë̱ꞌë, Ëjaë Jesús! \p \v 21 Mai Ëjaë Jesucristopi mësarute siꞌaohuaꞌire i̱ oiyepi ñacai paja̱ꞌquë. Ja̱je paꞌija̱ꞌquë.