\id ROM - Saafi-Saafi \ide UTF-8 \h Ɓi Rom \toc3 Rom \toc2 Ɓi Rom \toc1 Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi Rom \mt Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi Rom \is Rangsohaani \ip Pool ɓaahee ŋ Israayel ci, ŋ cuuɓiŋ Benyaamin.\x + \xt Ɓi Rom 11:1; Ɓi Filippi 3:5\xt*\x* A nikee \w \+tl Farisen\+tl*\w*.\x + \xt Tum ci 23:6; Ɓi Filippi 3:5\xt*\x* Ŋ finho \w Paantakot\w*, wi Janguuni camb ɓaatuk, a ɓaahee ŋ ɓi tolfiɗee kosiɗ ci.\x + \xt Tum ci 7:58–8:3\xt*\x* Waaye wa raakka mbeh, a cohha na Yeesu, a kossa\x + \xt Tum ci 9:1-30\xt*\x* po a nikka \w \+tl Apootar\+tl*\w* sah. Teerndiŋ "Tum ciŋ \tl Apootar\tl* ci" teeɓohiɗ pangkiŋ ɗe wi a nik \tl Apootar\tl* ini kooɗoh ŋ saar 13. \ip Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi \w Rom\w* wii, a fiisa ŋ reehɗohaanaŋ ɓaaɓaŋ ɗe yakka kaahayɗoh,\x + \xt Tum ci 18:23–21:17\xt*\x* wa raak ɗe ŋ waas Yerusalem ɓayeeɗa onoh ci a komee kosiɗ ca ñakiɗ ca nik ndaam.\x + \xt Ɓi Rom 15:25-31; 1 Korenta 16:1-4; 2 Korenta 8–9; Ɓi Galaat 2:10\xt*\x* Ŋ reehɗohaaniŋ teerndi, a woyiɗ kosiɗ ciŋ Rom ne ɓa taambkoh Feebe yi gen Señsare,\x + \xt Ɓi Rom 16:1-2\xt*\x* ineem weɗ teeɓoh ne a Feebe wik kaɓɗohi ngaŋ Rom. \ip Ŋ kaɓɗohi a fiis wii, a teeɓohiɗ baahiɗ \w Yegɗohiŋ Muci\w* findi wa kaɗoh. A nammba teeɓoh mandohaaɗiŋ ɓooɓi na findi ɓa joy mucɗohu, Yawuut na nikaaɗi Yawuut, maanaam yurhaaɗiiki nik ŋ keeñiŋ yaa nu nga. A teeɓohiɗ hooliɗ ne mandohaaɗeem, ali ɓo' minɗi muciɗ haf ce. A teeɓohha ne a Kooh na baahohe ɓo' a on ɗe kiyurah, wa ini a yeyyoo haa, wa taamboh ŋ kos ɗe, waaye ŋ tum in baahiɗ haa. Ŋ mirndaani a namiɗ teeɓoh findi ɓo' min pesoh ŋ kiyurheem. \iot Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi Rom kaɗtiɗoh an : \io1 - Kañɗoh, maɗ hot ɓi Rom, na ini kaɓɗohi poon \ior 1:1-17\ior* \io1 - Ali ɓo' yurahɗi ŋ fiki Kooh \ior 1:18–3:20\ior* \io1 - Findi Kooh na mucɗohohe taamboh ŋ kos \ior 3:21–4:25\ior* \io1 - Kipes ki asi ngaŋ \w Kiristaa\w* \ior 5:1–8:39\ior* \io1 - Ini Kooh tufkiɗ ne a tumiɗa Israayel ci \ior 9–11\ior* \io1 - Findi kosiɗ joy pesoh \ior 12:1–15:13\ior* \io1 - Reehɗohaani na kañɗoh ci mirndoh \ior 15:14–16:27\ior* \c 1 \s Kañɗohi \p \v 1 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi nik ŋ \w Rom\w*, mi yi Pool, \w ñaamiŋ|lemma="ñaam"\w* \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* Yeesu. Ŋ ɓeeɗkuuɗ ne ŋ nik \w \+tl Apootar\+tl*\w* te ŋ kooɗuuɗ ne ŋ woo \w Yegɗohiŋ Kooh ŋ ini kaɗ ŋ muci|lemma="Yegɗohiŋ Muci"\w*. \v 2 Yegɗoheem, a gapohee wa taamboh ŋ woosuuɗ ci ŋ Fiis ci Hooliɗ ci. \v 3-4 Wa na woye ŋ Kuɓkiŋ ɗe Yeesu Kiristaa, Heɗ ɓoo ; a puloh ŋ Dawuuda\x + \xo 1:3-4 \xo*\xt 1 Nguur ci 17:11-14; Esayi 9:5-6; Yeremi 23:5; Macce 1:1\xt*\x* ŋ ini kaɗ ŋ Adina. Ŋ ini kaɗ ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, a eɗuuɗ hatiliŋ \w Kuɓkiŋ Kooh\w* wa a hultiɗu. \p \v 5 Taamboh nga ɗe, ŋ baahohuuɗ po ŋ nikka \tl Apootar\tl* ne ɓooɓiŋ cuuɓ ci jen min ɗe kerhiɗ taamboh ŋ kos ; ŋ ineem, tiikiŋ ɗe yak. \v 6 Ɗu, ɗu nam ɓaah ŋ ɓooɓeem, ɗu ɓi Yeesu Kiristaa ɓeeɗuk ŋ haf ce. \p \v 7 Mi yii fiisiɗ ɗu kaytii, ɗu ɓi nik ŋ Rom jen, ɗu ɓi Kooh keeñkoh te a ɓeeɗukka ɗu ne ɗu hool wuu ce. Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam ! Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam ! \s Pool maɗiɗ kaɗ marka kosiɗ caŋ Rom \p \v 8 Mi yii camboh corkiɗ Koohiŋ ngo taamboh ŋ Yeesu Kiristaa, sagu kosi ɗu kos, laam weɗi laamtohseeɗa ŋ adinaani jen. \p \v 9 Kooh seede'iɗ to, Kooh yi mi na pangkiɗe ŋ keeñiŋ ngo ŋ Yegɗohiŋ Muci ŋ ini kaɗ ŋ Kuɓkiŋ ɗe. A seede'iɗ ne ŋ gen ɗu gen ɓaahndoh ŋ kiim ci mi na kiimee ɗe. \v 10 Ŋ gen ɗe kiim ne a on ndo mbeh po ŋ min ɗu hay marke, ne a waaɗa ɗah. \v 11 Ŋ waaɗiɗ ɗu hot lool, ne ŋ eɗ ɗu, ɗu min ɓaah na so onoh ci Fuuɗsi Hoolohngaani baahoh ho, ne ca ndengiɗ ɗu. \v 12 Ŋ waaɗ woo ne, ŋ hay ndeem ɗah, ɓoo ñaahtiɗoh ŋ kosi ɓoo ɓaah, wiŋ ɗu na wiŋ ngo. \p \v 13 Ɓaah ciŋ ngo kosiɗ ci, ŋ waaɗiɗ ne ɗu inah ne waas laayiɗ ŋ tufkiɗ ne ŋ hay ɗu marke ne nikiŋ ngo na ɗu min rim in findi ŋ tumoha na cuuɓ ci cinooci ; waaye poyi ŋ minɗi wa tum. \v 14 Ŋ yegiɗ ŋ haf fo ne jangiɗ na jangaaɗi etohiɗ pangkiŋ ngo, te ñaañiɗ na ñaañaaɗi etohiɗa. \v 15 Weɗ tah ɗu ɓi Rom, ŋ waaɗta ɗu woo lool Yegɗohiŋ Muci, findi ŋ woyoha ɓinooɓi. \s Yegɗohiŋ Muci weɗ Hatiliŋ Kooh \p \v 16 Laam ŋ supukɗi woo Yegɗohiŋ Muci ; Yegɗohiŋ Muci, weɗ hatiliŋ Kooh, weɗ a na mucɗohe yaa nu kos ɗah, wa camboh ŋ Yawuut ci, ɓi nikɗi Yawuut taammba nga. \v 17 Wa na teeɓohe wa ye weɗ kiyurhi puloh ŋ Kooh, te wa jen, wa camboh ŋ kos, wa mirndohha ŋ kos, findi wa fiisohu an : « Yaa nu yurah ɗah, pesohan kosi a kos. »\x + \xo 1:17 \xo*\xt Habakuk 2:4\xt*\x* \s Ayrukiŋ Kooh keen ŋ yurhaaɗiici \p \v 18 Laam ayrukiŋ Kooh puloh nga ɗe na teeɓohke teeɓohuk, wa keen ŋ ɗafuk ɓooɓi eɗɗi ɗe cir, ɓi yurhaaɗiici, ɓi hondoh keeh ki pul sagu yurhaaɗiikiŋ ɓa. \v 19 Laam, ini min inhu ngaŋ Kooh wa hooliɗ nga ɓa ; a Kooh teeɓoha. \v 20 Ina Adina ferohu poyi, ini minɗi hotu nga ɗe, maanaam hatiliŋ ɗe po faw na kikooh kiŋ ɗe, ɓo' miniɗa inah ŋ in ci Kooh haɓiɗ, ne ɓoyeem liiɓ nga ɗah. \p Kon, ɓooɓeem raakɗi ali naafkoha, \v 21 laam ali nik ne ɓa inhiɗ Kooh, ɓa yakiɗɗi ɗe findi Kooh, ɓa corkiɗɗi ɗe ; waaye ɓa muuƴiɗ ŋ liiɓsiɗoh ciŋ ɓa, te liiɓ ciŋ ɓa ñaañaaɗiici na ɓekee ɓa ŋ ñuus tuɗ. \v 22 Ɓa na toone ñaañ, waaye ɓa topiɗ naand. \v 23 Joy ne ɓa ñaamuk Kooh, yi Heɗ kiyak, te a minɗi kaan, ɓa ñaamkee nataal ɓo' kaanoh na nataal sel na ɗoopaat heɗ kot nikiis na faskoh. \p \v 24 Weɗ tah Kooh faɗ ɓa ŋ hoolaaɗiiki keeñ ciŋ ɓa waaɗ, po ŋ harmban ɓa, ɓa riiɓɗee faan ciŋ ɓa na riiɓ kaci'ɗohiɗ. \v 25 Ɓa na faɗe keeh kiŋ Kooh, ɓa ambee ŋ lee te ɓa ñaamkee, ɓa pangkiɗee feruuɗ ci, ɓa sang ñaamuk na pangkiɗ Ferohi, Kooh, yi yakɗaah po faw ! Amiin ! \p \v 26 Tumohaaɗ ceem ceɗ tah, Kooh faɗta ɓa ŋ waaɗ-waaɗ kaci'ɗohiɗ. Ŋ ineem, ɓitiɓ ciŋ ɓa faɗiɗ faankohi moɗoɗi, ɓa faankohee ɓitiɓ na ɓitiɓ. \v 27 Wa nam mand ɗaa ŋ ƴaar ci, ɓa faɗiɗ faankohi moɗoɗi na ɓitiɓ, ɓa maɗtiɗohee keeh-keeh ŋ harmban ɓa. Ɓa na tume in kaci'ɗohiɗ ŋ harmban ɓa, faankoh ƴaar na ƴaar. Ŋ ineem, ɓa rahsee ŋ haf ɓa wirndi ɓa joy rahas ŋ muuƴi ɓa muuƴ. \p \v 28 Ɓa amb ne inah Kooh raakɗi njiriñ, weɗ tah a faɗ ɓa ŋ liiɓohaaɗ raakaaɗi njiriñ, po ɓa tumee in ci nikɗi waas. \v 29 Ɓa riiffa na in yurhaaɗi nu nik na añaand na waaɗ kopor na tum baahaaɗi. Ɓa riifiɗ na siis na apoh na lahtoh na njuucnjaac na tum moɗaaɗi. Ɓa na ɗooɓohe ɗooɓoh, \v 30 ɓa yahee tiik, ɓa sangiɗ Kooh, ɓa ɓasohoh, ɓa hotsiɗkoh, ɓa tipkoh, ɓa ñaañiɗ ŋ tumoh miskiɗ, ɓa kerhiɗɗi ɓi rim ɓa. \v 31 Ɓa raakɗi hel, ɓa na tumeeɗi ini ɓa woo, ɓa suussiɗ keeñ, ɓa na miskasseeɗi. \p \v 32 Ɓa inhiɗ findi Kooh atte'oh in ceem : Ɓi na tume in ceem yeyyoo kaan. Waaye ɓa na tumee ca, ɓaatta nga, ɓa neɓsee ŋ ɓi na namee ca tum. \c 2 \s Atteeniŋ Kooh \p \v 1 Fu, ɓo' nu fu min ki nik ɗah, fu yi na atte'e morom fu, fu raakɗi ali naafkoha. Fu atte'ee morom fu ɗah, fu na atte'e haf fu, laam fu na name tum in ci a na tume. \v 2 Te kat, ɓoo inhiɗ ne atteeniŋ Kooh ŋ ɓi na tume in mand na ceem gaƴuk ŋ keeh. \p \v 3 Fu yi na atte'e ɓi na tume in ceem, te fu yii nam ca tum, fu liiɓiɗ ne fu hey fuse ŋ atteeniŋ Kooh e ? \v 4 Wala fu heef heef yaki baah kiŋ ɗe yak, na muñiŋ ɗe, na min sek kiŋ ɗe ? Te fu hotɗi hotɗi ne baah kiŋ Kooh joyiɗ ɗa ɓay ŋ ɓoƴsoh tumohaaɗ e ? \v 5 Ndengi fu ndeng haf na sangi fu sang ɓoƴsoh ŋ keeñiŋ ɗa, tahiɗ po fu na nangɗohe ayruk yakiɗ wuu mbehiŋ ayruki. Mbeheem, atteeni yurhiɗi hey inhasse, atteeniŋ Kooh. \p \v 6 Ŋ mbeheem, a hey wirnde yaa nu nga ɗah tumohaaɗ ciŋ ɗe. \v 7 Ɓi na gene tum in baahiɗ, ɓa waakohee wa ndam na cir na kaanaaɗi, Kooh na sekɗohee ɓa kipes ki heyɗi reehe. \v 8 Waaye ɓi na sange keeh ki te ɓa taambɗee yurhaaɗi sagu waaɗ-waaɗiŋ ɓa haf ɓa, Kooh na sekɗohee ɓa ayruk keeh-keeh. \p \v 9 Ee, miskiɗ na keeñ reehiɗ, caɗ na seke ɓo' nu na tume moɗaaɗi ɗah, ineem cambohan ŋ Yawuut ci, ɓi nikɗi Yawuut taamb nga. \v 10 Waaye ndam na cir na jam ca wuu ɓi na tume baahiɗ, ineem cambohan ŋ Yawuut ci, ɓi nikɗi Yawuut taamb nga. \v 11 Laam Kooh talsohɗi ali ɓo'. \v 12 Ɓi bakaaɗ jen te ɓa inahɗi nakoh ciŋ \w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w*, ɓa hey atte'se ŋ ini nikɗi waasiŋ Musaa, ɓa sooƴ. Ɓi bakaaɗ jen te ɓa inahha waasiŋ Musaa, ɓa hey atte'se ŋ waasiŋ Musaa. \v 13 Laam wa nikɗi haa ne ɓi na sikɗuke waasi ɓeɗ yurah ŋ fiki Kooh ; waaye e ɓi na taambɗe waasi ɓeɗ na hee ambse findi yurhiɗ. \p \v 14 Ɓi nikɗi Yawuut te ɓa rahasɗi waasiŋ Musaa, nik ne ɓa na tume ini fiisu ŋ waasi sagu yegi ɓa yeg ŋ ɗooƴ keeñ ciŋ ɓa ne wa ɗaa ɗah, ɓeɗ ɓeem, ali ɓa raakɗi waasi, ineem weɗ waasiŋ ɓa. \v 15 Ɓa na teeɓohe ne ini waasi nakoh, wa fiisu ŋ keeñ ciŋ ɓa. Liiɓ ɓo' namiɗ teeɓoh ineem, ŋ ini wa na yambee ɗe, wala langɗee ɗe. \v 16 Te wa mandan ɗaa ŋ mbehi Kooh atte'ohan in ci ɗasɗukiɗ ciŋ ɓooɓi, taamboh ŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* Yeesu, findi wa woyohu ŋ \w Yegɗohiŋ Muci\w* mi na yegɗohe. \s Waasiŋ Musaa na nguɗkiŋ Yawuut ci \p \v 17 Fu yi woo ne fu Yawuut, fu gaƴukka ŋ waasiŋ Musaa, fu ndamkohee Kooh, \v 18 fu inhiɗ ini a waaɗ, te waasi jangɗiɗ ɗa po fu minnda inhisoh in ci baah. \v 19 Fu liiɓ ne fu miniɗ nook fuuliɗ ci, fu niitɗee ɓi nik ŋ ñuus, \v 20 fu koɗee naandiɗ ci, fu jangɗee inhaaɗiici, laam wa wooriɗ nga ɗa ne fu raakiɗ ŋ waasiŋ Musaa ki'inah na keeh mitiɗ. \p \v 21 Fu yi na jangɗe ɓinooɓi, fu jangɗanɗi haf fu e ? Fu yi na woye ne ɓo' joyɗi rok, te fu roke ! \v 22 Fu yi na woye ne ɓo' joyɗi njaaloo, te fu njaalo'e ! Fu yi na araamɗe kooh ci nikaaɗiici, wa ye tah fu roke in ciŋ ca ? \v 23 Fu yi na ndamkohe waasi te fu tumee ini wa sangoh, fu na riiɓɗe tiikiŋ Kooh ! \v 24 Findi Fiis ci woyoha an : « E ɗu tah cuuɓ ci cinooci ɓasee Kooh.\x + \xo 2:24 \xo*\xt Esayi 52:5\xt*\x* » \p \v 25 Fu Yawuut e ? Fu \w nguɗkiɗ|lemma="nguɗuk"\w* e ? Nguɗkeem raakiɗ njiriñ ne fu pesoh waasiŋ Musaa ɗah ; waaye nik ne fu kerhiɗɗi waasi ɗah, nguɗkiŋ ɗa mand na nguɗkaaɗi. \v 26 Ɓoyi nikɗi Yawuut, a na nguɗkeeɗi findi waasiŋ Musaa woyoha. Ɓoyeem, a taambiɗ in ci waasi nakoh ɗah, Kooh amban ɗe findi nguɗkiɗ. \v 27 Nguɗkaaɗiineem, yi na taambɗe ini waasi nakoh, a teeɓohanɗi ne fu nikɗi ŋ keeh e, fu yi nguɗuk waaye fu kerhiɗɗi waasi te raak ɗa na Fiis ci ? \p \v 28 Yawuut keeh-keeh, wa ini na hotke ŋ ɓoyi haa ; te nguɗuk keeh-keeh weɗ ini na hotke ŋ faani haa. \v 29 Yawuut keeh-keeh a yi ɓoyi nika ŋ ɗooƴ ce ; nguɗuk keeh-keeh, wa na nike ŋ keeñ, wa puloh ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, wa pulohɗi ŋ taambiɗ nakoh ci fiisu ; te ɓoyi nika, e ɓooɓi na ɗaapee ɗa haa, e Kooh ŋ haf ce. \c 3 \s Kooh na faɗeeɗi ambtiɗohiŋ ɗe \p \v 1 Nik ne wa ɗaa ɗah, Yawuut uupɗoh ɓinooɓi ye, wala wa ye weɗ njirñiŋ \w nguɗuk\w* ? \v 2 Ca laayiɗ, ŋ in nu nik ! Wi koc nga, Yawuut ci ɓeɗ dengkohu yegɗoh ciŋ Kooh. \v 3 Nik ne raakiɗ ɓi ɓo' nga, ɓi ambɗi ambtiɗohiŋ ɓa na Kooh ɗah, ineem min min hondoh Kooh amb ambtiɗohiŋ ɗe e ? \v 4 Muk ! Ɓoo kay teyɗukaat ne Kooh woyoh keeh te ɓooɓi jen nikka leyoh, findi wa fiisohu an : \q « Ŋ ineem, Kooh, \q kiyurhiŋ ɗa hey hotke \q ŋ woo ciŋ ɗa, \q te ŋ ngel ciŋ ɗa jen, \q yaf ɓuran. \x + \xo 3:4 \xo*\xt Sabuur 51:6\xt*\x* » \m \v 5 Ŋ ndii, mi na woye findi ɓum na woyohe, ɓa na woye ne : « E yurhaaɗiikiŋ ɓoo weɗ na teeɓohe yurhiŋ Kooh. Kon a ruhsiɗ ayrukiŋ ɗe nga ɓoo ɗah, a tumɗi ini lah waas. » \v 6 An ɓa woo ne Kooh tumɗi ini lah waas i ? Muk, ineem minɗi nik ! Kon, a minohan atte Adina na ? \v 7 Waaye nik ne ley ɓo' na teeɓohe keeh kiŋ Kooh, wa ɓaatee yaki a yak ɗah, wee tah ɓo' atte'see findi bakaaɗoh poyi ? \p \v 8 Kon wee tah ɓoo tumanɗi baahaaɗi ne wa rim in baahiɗ ? Raakiɗ sah ɓi na ɓase ɓoo, ɓa woyee ne weɗ ɓoo na woye ! Ɓooɓeem, atteeni Kooh atte'an ɓa, weɗ ɓa yeyyoo. \s Ali ɓo' yurahɗi \p \v 9 An ye ? E ɓoo ngisoh ɓinooɓi e ? Muk ! Laam ŋ teeɓohiɗ po ƴutiɗ ne Yawuut na nikaaɗi Yawuut jen, e bakaaɗ yilif ɓa. \v 10 Fiis ci woyiɗ ne : \q « Yurhiɗ raakɗi, \q ali yino sah ; \q \v 11 ali ɓo' ñaañɗi, \q ali ɓo' waakɗi Kooh. \q \v 12 E ɓooɓi jen faɗ waasi, \q ɓeɗ hun ɓa mbalaye, \q raakɗi yi na tume baahiɗ, \q yino dong sah raakɗi.\x + \xo 3:12 \xo*\xt Sabuur 14:1-3; 53:2-4\xt*\x* » \q \v 13 « Nguɓ ciŋ ɓa ruy-ruy kunsuuɗ, \q ɓa na ñaañohohe peɗeem ciŋ ɓa.\x + \xo 3:13 \xo*\xt Sabuur 5:10\xt*\x* » \q « Njootoot ciŋ ɓa \q na pulɗe daŋar iiñ.\x + \xo 3:13 \xo*\xt Sabuur 140:4\xt*\x* » \q \v 14 « Nguɓ ciŋ ɓa riifiɗ na kiimiɗ ɓo' alku \q te wa na hune na aay keeñ.\x + \xo 3:14 \xo*\xt Sabuur 10:7\xt*\x* » \q \v 15 « Kot ciŋ ɓa \q gaawiɗ ŋ kaɗ aama ñif. \q \v 16 Ɗisik nu ɓa lah ɗah, \q yahroh na naamo \q ceɗ ɓa na faɗe nga. \q \v 17 Ɓa inahɗi waas jam.\x + \xo 3:17 \xo*\xt Esayi 59:7-8; Gonaah ci 1:16\xt*\x* » \q \v 18 « Nup Kooh nikɗi nga ɓa, \q ɓa liiɓɗaa sah.\x + \xo 3:18 \xo*\xt Sabuur 36:2 \xt*\x* » \m \v 19 Te ɓoo inhiɗ ne Fiis ciŋ waasi, ca jen, ca na woye na ɓi waasi yilif, ne ɓooɓi jen ɗek, te Adina jen ɓuru ŋ fiki Kooh. \v 20 Kon ali ɓo' na ambseeɗi findi yurhiɗ ŋ tum in ci waasi nakoh. Waasi kay, wa na rime inah bakaaɗ. \s Kiyurhi Kooh onoh te wa taambohɗi ŋ nakoh ciŋ waasi \p \v 21 Waaye ɗiski wa nik, Kooh teeɓohiɗ findi a na onohe ɓo' kiyurah, te wa taambohanɗi ŋ nakoh ciŋ waasi, waaye teereeciŋ waasi na woosuuɗ ci ndengiɗ ndengiɗ ineem. \v 22 Kiyurheem, Kooh onoha taamboh ŋ kos Yeesu \w Kiristaa\w*. Wa ɗaa ŋ ɓooɓi kos jen, wa raakɗi talsoh ; \v 23 ɓooɓi jen ɓeɗ bakaaɗ, tahha po ɓa ñakiɗ kiyak ki puloh ŋ Kooh ; \v 24 waaye a baahohiɗ ɓa, a onnda ɓa kiyurah, taamboh ŋ mucɗi Kiristaani Yeesu muciɗ ɓa. \p \v 25-26 Kooh eɗoh Kiristaani giifɗoha ayrukiŋ ɗe taamboh ŋ kosi, taamboh ŋ ñif miŋ ɗe aamu ; Kooh haɓɗiɗ ineem ne a teeɓoh kiyurhiŋ ɗe ŋ muñi a muñee bakaaɗ ca ɗeɓgaan, a ɗaasohha ca. A namiɗ teeɓoh kiyurhiŋ ɗe ŋ jamanoonii : Kooh ris yurhiɗ, ali a onoh kiyurah taamboh ŋ kos Yeesu Kiristaa. \p \v 27 Kon, ɓo' na hee ndamkohe ye ? Ali tus ! Wee tah ali tus ? A waasi nakoh tumohaaɗ ci tah e ? A'aa, waaye a waasi nakoh kos tah. \v 28 Laam ɓoo amb ne e kos na tahe ɓo' onu kiyurah, e tumohaaɗ ci waasi nakoh haa. \p \v 29 Wala Kooh a Koohiŋ Yawuut ci dong e ? A namɗi nik Koohiŋ ɓi nikɗi Yawuut e ? Ee di', a nam nik Koohiŋ ɓi nikɗi Yawuut. \v 30 Nik ne wa keeh ne a Kooh yino dong raak ɗah, a yi onan \w nguɗkiɗ|lemma="nguɗuk"\w* ci kiyurah sagu kos, a yi naman on nguɗkaaɗiici kiyurah sagu koseem. \p \v 31 Andi ineem tokis ne, ɓoo taamboh ŋ kos, nihissa \w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* ? Muk ! Ɓoo kay, ɓoo na ndengɗe ini a fiis. \c 4 \s Kiyurhiŋ Ibrahiima taamboh ŋ kosi a kos \p \v 1 Ɓoo kooɗaat misaal ŋ caac ɓoo Ibrahiima. Ɓoo na hee ye woye nga ɗe ? A raak ye ŋ tumohaaɗ ciŋ ɗe ? \v 2 Nik ne Ibrahiima ambuuɗ ɓo' yurhiɗ sagu tumohaaɗ ciŋ ɗe ɗah, a raakiɗ ndamkaah. Waaye ŋ fiki Kooh wa kaɗohɗi ɗaa ; \v 3 ŋ ineem Fiis ci woo ye nga ? Ca woo ne : « Ibrahiima kossa Kooh, tahha po Kooh ammba ɗe ɓo' yurhiɗ. »\x + \xo 4:3 \xo*\xt Camba 15:6\xt*\x* \p \v 4 Ɓoyi na pangke, wirndiŋ ɗe na ambseeɗi findi onohi a baahohu, wa ini joy nik. \v 5 Kooh na one on ɓi sang ɗe kiyurah. Kon, ɓoyi pangukɗi, maanaam, yi tumɗi nakoh ciŋ waasi, te a kos Kooh, Kooh hey marke ŋ kosiŋ ɗe, a amb ɗe findi yurhiɗ. \v 6 Ŋ ini kaɗ ŋ ineem, Dawuuda namiɗ woo neɓiɗiŋ yi Kooh amb findi yurhiɗ te wa gaƴukɗi ŋ tumohaaɗ ciŋ ɗe. An : \q \v 7 « Ɓa neɓɗiɗ, \q ɓi fu inah ne ɓa ɗaasuuɗ moɗaaɗiiciŋ ɓa \q te bakaaɗ ciŋ ɓa moosuuɗ ! \q \v 8 A neɓɗiɗ, \q ɓoyi Heɗi ambiɗɗi bakaaɗ ciŋ ɗe ! »\x + \xo 4:8 \xo*\xt Sabuur 32:1-2\xt*\x* \m \v 9 Neɓɗeem wa wuu \w nguɗkiɗ|lemma="nguɗuk"\w* ci dong wala nguɗkaaɗiici ɓaah nga ? Ɓoo na woye ne kosi Ibrahiima kos, weɗ tah po Kooh ammba ɗe ɓo' yurhiɗ. \v 10 A ambu ɓo' yurhiɗ kiɗa ? Ŋ finho nguɗkaŋ ɗe wala bala a nguɗkan ɗah ? Wa raak ɗe nguɗukɗi paaɗ, waam, a nikee nguɗkaaɗi.\x + \xo 4:10 \xo*\xt Camba 15:6; 17:10-26 \xt*\x* \v 11 Kon a rahas mandargaaniŋ nguɗki findi ini teeɓoh kiyurhi a raake. Kiyurheem, a raaka sagu kosi a kosee bala a nguɗkan. Ŋ ineem a miniɗ nik caaciŋ kosiɗ ci nguɗukɗi jen, ne ɓa nam ambu findi ɓo' yurhiɗ. \v 12 A namiɗ nik caaciŋ nguɗkiɗ ci, nik ne nguɗkiŋ ɓa nguɗuk dong haa, waaye wa hun na taambiɗ kot ciŋ caac ɓoo Ibrahiima ŋ kosi a kose, kot ci a tiindee wa a nguɗukɗi paaɗ. \s Gapohi Kooh eɗohan sagu kos \p \v 13 Taambiɗ waas tahɗi po Kooh gappa Ibrahiima na ɓi rimkoh nga ɗe ne ɓeɗ raakan Adina, a kiyurhi puloh ŋ kos tah. \v 14 Nik ne ɓi na taambɗe nakoh ciŋ waasi, ɓeɗ rahsan ini Kooh gapoh ɗah, teemb ndeem, kos na raakisseeɗi njiriñ, gapohi jaar nik ɓarang ɓarang. \v 15 Waasi, wa ɓay ayrukiŋ Kooh, te ɗiski waas raakɗi, ɗal waas namɗi raak nga. \p \v 16 Weɗ tah ɓi na rahse gapohi, ɓa na rahsee wa taamboh ŋ kos, ne wa nik baahoh dong, ne gapohi min nik in wooriɗ wuu ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima jen. Gapoheem topɗi ŋ ɓi rahas waasi, waaye wa nam nik wuu ɓi kos findi Ibrahiima, yi caaciŋ ɓoo jen, \v 17 findi wa fiisohu an : « Ŋ tumiɗ ɗa caaciŋ ɓi cuuɓ laayiɗ. »\x + \xo 4:17 \xo*\xt Camba 17:5\xt*\x* Te weɗ a nik ŋ fiki Kooh yi a kos, yi na pesɗe kaaniɗ ci te a ɓeeɗkee ini nikɗi, jaar wa nik. \p \v 18 Ɗiski ɓo' foogɗi yaakaar, Ibrahiima raakka yaakaar nga, a kossa ini Kooh gapee ɗe, a nikka caaciŋ ɓi cuuɓ laayiɗ, findi a woyohsee wa an : « Ɓi rimkohan nga ɗa hendan ɗaa. »\x + \xo 4:18 \xo*\xt Camba 15:5\xt*\x* \v 19 A hoteen ne faaniŋ ɗe kaaniɗ po ƴutiɗ, waam raak ɗe raakiɗ ini reɓ kiis teemet - te a hotta ne rookiŋ Saarata kaaneen ŋ raak kuɓu, waaye ineem tahɗi po kosiŋ ɗe haawsukka. \v 20 Wa yahrohɗi in ŋ kosiŋ ɗe po a kee raaka liiɓ kanak ŋ gapohiŋ Kooh, waaye kay, a ɓaat ɓaat raak hatil ŋ kosi a kos, a yakiɗta Kooh. \v 21 A inheen hooliɗ ne Kooh raakiɗ hatili a tumohan ini a gapoh. \p \v 22-23 Kon a ineem weɗ tah a ammba ɗe findi ɓo' yurhiɗ, te wa fiisuusa. Waaye a yi dong tah po wa fiisuusa haa. \v 24 E ɓoo nam tah, ɓoo ɓi Kooh na hee ambe findi ɓo' yurhiɗ, ɓoo ɓi kos Kooh yi hultiɗ Yeesu Heɗ ɓoo. \v 25 Yeesu yeem eɗohuuɗ ne a kaan wuu bakaaɗ ciŋ ɓoo, a hultiɗuusa ne ɓoo rahas kiyurah. \c 5 \s Kerhiɗoh na Kooh \p \v 1 Kon, ɓoo onuuɗ kiyurah taamboh ŋ kosi ɓoo kos, weɗ tah ɓoo raakiɗ jam na Kooh taamboh ŋ Heɗ ɓoo Yeesu \w Kiristaa\w*. \v 2 A yi nam tah po, taamboh ŋ kos, ɓoo minnda rahas baahohi ɓoo na pesohe, wi on ɓoo po ɓoo minnda tufuk ndengiɗ ŋ kosi ɓoo kos, te ɓoo oolkiɗ ne, ɓoo hey raake ɓak ŋ yaki Kooh yak, te weɗ ɓoo na ndamkohe. \p \v 3 Ɓaatta nga, ɓoo na ndamkohe miskiɗ ci na rahse ɓoo, laam ɓoo inhiɗ ne miskiɗ na rime muñ. \v 4 Muñ na rime raak ngor te raak ngor na rime ooluk in ci na haye. \v 5 Te oolkeem na kaci'ɗoheeɗi, laam Kooh tumiɗ waaɗohiŋ ɗe ŋ keeñ ciŋ ɓoo po ca riifiɗ tem, taamboh ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* ɓoo eɗu. \p \v 6 Laam, wa ɓoo raakohɗi moocohaaɗ, Kiristaani kaaniɗ wuu sangiɗ ciŋ Kooh ŋ jamanooniŋ wa. \v 7 Wa yooɓɗi ne ɓo' teyɗuk kaan sagu ɓo' yurhiɗ ; heeƴ na wa miniɗ nik ne ɓo' teyɗukiɗ kaan wuu ɓo' baahiɗ. \v 8 Waaye Kooh teeɓohiɗ waaɗi a waaɗ ɓoo ŋ ini Kiristaani kaan wuu ɓoo wa ɓoo nik bakaaɗoh. \p \v 9 Te ɗiski wa nik, ɓoo nikisɗi bakaaɗoh, ɓoo onuuɗ kiyurah taamboh ŋ ñif miŋ ɗe aamu, kon wa wooriɗ ne ɓoo hey mucɗasse ŋ ayrukiŋ Kooh ! \v 10 Laam, wa ɓoo nik sangiɗ ciŋ ɗe, ɓoo kerhiɗohɗuuɗ na Kooh taamboh ŋ kakaan kiŋ \w Kuɓkiŋ ɗe|lemma="Kuɓkiŋ Kooh"\w*, mbaa ɓoo kerhiɗohɗuuɗ ɗah, wa wooriɗ ne ɓoo hey mucɗasse taamboh ŋ kipes kiŋ ɗe. \v 11 Te wa topɗi ndeem, ɓoo na name ndamkoh Kooh taamboh ŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, yi kerhiɗohiɗ ɓoo na ɗe kotii. \s Aadama na Yeesu \p \v 12 E ɓo' yino ɓek bakaaɗ ŋ Adina, kakaan taambohha ŋ bakaaɗ, hayya, po wa reyiɗ ŋ ɓooɓi jen, laam ɓooɓi jen ɓeɗ bakaaɗ.\x + \xo 5:12 \xo*\xt Camba 3\xt*\x* \v 13 Bala \w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* hayan ɗah, bakaaɗ nikee ŋ Adina, waaye Kooh na ambeeɗi bakaaɗ ne waas raakɗi ɗah. \v 14 Moona, ini kooɗoh ŋ Aadama po ŋ Musaa, kakaan nguurkee ŋ Adina, ali nik ne ɓooɓaŋ jamanoonaam bakaaɗeeɗi sah findi Aadama yi tum ini Kooh sangohee ɗe. Aadama nikee ñaamaariŋ Yi hayee ŋ in laayiɗ. \p \v 15 Waaye, ali nik ne Aadama na Yeesu, yi joyee hay, ɓeɗ mand, in ci ɓa tum ɗalohiɗ keeh-keeh. Ini tah po ɓo' laayiɗ kaannda, wa nikee ini ɓo' yino tum, a nikka Aadama, a ɗal waas, waas yino rek, wa ɓayya kakaan. Waaye wa wooriɗ ne, Kooh waaɗ tos ɓooɓi ɗah, onohi a na hee onohe hey uupe yak fuuf yahi Aadama yah. Te Kooh tumiɗ ineem. Ini tah po ɓo' laayiɗ tosuusa, wa nam nik ini ɓo' yino tum, a nikka Yeesu Kiristaa. Wa nikka onohi Kooh baahoh ɓooɓi. \p \v 16 Ee, ini tumohaaɗ ciŋ ɓa rim, ɗalohiɗ keeh-keeh. Aadama, a tum bakaaɗ yino dong, atteeniŋ wa mirndohha nik kakaan kiŋ ɓooɓi jen. Waaye ini kaɗ ŋ Yeesu, ali nik ne ɗal-waas ci laayiɗ, a tum in yurhiɗ yino dong, wa onnda ɓooɓi kiyurah. \v 17 Ee di' ! E ɗali ɓo' yino ɗal waas tah po kakaan wa ɗii nguuruk ŋ Adina. Waaye kiyurhi Kooh baahoh ɓooɓi, weɗ uup yak ini tumohaaɗiŋ Aadama rim. Ineem weɗ tah wa wooriɗ ne ɓooɓi rahas kiyurheem, ɓa hey raake kipes ki heyɗi reehe, te ɓa hey nguurke sagu ini ɓo' yino dong haɓiɗ, a nikka Yeesu Kiristaa. \p \v 18 Mbaa, e ɓo' yino dong ɗal waas, jaarra ɓooɓi jen atte'uusa kakaan. Wa mand ɗaa, e ɓo' yino dong nam tum tumohaaɗ yurhiɗ yino, jaarra kiyurhi na onohe kipes reesa ŋ ɓooɓi jen. \v 19 Findi ɓo' yino sangoh kerhiɗ Kooh, tahha po ɓo' laayiɗ tumuusa bakaaɗoh, ɓo' yino kerhiɗoh Kooh ɗaa, tahha po ɓo' laayiɗ hey tumse ɓo' yurhiɗ. \p \v 20 Waasi hayiɗ ne ɗal ci na ɗalse waas ɓaatuk, waaye ɗiski bakaaɗ ci ɓaatkoh, baahohi uup nga ɓaatuk fuuf, \v 21 ne, findi bakaaɗ nguurkohee ŋ nguuriŋ kakaan, baahoh nguurkoh ɗaa taamboh ŋ kiyurah ne wa ɓay ɓoo ŋ kipes ki heyɗi reehe taamboh ŋ Yeesu Kiristaa Heɗ ɓoo. \c 6 \s Kaan na Yeesu, pes na ɗe \p \v 1 Kon, ɓoo woyan na book ? Ɓoo risaat bakaaɗ ne Kooh uup ɓoo baahoh e ? \v 2 Muk ! Ŋ ini kaɗ ŋ bakaaɗ, ɓoo kaaniɗ, ɓoo min na pesis ŋ bakaaɗ ? \p \v 3 Ɓoo ɓi hooƴu ŋ masmiŋ ɓokti, ɓoo nikka yino na \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* Yeesu jen, ɗu inahɗi ne ɓoo ɓoktu ne kakaan kiŋ ɗe nam nik wiŋ ɓoo e ? \v 4 Ŋ ɓoktuki ŋ kakaan keem, ɓoo namiɗ uumbu na ɗe ne, findi a hultoh taamboh ŋ yaki Baabi yak, ɓoo nam hultoh ɗaa, pesee pesohaaɗ as. \v 5 Laam nik ne ɓoo ɓaahiɗ na ɗe kakaan ŋ ɓokti ɓoo ɓoktu ɗah, ɓoo hey name hulit na ɗe, ɓoo ɓaah kipes. \p \v 6 Ɓoo inhaat inii : Ɓoo nikee ɓo' wiiriis ɗeɓgaan, ɓoyi ɓoo nikee daaƴuuɗ na Yeesu ŋ kurwaa ne ini nikee bakaaɗ ŋ ɗooƴ ɓoo reehɗu po ɓoo nikissuu \w ñaam\w* bakaaɗ. \v 7 Laam yi kaan, bakaaɗ yilfisɗi ɗe. \v 8 Nik ne ɓoo kaaniɗ na Kiristaani ɗah, ɓoo hey name pes na ɗe, ineem weɗ ɓoo kos. \v 9 Ɓoo inhiɗ ne Kiristaani hultiɗ po a kaanissanɗi, kakaan minɗisɗi ɗe ali in. \v 10 Ŋ ini kaɗ ŋ kakaan kiŋ ɗe, a kaaniɗ waas yino po faw te a rahsohisɗi ali in na bakaaɗ ; ŋ ini kaɗ ŋ kipes kiŋ ɗe, a na pese wuu Kooh. \p \v 11 Wa mand ɗaa nga ɗu, ambaat ne ɗu kaaniɗ ŋ ini kaɗ ŋ bakaaɗ te ɗu ɓii pes wuu Kooh ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu. \v 12 Mbaa ɗah, bakaaɗ joyɗi yilif faaniŋ ɗu joy kaan, po ɗu kerhiɗee maɗ-maɗ ciŋ wa baahaaɗiici. \v 13 Kinaat faɗ cir ciŋ faan ciŋ ɗu po bakaaɗ kee ca tuma ganaay tumoha in yurhaaɗi. Waaye eɗaat haf ɗu Kooh findi pesoh ci kaane, te ɗu eɗ Kooh cir ciŋ faan ciŋ ɗu findi ganaay tumoha in yurhiɗ. \v 14 Bakaaɗ heyɗi ɗu yilfe, laam waasi yilifɗi ɗu, e baahohiŋ Kooh kilifaaniŋ ɗu. \s Faɗ bakaaɗ, teyɗuk nik ñaamiŋ kiyurah \p \v 15 An ye ? Ini waasi yilifɗi ɓoo, baahohiŋ Kooh nikka kilifaaniŋ ɓoo, ineem joyiɗ tah ɓoo pesee ŋ bakaaɗ e ? Muk ! \v 16 Ɗu inhiɗ ne ɗu eɗ ɓo' haf ɗu ne ɗu nik ñaamiŋ ɗe te ɗu kerhiɗ ɗe ɗah, ɗu ñaamiŋ ɗe. Ali wa nik bakaaɗi, wi na ɓayohe ŋ kakaan wala kerhiɗ Kooh wi na ɓayohe ŋ kiyurah, ɗu ñaamiŋ wi ɗu teyɗukiɗ. \p \v 17 Waaye Kooh corkiɗaah, ɗu nikee ñaam ciŋ bakaaɗ, waaye ɗu teyɗukiɗ ŋ keeñ ciŋ ɗu kotii jangɗohi ɗu rahas. \v 18 Kooh pulɗiɗ ɗu ŋ bakaaɗ, ɗu ñaam ciŋ kiyurah kotii. \v 19 Mi na woye na ɗu ŋ woyohaaɗ ɓo', sagu ne ɗu yooɓɗi kerah. Findi ɗu eɗohee cir ciŋ faan ciŋ ɗu ne ɗu ñaamuk hoolaaɗi na baahaaɗi, po ca ɓekka ɗu ŋ baahaaɗi, eɗohaat haf ɗu ɗaa, ɗu ñaamuk kiyurah ne wa ɓay ɗu ŋ eɗ haf ɗu Kooh. \p \v 20 Wa ɗu nik ñaam ciŋ bakaaɗ, kiyurah raakeeɗi waas nga ɗu. \v 21 Wa rimiɗ ɗu ye ? In ci kaci'iɗ ɗu woti. In ceem na ɓekohe kakaan ! \v 22 Waaye ɗiski wa nik, bakaaɗ raakisɗi waas nga ɗu, ɗu ñaam ciŋ Kooh, wa rimiɗ ɗu eɗ haf ɗu Kooh te ŋ mirndaana, wa onan ɗu kipes ki heyɗi reehe. \v 23 Kombot bakaaɗ na wirndohse kakaan ; waaye onohi Kooh na baahohe wa kipes ki heyɗi reehe ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu, Heɗ ɓoo. \c 7 \s Ɓoyi kos nikisɗi ñaamiŋ nakoh ciŋ waasi \p \v 1 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ inhiɗ ne mi na woye na ɓi inah waas, kon ɗu inhiɗ ne waas na yilfe ɓo' ŋ wi a na pese. \v 2 Wa mand na ɓitɓi toku, feeh ƴaar ce yii pes ɗah, e waas amb ɗe ŋ niyiŋ ƴaar ce ; waaye ƴaar ce kaan ɗah, a saɓsukohiɗ na waaseem. \v 3 Nik ne, ƴaar ce yii pes, a nik ɓitiɓ ƴaar wiiriis ɗah, a woysan ne a na njaalo'e, waaye ƴaar ce kaan ɗah, a saɓsukohiɗ na waaseem ; a nik ɓitiɓ ƴaar wiiriis ɗah, a njaalooɗi. \p \v 4 Wa nam mand ɗaa nga ɗu, ɓaah ciŋ ngo, taamboh ŋ kakaan kiŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* ɗu kaaniɗ ŋ ini kaɗ ŋ waasi. Kon harmban ɗu na waasi reehiɗ, kotii, ɗu wuu ɓoyi kaan, hulitta ne ɓoo min rim in baahiɗ wuu Kooh. \v 5 Wa ɓoo meeɗ taambiɗ kiñin ciŋ ɓoo, nakoh ciŋ waasi yunee waaɗ-waaɗ ciŋ ɓoo baahaaɗiici. Te waaɗ-waaɗ ceem, ceɗ pangkee ŋ cir ciŋ faan ciŋ ɓoo, ne ca rimiɗ ɓoo kakaan. \v 6 Waaye, ɗiski wa nik, ɓoo kaaniɗ ŋ ini kaɗ ŋ waasi, ɓoo saɓsukohiɗ naa, weɗ wi ambee ɓoo \w ñaam\w*. Ɓoo ñaamkisɗi Kooh taamboh ŋ fiis ci maañiɗ ci, waaye ɓoo na ñaamkee ɗe taamboh ŋ in as puloh ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*. \s Waasi na bakaaɗ \p \v 7 Kon ineem tokis ye ? Waasi na bakaaɗ, ca yino e ? Muk ! Waaye, ŋ heeɗi inhe ini bakaaɗ nik, ne waas raakeeɗi ɗah. Laam waasi woyeeɗi inii ɗah : « Fu waaɗɗanɗi haf fu iniŋ morom fu\x + \xo 7:7 \xo*\xt Pula 20:17\xt*\x* », mbaa ŋ heeɗi inhe ne ineem bakaaɗ. \v 8 Ŋ ineem, bakaaɗ tonduk nakohii, ɓekka nga so waaɗ-waaɗ nu nik ŋ ini kaɗ ŋ in ɓo' ; waas raakɗi ɗah, bakaaɗ na nike ini kaan. \p \v 9 Ŋ maañ ɗah, mi, ŋ peseen te nakoh ciŋ waasi raakeeɗi ; waaye wi nakoh ciŋ waasi hay, bakaaɗ peseeɗa, \v 10 mi, ŋ kaannda. Ɗaa, nakohi, wi joyee so ɓay ŋ kipes, weɗ mirndoh ho ɓay ŋ kakaan. \v 11 Laam bakaaɗ tonduk nakohi, wa ñaañohha so. Wa taambohha nga, wa appa so. \v 12 Waaye waasi, wa in hooliɗ wuu Kooh, nakoh nu nik nga ɗah, wa in hooliɗ wuu Kooh, wa yurhiɗ te wa baahiɗ. \p \v 13 Kon in baahiɗ weɗ ap po e ? Muk ! Waaye bakaaɗ, ne wa teeɓoh haf wa, wa taamboh ŋ in baahiɗ, wa appa so. Ɗaa, wa taamboh ŋ nakohi, wa teeɓohha baahaaɗiikiŋ wa, wi raakɗi ɗiski wa top. \s Hiñohi nik ŋ ɗooƴ co \p \v 14 Ɓoo inhiɗ ne waasi puloh ŋ \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, waaye mi, ŋ ɓo' dong ; ŋ ñaami bakaaɗ rom. \v 15 Ŋ inahɗi ini na tumɗukohee so ini mi na tume ; ini ŋ waaɗ tum, mi na tumeeɗaa, waaye ini ŋ sang, weɗ mi na tume. \v 16 Nik ne ini mi na tume, wa ini ŋ waaɗɗi tum ɗah, kon ŋ teyɗukiɗ ne waasi baahiɗ. \v 17 Nik ne wa ɗaa ɗah, a ñam na tumee haa, a bakaaɗi gen ŋ ɗooƴ co weɗ na tumɗukohee so. \p \v 18 Ŋ inhiɗ ne ali in baahiɗ genɗi nga so, maanaam mi yi ɓo' dong. Laam ŋ waaɗiɗ haɓiɗ ini baah, waaye ŋ minɗi wa haɓiɗ. \v 19 Mi na tumeeɗi ini ŋ waaɗ, in baahiɗ, waaye mi na tume baahaaɗiini, ini ŋ waaɗɗi. \v 20 Ŋ tumee ini ŋ waaɗɗi ɗah, mbaa a ñam na tumee wa haa, a bakaaɗi gen nga so. \p \v 21 Inii daal, ŋ hotiɗa nga so, weɗ ne : Ŋ waaɗta tum in baahiɗ ɗah, e baahaaɗi na hayɗohee so. \v 22 Ŋ ɗooƴ co, mi na raakohe ini neɓ po ŋ nakoh ciŋ waasiŋ Kooh. \v 23 Waaye ŋ in ci mi na tume jen, mi na hote waas wiiriis weɗ na hiñohe na waasi ŋ teyɗuk ŋ ɗooƴ co, waaseem weɗ amb mbo, wa taƴca so, weɗ waasiŋ bakaaɗi gen ŋ tumohaaɗ ciŋ ngo jen. \v 24 Mas so deey ! Ya ɓa naafan ndo ŋ faanii na ɓayee so ŋ kakaan ? \p \v 25 Waaye Kooh corkiɗaah, a naafiɗ ɓoo taamboh ŋ Yeesu Kiristaa, Heɗ ɓoo ! \p Kon mi, ŋ ɗooƴ co, mi na pangkiɗe waasiŋ Kooh, waaye ŋ tumohaaɗ ciŋ ngo, mi na pangkiɗe waas bakaaɗ. \c 8 \s In ci Fuuɗsi Hoolohngaani on ɓoo \p \v 1 Kon ɗiski wa nik, ɓi nik ŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* Yeesu, minisɗi atte'u kaan. \v 2 Laam, waasiŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* na onohe onoh kipes ŋ Kiristaani Yeesu, wa pulɗiɗ ɓa ŋ waasiŋ bakaaɗ na kakaan. \v 3 \w Waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* mineeɗi ineem, laam faaniŋ ɓoo na waaɗ-waaɗ ciŋ wa ceɗ tah po waasiŋ Musaa raakɗi hatil. Waaye Kooh tumiɗa ŋ woosi a woos \w Kuɓkiŋ ɗe|lemma="Kuɓkiŋ Kooh"\w* nga ɓoo na faan findi faan ciŋ bakaaɗoh ci ne a nihis bakaaɗ. Ŋ ineem, ŋ ɗooƴ faan, a atteesa bakaaɗ kaan. \v 4 A tum ineem ne kiyurhi waasi nakoh min raak nga ɓoo, ɓoo ɓi taambiɗɗi kiñin ciŋ ɓoo waaye Fuuɗsi Hoolohngaani. \p \v 5 Laam, ɓi na taambɗe kiñin ciŋ ɓa, liiɓohaaɗiŋ ɓa hun na Adina. Waaye ɓi na taambɗe Fuuɗsi Hoolohngaani, liiɓohaaɗiŋ ɓa hun na Fuuɗsi Hoolohngaani. \v 6 Liiɓohaaɗi hun na Adina na ɓayohe ŋ kakaan, waaye wi hun na Fuuɗsi Hoolohngaani na ɓayohe ŋ kipes na jam. \v 7 Ɓooɓi liiɓohaaɗ ciŋ ɓa hun na Adina, ɓa sangiɗ ciŋ Kooh, ɓa na taambɗeeɗi nakoh ciŋ ɗe, ɓa minɗaa sah. \v 8 Ɓi na pese ŋ taambiɗ kiñin ciŋ ɓa, ɓa minɗi neɓ Kooh. \p \v 9 Waaye ɗu, ŋ liiɓ ne \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* geniɗ nga ɗu. Kon, ɗu pesɗi ŋ taambiɗ kiñin ciŋ ɗu, ɗu na pese ŋ Fuuɗsi. Laam yaa nu rahasɗi Fuuɗsiŋ Kiristaani ɗah, a ɓaahɗi nga ɗe. \v 10 Kiristaani nik nga ɗu ɗah, wa keeh ne faan ciŋ ɗu hey kaane sagu bakaaɗ, waaye liiɓohaaciŋ ɗu hey pese sagu kiyurhi ɗu onu taamboh ŋ Fuuɗsi yi na pesɗee ɗu. \v 11 Te Fuuɗsiŋ Kooh yi hultiɗ Yeesu Kiristaa gen nga ɗu ɗah, Kooh yi hultiɗ ɗe hey name pesiɗ faan ciŋ ɗu kaanan, taamboh ŋ Fuuɗsiŋ ɗe gen nga ɗu. \p \v 12 Mbaa ɓaah ciŋ ngo, wa keeh ne raakiɗ in ci ɓoo joy haɓiɗ, waaye taambiɗ kiñin ɓaahɗi nga. \v 13 Ɗu pesee ŋ taambiɗ kiñin ciŋ ɗu ɗah, ɗu hey kaane, waaye Fuuɗsi ɓaatɗohee ɗu po ɗu ap taambiɗ kiñin ciŋ ɗu ɗah, ɗu hey pese. \p \v 14 Laam ɓi Fuuɗsi adgoh jen, ɓa kuɓuuciŋ Kooh. \v 15 Te ɗu rahasɗi Fuuɗsi amban ɗu \w ñaam\w*, ne a dokin ɗu neƴƴoh, waaye ɗu rahas Fuuɗsi tum ɗu kuɓu Kooh, Fuuɗsi tah ɓoo ɓeeɗkee ɗe an : « \tl Abba\tl* ! » Weɗ "Baab". \v 16 Fuuɗseem hun na liiɓ ciŋ ɓoo seede'ee ne ɓoo kuɓuuciŋ Kooh. \v 17 Nik ne ɓoo kuɓu ɗah, ɓoo hey rahse in ci Kooh gap kuɓuuciŋ ɗe, te ɓoo ɓaahan ca na Kiristaani ; nik ne ɓoo ɓaahiɗ na ɗe miskiɗ ɗah, ɓoo ɓaahan na ɗe yaki a yak. \s Findi feruuɗi mand woti, na findi wa mandan kim \p \v 18 Wa wooriɗ to ne miskiɗ ciŋ ɓoo ŋ jamanoonii minɗi hendtiɗkohu na kiyak ki Kooh teeɓohan nga ɓoo kim. \v 19 Ini Kooh fer jen wa ɗii sek na seesuk keeh-keeh mbehi kuɓuuciŋ Kooh teeɓohsan. \v 20-21 Laam ini Kooh fer jen, ɗiski wa nik, wa na tiinde ŋ ɓarang ɓarang. Wa tiiɗaa, e Kooh yi dega ineem, a yi tah. In ci jen ca ɗii yahrukoh. Waaye yaakaar raakiɗ poyi. Laam ca hey name pulɗu sah ŋ kiñaam kiŋ yahrukoheem ne ca raak haf ca, ca min ɓaah ŋ yaki kuɓuuciŋ Kooh yakan. \p \v 22 Ɓoo inhiɗ ne po woti, in ci Kooh fer, findi ca hend jen, ceɗi iineeɗa sagu miskiɗ findi ɓitɓi na ɓasle. \v 23 Te ceɗ dong raak miskiɗ haa, na ɓoo, ɓoo ɓi rahas Fuuɗsi Hoolohngaani findi waɗi koc, ɓoo ɓii nam iin ŋ ɗooƴ ɓoo, ɓoo ɓii sek ne ɓoo nik kuɓu Kooh keeh-keeh, ɓoo naafu po ɓoo raak haf ɓoo jameet. \p \v 24 Laam raak yaakaar, ooluk in ci na haye, weɗ muciɗ ɓoo, waaye in ci fu yaakaar nik na ɗa, fu hotee ca ɗah, wa nikisɗi yaakaar. \v 25 Waaye ɓoo ooluk ne ini ɓoo hotɗi hey haye ɗah, ɓoo heya seke na seesuk na muñ. \p \v 26 Fuuɗsi na ɓaatɗohe ɓoo ŋ ñaki ɓoo ñak hatil, laam ɓoo inahɗi ini ɓoo joy kiim. Waaye Fuuɗsi na haf ce na kiimɗe ɓoo na iin ci fu inah ne, ɓo' minɗi ca woo. \v 27 Te Yi na hote ini nik ŋ keeñ ci inhiɗ ini Fuuɗsi waaɗ kiim, laam Fuuɗsi na kiimɗe kosiɗ ciŋ Kooh findi Kooh waaɗoh. \p \v 28 Ɓoo inhiɗ ne Kooh na tume po in ci jen ambsukoh nik in baahiɗ ngaŋ ɓi waaɗ ɗe. Ɓooɓeem, e ɓooɓi Kooh ɓeeɗuk ŋ findi a kooɗkiɗohee wa. \v 29 Laam ɓi a inah ŋ ɗeɓgaana, a tufkiɗta ŋ ɗeɓgaana ne ɓa mandan na Kuɓkiŋ ɗe, ne Kuɓki nik saawi raak taambɗoh laayiɗ. \v 30 Te ɓi a kooɗ ŋ ɗeɓgaana, a namiɗ ɓa ɓeeɗuk ; ɓi a ɓeeɗuk, a namiɗ ɓa on kiyurah ; te ɓi a on kiyurah, a namiɗ ɓa yakiɗ. \s Saahi ɓoo saah, wi taamboh ŋ waaɗohiŋ Kooh \p \v 31 Ɓoo woyissan ye ? Kooh yii na ɓoo, te nik ne a yii na ɓoo ɗah, ya ɓa miniɗ ɓoo in ? \v 32 Kooh, yi teyɗuk ne Kuɓkiŋ ɗe raak miskiɗ, a eɗohha ɗe wuu ɓoo jen, a eɗiɗ ɓoo Kuɓkiŋ ɗe ! Wa wooriɗ ne a hey baahohe ɓoo in ci jen findi a eɗoh ɓoo Kuɓkiŋ ɗe ! \v 33 Ɓi Kooh kooɗ, a ya ɓa yamban ɓa ? A Kooh na attee ɓoo te a yi woo ne ɓoo yurhiɗ ! \v 34 Kon ali ɓo' minɗi attee ɓoo ne ɓoo tooñiɗ. Laam Kiristaani Yeesu kaaniɗ ! Ɓaatta nga a hultiɗuusa, ɓaatissa nga a nik ŋ ñaahmaŋ Kooh, te a yaa kiimiɗ ɓoo ! \p \v 35 Wa ye saɓsohan ɓoo na waaɗi Kiristaani waaɗ ɓoo ? Wa miskiɗ haa. Wa jaahiɗ haa. Wa tolfiɗ wala aɗuk haa. Wa ñak ɓekkaah haa. Te wa in wooraaɗi wala ndang haa ! \v 36 Ini Fiis ci woo weɗ rahas ɓoo, an : \q « Saguufu, ɓoo na hooɓke dabgiɗu apu. \q Ɓa amb ɓoo findi mbaal ci na hoosse.\x + \xo 8:36 \xo*\xt Sabuur 44:23\xt*\x* » \m \v 37 Waaye ŋ in ceem jen, a ɓoo saah po ɗiska saah top taamboh ŋ Yi waaɗ ɓoo. \v 38-39 Laam wa wooriɗ to ne raakɗi ini min ɓoo saɓsoh na waaɗi a waaɗ ɓoo, wa kakaan haa, wa kipes haa, ca malaaka haa, ca safaal haa, wa woti wala kim haa, ca heɗ hatil haa, wa ɗafkiɗ wala nooɗiɗ haa, ca feruuɗ wiiriis haa, ali in minɗi ɓoo saɓsoh na waaɗi Kooh waaɗ ɓoo taamboh ŋ Kiristaani Yeesu, Heɗ ɓoo. \c 9 \s Kooh na cuuɓiŋ ɗe Israayel \p \v 1 Ŋ niki ŋ nik ŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*, mi na woye keeh, ŋ leyɗi. Ŋ ineem, liiɓiŋ ngo huniɗ na \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, te wa seede'iɗ to ini mi na hee woye wii : \v 2 Ŋ raakiɗ tiis keeh-keeh, te wa gen ndo misik ŋ ɗooƴ keeñ. \v 3 Nikeen ne ŋ kiim Kooh, a aluk ko, ŋ saɓsukoh na Kiristaani, wa heen tahe ɓaah ciŋ ngo muc ɗah, ŋ heena tume. \p \v 4 Ɓaah ciŋ ngo ɓeem, ɓeɗ Israayel ci. Ɓeɗ Kooh tum kuɓuuciŋ ɗe, niki a nik na ɓa ŋ yaki a yak, weɗ a baahoh ɓa, a ambtiɗohha na ɓa, a eɗta ɓa nakoh ciŋ waasi, a woosa ɓa findi ɓa ñaamkohan ɗe na in ci a gap ɓa, \v 5 caac ca maañiɗ ca ɓeɗ caac ciŋ ɓa, ŋ ini kaɗ ŋ faaniŋ Kiristaani, a ɓaah nga ɓa, Kiristaani yi nik ŋ ɗafuk in ci jen, a yi Kooh, te a yakɗaah po faw ! Amiin ! \p \v 6 Wa nikɗi haa ne gapoh ciŋ Kooh nikisɗi. Laam ɓi puloh ŋ Israayel, wa nikɗi haa ne ɓa jen ɓa Israayel keeh-keeh. \v 7 Te ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima, ɓa jen ɓeɗ kuɓuuciŋ ɗe keeh-keeh haa ; waaye Kooh woo Ibrahiima ne : « Fu raakohan ɓi rimkohan nga ɗa ŋ Isaahha.\x + \xo 9:7 \xo*\xt Camba 21:12\xt*\x* » \v 8 Ineem tokis inii : A set ci Ibrahiima rimoot, ɓeɗ kuɓuuciŋ Kooh haa, waaye a kuɓuuci Kooh gapee ɗe ɓeɗ ambu findi ɓi rimkoh nga ɗe. \v 9 Inii weɗ gapohi Kooh gapee Ibrahiima : « Ŋ hey dokkisse ndii maas, ŋ raakan Saarata raakiɗ kuɓu ƴaar.\x + \xo 9:9 \xo*\xt Camba 18:10-14\xt*\x* » \p \v 10 Ɓaatta nga, a tumoh ɗaa na Rebeka, e siis ciŋ ɗe ɓeɗ ɓaahee baab yino, a nikka Isaahha, caac ɓoo. \v 11-13 Raak siis ceem rimuuɗi paaɗ, ɓa tumeeɗi baahiɗ wala baahaaɗi. Moona, Kooh woyeen Rebeka ne : « Yi ƴini hey yilfe yi yakki.\x + \xo 9:11-13 \xo*\xt Camba 25:23 \xt*\x* » Findi Fiis ci Hooliɗ ci woyoha an : « Ŋ tan Yaŋhooɓa, ŋ faɗta Esaaw.\x + \xo 9:11-13 \xo*\xt Malasi 1:2-3\xt*\x* » Ineem raakiɗ ne wa nikiɗ ini Kooh tufkiɗe. Kooh na tane ŋ findi a waaɗoh, wa gaƴukɗi ŋ tumohaaɗ ciŋ ɓoyi, waaye, ŋ Kooh yi na ɓeeɗke ɓoyi. \p \v 14 Ɓoo woyan ye ŋ ineem nak ? Kooh yurahɗi e ? Muk ! Ineem minɗi nik ! \v 15 A woo \w Musaa\w* ne : « Ŋ hey yirme yi ŋ waaɗ yirim, te ŋ baahohee yi ŋ waaɗ baahoh.\x + \xo 9:15 \xo*\xt Pula 33:19\xt*\x* » \v 16 Mbaa, wa nikɗi ŋ ɓoyi na waaɗee wa wala yi na ndengɗuke nga, waaye ŋ Kooh, yi na yirmohe. \p \v 17 Ŋ Fiis ci, Kooh woo \w Firawna\w* ne : « Ñam tufkiɗ ɗa ne ŋ min teeɓoh hatiliŋ ngo taamboh nga ɗa te tiikiŋ ngo wil kehƴi jen.\x + \xo 9:17 \xo*\xt Pula 9:16\xt*\x* » \v 18 Kon a yi na yirme yi a waaɗ yirim, a ndengɗee keeñiŋ yi a waaɗ ndengiɗ keeñiŋ ɗe. \s Kooh a yi na tane findi a waaɗoh \p \v 19 Ŋ inhiɗ ne fu hey yo woye ne : « Nik ne ɓo' minɗi nookoh na waaɗ-waaɗiŋ Kooh ɗah, kon wa ye tah Kooh ngaske ɓo' ? » \v 20 Waaye fu yi ɓo' dong, a fu ɓa po fu taastiɗohee na Kooh ? Andi ini mahu hey woye yi maha ne : « Wa ye tah fu mahohha so an ? » \v 21 Mahohi, andi waas onɗi ɗe ne a ɓay ŋ ɗokiŋ ɗe, a mah in kanak naa, wii njirñiɗkoha ŋ ceeke, wi tas njirñiɗkoha ŋ in ci ƴin ƴin ci ? \p \v 22 Moo ɓo' raak ye woyaah nga, nik ne Kooh muñɗee muñiɗ in maañiɗ ɓooɓi a ayruke, ɓi nikee ŋ kot sooƴ, sagu waaɗi a waaɗee teeɓoh ayrukiŋ ɗe na hatiliŋ ɗe ɗah. \v 23 Te a namee waaɗ teeɓoh yaki a yak keeh-keeh ŋ ɓooɓi misik ɗe ; ɓi a kooɗkiɗ ne ɓa ɓaah ŋ yaki a yak. \v 24 Ɓooɓeem, e ɓoo. A ɓeeɗkoh ɓoo ŋ ɗooƴ Yawuut ci dong haa, waaye ŋ ɓi namɗi nik Yawuut. \v 25 Findi a woyoha ŋ teerndiŋ woosuuɗi Hose an : \q « Ɓi nikeeɗi cuuɓiŋ ngo, \q Ŋ ɓeeɗkohan ɓa "cuuɓiŋ ngo", \q Te cuuɓi waaɗseeɗi, \q Ŋ woyana : “ Ŋ waaɗiɗ ɗa !\x + \xo 9:25 \xo*\xt Hose 2:25\xt*\x* ” » \b \q \v 26 « Te ɗiski ɓa woyohsee ne : \q “ Ɗu cuuɓiŋ ngo haa, ” \q ɓa ɓeeɗkohsan nga \q kuɓuuciŋ Koohi na pese !\x + \xo 9:26 \xo*\xt Hose 2:1\xt*\x* » \p \v 27 Ɓoo namiɗ hot ŋ Fiis ci ne woosuuɗi Esayi looƴkiɗ ŋ ini kaɗ ŋ Israayel an : \q « Ali Israayel ci laay po \q ɓa hend na merhey miŋ cookmi sah, \q ɓa hey haawsasse po \q e tasɗohiiniŋ ɓa dong mucɗassan ; \q \v 28 laam Heɗi, a hey tume \q ini a woyee ŋ ɗafuk kehƴi, \q a heya tume tum mitiɗ, \q te wa gaaw !\x + \xo 9:28 \xo*\xt Esayi 10:22-23\xt*\x* » \m \v 29 Te findi woosuuɗi Esayi namohisa woo maañiɗ an : \q « Heɗi na malaakaaciŋ ɗe faɗɗeeɗi ɓoo \q ɓi rimkoh nga ɓoo ɗah, \q ɓoo hee nike findi Sodom,\x + \xo 9:29 \xo*\xt Camba 19\xt*\x* \q ɓoo hee mande na Gomor !\x + \xo 9:29 \xo*\xt Esayi 1:9\xt*\x* » \s Ini Pool waaɗiɗ Israayel ci \p \v 30 Mbaa ɓoo woyan ye ŋ ineem ? Ɓi nikɗi Yawuut waakeeɗi kiyurah, waaye ɓa rahsiɗa, ɓa rahasa taamboh ŋ kosi ɓa kos, \v 31 te Israayel ci waakee waasi min ɓa on kiyurah waaye ɓa raakɗaa. \v 32 Wa ye tah ? Laam, Israayel ci waakeeɗi wa taamboh ŋ kos, ɓa waakee wa taamboh ŋ tumohaaɗ. Ɓa kafnduk ŋ atoh fi na kafndohe, \v 33 findi wa fiisohu an : \q « Ŋ degiɗ atoh kafndoha ŋ Siyong, \q atoh fi na folohe, \q waaye yaa nu taɓah kosiŋ ɗe ŋ atoh feem ɗah, \q a kaci'anɗi !\x + \xo 9:33 \xo*\xt Esayi 28:16; 8:14\xt*\x* » \c 10 \p \v 1 Ɓaah ciŋ ngo kosiɗ ci, ini ŋ waaɗiɗ cuuɓiŋ Israayel ŋ keeñiŋ ngo na ini mi na kiimɗee ɓa Kooh, weɗ ne ɓa muc. \v 2 Mi yii seede'iɗ ɓa ne ɓa sawriɗ lool ŋ pangkiɗ Kooh, waaye wa hunɗi na ki'inah. \v 3 Ñak inah kiyurhi puloh ŋ Kooh, na waaɗ tufkiɗoot kiyurhiŋ ɓa haf ɓa, weɗ tah po ɓa teyɗukɗi kiyurhi puloh ŋ Kooh. \p \v 4 \w Waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* mitoh ŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*. Ineem weɗ tah yaa nu kos ɗah raak kiyurah. \s Yaa nu kos ɗah hey mucɗasse \p \v 5 Musaa fiisiɗ ŋ ini kaɗ ŋ kiyurhi puloh ŋ nakoh ci ne : « Yaa nu taambiɗ in cii ɗah, ceɗ a pesohan.\x + \xo 10:5 \xo*\xt Lewiici 18:5\xt*\x* » \v 6 Waaye ɓooɓi onu kiyurah taamboh ŋ kosi ɓa kos woo in wiiriis, an : « Kina woo ŋ ɗooƴ fu ne : Ya ɓa rapan ŋ Asamaan ? » Woo keem waaɗ woo ne : Ya ɓa rapan ne a ruhsiɗ Kiristaani. \v 7 Ɓa nam woo ne : « Kina woo ŋ ɗooƴ fu ne : Ya ɓa ruhsan ŋ nunga topaaɗiina ? » Woo keem waaɗ woo ne : Ya ɓa ruhsan ne a puliɗ Kiristaani ŋ kaaniɗ ca. \v 8 Kon ɓooɓeem woo inii : « Woo ki weɗi ŋ seroofu, weɗi ŋ nguɓiŋ ɗa, weɗi ŋ ɗooƴ keeñiŋ ɗa. » - Woo keem weɗ woo ki ŋ ini kaɗ ŋ kosi, wi ɓoo na yegɗohe\f + \fr 10:8 \fr*\ft Ŋ aayaacii, ini kooɗoh aaya 6 po 8, Pool na woye ŋ ini fiisu ŋ teerndiŋ \+xt Rohƴiɗi 9:4\+xt*, a ambsoha na teerndiŋ \+xt Rohƴiɗi 30:11-14\+xt*, a nammbaa ambsohis na ini kaɗ ŋ \+w Yegɗohiŋ Muci\+w*. Wa nikee woyohaaɗ ŋ jamanoonaam.\ft*\f*. \p \v 9 Laam fu woo na nguɓiŋ ɗa ŋ fiki ɓooɓi ne Yeesu a yi Heɗi, te fu kos ŋ keeñiŋ ɗa ne Kooh hultiɗiɗ ɗe ɗah, fu hey mucɗasse. \v 10 Keeñ weɗ na kose, wa tum ɗa ɓo' yurhiɗ, te nguɓ weɗ na woye, wa ɓay ɗa ŋ muc. \v 11 Fiis ci ceɗ woo ne : « Yaa nu taɓah kosiŋ ɗa nga ɗe ɗah, fu kaci'anɗi.\x + \xo 10:11 \xo*\xt Esayi 28:16 \xt*\x* » \s Wa ye hondoh Yawuut ci kos Kiristaani ? \p \v 12 Ɓooɓi jen ɓeɗ hend ŋ fiki Kooh, wa Yawuut haa, wa nikaaɗi Yawuut haa, ɓa jen ɓeɗ ɓaah Heɗ, te Heɗ ɓa, yaa nu ɓeeɗuk ɗe ne a naaf ɗa ɗah, a baahoh ɗa ŋ raak-raakiŋ ɗe. \v 13 Laam wa fiisuuɗ ne : « Yaa nu ɓeeɗuk Heɗi ɗah, a hey mucɗasse.\x + \xo 10:13 \xo*\xt Yowel 3:5\xt*\x* » \p \v 14 Waaye ɓa ɓeeɗkohee ɗah, raakee ɓa kosiɗ haa e ? Te ɓa kos ɗah, raakee ɓa kerhiɗ yegɗohiŋ Yi ɓa kos. Te ɓa kerah yegɗoh ɗah, raakee a ɓo' woo ɓa wa. \v 15 Te ɓo' woo ɓa wa ɗah, raakee ɗe woosu woosu. Findi Fiis ci woyoha an : « Cey, kot ci ɓa tiind moɗiɗ, ɓi hay na yegɗoh neɓiɗ !\x + \xo 10:15 \xo*\xt Esayi 52:7\xt*\x* » \p \v 16 Waaye ɓi kerah yegɗoheem, e ɓeɗ jen na tume ini wa woo haa, findi woosuuɗi Esayi woyohee wa ne : « Heɗi, yaa kos yegɗohiŋ ɓoo ?\x + \xo 10:16 \xo*\xt Esayi 53:1\xt*\x* » \v 17 Kon, kos na pulohe ŋ ini kerhu, te ini kerhu na pulohe ŋ yegɗohi kaɗ ŋ Kiristaani. \v 18 Waaye mi na meeksohe : Ɓi Israayel kerahɗi kerahɗi e ? Aha'kay ! Fiis ci woyiɗ ne : \q « Hoosoociŋ ɓa kerhuuɗ ŋ kehƴi jen, \q woo ciŋ ɓa kaɗiɗ po ŋ ɗisik ca uup us ŋ Adina !\x + \xo 10:18 \xo*\xt Sabuur 19:5\xt*\x* » \m \v 19 Waaye mi na meeksohe : Ɓa inahɗi inahɗi ini woyu e ? Aha'kay ! Ŋ ineem, Musaa, a yi koc woo ne Kooh woo an : \q « Ŋ hey ɗu tahe siis ɓi nikɗi cuuɓ ; \q ŋ tah ɗu ayruk cuuɓ ñaañaaɗi.\x + \xo 10:19 \xo*\xt Rohƴiɗi 32:21\xt*\x* » \m \v 20 Woosuuɗi Esayi kaannja po a woosa ini Kooh woo, an : \q « Ɓi waakeeɗi so, mirndohiɗ to hot, \q ɓi meeksohɗi so, mirndohha so inah.\x + \xo 10:20 \xo*\xt Esayi 65:1\xt*\x* » \m \v 21 Waaye ini kaɗ ŋ Israayel, a woo ne : \q « Ŋ hooɓuk raɗis yaah ne ŋ morgiɗuk \q ɓi kerhiɗɗi so, ɓi na taasee so.\x + \xo 10:21 \xo*\xt Esayi 65:2\xt*\x* » \c 11 \s Kooh faɗɗi cuuɓiŋ ɗe \p \v 1 Mi na meeksohe : Kooh faɗ faɗ cuuɓiŋ ɗe e ? Muk ! Mi ŋ haf fo ŋ ɓaah ŋ Israayel, ŋ puloh ŋ Ibrahiima, ŋ cuuɓiŋ Benyaamin. \v 2 Kooh faɗɗi cuuɓiŋ ɗe, cuuɓi a inah maañ. Ɗu inhiɗ ini Fiis ci woo ŋ ineem, ŋ saari \w Ilyas\w* ñaɗtukee ŋ Israayel ci ŋ fiki Kooh. \v 3 A woosa ne : « Heɗi, ɓa apiɗ woosuuɗ ciŋ ɗa, ɓa pooksohiɗ \w seeƴkohaaci|lemma="seeƴuk"\w* na seeƴkohse wuu fu ; mi, ŋ tas kiik ko kotii te ɓa ɗii waaɗ to ap.\x + \xo 11:3 \xo*\xt 1 Buur ci 19:10; 19:14\xt*\x* » \v 4 Waaye Kooh lof ye nga ? A woo ɗe ne : « Ŋ ɗaakɗiɗ haf fo ƴaar junni-yasna-kanak (7000), ɓi moosɗi ƴekiɗ Ba'al\f + \fr 11:4 \fr*\fq Ba'al \fq*\ft : a ɓaahee ŋ kooh ci nikaaɗiici meeɗ ñaamku ŋ jamanoonaŋ Ilyas (\ft*\xt 1 Buur ci 18:16-40\xt*).\f*.\x + \xo 11:4 \xo*\xt 1 Buur ci 19:18\xt*\x* » \v 5 Te wa mand ɗaa woti-woti, raakiɗ ɓi tas ŋ Israayel ci, ɓi kooɗu taamboh ŋ baahohiŋ Kooh. \p \v 6 Nik ne ɓa baahohu baahohu ɗah, in ci ɓa tum tahɗi ɓa kooɗu ; mbaa baahoh nikisɗi baahoh. \v 7 Kon ɓo' min ye woo ? Ini Israayel ci waake, ɓa raakɗaa ; e ɓi kooɗu nga ɓa raaka, ɓinooɓi, keeñ ciŋ ɓa ndengɗu ndengɗu. \v 8 Findi wa fiisohu an : \q « Kooh neehɗiɗ ñaañiŋ ɓa \q a hondohha has ciŋ ɓa hot, \q a hondohha nof ciŋ ɓa kerah, \q te wa ɗaa po woti.\x + \xo 11:8 \xo*\xt Rohƴiɗi 29:3; Esayi 29:10 \xt*\x* » \m \v 9 Te Dawuuda woyiɗ ne : \q « Ɓeeɗkoh kañam ciŋ ɓa \q nikaat nga ɓa \q mbipi amban ɓa, \q wa nik mbaali ɓa longohan, \q wa nik kafndohaani folan ɓa, \q wa nik wirndiŋ ɓa ! \q \v 10 Has ciŋ ɓa ñuusaat tuɗ \q po ɓa hotissuu, \q njuuƴɗa leero-finhoociŋ ɓa, \q ɓa taalndiɗ ɗaa !\x + \xo 11:10 \xo*\xt Sabuur 69:23-24; Sabuur 35:8\xt*\x* » \s Ɓi nikɗi Yawuut gerefe'uuɗ \p \v 11 Kon mi na meeksohe : Andi kafnduki ɓa kafnduk, ɓa keen keen po ɓa minisɗi kuruk e ? Muk ! Waaye ɗali ɓa ɗal tahiɗ po ɓi nikɗi Yawuut eɗuuɗ muci, ne Israayel ci siis ɓa. \v 12 Nik ne a ɗali ɓa ɗal weɗ tah Adina raak ini yakki wa raak ɗah, te nik ne keeniŋ ɓa weɗ on ɓi nikɗi Yawuut ini yakki ɓa raak ɗah, kon wa wooriɗ ne Yawuut ci jen muc ɗah, ini wa onohan hey uupe yak fuuf ! \p \v 13 Ɗu ɓi nikɗi Yawuut, mi na woye na ɗu : Ñam \tl \+w Apootariŋ|lemma="apootar"\+w*\tl* ɗu, ŋ neɓuuɗ ŋ pangki Kooh eɗ to. \v 14 Ŋ waaɗ ne findi wa min nikoh ɗah, ɓooɓiŋ cuuɓiŋ ngo siis ɗu ŋ kosi ɗu kos, po wa muciɗ ɓi ɓo' nga ɓa. \v 15 Nik ne e ɓakɗi ɓa ɓakɗu tah Adina kerhiɗoh na Kooh ɗah, kon Kooh dokin ɓa ɗah, wa nikan ye ? Wa nikanɗi hultiŋ kaaniɗ ci e ? \p \v 16 Nik ne mbuuruuci koc hooliɗ wuu Kooh ɗah, ini tas ŋ muni siiɓuuɗi jen hooliɗ wuu ce\x + \xo 11:16 \xo*\xt Kind ci 15:19-21\xt*\x* ; te nik ne niiri hooliɗ wuu Kooh ɗah, naak ci na car ci namiɗ hool wuu ce. \v 17 Waaye raakiɗ car ci nihsu ŋ kidgiŋ oliiwi, te fu yi nikee car oliiw ɓaɓiɗ, fu gerefe'uusa ŋ ɗisik ci car ceem nikee, fu raakiɗ ɓak ŋ niiri, na ñif miŋ oliiwi baahiɗi. \v 18 Waaye kina yaksiɗuk ŋ car ceem. Fu tuma ɗah, kina alkoh ne a fu raan niiri haa, waaye a niiri raan ɗa. \p \v 19 Ŋ inhiɗ ne fu woyan ne : « Ca car ceɗ nihsu, ne ŋ gerefe'u. » \v 20 Ineem keeh, waaye e ñak kos tah ca nihsu, te fu, e kos tah ɗa tufuk. Kina yaksiɗuk ŋ ineem, waaye neƴƴoha ; \v 21 laam nik ne e car ciŋ kidgi ceɗ Kooh nihis ɗah, amba ne a faɗan ɗa haa. \p \v 22 Mbaa marka findi Kooh baahoh na findi a na muñɗoheeɗi in baahaaɗi. A na muñɗeeɗi ɓi keen ŋ bakaaɗ, a baahiɗ nga ɗa. Waaye fu joy gen gaƴuk ŋ baah kiŋ ɗe ; wa ɗal ineem ɗah, fu hey name nihsu. \v 23 Te ɓeɗ, ɓa risɗi ŋ kosaaɗiikiŋ ɓa ɗah, ɓa hey name gerefe'u ; laam Kooh herñiɗ ne a gerefe'is ɓa ŋ ɗiska ɓa nike. \v 24 Nik ne fu, fu yi cari nihsohu ŋ oliiwi ɓaɓ, wi fu mbaahkoh, a fu gerefe'u ŋ oliiw baahiɗ, wi nikɗi mbaahiŋ ɗa ɗah, ŋ woyisɗi ɓeɗ ɓi na hee gerefe'se ŋ oliiwi ɓa puloh. \s Cuuɓ ci jen mucɗu ɗah, Israayel jen hey muce \p \v 25 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ waaɗɗi ne ɗu nik inhaaɗi ini ɗasɗukiɗii, po ɗu kee liiɓa ne ɗu inhiɗ, weɗ ne : Ɓak ngaŋ cuuɓiŋ Israayel risan ndeng keeñ, po cuuɓ ci cinooci jen rahas muci. \v 26 Teemb ndeem, Israayel jen hey mucɗasse, findi wa fiisohu an : \q « Mucɗohi kurkohan Siyong, a hay. \q A nihis kaañ-Kooh ki nik ŋ cuuɓiŋ Yaŋhooɓa ; \q \v 27 te ineem weɗ nikan \q ambtiɗohiŋ ngo na ɓa, \q mbaɗna ŋ nihsan bakaaɗ ciŋ ɓa.\x + \xo 11:27 \xo*\xt Esayi 27:9; 59:20-21\xt*\x* » \m \v 28 Ini ɓa sang teyɗuk \w Yegɗohiŋ Muci\w*, tahiɗ po ɓa sangiɗ ciŋ Kooh, wa nikka muuɗiŋ ɗu, waaye poyi, ɓa ris cuuɓi Kooh kooɗ, te a waaɗiɗ ɓa, sagu ambtiɗohi a ambtiɗohee na caac caŋ ɓa. \v 29 Laam Kooh baahoh ɓo' in wala a ɓeeɗuk ɓo' ɗah, inwaaso moosanɗi amb Kooh nga. \v 30 Ɗu kerhiɗeeɗi Kooh ɗeɓgaan te ɗiski wa nik ɗu yirmuuɗ taamboh ŋ ini Yawuut ci kerhiɗɗi ɗe. \v 31 Ɗiski wa nik wa mand ɗaa, kerhiɗaaɗiikiŋ ɓa ɓekiɗ yirmuukiŋ ɗu, ini Kooh waaɗ weɗ ne yirmuukiŋ ɗu ɓek yirmuukiŋ ɓa. \v 32 Kooh taƴ ɓooɓi jen ŋ kerhiɗaaɗiikiŋ ɓa, ne a yirim ɓa jen. \b \q \v 33 Cey ! \q Moɗkiŋ liiɓohaaɗiŋ Kooh \q na ki'inhiŋ ɗe, \q ca nooɗiɗ lool \q te ca laaɓpa keeh-keeh ! \q In ci a kooɗuk tum \q minɗi acsuku \q te waas ciŋ ɗe minɗi inhu ! \b \q \v 34 « Ya ɓa inhe \q liiɓiŋ Heɗi ? \q Ya ɓa dengee ɗe ?\x + \xo 11:34 \xo*\xt Esayi 40:13\xt*\x* » \q \v 35 « Ya ɓa wotiɗ ɗe kombot, \q po a joyya ɗe wa wirind ?\x + \xo 11:35 \xo*\xt Ayooɓa 41:3 \xt*\x* » \b \q \v 36 In ci jen puloh nga ɗe, \q in ci jen nikiɗ taamboh nga ɗe, \q in ci jen wuu ce. \q A yi yakɗaah po faw ! \b \q Amiin ! \b \c 12 \s Kipes ki asi \p \v 1 Kon nak, ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo, ŋ yirmi Kooh yirim ɗu weem, mi yii ñaah ɗu, ɗu eɗ ɗe haf ɗu jen, ɗu nik findi seeƴkuuɗi na pese, wi hool wuu ce te a neɓuusa nga. Jaar wa nik ñaamki ɗu joy ɗe ñaamuk keeh-keeh. \v 2 Kinaat taambiɗ ɓi adinaanii po ɗu mand na ɓa, faɗaat Kooh a on ɗu liiɓohaaɗ as ne wa ɓoƴsoh ɗu, ɗu min inhisoh waaɗ-waaɗiŋ ɗe. Waaɗ-waaɗiŋ ɗe weɗ baah, wa neɓpa ɗe te wa mitta. \p \v 3 Ŋ ini ŋ baahohu, mi na woyee ɗu ne ali ɓo' nga ɗu kinaat deg haf ce ŋ ɗiski a reeɗi, waaye topɗaat haf ɗu ŋ ɗiski ɗu top, wa hend na kosi Kooh waɗ ɓo' nu nga ɗah. \v 4 Laam findi faan nikoh yino, wa raakka cir laayiɗ te ca jen ca ɓaahɗi ini ca na haɓɗe, \v 5 wa mand ɗaa nga ɓoo, ali ɓoo laayoh na, ɓoo faan yino ŋ niki ɓoo nik ŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* te ɓoo jen ambsukohha nikka cir ci. \p \v 6 Waaye in ci ɓoo onu, caɗ ɗaloh, ca hun na baahohi ɓoo baahohu, yaa nu nga ɗah. Nik ne ɓoyi onuuɗ ne Kooh woyee taamboh nga ɗe ɗah, a woyaat ini hun na kosi ɓoo kos. \v 7 Nik ne ɓo' onu ne a taambkoh ɓinooɓi ɗah, a taambkohaat ɓa. Ɓo' onu ne a jangiɗ ɓooɓi ɗah, a jangɗaat ɓa. \v 8 Yi onu ne a ñaahoh, a ñaahohaat. Yi na onohe, onohaat te Kooh tah. Yi adgoh, a tokɗukaat nga. Yi na ɓaatɗohe ɓi nik ŋ miskiɗ, tumaata na sum. \p \v 9 Waaɗohiŋ ɗu nikaat keeh. Sepeƴnukaat baahaaɗi, te ɗu ŋoɗ ngaŋ baahiɗ. \v 10 Ŋ ini kaɗ ŋ waaɗoh, waaɗtiɗohaat findi ɓooɓi ɓaah yaay na baab. Ŋ ini kaɗ ŋ eɗoh cir, yaa nu nga ɗah uupsiɗkohaat eɗ cir morom ce. \v 11 Ŋ ini kaɗ ŋ sawar, ali ɓo' kinaat tiriɓ. Ŋ ini kaɗ ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, yaa nu nga ɗah yoondɗukaat. Ŋ ini kaɗ ŋ Heɗi, ñaamkaat ɗe. \v 12 Ŋ ini kaɗ ŋ ooluk in ci na haye, sumaat. Ŋ ini kaɗ ŋ miskiɗ ci, muñaat. Ŋ ini kaɗ ŋ kiim Kooh, genaat gen nga. \v 13 Ŋ ini kaɗ ŋ etoh ciŋ \w ɓo'-Kooh ci\w*, ɓaatɗohaat ɓa nga ca. Ŋ ini kaɗ ŋ daliɗ hanhe, ndengɗukaat nga. \p \v 14 Kiimɗaat barke ɓi na tolfiɗee ɗu, barke'ɗaat te kinaat kiimiɗ ɓo' a alku. \v 15 Hunaat ɗu sum na sumiɗ ci, fuɗaat na fuɗoh ci. \v 16 Kerhiɗohaat ŋ harmban ɗu. Kinaat waak in yakak, waaye keeñ ciŋ ɗu hiiraat ɗu ŋ ɓooɓi heefuuɗ ci\f + \fr 12:16 \fr*\ft "ɓooɓi heefuuɗ ci" : ini gerek woo ndii, wa namiɗ min tokis : "in ci heefuuɗ ci".\ft*\f*. Kinaat amb ŋ haf ɗu ne ɗu inhiɗ in nu in. \v 17 Kinaat tum miskiɗ yi tum ɗu miskiɗ. Liiɓaat ŋ tum in baahiɗ, ini ɓooɓi jen min teyɗuk. \v 18 Wa min nik ɗah, pesaat ŋ jam na ɓooɓi jen, po ɗiska min-miniŋ ɗu top. \p \v 19 Ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, kinaat wirndukiɗ haf ɗu, faɗaat ayrukiŋ Kooh, wa tum ini wa joy tum. Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne Heɗi woo ne : « Ñam raak wirndiɗkoh, ñam na hee wirnduke tumohaaɗ ci moɗaaɗiici !\x + \xo 12:19 \xo*\xt Rohƴiɗi 32:25\xt*\x* » \v 20 Waaye ɓoo nak, Fiis ci nam woo ne : « Yi sang ɗa aɗuk ɗah, eɗaa ɗe a ñam ; a sifaɗuk ɗah, eɗaa ɗe a an. Fu tum ineem ɗah, fu na ɓekee ɗe kaci.\x + \xo 12:20 \xo*\xt Gonaah ci 25:21-22\xt*\x* » \v 21 Baahaaɗi kinaat ɗa min, minaa wa na baahiɗ. \c 13 \s Teyɗukiɗ kilifaaci tufkiɗu \p \v 1 Yaa nu nga teyɗukɗaat kilifaaci tufkiɗu ; raakɗi yi na nike kilifa te wa pulohɗi ŋ Kooh, te ɓi nik kilifa nga ɗa, a Kooh tufkiɗ ɓa. \v 2 Yaa nu sang teyɗukiɗ nguur ɗah, a sang teyɗuk ini Kooh tufkiɗ ; ɓi na tume ineem hey degse ŋ waas. \p \v 3 Ɓi tufkiɗu neƴƴohaah haa nik ne fu na tume baahiɗ ɗah, waaye nik ne fu na tume baahaaɗi ɗah, ɓa neƴƴohaah. Fu waaɗiɗ sang neƴƴoh ɓi tufkiɗu e ? Tuma baahiɗ, fu raak corkiɗiŋ ɓa. \v 4 Ɓa nik ŋ pangkiŋ Kooh wuu ini baah nga ɗa. Waaye fu tum baahaaɗi ɗah, neƴƴohaa ɓa, ɓa ganaayukɗi ŋ ɓarang ɓarang. Ɓa nik ŋ pangkiŋ Kooh ne ɓa degohee ŋ waas, ɓa na tiindɗe ayrukiŋ Kooh ngaŋ yi na tume baahaaɗi. \v 5 Ineem weɗ tah, wa etohiɗ ne fu teyɗuk ɓa ; neƴƴoh ayruki dong kinaat tah, waaye wa namaat nik ne hel onohiɗ ne wa waas. \p \v 6 Ineem weɗ nam tah po ɗu wirnde lempo. Laam, kilifaaci, ɓa na pangkiɗe Kooh te wirndiŋ lempooni, ɓa na faɗohee wa faɗoh nof. \v 7 Eɗaat ɓa yaa nu nga ini ɗu joy ɗe eɗ ; eɗaat lempooni yi ɗu joya eɗ, ɗu eɗ juutiini yi ɗu joya eɗ, ɗu nup yi ɗu joy nup, ɗu eɗ cir yi ɗu joya eɗ. \s Waaɗoh weɗ mitiɗ waas \p \v 8 Kinaat raakɗoh ɓo' ali in, ɗal waaɗi ɗu joy waaɗtiɗoh ; yaa nu waaɗ morom ce ɗah, a mitɗiɗ ini waasi nakoh. \v 9 Ŋ ineem nakoh ci findi "kina njaaloo," "kina ap ɓo' ", "kina rok", "kina waaɗiɗ haf fu iniŋ morom fu",\x + \xo 13:9 \xo*\xt Pula 20:13-17\xt*\x* na cinooci jen, ca woyuuɗ ŋ rohƴiɗ an : « Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. »\x + \xo 13:9 \xo*\xt Lewiici 19:18\xt*\x* \v 10 Waaɗoh na tumoheeɗi miskiɗ, kon waaɗoh weɗ mitiɗ waas. \s Kooɗkiɗaat hayiŋ Kiristaani \p \v 11 Ɗu inhiɗ jamanooni ɓoo nikoh : Wa reyiɗ ne ɗu yunuk, laam ina ɓoo camboh kos poyi, muci uup ɓoo nga reɓ. \v 12 Weki usiɗ, Kooh mand na wiisiɗ. Ɓoo wolkaat in ci na haɓɗasse ŋ ñuusi, ɓoo ɓekuk in ci siñaari na hiñohohe. \v 13 Ɓoo pesaat pes lakiɗ waas findi ɓi nik ŋ noh cong, wa hunuu na mbuumbaay na laar, wa hunuu na faankoh sangohuuɗ na cakaay, wa hunuu na lahtoh na siisoh. \v 14 Waaye ɓekkaat mandohaaɗiŋ Heɗi Yeesu \w Kiristaa\w*, te kinaat waak findi ɗu tumohan ne ɗu taambiɗ waaɗ-waaɗ ci baahaaɗiiciŋ faan ciŋ ɗu. \c 14 \s Kina atte, kina heef morom fu \p \v 1 Teyɗukaat yi kosiŋ ɗe ndengɗi, te kinaat lahtuk ŋ liiɓohaaɗiŋ ɗe. \v 2 Ɓum kos ne ɓa miniɗ ñam kañam ci jen ; ɓinooɓi kosiŋ ɓa ndengɗi, ɓa na ñame kidig na paangi dong. \v 3 Yi na ñame kañam ci jen kinaat heef yi na ñameeɗi, te yi na ñameeɗi kinaat atte yi na ñame, laam Kooh teyɗukiɗ ɗe. \v 4 A fu ɓa po fu atte'ee surga jaambur ? A tufuk ŋ pangkiŋ ɗe wala a keen nga, waas fu nguu nga, a yi inah na heɗ ce. Te a risan tufkiɗ, laam Heɗi miniɗ ɗe ndengiɗ. \p \v 5 Wa nam mand ɗaa, raakiɗ ɓi amb ne mbeh ci uupsiɗohiɗ yak, ɓum amb ne caɗ hend. Kon yaa nu nga liiɓiŋ ɗe doyaat ɗe ! \v 6 Yi eɗ mbeh cum cir ŋ ɗafuk cinooci, a na tumee wa ne a yakiɗ Heɗi. Yi na ñame kañam ci jen, a na namee wa tum ne a yakiɗ Heɗi, laam, a ñamee ɗah, a na corkiɗe corkiɗ Kooh. Yi na ñameeɗi sepet, a na ñamaaɗi'e ne a yakiɗ Heɗi, te a na name nam corkiɗ Kooh ŋ in ci a na ñame. \p \v 7 Ali ɓo' nga ɓoo pesɗi wuu haf ce, te ali ɓo' kaanɗi wuu haf ce. \v 8 Ɓoo pes ɗah, ɓoo na pese wuu Heɗi ; te ɓoo kaan ɗah, ɓoo na kaane wuu Heɗi. Ɓoo pes, ɓoo kaan, ɓoo wuu Heɗi. \v 9 Laam \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* kaaniɗ, a hulitta, ne a nik Heɗ kaaniɗ ci na pesiɗ ci. \p \v 10 Mbaa fu yii, wa ye tah fu atte'ee ɓaah fu ? Wala fu yen, wa ye tah fu heefee ɓaah fu ? Inhaat ne ɓoo jen, ɓoo hey tufke ŋ fiki atte'ohaariŋ Kooh. \v 11 Laam wa fiisuuɗ ne : \q « Heɗi woo ne : “ Ŋ giñiɗ ŋ kipes kiŋ ngo, \q ne ɓooɓi jen hey yo ƴekɗe \q te cuuɓ ci jen hey teyɗuke ne a ñam Kooh ! ”\x + \xo 14:11 \xo*\xt Esayi 45:23\xt*\x* » \m \v 12 Ŋ ineem, ya nu nga hey woye ŋ fiki Kooh findi a meeɗ tumoh na kipes kiŋ ɗe. \s Kina kafind morom fu sagu kañam \p \v 13 Mbaa ali ɓo' kinaat atte'is morom ce nga ɓoo ; ini ngisoh weɗ ne ɗu marak baahiɗ, ɗu sang degiɗ morom ɗu ini kafndan ɗe po wa kee ɗe hondoha kos. \v 14 Niki ŋ nik ŋ Yeesu Heɗi tahiɗ po wa wooriɗ to ne, ali kañam nikɗi hoolaaɗi ŋ haf wa ; waaye ɓo' amb ne inii usɓiɗ ɗah, wa usɓiɗ nga ɗe. \v 15 Nik ne kañam ki fu na ñame weɗ na ɓeke morom fu keeñ neɓaaɗi ɗah, fu pesisɗi ŋ waaɗoh. Ɓoyi fu inah ne Kiristaani kaaniɗ wuu ce, kinaat ɗe muuƴiɗ sagu kañam. \v 16 Ali ɗu amb ne inii baahiɗ nga ɗu, wa kinaat tah po ɓo' wiiriis kee raaka woyaah nga ɗu. \v 17 Nguuriŋ-Kooh, wa ñam na an haa, wa kiyurah na jam na sum, taamboh ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*. \v 18 Laam ɓo' nu na pangkiɗe Kiristaani ŋ ineem ɗah, Kooh hey neɓse nga ɗe, ɓooɓi naw ɗe. \p \v 19 Mbaa, ɓoo waakaat ini na ɓaye jam te yaa nu nga ɗah waakee ini kaɗɗan morom ce fiki. \v 20 Kañam kinaat tah po ɗu yah pangki Kooh panguk. Wa keeh ne kañam ci jen hooliɗ ; waaye kañam ki fu na ñame tum po ɓo' keen ŋ bakaaɗ ɗah, wa baahɗi. \v 21 Ini ngisoh weɗ ne fu muñ ñam sepet wala an sangara, fu faɗ in ci min kafind ɓaah fu jen. \p \v 22 Kosi fu kos ŋ ini kaɗ ŋ in ceem, wa nikaat ŋ harmban fu na Kooh. Ɓoyii, a neɓɗiɗ, yi raak hel daliɗ ŋ in ci a amb ne ceɗ baah ! \v 23 Waaye ɓoyi na ñame inaa, te a liiɓsiɗohee nga, a atte'uuɗ tooñ, laam ini a na tume hunɗi na kos, te tumohaaɗ nu hunɗi na kos ɗah, wa bakaaɗ. \c 15 \s Faɗ ini neɓ ɗa, tum ini neɓ morom fu \p \v 1 Ɓoo ɓi ndeng ŋ kosi, ɓoo joyiɗ muñiɗ ɓi kosiŋ ɓa ndengɗi, te ɓoo taambɗuu ini neɓ ɓoo. \v 2 Yaa nu nga ɓoo ɗah, tumaat ini neɓ morom ce, a tumɗe yeem ini baah nga ɗe, wi kaɗɗan ɗe fiki ŋ kosiŋ ɗe. \v 3 \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* sah tumɗi ini neɓ ɗe ; waaye findi Fiis ci woyoha an : « Ɓasoh ci ɓa na ɓasee ɗa jen, ca miskiɗ to.\x + \xo 15:3 \xo*\xt Sabuur 69:10\xt*\x* » \p \v 4 Fiis ci fiisu ɗeɓgaan jen, ca fiisu ne ca jangiɗ ɓoo, ne ɓoo taamboh ŋ muñ na ñaahi Fiis ci na ñaahe ɓoo, ɓoo ooluk in ci na haye. \v 5 Kooh yi Heɗ muñ na ñaahoh onaat ɗu, ɗu nik yino, findi Kiristaani Yeesu waaɗoha, \v 6 ne ɗu hun jen ŋ hooso yino, ɗu yakɗee Koohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, yi nam nik Baabiŋ ɗe ! \s Kiristaani hayiɗ wuu Yawuut ci na ɓi nikɗi Yawuut \p \v 7 Mbaa, yaa nu nga teyɗukaat morom ce findi Kiristaani teyɗukoh ɗu. Tumohaat ɗaa, ɗu yakiɗ Kooh. \v 8 Ini ŋ waaɗ woo weɗ ne Kiristaani, a nikiɗ surgaaniŋ Yawuut ci ne a teeɓoh ne Kooh woo keeh, a tumiɗ in ci a gapee caac ca. \v 9 Te a namiɗ on ɓi nikɗi Yawuut ne ɓa min yakiɗ Kooh ŋ yirmi a yirim ɓa, findi wa fiisohu an : \q « Ineem weɗ tah ŋ hey ɗa yakɗe \q ŋ ɗooƴ cuuɓ ci \q te ŋ hey ƴeeke tiikiŋ ɗa.\x + \xo 15:9 \xo*\xt Sabuur 18:50\xt*\x* » \m \v 10 Wa namiɗ fiisu an : \q « Ɗu ɓi cuuɓ ci jen, \q hunaat na cuuɓiŋ ɗe haf ce, \q ɗu sum !\x + \xo 15:10 \xo*\xt Rohƴiɗi 32:43\xt*\x* » \m \v 11 Ɓaatta nga an : \q « Ƴeekaat Heɗi, \q ɗu ɓi cuuɓ ci jen ! \q Adinaani jen yakɗaat ɗe !\x + \xo 15:11 \xo*\xt Sabuur 117:1\xt*\x* » \m \v 12 Esayi namiɗ woo ne : \q « Yi rimkoh ŋ Yesay\f + \fr 15:12 \fr*\fq Yesay \fq*\ft : a yi baab ɓi Dawuuda.\ft*\f* hey haye, \q a meeɓu, \q a adgoh cuuɓ ci ; \q cuuɓ ci hey dege yaakaariŋ ɓa nga ɗe.\x + \xo 15:12 \xo*\xt Esayi 11:10\xt*\x* » \m \v 13 Kooh yi Heɗ yaakaar riifɗaat ɗu na sum na jam keeh-keeh ŋ kosi ɗu kos, ne ɗu taamboh ŋ hatiliŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, ɗu riif na ooluk ŋ in ci na haye. \s Ini tah po Pool kaannja woo in ci a woo ŋ kaytii \p \v 14 Ini kaɗ nga ɗu, ɓaah ciŋ ngo, mi deey, wa wooriɗ to ne ɗu baahiɗ po ɗiska baah top, ɗu riifiɗ na inah te ɗu miniɗ ñaahoh ŋ harmban ɗu. \v 15 Waaye ŋ kaañiɗ ƴissuut po ŋ fiisɗiɗ ɗu, ngaŋ kaytii, ɓi woo, ci na hee ɗu yune ŋ in ci ɗu inah. Ŋ kaañiɗa sagu baahohi Kooh baahoh ho, \v 16 ne ŋ nik ŋ pangkiŋ Kiristaani Yeesu wuu ɓi nikɗi Yawuut. Ŋ ineem, ŋ pangkee findi seeƴkiɗoh wuu Kooh ŋ ini kaɗ ŋ \w Yegɗohiŋ Muci\w*, ne ɓi nikɗi Yawuut nik findi seeƴki a teyɗuk. Seeƴkeem, wa hoolɗuuɗ wuu ce taamboh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani. \p \v 17 Ŋ niki ŋ nik ŋ Kiristaani Yeesu, ŋ miniɗ ndamkoh pangki mi na pangkiɗe Kooh. \v 18 Ŋ kaañɗi woo ali in, ɗal wi Kiristaani haɓiɗ taamboh nga so ne a ɓay ɓi nikɗi Yawuut ngaŋ kerhiɗ Kooh. Weɗ a tum taamboh ŋ woo ciŋ ngo na tumohaaɗ ciŋ ngo, \v 19 taamboh ŋ hatiliŋ firndeeci na keemaan ci na wiŋ \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*. Ini kooɗoh Yerusalem po ŋ Iliri, ŋ yegɗohiɗ Yegɗohiŋ Muci kaɗ ŋ Kiristaani, ŋ ɗisik nu nik. \v 20 Te ini nikiɗee so weɗ ne, ŋ yegɗoh Yegɗohiŋ Muci ŋ ɗisik ci tiikiŋ Kiristaani moosɗi kerhu, ne ŋ taɓahuu ŋ \tl fondama\tl* jaambur. \v 21 Mbaa ini ŋ tum huniɗ na ini Fiis ci woo an : \q « Ɓi fu inah ne \q ɓa yegɗuuɗi ini kaɗ nga ɗe, \q ɓa hey hote ; \q ɓa kerheeɗi ini kaɗ nga ɗe, \q ɓa hey inhe.\x + \xo 15:21 \xo*\xt Esayi 52:15\xt*\x* » \s Pool waaɗiɗ kaɗ Rom na Españ \p \v 22 Ineem weɗ ini hondoh ho waas laayiɗ ne ŋ hay ɗu marke. \v 23 Waaye, ɗiski wa nik ndii, ŋ ɗiindohiɗ pangkiŋ ngo ŋ ɓak cii, te kiis laayiɗ ceɗi, keeñiŋ ngo weɗi ŋ waaɗ hay ɗu marke. \v 24 Ŋ waaɗiɗ kaɗ Españ. Ŋ kaɗee ɗah, ŋ hey taambe ndeem ne ŋ hot ɗu, ŋ neɓsiɗuk ŋ nikiŋ ngo na ɗu ƴissuut, hanaa ɗu hey yo ɓaatɗohe ŋ ɓaaɓiŋ ngo Españ. \p \v 25 Waaye ɗiski wa nik ndii, mi yii kaɗ Yerusalem, ne ŋ taambkoha ɓo'-Kooh ca nik nga. \v 26 Laam, ɓi Maseduwaan na ɓi Akaay tufkiɗ ne ɓa nangɗoh kopor wuu ɓo'-Kooh ca raakaaɗiica nik ŋ Yerusalem. \v 27 Ɓa tufkiɗ ne ɓa tuma, waaye wa kombot ki ɓa joy ɓa wirind ; laam ini kaɗ ŋ kos, e Yawuut ci ɓayoh raak-raaki, te ɓi nikɗi Yawuut rahsiɗ ɓak nga kotii. Kon, ɓi nikɗi Yawuut ɓeem, ɓa joyiɗ min ɓaatɗoh Yawuut ci na raak-raaki ɓa raak ŋ adinaani. \p \v 28 Ŋ ƴut eɗoh ɓaatɗoheem moɗoɗ ɗah, ŋ hey kaɗe Españ, ŋ kaɗee ɗah, ŋ taambohan nga ɗu. \v 29 Ŋ inhiɗ ne ŋ hey ɗu marke ɗah, ŋ hey ɗu kome barkeeniŋ Kiristaani findi wa hend jen. \v 30 Waaye, mi yii kiim ɗu ɓaah ciŋ ngo, ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa na waaɗtiɗohi puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ne ɗu taamboh ngaŋ kiim Kooh, ɗu ɓaatɗoh ho ŋ hiñohi, \v 31 ne ŋ muc ɓi sang teyɗuk Kiristaani ŋ Yudee. Kiimɗaat to Kooh po ɓo'-Kooh ci nik ŋ Yerusalem teyɗuk na sum ɓaatɗohi mi na komee ɓa. \v 32 Ŋ ineem, ŋ hey ɗu hee marke na sum, ne Kooh waaɗa ɗah, te ŋ hey iɗsiɗke ƴissuut ŋ ɗiskiŋ ɗu. \v 33 Kooh, yi na onohe jam nikaat na ɗu jen ! Amiin ! \c 16 \s Pool kañɗiɗ kosiɗ ci ŋ Rom \p \v 1 Ambɗaat to baahiɗ Feebe, ɓitɓi ɓaah ɓoo. A ɓaah ŋ ɓi na taambkohe in ciŋ Janguuniŋ Señsare, \v 2 teyɗukaat ɗe baahiɗ ŋ tiikiŋ Heɗi findi \w ɓo'-Kooh ci\w* na tumohee wa ŋ ɗooƴ ɓa. Tufkohaat ɗe ŋ in nu a etoh nga ɗu ɗah, laam a namiɗ tufkoh ɓo' laayiɗ, po mi sah. \p \v 3 Kañɗiɗaat to Piriska na Akilaas, huntoh ciŋ ngo ŋ pangki ɓoo na pangkiɗe \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* Yeesu. \v 4 Ɓeɗ ɓeem, ɓa sangeeɗi sah kaan ne ɓa muciɗ kiñin kiŋ ngo. A mi dong na corkiɗee ɓa haa, Janguuciŋ ɓi nikɗi Yawuut jen ɓa ɗii corkiɗ ɓa. \v 5 Namaat to kañɗiɗ ɓooɓi na cohe ŋ Janguuni nik ŋ kahan ɓa. \p Kañɗiɗaat to Epaynet, nawleeso yi ŋ keeñkoh, a yi koc kos Kiristaani ŋ kur caŋ Asi. \v 6 Kañɗiɗaat to Mari, pangki a pangkiɗ ɗu, wa miskiɗ lool. \p \v 7 Kañɗiɗaat to Andoronikos na Juniya, ɓaah ciŋ ngo Yawuut ci taƴsee na so ; ɓa \w \+tl Apootar\+tl*\w* nawuuɗ, ɓeɗ koc co sah nik ŋ Kiristaani. \p \v 8 Kañɗiɗaat to Ampilyatus, nawleeso yi ŋ keeñkoh ŋ niki ɓoo nik ŋ Heɗi. \v 9 Ɗu kañɗiɗ to Irbeŋ, huntohiŋ ɓoo ŋ pangki ɓoo na pangkiɗe Kiristaani, ɗu nam mbo kañɗiɗ Estakis, nawleeso yi ŋ keeñkoh. \v 10 Ɗu kañɗiɗ to Apelees, yi teeɓoh ŋoɗi a ŋoɗ ŋ Kiristaani. Ɗu kañɗiɗ to ɓi kahan Aristobil. \v 11 Ɗu kañɗiɗ to ɓaah ho Yawuut Herojoon. Ɗu kañɗiɗ to ɓi kahan Narsis ɓi nik ŋ Heɗi. \p \v 12 Kañɗiɗaat to Tirifeen na Tirifoos, ɓa ɓitiɓ ci na pangkiɗe Heɗi panguk miskiɗ. Ɗu kañɗiɗ to Persid, nawleeso yi ŋ keeñkoh, pangki ɓitɓeem na pangkiɗe Heɗi, wa miskootiɗ. \v 13 Ɗu kañɗiɗ to Rufus, yeem e Heɗi tan ɗe, kañɗiɗaat to yaay ɓa, a nam nik yaay nga so. \p \v 14 Kañɗiɗaat to Aseŋkirit na Felegon na Hermes na Patrobas na Hermas, na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci nik na ɓa. \v 15 Ɗu kañɗiɗ to Filolog na Juliya, na Neere na taambɗoh ce ɓitiɓ, na Olimpas na ɓo'-Kooh ci nik na ɓa jen. \p \v 16 Kañɗohaat ŋ harmban ɗu, ɗu morgiɗkohee, wa hun na keeñ hooliɗ. Janguuciŋ Kiristaani jen ca ɗii kañiɗ ɗu. \s Dengoh ci mirndoh \p \v 17 Mi yii ñaah ɗu ɓaah ciŋ ngo, wortukaat ɓi na ɓekee ɗu saɓsukoh, ɓa muuƴɗee ɗu na jangɗoh ci ɗaloh na ci ɗu rahas. Usaat ɓa ! \v 18 Ɓooɓi mand ɗaa, ɓa na ñaamke Heɗ ɓoo Kiristaani haa, ɓa na ñaamke rook ciŋ ɓa. Ɓa na woye woo neɓiɗ, ɓa woyee in baahiɗ ŋ ɓooɓi po ɓa ñaañoh yunkaaɗiici. \p \v 19 Ɗu nak, ɓooɓi jen inhiɗ kerhiɗi ɗu kerhiɗ Heɗi ; ŋ neɓuuɗ ŋ ini kaɗ nga ɗu, waaye ŋ waaɗiɗ ne ɗu inhisoh ini kaɗ ŋ baahiɗ te ɗu hool ŋ ini kaɗ ŋ baahaaɗi. \v 20 Kooh yi na onohe jam hey pooksohe Seytaani maañaaɗi ŋ ooɓ kot ciŋ ɗu. Baahohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu nikaat na ɗu. \s Askohi \p \v 21 Timoote, huntohiŋ ngo ngaŋ pangki, yii kañiɗ ɗu, a yi na ɓaah ciŋ ngo Yawuut ci Lusiyus, Yasoon na Sosipateer. \v 22 Mi yi Tertiyus, yi fiis in ci Pool woo ŋ kaytii jen, mi yii kañiɗ ɗu ŋ tiikiŋ Heɗi. \v 23 Gayus yii kañiɗ ɗu. Mi yi Pool, ŋ dal ŋ kahan ce, ɓi Janguuni jen na name coh nga. Erasta, yi na taambkohe raak-raakiŋ kur-taahii, a yii kañiɗ ɗu, a yi na ɓaah ɓoo Kuwartus. [ \v 24 ]\f + \fr 16:24 \fr*\ft Ngaŋ Fiis ci maañiɗ ci, cum raak ayaanii : "Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa baahohaat ɗu jen ! Amiin !" Waaye Fiis ci uup woor ngaŋ ci maañiɗ ci ris woti raakɗi woo keem.\ft*\f* \s Kooh, a yi yakɗaah \b \q \v 25 A yakɗaah, \q Kooh yi min ndengiɗ kosiŋ ɗu ! \q Ineem weɗ woyu \q ŋ \w Yegɗohiŋ Muci\w*, \q wi mi na yegɗohe \q ŋ ini kaɗ ŋ Yeesu Kiristaa. \q Te wa hun na ini teeɓohu, \q wi ɗasɗasse, \q \v 26 waaye ɗiski wa nik, \q wa puliɗ jahran, \q te cuuɓ ci jen inhiɗuuɗa, \q taamboh ŋ Fiis ciŋ woosuuɗ ci. \q E Kooh yi genan gen, \q a yi nakohee ineem, \q ne cuuɓ ci jen min ɗe kerhiɗ \q taamboh ŋ kos. \q \v 27 Kooheem, a yi dong \q raak liiɓohaaɗ moɗiɗ, \q te a yi yakɗaah po faw \q taamboh ŋ Yeesu Kiristaa ! \b \q Amiin ! \b