\id GAL - Saafi-Saafi \ide UTF-8 \h Ɓi Galaat \toc3 Gal \toc2 Ɓi Galaat \toc1 Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi Galaat \mt Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi Galaat \is Rangsohaani \ip Pool ɓaahee ŋ Israayel ci, ŋ cuuɓiŋ Benyaamin.\x + \xt Ɓi Rom 11:1; Ɓi Filippi 3:5\xt*\x* A nikee \w \+tl Farisen\+tl*\w*.\x + \xt Tum ci 23:6; Ɓi Filippi 3:5\xt*\x* Ŋ finho \w Paantakot\w*, wi Janguuni camb ɓaatuk, a ɓaahee ŋ ɓi tolfiɗee kosiɗ ci.\x + \xt Tum ci 7:58–8:3\xt*\x* Waaye wa raakka mbeh, a cohha na Yeesu, a kossa\x + \xt Tum ci 9:1-30\xt*\x* po a nikka \w \+tl Apootar\+tl*\w* sah. Teerndiŋ "Tum ciŋ \tl Apootar\tl* ci" teeɓohiɗ pangkiŋ ɗe wi a nik \tl Apootar\tl* ini kooɗoh ŋ saar 13. \ip Ɗiski na woyse Galaat, ca kur laayiɗ nik nga, findi Añcos-Pisidi na Ikoñum na Listar.\x + \xt Tum ci 13:14–14:21\xt*\x* Kon Pool fiis kaɓɗohii ɓi kur laayiɗ. Ɓo' amb ne a fiis kaɓɗohii ŋ finho ɓaaɓiŋ ɗe yakki koc,\x + \xt Tum ci 13–14\xt*\x* wi a tufkiɗoh ɓi Jangu ngaŋ Galaat, waaye wa yooɓɗi inhu findi wa kaɗoh. Ŋ saar 2, aaya 1-10, raakiɗ kaɗiŋ ɗe ŋ Yerusalem a naandsuk. Wa miniɗ nik ne weɗ kaɗi nam naandsuku ŋ teerndiŋ Tum ciŋ Apootar ci, ŋ saar 11:27-30 na 12:25, mbaa wa raak ɗe cohɗi na ɓi Galaat paaɗ. Kon nik ne wa kaɗoh ɗaa ɗah, wa miniɗ nik ne a fiis kaɓɗohii ŋ harmban ɓaaɓiŋ ɗe yakki koc na wi kanakɗoh. \ip Pool fiisiɗ kaɓɗohii sagu ne, a kerheen ne raakiɗ ɓi ɓo' ɓi ɓekee ŋ haf ciŋ ɓi Galaat "yegɗoh muc wiiriis". A waaɗeeɗi ne ɓa faɗ kosi ɓa kos Yeesu, a woytoheeɗa ɓa. \iot Fiisi Pool kaɓɗoh ɓi Galaat kaɗtiɗoh an : \io1 - Pool kañɗiɗ ɓi Galaat te a teeɓiɗ ɓa ne a \tl Apootar\tl* \ior 1:1-5\ior* \io1 - "yegɗoh muc wiiriis" \ior 1:6-10\ior* \io1 - \w Yegɗohiŋ Muci\w* Pool na yegɗohe puloh ŋ Kooh \ior 1:11–2:10\ior* \io1 - Pool degiɗ Piyeer ŋ waas \ior 2:11-21\ior* \io1 - Teeɓoh ne Yegɗohiŋ Muci keeh \ior 3:1–4:7\ior* \io1 - Raak haf fu ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, waaye ŋ nakoh ci haa \ior 4:8–5:26\ior* \io1 - Nakoh pes ŋ waaɗ morom fu \ior 6:1-10\ior* \io1 - Dengkoh ci mirndoh \ior 6:11-18\ior* \c 1 \s Kañɗohi \p \v 1-2 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi Janguuciŋ Galaat, ñam Pool, \tl \+w Apootari|lemma="apootar"\+w*\tl* ɓo' woosɗi, yi ɓo' tufkiɗɗi, waaye a Yeesu \w Kiristaa\w* na Kooh Baabi woos so, Kooh yi hultiɗ ɗe. Mi na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci nik na so jen, ɓoo ɓii kañiɗ ɗu. \v 3 Kooh Baabiŋ ɓoo, baahohaat ɗu, a on ɗu jam ; Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam ! \v 4 Yeesu Kiristaa, a yi eɗoh haf ce wuu bakaaɗ ciŋ ɓoo, ne a puliɗ ɓoo ŋ adinaani baahaaɗiinii, te weɗ ini Kooh Baabiŋ ɓoo waaɗ, \v 5 Kooh yi yakɗaah po faw ! Amiin ! \s Yegɗoh Muc yino dong raak \p \v 6 Ŋ feyuuɗ lool ŋ ini ɗu na are eɗ finho Yi ɓeeɗuk ɗu ngaŋ baahohiŋ Kiristaani, po ɗu kee taambɗa "yegɗoh muc" wiiriis. \v 7 Keeh-keeh, yegɗoh muc wiiriis raakɗi. Raak ɓooɓi na yahrohe liiɓ ciŋ ɗu, ɓa waaɗ ɓoƴsoh \w Yegɗohiŋ Muci\w*, wi kaɗ ŋ Kiristaani. \v 8 Waaye ali ɓo' nga ɓoo wala malaaka puloh Eel ci sah woo ɗu yegɗoh muc wiiriis, ɗalohiɗ na wi ɓoo woo ɗu ɗah, a alku'aat ! \v 9 Ɓoo woyeena, te mi yii woyisa : Ɓo' woo ɗu yegɗoh muc ɗalohiɗ na wi ɗu rahas ɗah, a alku'aat ! \v 10 Andi mi na waake ne ɓooɓi neɓu nga so ? Wala mi na waake ne Kooh neɓu nga so ? Andi mi na waake ini neɓ ɓooɓi ? Ŋ waakeen ini neɓ ɓooɓi poyi ɗah, ŋ heeɗi nike \w ñaamiŋ|lemma="ñaam"\w* Kiristaani. \s Findi Pool nikoh \tl Apootar\tl* \p \v 11 Ɓaah ciŋ ngo, mi yii inhiɗ ɗu ne Yegɗohiŋ Muci ŋ yegɗoh, wa liiɓ ɓo' haa, \v 12 mi ŋ haf fo ŋ rahsohɗi wa ŋ ɓo' te ɓo' jangiɗɗi so wa, waaye Yeesu Kiristaa a yi teeɓ po wa. \p \v 13 Ɗu kerhiɗ findi ŋ mandee ɗeɓgaan, wa ŋ nik ŋ waasiŋ Yawuut ci : Ŋ meeɗ meeɗ tolfiɗ ɓi Janguuniŋ Kooh tolfiɗ miskiɗ ne ŋ ɗumba. \v 14 Ŋ waasiŋ Yawuut ci, ñam saandee ɓo' laayiɗ ŋ gomal ciŋ ngo, ñam uupee ɓa sawar ŋ mbaah ciŋ caac ciŋ ɓoo. \p \v 15 Waaye ŋ baahohiŋ Kooh, a waɗkiɗ to wa ŋ nik ŋ rookaŋ yaay ɓoo, a ɓeeɗukka so ne ŋ pangkiɗ ɗe. Wa wa neɓ ɗe, \v 16 a teeɓiɗ to \w Kuɓkiŋ ɗe|lemma="Kuɓkiŋ Kooh"\w* ne ŋ woo ɓi nikɗi Yawuut Yegɗohiŋ Muci ŋ ini kaɗ nga ɗe. Ŋ ineem, ŋ meekisɗi ali ɓo', \v 17 ŋ kaɗɗi sah Yerusalem ne ŋ marak ɓi koc co nik \tl Apootar\tl*, ŋ jaar kaɗ Arabi, ŋ dokukka Damas. \p \v 18 Wa degga kiis kaahay, ŋ kaɗta Yerusalem ne ŋ inhoh na Piyeer, ŋ nikka ɗiskaŋ ɗe neeh ndaŋkiyaah na yatuus (15). \v 19 Waaye ŋ hotɗi ali \tl Apootar\tl* wiiriis, ɗal Saak, taambɗoh Heɗi. \v 20 Ini ŋ fiisiɗ ɗu weem, Kooh yi tiimb mbo inhiɗ ne ŋ leyɗi. \p \v 21 Ƴutta ŋ kaɗta kur caŋ Siri na Silisi. \v 22 Ŋ ini kaɗ ŋ ɓi Janguuciŋ Kiristaani nik ŋ Yudee, ɓa inheeɗi so. \v 23 Ɓa kerhee ɓooɓi woyee rek ne : « Ƴaari meeɗ ɓoo tolfiɗ, a na yegɗohe kotii Yegɗohiŋ Muci ŋ ini kaɗ ŋ kosi a jeemee yahroh. » \v 24 Ɓa yakiɗta Kooh ŋ ini kaɗ nga so. \c 2 \s Pool na \tl Apootar\tl* ci ɓinooɓi \p \v 1 Wa wa deg kiis ndaŋkiyaah na kiis nikiis (14), ŋ dokukka Yerusalem, mi na Barnabaas, ŋ nammba ɓayndoh ɓaah ɓoo Tit. \v 2 Ŋ kaɗta nga laam e Kooh teeɓee so ne ŋ joyiɗa tum. Ŋ teeɓpa ɓa \w Yegɗohiŋ Muci\w*, wi ŋ woo ɓi nikɗi Yawuut ; ŋ ɗaayee na ɓooɓa uupee eɗu cir, ŋ woosa ɓa wa, ŋ waaɗeeɗi ne pangkiŋ ngo wotɓa na woti nik ɓarang ɓarang. \p \v 3 Waaye wa jam dong raakee, Tit sah, yi hunee na so, a nikee \w Gerek\w*, te Gerek ci na nguɗkeeɗi. Moona ɓa wooɗi ɗe ne a \w nguɗuk\w*. \v 4 Hanaa ɓi woyee ne ɓa ɓaah ciŋ ɓoo te ɓa nikɗaa, ɓi ɗembee aassa ŋ ɗooƴ ɓoo ne ɓa marak raaki ɓoo raak haf ɓoo ŋ niki ɓoo nik ŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* Yeesu ; ɓa tumee ineem ne ɓa tonduk nga, ɓa tum ɓoo \w ñaam\w*. \v 5 Ɓoo teyɗukiɗɗi ɓa wa waas yino, ɓoo waaɗee ne keeh kiŋ Yegɗohiŋ Muci ris nga ɗu. \p \v 6 Ini kaɗ ŋ ɓi ambsee findi ɓooɓi uup eɗu cir - tiik nu ɓa mineen raak ɗah, wa bugulɗi so, Kooh na markeeɗi ŋ ɓoyi ŋ findi a mand ! - Ɓooɓi eɗu cir ɓeem, ɓa degɗi so ali in. \v 7-9 Saak na Piyeer na Saaŋ kay hot hot ne ŋ dengkohuuɗ ne ŋ woo ɓi nikɗi Yawuut Yegɗohiŋ Muci, findi Piyeer dengkohu ne a woo Yawuut ci Yegɗohiŋ Muci. Laam, Yi na ambohe Piyeer ŋ \tl \+w ki'apootarkiŋ|lemma="apootar"\+w*\tl* ɗe ŋ Yawuut ci, a yi nam mbo amboh ŋ \tl ki'apootarkiŋ\tl* ngo ŋ ɓi nikɗi Yawuut. Wa ɓa hot baahohi ŋ baahohu, ɓeɗ ɓi ambsee findi ɓi adgoh Janguuni, ɓa eɗta ɓoo yaah, mi na Barnabaas, ne ɓoo nik yino na ɓa. Ɓoo kerhiɗohha ne ɓoo hey kaɗe ŋ ɓi nikɗi Yawuut, ɓeɗ ɓa kaɗ ŋ Yawuut ci ; \v 10 ɓa nakee ɓoo dong ne ɓoo faɗoh nof ñakiɗ ci, te ineem, mi yii tuma poyi keeh-keeh. \s Pool woytohiɗ Piyeer \p \v 11 Waaye wa Piyeer hay Añcos, ŋ woo ɗe jahran ne ŋ hunɗi ŋ tumohaaɗiŋ ɗe, sagu ne a nikeeɗi ŋ keeh. \v 12 Laam, bala ɓi ɓo' ɓaah ŋ ɓi Saak hayan ɗah, a meeɗ meeɗ ɓaah kañam na kosiɗ ci nikɗi Yawuut ; waaye wa ɓa ree, a cammba nooksuk, a ñamisɗi na ɓa, sagu neƴƴoh Yawuut ci kosiɗ ci risee taambiɗ mbaah ciŋ ɓa. \v 13 Yawuut ci kosiɗ ci ɓinooɓi hunnda na Piyeer ŋ naafeehaakiŋ ɗe, po ɓa kaɓpaa sah Barnabaas. \p \v 14 Waaye, wa ŋ hot ne ɓa kooɗɗi waas yurhiɗ, wi hun na keeh kiŋ Yegɗohiŋ Muci, ŋ woosa Piyeer ŋ fiki kosiɗ ci jen ne : « Fu yi Yawuut, fu na pese findi ɓi ɓaah ŋ cuuɓ ci cinooci, waaye findi Yawuut haa. Fu min na hiiroh kosiɗ ciŋ cuuɓ ci cinooci ne ɓa pes findi Yawuut ? \p \v 15 Ɓoo rimuk Yawuut, ɓoo ɓaahɗi ŋ cuuɓ ci cinooci na bakaaɗe. \v 16 Waaye ɓoo inhiɗ ne Kooh na ambeeɗi ɓo' findi yurhiɗ taamboh ŋ tum in ci \w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* nakoh, waaye taamboh ŋ kosi a kos Yeesu Kiristaa. Ɓoo ŋ haf ɓoo, ɓoo namiɗ kos Kiristaani Yeesu findi ɓi nikɗi Yawuut, ne ɓoo onu kiyurhi puloh ŋ kosi ɓoo kos ɗe. Wa pulohɗi ŋ taambiɗ nakoh ciŋ waasi, laam Kooh ambanɗi ali ɓo' findi yurhiɗ sagu taambiɗ ini waasi nakoh. \p \v 17 Waaye, nik ne ɓoo na waake onu kiyurah ŋ niki ɓoo nik ŋ Kiristaani ɗah, wa na teeɓohe ne ɓoo nam nik bakaaɗoh. Andi ineem tokis ne Kiristaani na pangkiɗe bakaaɗ ? Muk ! \v 18 Ŋ tufkiɗissee nakoh ciŋ waasi ŋ faɗee ɗah, ŋ ineem mi na teeɓohe ne mi na ɗale waas. \p \v 19 Laam waasi tahiɗ po ŋ ini kaɗ nga, ŋ kaaniɗ, ne ŋ min pes wuu Kooh. Ŋ daaƴuuɗ ŋ kurwaana na Kiristaani. \v 20 A mi na pese kotii haa, a Kiristaani na pese nga so. Kipes kiŋ ɓoyi ŋ nikoh, mi na pesee wa na kos \w Kuɓkiŋ Kooh\w*, yi waaɗ to, po a eɗohha haf ce wuu so. \p \v 21 Ɗu hotiɗ ne mi na heefeeɗi baahohiŋ Kooh ; nikee ne taambiɗ waasi na tahe ɓo' ambu findi yurhiɗ ŋ fiki Kooh ɗah, kon Kiristaani kaan ŋ ɓarang ɓarang. » \c 3 \s Naandi ɓi Galaat naand \p \v 1 Cey ɗu ɓi Galaat, e ɗu naand ! Ya ɓa honjom ɗu ? Te ŋ hot ɗu teeɓuuɗ, findi nataal, Yeesu \w Kiristaa\w* daaƴuuɗ ŋ kurwaa. \v 2 Inii dong weɗ ŋ waaɗ ne ɗu lof fo nga : Andi taambiɗ nakoh ciŋ waasi weɗ tah ɗu rahas \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* wala ɗu kerah \w Yegɗohiŋ Muci\w*, ɗu kossa weɗ tah ? \v 3 Ɗu naandoha naandoh jen e ? Ɗu camb na Fuuɗsi po ƴut, ɗu kee reehɗoha kotii na tumohaaɗ ciŋ ɗu haf ɗu e ? \v 4 In ci ɗu jang ŋ taamb-taamb ciŋ ɗu jen, ca ɓarang ɓarang e ? Wa minɗi nik ɓarang ɓarang kay ! \v 5 Yi eɗ ɗu Fuuɗsi te a tumee ŋ ɗooƴ ɗu in feyohiɗ, andi a na tume ineem taamboh ŋ tiindohaaɗ ciŋ waasi wala ŋ kosi ɗu kos Yegɗohiŋ Muci ɗu kerah ? \s Kuɓuuciŋ Ibrahiima taamboh ŋ kos, ɓeɗ rahas barkeeni \p \v 6 Marka Ibrahiima rek ; fiis ci woo ne : « Ibrahiima kossa Kooh, weɗ tah a ambuusa ne a ɓo' yurhiɗ. »\x + \xo 3:6 \xo*\xt Camba 15:6\xt*\x* \v 7 Kon inhaat inii : Ɓi kos Kooh, ɓeɗ ambu findi kuɓu Ibrahiima. \v 8 Fiis ci woyeen ne Kooh hey one ɓi nikɗi Yawuut kiyurah taamboh ŋ kos, ca nameen woo Ibrahiima ne Yegɗohiŋ Muci hey haye, an : « Cuuɓ ci jen raakohan barke saguufu. »\x + \xo 3:8 \xo*\xt Camba 12:3 \xt*\x* \v 9 Tahha po ɓi kos na barke'ɗasse na Ibrahiima, yi kos. \p \v 10 Yaa nu gaƴuk ŋ tum nakoh ciŋ waasi ɗah, a alku'iɗ, laam wa fiisuuɗ ne : « Yaa nu genɗi tum in ci fiisu ŋ teerndiŋ waasi jen ɗah, a alku'iɗ ! »\x + \xo 3:10 \xo*\xt Rohƴiɗi 27:26\xt*\x* \v 11 Wa raakɗi laam-laam, ali ɓo' raakɗi kiyurah ŋ fiki Kooh taamboh ŋ tum nakoh ciŋ waasi, laam Fiis ci woo ne : « Yaa nu yurah ɗah, pesohan kosi a kos. »\x + \xo 3:11 \xo*\xt Habakuk 2:4 \xt*\x* \v 12 Waaye ɓoyi gaƴuk ŋ taambiɗ nakoh ciŋ waasi, a gaƴukɗi ŋ kos ; e Fiis ci woo ne : « Yaa nu taambiɗ nakoh ceem ɗah, ceɗ a pesohan. »\x + \xo 3:12 \xo*\xt Lewiici 18:5\xt*\x* \p \v 13 Waaye Kiristaani pulɗiɗ ɓoo ŋ alki ɓoo joyee alku sagu waasi, a teyɗukka alku wuu ɓoo, laam wa fiisuuɗ ne : « Yaa nu liku ŋ ndooɗ ɗah, a alku alku. »\x + \xo 3:13 \xo*\xt Rohƴiɗi 21:23\xt*\x* \v 14 Ŋ ineem, ɓi nikɗi Yawuut raakoh barkeeni Ibrahiima gapse taamboh ŋ Yeesu Kiristaa. Te ɓoo jen, ɓoo taamboh ŋ kos, ɓoo rahassa Fuuɗsi Hoolohngaani Kooh gapoh. \s Nakoh ciŋ waasi, ca minɗi nihis gapohi \p \v 15 Ɓaah ciŋ ngo, mi na woye findi ɓo' na woyohe : Ɓo' sah, a hee kurkohe nga, a dengkoh finhooce po ƴut ɗah, ali ɓo' minɗaa nihis wala a ɓaat in nga. \v 16 Kooh raakiɗ ini a gap Ibrahiima na tisohiŋ\f + \fr 3:16 \fr*\ft Marka teerndiŋ \ft*\xt Camba 13:15\xt*. Ɓoo marak ŋ teerndiŋ Camba ɗah, ɓoo na hote ne wa fiisu "ɓi rimkoh nga ɗe". Waaye ŋ peɗeem heber, wa fiisu "tisohiŋ ɗe". Wa woo nooɗiɗ. Wa tokis "ɓi rimkoh nga ɗe", waaye wa namee waaɗ woo ne a ɓo' yino dong, Kiristaani.\f* ɗe. Te sah, ɓo' miniɗ hot ne, wa wooɗi "tisoh ciŋ ɗe", waaye "tisohiŋ ɗe". Kon, wa yino dong, te tisoheem, a Kiristaani. \v 17 Inii weɗ ŋ waaɗ woo : Kooh tufkiɗiɗ ambtiɗohiŋ ɗe po ƴutiɗ in maañiɗ, wa yakohiɗ \w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* kiis teemet-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (430), kon waasi minɗaa nihis po gapohi kee nika ɓarang ɓarang. \v 18 Ini ɓoo joy lam pulohee ŋ taambiɗ nakoh ciŋ waasi ɗah, wa heeɗi pulohisse ŋ gapohi ; te moona, e gapohi on Ibrahiima ini Kooh baahoh ɗe. \s Waasi etohu ye ? \p \v 19 Kon waasi etohu ye ? Wa ɓaatsee ŋ gapohi ne wa teeɓohee ɗal ci po findi seti gapu hayohan ; Kooh deg ineem ŋ yaah ɓoyi nikee ŋ harmban ce na ɓooɓi, taamboh ŋ malaakaaci. \v 20 Wa Kooh na gape Ibrahiima, a nikee kiik ce. A etoheeɗi ne ɓo' nik ŋ harmban ce na in wiiriis. \p \v 21 Kon andi waasi hunɗi na gapoh ciŋ Kooh ? Aha'kay ! Nikee ne ɓo' rahsiɗ nakoh miniɗ on ɓo' kipes ɗah, kon ee, taambiɗ waas heen mine on ɓo' kiyurah ŋ fiki Kooh. \v 22 Waaye wa na kaɗoheeɗi ɗaa, laam Fiis ci teeɓohiɗ ne bakaaɗ degiɗ ɓooɓi jen yaah, wa rannga ɓa. Ineem raakiɗ ne ɓi kos min rahas ini gapohse taamboh ŋ kosi ɓa kos Yeesu Kiristaa. \p \v 23 Bala kosi hayan, ɓoo nikee ambuuɗ, waasi taƴca ɓoo ne ɓoo sek mbehi kosi teeɓohsan. \v 24 Waasi weɗ nikee niiɗohiŋ ɓoo, wa ɓendeeɗa ɓoo ŋ Kiristaa, ne ɓoo taamboh ŋ kosi, ɓoo onu kiyurah. \v 25 Wi kosi hay, niiɗoh yilfisɗi ɓoo. \p \v 26 Ɗu jen, kosi tahiɗ po ɗu kuɓu Kooh ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu. \v 27 Ɗu ɓi ɓoktu ŋ Kiristaani jen, ɗu ɓekkiɗ mandohaaɗiŋ ɗe findi kulɓa. \v 28 Wa Yawuut haa, wa nikaaɗi Yawuut haa, wa \w ñaam\w* haa, wa raakiɗ haf ce haa, wa ƴaar haa, wa ɓitiɓ haa, ɗu jen ɗu yino ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu. \v 29 Nik ne ɗu ɓaah ŋ Kiristaani ɗah, ɗu ɓaah ŋ ɓi rimkoh ŋ Ibrahiima, te ɗu hey lame findi wa gapohu. \c 4 \s Ɓoo nikisɗi ñaam, ɓoo kuɓu \p \v 1 Te inii weɗ ŋ woo : Lamohi, feeh a komaaki ƴin ɗah, a na \w ñaami|lemma="ñaam"\w*, ɓa ɗalohɗi ali in, ali nik ne sah, a yi raak lamaahi jen. \v 2 A na nike ŋ yaah ɓooɓi na taambkohee ɗe na raak-raak kiŋ ɗe po ŋ jamanooni baabi woyoha. \v 3 Wa mand ɗaa nga ɓoo. Wa ɓoo nik ƴin, ɓoo nikee ñaam ciŋ in ci na tiindɗe Adina. \p \v 4 Waaye wi jamanooniŋ wa ree, Kooh woossa \w Kuɓkiŋ ɗe|lemma="Kuɓkiŋ Kooh"\w*, yi rimkoh ŋ ɓitiɓ, te wi a rimuk, a \w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* yilfee ɗe, \v 5 ne a on ɓi waasi yilif, ɓa raak haf ɓa. Jaar ɓoo nik kuɓuuciŋ Kooh. \v 6 Ini teeɓoh ne ɗu kuɓu Kooh weɗ woosi a woos \w Fuuɗsiŋ Kuɓkiŋ ɗe|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* ŋ keeñ ciŋ ɓoo, yi na tahe ɓoo woo an : « \tl Abba\tl* ! Baab ! » \v 7 Ŋ ineem, fu nikisɗi ñaam, fu kuɓu ; te nik ne fu kuɓu ɗah, fu hey rahse in ci Kooh gap kuɓuuciŋ ɗe. \s Pool jaahɗiɗ ŋ mandohaaɗiŋ ɓi Galaat \p \v 8 Ɗeɓgaan, ɗu inheeɗi Kooh, ɗu nikee ñaam ciŋ kooh ci nikaaɗiici. \v 9 Waaye ɗiski wa nik ɗu inhiɗ Kooh - te ini uup raak njiriñ sah, weɗ ne Kooh inhohiɗ na ɗu - ɗu min na wiirkoh ŋ in ci na tiindɗe Adina, ci raakaaɗi hatil na njiriñ ceem, po ɗu waaɗee nikis ñaam ciŋ ca ? \v 10 Ɗu ɓii yakiɗ ɓi mbeh, na ɓi caɓin na ɓi kiis na ɓi jamano, ɗu liiɓ haa ne ɗu joya joy tum ! \v 11 Ŋ neƴƴohiɗ ne yaaɓi ŋ yaaɓee nga ɗu jen nik ɓarang ɓarang. \p \v 12 Ŋ kiim ɗu wa kiim ɓaah ciŋ ngo, mandaat na so, findi ŋ mandee na ɗu wa ŋ nik na ɗu. Ɗu ɗalɗi so waas yino. \v 13 Ɗu inhiɗa, a kosaay ɓayee so nga ɗu wa ŋ koc ɗu woo \w Yegɗohiŋ Muci\w*. \v 14 Moona kosaay keem mineen tah po ɗu heef fo, wala ɗu sepeƴnuk ko, waaye ɗu tumɗaa ; ɗu teyɗuk ko teyɗuk moɗoɗ po haa ŋ malaaka, po haa ñam \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* Yeesu. \v 15 Waam, ɗu sumeen ! Mi yii seede ne wa mineen nik ɗah, ɗu heen nihse has ciŋ ɗu, ɗu eɗ to ca. Wa ye rahas ɗu ŋ harmbani ? \p \v 16 Ini ŋ woo ɗu keeh joyiɗ tah po ŋ nik sangiɗiŋ ɗu e ? \v 17 Ɓooɓi sawar nga ɗu ɓeem, liiɓohaaɗ ciŋ ɓa baahɗi. Ɓa waaɗ ɗu saɓsoh na ɓoo, ne ɗu sawar nga ɓa. \v 18 Wa in baahiɗ ne ɗu gen raak ɓooɓi sawaran nga ɗu, ali ŋ nikɗi nga sah, waaye wa nikaat ne a in baahiɗ taha kuruk. \p \v 19 Kuɓuuciŋ ngo, ɗu tahiɗ po mi yii raakis miskiɗ findi ɓitɓi na ɓasle, te wa genan gen po mbaɗna mandohaaɗiŋ Kiristaani rimkan nga ɗu. \v 20 Ŋ mineen ɗah, ŋ hee nikee ŋ ɗooƴ ɗu kotii, ne ŋ uup min woo na ɗu baahiɗ, laam, ŋ inhisɗi findi ŋ tuman na ɗu. \s Kuɓu ñaam na kuɓu gor \p \v 21 Woyaat to, ɗu ɓi waaɗ ne waasiŋ Musaa yilif ɗu, ɗu kerahɗi ini waasi na woye e ? \v 22 Wa woo ne Ibrahiima raakee kuɓu kanak, yinni rimkoh ŋ ñaam, yinoori rimkohha ŋ gor.\x + \xo 4:22 \xo*\xt Camba 16; 17; 21\xt*\x* \v 23 Waaye yi ñaami rim, a rimuk findi ɓo' na rimkohe, te yi gori rim, a rimuk ŋ gapohiŋ Kooh. \v 24 Ineem raakiɗ ini wa waaɗ woo : Ɓitiɓ ci kanak ceem ɓa nikiɗ findi \w ambtiɗoh kanak|lemma="Ambtiɗohi Koc na wi Asi"\w*. Yinoori, a yi ambtiɗohi tufkiɗohu tangooraŋ Sinaay,\x + \xo 4:24 \xo*\xt Pula 19; 20\xt*\x* a na rime ñaam, a yi Haajara. \v 25 Haajara yeem, a yi tangooraŋ Sinaay, wa nik ŋ Arabi - te a yi nam nik Yerusalemi woti-woti, wa ñaam, wa na kuɓuuciŋ wa jen. \v 26 Waaye Yerusalemaŋ ɗafka raakiɗ haf wa, te weɗ yaayiŋ ɓoo. \m \v 27 Wa fiisuuɗ ne : \q « Suma, fu yi ɓitɓi jaasir, \q fu yi raakɗi kuɓu ! \q Leehka sagu sum, \q fu yi moosɗi yegoh \q miskiɗ ciŋ ɓasil ! \q Kuɓuuciŋ ɓitɓi faɗu \q ɓeɗ uupan laay \q ɓiŋ ɓitɓi nik na ƴaar ce. »\x + \xo 4:27 \xo*\xt Esayi 54:1\xt*\x* \m \v 28 Ini kaɗ nga ɗu, ɓaah ciŋ ngo, ɗu kuɓuuciŋ gapohi findi Isaahha. \v 29 Waaye ŋ jamanoonaam, kuɓki rimuk findi ɓo' na rimkohe, meeɗeen tolfiɗ yi rimuk ŋ tumohaaɗ ciŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, te wa mand ɗaa woti. \v 30 Waaye Fiis ci woo ye nga ? Ca woo ne : « Aaña ñaami na kuɓkiŋ ɗe, laam, kuɓkiŋ ñaami joyɗi lam na kuɓkiŋ gori. »\x + \xo 4:30 \xo*\xt Camba 21:10\xt*\x* \v 31 Mbaa ɓaah ciŋ ngo, ɓoo kuɓu ñaam haa, ɓoo kuɓu gor. \c 5 \s Kinaat dokkis ɗu nikis ñaam \p \v 1 \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* naafiɗ ɓoo ne ɓoo raak haf ɓoo. Kon, ndengɗukaat, te kinaat dokkis ɗu nikis \w ñaam\w*. \v 2 Sikɗukaat to ! Mi yi Pool, ñam na woyee ɗu wa : Ɗu teyɗuk \w nguɗu|lemma="nguɗuk"\w* ɗah, Kiristaani heyɗi ɗu raakɗisse njiriñ. \v 3 Te mi woytohis ɓo' nu teyɗuk nguɗu ɗah : Ɓoyeem inhaat ne a joy joy taambiɗ nakoh ciŋ waasi findi ca hend jen. \v 4 Ɗu ɓi na waake kiyurah taamboh ŋ nakoh ciŋ waasi, ɗu saɓsohuuɗ na Kiristaani ; ɗu ñakiɗ baahohiŋ Kooh. \p \v 5 Ɓoo nak, e \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* on ɓoo oolki ɓoo ooluk ne Kooh hey ɓoo one kiyurah taamboh ŋ kosi ɓoo kos, te ɓoo ɓii seka na seesuk. \v 6 Ini raak njiriñ ngaŋ ɓi nik ŋ Kiristaani Yeesu, wa nguɗuk haa, wa nguɗkaaɗi haa, wa kosi na tume sagu waaɗoh. \p \v 7 Ɗu nikee ŋ waas baahiɗ ! Ya ɓa tufkiɗ ɗu, po a hondohha ɗu kerhiɗ keeh ki ? \v 8 Ini ɓek ɗu ŋ inii pulohɗi ŋ Kooh yi ɓeeɗuk ɗu. \v 9 Findi wa na woyohse : Lawiir ƴissuut na guufɗe muni jen. \v 10 Mi, ŋ oolkiɗ ɗu, ŋ niki ɓoo nik ŋ Heɗi. Ŋ inhiɗ ne ɗu hunan na so. Waaye ɓoyi yahroh hel ciŋ ɗu, ɓo' nu a min ki nik ɗah, Kooh hey ɗe wa wirnde. \v 11 Ɓaah ciŋ ngo, ini kaɗ nga so, nikee ne ŋ ris ɓeeɗkoh nguɗuk ɗah, kon, ŋ heeɗi tolfiɗasse poyi. Mbaa, yegɗohi mi na yegɗohe kakaan kiŋ Kiristaani ŋ kurwaana, heeɗi kafndisse ali ɓo' ! \v 12 Ɓi na ɓaye ɗuuɗ ŋ ɗooƴ ɗu, cey, ɓa mineen nguɗuk po ɓa ɓuc haf ɓa ɗah ! \s Fuuɗsi Hoolohngaani na taambiɗ kiñin \p \v 13 Ɗu nak, ɓaah ciŋ ngo, Kooh ɓeeɗkiɗ ɗu ne ɗu raak haf ɗu ; waaye kinaat tonduk ŋ ineem, ɗu taambɗee kiñin ciŋ ɗu ; yaa nu nga ɗu ɗah, waaɗi a waaɗ morom ce tahaat po a taambkohee ɗe. \v 14 Nakoh ciŋ waasi jen, ɓo' miniɗ ca rohƴiɗ ŋ woo yino, an : « Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. »\x + \xo 5:14 \xo*\xt Lewiici 19:18; Luk 10:25-37\xt*\x* \v 15 Waaye ɗu ɗoɓtiɗohe, ɗu sifiñsohtiɗohee ɗah, wortukaat yahrohtiɗoh. \p \v 16 Inii weɗ ŋ woo : Pesohaat Fuuɗsi Hoolohngaani, mbaa ɗu taambɗanɗi kiñin ciŋ ɗu. \v 17 Laam, ɓoo taambiɗ kiñin ciŋ ɓoo ɗah, in ci ɓoo waaɗ na ci Fuuɗsi waaɗ suftiɗkoh suftiɗkoh ; waaɗ-waaɗ ci kanak ci suftiɗkoh suftiɗkoh, po ɗu na tumeeɗi ini ɗu waaɗ. \v 18 Waaye ɗu faɗ Fuuɗsi, a adgiɗ ɗu ɗah, nakoh ciŋ waasi yilifɗi ɗu. \p \v 19 Ɓooɓi jen inhiɗ ini taambiɗ kiñin na rime : Faankoh sangohuuɗ, usɓiɗ haf fu, cakaay, \v 20 ñaamuk kooh ci nikaaɗiici, honjomoh, sangtiɗoh, lahtoh, siisoh, yooɓ ayruk, nook ŋ haf fu, saɓsoh ɓo', ɓek kerhiɗohaaɗi ŋ mboolo, \v 21 siis, [apoh,] laar, mbuumbaay na in ci mand na ca. Findi ŋ woytohee ɗu, mi yii woytohis ɗu : Ɓooɓi na tume in ceem, ɓa raakanɗi ɓak ŋ Nguuriŋ-Kooh. \p \v 22 Waaye ini Fuuɗsi na rime ŋ ɓoyi, weɗ in cii : Waaɗoh, sum, jam, min muñ seke, baah, haltukoh, car oolku, \v 23 nik ɓo' soosiɗ, min amb haf fu ; ali waas sangɗi in ceem. \v 24 Ɓi ɓaah ŋ Kiristaani Yeesu nak, ɓa daaƴiɗ ŋ kurwaa ini meeɗ ɓa ɓek ŋ taambiɗ kiñin ciŋ ɓa na waaɗ-waaɗ ciŋ ɓa na maɗ-maɗ ciŋ ɓa. \p \v 25 Ɓoo pesohee Fuuɗsi ɗah, ɓoo namaat taambiɗ Fuuɗsi. \v 26 Ɓoo kinaat hotsiɗuk ; ɓoo faɗaat waak lahtoh, ɓoo kinaat siisoh. \c 6 \s Ɓaatɗoha morom fu \p \v 1 Ɓaah ciŋ ngo, ɓo' telu tumee ini yurahɗi ɗah, ɗu ɓi na pesohe \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, ɓaatɗohaat ɗe po a dokuk ŋ waas, wa hun na woo soosiɗ. Te yaa nu nga ɗu ɗah, marak haf ce baahiɗ po a namuu kafnduk. \v 2 Yaa nu nga ɗah raankohaat morom ce ɓitki a ɓituk. Ɗu tuma ɗah, ɗu mitiɗ waasiŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*. \v 3 Yi amb ne a yi uupiɗ njiriñ, te a ali in haa, a na leye haf ce. \v 4 Yaa nu nga markisaat ini a na tume, a hot ini neɓ ɗe nga ɗah, a neɓsaat, waaye a ɓeesuu wa ŋ ɓinooɓi ; \v 5 in nu ɓo' tum ɗah, a tuma haf ce. \p \v 6 Yi na jangɗasse woo kiŋ Kooh, eɗaat yi na jangɗee ɗe ngaŋ baahiɗ ci a raak. \v 7 Kinaat lee haf ɗu ; Kooh na njembtasseeɗi. Ini ɓoyi sok, weɗ a nguɗan. \v 8 Yi sok wuu ini neɓ faaniŋ ɗe, nguɗan ini puloh ŋ neɓiɗ ciŋ faaniŋ ɗe, maanaam ɗumbu, waaye yi sok wuu Fuuɗsi Hoolohngaani, nguɗan ini puloh ŋ Fuuɗsi Hoolohngaani, maanaam kipes ki heyɗi reehe. \v 9 Ɓoo kinaat yaaɓ ŋ tum in baahiɗ, laam, ɓoo hey nguɗe ŋ jamanooniŋ wa, ne ɓoo faɗsukɗi nga ɗah. \v 10 Mbaa, ɓoo tumɗaat ɓooɓi jen in baahiɗ, ŋ woyisɗi ɗa ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci feeh ɓoo ɓii mina ɗah. \s Nakoh ci mirndoh na askohi \p \v 11 \sig Ɗu hotiɗ fiis ci yakak ci mi na fiisootee wuu ɗu na yaahiŋ ngo.\sig* \v 12 \sig Ɓi waaɗ hotaat to ŋ ini kaɗ ŋ in ci min hotu, findi ɓa hend jen, ɓeɗ ɓi na woyee ɗu ne ɗu \+w nguɗuk\+w*. Ɓa waaɗ in yino dong nga, weɗ ne ɓa sang tolfiɗu sagu kurwaaniŋ Kiristaani.\sig* \v 13 \sig Ɓeɗ ɓi nguɗuk, ŋ haf ɓa sah, ɓa taambiɗɗi \+w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\+w* \+w Musaa\+w* ; waaye ɓa waaɗ ne ɗu nguɗuk ne ɓa min yaksiɗuk nga.\sig* \p \v 14 \sig Waaye, ini kaɗ nga so, ŋ heyɗi waake muk yaksiɗkoha ŋ ali in wiiriis ɗal ŋ kurwaaniŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa. Sagu kurwaani, findi ŋ hotoh Adina, wa mand na ini daaƴu ŋ kurwaa, wa raakisɗi njiriñ nga so, te Adina na namee so hotoh ɗaa.\sig* \v 15 \sig Ini raak njiriñ, wa nguɗuk haa, wa nguɗkaaɗi haa, waaye nik feruuɗ as, weɗ raak njiriñ.\sig* \v 16 \sig Jam na yirmoh nikaat na ɓo' nu na taambɗe ini ŋ nakoh wii ɗah, ca nam nik na Israayeliŋ Kooh !\sig* \p \v 17 \sig Ini kooɗoh ndii, ali ɓo' kinaat to yaaɓiɗ ; mi, ŋ raak ŋ faaniŋ ngo muuy-gaañ ci teeɓoh ne ŋ ɓaah ŋ Yeesu.\sig* \p \v 18 \sig Ɓaah ciŋ ngo, baahohiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa nikaat na ɗu ! Amiin !\sig*