\id MRK - Secoya NT -Ecuador 2012 (DBL -2013) \h SAN MARCOS \toc1 San Marcos \toc2 Marcos \toc3 Mr \mt1 SAN MARCOS \c 1 \s1 Juan Oco Doquë Ayere Quëaye \r (Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28) \p \v 1 Deꞌo coca ñeje huëopi. Ñeje yoꞌopi, Ëjaë Jesucristo Maijaꞌquë mamaquë. \v 2 Maijaꞌquëre quëacaiquë Isaíaspi Maijaꞌquë quëaquëna, toyapi, ñeje: \q1 “Yëꞌëre quëacaiquëre duꞌru jëjo saosiꞌi, \q1 saija̱ꞌa maꞌa ne deꞌhuacaija̱ꞌquëre. \q1 \v 3 Airopi i̱ yëꞌoseꞌe jutaja̱ꞌcoa. \q1 Ne deꞌhuajë̱ꞌë, \q1 Mai Ëjaë daija̱ꞌa maꞌa, nui maꞌa huiꞌyocaijë̱ꞌë.” \m \v 4 Ja̱je paꞌina, Juan cue̱ne yejaja̱ꞌa dai pa̱ire doquë dajiꞌi. Ja̱je dai capi: Mësaru ja̱ꞌrë cuasaseꞌere je̱oni po̱nëto oco doye paꞌiji, mësaru coꞌaye yoꞌoseꞌe sa̱i deꞌhuacaiseꞌe paꞌija̱ꞌcore. \v 5 Judea quëꞌro pa̱i cuiꞌne Jerusalén daripë pa̱i siꞌaohuaꞌi i̱ paꞌi hue̱ꞌñana sani i̱ohuaꞌi coꞌaye yoꞌoseꞌe oijë quëajëna, Juanpi Jordán tsiayana dopi. \p \v 6 Juan ca̱ña cato camello nañapi neseꞌe pajiꞌi. Cuiꞌne i̱ të̱i ca̱ cato ca̱ꞌnipi nesico pajiꞌi. I̱ a̱iñe cato pu̱ꞌsu cuiꞌne mejaë paya pajiꞌi. \v 7 Ñeje caquë pa̱ire quëaëña: \p “Yëꞌë jeteyoꞌje jerepa paꞌipi daiji. I̱ joꞌyaë në meni zapato joyecaiquëje̱ paꞌi yëꞌë peoyë, ai teaye paꞌi aꞌë. \v 8 Ocopi dohuë, mësarute. Jesutaꞌa Maijaꞌquë joyore i̱sija̱ꞌquë api.” \s1 Jesure Doye \r (Mt 3.13-17; Lc 3.21-22) \p \v 9 Ja̱ muꞌseña Jesupi Nazaret daripëpi de daquëña. Nazaret daripë cato Galilea quëꞌro pajiꞌi. Daquëna, Juanpi Jordán ñana dopi, Jesure. \v 10 Do tëjina, Jesús tsiayapi tu̱maquëna, maꞌtëmo ja̱ca sacona, ñaëña. Ñaquëna, Maijaꞌquë joyo i̱re pana nëca mequëña, suꞌteje̱ paꞌipi. \v 11 Nëca meina, maꞌtëmopi yëꞌoseꞌe jutaëña: \p “Mëꞌë yëꞌë mamaquë aꞌë. Mëꞌëre ai yëyë. Ai sihuaquë paꞌiyë, mëꞌëre.” \s1 Jesure Neñañe \r (Mt 4.1-11; Lc 4.1-13) \p \v 12 Ja̱ maca je̱ꞌnërepa Maijaꞌquë joyopi saëña, Jesure, yequë hue̱ꞌñana, pa̱i peo hue̱ꞌñana. \v 13 Saëna, airo acohuaꞌi quëꞌrona cuarenta muꞌseña paꞌina, mënapi coꞌaye yoꞌoja̱quë caquë dani neñaëña. Mënapi ja̱je yoꞌo tëji maca hui̱ñaohuaꞌipi dani Jesure necateña. \s1 Jesús Yoꞌo Huëoye, Galileana \r (Mt 4.12-17; Lc 4.14-15) \p \v 14 Juanre tsoe tse̱ani cosi maca Jesús jeteyoꞌje sajiꞌi, Galileana, deꞌo cocare quëaquë Diusu te̱ꞌte ayere. \v 15 Ñeje caquë quëapi: \p “Tsoe ti̱ꞌapi, Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte. Jaꞌyere paꞌiji. Mësaru ja̱ꞌrë cuasaseꞌe je̱oni yeque cuasayena po̱nëjëꞌë. Huaso cocare asajë̱ꞌë.” \s1 Huaꞌire Yoꞌecohuaꞌire Soiye \r (Mt 4.18-22; Lc 5.1-11) \p \v 16 Jesupi Galilea jaira të̱ꞌtëpaja̱ꞌa saina, Simón i̱ yoꞌjei Andrés co̱ni huaꞌi hua̱terë je̱o dëojëna, ñaëña, i̱ti huaꞌi yoꞌecohuaꞌi sëte. \v 17 Ñani ja̱ohuaꞌire capi: \p “Yëꞌë ja̱ꞌre daijë̱ꞌë. Yuretaꞌa pa̱ire yoꞌecohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌire nesiꞌi, yëꞌëpi.” \p \v 18 Ca tëjina, hua̱terë je̱oni sateña, i̱ ja̱ꞌre. \p \v 19 Satena, se̱ña maca saina, Zebedeo mamajëpi Jacobopi i̱ yoꞌjei Juanpi co̱ni yohuëre ñuꞌijë hua̱terëre que̱ꞌque doꞌsejëna, ñaëña. \v 20 Ñani i̱ohuaꞌire soiña. Soina, ja̱ohuaꞌije̱ pëca jaꞌquëre je̱oni Jesús ja̱ꞌre sateña, i̱ saina co̱caicohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni yohuëre paꞌina. \s1 Coꞌa Joyore Hueꞌequë \r (Lc 4.31-37) \p \v 21 Je̱o saisicohuaꞌipi capernaum daripëna sa ti̱ꞌani, duꞌru huajë muꞌse Judea pa̱i tsiꞌsi huëꞌena cacarena, yeꞌyaëña, Jesupi. \v 22 Yeꞌyaquëna, me nesiquëpi deꞌoyerepa ta̱ꞌñerepa yeꞌyaquëꞌni, ja̱ë, cua̱ñequëje̱ paꞌirepa yeꞌyaquëꞌni. Maire yeꞌyacohuaꞌi yoꞌoyeje̱ yoꞌoye pa̱ji, cuasareña. \v 23 Cuiꞌne pa̱i tsiꞌsi huëꞌere huati quëꞌi paquëña. \p \v 24 Paꞌipi caëña: \p “¿Jesús Nazaret daripëpi daiquë me nesiꞌquë yëquëre yoꞌoquëꞌni? ¿Yëquëre huasiꞌquë daiquë? Ti cua̱ñequërepa deꞌoquëni ñahuë, mëꞌëre.” \p \v 25 Caquëna, Jesupi huatire caëña: \p “Camaꞌë paꞌijë̱ꞌë. Ja̱ëte je̱oni etajë̱ꞌë.” \p \v 26 Caquëna, asani hueꞌhue dahuëje̱ paꞌye ju̱ꞌiquëte yoꞌoni cuini etaëña, huati. \v 27 Ja̱je yoꞌouna, ñani siꞌaohuaꞌi quëquë huesëni sa̱ꞌñe se̱teña: \p “¿I̱que aꞌni, iye? ¿I̱querepa huajë yeꞌyaye aꞌni, iye? ¿Huatiohuaꞌire eto sao tuture paque paji. Ja̱je paquëni i̱ cua̱ñeñe sehuojë etayë?” \p \v 28 Ja̱je Jesús yoꞌoyeseꞌe esa Galilea yeja paꞌicohuaꞌi asa ti̱ꞌareña. \s1 Simón Pedro Huaore Jujuye \r (Mt 8.14-15; Lc 4.38-39) \p \v 29 Yeꞌya tëjini pa̱i tsiꞌsi huëꞌepi etani Simón cuiꞌne Andrés huëꞌena cacaëña. Jacobo cuiꞌne Juan co̱ni cacareña, Jesús ja̱ꞌre. \v 30 Cacarena, Simón huao su̱ña dahuëre ju̱ꞌio u̱ico pacoña. Paꞌiona, i̱o ju̱ꞌiñe quëareña, Jesure. \v 31 Quëarena, asani dani i̱o jë̱tëna tse̱ani naë huëouña. Naë huëouna, su̱ña dahuë je̱ouña. Je̱ouna, huëni siꞌaohuaꞌire a̱oña. \s1 Jai Pa̱ire Ne Coꞌyaye, Jesús Yoꞌoquëna \r (Mt 8.16-17; Lc 4.40-41) \p \v 32 Naꞌiquëna, ë̱së caje huesëquëna, ja̱ daripë siꞌa ju̱ꞌicohuaꞌire cuiꞌne huati quëꞌiohuaꞌire Jesús quëꞌrona dareña. \v 33 Siꞌa pa̱i ja̱ daripë acohuaꞌi tsiꞌsireña, eta saꞌro quëꞌrona. \v 34 Tsiꞌsirena, jai pa̱ire jujuquëna, coꞌyareña, siꞌaohuaꞌi. Siꞌaye ju̱ꞌiñe paꞌitoje̱ deꞌoye jujuña. Cuiꞌne huati quëꞌiohuaꞌi paꞌijëna, eto saouña, huatiohuaꞌire. Huatiohuaꞌipi tsoe Jesure ñareña. Jesupi huatiohuaꞌi cayete ë̱sequë, camaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, cani eto saouña. \s1 Jesús Yëhuoye, Galilea Quëꞌrore \r (Lc 4.42-44) \p \v 35 Ja̱ yoꞌo tëjini pëani ca̱ni nea hue̱ꞌñarepa huëni saquëña, pa̱i peo hue̱ꞌñana Maijaꞌquëni casiꞌi caquë. \v 36 Ja̱ caquëna, Simón cuiꞌne yecohuaꞌi co̱ni tuteña. \v 37 Tuni ti̱ꞌani i̱te careña: \p “Siꞌaohuaꞌi mëꞌëni coꞌeyë.” \p \v 38 Cajëna, Jesupi i̱ohuaꞌire caëña: \p “Je darina sañuꞌu. Je darije̱ cuiꞌne Maijaꞌquë coca quëasiꞌquë daëꞌë.” \p \v 39 Cani saquëña. Siꞌa hue̱ꞌña Galilea quëꞌroja̱ꞌa sai siꞌa Judea tsiꞌsi huëꞌena cacani Maijaꞌquë coca quëaroja̱quëña. Cuiꞌne huatiohuaꞌire eta saouña. \s1 Jesús Jujucaiye, Ja̱ꞌju Dahuë Ju̱ꞌiquëre \r (Mt 8.1-4; Lc 5.12-16) \p \v 40 Jesús paꞌi hue̱ꞌñana teꞌi ju̱ꞌiquëpi daquëña. Ja̱ꞌju dahuë ju̱ꞌiñe hueꞌequëpi dani doꞌre jaꞌruni oi se̱quëña: \p “Mëꞌëpi yëni ne coꞌyajë̱ꞌë, yëꞌëre.” \p \v 41 Ju̱ꞌiquëte oi ñaquë jë̱tëpi se patoquë caëña: \p “Yëyë. Mëꞌëre jujusiꞌi.” \p \v 42 Cani patoquëna, ti ju̱ꞌiñe peoquëre pare ne coꞌyaëña, i̱te. \v 43 Ne coꞌyani Jesupi yëhuouña, yëꞌë ne coꞌyaseꞌe quëamaꞌë paꞌijë: \p \v 44 “Yecohuaꞌire quëamaꞌë paꞌijë̱ꞌë, coa Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaëseꞌere i̱ñojëꞌë, Moisés cua̱ñequë paꞌiseꞌere i̱siquë mëꞌë siꞌsire tsoa to̱siquë paꞌiyere i̱ñoquë. Ja̱je yoꞌoquëna, yecohuaꞌi ñajajë caëña. Cani jëjo saouña.” \p \v 45 Ti jujusiquëpi etani sani Jesús yoꞌoseꞌere siꞌa hue̱ꞌña quëaëña. Quëaëna, Jesupi pa̱i daripë̱a ti̱ñarepa cacaye peouña. Peoquëna, hueꞌsere pa̱i peo hue̱ꞌñare paquëña. Paꞌiquëtaꞌare pa̱ipi i̱ quëꞌrona siꞌa hue̱ꞌña acohuaꞌipi dateña. \c 2 \s1 Quëꞌquë Dahuë Ju̱ꞌiquëre Jujuye \r (Mt 9.1-8; Lc 5.17-26) \p \v 1 Yequë huë̱ꞌñare paniroja̱ni tëjini, ti̱jupë Capernaum yejana coꞌi co̱pi. Coꞌina, huëꞌere paꞌiji asareña, yecohuaꞌi. \v 2 Asani esa tsiꞌsireña. Siꞌa huëꞌe ti̱më huesëoña, soꞌo saꞌro peoyerepa. Ja̱je tsiꞌsirena, i̱ cato Maijaꞌquë cocare quëaëña. \v 3 Quëaquëna, cajeseꞌe ë̱mëohuaꞌipi ju̱ꞌiquëre hueꞌejë dareña. I̱ ju̱ꞌiñe cato quëꞌquë dahuë pajiꞌi. \v 4 Dani jai pa̱i paꞌijëna, Jesús paꞌi hue̱ꞌñana caca ti̱ꞌañe peoquëna, ña jujani huëꞌe ë̱mëjeꞌejaꞌa coje neni ju̱ꞌiquëre ca̱i saihuëre u̱ina, Jesús nëca hue̱ꞌñana casareña. \v 5 Jujucaija̱ꞌquë api cuasajë yoꞌoyere ñani Jesús ju̱ꞌiquëre capi: \p “Tsihuaꞌë, mëꞌë coꞌaye yoꞌoseꞌere sa̱i deꞌhuacaiseꞌe aꞌë.” \p \v 6 Ja̱je caquëna, i̱ti maca ñuꞌicohuaꞌipi cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi acohuaꞌipi asani cuasahuë. \v 7 ¿Me yoꞌoquë ja̱je caquëꞌni, iquë? Coa Maijaꞌquëni cueꞌcuequë caji. Iye yeja acohuaꞌi pa̱i coꞌaye yoꞌoseꞌere sa̱i deꞌhuaye peoji. Coa Diususeꞌe yoꞌoye aꞌë, ja̱ cato. \p \v 8 Cuasajëna, Jesús i̱ joyopi i̱ohuaꞌi cuasaseꞌe asani caëña: \p “¿Me neñuꞌju ja̱je cuasayeꞌni, mësaru? \v 9 I̱que aꞌni, ju̱ꞌiquëre ai deꞌoye caꞌñe paꞌye: ‘Mëꞌë coꞌaye yoꞌoseꞌe sa̱i deꞌhuacaiseꞌe aꞌë.’ Pa̱nitaꞌa caye, ‘Huëni mëꞌë ca̱i saihuë i̱ni saijë̱ꞌë.’ \v 10 Ja̱je paꞌito mësarute i̱ñosiꞌi, yëꞌë Pa̱i Mamaquë iye yeja paꞌi pa̱i coꞌaye yoꞌoseꞌere sa̱i deꞌhua tutu paquë paꞌiyere.” \p Ja̱je cani ju̱ꞌiquëre caëña: \p \v 11 “Mëꞌëni cayë, huëijë̱ꞌë. Më ca̱icore i̱ni hueꞌequë më huëꞌena saijë̱ꞌë.” \p \v 12 Ja̱re caëna, ju̱ꞌiquëpi i̱ ca̱i sëohuë i̱ni hueꞌequë saquëña. Saquëna, ñani Maijaꞌquë ai deꞌoji cajë sihuareña, mai ña maꞌñere ñañë, cajë. \s1 Jesupi Levíre Soiye \r (Mt 9.9-13; Lc 5.27-32) \p \v 13 Jesupi sani co̱uña, jaira të̱ꞌtëpana. Sani co̱una, siꞌa pa̱i i̱ quëꞌrona tsiꞌsirena, yeꞌyaëña. \v 14 Yeꞌya tëjini jerepa saina, Leví, Alfeo mamaquëpi paꞌi doꞌi sa̱i huëꞌere ñuꞌina, Jesupi ñani caëña: \p “Yëꞌë ja̱ꞌre daijë̱ꞌë.” \p Caëna, asani i̱ ja̱ꞌre saquëña. \p \v 15 Jesupi Leví huëꞌena sani ñuꞌi a̱ina, jai pa̱i paꞌi doꞌi se̱cohuaꞌi cuiꞌne yecohuaꞌi coꞌaye yoꞌocohuaꞌi cuiꞌne i̱ yeꞌyacohuaꞌi co̱ni teꞌe ñuꞌijë a̱teña. \v 16 Jesupi ja̱je ja̱ohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni ñuꞌi a̱ina, ñaquë ñani cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌipi cuiꞌne fariseohuaꞌipi i̱ yeꞌyacohuaꞌire se̱teña: \p “¿Me neni mësarute yeꞌyaquë paꞌi doꞌi se̱cohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni cuiꞌne coꞌacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni u̱cuquë cuiꞌne a̱iquëꞌni?” \p \v 17 Se̱jëna, Jesupi asani sehuouña, ja̱ohuaꞌire: \p “Huajëcohuaꞌi cuiꞌne deꞌoye paꞌicohuaꞌi jujuquëre coꞌemaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ju̱ꞌicohuaꞌipi coꞌecohuaꞌi aꞌë. Yëꞌë cato deꞌocohuaꞌini soisiꞌi caquë daiye pa̱huë. Coꞌacohuaꞌini caquë daisiquë aꞌë.” \s1 A̲i Maꞌñere Cajë Se̱ñe \r (Mt 9.14-17; Lc 5.33-39) \p \v 18 Fariseo pa̱i yeꞌyacohuaꞌipi cuiꞌne Juanre yeꞌyacohuaꞌipi a̱imaꞌpë Maijaꞌquëre se̱jëna, yecohuaꞌipi ñani Jesús quëꞌrona dani se̱teña: \p “¿Me yoꞌojë më yeꞌyacohuaꞌi a̱imaꞌpë se̱ñe pa̱ñeꞌni, Juan yeꞌyacohuaꞌi cuiꞌne fariseo pa̱i yeꞌyacohuaꞌiseꞌe a̱imaꞌpë se̱jëna?” \p \v 19 Se̱jëna, Jesupi sehuouña: \p “¿Hueja a̱o a̱ijaꞌcohuaꞌire soisicohuaꞌi je̱ꞌquë a̱imaꞌcohuaꞌini i̱ti hueja po̱sëpi i̱ohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni paꞌito? I̱pi paꞌito a̱iñe paꞌiji. \v 20 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare hueja po̱sëje̱ paꞌini yequë muꞌse sio cua̱ñoni ja̱ macataꞌa a̱imaꞌpë se̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë. \p \v 21 Ai juꞌi ca̱re huajë ca̱pi jaomaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je yoꞌosicohuaꞌi paꞌito jo̱jajëna, huajë ca̱pi quërësi̱o ai juꞌi ca̱re jerepa jai coje neñe paꞌiji. \v 22 Cuiꞌne huajë cuiyaꞌi co̱nore ai ca̱ꞌni topëna ayamaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ayasicohuaꞌi paꞌito huajë cuiyaꞌi co̱nopi oꞌsaquë qui̱ꞌco joiye paꞌiji. Ja̱ maca yuretaꞌa siꞌaye nejoñe paꞌiji, co̱no cuiꞌne topëje̱ co̱ni. Ja̱ doꞌire huajë cuiyaꞌi co̱no ja̱ꞌre huajë ca̱ꞌni topëna ayaye paꞌiji.” \s1 Jesús Yeꞌyecohuaꞌipi Huajë Muꞌse Yoꞌoye \r (Mt 12.1-8; Lc 6.1-5) \p \v 23 Teꞌe muꞌse Jesús huajë muꞌse paꞌina, trigo tsioja̱ꞌa saina, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi sa tëto saijë tëahuë. \v 24 Tëajëna, ñani fariseo pa̱ipi careña, Jesure: \p “Ñajëꞌë, ja̱ohuaꞌi yoꞌoyere huajë muꞌse yoꞌoye peoji, huajëye paꞌi muꞌsere.” \p \v 25 Cajëna, i̱pi i̱ohuaꞌire caëña: \p “¿Maijaꞌquë toyapë mësaru ñamaꞌcohuaꞌi aꞌni? Toyaseꞌe cato caji: Abiatar Maijaꞌquë huëꞌere ñacaicohuaꞌi ëjaërepa paꞌi maca, Davidpi cuiꞌne i̱ co̱cohuaꞌipi a̱iñe peoquëna, a̱i ëa ju̱ꞌijë. \v 26 David cuiꞌne i̱ co̱cohuaꞌi co̱ni cacani a̱ore Maijaꞌquë ña hue̱ꞌñana tëoseꞌere a̱ëꞌë. Iye a̱o cato Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌiseꞌe a̱i ja̱ꞌñe paꞌiji. Yecohuaꞌire ë̱seseꞌe pajiꞌi.” \p \v 27 Cuiꞌne ja̱ohuaꞌire Jesupi caëña: \p “Pa̱ini caquë Maijaꞌquë huajë muꞌse nepi. Pa̱ni pa̱ipi huajë muꞌse doꞌire ai yoꞌoja̱jë caquë neñe. \v 28 Yëꞌë Pa̱i Mamaquë cato huajë muꞌse ëjaëpi yoꞌoyë.” \c 3 \s1 Jë̱të Sëyë Huesësiquë \r (Mt 12.9-14; Lc 6.6-11) \p \v 1 Pa̱i tsiꞌsi huëꞌena Jesupi ti̱jupë cacapi. Cacaëna, ja̱rote jë̱të sëyë huesësiquë pajiꞌi. \v 2 Paꞌina, huajë muꞌsere Jesupi jujuquëna, ñañuꞌu cuasajë camaꞌpë ñahuë, jujuquëna, sa̱ñope i̱te cañuꞌu cajë. \v 3 Ja̱ maca Jesús jë̱të sëyësiquëre ñani caëña: \p “Huëni nëcani iye maca jopore pana dani nëcajë̱ꞌë.” \p \v 4 Ja̱je se cani yecohuaꞌire se̱jiꞌi: \p “¿Huajë muꞌse i̱que yoꞌoyepi deꞌoquëꞌni? ¿Deꞌoye, pa̱nitaꞌa coꞌayere yoꞌoye, pa̱ire huasoye, pa̱nitaꞌa pa̱ire huani je̱oñe?” \p Ja̱je caquëna, ti sehuoye pa̱reña. \v 5 Ja̱je Jesús se̱ni jujani pë̱i i̱ohuaꞌire ñapi, i̱ cayere asaye coejëna, ñani. Ja̱je oi ña jujani ju̱ꞌiquëre capi: \p “Mëꞌë jë̱tëre pi̱ꞌnajëꞌë.” \p Caquëna, pi̱ꞌnapi. Pi̱ꞌnaquëna, i̱ jë̱tëpi tsoe deꞌoco pajiꞌi. \v 6 Ja̱re ñani fariseo pa̱i etasicohuaꞌipi Jesure huani je̱o ja̱ꞌñere ca deꞌhuajë paëꞌë, Herodes pa̱i ja̱ꞌre co̱ni. \s1 Jaira Të̱ꞌtëpare Jai Pa̱i Paꞌiye \p \v 7 Jesupi i̱ yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni sajiꞌi. Saina, jai pa̱i tuteña, Galilea pa̱ipi. \v 8 Jaiye yoꞌoquëna, asa ti̱ꞌani Judea, Jerusalén, Idumea, Jordán je te̱ꞌte quëꞌro acohuaꞌi, Tiro yeja acohuaꞌi, cuiꞌne Sidón yeja acohuaꞌi i̱ quëꞌrona ñañuꞌu cajë dateña. \v 9 Ja̱je paꞌina, Jesupi i̱ yeꞌyacohuaꞌire caëña. Yohuë jaꞌyena dajë̱ꞌë, pa̱ipi quiꞌimaꞌcohuaꞌini. \v 10 Iye cato capi jai pa̱ire jujuquëna, ñani ju̱ꞌicohuaꞌipi i̱ni patoni coꞌyañuꞌu cajë yoꞌojëna. \v 11 Cuiꞌne huatiohuaꞌipi i̱ni ñani doꞌre jaꞌrujë cuijë cahuë: \p “Mëꞌë cato Maijaꞌquë mamaquë aꞌë.” \p \v 12 Ja̱je cajëna, Jesús ai ë̱sepi camaꞌpë caquë. Ja̱ë api, quëaye coepi. \s1 Jesupi Yë Sahuani Soiye \r (Mt 10.1-4; Lc 6.12-16) \p \v 13 Ja̱ jeteyoꞌje ai cu̱tihuëna tu̱mani ja̱rona i̱ yë sahua nëosicohuaꞌire soina, dateña. \v 14 Datena, soipi, siꞌa jëña cayañoa paꞌiohuaꞌire tsiꞌsoni sahua nëosicohuaꞌire yëꞌë ja̱ꞌre paꞌija̱jë caquë ja̱ohuaꞌire mësarute jëjo saosiꞌi yëꞌë coca quëaja̱ꞌcohuaꞌire. \v 15 Cuiꞌne ju̱ꞌicohuaꞌire juju tutu cuiꞌne huatiohuaꞌire eto sao tutu i̱siña. \v 16 Icohuaꞌi aꞌë, doce i̱ soisicohuaꞌi: Simón ja̱re i̱ni Pedrore hueꞌyopi. \v 17 Jacobo cuiꞌne i̱ yoꞌjei Juan, Zebedeo mamajë paëꞌë, cuiꞌne ja̱ohuaꞌini hueꞌyopi Boanerges ja̱je cani cayë mujuë mamajë. \v 18 Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Jacobo cato Alfeo mamaquë Tadeo, Simón pajiꞌi. Ja̱ë cato judío pa̱i deꞌoye paꞌiyere caquë yoꞌo tsëcapë aquë pajiꞌi. \v 19 Cuiꞌne Judas Iscariote pajiꞌi, Jesure cosoquë yehuoja̱ꞌquëje̱. \s1 Jesús Coꞌa Joyo Tuture Paquë Caye \r (Mt 12.22-32; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 20 Ja̱je quëa tëjini i̱ yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre huëꞌena cacaëña. Cacaëna, ti̱jupë pa̱ipi tsiꞌsi dateña. Tsiꞌsi huesëjëna, ai yoꞌoye paꞌina, ai yoꞌojë a̱iñeque pa̱reña. \v 21 Ja̱je paꞌina, i̱ cajeohuaꞌipi asani Jesure quërëja̱ñuꞌu cajë dateña, coa cuepei neni yoꞌoji, caye paꞌina. \p \v 22 Cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌipi Jerusalénpi daisicohuaꞌipi careña: \p “Huati ëjaë Beelzebúre hueꞌequëpi yoꞌoji. Ja̱je paꞌina, ja̱ë tutupi coꞌa joñoare eto saoquë yoꞌoji.” \p \v 23 Ja̱je cajëna, ja̱ maca Jesupi soiña, ti̱ña asaja̱jë caquë quëapi, pa̱i yoꞌoyeje̱ paꞌye ñeje caquë: \p “¿Huati ëjaë pani me i̱jaꞌa coꞌye eto saoquëꞌni? \v 24 Pa̱ipi yeja ëjaëpi huasiquë pani, yecohuaꞌipi i̱ni sa̱ñope yoꞌojëna, uihuaquë coa caraja̱iñe paꞌiji. \v 25 Cuiꞌne teꞌe huëꞌe acohuaꞌipi uihuajë huasicohuaꞌi pani coa sa̱ꞌñe yoꞌojë caraja̱iñe paꞌiji. \v 26 Ja̱je huatipi i̱jaꞌa sa̱ꞌñe uihuaquë pani quëcoye peoji. Ja̱je yoꞌoquë pani tsoe caraja̱isiꞌquë yoꞌoye paꞌiji. \p \v 27 Ai tutu quëꞌi huëꞌe paꞌito cacaye peoji, i̱ coꞌamaña sioñuꞌu cajë. I̱ni duꞌru hue̱nitaꞌa i̱ coꞌamaña jioye paꞌiji. \p \v 28 Nuñerepa cayë, mësarute: siꞌaye pa̱i coꞌaye yoꞌoseꞌe sa̱i deꞌhuacaiye paꞌiji. Cuiꞌne Maijaꞌquëre coꞌa coca cayeje̱ sa̱i deꞌhuacaiye paꞌiji. \v 29 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare Maijaꞌquë joyore sa̱ñope coꞌa coca casiquëre cato sa̱i deꞌhuacaiye ti peosipi. Siꞌanë doꞌi pasipi.” \p \v 30 Huatire hueꞌequë api casi doꞌire, ja̱je Jesús quëaëña. \s1 Jesús Pëca Jaꞌco Cuiꞌne I̱ Yoꞌje Tsi̱ \r (Mt 12.46-50; Lc 8.19-21) \p \v 31 Jesús pëca jaꞌco cuiꞌne i̱ yoꞌje tsi̱ co̱ni dani hueꞌsere paꞌijë Jesure quëacaija̱ꞌquëre jëjo saoreña, daija̱quë cajë. \v 32 Ja̱re asani Jesús quëꞌro jai pa̱i ñuꞌijë asacohuaꞌipi Jesure careña: \p “Mëꞌë jaꞌco cuiꞌne më yoꞌje tsi̱ mëꞌëni soiyë, hueꞌsepi.” \p \v 33 Cajëna, sehuouña: \p “¿Ne aꞌni, yëꞌë jaꞌco, cuiꞌne yëꞌë yoꞌje tsi̱?” \p \v 34 Ja̱je cani i̱ quëꞌro ducohuaꞌire se̱ña tëjija̱ni caëña: \p “I̱ñore paꞌiyë, jaꞌcoje̱ paꞌiohuaꞌi cuiꞌne yëꞌë yoꞌje tsi̱je paꞌiohuaꞌi. \v 35 Siꞌaye Maijaꞌquë yëyete yoꞌocohuaꞌipi yëꞌë yoꞌjei cuiꞌne yëꞌë yoꞌjeo cuiꞌne yëꞌë jaꞌcohuaꞌi paꞌiyë.” \c 4 \s1 Ta̱quë Yoꞌoseꞌeje̱ Paꞌye Quëaseꞌe \r (Mt 13.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Ti̱jupë Jesús jaira të̱ꞌtëpapi yeꞌya huëouna, jai pa̱i i̱ quëꞌrona tsiꞌsi dateña. Jai pa̱irepa tsiꞌsi daijëna, Jesús ña jujani i̱ti maca jaira huahua yona aya mëni jaꞌruña, pa̱iseꞌe mejahuëre paꞌijëna. \v 2 Ja̱ maca yuretaꞌa jaiye yeꞌyaëña, pa̱i yoꞌoyeje̱ paꞌye ñeje caquë. \p \v 3 “Asajë̱ꞌë, iyere, ta̱quë sani ta̱seꞌere. \v 4 Ja̱je sani ta̱quëna, yequë ca̱pi maꞌana to̱mepi. To̱meina, pi̱ꞌapi dani peo hue̱ꞌña o̱cue saopi. \v 5 Yequë ca̱pi quë̱na yejana to̱meo. To̱meni esa mëapi, pe̱a yeja doꞌire. \v 6 Ja̱je mëacotaꞌare ë̱sëpi ëo hue̱api, tsita memaꞌconi. \v 7 Yequepi to̱mepi, miu pi̱si quëꞌrona. Ja̱je paꞌina, miu pi̱sipi teꞌe ai deꞌoni hue̱ hue̱api. Ja̱je yoꞌoni quë̱imaꞌo pacoꞌë, ta̱seꞌe. \v 8 Yequë ca̱pi deꞌo yejana to̱mepi. To̱meni mëani jaiye deꞌoye quë̱jiꞌi. I̱ti ca̱ yequë ñëapi quë̱jiꞌi, treinta ca̱, yequepi sesenta ca̱ cuiꞌne yequepi cien ca̱ quë̱jiꞌi.” \p \v 9 Casi jeteyoꞌje caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Ca̱joro hueꞌecohuaꞌi pani, asajë̱ꞌë.” \s1 Me Ne Ja̱ꞌñere Pa̱i Ñañena Co̱ni Quëaëꞌni \r (Mt 13.10-17; Lc 8.9-10) \p \v 10 Quëa tëjisi jeteyoꞌje Jesús teꞌi pëaëña. Pëaëna, ñani i̱ quë̱no maca i̱ yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni paꞌicohuaꞌipi se̱teña: ¿I̱ohuaꞌi ñañena co̱ni i̱que yoꞌoyere quëaëꞌni, ja̱je? \v 11 Cajëna, i̱pi sehuouña. Se̱jëna, Jesupi caëña: \p “Mësarute Maijaꞌquëpi ta̱ꞌñe asaye i̱sipi, yahueseꞌere maꞌtëmo te̱ꞌte ayere. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ja̱ro ti̱ro paꞌicohuaꞌire cato i̱ohuaꞌi ñañe ayepi co̱ni caquë quëaye paꞌiji. \v 12 Ja̱ohuaꞌipi ñajëtaꞌa ñañe pa̱jajë caquë. Cuiꞌne asajëtaꞌa ti ja̱re caji cuasamaꞌcohuaꞌipi paꞌija̱jë caquë, cuiꞌne asani po̱nëmaꞌpëna i̱ohuaꞌi coꞌaye yoꞌoseꞌe sa̱i deꞌhuacaiye peoja̱quë caquë quëayë.” \s1 Ta̱quë Yoꞌoyeje̱ Paꞌye Quëaye \r (Mt 13.18-23; Lc 8.11-15) \p \v 13 Caëña, yequeje̱: \p “¿Mësaru iye quëaseꞌe asa ti̱ꞌañe pa̱ñe? ¿Ja̱je pani me yeque cuiꞌne paꞌye quëato asa ti̱ꞌajaꞌcohuaꞌi aꞌni? \v 14 Maijaꞌquë coca quëaquë api, i̱ti ca̱ ta̱ñeje paꞌi. Maijaꞌquë cocaꞌë, i̱ti ca̱. \v 15 Maꞌana i̱ti to̱meseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë, yecohuaꞌi. Ja̱je paꞌiohuaꞌipi Maijaꞌquë coca asayë. Asarena, huatipi dani, peo hue̱ꞌña i̱ohuaꞌi asaseꞌere nejoñere quëaji. \v 16 Quë̱na yejana ta̱seꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi aꞌë, yecohuaꞌi. Ja̱je paꞌiohuaꞌipi ai yëjë asani sihuajë deꞌhuayë, Maijaꞌquë coca. \v 17 Ja̱je asasicohuaꞌitaꞌa quëcomaꞌpë ai yoꞌoyepi paꞌina, pa̱nitaꞌa deꞌo coca doꞌire pa̱ipi sa̱ñope yoꞌojëna, yoꞌo jujani je̱oñere quëaji. \v 18 Yecohuaꞌipi miu pi̱si quëꞌrona ta̱ëna mëañeje paꞌiohuaꞌipi deꞌo coca asayë. \v 19 Asasicohuaꞌitaꞌa iye yeja coꞌamañare ai cuasajë jaiye coꞌamaña pa ëayepi cosoquëna, coa siꞌa coꞌamaña yë huesëni yoꞌojë Maijaꞌquë cocare nejoñe aꞌë. Ja̱je yoꞌocohuaꞌi quë̱iñeje paꞌye deꞌoye paꞌiyere i̱ño ti̱ꞌañe peoji. \v 20 Yecohuaꞌipi deꞌo coca asani ti deꞌhuacohuaꞌi paꞌiyë. Ja̱ohuaꞌipi jaiye quë̱iñeje paꞌiohuaꞌi paꞌiyë, deꞌo yejaje̱ paꞌiohuaꞌi. Yecohuaꞌipi treinta ca̱ quë̱iseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë. Yecohuaꞌipi sesenta ca̱ quë̱iseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë. Cuiꞌne yecohuaꞌipi cien ca̱ quë̱iseꞌeje̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë.” \s1 Toa Tsë̱o Pë Yoꞌoye Ayepi Yeꞌyaye \r (Lc 8.16-18) \p \v 21 Caëña, cuiꞌne: \p “¿Toa tsë̱o përe dani mahuë huëꞌehuëna nëcocohuaꞌi aꞌni pa̱nitaꞌa ca̱i saihuë huëꞌehuëna nëcocohuaꞌi aꞌni? Pa̱ni, toa tsë̱o pë cato siꞌa hue̱ꞌña miajaꞌconi ti̱ñare pana nëcoye paꞌiji. \v 22 Yahueseꞌe paꞌiseꞌepi siꞌaye ti̱ꞌa ja̱ꞌñeseꞌe aꞌë cuiꞌne pa̱i ñamaꞌpë paꞌija̱jë cajë yoꞌoseꞌere siꞌaohuaꞌi, asaseꞌe paꞌija̱ꞌcoa. \v 23 Mësarupi ca̱joro hueꞌecohuaꞌi sëte asa ti̱ꞌajëꞌë.” \p \v 24 Caëna, cuiꞌne: \p “Deꞌhua mësaru asaseꞌere yoꞌojë̱ꞌë. Mësaru yecohuaꞌire cue̱cueni i̱siyeje̱ paꞌye mësaruteje̱ Diusupi cue̱cueni i̱sija̱ꞌquë api. Mësaruni jerepa i̱sija̱ꞌquë api, i̱ti asacohuaꞌini. \v 25 Ja̱je paꞌina, paquëni jerepa i̱siye paꞌiji. Cuiꞌne peoquëni jerepa aꞌri maña i̱ payeque jioye paꞌiji.” \s1 Ta̱seꞌe Mëañe Ayepi Quëaye \p \v 26 Jesupi capi, cuiꞌne: \p “Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte cato yejana i̱ti ca̱re ta̱ëna, i̱oseꞌe mëañeje paꞌye aꞌë. \v 27 Ja̱je paꞌina, ta̱ tëjisi jeteyoꞌje sani i̱ti ta̱siquë ca̱iji. Ca̱ni tëjini naꞌiquëna, huëiji. Ja̱je cuiꞌne muꞌseña cuiꞌne ñamije tëto saiji. Yoꞌoquëna, ta̱si ca̱ cato tsatani mëa huëoji. Ja̱je yoꞌoquëna, i̱ti ta̱siquë cato huesëquë paꞌiji, i̱o yoꞌoye. \v 28 Yejaseꞌe ai deꞌoye necaina, mëaji. Duꞌru macarepa i̱ti ñë macapi mëaji. Jeteyoꞌje i̱ti tsa̱ꞌña neji. Jeteyoꞌje i̱ti ca̱ yuretaꞌa neji, i̱ti tsa̱ꞌñana ti̱më ja̱ꞌñe. \v 29 I̱ti ca̱ yaꞌji tëjisi maca i̱ti ca̱ tëasiꞌi caquë etaquë api. Ja̱je yoꞌoyeje̱ paꞌye aꞌë, Maijaꞌquë te̱ꞌte aye.” \s1 Mostaza Ca̱ Ayepi Yeꞌyaye \r (Mt 13.31-32; Lc 13.18-19) \p \v 30 Yequeje̱ caëña, Jesús: \p “¿I̱queje̱ paꞌye aꞌni, Maijaꞌquë te̱ꞌte aye, pa̱nitaꞌa i̱quena co̱ni caquë quëaraꞌye i̱ohuaꞌi asa ja̱ꞌñe? \v 31 Mostaza ca̱re yejana ta̱ñeje paꞌye aꞌë. Ja̱ ca̱ cato siꞌa so̱quë ca̱ maña se̱ña maca ai aꞌri ca̱ꞌë. \v 32 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ta̱sicopi ai deꞌosico pani siꞌa so̱quë ñëa maña jerepa jaico ai deꞌocoa. Ja̱je paꞌiopi jai so̱quë capë̱a paꞌiona, pi̱ꞌaje i̱ona daijë pëa huajëjë paꞌicohuaꞌi aꞌë, jaꞌo huëꞌehuëna.” \p \v 33 Ja̱je Jesús yeꞌyapi, Maijaꞌquë coca. Jaiye i̱ohuaꞌi ñañe ayepi caquë i̱ohuaꞌi a̱ꞌjiñe asa ti̱ꞌañeque quëapi. \v 34 I̱ohuaꞌi ñañe ayepi caquë siꞌanë quëaëña. Coa peoye quëaye pa̱ëña. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱ yeꞌyacohuaꞌiseꞌere siꞌaye i̱ quëaseꞌere ja̱re cayë caquë nuñerepa quëaëña, teꞌohuaꞌire. \s1 Jesupi Tuture Cuiꞌne To̱ꞌañere Cua̱ñeñe \r (Mt 8.23-27; Lc 8.22-25) \p \v 35 I̱ti muꞌse naꞌiquëna, i̱re yeꞌyecohuaꞌire caëña: \p “Je tëꞌhuina je̱ñuꞌu.” \p \v 36 Caëna, ja̱ maca Jesús yohuëre paꞌina, pa̱ire je̱oni sateña, Jesús ja̱ꞌre. Saijëna, cuiꞌne yequë yohuëja̱ꞌa co̱ni sateña. \v 37 Saijëna, ai tutu huëouña. Jairapi ai to̱ꞌaquë yohuëna ocopi ti̱mëoña. \v 38 Ti̱mëquëna, Jesutaꞌa sëtipë quëꞌrore coa u̱i ca̱quëña, i̱ si̱opë tëo pacona tëo paquë. Ca̱ina, ja̱ohuaꞌipi dani sëtoni careña: \p “Yeꞌyaquë, mai ne huesëyë.” \p \v 39 Cajëna, huëni tuture cua̱ñeiña. Cuiꞌne jairare caëña. \p “Yoꞌomaꞌo paꞌijë̱ꞌë.” \p Caquëna, tutupi joꞌcua je̱o nëquëña. Cuiꞌne jairaje̱ tsi̱ña deꞌhuaje̱ paꞌio deꞌoña. \v 40 Ja̱ maca ja̱ohuaꞌire caëña: \p “¿Me yoꞌojë caꞌrayeꞌni? ¿Maijaꞌquëpi ñacaiji, cuasa maꞌñe?” \p \v 41 Caquëna, i̱re yeꞌyecohuaꞌipi ña quëquëni careña: \p “¿I̱queire papi, iquë ja̱ jerepa tuture cuiꞌne jairate cua̱ñequëꞌni, cuiꞌne sehuoco?” \c 5 \s1 Huati Quëꞌire Gadara Aquëre Quëaye \r (Mt 8.28-34; Lc 8.26-39) \p \v 1 Jaira je tëꞌhuina ti̱ꞌareña, Gadara quëꞌrona. \v 2 Yohuëpi Jesús ja̱ꞌa tu̱maquëna, ju̱ꞌisicohuaꞌire ta̱ hue̱ꞌñapi teꞌi ë̱më huati quëꞌipi sa̱ñope daquëña. \v 3 Huati quëꞌi cato, ju̱ꞌicohuaꞌire ta̱ hue̱ꞌñare paꞌiquë paquëña, quë̱na meapi hue̱ñuꞌu cajëtaꞌa hue̱ñe peoquëpi. \v 4 Jë̱ña nëcañoa co̱ni jaiye hue̱toje̱ i̱pi naë tëte je̱aëña. I̱ jerepa tutu neñe peouña. \v 5 Ñami, muꞌse ju̱ꞌisicohuaꞌire ta̱ hue̱ꞌñare ai cu̱tihuëre paꞌi cuiquë quë̱na pë̱api coꞌye huai yoꞌoquë paquëña. \v 6 Soꞌopi Jesure ñani huëꞌhuëni Jesús nëca macana ti̱ꞌani Jesús mëꞌëpi jerepa tutu paquë cani doꞌre jaꞌruña. \p \v 7-8 Doꞌre jaꞌruna Jesupi caëña, huatire: \p “Iye ë̱mëre etajë̱ꞌë.” \p Caquëna, ai tutu caquë se̱quëña: \p “Jesús, Diusu ti ëjaërepa mamaquë ai yoꞌoyete yëꞌëre i̱simaꞌë paꞌijë̱ꞌë.” \p \v 9 Se̱ina, Jesupi ja̱ëte caëña: \p “¿I̱que mami aꞌni?” \p Caquëna, sehuouña: \p “Yëꞌë mami cato jai pa̱i aꞌë.” \p \v 10 Cani Jesure ai se̱quëña: \p “Iye huatiohuaꞌire yequë hue̱ꞌñana jëjo saomaꞌë, i̱ñore paꞌija̱jë.” \p \v 11 Caquëna, jaꞌyere jai se̱se dohuë cu̱ti perepëre a̱ijë paꞌijëna, \v 12 Huatiohuaꞌipi asani se̱teña: \p “Se̱se quëꞌrona jëjo saojë̱ꞌë. Yëquëre ja̱ohuaꞌina cacañuꞌu.” \p \v 13 Careña, deꞌoji saijë̱ꞌë caëna, etani sani se̱sena cacareña. Cacarena, siꞌa dos mil se̱se huëꞌhuëjë jai huaꞌque të̱ꞌtëpapi to̱mejë jairana dutu ju̱teña. \v 14 Ju̱tena, se̱sere ñacaicohuaꞌipi ñani huëꞌhuëni pa̱i daripëna siꞌaye quëareña, i̱ti yoꞌoseꞌe. Quëarena, pa̱ipi asani dateña. \v 15 Jesús paꞌi hue̱ꞌñana ti̱ꞌani ñajëna, huati quëꞌi paꞌisiquëpi ca̱ña su̱ñasiquëpi deꞌo cocare caquë ñuquëña. Ñuꞌina, i̱te ñani siꞌaohuaꞌi caꞌrareña. \v 16 Caꞌrajëna, se̱se ñacaicohuaꞌipi Jesús yoꞌoseꞌere quëareña, huati quëꞌire yoꞌoseꞌe cuiꞌne se̱sere yoꞌoseꞌe co̱ni. \v 17 Ja̱je quëajëna, asani Jesure saijë̱ꞌë, i̱ño paꞌimaꞌë cajë, se̱ huëoreña. \p \v 18 Carena, Jesupi yohuëna aya mëni sai huëoquëna, huati quëꞌi paꞌisiquëpi ai se̱quëña, Jesure mëꞌë ja̱ꞌre co̱ni sani pasiꞌi caquë. \p \v 19 Caquëna, Jesupi pa̱ni sehuouña: \p “Mëꞌë huëꞌena saijë̱ꞌë. Sani mëꞌë cajeohuaꞌire quëajë̱ꞌë, mëꞌë ëjaëpi oi ñani necaiseꞌere.” \p \v 20 Caëna, saquëña. Sani siꞌa jë̱ña daripë̱a quëa huëouña. I̱re Jesús necaiseꞌere quëaquëna, asani ai deꞌoye yoꞌoseꞌe paꞌiji, careña. \s1 Ju̱ꞌicopi Jairo Mamaco Jesús Ca̱ꞌcore Patoye \r (Mt 9.18-26; Lc 8.40-56) \p \v 21 Jesupi yohuëja̱ꞌa cuiꞌnaëpi yequë te̱ꞌtena je̱ꞌesi maca jai pa̱i tsiꞌsi dateña. Ja̱je yoꞌojëna, jaira të̱ꞌtëpare paꞌina. \v 22 Ja̱ maca pa̱i tsiꞌsi hue̱ꞌña cua̱ñequëpi Jesús paꞌi hue̱ꞌñana Jairo hueꞌequëpi i̱te ñani doꞌre jaꞌruni, \v 23 caëña: \p “Yëꞌë mamacopi ju̱ni huesëco. Sani mëꞌë jë̱tëpi pato coꞌyacaijë̱ꞌë.” \p \v 24 Se̱ina, Jesupi i̱ ja̱ꞌre co̱ni saquëña. Saina, jai pa̱i cuiꞌne sateña. Ja̱je paꞌijë i̱te quiꞌi huesoreña. \v 25 Ja̱je jai pa̱i paꞌi hue̱ꞌñare teꞌo nomio doce o̱metëca ju̱ꞌico pacoña. Siꞌanë tsie cajequëna, ai yoꞌoco pacoña. \v 26 I̱ote siꞌa jujucohuaꞌi yoꞌo jujajëna, ai yoꞌoco paꞌico pacoña. Siꞌaye i̱o paye juju doꞌina sa̱i saosico pacoña. Siꞌaye ja̱ co̱ñe pa̱ëña, i̱ote. Coa ai jerepa ai yoꞌoco pacoña, coꞌyaye peoyerepa. \v 27 Ja̱je paꞌiopi Jesús cayere cajëna, asani dani jeteyoꞌjeja̱ꞌa i̱ juꞌi ca̱na patoña. \v 28 Coa i̱ juꞌi ca̱na patoni coꞌyasico paꞌija̱ꞌcoaꞌë, caco. \v 29 Pato macarepa tsie cajeye je̱ouña. Ja̱ maca asaoña, tsoe i̱o ca̱pë coꞌyasico paꞌiye. \v 30 Ja̱je yoꞌosi maca Jesupi asaëña, i̱ tutupi ju̱ꞌicore jujuseꞌe. Ja̱je paꞌina, coꞌye po̱nëni pa̱ire ñani caëña: \p “¿Nepi yëꞌë juꞌi ca̱na patoreꞌni?” \p \v 31 Caquëna, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi careña: \p “Tsoe mëꞌëpi pa̱i quiꞌiyerepa paꞌiye ñaquëtaꞌa, ¿nepi patoreꞌni se̱quëꞌni?” \p \v 32 Ja̱je catoje̱ Jesús cato siꞌa hue̱ꞌña po̱nëquë ñaëña, nepi patoreꞌni caquë. \v 33 Ñaquëna, ti coꞌyasicopi asani caꞌraco tsasico dani i̱ nëca hue̱ꞌñana ta̱ni i̱o yoꞌoseꞌe nuñerepa quëaoña. \p \v 34 Quëacona, Jesús ja̱ore caëña: \p “Huau maca yëꞌëre cuasaseꞌepi ne coꞌyahuë. Se̱ñaco saijë̱ꞌë. Iye ju̱ꞌiñe ti ne coꞌyahuë, mëꞌëre.” \p \v 35 Ja̱ caquëna, yecohuaꞌipi dateña, pa̱i tsiꞌsi huëꞌe cua̱ñequë huëꞌepi. Dani Jairore careña: \p “Mëꞌë mamaco tsoe ju̱ꞌisico pacoꞌë. Yeꞌyaquëre jerepa jo̱sa camaꞌë paꞌijë̱ꞌë.” \p \v 36 Caquëna, Jesupi asasiquëtaꞌa asa maꞌñeje paꞌipi tsiꞌsi huëꞌe cua̱ñequëre caëña: \p “Caꞌramaꞌpë paꞌijë̱ꞌë. Maijaꞌquëpi necaiquë api cuasajë̱ꞌë.” \p \v 37 Jesupi saina, Pedro co̱ni Jacobo co̱ni cuiꞌne Jacobo yoꞌjei Juan co̱ni sateña. Yecohuaꞌi co̱ni saiye ë̱seiña. \v 38 Tsiꞌsi huëꞌe cua̱ñequë huëꞌena ti̱ꞌani ai yoꞌoye ñaëña, pa̱ipi ai cuijë oijëna. \v 39 Ja̱je oijëna, huëꞌe cacani ja̱ohuaꞌire caëña: \p “¿Me neni mësaru ai yoꞌojë cajë cuiꞌne ai oiyeꞌni? I̱ mamaco ju̱ꞌimaꞌo pacoꞌë. Coa ca̱ico.” \p \v 40 Caquëna, ja̱ohuaꞌipi i̱re soreña. Sojëna, Jesús siꞌaohuaꞌire hueꞌsena eto saouña. Coa pëca jaꞌquëpi cuiꞌne pëca jaꞌcopi co̱ni ju̱ꞌisico paꞌi hue̱ꞌñana cacareña. \v 41 Cacani ju̱ꞌisico jë̱tëna tse̱ani i̱ote caëña: \p “Talita cumi.” Mai coca cato “tsihuaꞌo huëijë̱ꞌë” caye aꞌë. \p \v 42 Ja̱je ca macarepa doce o̱metëca pacopi tsihuaꞌo huëni cucoña. Ja̱je cuꞌiona, ñani deꞌoquëre papi yoꞌoji cuasareña. \v 43 Ja̱je jujusiquëtaꞌa ai ë̱seiña, yecohuaꞌire quëaye pa̱jëꞌë caquë. Tsihuaꞌore sani a̱ore a̱ojëꞌë, caëña. \c 6 \s1 Jesús Paꞌiye, Nazaret Daripëre \r (Mt 13.53-58; Lc 4.16-30) \p \v 1 Ja̱ropi etani i̱ quëꞌrona coꞌiña, i̱re yeꞌyecohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni. \v 2 Huajë muꞌse ti̱ꞌasi maca pa̱i tsiꞌsi huëꞌena yeꞌya huëouña. Yeꞌyaquëna, i̱ pa̱ipi ai deꞌoyerepa yeꞌyaquëꞌni cuasareña. Ja̱je cuasajë careña: \p “¿Jerona iquë jerepa siꞌaye yeꞌyeiꞌni? ¿I̱querepa ta̱ꞌñe yeꞌyaye aꞌni, cuiꞌne nepi i̱te pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñe yoꞌo ja̱ꞌñe i̱sireꞌni? \v 3 Iquë cato mai ñaquë api, María mamaquë api, huë̱ꞌña deꞌhuaquë api, Jacobo, José, Judas cuiꞌne Simón majaꞌyë api, cuiꞌne i̱ yoꞌjeohuaꞌije̱ mai ja̱ꞌre co̱ni paꞌiyë, i̱ñore.” \p Ja̱je cajë i̱ caye asaye coereña. \v 4 Ja̱je cajëna, Jesupi ja̱ohuaꞌire caëña: \p “Siꞌa hue̱ꞌña yecohuaꞌi cato Maijaꞌquëre quëacaiquëre yëcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱ yeja acohuaꞌipi cuiꞌne i̱ cajeohuaꞌipi cuiꞌne i̱ huëꞌe acohuaꞌipi coeyë.” \p \v 5 Ja̱rona airepa pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñe yoꞌoye pa̱ëña, pa̱ipi i̱te asaye coe doꞌire. Ja̱je paꞌina, coa ju̱ꞌicohuaꞌi mañaseꞌere pato coꞌyaquë aꞌri pa̱i mañare jujuña. \v 6 Ja̱je paꞌina, nequë api cuasamaꞌpëna, ñani me yoꞌojë ja̱je paꞌiyeꞌni cuasaëña. Ja̱ jeteyoꞌje yeque huë̱ꞌñana sani cuꞌi yeꞌyaroja̱quëña. \s1 Jesupi I̱ Yeꞌyacohuaꞌire Jëjo Saoye \r (Mt 10.5-15; Lc 9.1-6) \p \v 7 I̱ yeꞌyacohuaꞌire doce paꞌiohuaꞌire soini, huatire eto saoja̱ꞌa tutu i̱sini cayaohuaꞌiseꞌere jëjo saouña. \v 8 Jëjo saoquë cua̱ñeiña: \p “Samaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, a̱o tupë, curiquëje̱. Coa topë macaseꞌe sajë̱ꞌë. \v 9 Cuiꞌne zapato cuiꞌne camisa sajë̱ꞌë, yeque su̱ña ja̱ꞌñe samaꞌpë.” \p \v 10 Cuiꞌne caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Huëꞌena cacasicohuaꞌi pani i̱ti macana pëajë̱ꞌë, ja̱ daripë quëa tëjini sai macaja̱ꞌa. \v 11 Cuiꞌne yequë hue̱ꞌñapi mësarute coecohuaꞌi paꞌito, pa̱nitaꞌa asaye coecohuaꞌi paꞌito mësaru quë̱o yaꞌo tsaꞌcuseꞌere ti̱ꞌto to̱ni eta saijë̱ꞌë. Ja̱je yoꞌojë i̱ñoñe paꞌiji, i̱ohuaꞌire sa̱ñope yoꞌoye. Nuñerepa cayë, pa̱i ñape yoꞌoseꞌe ña muꞌse ti̱ꞌaëna, ja̱ohuaꞌire ai coꞌayerepa sa̱iñe paꞌiji, mësarute ë̱sesicohuaꞌire. Sodoma cuiꞌne Gomorra yeja pa̱ire cato aꞌri jaꞌye sa̱iñe pajiꞌi.” \p \v 12 Ja̱je jëjo saosicohuaꞌipi huajëye paꞌiyena po̱nëñe paꞌiji cajë quëareña, pa̱ire. \v 13 Cuiꞌne huatiohuaꞌireje̱ eto saoreña. Ju̱ꞌicohuaꞌire huiꞌyapepi nejëna, coꞌyareña, jai pa̱i. \s1 Juan Oco Doquë Ju̱ꞌiñe \r (Mt 14.1-12; Lc 9.7-9) \p \v 14 Ja̱ maca romano pa̱i ëjaë Herodesje̱ asaëña, siꞌa pa̱i Jesús yoꞌoye asajëna. Ja̱je asani Herodespi caëña: \p “Juan oco doquëpi huëjiꞌi. Ja̱je paꞌina, tutu paquë yoꞌoji.” \p \v 15 Yecohuaꞌipi careña: \p “Tsoe aquë Maijaꞌquëre quëacaiquë Elíaspi.” \p Cuiꞌne yecohuaꞌipi careña: \p “Tsoe hue̱ꞌña Maijaꞌquëre quëacaicohuaꞌi paꞌiseꞌeje̱ paꞌi api.” \p \v 16 Ja̱re Herodespi asani caëña: \p “Ja̱ë cato Juanpi yëꞌë cua̱ñeina, si̱opë tëto tëasiquë api. Ja̱ëpi ju̱ꞌisiquëpi huëni yoꞌoji.” \p \v 17 Herodes cato Juanre tse̱ani quë̱na meapi hue̱ni coꞌacohuaꞌire co hue̱ꞌñana coꞌa̱jiꞌi, Herodías doꞌire. Herodías cato yoꞌjei Felipe nëjo pacoꞌë. Ja̱je paꞌioni Herodespi yoꞌjei nëjore jioni i̱ nëjore nepi. \v 18 Ja̱je yoꞌoquëna, Juanpi caëña, Herodesre: \p “Mëꞌë yoꞌjei nëjoni jioni paye coꞌaji.” \p \v 19 Ja̱je caquëna, Herodíaspi Juanre ai coeco pacoña. Ja̱je paꞌina, huani je̱osiꞌi cacotaꞌa huani je̱oñe ti̱ꞌañe pa̱oña. \v 20 Herodespi i̱te Juanre nuñerepa deꞌoquë api caquë caꞌraëña. Ja̱je paꞌina, i̱pi huani je̱oñe ë̱sequëna, pa̱oña. I̱ caye siꞌaye asamaꞌquëtaꞌa Herodes cato i̱ caye yë asaquë paquëña. \v 21 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare Herodías ti̱ꞌaoña, i̱o huani je̱oñe oiseꞌe. Herodespi i̱te co̱asi muꞌse ti̱ꞌaëna, pa̱i ëjaohuaꞌire, soldado ëjaohuaꞌire, cuiꞌne Galilea ëjaohuaꞌire soini a̱o a̱i maca. \v 22 Herodías mamacopi cacani deꞌoyerepa pairacona, ñani ai sihuareña, siꞌaohuaꞌi i̱ti ñacohuaꞌi. Ja̱je paꞌina, Herodes sihuaquë caëña, nomi tsi̱ore: \p “Mëꞌë yëyere se̱jëꞌë. I̱sisiꞌi, mëꞌëre.” \p \v 23 Cuiꞌne caëña, care payë. Coa caye pa̱ñë. Siꞌa coꞌamaña mëꞌë se̱seꞌe i̱siye paꞌiji. Yëꞌë cua̱ñeñe jopore paja̱ꞌa i̱sinije i̱siyë, caëña. \v 24 Ja̱je caëna, asani sani pëca jaꞌcore se̱coña: \p “¿I̱quere se̱jaꞌcoaꞌni, i̱te?” \p Cacona, i̱opi caoña: \p “Se̱jëꞌë, Juan oco doquë si̱opëre.” \p \v 25 Ja̱je quëaona, asani pa̱i ëjaë paꞌi hue̱ꞌñana sani caoña: \p “Yurepi Juan oco doquë si̱opëre quë̱na deꞌhuana ayasiconi i̱sijë̱ꞌë.” \p \v 26 Ja̱re pa̱i ëjaëpi asani ai coꞌa ju̱quëña. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare tsoe ca huesosiquë sëte pa̱ñë caye peouña, cuiꞌne i̱ soisicohuaꞌije̱ asasi doꞌire. \v 27 Ja̱ doꞌire ja̱re i̱ti macapi teꞌe soldadore jëjo saouña, Juan si̱opë quërëja̱ijaꞌquëre. \v 28 Caëna, soldadopi sani Juanre huani je̱oni si̱opë yëto tëani quë̱na deꞌhuana ayani dani i̱siña. I̱sina, Herodespi nomi tsi̱ona i̱sina, ja̱opi pëca jaꞌcore i̱sio. \p \v 29 Ja̱ yoꞌoseꞌere asani Juanre yeꞌyecohuaꞌipi dani Juan ca̱pë maca sani ta̱ je̱oreña. \s1 Cinco Mil Ë̲mëohuaꞌire A̲oñe \r (Mt 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 30 Ja̱ jeteyoꞌje doce pa̱ire jëjo saosicohuaꞌipi coꞌini tsiꞌsini Jesure quëareña, i̱ohuaꞌi yoꞌoseꞌere, cuiꞌne i̱ohuaꞌi yeꞌyaseꞌere. \p \v 31 Quëajëna, Jesupi caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Daijë̱ꞌë. Sani pa̱i peo hue̱ꞌñana pëa huajëñuꞌu.” \p A̲o a̱iñeque peoyerepa pa̱i tsiꞌsi ja̱ꞌñere asaquë capi. \v 32 Ja̱je caëna, saëꞌë, yohuëja̱ꞌa i̱ohuaꞌiseꞌe pa̱i peo hue̱ꞌñana. \v 33 Ja̱je saijëtaꞌare jai pa̱i ñareña, i̱ saiye. Ja̱je ñani Jesupi saiji cani huëꞌhuëjë, i̱ sai hue̱ꞌñana siꞌa daripë̱a paꞌicohuaꞌi sateña. Ja̱ ti̱ꞌamaꞌnë duꞌru ti̱ꞌareña, pa̱ipi. \v 34 Ja̱je yoꞌojëna, Jesupi yohuëpi tu̱mani pa̱i mañare teaye oi ñaëña, yëi ñama ñacaiquëre peocohuaꞌije̱ paꞌiohuaꞌi mañapi. Paꞌijë yoꞌojëna, ñani jaiye i̱ohuaꞌire yeꞌya huëouña. \p \v 35 Ai naꞌi huesëquëna, ñani i̱ yeꞌyacohuaꞌipi i̱te careña: \p “Tsoe naꞌiji, i̱ño pa̱i peo hue̱ꞌñaꞌë. \v 36 Jëjo saojë̱ꞌë, sani pa̱i paꞌi hue̱ꞌñana a̱o maña hueroni a̱ijajë. I̱ño cato peoyë, i̱ohuaꞌire a̱oñe.” \p \v 37 Cajëna, Jesupi sehuouña i̱ohuaꞌire: \p “Mësarupi a̱ojëꞌë.” \p Caquëna, i̱ohuaꞌipi careña: \p “¿Ja̱je paꞌito yëquëpi sani veinte mil të̱ꞌña doꞌire papi pan hueroni a̱oñe?” \p \v 38 Cajëna, Jesupi caëña: \p “¿Je so̱ pan payeꞌni, i̱ño? Sani ñajëꞌë.” Caquëna, careña: \p “Paꞌiji, cinco pan cuiꞌne caya tsiaya huaꞌi.” \p \v 39 Cajëna, Jesupi cua̱ñeiña, pa̱ire. Ja̱je paꞌito siꞌaohuaꞌi tayahuëna jaꞌrujë̱ꞌë, caëña. \v 40 Caëna, cien pa̱iseꞌe cuiꞌne cincuenta pa̱i deꞌo tsëcapë̱a jaꞌrureña. \v 41 Ja̱ maca Jesupi cinco pan cuiꞌne caya tsiaya huaꞌire i̱ni maꞌtëmona ñaquë deꞌoji caquë Maijaꞌquëre pëpani, panre i̱ yeꞌyacohuaꞌina i̱siña. I̱siquëna, ja̱ohuaꞌipi pa̱ire se i̱sicateña. \v 42 Ja̱ maca siꞌaohuaꞌi a̱ni sihuacohuaꞌi pateña. \v 43 A̲ni tëjisi jeteyoꞌje a̱ni jujaseꞌere tsiꞌsoreña, doce doꞌrohuë̱a huaꞌina co̱jë. \v 44 Ja̱ pan a̱isicohuaꞌi cato cinco mil ë̱mëohuaꞌi pateña. \s1 Oco Daꞌca Ë̲mëjeꞌejaꞌa Cuꞌiye \r (Mt 14.22-27; Jn 6.16-21) \p \v 45 Ja̱ jeteyoꞌje Jesús i̱ yeꞌyacohuaꞌire capi, duꞌru saijë̱ꞌë, yohuëja̱ꞌa Betsaidana. Yëꞌëseꞌe pa̱ire saiyë caquë pëpa tëjini sasiꞌi, caëña. \v 46 Saiyë, caquë pëpa tëjini ai cu̱tihuëna Maijaꞌquëre casiꞌi caquë saquëña. \v 47 Ñami deꞌosi maca Jesús teꞌi yejare paꞌina, yohuë saisicohuaꞌi cato jaira jopore pateña. \v 48 Ja̱ropi paꞌi i̱ yeꞌyacohuaꞌi ai yoꞌojë co̱ꞌmejëna, ñaëña, tutupi sa̱ñope tutuquëna. Je̱ꞌnë ñata to̱me maca Jesupi oco daꞌca ë̱mëjeꞌejaꞌa nëcaquë saquëña, i̱ yeꞌyacohuaꞌi quëꞌrona. Coa sa tëto sasiꞌquë saiyeje̱ paꞌye saquëña. \v 49 Oco daꞌca ë̱mëjeꞌejaꞌa nëcaquë saina, ñani huati paꞌimaꞌco cuasajë quëquëni cuihuë. \p \v 50 Siꞌaohuaꞌi ñani quëquëni cuijëna, i̱pi capi, ja̱ohuaꞌire: \p “Ai yoꞌojë camaꞌpë yëꞌë aꞌë. Caꞌramaꞌpë paꞌijë̱ꞌë.” \p \v 51 Ja̱je cani i̱ohuaꞌi paꞌi yohuëna aya mëina, tutupi je̱ouna, ja̱ maca merepa ja̱je yoꞌoquëꞌni cuasajë ñareña, i̱ yoꞌoseꞌe. \v 52 Aꞌri maña pan paꞌiseꞌere jaiye neni pa̱ire a̱oseꞌere cuasaye pa̱reña, i̱ohuaꞌi joyo jëa doꞌire. Ja̱je paꞌina, ai cuasareña. \s1 Genesaret Ju̱ꞌicohuaꞌire Jujuye \r (Mt 14.34-36) \p \v 53 Je̱ni ti̱ꞌareña, Genesaret yejana. Ja̱rona i̱ohuaꞌi yohuë sëa huahuoreña. \v 54 Yohuëpi sa tu̱masi maca Jesu api cajë ñareña. \v 55 Ñani ja̱ maca siꞌa hue̱ꞌña cuꞌijë ju̱ꞌicohuaꞌire da huëoreña, ca̱i saihuëre u̱ijëna, Jesús quëꞌrona. \v 56 Aꞌri dari mañana saina, pa̱i daripë̱ana saina, tsio huë̱ꞌñana saina, ju̱ꞌicohuaꞌire i̱ sai maꞌañana o̱ereña, jujucaija̱quë cajë. Jesure ai se̱teña, mëꞌë juꞌi ca̱na patoni ju̱ꞌicohuaꞌi coꞌyaja̱jë cajë. Siꞌaohuaꞌi i̱ juꞌi ca̱ patocohuaꞌi coꞌyareña. \c 7 \s1 Pa̱ire Coꞌaye Neñe \r (Mt 15.1-20) \p \v 1 Jesús quëꞌrona Fariseo pa̱i cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi tsio dateña, Jerusalénpi daisicohuaꞌipi. \v 2 Ja̱je daisicohuaꞌipi ñajëna, Jesús yeꞌyacohuaꞌipi jë̱ña tsoamaꞌpë a̱ëꞌë. Ja̱je tsoamaꞌcohuaꞌipi a̱ijëna, ñani cueꞌcuehuë, siꞌsi jë̱ñapi a̱iñë cajë. \v 3 Ja̱ohuaꞌi cato ja̱ yëꞌtaꞌa a̱o a̱imaꞌnë jë̱ña tsoajë̱ꞌë. Aipë caseꞌere yoꞌocohuaꞌi paëꞌë. \v 4 Ja̱je paꞌiohuaꞌipi a̱o huero hue̱ꞌñapi coꞌini ai jë̱ña tsoacohuaꞌi pateña. Cuiꞌne jaiye yeque yoꞌocohuaꞌi pateña, i̱ohuaꞌi aipë yoꞌoye, u̱cu duruhuë̱a tsoaye, quë̱na neꞌña tsoaye, ca̱isi saihuë tsoaye, yoꞌocohuaꞌi pateña. \p \v 5 Ja̱je yoꞌocohuaꞌipi fariseo pa̱i cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌipi se̱teña, Jesure ñeje: \p “¿Me yoꞌojë mëꞌë yeꞌyacohuaꞌi jë̱ña tsoajë̱ꞌë ja̱ yëꞌtaꞌa a̱imaꞌnë caseꞌe yoꞌomaꞌpë, siꞌsi jë̱ñapi a̱iñeꞌni?” \p \v 6 Ja̱je cajëna, Jesupi capi, ja̱ohuaꞌire: \p “Nuñerepa ja̱je mësaru coa cacohuaꞌi paꞌijëna, asaquë coꞌaji Maijaꞌquëre quëacaiquë Isaías ñeje caquë toyapi: \q1 Icohuaꞌi cato yëꞌëre coa yëꞌoposeꞌe oiyë cayë. \q1 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱ohuaꞌi joñoapi yëꞌëre oiye pa̱ñë. \q1 \v 7 I̱ohuaꞌi yëꞌëre se̱ñë cajë yoꞌoye doꞌi peoye aꞌë. \q1 Coa pa̱iseꞌe cua̱ñeseꞌere yeꞌyajë yoꞌo doꞌire. \m \v 8 ¿Me yoꞌojë mësaru Maijaꞌquë cua̱ñeseꞌere yoꞌomaꞌpë yequere coa pa̱i cua̱ñeseꞌere yoꞌoyeꞌni? ¿U̲cu duruhuë̱are tsoaye, quë̱na neꞌña tsoayere cuiꞌne jaiye ja̱je paꞌye yequeje̱ yoꞌoyeꞌni?” \p \v 9 Caëña, Jesús yequeje̱: \p “Mësaru aiohuaꞌi caseꞌere yoꞌoñuꞌu cajë Maijaꞌquë cua̱ñeseꞌere ti̱rona je̱oni yoꞌoyë, mësaru. \v 10 Moisés cato capi: ‘Mëꞌë jaꞌcore cuiꞌne më jaꞌquëre deꞌoye oi sa̱ñope camaꞌë paꞌijë̱ꞌë. Pëca jaꞌcore cuiꞌne pëca jaꞌquëre sa̱ñope coꞌaye caquëre cato huani je̱oñe paꞌiji.’ \v 11 Ja̱je caseꞌe paꞌiquëtaꞌare mësaru caye paꞌiji: ‘Jaꞌquëre cuiꞌne jaꞌcore co̱caiye pa̱ñë. Siꞌaye yëꞌë paye Maijaꞌquëna i̱sihuë.’ \v 12 Ja̱je mësaru cani cayë, jaꞌcore cuiꞌne jaꞌquëre co̱caiye peoji, cajë. \v 13 Ja̱je mësaru yoꞌojë Maijaꞌquë cua̱ñeseꞌere pare je̱ocoyë, pa̱i caseꞌere yecohuaꞌina se yeꞌyajë. Ja̱je paꞌye yequeje̱ jaiye yoꞌoyë, mësaru.” \p \v 14 Ti̱jupë Jesús soini capi, pa̱ire: \p “Asajë̱ꞌë, siꞌa pa̱i. Coa tayo asamaꞌpë deꞌhuajë̱ꞌë. \v 15 Siꞌaye ë̱mëjeꞌepi se cacaye cato pa̱ire coꞌaye ne maꞌñe aꞌë. Sa̱ꞌnahuë joyopi coꞌaye etaye aꞌë, pa̱ire coꞌaye siꞌsi neñe. \v 16 Ca̱joro pacohuaꞌi sëte asajë̱ꞌë.” \p \v 17 Ja̱je casi jeteyoꞌje pa̱ire je̱oni huëꞌena Jesús cacasi maca i̱ yeꞌyacohuaꞌipi ja̱ caseꞌere quëajë̱ꞌë cajë se̱teña. \p \v 18 Se̱jëna, caëña: \p “¿Ja̱je paꞌito mësaruje̱ asa ti̱ꞌañe pa̱re? Mësarupi asahuë, siꞌaye ë̱mëjeꞌepi cacaseꞌe cato pa̱ire coꞌaye neñe peoji. \v 19 A̲o cato joyona saiye pa̱ji. Coa a̱i ë̱tatuꞌuna saiseꞌepi jeteyoꞌje eta saiji. \v 20 Cuiꞌne pa̱i joyopi etaye aꞌë, coꞌaye neñe. \v 21 Sa̱ꞌnahuë joyore cayë ja̱ropi etaji, siꞌaye coꞌaye cuasaye: yecohuaꞌini nomiohuaꞌire, ë̱mëre yoꞌoye, pa̱ire huani je̱oñe, \v 22 coꞌamaña i̱mañe, yecohuaꞌi coꞌamañare pa ëaye ñañe, siꞌaye coꞌayere yëye, cosojë yoꞌoye coꞌayena sëo measicohuaꞌi paꞌiye, yecohuaꞌi payere ëa ñajë pë̱iñe, yequëna coꞌa coca ca maꞌñere se quëaye, jerepa paꞌi aꞌë cuasaye, cuiꞌne yecohuaꞌi paꞌiyere cuasacaimaꞌpë coa jo̱sa yoꞌoroja̱iñe. \v 23 Siꞌaye iye joyo sa̱ꞌnahuëpi etaji. Ja̱pi pa̱ire siꞌsi neñe aꞌë.” \s1 Yequë Yeja Acopi Jesure Sehuoye \r (Mt 15.21-28) \p \v 24 Ja̱ropi Jesús Tiro cuiꞌne Sidón yejana sajiꞌi, huëꞌena cacani pa̱ije huesëja̱jë yëꞌëre caquë. Yoꞌoquëtaꞌare catiye peopi. \v 25 Ja̱ doꞌire tsoe Jesu api asaco, huati quëꞌio pëca jaꞌcopi i̱ quëꞌrona dani doꞌre jaꞌruni se̱coꞌë, huatire eto saocaijë̱ꞌë, yëꞌë mamacore paꞌicore. \v 26 Ja̱o cato Sirofenicia pa̱io pacoꞌë, yequë yeja aco. \v 27 Ja̱je cacona, Jesupi capi, i̱ote: \p “Mamajëpi duꞌru a̱ijajë, coꞌaji, mamajë a̱iñere sioni joꞌya yaina i̱siye.” \p \v 28 Caquëna, i̱opi sehuoña: \p “Ja̱je paꞌijë̱ꞌë, Ëjaë. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare joꞌya yaije̱ a̱icohuaꞌi aꞌë, mamajë a̱ijë ne to̱ neꞌña mañaje.” \p \v 29 Cacona, Jesupi caëña: \p “Deꞌoyerepa mëꞌë cayë, tsoe mëꞌë mamacore huati eta sajiꞌi, se̱ñaco saijë̱ꞌë, deꞌoji.” \p \v 30 Caëna, huëꞌe ti̱ꞌani ñacona, ca̱i saihuë u̱icopi mamaco tsoe huatire peocopi deꞌoye pacoña. \s1 Jesupi Asamaꞌquëre Jujuye \p \v 31 Jesús Tiro yejapi etani Sidón yeja sa tëto sani cuiꞌne Decápolis daripë̱aje tëto sani Galilea jaira ti̱ꞌaëña. \v 32 Ja̱rote paꞌina, asamaꞌquëpi cuiꞌne hua̱ꞌhua̱ coca caquëni dareña. Dani pato coꞌyacaijë̱ꞌë, cajë se̱teña. \v 33 Se̱jëna, Jesupi pa̱i peo te̱ꞌtena sani moñopi ca̱jorona sa̱quëña. Sa̱ꞌi copi i̱ moñona tseꞌseni tse̱meñoje papiña. \v 34 Papiquë maꞌtëmona ñaquë ai yëꞌeni caëña: \p “¡Efata!” Ja̱je cani capi, Huiꞌyojë̱ꞌë. \p \v 35 Ja̱ maca tsoe ca̱joro huiꞌyopi. Ja̱ maca deꞌoye coca caquë paquëña. \v 36 Ja̱je yoꞌoni capi, ja̱ohuaꞌire, yecohuaꞌire quëamaꞌpë. Ja̱je caëna, coa jerepa quëareña. \v 37 Quëarena, deꞌoyerepa yoꞌoquëꞌni cuasajë careña: \p “Siꞌaye deꞌoye yoꞌoji. Yoꞌoquëna, asamaꞌcohuaꞌije̱ asacohuaꞌi deꞌoyë, camaꞌcohuaꞌije̱ cayë.” \c 8 \s1 Jesupi Cuatro Mil Pa̱ire A̲oñe \r (Mt 15.32-39) \p \v 1 Ja̱re ja̱ muꞌse jai pa̱i tsiꞌsireña, tsiꞌsisicohuaꞌipi a̱iñe peoreña. Peojëna, Jesupi i̱ yeꞌyacohuaꞌire soini caëña: \p \v 2 “Teaye pa̱i mañare ñañë, yëꞌë ja̱ꞌre tsoe tres muꞌseña a̱iñe peocohuaꞌipi paꞌijëna. \v 3 Ja̱je a̱imaꞌcohuaꞌini jëjo saoquë paꞌito jopo maꞌana dahuëra ju̱ꞌijaꞌcohuaꞌi paꞌini, yecohuaꞌipi soꞌopi daisicohuaꞌipi paꞌiyë.” \p \v 4 Caquëna, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi careña: \p “¿Me i̱ño cato hueroni a̱oñeꞌni, pa̱ije peo hue̱ꞌña?” \p \v 5 Cajëna, Jesupi se̱quëña: \p “¿Je so̱ pan payeꞌni, mësaru?” \p Se̱ina, careña: \p “Siete pan payë.” \p \v 6 Cajëna, asani pa̱ire cua̱ñeiña, tayahuëna jaꞌrujë̱ꞌë caquë. Ja̱ maca siete pan i̱ni Maijaꞌquëre deꞌoji caquë pëpani. Ja̱ jeteyoꞌje i̱ yeꞌyacohuaꞌina huahueni i̱sipi. I̱sina, ja̱ohuaꞌipi pa̱ire se a̱ohuë. \v 7 Tsiaya huaꞌireje̱ pahuë. Pajëna, Jesupi cuiꞌne ja̱ohuaꞌireje̱ yoꞌoni huahueni i̱ yeꞌyacohuaꞌina i̱sina, se a̱ohuë. \v 8 Siꞌa pa̱i a̱ni sihuacohuaꞌi paëꞌë, siete doꞌrohuë̱a nëapi, a̱ni jujaseꞌe. \v 9 Ja̱ a̱isicohuaꞌi cato cuatro mil paëꞌë. Ja̱ maca Jesupi i̱ohuaꞌire saiyë cani \v 10 sajiꞌi, i̱ yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni yohuëja̱ꞌa Dalmanuta yejana. \s1 Pa̱i Yoꞌo Ti̱ꞌa Maꞌñere Yoꞌojë̱ꞌë Cajë Se̱ñere \r (Mt 16.1-4; Lc 12.54-56) \p \v 11 Fariseo pa̱ipi dani Jesure sa̱ñope careña. I̱te neñañuꞌu cajë se̱teña, pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñere maꞌtëmo ayere ne i̱ñojëꞌë cajë. \v 12 Se̱jëna, ai ëja yëꞌeni caëña: \p “¿Me neñuꞌju iye pa̱i ja̱je se̱ñeꞌni pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñere yoꞌo i̱ñojëꞌë cajë? Care payë, mësarute i̱ñoñeje peoji, teꞌoreje̱.” \p \v 13 Ja̱je cani je̱oni, cuiꞌnaëpi yohuëna aya mëni jaira je te̱ꞌtena saquëña. \s1 Fariseo Pa̱i Coꞌayere Neñe \r (Mt 16.5-12) \p \v 14 Pan hua̱nëyeni saëꞌë, a̱i ja̱ꞌñe peocohuaꞌi, coa teꞌe panpë maca sahuë. Ja̱oseꞌe yohuë paquëña. \v 15 Paꞌina, Jesupi i̱ohuaꞌire cua̱ñeiña. Deꞌhua ñajëꞌë, fariseo pa̱i oꞌsa cuiꞌne Herodes pa̱i oꞌsana co̱ꞌme huesëye caquë. \p \v 16 Ja̱je caquëna, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi sa̱ꞌñe careña: pan peocohuaꞌi datena caji. \p \v 17 Ja̱je cajëna, Jesupi asani caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “¿Me yoꞌojë pan peoyë, cayeꞌni? ¿Ja̱ yëꞌtaꞌa huesëjë ja̱je caye? ¿Ai jëa joyore hueꞌeye, mësaru? \v 18 ¿Cuiꞌne ti ñamaꞌpë paꞌiye, cuiꞌne asamaꞌpë paꞌiye, mësaru ca̱joropi? ¿Yëꞌë ja̱ꞌrë jaiye pan neseꞌe cuasaye pa̱ñe? \v 19 Mësarupi ñasicohuaꞌitaꞌa cinco panpi cinco mil pa̱ire a̱oseꞌe: ¿a̱ojëna, cuiꞌne je jaꞌye nëaëꞌni?” \p Caquëna, i̱ohuaꞌipi sehuoreña: \p “Doce doꞌrohuë̱a nëapi.” \p \v 20 “¿Cuiꞌne cuatro mil pa̱ire siete pan paꞌiseꞌepi a̱oto je jaꞌye nëaëꞌni?” \p Caquëna, i̱ohuaꞌipi careña: \p “Siete doꞌrohuë̱a nëapi.” \v 21 Ja̱je cajëna, i̱pi caëña: \p “¿Ja̱ yëꞌtaꞌa ja̱je ñasicohuaꞌitaꞌa cuiꞌne huesëcohuaꞌi paꞌijë ja̱je cuasayeꞌni?” \s1 Jesupi Ñamaꞌquëre Jujuye \p \v 22 Ja̱ jeteyoꞌje Betsaidana ti̱ꞌareña. Ti̱ꞌasi maca Jesús quëꞌrona dareña, ñamaꞌquëni jujucaijë̱ꞌë cajë. \v 23 Ja̱je cajëna, asani ñamaꞌquë jë̱tëna tse̱ani ca̱jiquë pa̱i daripëpi hueꞌsena etouña. Copi ñaco ca̱na neni i̱na patoquë, se̱quëña, ¡Deꞌhue ña cua̱ñoquë! \v 24 Caquëna, ñamaꞌquëpi caëña: \p “Ñañë, pa̱ire. Ñaquëtaꞌare so̱quë ñëaje paꞌyepi cuꞌiji.” \p \v 25 Ja̱je caquëna, Jesupi ti̱jupë ñaco ca̱na patoquëna, yuretaꞌa deꞌoyerepa ñaquë po̱nëni coꞌyasiquë paquëña. \v 26 Ja̱ maca Jesús huëꞌena i̱te jëjo saoquë caëña: \p “Pa̱i daripë cacamaꞌë cuiꞌne yecohuaꞌireje̱ quëamaꞌë paꞌijë̱ꞌë.” \s1 Pedropi Jesús Ayere Caye \r (Mt 16.13-20; Lc 9.18-21) \p \v 27 Ja̱ jeteyoꞌje Jesús cuiꞌne i̱ yeꞌyacohuaꞌi co̱ni Cesarea cuiꞌne Filipo yeja pa̱i aꞌri darina sateña. Saijëna, maꞌana Jesupi se̱quëña, i̱ yeꞌyacohuaꞌire: \p “¿I̱queipi yëꞌëre cayeꞌni, pa̱i?” \p \v 28 Caquëna, i̱ohuaꞌipi careña: \p “Yecohuaꞌipi mëꞌëre cayë, Juan oco doquë api. Yecohuaꞌipi cayë, Elíaspi. Cuiꞌne yecohuaꞌipi Maijaꞌquë jëjo daoquë api cayë.” \p \v 29 Ja̱ maca i̱pi se̱quëña, i̱ohuaꞌire: “¿Mësarutaꞌa i̱queipi cayeꞌni, yëꞌëre?” \p Caquëna, Pedropi caëña: \p “Mëꞌë cato huasoquë Cristore paꞌë.” \p \v 30 Ja̱je caëna, Jesupi caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Yecohuaꞌire quëamaꞌpë paꞌijë̱ꞌë.” \s1 Jesupi I̱ Ju̱ꞌiñere Quëaye \r (Mt 16.21-28; Lc 9.22-27) \p \v 31 Ja̱ maca yeꞌya huëoni yeꞌyaquë caëña. Pa̱i Mamaquë yëꞌë ai yoꞌoye paꞌiji. Aiohuaꞌipi yëꞌëre coeja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Pa̱i ëjaohuaꞌije̱ coeja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌije̱ yëꞌëre coeja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je coejë yëꞌëre huani je̱ojaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je huani je̱osicohuaꞌitaꞌare toaso̱ muꞌseña paꞌi maca huëija̱ꞌquë aꞌë. \v 32 Iye ti̱ñarepa quëaëña. Quëaquëna, Pedro i̱te ti̱rona sani caëña. Ja̱je yoꞌoto coꞌaji. Iye camaꞌë paꞌijë̱ꞌë, ca huëoëña. \v 33 Ja̱je caquëna, Jesús coꞌye po̱nëni i̱ yeꞌyacohuaꞌire ñaëña. Ñani Pedrore tutu caëña: \p “Huati ëjaë saijë̱ꞌë. I̱ño paꞌimaꞌë. Mëꞌë cato Diusu cuasayeje̱ cuasamaꞌquë aꞌë. Coa pa̱i cuasayere cuasaquë aꞌë.” \p \v 34 Ja̱ maca Jesús i̱ yeꞌyacohuaꞌire cuiꞌne pa̱ire soini caëña: \p “Yëꞌëni tuñuꞌu cani coꞌye deꞌoye paꞌiyere hua̱nëyejë̱ꞌë. Ja̱je yoꞌoni mëꞌëre que̱jaꞌcore hueꞌoni tuijë̱ꞌë, yëꞌëre. \v 35 Ja̱je paꞌina, i̱ paꞌiye jëasiꞌi caquë yoꞌoquëpi coa ne huesoja̱ꞌquë api. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yëꞌë doꞌire cuiꞌne yëꞌë coca doꞌire i̱ paꞌiye nejosiquëpi paꞌiye ti̱ꞌajaꞌquë api. \v 36 ¿Ja̱je paꞌina, i̱quere co̱caiquëꞌni, pa̱ipi siꞌaye iye yeja coꞌamaña ti̱ꞌasicohuaꞌipi i̱ohuaꞌi joyore coa nejoto? \v 37 Joyore nejosiquë pani yecore ti̱ꞌañe peoji. \v 38 Yëꞌëni cuiꞌne yëꞌë cocare huajëyaꞌye quëamaꞌquëpi cajë pa̱ini caꞌrajë pa̱sicohuaꞌire, yëꞌë Pa̱i Mamaquëpi cuiꞌne huajëyaꞌye quëamaꞌquëpi caquë coeja̱ꞌquë aꞌë, yëꞌë jaꞌquë deꞌo tuture papi cuiꞌne i̱ hui̱ñaohuaꞌi ja̱ꞌre dai maca.” \c 9 \p \v 1 Cuiꞌne Jesús caꞌquëña: \p “Nuñerepa cayë, mësarute. Mësaru acohuaꞌi iye maca paꞌicohuaꞌi ju̱ꞌimaꞌpë paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, maꞌtëmo te̱ꞌte ñamaꞌpë pani.” \s1 Jesús Ti̱ñe Paꞌi Po̱nëseꞌe \r (Mt 17.1-13; Lc 9.28-36) \p \v 2 Seis muꞌseña tëto saisi maca Jesupi Pedrore, Jacobore cuiꞌne Juanre sai saëña, ai cu̱tihuëna. Ja̱rona i̱ juꞌi ca̱ cuiꞌne i̱ tsia ti̱ñe paꞌi po̱nëña. \v 3 Miacorepa iye yeja ca̱ña jo̱ja ti̱ꞌañe peoji, ja̱re coa sësë pe̱, pojaꞌiyeje̱ pojaꞌico po̱nëoña, i̱ juꞌi ca̱ yeꞌhue paꞌiorepa. \v 4 Ja̱ maca ñareña, Elíasre cuiꞌne Moisésre Jesús ja̱ꞌre nëcajë cocare cajëna. \p \v 5 Ja̱ maca Pedropi Jesure caëña: \p “Yeꞌyaquë, ¿deꞌoyerepa i̱ño paꞌiyeꞌni, mai? Toaso̱ aꞌri huë̱ꞌña neñuꞌu. Mëꞌë huëꞌe, Moisés huëꞌe, cuiꞌne Elías huëꞌe neñuꞌu.” \p \v 6 Ja̱je Pedro cani ti cuasamaꞌë capi, tsoe quëquë huesë sitopi. Siꞌahuaꞌi i̱ yeꞌyacohuaꞌi cato quëquë huesësicohuaꞌi pateña. \v 7 Ja̱ maca maꞌtëmopi sirio i̱ohuaꞌi quëꞌrona nëca mequëna, asajëna, yëꞌoseꞌe pi̱siña: \p “Iquë cato yëꞌë mamaquë api. I̱ni ai sihuaquë paꞌiyë. I̱ cayere asajë̱ꞌë.” \p \v 8 Ja̱ jeteyoꞌje coa Jesuseꞌe teꞌi paquëña. \p \v 9 Ai cu̱tihuëpi cajequë Jesús i̱ yeꞌyacohuaꞌire caëña, yecohuaꞌire mësaru ñaseꞌe quëamaꞌpë, yëꞌë ju̱ꞌisiquëpi huëisi maca quëajë̱ꞌë, caëña. \v 10 Ja̱je caëna, i̱ohuaꞌiseꞌe yahue deꞌhuaseꞌere pareña. Ja̱je pajë coa sa̱ꞌñe se̱teña, i̱quere caëꞌni, ju̱ꞌisiquëpi huëisi maca quëajë̱ꞌë caquë. \v 11 Ja̱je paꞌina, Jesure se̱teña: \p “¿Me yoꞌojë cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi Elíaspi duꞌru daiye paꞌiji, cayeꞌni?” \p \v 12 Cajëna, i̱pi sehuouña: \p “Nuñerepa duꞌru daija̱ꞌquë api. Dani siꞌaye ne deꞌhuaja̱ꞌquë api. Cuiꞌne ¿me caquëꞌni, toyaseꞌe yëꞌë Pa̱i Mamaquë aye? Ai yoꞌoja̱ꞌquë api. Cuiꞌne pa̱ije i̱te coeja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, caji. \v 13 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yëꞌë cayë tsoe Elías dajiꞌi. I̱ni pa̱i i̱ohuaꞌi yëyeje̱ yoꞌohuë, toyaseꞌe cayeje̱ paꞌye.” \s1 Huatire Jesús Etoseꞌe \r (Mt 17.14-21; Lc 9.37-43) \p \v 14 Jeteyoꞌje coꞌireña, i̱ yeꞌyacohuaꞌi paꞌi hue̱ꞌñana. Dani jai pa̱i paꞌijëna, ñareña. Ñajëna, cuiꞌne i̱ yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni sa̱ñope cajë pateña, cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌipi. \v 15 Ja̱je cacohuaꞌipi Jesure ñani se je̱oni huëꞌhuëni pëpareña, deꞌoquëre paꞌni cuasajë. \p \v 16 Ja̱ maca Jesupi i̱ohuaꞌire se̱quëña: \p “¿I̱quere sa̱ꞌñe yoꞌojë careꞌni, ja̱ohuaꞌi ja̱ꞌre?” \p \v 17 Se̱ina, i̱ohuaꞌi ja̱ꞌre paꞌisiquëpi sehuouña: \p “Yeꞌyaquë yëꞌëpi dahuë, huati quëꞌini, yëꞌë mamaquëre camaꞌquëni mëꞌëni ña cua̱ñosiꞌi caquë. \v 18 Huatipi i̱te deꞌoye paꞌina, ne ta̱oquë yoꞌoji. Yoꞌoquëna, siri yëꞌopoja̱ꞌa mëaquë cuiꞌne cu̱ji qui̱ꞌcoquë yoꞌoji. Ja̱je yoꞌoquë tutu peoquë deꞌo huesëji. Mëꞌë yeꞌyacohuaꞌire eto saocaijë̱ꞌë, caquë se̱ni jujahuë, ne ti̱ꞌañe peojëna.” \p \v 19 Caquëna, Jesupi caëña: \p “¡Maijaꞌquëpi necaiquë api cuasamaꞌcohuaꞌi! ¿Mësaru ja̱ꞌre yëꞌë tsoe aquëpi paꞌiyë? ¿Je jaꞌye tsoerepa mësarute quëcoquë co̱cai paꞌija̱ꞌquë aꞌni, ja̱je huesëto? Dajë̱ꞌë, tsihuaꞌëre.” 2 \v 20 Caëna, darena, huatipi Jesure ñani, hueꞌhue dahuë nequëna, sa ta̱ni tearoja̱ni siri yëꞌopoja̱ꞌa etoquë yoꞌouña. \p \v 21 Ja̱je yoꞌoquëna, ñani Jesús caëña, pëca jaꞌquëre: \p “¿Je jaꞌye tsoe ja̱je yoꞌoquë paꞌiquëꞌni?” \p Caquëna, pëca jaꞌquëpi caëña: \p “Tsihuaꞌë paꞌinë aquë api. \v 22 Yequere toana, tsiayana huani je̱osiꞌi, caquë yoꞌoquë api, jaiye. Ja̱je paꞌina, mëꞌëpi yëquëre oi co̱caijë̱ꞌë, deꞌhue.” \p \v 23 Caquëna, Jesupi caëña: \p “Mëꞌëpi neñe paꞌiji, cuasaquë paꞌito neñe paꞌiji, siꞌaye.” \p \v 24 Caquëna, tsihuaꞌë pëca jaꞌquëpi cuiña: \p “Neñe paꞌiji, cuasayë. Co̱caijë̱ꞌë, ai jerepa ja̱je cuasa ja̱ꞌñere.” \p \v 25 Ai jerepa jai pa̱i tsiꞌsi daijëna, ñani huatire caëña: \p “Huati asamaꞌquë cuiꞌne camaꞌquë, yëꞌëpi mëꞌëre cayë, etajë̱ꞌë. Iquë tsihuaꞌëre je̱oni sani cuiꞌnaëni cacaye pa̱jëꞌë.” \p \v 26 Caquëna, huatipi cuini yeque hueꞌhue dahuë se ne co̱uña. Neni ju̱ꞌiseꞌeje̱ paꞌire je̱oni saquëña. Ja̱re ñani yecohuaꞌi ju̱ꞌisiquë paꞌiji, careña. \v 27 Ja̱je cajëna, Jesupi i̱te jë̱tëna tse̱ani naë huëo nëcouña. \p \v 28 Ja̱ maca Jesús huëꞌena cacaëna, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi se̱teña: \p “¿Me yoꞌojë yëquë huatire eto saoye pa̱reꞌni?” \p \v 29 Cajëna, Jesupi caëña: \p “Ñeje paꞌi huatire cato coa a̱imaꞌpë cuiꞌne Maijaꞌquëre se̱ñepi eto saoye paꞌiji.” \s1 Ti̱jupë Jesús Capi, I̱ Ju̱ꞌiñe Ayere \r (Mt 17.22-23; Lc 9.43-45) \p \v 30 Ja̱ropi saijë Galileaja̱ꞌa tëto sateña. Pa̱ije huesëjëna, sasiꞌi cuasaëña, Jesús. \v 31 Ja̱ muꞌse cato Jesús i̱ yeꞌyacohuaꞌini quëaquë cuquëña. Yëꞌë Pa̱i Mamaquë cato tse̱a cua̱ñosiquë paꞌija̱ꞌquë aꞌë. Ja̱ohuaꞌipi huani je̱ojaꞌcohuaꞌi aꞌë caëña. Cuiꞌne caëña, toaso̱ muꞌseña paꞌi maca ju̱ꞌisiquëpi huëija̱ꞌquë aꞌë. \v 32 Ja̱je quëaquëna, i̱ yeꞌyacohuaꞌi asa ti̱ꞌañe pa̱reña. Pa̱jëtaꞌa se̱ni asaye pa̱reña, caꞌrajë. \s1 Nepi Jerepa Doꞌi Paꞌiquë \r (Mt 18.1-5; Lc 9.46-48) \p \v 33 Capernaum daripëna ti̱ꞌani huëꞌere paꞌi maca Jesupi se̱quëña: \p “¿I̱quere mësaru maꞌa daini sa̱ꞌñe yoꞌojë careꞌni?” \p \v 34 Caquëna, sehuomaꞌpë pateña. Nepi jerepa paꞌi paꞌija̱ꞌquë aꞌni, cajë sa̱ꞌñe yoꞌojë casicohuaꞌipi maꞌa dai maca. \v 35 Pa̱jëna, jaꞌruni ñuꞌi doce i̱ yeꞌyacohuaꞌire caëña: \p “Siꞌaohuaꞌire tëto saisiquë pasiꞌi, cani siꞌaye yecohuaꞌire necaiquë joꞌyaë paꞌiye paꞌiji.” \p \v 36 Ja̱je ca tëjini tsihuaꞌëre jopore pana nëconi, suꞌcuani caëña, ja̱ohuaꞌire: \p \v 37 “Yëꞌëje̱ paꞌire cuasajë tsihuaëre deꞌoye yoꞌocaini yëꞌëni yoꞌoye paꞌiji. Yëꞌëre deꞌoye yoꞌoquë cato yëꞌëseꞌere deꞌoye yoꞌoye peoji, cuiꞌne yëꞌëre jëjo daosiquëreje̱ deꞌoye yoꞌocaiye paꞌiji.” \s1 Maire Sa̱ñope Yoꞌomaꞌquë Pani Maire Co̱caiquë Api \r (Mt 10.42; Lc 9.49-50) \p \v 38 Ja̱ maca Juanpi caëña: \p “Yeꞌyaquë, yëquë ñahuë, mëꞌë mamipi caquë huatire eto saoquëre. Ñani yoꞌomaꞌë cajë ë̱sehuë, mai ja̱ꞌre co̱ni cuꞌimaꞌquëpi yoꞌoquëna.” \p \v 39 Caquëna, Jesupi caëña: \p “Ë̲semaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, yëꞌë mamipi cajë pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñe yoꞌocohuaꞌire. Ja̱ohuaꞌi cato yëꞌëre sa̱ñope camaꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 40 Maire sa̱ñope yoꞌomaꞌquë cato mai te̱ꞌtere paꞌiji. \v 41 Mësaruni yecohuaꞌipi yëꞌë doꞌipi cajë oco mañare o̱cuacohuaꞌi pani deꞌhuacaisi coꞌamaña paja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, mësaru Cristo acohuaꞌini deꞌoye yoꞌosi doꞌire. \s1 Coꞌaye Yoꞌoyena Ta̱iñe \r (Mt 18.6-9; Lc 17.1-2) \p \v 42 Tayo yoꞌoyena ne ta̱oquëre cato, quë̱na pëpi ñaje tëcana sëani jai tsiayana je̱o dëoꞌñe paꞌi api, aꞌricohuaꞌipi yëꞌëre cuasacohuaꞌire coꞌa deꞌhuaquëre. \v 43 Ja̱je paꞌina, cayë mëꞌë jë̱tëpi tayo yoꞌoyena saco paꞌito tëto tëajë̱ꞌë. Ai jerepa deꞌoji, paꞌi hue̱ꞌñana peo tupëpi cacato toa yejana saiye peoye, \v 44 pecoje̱ ju̱ꞌimaꞌtona cuiꞌne toaje̱ yayamaꞌtona. \v 45 Mëꞌë nëcayopi tayo yoꞌoyena saco paꞌito tëto tëajë̱ꞌë. Ai jerepa deꞌoji, paꞌi hue̱ꞌñana peo tupëpi cacato. Ai jerepa coꞌaji, caya nëcañoa hueꞌequëpi toa yejana saito. \v 46 Ja̱ro pecoje̱ ju̱ꞌimaꞌtona cuiꞌne toaje̱ yayamaꞌtona. \v 47 Panitaꞌa mëꞌë ñacoapi tayo yoꞌoyena saco paꞌito dutani je̱ocojë̱ꞌë. Ai jerepa deꞌoji, Diusu cua̱ñe te̱ꞌtena teꞌe ñacoa hueꞌequëpi cacato. Ai jerepa coꞌaji, caya ñacoa hueꞌequëpi toa yejana saito. \v 48 Ja̱ro pecoje̱ ju̱ꞌimaꞌtona cuiꞌne toaje̱ yayamaꞌtona. \v 49 Siꞌahuaꞌi toapi ne deꞌhuasicohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne siꞌaye Maijaꞌquë coa i̱siye cato a̱sipi, ne deꞌhuaseꞌe pasipi. \v 50 A̲sipi i̱o së̱ñere caraja̱isico pani coꞌaji, huaꞌi saraye. Ja̱je paꞌina, cayë: Mësaru sa̱i ja̱ꞌñere ne huesomaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, pa̱i ja̱ꞌre sa̱ñope yoꞌomaꞌpë joꞌcua deꞌoye paꞌijë̱ꞌë.” \c 10 \s1 Jesús Yeꞌyaseꞌe Nomiore Je̱ocoye Ayere \r (Mt 19.1-12; Lc 16.18) \p \v 1 Yeꞌya tëjini Capernaum sani Jordán ña oca te̱ꞌtena saquëña, Judea yejana. Ja̱rona jai pa̱i tsiꞌsireña, i̱ paꞌi hue̱ꞌñana. Tsiꞌsirena, yeꞌyaëña, i̱ yeꞌyaye sëte. \v 2 Fariseo pa̱ipi neñañuꞌu cajë se̱teña, ñeje: \p “¿Nëjore je̱oñe deoquë?” \p \v 3 Cajëna, i̱pi sehuouña: \p “¿Moisés me cua̱ñeiꞌni, mësarute?” \p \v 4 Caquëna, careña: \p “Moiséspi cua̱ñepi pa̱i ëjaëpi nëjore je̱oco toya jaꞌo necaquëna, je̱ocoye paꞌiji.” \p \v 5 Cajëna, Jesupi caëña: \p “Ja̱ cato Moisés cua̱ñepi mësaru joyopi deꞌoye cuasamaꞌ doꞌire. \v 6 Ja̱ꞌa Maijaꞌquë siꞌaye yeja paꞌiye deꞌhua maca ë̱mëre cuiꞌne nomiore deꞌhuapi. \v 7 Ja̱ doꞌire huejani pëca jaꞌquëre cuiꞌne pëca jaꞌcore je̱oni nëjona tsioni paꞌiye paꞌiji. \v 8 Ja̱ maca caya huaꞌi paꞌiye pa̱ñë. Coa teꞌije̱ paꞌiohuaꞌi paꞌiyë. \v 9 Ja̱ doꞌire nëjore je̱oñe coꞌaji, Maijaꞌquë deꞌoye ñacai tsioseꞌere.” \p \v 10 Huëꞌena coꞌisi maca i̱ yeꞌyacohuaꞌipi Jesure cuiꞌnare se̱ni co̱reña, nuñerepa asañuꞌu cajë. \v 11 Cajëna, Jesupi caëña: \p “Nëjore je̱oconi yecore huejaquë pani yeconi nomiore yoꞌoji, coꞌaye nëjore paquëtaꞌa. \v 12 Nomiopi ë̱jëre je̱ocosicopi yequëre huejaco pani ë̱mëre yoꞌoco, ë̱jëre pacotaꞌa, ja̱oje coꞌaye yoꞌoco.” \s1 Jesús Tsi̱re Deꞌoyerepa Cacaiye \r (Mt 19.13-15; Lc 18.15-17) \p \v 13 Jesús quëꞌrona tsi̱re dareña, i̱pi papicaija̱ꞌquë cajë. Ja̱je yoꞌojëna, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi tsi̱re dacohuaꞌire damaꞌpë Jesús quëꞌro cajë ë̱sereña. \v 14 Ja̱je ë̱sejëna, Jesupi ñani pë̱i caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Coa ñajëꞌë, tsi̱re i̱ohuaꞌiseꞌe daija̱jë, ë̱semaꞌpë. Maꞌtëmo cato ja̱ohuaꞌije̱ paꞌiohuaꞌi tse̱coa. \v 15 Nuñerepa cayë, mësarute. Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte cacaye peoji, tsi̱je paꞌiohuaꞌi paꞌiye pa̱ni.” \p \v 16 Cani tsi̱re suꞌcuani si̱opëna jëñapi patoquë deꞌoye paꞌijë̱ꞌë, cacaquëña. \s1 Po̱sëpi Jaiye Coꞌamaña Paquëpi Jesure Caseꞌe \r (Mt 19.16-30; Lc 18.18-30) \p \v 17 Ja̱je yoꞌo tëjini Jesús saina, teꞌi huëꞌhuë to̱me dani doꞌre jaꞌruni caëña: \p “Deꞌo yeꞌyaquë, ¿me nejaꞌquë aꞌni, ti paꞌiyere ti̱ꞌasiꞌi cani?” \p \v 18 Caquëna, Jesupi caëña: \p “¿Me yoꞌoquë yëꞌëre deꞌoquë caquëꞌni? Peoji, deꞌoquë. Coa Maijaꞌquëseꞌe deꞌoquë paꞌiji. \v 19 Maijaꞌquë cua̱ñeseꞌe mëꞌëpi asayë, pa̱ire huani je̱omaꞌë paꞌijë̱ꞌë. Yequë paconi yoꞌomaꞌë paꞌijë̱ꞌë. Coꞌamaña ñamaꞌë paꞌijë̱ꞌë. Cosomaꞌë paꞌijë̱ꞌë, yecohuaꞌire. Mëꞌë jaꞌquëre cuiꞌne mëꞌë jaꞌcore deꞌoye oi necaijë̱ꞌë, coꞌaye camaꞌë.” \p \v 20 Caquëna, Jesure i̱pi caëña: \p “Yeꞌyaquë, yëꞌë cato tsihuaꞌë paꞌinëna, iye cua̱ñeseꞌe asani siꞌa muꞌseña deꞌoye sehuohuë.” \p \v 21 Caquëna, Jesupi i̱te oi ñani caëña: \p “Ja̱ yëꞌtaꞌa teꞌo carapi. Sani siꞌaye mëꞌë coꞌamaña i̱sijë̱ꞌë. I̱sini ja̱ curire peocohuaꞌina coa i̱sijë̱ꞌë. Ja̱je yoꞌoni maꞌtëmona jaiye paja̱ꞌquë, i̱si tëjini daijë̱ꞌë, yëꞌë ja̱ꞌre co̱ni.” \p \v 22 Ja̱je caquëna, po̱sëpi oi saquëña, jaiye coꞌamaña paquë sëte. \p \v 23 Saquëna, Jesús ñani i̱te yeꞌyacohuaꞌire caëña: \p “Jaiye coꞌamaña pacohuaꞌire maꞌtëmo maꞌa cacaye ai jëaji.” \p \v 24 Caquëna, i̱te yeꞌyacohuaꞌipi ai cuasareña. Cuasajëna, Jesupi ca co̱uña: \p “Huau dohuë, curiquëpi siꞌaye ti̱ꞌañë cuasacohuaꞌi maꞌtëmo maꞌa cacaye peoji. \v 25 Ti̱ꞌañe pa̱ji, camellore miu ñaca cojeja̱ꞌa jua etoja̱iñe. Ja̱je paꞌina, jaiye coꞌamaña paquëre cato ai jerepa jëaji.” \p \v 26 Ja̱je caquëna, asani ai cuasa co̱ꞌme huesësicohuaꞌi paꞌijë se̱teña: \p “Ja̱je paꞌito ¿nepi huaso cua̱ñosicohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌni?” \p \v 27 Se̱jëna, Jesupi ja̱ohuaꞌire ñani caëña: \p “Pa̱i cato ne ti̱ꞌañe peoji. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare Maijaꞌquë cato ne ti̱ꞌañe paꞌiji. Maijaꞌquëre cato siꞌaye ne ti̱ꞌañeseꞌe paꞌiji.” \p \v 28 Caquëna, Pedropi caëña: \p “Ëjaë, yëquë coꞌamaña siꞌaye je̱oni mëꞌëre tuëꞌë.” \p \v 29 Cajëna, Jesupi caëña: \p “Nuñerepa cayë, mësarute. Huëꞌere, aꞌyëohuaꞌire, yoꞌjeohuaꞌire, jaꞌquëre, jaꞌcore, nëjore, mamajëre, yejaña yëꞌë doꞌire cuiꞌne huaso coca doꞌire je̱osicohuaꞌi pani, \v 30 iye yejana cien jerepa paja̱ꞌcohuaꞌi, huëꞌe, aꞌyëohuaꞌire, yoꞌjeohuaꞌire, jaꞌcore, mamajëre, yejaña paja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne yecohuaꞌipi jo̱sa yoꞌoye cuiꞌne maꞌtëmona ti paꞌiyere ti̱ꞌajaꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 31 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yure jerepa paꞌiohuaꞌi paꞌisicohuaꞌipi jeteyoꞌjere, paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne yure jeteyoꞌjere paꞌisicohuaꞌipi jerepa paꞌiohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë.” \s1 Jesupi I̱ Ju̱ꞌi Ja̱ꞌñere Quëaye \r (Mt 20.17-19; Lc 18.31-34) \p \v 32 Jesupi duꞌru saina, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi jeteyoꞌje saëꞌë, Jerusalénna tu̱maquëna. Saijëtaꞌa merepa yoꞌoye paꞌija̱ꞌcoaꞌni cuasajë quëquë huesësicohuaꞌipi saëꞌë. Saijëna, ja̱ maca Jesupi i̱ohuaꞌiseꞌere soini i̱te yoꞌo ja̱ꞌñere, \v 33 ñeje caëña: \p “Ñañë, mai Jerusalénna saiye. Ja̱rona Pa̱i Mamaquëre Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌina cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌina tse̱ani i̱sija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. I̱sirena, ja̱ohuaꞌipi yequë pa̱ina se i̱sija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, huani je̱ojaꞌquëre. \v 34 I̱sirena, ja̱ohuaꞌipi yëꞌëre cueꞌcuejë copi tseꞌseja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Jeteyoꞌje yëꞌëre huani je̱ojaꞌcohuaꞌi aꞌë. Huani je̱orena, toaso̱ muꞌseña ta̱siquëpi huajëquë huëija̱ꞌquë aꞌë, yëꞌë.” \s1 Jacobo Cuiꞌne Juan Se̱seꞌe \r (Mt 20.20-28) \p \v 35 Ja̱ maca Zebedeo mamajëpi Jacobo cuiꞌne Juan Jesús quë̱no macana dani se̱teña: \p “Yeꞌyaquë, yëquëre necaijë̱ꞌë.” \p \v 36 Cajëna caëña: \p “¿I̱quere necaiyeꞌni?” \p \v 37 Caquëna, ja̱ohuaꞌipi careña: \p “Mëꞌë cua̱ñe te̱ꞌte deꞌo hue̱ꞌñare pana ëjaërepa deꞌoni jaꞌru maca yëquëre mëꞌë ëja te̱ꞌtena teꞌire cuiꞌne mëꞌë ari te̱ꞌtena teꞌire ñojëꞌë.” \p \v 38 Se̱jëna, Jesupi caëña: \p “Mësaru huesëjë coa se̱ñë. ¿Deꞌhue mësaru yëꞌë së̱je co̱no u̱cu ti̱ꞌañe panitaꞌa deꞌhue mësaru yëꞌë do cua̱ñoñeje paꞌye paꞌito tëto sani ti̱ꞌañe? Yëꞌë cato ai yoꞌoja̱ꞌquë aꞌë.” \p \v 39 Caquëna, sehuoreña, i̱te: \p “Yëquëje̱ yoꞌo ti̱ꞌajaꞌcohuaꞌi aꞌë.” \p Cajëna, Jesús ja̱ohuaꞌire caëña: \p “Ja̱je paꞌire paji. Yëꞌë ai yoꞌoseꞌeje̱ mësaruje̱ ai yoꞌoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne yëꞌë do cua̱ñoseꞌeje̱ paꞌye mësaruje̱ do cua̱ñojaꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 40 Yëꞌë ëja tëꞌhuina cuiꞌne yëꞌë ari tëꞌhuina ñuꞌiñe i̱siye peoji. Ja̱ cato Maijaꞌquëpi i̱si ja̱ꞌñe aꞌë, i̱ caquë ne deꞌhuasicohuaꞌina.” \p \v 41 Ja̱re asani diez, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi Juanre cuiꞌne Jacobore sa̱ñope pë̱ti huëoreña. \v 42 Ja̱je sa̱ꞌñe pë̱ijëna, Jesupi ja̱ohuaꞌire soini caëña: \p “Iye yeja cua̱ñe ëjaohuaꞌi cato siꞌaye ëjaohuaꞌirepa deꞌocohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne i̱ohuaꞌi meñe acohuaꞌipi ëjaohuaꞌire paꞌë, cuasajë i̱ohuaꞌini caꞌrajëna, paꞌicohuaꞌi aꞌë. \v 43 Mësaru cato yeque yoꞌoye paꞌiji. Pa̱i ëjaë pasiꞌi, cani yecohuaꞌini necaiquë paꞌiye paꞌiji. \v 44 Cuiꞌne ai jerepa duꞌru aquë pasiꞌi cani siꞌaohuaꞌire necaiquëpi joꞌyaë paꞌijë̱ꞌë. \v 45 Yëꞌë Pa̱i Mamaquë daimaꞌë paëꞌë, pa̱ipi necaija̱jë caquë. Yëꞌëpi pa̱ini necasiꞌi caquë daëꞌë. Yëꞌë ju̱ꞌi doꞌipi siꞌaohuaꞌire huasoyere caquë daëꞌë.” \s1 Bartimeore Ñamaꞌquëre Jujuseꞌe \r (Mt 20.29-34; Lc 18.35-43) \p \v 46 Jericó daripëna ti̱ꞌasicohuaꞌipi i̱ti daripëpi etareña, Jesús cuiꞌne i̱ yeꞌyacohuaꞌi cuiꞌne jai pa̱i co̱ni. Ja̱ro eta hue̱ꞌñare Bartimeo ñamaꞌquëpi da saicohuaꞌini curiquë se̱i ñuquëña, Timeo mamaquëpi. \v 47 Ñuꞌiquëpi Jesús Nazaret aquëpi daiji asani cui huëouña: \p “¡Jesús David mamaquë, yëꞌë macare co̱caijë̱ꞌë! ¡Ai yoꞌoyë!” \p \v 48 Caquëna, pa̱ipi pë̱ijë i̱te careña: \p “Camaꞌë paꞌijë̱ꞌë.” \p Cajëna, ai jerepa tutu ca co̱uña: \p “¡David mamaquë yëꞌëre oi necaijë̱ꞌë! ¡Ai yoꞌoyë!” \p \v 49 Caquëna, asani Jesupi caëña: \p “Daijë̱ꞌë cajë̱ꞌë, i̱te.” \p Caëna, ñamaꞌquëre careña: \p “Ai pequë maca huëni saijë̱ꞌë, i̱ quëꞌrona. Mëꞌëre soiji, i̱pi.” \p \v 50 Carena, esa i̱ ë̱mëjeꞌe juꞌicore se dutani Jesús quëꞌrona saquëña, tsoe nëiñe peoyerepa. \v 51 Jesús quëꞌrona saquëna, caëña, i̱te: \p “¿Me necaiyete yëquëꞌni, mëꞌë?” \p Caquëna, ñamaꞌquëpi caëña, i̱te: \p “Ëjaë, yëꞌë deꞌoye ñañere yëyë.” \p \v 52 Caquëna, Jesupi i̱te caëña: \p “Deꞌoji, deꞌhue jujuquë api cuasato jujucasiꞌi, mëꞌëre.” \p Ca macarepa sëtani ñaëña. Ñani Jesús ja̱ꞌre saquëña. \c 11 \s1 Jesús Jerusalén Cacaseꞌe \r (Mt 21.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Jerusalén jaꞌye macana ti̱ꞌani Olivos cu̱tihuë je̱ꞌñerepa daripë̱a Betfagé cuiꞌne Betania daripë̱are paꞌi Jesupi cayaohuaꞌire i̱ yeꞌyacohuaꞌire jëjo saouña. \p \v 2 Ñeje caquë: \p “Je te̱ꞌte aꞌri daripëna sani ti̱ꞌa maca mësaru ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë, burro po̱sëre papi pa̱ireje̱ hueꞌemaꞌquëni, sëasiquëni. Nëina, joyeni dajë̱ꞌë. \v 3 ¿Yecohuaꞌipi me neñuꞌju sayeꞌni? cacohuaꞌi paꞌito cajë̱ꞌë: ‘Ëjaëpi cusiꞌi caquëna, sayë. Cuni tëjini je̱o daija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë,’ cajë̱ꞌë.” \p \v 4 Caëna, sani burrore ti̱ꞌareña, maꞌare sëasiquëpi hueꞌsere nëina, caca saꞌro yëꞌquë macare. Ñani i̱te joyereña. \p \v 5 Joyejëna, i̱ti maca paꞌicohuaꞌipi careña: \p “¿Me nejaꞌquëni burrore sayeꞌni?” \p \v 6 Cajëna, Jesús caseꞌeje̱ careña. Cajëna, deꞌoji. Sajë̱ꞌë, careña. \v 7 Carena, Jesús quëꞌrona burrore dareña. Dani i̱ohuaꞌi ca̱ñapi burro jetena jajereña. \v 8 Mëni jaꞌruna jai pa̱i i̱ohuaꞌi ca̱ñapi, i̱ sai maꞌana jaje o̱ereña. Yecohuaꞌipi jaiye jaꞌo tëteni da o̱ereña, i̱ sai maꞌana. \p \v 9 Duꞌru saicohuaꞌipi cuiꞌne jeteyoꞌje saicohuaꞌipi sihuajë cuireña: \p “Deꞌoquërepa daiji, Maijaꞌquë jëjo daoquë. \v 10 I̱ cua̱ñe maca jerepa deꞌoye pasio. Mai ñecuë David maca cua̱ñe maca paꞌiseꞌeje̱ Maijaꞌquë ai deꞌoji.” \p \v 11 Jerusalénna cacani Maijaꞌquë huëꞌena sani cacani siꞌa huëꞌe ñani naꞌi huesëquëna, Betania quëꞌrona i̱ doce yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni saquëña. \s1 Jesupi Higuera So̱quë Yëre Pu̱i Caseꞌe \r (Mt 21.18-19) \p \v 12 Ñatasi muꞌse Betaniapi saijëna, Jesure a̱i ëaëña. \v 13 A̲i ëaquëna, soꞌopi se̱ñaquë, higuera so̱quë yëpi jaꞌo quë̱i ñëpi nëcaoña. Nëcacona, i̱ti ca̱ paꞌimaꞌquë caquë saquëña. Sani ñaquëna, coa jaꞌoseꞌe paquëña, i̱ti quë̱imaꞌa tëcahuë sëte. \v 14 Paꞌina, Jesús i̱ti ñëre caëña: \p “Yuretaꞌa pa̱i o̱cueye peosipi, mëꞌë quë̱iseꞌe.” \p Ja̱je caquëna, i̱ yeꞌyacohuaꞌipi asareña. \s1 Jesupi Maijaꞌquë Huëꞌena Tsoa To̱seꞌe \r (Mt 21.12-17; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 15 Ja̱ jeteyoꞌje Jerusalén ti̱ꞌani, Jesús Maijaꞌquë huëꞌena cacani coꞌamaña huerojë cuiꞌne coꞌamaña i̱sicohuaꞌire eto saoña. Curiquë cambia mesaña jëꞌje ta̱ño sauña. Cuiꞌne suꞌtere i̱sicohuaꞌi ñuꞌi sai jëꞌje ta̱ño sauña. \v 16 Maijaꞌquë huëꞌena coꞌamañare saye ë̱seiña. \v 17 Ë̲seni yeꞌyaquë caëña: \p “Toya pëpë caji: ‘Yëꞌë huëꞌe cato siꞌa pa̱i Maijaꞌquëre se̱ huëꞌe hueꞌyoye paꞌiji.’ Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mësaru cato coꞌamaña ñacohuaꞌi tuꞌaro neni yoꞌoyë.” \p \v 18 Ja̱je caquëna, asani Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌipi Jesure huani je̱oñere careña: ¿Me huani je̱ojaꞌcohuaꞌi aꞌni? cajë. Yecohuaꞌi cato airepa deꞌoye yeꞌyaquëꞌni cuasareña. Ja̱ doꞌire ëjaohuaꞌipi Jesure caꞌrajë huani je̱oñere careña. \v 19 Ñami deꞌoquëna, Jesús pa̱i daripëpi ti̱rona saquëña. \s1 Higuera So̱quë Yë Cue̱neseꞌe \r (Mt 21.20-22) \p \v 20 Ñatasi muꞌse nea hue̱ꞌña saijë ñajëna, higuera so̱quë yë tsoe sucua mañaque cue̱ne huesësicopi paꞌiona, ñareña. \p \v 21 Ñani ja̱ maca Pedro, Jesús caseꞌere cuasa ñajani caëña, i̱te: \p “Yeꞌyaquë ñajëꞌë, mëꞌë casi ñëre, tsoe cue̱ne huesësico paꞌico.” \p \v 22 Caquëna, Jesupi i̱ yeꞌyacohuaꞌire caëña: \p “Nequëre papi cuasajë̱ꞌë, Maijaꞌquëre. \v 23 Nuñerepa cayë, mësarute. Iye cu̱tihuëre tsiayana jëjo saoye yëni Maijaꞌquëre nequë api cuasani se̱to neñe paꞌiji. \v 24 Nuñerepa cayë, Maijaꞌquëre se̱ni i̱sija̱ꞌquë api cuasato i̱siye paꞌiji. \v 25 Maijaꞌquëre se̱ maca yequere sa̱ñope yoꞌoye pacohuaꞌi paꞌini sa̱i deꞌhuacaijë̱ꞌë, Maijaꞌquë maꞌtëmo aquëpi mësaru coꞌaye tayo yoꞌoseꞌe sa̱i deꞌhuacaija̱ꞌquëre. \v 26 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mësarupi sa̱i deꞌhuacaimaꞌcohuaꞌi paꞌito mësaru jaꞌquë maꞌtëmo paꞌiquëje̱ mësaru tayoseꞌe sa̱i deꞌhuacaiye pa̱sipi.” \s1 Jesús Cua̱ñeñerepa Paꞌiye \r (Mt 21.23-27; Lc 20.1-8) \p \v 27 Ja̱ maca Jerusalénna coꞌireña. Coꞌini Jesús Maijaꞌquë huëꞌeja̱ꞌa cuꞌina, Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌipi cuiꞌne aiohuaꞌipi Jesús quëꞌrona dani \v 28 i̱te se̱teña: \p “¿I̱que cua̱ñeñepi iye mëꞌë yoꞌoquëꞌni? ¿Nepi mëꞌëre cua̱ñequë ëjaëre carena, yoꞌoquëni?” \p \v 29 Cajëna, Jesupi caëña: \p “Yëꞌëje̱ mësarute se̱siꞌi teꞌore. Mësarupi yëꞌë se̱ñere sehuorena, yëꞌëje̱ quëasiꞌi, yëꞌëre cua̱ñequëre jëjo daoquëre. \v 30 ¿Nepi Juan i̱ti doquëre jëjo daoreꞌni, Maijaꞌquë pa̱nitaꞌa pa̱i? Mësarupi sehuojë̱ꞌë.” \p \v 31 Ja̱je caëna, sa̱ꞌñe careña, ñeje: \p “Maipi Diusu jëjo daosiquë paꞌiji cato i̱pi sehuosipi ‘¿Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mësaru me yoꞌojë i̱te care paji cajë asaye pa̱reꞌni?’ \v 32 Cuiꞌne pa̱ipi cua̱ñesiquë paꞌiji cayeje̱ pa̱ñuꞌu.” \p Siꞌa pa̱i Juanre Maijaꞌquë cocare quëaquë pajiꞌi, cuasa doꞌire caꞌrajë. \p \v 33 Ja̱je cani Jesure careña: \p “Huesëyë.” \p Cajëna, Jesupi caëña: \p “Cuiꞌne yëꞌëje̱, yëꞌë cua̱ñe tutu quëaye pa̱ñë.” \c 12 \s1 Coꞌacohuaꞌi Yoꞌoye Ayere Quëaye \r (Mt 21.33-46; Lc 20.9-19) \p \v 1 Ja̱ maca Jesús pa̱i yoꞌoyeje̱ paꞌye caquë quëaëña, ñeje: \p “Pajiꞌi, teꞌi pa̱i yeja paquë. Ja̱je paꞌipi ta̱pi, cuiyaꞌi. Ta̱ni tuꞌrihuë tëhuopi. Cuiꞌne cuiyaꞌi suni deꞌhuaja̱ꞌtoje̱ nepi. Cuiꞌne cuiyaꞌi tsio ë̱më huëꞌepi tuijë siꞌa tsio ñajaꞌcore nepi. \p Ja̱je siꞌaye ne tëjini coꞌamaña necaicohuaꞌini i̱si nëoni sajiꞌi. \v 2 Tëaye ti̱ꞌasi maca i̱ joꞌyare jëjo daopi, coꞌamaña necaicohuaꞌi quëꞌrona i̱te cajë necaiseꞌe paꞌiji, caquë. \v 3 Ja̱je jëjo daosiquëtaꞌare coꞌamaña necohuaꞌipi tse̱ani siꞌseni i̱simaꞌpë jëjo saohuë. \v 4 Ja̱je yoꞌorena, i̱ti tse̱ aquëpi yequëre jëjo saopi. Jëjo saouna, ja̱ëreje̱ quë̱na pë̱api je̱ahuë. Cuiꞌne si̱opëje̱ aꞌsi quëꞌire tea ju̱ꞌijë yoꞌoni jëjo saohuë. \v 5 Ja̱je yoꞌoruje̱ i̱ti tse̱ aquë ja̱ yëꞌtaꞌapi yequëre jëjo sao co̱pi. Jëjo saosiquëni ja̱ëni coa huani je̱ohuë. \p \v 6 Jëjo saoquë pequë yuretaꞌa i̱ mamaquëre pani jëjo saopi, yëꞌë mamaquëre cato yoꞌoye peoji caquë. \v 7 Ja̱je caquë jëjo saosiquëtaꞌare coꞌamaña necohuaꞌipi ñani ‘iquëpi siꞌa coꞌamaña paja̱ꞌquë api huani je̱oni maipi i̱ti tse̱ acohuaꞌi neñuꞌu,’ cani huani je̱ohuë. \v 8 Ja̱je yoꞌoni tse̱ani huani je̱oni i̱ ca̱pë hueꞌsena je̱ocohuë.” \p \v 9 Ja̱je quëa tëjini Jesús se̱quëña: \p “¿Me yoꞌoja̱ꞌquë aꞌni, i̱ti yeja aquë?” Cani caëña, i̱ti yeja aquë cato dani, huani je̱ajaꞌquë api, coꞌamaña necohuaꞌire. Huani je̱oni yecohuaꞌina i̱sija̱ꞌquë api. \p \v 10 ¿Ñamaꞌcohuaꞌi aꞌni toya pëpë caye? Ñeje caji: \q1 Quë̱na pë̱a huëꞌe necohuaꞌi yoꞌo jujani je̱ocosi quë̱na pëpi \q1 yure cato huëꞌehuërepa u̱i quë̱na pë deꞌoye i̱ti quëco pacorepa. \q1 \v 11 Iye cato ëjaëpi ja̱je yoꞌopi. Ja̱je yoꞌoseꞌere deꞌoyerepa yoꞌo uꞌni cajë ñañë, mai. \p \v 12 Casi maca Jesure tse̱añuꞌu cajë yoꞌoreña. Jesupi yoꞌoseꞌeje̱ paꞌye caquë i̱ohuaꞌi yoꞌoyere caëna, asani pë̱ijë yoꞌoreña. Ja̱je yoꞌojëtaꞌa tse̱añe pa̱reña, pa̱ini caꞌrajë. Ja̱je paꞌina, yoꞌomaꞌpë pateña. \s1 Jesure Se̱seꞌe Paꞌi Doꞌi Sa̱iñere \r (Mt 22.15-22; Lc 20.20-26) \p \v 13 Ja̱ jeteyoꞌje Jesús quëꞌrona fariseo acohuaꞌire cuiꞌne Herodes acohuaꞌire jëjo daoreña, ja̱ohuaꞌipi i̱te neñajajë cajë. \v 14 Ja̱je daisicohuaꞌipi Jesure careña: \p “Yeꞌyaquë, yëquë asayë, mëꞌë nuñerepa caquëpi paꞌiye, pa̱i cayere asamaꞌquëpi nuñerepa Maijaꞌquë cocare caquëpi pa̱ire siꞌaohuaꞌire siꞌa yëꞌquë maca caquëpi paꞌiye. Ja̱je paꞌina, ¿deꞌoquë paꞌi doꞌire romano pa̱i ëjaëna sa̱iñe, pa̱nitaꞌa pa̱ñe?” \p \v 15 Cajëna, Jesupi tsoe i̱ohuaꞌi coa caye asani caëña: \p “¿Me neñuꞌju yëꞌëre cosojë neñañuꞌu cajë cayeꞌni? Dajë̱ꞌë, curiquë tëꞌquire ñajaꞌcore.” \p \v 16 Darena, Jesús ñani se̱quëña: \p “¿Ne tsiaꞌni ico? ¿Cuiꞌne, ne mamire toyasicoaꞌni?” \p Caquëna, sehuoreña: \p “Romano pa̱i ëjaë mamipi toyasicoa.” \p \v 17 Cajëna, Jesupi caëña: \p “I̱ tse̱co paꞌito i̱na i̱sijë̱ꞌë. Maijaꞌquë tse̱co paꞌito Maijaꞌquëna i̱sijë̱ꞌë.” \p Ja̱je sehuouna, airepa deꞌoyerepa caëꞌni, cuasareña. \s1 Ju̱ꞌisicohuaꞌi Huëiye Paꞌiquë Cajë Se̱ñe. \r (Mt 22.23-33; Lc 20.27-40) \p \v 18 Jesure ñañuꞌu cajë dateña, saduceo pa̱i acohuaꞌipi. Ja̱ohuaꞌi cato ju̱ꞌisicohuaꞌi huëiye peoji cacohuaꞌi pateña. Ja̱ohuaꞌipi careña, ñeje: \p \v 19 “Yeꞌyaquë, Moiséspi yëquëre toyani je̱ocaꞌa̱jiꞌi, majaꞌyëpi huejani mamajëre peoquë ju̱ꞌisiquë paꞌito yoꞌjeipi huejani mamajëre pacaiye paꞌiji, majaꞌyë doꞌire. \v 20 Teꞌipi siete mamajë ë̱mëohuaꞌire paëña. Paquëna, ja̱ohuaꞌi aquë majaꞌyëpi huejani mamajëre peoquë ju̱jiꞌi. \v 21 Ju̱quëna, yoꞌjeipi huaꞌjeore huejapi. Ja̱ëje mamajëre peoquë ju̱jiꞌi. Ju̱quëna, yoꞌjeipi huejani cuiꞌne yoꞌopi. \v 22 Ja̱re ja̱jeseꞌe siꞌa tsëcapë huaꞌjeore huejajë ju̱ju sahuë, siꞌaohuaꞌi mamajëre peocohuaꞌi. Ja̱ jeteyoꞌje i̱oje ju̱coꞌë. \v 23 ¿Ja̱je paꞌito ju̱ꞌisicohuaꞌi huëi maca ne nëjo paꞌija̱ꞌcoaꞌni, teꞌoni siete pa̱irepa huejasico?” \p \v 24 Cajëna, Jesupi sehuouña: \p “Mësaru coa tayo huesëjë cayë, Maijaꞌquë tuturepa cuiꞌne Maijaꞌquë toya pëpë ñamaꞌ doꞌire. \v 25 Ju̱ꞌisicohuaꞌipi huëisicohuaꞌi cato huejaye peoji. Mamajëre i̱siye peoji. Maꞌtëmo hui̱ñaohuaꞌije̱ paꞌiohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 26 ¿Ju̱ꞌisicohuaꞌi huëiye ayere, toyaseꞌe mësaru ñamaꞌcohuaꞌi aꞌni, Moisés toyaseꞌe ja̱ropi caji, Maijaꞌquë aꞌri so̱quë yëpi toaje̱ paꞌio tsë̱ꞌisicopi caseꞌere? ‘Yëꞌë cato Abraham Diusu aꞌë, Isaac Diusu aꞌë, cuiꞌne Jacobo Diusu aꞌë.’ \v 27 Diusu cato ju̱ꞌisicohuaꞌi Diusu peoji, huajëcohuaꞌi Diusupi. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mësaru coa tayo huesëni yoꞌojë cayë.” \s1 Siꞌa Cua̱ñeseꞌe Jerepa Paꞌye \r (Mt 22.34-40) \p \v 28 Sa̱ꞌñe yoꞌojë cajëna, Jesupi siꞌaye tayomaꞌë sehuoquëna, asasiquëpi cua̱ñeseꞌe yeꞌyaquëpi ti̱tani se̱quëña: \p “¿Jeco aꞌni, duꞌru macarepa huëo maca cua̱ñesico jerepa paꞌio?” \p \v 29 Caquëna, Jesupi caëña: \p “Duꞌru macarepa cua̱ñeseꞌe siꞌaye jerepa paꞌio cato caji: Israel pa̱i asajë̱ꞌë, mai Ëjaë Diusure. Ja̱ëseꞌe teꞌi paꞌiji. \v 30 Oijë̱ꞌë, Ëjaë Diusure siꞌa mëꞌë yëyepi, siꞌa mëꞌë joyopi, siꞌa mëꞌë cuasayepi cuiꞌne siꞌa mëꞌë tutupi. Ja̱je caji, cua̱ñeseꞌe duꞌru macarepa aye siꞌaye jerepa paꞌye. \v 31 Cayaye acoje̱ ja̱re cuiꞌne paꞌio. Ja̱opi caji ñeje: ‘Oijë̱ꞌë, mëꞌë quë̱no maca paꞌiquëre mëꞌëjaꞌa coꞌye oiyeje̱ paꞌye.’ Yeque jerepa paꞌye peoji.” \p \v 32 Ja̱je sehuouna, cua̱ñeseꞌe yeꞌyaquëpi caëña: \p “Deꞌoyerepa cahuë, mëꞌë yeꞌyaquë. Peore paji, yequë Diusu. Teꞌi paꞌiji, Diusu. Nuñerepa cahuë, mëꞌë. \v 33 Ja̱je paꞌina, Maijaꞌquëre siꞌa më yëye oiyepi siꞌaye më asaye oiyepi cuiꞌne siꞌa joyo oiyepi cuiꞌne siꞌa tutu oiyepi, cuiꞌne mai quë̱no maca paꞌiquëre coꞌye oiyeje̱ paꞌyepi, ja̱ oiyepi jerepa paꞌye aꞌë, Maijaꞌquëre i̱siye, cuiꞌne ëojë se̱ñe jerepa.” \p \v 34 Siꞌaye nuñerepa caquëna, Jesupi ñani caëña: \p “Mëꞌëre Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte soꞌore paꞌiye pa̱ji.” \p Ja̱je caëna, asani yecohuaꞌije̱ i̱te se̱ni co̱ñe pa̱reña, siꞌaye asaquë api cajë. \s1 Ne Mamaquë Aꞌni, Cristo \r (Mt 22.41-46; Lc 20.41-44) \p \v 35 Maijaꞌquë huëꞌena yeꞌyaquë Jesús caëña: \p “¿Me yoꞌojë cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi Cristo cato David mamaquë api cayeꞌni? \v 36 David ja̱re i̱pi capi. Maijaꞌquë joyopi quëaquëna, ñeje capi: \q1 Ëjaëpi capi, yëꞌë Ëjaëre: \q1 ‘Yëꞌë ëja te̱ꞌtena jaꞌrujë̱ꞌë, \q1 yëꞌëpi mëꞌëre sa̱ñope yoꞌocohuaꞌire mëꞌë quë̱o huëꞌehuëna tëꞌya me macaja̱ꞌa.’ \m \v 37 ¿Ja̱je paꞌito me Cristo David mamaquë paꞌiquëꞌni, Davidpi Cristore yëꞌë ëjaë hueꞌyoto?” \p Ja̱je caquëna, jai pa̱i tsiꞌsisicohuaꞌipi ai yëjë asareña. \s1 Jesupi Sa̱ñope Caseꞌe Cua̱ñeseꞌe Yeꞌyacohuaꞌi \r (Mt 23.1-36; Lc 11.37-54; 20.45-47) \p \v 38 Jesupi caëña, i̱ yeꞌya maca: \p “Deꞌhua ñajëꞌë, cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi yoꞌoye yeꞌyemaꞌpë. Ja̱ohuaꞌi cato tsoa ca̱ña su̱ñani cuiꞌne pa̱ipi deꞌoye pëpaja̱jë cajë yoꞌocohuaꞌi aꞌë. \v 39 Ja̱ohuaꞌi cato deꞌo ñuꞌi saire pa̱i tsiꞌsi hue̱ꞌñana coꞌeni jaꞌrucohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne deꞌo hue̱ꞌñana a̱oje a̱icohuaꞌi aꞌë. \v 40 Huaꞌjeohuaꞌi huë̱ꞌña jiojë yoꞌocohuaꞌi aꞌë. Pa̱ipi deꞌocohuaꞌire paꞌë caja̱jë cajë tsoaye Maijaꞌquëre se̱ñë cajë yoꞌocohuaꞌi aꞌë. Ja̱ohuaꞌi aꞌë, i̱ti jerepa siꞌse cua̱ñojaꞌcohuaꞌi, ja̱je yoꞌosi doꞌire.” \s1 Peocopi I̱siseꞌe \r (Lc 21.1-4) \p \v 41 Jesús Maijaꞌquë huëꞌere paquëña, Maijaꞌquëna curi i̱si mahuë je̱ꞌñere pare. Ja̱rote ñuꞌi ñaquëna, jaiye curi pacohuaꞌi daijë i̱ti mahuëna ayareña. \v 42 Ayajëna, ñaquë ñuꞌina, huaꞌjeo maca curiquë peocopi dani caya cobre të̱ꞌñare ayaoña, jai doꞌi peoyere. \p \v 43 Ja̱je ñani i̱ yeꞌyacohuaꞌire soini caëña: \p “Nuñerepa cayë, mësarute. Ja̱o huaꞌjeo coꞌamaña peocopi siꞌaohuaꞌi curi ayaye jerepa ayao doꞌi quëꞌyerepa. \v 44 Yecohuaꞌi cato i̱ohuaꞌi huero jujaseꞌere i̱siyë. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ico cato peocopi siꞌa mañare i̱si sao.” \c 13 \s1 Jesús Quëaseꞌe Maijaꞌquë Huëꞌere Nejo Ja̱ꞌñere \r (Mt 24.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Maijaꞌquë huëꞌepi Jesús eta maca i̱ yeꞌyaquëpi caëña: \p “¡Yeꞌyaquë, iye quë̱na pë̱are ñajëꞌë, cuiꞌne jai huë̱ꞌñare!” \p \v 2 Ja̱je caquëna, Jesupi sehuouña: \p “¿Jai huë̱ꞌñare ñaquë caquë? Ja̱ mëꞌë ñaseꞌe yequë muꞌse, peo ja̱ꞌñe aꞌë. Quë̱na pë̱api tu̱ñajë neseꞌe siꞌaye nejo ja̱ꞌñe aꞌë.” \s1 Ja̱ Yëꞌtaꞌa Yeja Caraja̱imaꞌñë I̱ño Ja̱ꞌñe \r (Mt 24.3-28; Lc 17.22-24; 21.7-24) \p \v 3 Ja̱ maca Maijaꞌquë huëꞌe je̱ꞌñere pare Olivos cu̱tihuë paꞌicona sani Jesús jaꞌrusiquëpi ñuꞌina, Pedro, Jacobo, Juan cuiꞌne Andrés co̱ni pa̱i asamaꞌtona se̱teña: \p \v 4 “Je yëhua ja̱je yoꞌo ja̱ꞌñere mëꞌë caëꞌni, yëquëre quëajë̱ꞌë. ¿Me paꞌija̱ꞌcoaꞌni, i̱ti yoꞌo i̱ño ja̱ꞌñe ja̱ yoꞌoye ti̱ꞌa maca?” \p \v 5 Cajëna, Jesupi sehuouña: \p “Deꞌhuarepa ñajë paꞌijë̱ꞌë, mësarute coa cosojëna, sehuoye. \v 6 Jai pa̱i yëꞌë mamire cajë ‘yëꞌë aꞌë, Cristo’ caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je cajë coa cosojëna, sehuoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, jai pa̱i. \p \v 7 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mësarupi huajo coca cuiꞌne uihuaye asacohuaꞌi pani quëquëmaꞌpë paꞌijë̱ꞌë. Ja̱ cato ja̱re ja̱je yoꞌoye paꞌina, yoꞌoji. Ja̱je yoꞌonije ja̱ yëꞌtaꞌa caraja̱iñe peosipi. \v 8 Yequë pa̱i tsëcapëpi yequë tsëcapëre se uihuaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne yequë yeja pa̱ipi se uihuaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Siꞌa hue̱ꞌña yeja ñuꞌcueye paꞌija̱ꞌcoa. Cuiꞌne a̱opi peoquëna, a̱i ëa ju̱ꞌijaꞌcohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne ai yoꞌoyepi pasipi. Iye pasipi, duꞌru macarepa ai yoꞌoye. \p \v 9 Deꞌhua mësaruja̱ꞌa coꞌye deꞌoye ñajëꞌë. Mësarute cato pa̱ipi tse̱ani pa̱i ëjaohuaꞌina i̱sija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱ohuaꞌipi cua̱ñejëna, mësarute pa̱i tsiꞌsi hue̱ꞌñana siꞌsejë yoꞌoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je yoꞌojëna, mësarupi yëꞌë doꞌire i̱ñojaꞌcohuaꞌi aꞌë cua̱ñecohuaꞌi cuiꞌne siꞌa pa̱i ëjaohuaꞌi ña hue̱ꞌñana. \v 10 Ja̱ yëꞌtaꞌa caraja̱imaꞌnë deꞌo cocare quëaye paꞌiji, siꞌa hue̱ꞌña. \v 11 Mësaruni ëjaohuaꞌi quëꞌrona sasicohuaꞌi paꞌito ¿me caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌni? cuasamaꞌpë paꞌijë̱ꞌë. Cajë̱ꞌë, Maijaꞌquë i̱si cocapi, ja̱ maca cato. Ja̱je paꞌina, mësarupi caye pa̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë, Maijaꞌquë joyopi caja̱ꞌquë api. \v 12 Teꞌe tsëcapë acohuaꞌipi yoꞌjeire pa̱nitaꞌa majaꞌyëre quëa yehuoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë huani je̱ojëꞌë, cajë. Pëca jaꞌquëohuaꞌipi mamajëre quëa yehuoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, cuiꞌne mamajëpi pëca jaꞌquëohuaꞌire sa̱ñope yoꞌojë huani je̱ojaꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 13 Siꞌa pa̱i mësarute coeja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, yëꞌë doꞌire. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yoꞌo jujamaꞌquëpi huaso cua̱ñojaꞌquë api nuñerepa yoꞌoquëpi. \p \v 14 Maijaꞌquëre quëacaiquë Daniel toyaquë paꞌa̱jiꞌi, siꞌsi nequëpi cuiꞌne coa nejoquëpi siꞌsi paꞌimaꞌtore paꞌina, ñani Maijaꞌquë toya jaꞌo ñaquëpi asa ti̱ꞌañe paꞌiji. Ja̱ maca Judea paꞌicohuaꞌipi ai cu̱tihuë̱ana catiye paꞌiji. \v 15 Ja̱ muꞌse huëꞌe ë̱mëjeꞌe totore paꞌiquë pani cajeni cacani coꞌamañare sasiꞌi caquë yoꞌomaꞌë. \v 16 Tsiore paꞌiquë pani coꞌini ca̱ña sasiꞌi caquë yoꞌomaꞌë paꞌijë̱ꞌë. \v 17 Ja̱ muꞌseña nomiohuaꞌi tsi̱ ë̱tapë̱a paꞌicohuaꞌi cuiꞌne tsi̱ mañare pacohuaꞌi ai yoꞌoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, teaye. \v 18 Mësaru cato Maijaꞌquëni se̱jëꞌë, sësë muꞌseña catiye peoja̱ꞌcore. \v 19 Siꞌaye ai yoꞌoye tëto saiseꞌerepa paꞌija̱ꞌcoa. Ja̱ muꞌseña cato ai coꞌa muꞌseña pasipi, yeja deꞌhua maca peopi. Cuiꞌne jeteyoꞌje peosipi, ja̱ jerepa ai yoꞌoye. \v 20 Ja̱ muꞌseña Ëjaëpi ja̱ yoꞌoye tëamaꞌquë paꞌito teꞌije̱ jëaye peoꞌñe paꞌio. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱ sahuasicohuaꞌini i̱ pa̱ini caquë ja̱ ai yoꞌoyere tëaquëna, yecohuaꞌije̱ co̱ni jëaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \p \v 21 Mësarute yecohuaꞌipi ‘i̱ñore paꞌiji, Cristo ñajëꞌë,’ cacohuaꞌi paꞌito asamaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, pa̱nitaꞌa ‘Jetore paꞌiji.’ Catoje̱ sehuomaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, i̱ohuaꞌi caye. \v 22 Coa cacohuaꞌi daija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Yëꞌë aꞌë, Cristo cacohuaꞌi, cuiꞌne Maijaꞌquë cocare quëacohuaꞌi aꞌë cacohuaꞌije̱ daija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱ohuaꞌipi pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñere yoꞌo i̱ñojaꞌcohuaꞌi aꞌë, coa cosoñuꞌu cajë. Ja̱je yoꞌojëna, Maijaꞌquërepa sahuasicohuaꞌique ja̱ohuaꞌire sehuoye jaꞌi maca yoꞌoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 23 Ja̱je paꞌina, mësarute duꞌru quëa nëohuë deꞌoye ñajë paꞌijë̱ꞌë, caquë. \s1 Pa̱i Mamaquë Dani Co̱ñe \r (Mt 24.29-35, 42-44; Lc 21.25-36) \p \v 24 Ja̱je ai yoꞌo muꞌseña tëto saisi maca yuretaꞌa, ë̱sëpi yaya huesëja̱ꞌquë api. Ñañëje miañe pa̱jaꞌquë api. \v 25 Maꞌñocoje̱ maꞌtëmopi to̱mejaꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je yoꞌo maca maꞌtëmo tuture paque tsasija̱ꞌcoa. \v 26 Ja̱ maca sirija̱ꞌa tutu quëꞌire papi cuiꞌne deꞌoquëre papi Pa̱i Mamaquë daija̱ꞌquë api. \v 27 Ja̱ jeteyoꞌje i̱ hui̱ñaohuaꞌire cua̱ñesipi, i̱ sahuasicohuaꞌire cajeseꞌe tutu jupë̱api i̱ pa̱ire tsiꞌsojë̱ꞌë, caquë siꞌa hue̱ꞌña paꞌicohuaꞌire. \p \v 28 Higuera so̱quë yë yoꞌoye ayere yeꞌyejë̱ꞌë. Ja̱ so̱quë yë cato hui̱ña capë̱a paꞌi maca je̱ꞌnërepa jaꞌo eta huëocoa. Eta maca ñani cacohuaꞌi aꞌë, utëcahuë ti̱ꞌaji. \v 29 Ja̱ yoꞌoyeje̱ paꞌye mësarupi ñajëna, yëꞌë caseꞌepi ti̱ꞌaquë tëto saina, ñajë je̱ꞌnë jaꞌyere eta saꞌrore paꞌiji cayë. \v 30 Nuñerepa cayë, ja̱ yëꞌtaꞌa iye maca paꞌicohuaꞌi ju̱ꞌimaꞌnë tëto saija̱ꞌcoa, iye. \v 31 Maꞌtëmo cuiꞌne yeja pani jujani caraja̱i ja̱ꞌñe aꞌë. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yëꞌë coca cato yëꞌë caseꞌeje̱ ti paꞌi ja̱ꞌñe aꞌë. \p \v 32 I̱ti muꞌse cuiꞌne hora pa̱i huesëyë. Hui̱ñaohuaꞌije̱ cuiꞌne Maijaꞌquë mamaquëje̱ huesëji. Siꞌaohuaꞌi huesëyë. Coa jaꞌquëseꞌe asaji, i̱ti muꞌse. \p \v 33 Ja̱je paꞌi doꞌire, mësaru cato siꞌanë sëtasicohuaꞌije̱ paꞌiohuaꞌipi ñajë se̱jë paꞌijë̱ꞌë, i̱ dai hora huesëye sëte. \v 34 Yëꞌë dai maca cato teꞌi soꞌona sai huëoni ja̱ yëꞌtaꞌa huëꞌepi saimaꞌnë i̱ joꞌyare pa̱i ñapere coꞌamaña yoꞌo ja̱ꞌñe i̱sini cuiꞌne eta saꞌro ñacaiquëre cua̱ñeni ñajëꞌë cani saiseꞌeje̱ paꞌiye aꞌë. \v 35 Ja̱je paꞌina, mësaru cato sëtasicohuaꞌipi paꞌijë̱ꞌë, coa siꞌanëpi, i̱ti huëꞌe aquë ti̱tayere huesëye sëte. Naꞌi maca, ñami jopo, muꞌse, cura yëꞌi maca, pa̱nitaꞌa nea hue̱ꞌña daimaꞌquëni cajë. \v 36 Yoꞌojëna, cuasamaꞌtopi ca̱isicohuaꞌini ti̱tamaꞌquëni deꞌhua ñajëꞌë. \v 37 Iye mësarute caye cato siꞌa pa̱ire cayë: ‘Sëtasicohuaꞌipi paꞌijë̱ꞌë,’ caquë.” \c 14 \s1 Jesure Tse̱añuꞌu, Cajë Yoꞌoye \r (Mt 26.1-5; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Israel pa̱i Egíptopi etajë paꞌiseꞌere cuasajë yoꞌoye, cuiꞌne oꞌsa peo pan a̱iñe caya muꞌseña cara maca, Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌipi merepa Jesure coa cosojë tse̱ani huani je̱oraꞌye cajë. I̱ti yoꞌo ja̱ꞌñere coꞌehuë. \v 2 Careña, cuiꞌne pa̱i tsiꞌsini sihuajë yoꞌo maca huaiye pa̱ñuꞌu, coꞌaye pa̱ipi cuasa co̱ꞌme huesëni sa̱ñope ai yoꞌojë camaꞌcohuaꞌini, careña. \s1 Huëo Së̱ñepi Jesure Tsoacaiseꞌe \r (Mt 26.6-13; Jn 12.1-8) \p \v 3 Jesús Betania daripëre paquëña, Simón ja̱ꞌju dahuë hueꞌequë paꞌisiquë huëꞌere, mesare ñuquëña, Jesús. Ñuꞌina, teꞌo nomio jai doꞌi huëo së̱ daꞌcare quë̱na huëna ti̱mësiconi dani Jesús si̱opëna i̱ti daꞌcapi dooña. Nardo daꞌcaseꞌe nesicopi, yequeje̱ co̱ꞌmemaꞌcopi. \v 4 I̱ti maca ñuꞌicohuaꞌipi pë̱ti huëoreña. Ja̱je pë̱ti huëojë careña: \p “¿Me yoꞌoco huëo së̱ daꞌca coa nejocoꞌni? \v 5 I̱opi yecohuaꞌina se i̱sico pani trecientos romano curiquë të̱ꞌña neraꞌo. Ja̱je yoꞌoni coꞌamaña peocohuaꞌire co̱catiraꞌo.” \p Ja̱je cajë i̱ote coejë pë̱ijë ñareña. \p \v 6 Ja̱je ñajëna, Jesupi caëña: \p “Coa ñajëꞌë, i̱oseꞌe yoꞌoja̱ꞌco. ¿Me yoꞌojë jo̱sa cayeꞌni? Iye i̱o yëꞌëre necaiseꞌe cato deꞌo coꞌamañaꞌë. \v 7 Coꞌamaña peocohuaꞌire siꞌanë mësaru ñajë paja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yëꞌë cato mësaru ña hue̱ꞌñare siꞌanë paꞌiye pa̱jaꞌquë aꞌë. \v 8 I̱o cuasaye jaꞌi maña ico cato deꞌhue yëꞌë si̱opë huëo së̱ñe necacoꞌë, duꞌruna yëꞌëre ta̱ ja̱ꞌñere caco. \v 9 Nuñerepa cayë, coa siꞌa hue̱ꞌña ico yoꞌoseꞌe quëaye paꞌija̱ꞌcoa, i̱o yoꞌoseꞌe hua̱nëyemaꞌpë cuasa ja̱ꞌñere cajë, huaso coca quëa maca.” \s1 Jesure Judas I̱siseꞌe \r (Mt 26.14-16; Lc 22.3-6) \p \v 10 Judas Iscariotepi sani Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni coca caëña, Jesure tse̱ani i̱ohuaꞌina i̱si ja̱ꞌñere. Ja̱ë cato doce yeꞌyacohuaꞌi aquë pajiꞌi. \v 11 Ja̱je caquëna, asani ai sihuareña. Ja̱je sihuajë curiquë i̱sireña. I̱sirena, Judaspi ¿Jesure merepa tse̱ani i̱sija̱ꞌquë aꞌni? caquë i̱ yoꞌo ja̱ꞌñere coꞌeiña. \s1 Mai Ëjaë A̲ni Tëjiseꞌe \r (Mt 26.17-29; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 12 Egíptopi Israel pa̱i etajë paꞌiseꞌere cuasajë sihuajë pa̱i tsiꞌsini, tsoe yoꞌojë paꞌiseꞌeje̱ yoꞌo muꞌse ti̱ꞌaëña, oꞌsa co̱ꞌme maꞌa a̱o a̱i muꞌse. Duꞌru muꞌserepa, cuiꞌne yëi ñamare huai muꞌserepa ti̱ꞌaëña. Ja̱je ti̱ꞌaëna, Jesús yeꞌyacohuaꞌipi se̱teña: \p “¿Egíptopi Israel pa̱i etajë paꞌiseꞌere cuasajë, a̱iñe jerona sani ne deꞌhuarena a̱iñe yëquëꞌni?” \p \v 13 Cajëna, Jesupi cayaohuaꞌire i̱ yeꞌyacohuaꞌire jëjo saoquë caëña: \p “Jai pa̱i daripëna sani oco yurupë saquëni ti̱ꞌani i̱ ja̱ꞌre saijë̱ꞌë. \v 14 Sani ja̱ꞌre sa cacajë cajë̱ꞌë i̱te huëꞌe aquëre: ‘Yeꞌyaquëpi capi: ¿Jerore paꞌicoꞌni, tuꞌrihuë yëꞌë yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre naꞌiquëna a̱ijaꞌco, Egíptopi Israel pa̱i etaseꞌere cuasajë? cajë̱ꞌë.’ \v 15 I̱pi mësarute i̱ñojaꞌquë api, jai tuꞌrihuëpi tsoe ne deꞌhuasiconi. Ja̱rona yuretaꞌa ñani ne deꞌhuajë̱ꞌë, mai tse̱.” \p \v 16 I̱ yeꞌyacohuaꞌipi sani ti̱ꞌareña, jai daripë. Ti̱ꞌani ja̱re Jesús quëaseꞌeje̱ siꞌaye ti̱ꞌareña. Ti̱ꞌani naꞌiquëna, a̱i ja̱ꞌñe ne deꞌhuareña, Egíptopi Israel pa̱i etaseꞌere cuasajë yoꞌoyere. \p \v 17 Ñami deꞌosi maca Jesús i̱ doce yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre ti̱ꞌaëña, i̱ti hue̱ꞌña. \v 18 Ti̱ꞌani mesare ñuꞌi a̱iquëpi caëña, Jesús: \p “Nuñerepa mësarute cayë. Mësaru aquëpi yëꞌë ja̱ꞌre teꞌona a̱iquëpi i̱si yehuoja̱ꞌquë api.” \p \v 19 Ja̱je ca maca i̱ohuaꞌipi sa̱ꞌñe i̱ohuaꞌija̱ꞌa se̱teña: \p “¿Yëꞌë paꞌija̱ꞌquë aꞌni?” \p \v 20 Cajëna, Jesupi caëña: \p “Doce aquëpi yoꞌoja̱ꞌquë api, yëꞌë ja̱ꞌre teꞌe quë̱na deꞌhuana a̱iquëpi. \v 21 Ja̱je paꞌitoje̱ deꞌoji. Pa̱i Mamaquë cato ja̱re i̱ti toyaseꞌe paꞌiyeje̱ saiji. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ¡Teayerepa yoꞌoja̱ꞌquë api, i̱te i̱si yehuoquëtaꞌa! I̱pi ai deꞌoye pa̱siquë paꞌito deꞌoraꞌpi, ja̱ëte.” \p \v 22 Ja̱ yëꞌtaꞌa a̱ore a̱ijëna, Jesupi panpë i̱ni Maijaꞌquëre deꞌoji caquë se̱ni i̱ yeꞌyacohuaꞌire a̱oquë caëña: \p “A̲ijëꞌë. Iye cato yëꞌë ca̱pë aꞌë.” \p \v 23 Jeteyoꞌje u̱cu duruhuë i̱ni Maijaꞌquëre deꞌoji, caquë se̱ni, i̱ yeꞌyacohuaꞌina i̱siña. I̱sina, siꞌaohuaꞌi u̱cureña, i̱ote. \p \v 24 U̲curena, caëña: \p “Iye cato yëꞌë tsie aꞌë. Jai pa̱i deꞌoye paꞌi ja̱ꞌñere caquë huajëye Maijaꞌquë pa̱ire cayere quëaye aꞌë. \v 25 Ja̱je paꞌina, mësarute nuñerepa cayë cuiꞌnaëpi iye, cuiyaꞌi oꞌsa co̱no u̱cuye pa̱jaꞌquë aꞌë. Yequë muꞌse Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌtena cuiyaꞌi oꞌsa u̱cuñuꞌu.” \s1 Pedro Cososeꞌe \r (Mt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 26 Jë̱jë tëjini Olivos cu̱tina sateña. \p \v 27 Jesupi caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Siꞌaohuaꞌi mësaru yëꞌëre je̱ocoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, iye ñami. Ja̱je paꞌina, toyaseꞌe caji: ‘Huani je̱ojaꞌquë aꞌë, yëi ñamare ñacaiquëre. Ja̱ maca yëi ñamapi tiya huesëja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë.’ \v 28 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare ju̱ꞌisiquëpi huëisi maca yëꞌëpi duꞌru saija̱ꞌquë aꞌë, Galileana, mësaru ja̱ yëꞌtaꞌa saimaꞌpëna.” \p \v 29 Ja̱je caquëna, Pedropi caëña: \p “Ja̱je yecohuaꞌi mëꞌëre je̱ocotoje̱ yëꞌë cato mëꞌëre je̱oñe pa̱ñë.” \p \v 30 Caquëna, Jesupi caëña: \p “Nuñerepa mëꞌëre cayë. Iye ñami ja̱ yëꞌtaꞌa cura cayaye yëꞌimaꞌnë mëꞌëpi toaso̱ñe cosoja̱ꞌquë aꞌë, i̱te ñamaꞌquë aꞌë caquë.” \p \v 31 Ja̱je Jesús caquëna, i̱pi caëña: \p “Yëꞌë cato pa̱ñë, cosoye. Ju̱ꞌiñe paꞌitoje̱ mëꞌë ja̱ꞌre ju̱ꞌijaꞌquë aꞌë.” \p Caquëna, yecohuaꞌije̱ cuiꞌne careña. \s1 Jesús Se̱seꞌe Getsemanína \r (Mt 26.36-46; Lc 22.39-46) \p \v 32 Getsemaní hueꞌe hue̱ꞌñana ti̱ꞌani Jesús caëña, i̱ yeꞌyacohuaꞌire: \p “I̱ñore dujë paꞌijë̱ꞌë, yëꞌëseꞌe Maijaꞌquëre sani se̱siꞌi.” \p \v 33 Cani coa Pedrore, Jacobore, cuiꞌne Juanre saëña. Ja̱ maca ai cuasaquë cuiꞌne ai yoꞌo huëouña. \v 34 Ja̱je yoꞌoquë caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Ai oi ëaye nëiji, yëꞌë joyore papi ju̱ni huesëye paꞌina. I̱ñona mësaru cato pëani sëtasicohuaꞌipi paꞌijë̱ꞌë, ca̱imaꞌpë.” \p \v 35 Cani Jesús i̱seꞌe se̱ña maca sani yejana doꞌre jaꞌruni Maijaꞌquëre deꞌhue neñe paꞌito, necaijë̱ꞌë, ai yoꞌoye pa̱siꞌi, i̱ti yoꞌo maca ti̱ꞌaëna, caquë se̱quëña. \p \v 36 Ja̱je se̱i caëña: \p “Yëꞌë jaꞌquë, mëꞌëre cato siꞌaye neñeseꞌe paꞌiji. Nejocaijë̱ꞌë, yëꞌëre ai yoꞌoye ne ja̱ꞌñere. Yëꞌë yëye peoja̱ꞌquë, coa mëꞌë yëyepi yoꞌoye paꞌija̱ꞌquë.” \p \v 37 Ja̱je se̱ni tëjini i̱ yeꞌyacohuaꞌi quëꞌrona sani ñaquëna, ca̱isicohuaꞌipi pateña. Paꞌijëna, Pedrore caëña: \p “¿Simón ca̱iquë, mëꞌë? ¿Teꞌe hora macaje̱ sëtasiquëpi ña ti̱ꞌañe pa̱ë, mëꞌë? \v 38 Sëtasicohuaꞌipi paꞌijë Maijaꞌquëre se̱jëꞌë, coꞌayena ta̱iñe pa̱jaꞌcohuaꞌi. Nuñerepa joyo cato yoꞌoye yëji. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌë ca̱pëpi tutu peoji.” \p \v 39 Ja̱je cani ti̱jupë sani ja̱ꞌrë caseꞌeje̱ paꞌye caquë se̱quëña. \v 40 Ja̱ro cuiꞌnaëpi coꞌiquë cuiꞌne ca̱isicohuaꞌini ti̱ꞌapi i̱, yeꞌyacohuaꞌire. Airepa huëo ca̱ꞌquëna ñaco naimopi jameina ca̱ëꞌë, quëcoñuꞌu cajëtaꞌa. Ja̱je paꞌina, i̱te sa̱ñope sehuo ti̱ꞌañe peohuë. \v 41 Toaso̱ñe acore saisiquëpi ti̱taquë caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Yuretaꞌa ca̱ni huajëjë̱ꞌë. Tsoe deꞌoji. Ja̱ jaꞌye ca̱ijëꞌë. Ti̱ꞌapi Pa̱i Mamaquëre coꞌaye yoꞌocohuaꞌi jë̱ñana i̱si maca. \v 42 Huëijë̱ꞌë. Sañuꞌu. Yëꞌëre i̱si yehuoja̱ꞌquëpi daiji.” \s1 Jesure Tse̱aseꞌe \r (Mt 26.47-56; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 43 Ja̱ yëꞌtaꞌa Jesús cocare i̱ yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre caquëna, Judaspi tsoe ti̱taëña. Ja̱ë cato doce acohuaꞌi aquë pajiꞌi. I̱ ja̱ꞌre co̱ni jai pa̱i huaꞌti ca̱jicohuaꞌipi cuiꞌne tara ca̱jicohuaꞌipi dateña. Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi, cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌipi cuiꞌne aiohuaꞌipi jëjo daocohuaꞌipi co̱ni daisicohuaꞌi pateña. \v 44 Judas i̱ti i̱si yehuoja̱ꞌquëpi caëña, ja̱ohuaꞌire: \p “Yëꞌëpi i̱ni ti̱ꞌani sihuaja̱ꞌquë aꞌë. Sihuaquëna, ñani ja̱ëni tse̱ajëꞌë. Tse̱ani deꞌoye sëani sajë̱ꞌë.” \p \v 45 Ja̱je casiquëpi ti̱ꞌani Jesure tsioja̱ni caëña: \p “Yeꞌyaquë, Yeꞌyaquë.” \p Ja̱je caquë tsu̱ꞌsupi. \v 46 Tsu̱ꞌsuquëna, ja̱ maca Jesure to̱me dani tse̱ani sareña, sëasiquëni. \p \v 47 Ja̱je yoꞌo maca i̱ti maca paꞌiquëpi huaꞌti dutani Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi necaiquëni ca̱joroseꞌe tëto tëaëña. \v 48 Ja̱ maca Jesuje̱ caëña, i̱te tse̱a pa̱ire: \p “¿Tarapi hua̱ꞌñapi co̱ni date, yëꞌëre tse̱añuꞌu cajë coꞌamaña yahue i̱maquëre yoꞌoyeje̱ paꞌye? \v 49 Yëꞌë siꞌa muꞌseña Maijaꞌquë huëꞌepi paꞌi mësarute yeꞌyaquëna, mësarupi yëꞌëre tse̱añe pa̱huë. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare iye cato toyaseꞌepi ti̱ꞌaquëna, ja̱je yoꞌoye paꞌiji.” \p \v 50 Ja̱ maca i̱ yeꞌyacohuaꞌipi Jesuseꞌere teꞌire je̱oni cati sateña. \s1 Po̱sëpi Catiye \p \v 51 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare teꞌi tsi̱ po̱së macapi jai ca̱pi deasiquëpi tuquëña, Jesure. Tuina, tse̱areña. \v 52 Tse̱arena, jai ca̱seꞌe je̱oni peoyo catiña. \s1 Jesure Ca Tëjicohuaꞌi Quëꞌrona Saseꞌe \r (Mt 26.57-68; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 53 Jesure ja̱ maca sareña, Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaërepa quëꞌrona. Ja̱rona Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌi tsiꞌsireña, aiohuaꞌi, cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi co̱ni. \v 54 Ja̱je sajëna, Pedroje̱ soꞌo maca se ñaquë tuquëña, Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaërepa huëꞌe hueꞌse daripëre pana. Ja̱rona soldado pa̱i ja̱ꞌre co̱ni pëani toare cu̱i ñuquëña. \v 55 Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌi cuiꞌne pa̱i yoꞌoye ca tëji ëjaohuaꞌire papi Jesure ja̱je yoꞌoquëre papi cayere coꞌereña, asani huani je̱oñere cajë. Ja̱je coꞌejëtaꞌa ti̱ꞌañe pa̱reña. \v 56 Cuiꞌne jai pa̱i coa huëojë ti yoꞌo maꞌñere sa̱ñope Jesure careña, cosojë. Cuiꞌne i̱ohuaꞌija̱ꞌa sa̱ꞌñe yoꞌojë careña, teꞌe cayepi peoquëna. \v 57 Yecohuaꞌipi coꞌarepa huëojë careña. \v 58 Yëquëpi i̱ caye asasicohuaꞌi aꞌë, cajë yoꞌojë careña: \p “Ñeje caquë api, ‘yëꞌëpi Maijaꞌquë huëꞌe nejojaꞌquë aꞌë, pa̱i deꞌhuasi huëꞌe. Ja̱je yoꞌoni jeteyoꞌje tres muꞌseña paꞌi maca huajëcore nejaꞌquë aꞌë, pa̱ipi nemaꞌcore.’ Ja̱re asahuë.” \p \v 59 Ja̱je canije nuñerepa teꞌeje̱ paꞌye caye pa̱reña. \p \v 60 Ja̱ maca Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaëpi i̱ohuaꞌi ca jopoja̱ꞌa huëni nëcayepi Jesure se̱quëña: \p “¿Asaquë mëꞌë, mëꞌëre sa̱ñope caye? ¿Me yoꞌoquë sa̱ñope sehuoye pa̱quëꞌni?” \p \v 61 Caquëna, Jesupi ai jerepa ti sehuoye pa̱ëña, i̱ caye. Ja̱je pa̱quëna, Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaëpi ti̱jupë Jesure se̱quëña, ñeje: \p “¿Mëꞌë Cristo, Maijaꞌquë deꞌoquërepa mamaquë aꞌë?” \p \v 62 Caquëna, ja̱ maca Jesupi sehuouña: \p “Ja̱je paꞌijë̱ꞌë. Yëꞌë aꞌë. Cuiꞌne mësarupi Pa̱i Mamaquëre yëꞌëre ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë, Diusu tutu quëꞌirepa ëja te̱ꞌtere ñuꞌina. Cuiꞌne Maꞌtëmopi sirija̱ꞌa nëca meina, ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë.” \p \v 63 Ja̱je caquëna, asani Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaëpi i̱ juꞌi ca̱re coꞌye naë yeto saoquë caëña: \p “¿I̱quere cajë jerepa pa̱ire quëaja̱ꞌcohuaꞌire coꞌeyeꞌni, tsoe ti̱ꞌapi? \v 64 Ja̱re mësarupi asahuë, i̱ yëꞌopopi Maijaꞌquëre cueꞌcuequë caye. Ja̱je paꞌito ¿me cayeꞌni, mësaru?” \p Ja̱je caëna, yuretaꞌa siꞌa pa̱i careña: \p “Huani je̱oñe paꞌiji.” \p \v 65 Casi maca je̱ꞌnërepa yecohuaꞌipi copi tseꞌse huëoreña. Cuiꞌne yecohuaꞌipi tsiana ca̱ñapi tëto que̱oni tëꞌcajë yoꞌojë careña: \p “¿Nepi tëꞌcareꞌni? Se ca ñajëꞌë.” \p Cajëna, soldado pa̱ije yoꞌoreña, i̱te. \s1 Pedro Cososeꞌe \r (Mt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29) \p \v 66 Pedro cato huëꞌehuëre paquëña, hueꞌse daripëre. Ja̱rote paꞌina, Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaëre necaicopi \v 67 toare cu̱i ñuꞌina, ñani i̱te caoña: \p “I̱na, mëꞌëje Jesús Nazaret aquë ja̱ꞌre paꞌisiquë aꞌë.” \p \v 68 Cacona, Pedropi caquë cosouña: \p “Ñamaꞌquë aꞌë, i̱te. ¿I̱quere ja̱je cacoꞌni? Huesëyë.” \p Ja̱je cani eta saꞌro quëꞌrona etaëña. Eta maca curapi yëquëña. \v 69 Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaëre necaicopi ñani cuiꞌnaopi ca huëo co̱ña, i̱ti maca paꞌicohuaꞌina: \p “Iquë cato Jesús yeꞌyacohuaꞌi aquë api.” \p \v 70 Ja̱je catoje̱ i̱je cuiꞌnaëpi coso co̱uña, ñamaꞌquë aꞌë caquë. Aꞌri maña tsoe maca paꞌi maca Pedrore i̱ti maca paꞌicohuaꞌipi careña: \p “Mëꞌë Jesús yeꞌyacohuaꞌi aquëre paꞌë. Mëꞌë cato Galilea aquë aꞌë. Cuiꞌne mëꞌë coca cayeje̱ Jesús yeꞌyacohuaꞌi caye aꞌë.” \p \v 71 Ja̱je caquëna, Pedropi yuretaꞌa sa̱ñope coꞌaye caquë, cuiꞌne ñamaꞌquë aꞌë care payë caquë capi: \p “¿I̱quere mësaru yoꞌojë cayeꞌni? Ñamaꞌquë aꞌë, ja̱ëte.” \p \v 72 Caquëna, cuiꞌnaëpi cura yëni co̱pi. Ja̱je cura yëꞌi maca yuretaꞌa Pedro cuasa ñajajiꞌi, Jesús i̱te caseꞌe. Jesús cato caꞌa̱jiꞌi: “Ja̱ yëꞌtaꞌa cura cayaye yëꞌimaꞌëna mëꞌëpi toaso̱ñe ñamaꞌquë aꞌë caquë cosoja̱ꞌquë aꞌë.” Ja̱je i̱ caseꞌeje̱ ti̱ꞌaëna, i̱tire cuasa ñajani ota huëoni ai ojiꞌi. \c 15 \s1 Jesupi Pilato Quëꞌrore Paꞌiye \r (Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Ñata to̱me maca Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi tsiꞌsireña, judío i̱ohuaꞌi ja̱ꞌre, cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌi ja̱ꞌre, cuiꞌne pa̱i yoꞌoye ñani ca tëjicohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni. Tsiꞌsini ca tëjini Jesure sëasiquëni Pilato quëꞌrona sareña. \p \v 2 Ja̱ maca Pilatopi i̱te ñani se̱quëña: \p “¿Mëꞌë aꞌë, judío pa̱i ëjaërepa?” \p Caquëna, Jesupi sehuouña: \p “Ja̱je paꞌijë̱ꞌë, mëꞌë cayeje̱.” \p \v 3 Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌi cato jaiye sa̱ñope careña. \v 4 Ja̱je cajëna, Pilatopi ti̱jupë se̱ni co̱uña, Jesure: \p “¿Me yoꞌoquë sehuomaꞌquëꞌni? Ñaquë mëꞌë i̱ohuaꞌi mëꞌëre sa̱ñope caye.” \p \v 5 Ja̱je catoje̱ Jesús cato ti sa̱ñope sehuoye pa̱ëña. Ja̱je pa̱quëna, Pilato ai cuasaëña: ¿Me yoꞌoquë pa̱quëꞌni? caquë. \s1 Jesure Huani Paꞌiji Caye \r (Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 6 Pilato cato judío pa̱i tsiꞌsi muꞌseña ti̱ꞌaëna, tse̱asiquëre eto saoquë yoꞌoquë paquëña, pa̱ipi yëjë se̱quëni. \v 7 Ja̱ro co sitore paquëña, Barrabás hueꞌequëpi yecohuaꞌi pa̱ire huaisicohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni. \v 8 Pa̱ipi Pilatore dani se̱teña: Ja̱re mëꞌë yoꞌoyeje̱ paꞌye yoꞌojë̱ꞌë, cajë. \p \v 9 Ja̱je cajëna, Pilatopi sehuouña: \p “¿Yëye judío pa̱i ëjaëni eto saoye?” \p \v 10 Ja̱ cato caëña, coa i̱ deꞌoye yoꞌoyere ëa ñajë pë̱ijë Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi tse̱ani yoꞌoyë cuasaquë. \v 11 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi pa̱ire ca co̱ꞌme huesojë cuiꞌne yëhuoreña, Barrabásni eto saoja̱ꞌquëre se̱jëꞌë, cajë. \p \v 12 Ja̱ maca Pilatopi pa̱ire se̱quëña: \p “¿Me nejaquë cayeꞌni, mësaru judío pa̱i ëjaë hueꞌyoquëre?” \p \v 13 Caquëna, ja̱ohuaꞌipi careña, cuijë: \p “Que̱jaꞌquë paꞌija̱quë.” \p \v 14 Cajëna, Pilatopi caëña: \p “¿I̱quere i̱ coꞌaye yoꞌo uꞌni?” \p Ja̱je catoje̱ i̱ohuaꞌi jero saꞌna ai cuireña: \p “Que̱jaꞌquë api.” \p \v 15 Ja̱je asani Pilato Judea pa̱ini deꞌo cajei pasiꞌi caquë Barrabásni joye sauña. Jesuni siꞌseni que̱jaꞌquëre jëjo saoquë. \p \v 16 Ja̱ maca soldado pa̱ipi jai pa̱i tsiꞌsini Jesure pa̱i ëjaë huëꞌere pana sareña. \v 17 Sani nea majaꞌi ca̱re su̱ñani cuiꞌne miu maro pu̱ani sareña. \v 18 Ja̱ jeteyoꞌje cueꞌcuejë cuireña: \p “¡Paꞌijë̱ꞌë. Yure judío pa̱i Ëjaërepa!” \p \v 19 Ja̱je cajë si̱opëna tëꞌcareña, tarapi. Copi tseꞌsejë, cuiꞌne doꞌre jaꞌrujë ëjaëre paꞌë mëꞌë cajë yoꞌoreña. \v 20 Ja̱je i̱te cueꞌcue tëjini majaꞌi juꞌi ca̱ dutani i̱ juꞌi ca̱re pare su̱ñacateña. Ja̱ jeteyoꞌje i̱ juꞌi ca̱ dutareña, que̱jaꞌquëre. \s1 Jesure Huani Je̱oseꞌe \r (Mt 27.32-44; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 21 Cirene aquëpi tsiopi daina, ñani Jesure que̱jaꞌconi hueꞌejë̱ꞌë, cajë soldado pa̱ipi cua̱ñereña. Ja̱ë cato Simón hueꞌequë pajiꞌi, Alejandro cuiꞌne Rufo pëca jaꞌquë. \p \v 22 Ja̱ maca Jesure Gólgotana sareña, pa̱i si̱opë tara hueꞌe hue̱ꞌñana pa̱i coca cato. \v 23 Ja̱rona Jesure que̱reña. \v 24 Que̱ni soldado pa̱ipi Jesús juꞌi ca̱re nepi saja̱ꞌcohuaꞌi aꞌni cajë neñareña, deꞌhue nesiquëpi saye paꞌiji cajë. \p \v 25 Ja̱ yoꞌo maca cato nea hue̱ꞌña nueve pajiꞌi, i̱te que̱si maca. \v 26 Toyasicore i̱ si̱o sa̱ꞌnihuëna sëoreña, ja̱ doꞌire que̱ñë cajë. Toyasicopi capi: \sc JUDÍO PA̲I ËJAËREPA\sc*. \v 27 I̱ ja̱ꞌre co̱ni caya coꞌamaña yahue i̱macohuaꞌire que̱huë. Teꞌire ëja te̱ꞌtena cuiꞌne yequëni ari te̱ꞌtena nëconi que̱huë. \v 28 Ja̱je yoꞌo maca toyaseꞌe ñeje caye ti̱ꞌapi: “Coꞌacohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni que̱ cua̱ñopi.” \p \v 29 Cuiꞌne coa da saicohuaꞌije̱ i̱te ñajë cueꞌcuejë ñeje cajë sateña: \p “¡Asajë̱ꞌë. Yure mëꞌëpi Maijaꞌquë huëꞌe nejoni toaso̱ muꞌseña paꞌi maca huajë huëꞌe nesiꞌi caquë maca! \v 30 Yure coꞌye huasoni da caje ñajëꞌë, que̱si sarahuapi.” \p \v 31 Ja̱je cuiꞌne Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌije̱, cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌije̱ i̱te cueꞌcuejë careña: \p “Yecohuaꞌitaꞌare huasopi. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱jaꞌa coꞌye huaso ti̱ꞌañe pa̱ji.” \p \v 32 Israel pa̱i ëjaëpi Cristore papi caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë cruzupi caje nëcaquëna, ñanitaꞌa careña. I̱ ja̱ꞌre co̱ni teꞌe que̱sicohuaꞌique i̱te pë̱teña. \s1 Jesús Ju̱ꞌiseꞌe \r (Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30) \p \v 33 Je̱ꞌnërepa muꞌse jopo ti̱ꞌa maca siꞌa yeja ñamije paꞌio ne huesëoña. Toaso̱ hora ja̱je paquëña. \v 34 Ja̱re ja̱ maca Jesús tuturepa cuiña ñeje: \p “Eloi, Eloi ¿lama sabactani?” Ja̱je cani caye aꞌë, ¡Yëꞌë Diusu maca, yëꞌë Diusu maca! ¿Me yoꞌoquë yëꞌëre je̱ocouꞌni, teꞌire? \p \v 35 Ja̱je cuiquëna, i̱ti maca paꞌicohuaꞌipi asani careña: \p “Asajë̱ꞌë. Tsoe aquë Maijaꞌquëre quëacaiquë Elíasni cuiji.” \p \v 36 Ja̱je cajëna, i̱ohuaꞌi aquëpi huëꞌhuëni oꞌsa co̱nore yëi sëohuëna sa̱quëni u̱cuja̱quë caquë sani nëoquë caëña: \p “Coa ñajëꞌë. Ñañuꞌu, Elíaspi i̱te cruzu dequëre casa nëcoquëna.” \p \v 37 Ja̱ maca Jesús ai tutu cuini ju̱ni huesëña. \v 38 I̱ ju̱ꞌi maca Maijaꞌquë huëꞌe joporepa tëhuocopi jopore paja̱ꞌa cayayeseꞌe meñe yete saquëña. \v 39 Romano Capitánpi Jesús je̱ꞌñerepa nëcasiquëpi ja̱je Jesús cuiquë ju̱ni huesëquëna, ñasiquëpi caëña: \p “Nuñerepa iquë Maijaꞌquë mamaquërepa pajiꞌi.” \p \v 40 Cuiꞌne nomiohuaꞌi soꞌopi de ñajë nëcareña. Ja̱ohuaꞌi cato paëꞌë, María Magdalena. Cuiꞌne yeco pacoꞌë, María, Jacobo po̱sërepa, José cuiꞌne Salomé, pëca jaꞌco. \v 41 Iye nomiohuaꞌi cato Jesure co̱caicohuaꞌi pateña. I̱ Galilea cuꞌi maca cuiꞌne ja̱rote jai pa̱i yecohuaꞌije̱ pateña, Jesús ja̱ꞌre Jerusalénna saisicohuaꞌije̱. \s1 Jesure Ta̱seꞌe \r (Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 42 Ñaminaꞌa huajë muꞌse paꞌija̱ꞌcoa cajë fiesta yoꞌo ja̱ꞌñe ne deꞌhua muꞌse naꞌiquëna, \v 43 José Arimatea aquëpi pa̱i yoꞌoye ñani ca tëjicohuaꞌi ëjaohuaꞌirepa aquë paquëña. Ja̱ë cato Maijaꞌquë cua̱ñe te̱ꞌte yoꞌoyere utequë paquëña. Ja̱je paꞌipi Pilato quëꞌrona siꞌa tuturepa cacani caꞌramaꞌë Jesús ca̱përe ta̱siꞌi caquë se̱quëña. \v 44 Ja̱je se̱ina, Pilatopi ai cuasaëña, i̱ ju̱ni huesëre paꞌë caquë. Ja̱je cuasa doꞌire Capitánre soini i̱ ju̱ni huesë caquë se̱ni asaquëna, ju̱ꞌire papi, caëña. \v 45 Ja̱je caëna, asani Pilatopi Jesús ca̱përe saye deꞌoji caëña, Josére. \v 46 Caëna, Josépi sani Jesús ca̱pë casani jai doꞌi sabanare hueroni deani quë̱na yejana coje nesicona ta̱ni quë̱na pëpi si̱ouña. \v 47 Ta̱jëna, ñareña, María Magdalena cuiꞌne María José pëca jaꞌco co̱ni. \c 16 \s1 Jesús Ju̱ꞌisiquëpi Huëiseꞌe \r (Mt 28.1-10; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Huajë muꞌse tëto sai maca María Magdalena cuiꞌne Jacobo, Salomé pëca jaꞌcopi María co̱ni huëo së̱ maꞌñare hueroni sateña, Jesús ca̱përe huëo së̱ñepi neñuꞌu cajë. \v 2 Semana huëo muꞌserepa ai nea hue̱ꞌñarepa tsoe ë̱së paꞌina, sani ti̱ꞌareña, ta̱si daripë quëꞌro. \v 3 I̱ohuaꞌija̱ꞌa sa̱ꞌñe careña: \p “¿Nepi jai quë̱na pë huiꞌyoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌni?” \p \v 4 Ja̱je cajë ñajëna, ta̱si daripëpi tsoe huiꞌyosico pacoña. \v 5 Paꞌiona, ñani ta̱si daripëna cacareña: Cacajë ñajëna, ëja te̱ꞌtere pojaꞌi juꞌi ca̱re po̱sëpi juꞌi ñuquëña. Ja̱ëni ñani ai quëquëreña. \v 6 Quëquëjëna, i̱pi caëña: \p “Quëquëmaꞌpë paꞌijë̱ꞌë. Mësaru cato Jesús Nazaret aquëni coꞌeyë, que̱ sarahuana que̱siquëni. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare i̱ cato tsoe huëjiꞌi. Peoji, i̱ño. Ñajëꞌë. I̱te o̱a sitore peoji. \v 7 Mësarupi sani i̱ yeꞌyacohuaꞌire cuiꞌne Pedrore quëajë̱ꞌë. Galileana duꞌru saija̱ꞌquë api. Ja̱rona i̱te ñajaꞌcohuaꞌi aꞌë, i̱ ja̱ꞌrë mësarute quëaseꞌeje̱.” \p \v 8 Ja̱ maca nomiohuaꞌipi quëquë huesëni tsasijë etani ta̱si daripëpi sateña. Coꞌini yecohuaꞌire quëaye pa̱reña, quëquë huesësicohuaꞌi paꞌijë. \s1 María Magdalenapi Huëisiquëre Duꞌru Ñaseꞌe \r (Jn 20.11-18) \p \v 9 Semana huëo muꞌse huëisiquëpi duꞌru macarepa María Magdalenana ñaiña. Ja̱o cato siete huatiohuaꞌire eto sao cua̱ñosico pacoꞌë. \v 10 Ja̱opi yuretaꞌa ñani sani quëaoña, i̱ ja̱ꞌre cuꞌijë paꞌisicohuaꞌire oijë coꞌa ju̱ꞌijë paꞌicohuaꞌire. \v 11 Ja̱ohuaꞌipi quëacona, asani care paco cuasaye pa̱reña, i̱o caseꞌe. \s1 I̱te Yeꞌyecohuaꞌipi Cayahuaꞌi Ñaseꞌe \r (Lc 24.13-35) \p \v 12 Ja̱ jeteyoꞌje Jesús ñaiña, cayaohuaꞌi tsiona maꞌajaꞌa saicohuaꞌina. \v 13 Ja̱ohuaꞌipi sani yecohuaꞌire quëareña. Quëajëna, ja̱ohuaꞌije̱ coa cayë cuasajë asaye pa̱reña. \s1 I̱ Once Soisicohuaꞌipi I̱te Ñaseꞌe \r (Mt 28.16-20; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 14 Ai tsoe maca yuretaꞌa once i̱ yeꞌyacohuaꞌina ñaiña, mesare ñuꞌijëna. Ñaini ja̱ohuaꞌire yëhuo nuꞌñeiña, ju̱ꞌisiquëpi huëisiquëre ñani quëacohuaꞌire asacaiye pa̱si doꞌire, i̱ohuaꞌi jëa joñoa hueꞌe doꞌire. \v 15 Yëhuoquë caëña: \p “Siꞌa hue̱ꞌña sani cuꞌijë iye huaso cocare quëajë̱ꞌë, siꞌa pa̱ire. \v 16 Quëajëna, asani quëare payë caquë asaquëni oco dosiquëpi huasosiquë pasipi. Ja̱je quëajëna, coa cayë caquë asamaꞌquë cato nejosiquë api. \v 17 Iye tuture paja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë yëꞌëre asacohuaꞌi cato: Yëꞌë mamipi cajë huatire eto saoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Huajë cocapi caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. \v 18 A̲ñare tse̱ajaꞌcohuaꞌi aꞌë. Tsi̱mare u̱cusicohuaꞌi panije ai yoꞌoye pa̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë. Cuiꞌne yequeje̱, ju̱ꞌicohuaꞌire patojëna, coꞌyaja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë, ju̱ꞌicohuaꞌipi.” \s1 Jesupi Maꞌtëmo Saiseꞌe \r (Lc 24.50-53) \p \v 19 Ja̱je ca tëjini Ëjaë Jesús maꞌtëmona sa cua̱ñopi. Ja̱rona Diusu ëja te̱ꞌte ñuꞌi saihuëna jaꞌruña. \v 20 Ja̱ maca ja̱ohuaꞌipi siꞌa hue̱ꞌña cuꞌijë quëareña, huaso cocare. Ja̱re Ëjaëpi co̱cai cuiꞌne i̱pi pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñere yoꞌo i̱ñoquëna, quëareña, huaso coca. I̱ cocare paꞌë caquë yoꞌoquëna, ja̱ yoꞌoyepi i̱ñojë huaso cocare quëareña. Ca tëjihuë.