\id EXO - Saafi \ide UTF-8 \h Pula \toc3 Pul \toc2 Pula \toc1 Pula, teerndi kanakɗohiini ŋ Tawreet \mt Pula \mt2 Teerndi kanakɗohiini ŋ Tawreet \is Rangsohaani \ip Teerndi na woyse "Pula", wa na naandsuke pulaŋ Israayel Misra. Wa teerndi kanakɗoh ngaŋ teereeci yatuus ciŋ \tl Tawreetiŋ\tl* \w Musaa\w*, te teereeciŋ \tl Tawreeti\tl*, ceɗ teereeci koc ŋ Fiis ci Hooliɗ ci. \ip Teerndii teeku "Pula", wa na woye ŋ cambiŋ cuuɓiŋ Israayel. \ip Ŋ teerndiŋ "Camba", ɓoo hotiɗ ne ɓooɓi rimkoh ŋ Ibrahiima kaɗeeɗa po findi ɓa nikoh cuuɓ ŋ \w Misra\w*, cuuɓeem ɓeɗ Israayel ci. \ip Ŋ cambohaaniŋ "Pula", ɓi Misra tumeen cuuɓiŋ Israayel \w ñaam\w*. Teerndiŋ Pula na naandsuke findi Kooh mucɗoh ɓa ŋ ɓi Misra, na findi a ɓendoh ɓa ŋ kehƴa hulanga po Kanaan, wi Kooh gapee Ibrahiima. \ip A oniɗ ɓa kañam pesoha ŋ kehƴa hulanga, a tufkiɗta ambtiɗoh na ɓa. A eɗta ɓa ɓi nakoh, a jangiɗta ɓa findi \w Ɗiipi-na-Cohohse\w* joy haɓɗohu na findi ɓa \w seeƴkohan|lemma="seeƴuk"\w*. \iot Teerndiŋ Pula kaɗtiɗoh an : \io1 - Findi kipes kiŋ Israayel miskoh ŋ Misra \ior 1\ior* \io1 - Kooh kooɗkiɗiɗ \w Musaa\w* ne a adgoh \ior 2–4\ior* \io1 Israayel ci mucɗuuɗ \ior 5:1–15:21\ior* \io1 - Ɓaaɓa ŋ kehƴa hulanga ŋ ɓaatɗohiŋ Kooh \ior 15:22–18:27\ior* \io1 - Ambtiɗoh ŋ harmban Kooh na Israayel ci \ior 19–24\ior* \io1 - Jangɗoh ci kaɗ ŋ findi Ɗiipi-na-Cohohse joy haɓɗohu \ior 25–31\ior* \io1 - Israayel bakaaɗiɗ bakaaɗ yakak ŋ fiki Kooh \ior 32–34\ior* \io1 - Haɓɗaŋ Ɗiipi-na-Cohohse \ior 35–39\ior* \io1 - Nikiŋ Kooh ŋ ɗooƴ Ɗiipi-na-Cohohse \ior 40\ior* \c 1 \s Israayel ci tumuuɗ ñaam ŋ Misra \p \v 1-4 Cii ceɗ tiik ciŋ kuɓuuciŋ Israayel yi na woyse Yaŋhooɓa, ɓi hay na ɗe \w Misra\w* : Ruben, Simeyong, Lewi na Yudaa ; Issaakar, Sabuloon na Benyaamin ; Daan na Naftaali, Gaad na Aser ; yaa nu nga ɗah, na ɓi kahan ce. \v 5 Raak Yuusufa kuɓkiŋ Yaŋhooɓa yinoori nikee ŋ Misra. Ɓi kahan Yaŋhooɓa jen nikee ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70)\f + \fr 1:5 \fr*\ft Raakiɗ fiis ŋ fiis ci ɗeɓgaan ci woo ne ɓa nikee "ndaŋkiyaah-yasna-kanak na yatuus (75)".\ft*\f*. \v 6 Ŋ mirndaani Yuusufa kaannda, a yi na taambɗoh ciŋ ɗe na ɓooɓa ɓaahee na ɗe jamano jen. \v 7 Waaye Israayel ca nikka ɓasil, ɓa rimaatɗoheeɗa, ɓa ɓaatkeeɗa, po ɓa riiffa kur ka. \p \v 8 Wa kaɗeeɗa po buur wiiriis adgohha kur ka, raak ɗe inheeɗi in ŋ Yuusufa. \v 9 A woosa ɓooɓaŋ ɗe ne : « Markaat Israayel ci, ɓeɗ uup ɓoo laay, ɓa uupiɗta ɓoo hatil. \v 10 Hiñoh raak ɗah, ɓa miniɗ hun na ɓi sang ɓoo, ɓa ruuk ɓoo te ɓa pul kur ki, kon ɓoo tumohaat na liiɓoha po ɓa ɓaatkuu. » \v 11 Weɗi ɓi Misra degoh Israayel ca panguk miskiɗ, ɓa kooɗta ɓi ɓo' ne ɓa tumɗukohee Israayel ca ŋ pangkeem ngaŋ uup doole. Ɓa pangkeeɗa, po ɓa taɓahha Pitom na Ramses, ca nikka kur-taah ɗaakkoha pesoha ŋ tiikiŋ \w Firawnaana|lemma="Firawna"\w*, buuraŋ Misra. \v 12 Waaye findi ɓa uup ɓa tumɗukoh panguk miskiɗ ɗah, Israayel ca na uupohe ɓaatkoh ɗaa, ɓi Misra neƴƴohha ɓa keeh-keeh. \v 13 Ŋ ineem, ɓa uupeeɗa ɓa nga uup ñaamɗukoh. \v 14 Ɓa yahha kipes kiŋ ɓa na panguk miskiɗ, ɓa haɓɗiɗukoheeɗa ɓa muul na ɗok, ɓa guurɗukoheeɗa ɓa, ɓa añaandkoheeɗa ɓa na panguk nu nik ne wa miskiɗ ɗah. \p \v 15 Wa raakeen dooñoh kanak ngaŋ ɓaŋ Heber ca, yinoora teeksee Sifara ya tas teekuusa Puwa. \v 16 Buura nakka ɓa ne : « Ɗu tufkohee ɓitiɓ ciŋ Heber ci ne ɓa ɓaslee kotii ɗah, markaat baahiɗ, kuɓki nik ƴaar ɗah, apaat ɗe, a nik ɓitiɓ ɗah, faɗaat ɗe a pes. » \v 17 Waaye dooñoh ca nupeen Kooh, weɗ tah ɓa haɓiɗɗi ineem, ɓa faɗta kuɓuuca ƴaar ca, ɓa apɗi ɓa. \v 18 Weɗi buura ɓeeɗkoh ɓa, woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu tummba inii, ɗu faɗee kuɓuuci ƴaar ci ɓa pese ? » \v 19 Ɓa loffa ɗe ne : « Ɓitiɓ ciŋ Heber ci ɓa mandɗi na ɓiŋ Misra, ɓa ndeng ndeng. Bala dooñohi na ree ɗah, raakee ɓa raakiɗ kuɓu po ƴutiɗ. » \p \v 20 Kooh baahohha dooñoh ca, ŋ ineem Israayel ca uupeeɗa nga ɓaatuk, po ɓa nikka laayoh na laayoh. \v 21 Kooh tummba dooñoh ca ɓasil, ɓa raakka ɓi kuɓu ŋ kerhiɗi ɓa kerhiɗ ɗe. \v 22 Firawnaana nakka ɓooɓaŋ ɗe jen ne : « Israayel ci raak kuɓu a nik ƴaar ɗah, njafaat ɗe ŋ kaliŋ Niil ; a nik ɓitiɓ ɗah, faɗaat ɗe a pes. » \c 2 \s Raakuukaŋ Musaa na findi a mucoh \p \v 1 Raakeen ƴaar ŋ Heber ca, ɓaah ŋ cuuɓiŋ Lewi, a tokka ɓitiɓ ŋ cuuɓeem ; \v 2 ɓitɓeem ammba rook, a raakka kuɓu ƴaar, a hotta ne kuɓka moɗiɗ, a ɗasiɗta ɗe ini ree caɓin kaahay. \v 3 Wa kaɗta po a minisɗi ɗe ɗasiɗ, a ɓayya pañe teɗohuuɗ paangfi na woyse hapeel\f + \fr 2:3 \fr*\fq hapeel \fq*\ft : wa paangi njooliɗ wi na paare ŋ masuɓ.\ft*\f*, a reeffaa \tl godirong\tl* na daakaande, ne masuɓ aasuu nga, a ɓekka kuɓka nga, a ɗaakkaa ŋ hapeel ca paar ŋ masmaŋ sereendaŋ kalaŋ Niil. \v 4 Taambɗoh kuɓka, ya ɓitɓa, cangtiɗukka, a markeeɗa ini raakan. \p \v 5 Wa degga ƴissuut, kuɓkiŋ \w Firawnaana|lemma="Firawna"\w* ɓitɓa kaɗta ɓookka ŋ kala, huntoh caŋ ɗe ɓitiɓ ca tiindsukeeɗa ŋ sereendaŋ kala, a ƴokka pañe ŋ ɗooƴ paangiica, a woossa \w ñaamaŋ|lemma="ñaam"\w* ɗe ɓitɓa wa, a ɓayyaa. \v 6 Kuɓkiŋ Firawnaana kunissaa, a hotta kuɓu ƴaar ŋ ɗooƴa fuɗeeɗa. Kuɓka misikka ɗe, a woosa ne : « A ɓaah ŋ kuɓuuciŋ Heber ci. » \p \v 7 Wa taambɗoh kuɓka hot ineem, a woosa ɗe ne : « Fu ɗaas so de', andi fu waaɗiɗ ne ŋ kaɗ ɗa waakɗa ŋ Heber ci ɓitɓi na hee ɗa ɗe ɓapɗiɗe e ? » \v 8 A woosa ɗe ne : « Ee, kaɗa. » A kaɗta, a hayya na yaayiŋ kuɓka. \v 9 Kuɓkiŋ Firawnaana woosa yeem ne : « Ɓayaa ɗe, fu ɓapɗiɗee so ɗe, ŋ hey ɗa wirnde. » Ɓitɓa ɓayya ɗe, a ɓapɗeeɗa ɗe. \p \v 10 Wa kuɓka omb, a wikka kuɓkiŋ Firawnaana ɗe, yeem tummba ɗe kuɓkiŋ ɗe ; a woosa ne : « Ini ŋ nihsoh ɗe ŋ masuɓ tahiɗ po ŋ teekan ɗe Musaa\f + \fr 2:10 \fr*\ft Tiikiŋ "Musaa" reɓ mand na "nihis" ŋ peɗeem heber. Waaye tiiki namiɗ min puloh ŋ ɓi Misra.\ft*\f*. » \s Musaa apiɗ ƴaar nga ɓi Misra \p \v 11 Wa Musaa nik yakak, a kaɗta marka ɓaah caŋ ɗe Heber ca ; a hotta pangka ɓa degu, na findi wa miskoh ! A nammba hot ƴaar ɓaah ŋ ɓi \w Misra\w* laɓeeɗa ƴaar Heber laɓ miskiɗ. \v 12 Musaa marakka ndeem jen, a hotɗi ɓo', a laɓpa ƴaara genee Misra, a appa ɗe, a uummba fiɗaafiŋ ɗe ŋ merhey mi. \v 13 Kooh wiissa, a hayissa, a raakka Heber kanak hiñoheeɗa ; a woosa ƴaara tooñ ne : « Eh ! Wa ye tah fu laɓee ƴaari fu inah ne a ɗu ɓaah ? » \v 14 Waaye ƴaara loffa ɗe ne : « Ya ɓa tum ɗa kilifaaniŋ ɓoo na atte'ohiŋ ɓoo ? Fu waaɗ to nam ap findi fu apoh ƴaariŋ Misraaci e ? » Musaa inahha ne ina a tum inhuuɗ, a neƴƴohha. \v 15 Firawnaana kerahhaa, a waaɗta ɗe ap, waaye a saandohha kur kaŋ Majaan. \s Musaa ŋ kur kaŋ Majaan \p Wa Musaa ree Majaan, a ɓoof ŋ sero naac. \v 16 Waam \w seeƴkiɗohaŋ|lemma="seeƴkiɗoh"\w* Majaan raakeen kuɓu cafaƴ yasna-kanak. Ɓa kaɗta naaca, ɓa neyya hongol ca, ne ɓa aniɗ pe' ca na mbaal caŋ baab ɓa. \v 17 Waaye ɓi niiɗoh hayya, aannja ɓa na ɗoopaat caŋ ɓa. Weɗi Musaa kurkoh, hirippa ɓa, a anɗiɗta ɓa ɗoopaat ca. \p \v 18 Wa komaakca ɓitiɓ ca haad, Rewyel\f + \fr 2:18 \fr*\fq Rewyel \fq*\ft : a nikee seeƴkiɗoh ŋ Majaan ; a namissiɗ teeku Yetoro. Marka saar 3, aaya 1.\ft*\f* baab ɓa woosa ɓa ne : « Ca' ! Wa ye tah ɗu teella hay woti ? » \v 19 Ɓa loffa ɗe ne : « A ƴaar gen Misra a yi tos ɓoo ŋ niiɗoh ci, a yi neyiɗ ɓoo sah, a aniɗta ɓoo ɗoopaat ci. » \v 20 A woosa ɓa ne : « A nde ƴaara ? Wa ye tah ɗu faɗta ɗe ndaam ? Kaɗaat ɗu ɓeeɗkaa ɗe a ñam na ɓoo book ! » \p \v 21 Ŋ mirndaani Musaa teyɗukka nik ŋ kahan ƴaara, yeem onnda ɗe ɓitiɓ, kuɓkiŋ ɗe na woyse Sefora. \v 22 A raakka na ɗe kuɓu ƴaar, a woosa ne : « Ŋ genohaah ŋ kur jaambur. » Weɗ tah, a teekka kuɓka Geersom\f + \fr 2:22 \fr*\fq Geersom \fq*\ft Tiikiŋ "Geersom" na "genohaah" ceɗ mand ŋ peɗeem heber.\ft*\f*. \p \v 23 Musaa nikka ŋ Majaan in maañiɗ po buuraŋ Misra ŋ jamanoonaam kaannda. Israayel ca rissa ŋ ñaam kaŋ ɓa, ɓa iineeɗa, ɓa leehkeeɗa ; leehuk caŋ ɓa ne ɓa naafu, reesa ŋ Kooh. \v 24 Kooh kerahha ca, a naandsukka ambtiɗohiŋ ɗe na Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa. \v 25 A marakka ŋ Israayel ca, a inahha ini ɓa nikoh. \c 3 \s Kidga ƴina gile \p \v 1 Musaa nikka nga, a niiɗeeɗa pe' ca na mbaal caŋ payum ce ƴaar, Yetoro, \w seeƴkiɗohaŋ|lemma="seeƴkiɗoh"\w* Majaan. Raakka mbeh, a ɓayya ca ŋ finho kehƴa hulanga ngaŋ Horeb, ŋ tangooraŋ Kooh. \v 2 Ndaam, malaakaaniŋ Nikiɗi teeɓukka ɗe ŋ ɗooƴ jaal yongkaah, ŋ ɗooƴ kidig ƴin. Musaa hotta kidga ƴina gileeɗa waaye wa dohɗi. \v 3 A woosa ne : « Faɗa ŋ wel, ŋ kaɗ marka ina feyohɗeen po ŋ inah ini tah kidga ƴineen jaalee te wa dohɗi. » \p \v 4 Wa Nikiɗi hot ne Musaa weliɗ ne a kaɗa marka, a ɓeeɗkohha ɗe ŋ ɗooƴ kidga ƴina an : « Musaa ! Musaa ! » Musaa loffa ɗe ne : « Yoo. » \v 5 A woosa ɗe ne : « Kina reɓ ndii, wolsa ñafaɗ ciŋ ɗa, ɗiski fu tufuk wa keheƴ hooliɗ. » \v 6 A degga nga ne : « Ñam Koohiŋ baab ɗu, Koohiŋ Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa. » Musaa ɗasiɗta fikiiriŋ ɗe sagu kaañaaɗiina a kaañeeɗi marak Kooh. \p \v 7 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ŋ hotiɗ miskiɗi cuuɓi nik wiŋ ngo raak ŋ \w Misra\w*, ŋ kerhiɗ leehkiŋ ɓa sagu laɓ ciŋ ɓooɓi na torhiɗee ɓa. Ee, ŋ inhiɗ miskiɗiŋ ɓa. \v 8 Ŋ ruhsiɗ ne ŋ pulɗoh ɓa ngaŋ yaah ciŋ ɓi Misra, ŋ ɓay ɓa kur baahiɗ, angiɗ, wi fu inah ne wa riifɗiɗ na miis na kuum\f + \fr 3:8 \fr*\fqa kur riifɗiɗ na miis na kuum \fqa*\ft : tokis "kur laaɓiɗ, raakiɗ in".\ft*\f*. Wa nikka kur kaŋ ɓi Kanaan, na Hit ci, Amoor ci, Peris ci, Hiw ci na Yebuus ci. \v 9 Marka ! Leehuk ciŋ Israayel ci hayiɗ po nga so, te ŋ hotiɗ findi ɓi Misra na torhiɗohee ɓa. \v 10 Mbaa kaɗa ŋ \w Firawna\w* ! Pulɗa Israayel ci, cuuɓiŋ ngo ŋ ndaam. » \v 11 Musaa loffa Kooh ne : « Ñam ɓa, ne ŋ kaɗ ŋ Firawna, ne ŋ puliɗ Israayel ci Misra ? » \v 12 Kooh woosa ɗe ne : « Ŋ hey nike na ɗa, te ini na hee wa teeɓohe weɗ ne, fu puliɗ Israayel ci Misra ɗah, ɗu na hee so ñaamke ŋ tangoorii. » \s Kooh teeɓohiɗ tiikiŋ ɗe \p \v 13 Musaa woosa ɗe ne : « Marka ! Ŋ kaɗ ŋ Israayel ca, ŋ woo ɓa ne a Koohiŋ caacuuciŋ ɓa a yi woos so nga ɓa, ɓa woo so ne : “ A teeku na ? ” ɗah, ŋ woyan ɓa na ? » \v 14 Kooh woosa ɗe ne : « Ñam yi nik. » A degga nga ne : « Woyaa ɓa ne : “ Yi Nik, a yi woos so nga ɗu. ” » \v 15 A woyissa Musaa ne : « Woyaa ɓa ne : “ A Nikiɗi, Koohiŋ caacuuciŋ ɗu Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa, a yi woos so nga ɗu. ” Weem weɗ tiikiŋ ngo po faw, wi mi na hee ɓeeɗkohse jamano nu nik. \p \v 16 Kaɗa fu cohɗoha yakak caŋ Israayel, fu woo ɓa ne : “ Nikiɗi, Koohiŋ caacuuciŋ ɗu Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa, teeɓkiɗ to. A woo ne, a hotiɗ ɗu te a inhiɗ baahiɗ ini rahas ɗu ŋ Misra. \v 17 Weɗ tah a hey ɗu pulɗohe ŋ miskiɗi ɗu raak nga, a yurhiɗ ɗu ɗiska ɓi Kanaan gen, na Hit ci, Amoor ci, Peris ci, Hiw ci na Yebuus ci ; kur ka fu inah ne wa riifɗoh na riifɗoh na miis na kuum. ” \v 18 Israayel ci hey ɗa kerhiɗe, fu hey hune na yakak ci, ɗu kaɗ ŋ buuraŋ Misra, ɗu woo ɗe ne : “ Nikiɗi, Koohiŋ Heber ci teeɓkiɗ ɓoo, weɗ tah ona ɓoo, ɓoo kaɗ ɗiski ree tiindu neeh kaahay ŋ bilaf fa, ɓoo seeƴuk nga wuu Nikiɗi, Koohiŋ ɓoo. ” \p \v 19 Waaye ŋ inhiɗ ne buuriŋ Misra teyɗukanɗi ɗu faɗis ne ɗu coot, hanaa a degu yaahi uup ɓit wiŋ ɗe. \v 20 Weɗ tah, ŋ hey raɗse yaahiŋ ngo, ŋ ruhsiɗ ngaŋ Misra ini uup doole ŋ in ciŋ ngo feyohiɗ ci, ŋ ineem, a hey ɗu faɗe ne ɗu coot. \v 21 Ŋ hey tume po ɓi Misra naw ɗu te ɗu kaɗee ɗah, ɗu cootanɗi yaah ɓarang. \v 22 Ɓitiɓ nu nik nga ɗu ɗah, a hey meekse gentohiŋ ɗe ɓitiɓ, yi gen na ɗe ŋ kahni na yi genɗi na ɗe ŋ kahni, in haɓɗohuuɗ haalis na urus na ɓi kulɓa, ɗu ɓekiɗ kuɓuuciŋ ɗu ca, ƴaar na ɓitiɓ. Ɗu naafohan raak-raakiŋ ɓi Misra ɗaa. » \c 4 \s Kooh eɗohiɗ firnde \p \v 1 Musaa loffa Nikiɗi ne : « Marka ! Israayel ci kosanɗi so te ɓa kerhiɗanɗi so, ɓaa hee woye ne Nikiɗi teeɓukɗi so. » \v 2 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Fu amb ye ŋ yaahiŋ ɗa ? » Musaa loffa ɗe ne : « Wa ndooɗ. » \v 3 A woosa ɗe ne : « Njafaa ŋ kehƴi. » Musaa njaffaa, wa ɓoƴsukka iiñ ; Musaa saandoheeɗa. \v 4 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Raɗsa yaah, fu amb ɗe ŋ kose. » A raɗissa yaah, a ammba ɗe. Iiña nikissa ndooɗ ŋ yaahiŋ ɗe. \v 5 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Inii weɗ fu na hee tume ne Israayel ci kos ne e mi teeɓuk ɗa, mi yi Nikiɗi, Koohiŋ caacuuciŋ ɓa, Koohiŋ Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa. » \p \v 6 Nikiɗi woyissa ɗe ne : « Ooɓa yaahiŋ ɗa ŋ daɗiŋ ɗa. » Musaa ooɓpaa, a nihissa nihis rek, hotta wa oɓsukiɗ po wa nikka yaanow. \v 7 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ooɓisaa ŋ daɗiŋ ɗa. » A ooɓissaa, wa a nihissa, wa dokkissa moɗoɗ findi faaniŋ ɗe. \v 8 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Israayel ci kosɗi ɗa te ɓa kosɗi ŋ firndeeni koc ɗah, mbaa ɓa hey kose ŋ wi mirndoh. \v 9 Ɓa kosɗi ŋ firndeeci kanak ci te ɓa sikɗukɗi ɗa ɗah, fu hey ɓaye ŋ masmaŋ kalaŋ Niil, fu yiifa ŋ merhey mi ; masmi fu ɓay weem, hey ɓoƴsuke ñif ŋ kehƴi. » \s Kooh waakɗiɗ Musaa tassiɗoh \p \v 10 Wa Nikiɗi woo in ceem jen, Musaa woosa ɗe ne : « Ɗaas so Heɗ ɓoo, \w ñaamiŋ|lemma="ñaam"\w* ɗa woyoh haa, ŋ moosɗi minoh woo, wa wotɓa haa, wa wisetɓa haa te wa ina fu woyoh na so haa. Ali in ɓoƴsukɗi nga, a woo kiŋ ngo weɗ ñiinɗi. » \v 11 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Ya ɓa waakiɗ ɓo' nguɓ ? Ya ɓa na muumɗe, ɗikɗe, hotɗe wala a fuulɗe ? A mi yi Nikiɗi haa e ? \v 12 Mbaa, kaɗa ! Mi ŋ haf fo, ŋ hey nike na ɗa ne fu jombee ɗah ; ŋ hey ɗa teeɓe in ci fu joy woo. » \v 13 Musaa woosa ɗe ne : « Cooy, Heɗ ɓoo, ɗaas so, fu miniɗ woos ɓo' wiiriis. » \p \v 14 Ŋ ineem, Nikiɗi ayrukka ɗe lool, a woosa ne : « Moo, Aaruna yakak fu, yi ɓaah na ɗa cuuɓiŋ Lewi nak ? Ŋ inhiɗ ne a miniɗ jomb baahiɗ, a yii ŋ waas na hee cohe na ɗa, te a hot ɗa ɗah, keeñiŋ ɗe hey soose. \v 15 Fu hey ɗe woye ini a joy woo, mi ŋ haf fo, ŋ hey nike na ɗu, ɗu kanak ne ɗu woyee ɗah, te ŋ hey ɗu teeɓe in ci ɗu joy haɓiɗ. \v 16 A yi na hee ɗa woyɗe na ɓooɓi, a nik tassiɗohiŋ ɗa, fu mand nga ɗe findi Kooh na woyohe na woosuuɗiŋ ɗe. \v 17 Amba ndooɗii ŋ yaahiŋ ɗa, fu tumohee wa firnde. » \s Musaa dokkiɗ Misra \p \v 18 Weɗi Musaa gurdoh ŋ Yetoro, payum ce ƴaar, a woosa ɗe ne : « Mi yii kiim ɗa, on ndo, ŋ waaɗ dokuk ŋ ɓaah caŋ ngo Heber ca ŋ \w Misra\w*, ŋ marak andi ɓa ris pes wala. » Yetoro woosa ɗe ne : « Ee kaɗa ŋ jam. » \v 19 Raak Nikiɗi woyeen na Musaa ŋ kur kaŋ Majaan ne : « Kaɗa, dokka Misra, ɓooɓa waaɗee ɗa ap jen ɓa kaaniɗ. » \p \v 20 Weɗi a ɓayoh ɓitiice na kuɓuuciŋ ɗe, a rapiɗta ɓa ŋ mbaam, a kaɗeeɗa Misra. A ammba ndooɗaŋ Kooh ŋ yaah. \v 21 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ɗiski wa nik, fu yii dokkeeɗa Misra. Amba in ci feyohiɗ ci ŋ eɗ ɗa. Tuma po fu haɓiɗ ca ŋ fiki \w Firawna\w*, waaye ŋ hey ndengɗe keeñiŋ ɗe po a faɗanɗi cuuɓiŋ ɗu ne wa kaɗ. \v 22 Teemb ndeem, fu hey ɗe woye ne inii weɗ Nikiɗi woo : “ Israayel a yi saawiŋ ngo, \v 23 ŋ woyeen ɗa ne faɗaa ɗe a kaɗ to ñaamka, fu sannga ; marka, ñam yii na hee ape kuɓkiŋ ɗa saawi. ” » \p \v 24 Wa ɓa na kaɗe, ŋ ɗiska ɓa iɗsiɗke, Nikiɗi raakka Musaa nga, a waaɗta ɗe ap. \v 25 Sefora arra ɓay atoh kaañiɗ, a nguɗta sumtaahiŋ kuɓkiŋ ɗe, a laaliɗta ɗe wa ŋ kot, a woosa ɗe ne : « Fu ƴaar ro ŋ ñif. » \v 26 Nikiɗi faɗta ɗe. Sefora woyeen ineem sagu \w nguɗka|lemma="nguɗuk"\w*\f + \fr 4:26 \fr*\fqa nguɗuk \fqa*\ft : nguɗuk ɓaahee ŋ Ambtiɗohiŋ Kooh na Israayel ci (marka teerndiŋ \+xt Camba 17:10-27\+xt*), cuuɓ ci cinooci meeɗɗi wa haɓiɗ. Ŋ Israayel ci, nguɗuk ɓaahee ŋ taambiɗ nakoh ciŋ \+w waasiŋ Musaa\+w*. Ƴaar nu waaɗeen taambiɗ waasi ɗah, a na nguɗse nguɗu. Ɓi nikɗi Yawuut ɓeeɗkohsee "nguɗkaaɗiici" ɗah, wa teeɓoh ne ɓa ɓaahɗi ŋ Ambtiɗohiŋ Kooh.\ft*\f*. \p \v 27 Nikiɗi woyeen Aaruna ne : « Kaɗa ŋ bilaf fa fu coha na taambɗoh fu Musaa. » A kaɗta a raakka ɗe ŋ tangooraŋ Kooh, a morgiɗukka ɗe. \v 28 Musaa woosa ɗe in ca Nikiɗi woos ɗe jen, a nammba ɗe woo in ca feyohiɗ ca a nak ɗe ne a tum ca jen. \v 29 Ɓa kaɗta, wa ɓa ree Misra, ɓa cohɗohha yakak caŋ Israayel jen. \v 30 Aaruna woosa ɓa in ca Nikiɗi woo Musaa jen. A nammba tum in ca feyohiɗ ca ŋ fiki ɓooɓaŋ ɓa. \v 31 Ɓa kossa, ɓa inahha ne Nikiɗi hotiɗ ɓa na findi ɓa na torhiɗohse ŋ Misra, ɓa ƴekka ne ɓa ñaamuk. \c 5 \s Musaa na Aaruna kaɗiɗ ŋ Firawna \p \v 1 Wa coha reeh, Musaa na Aaruna kaɗta ŋ \w Firawna\w*, ɓa woosa ɗe ne : « Inii weɗ Nikiɗi, Koohiŋ Israayel woo : “ Faɗa cuuɓiŋ ngo ɓa kaɗ haɓɗa feet wuu so ŋ bilaf fa. ” » \v 2 Firawna loffa ne : « Ya ɓa Nikiɗi po ŋ kerhiɗee ɗe ŋ faɗee Israayel ci ne ɓa coot ? Ŋ inahɗi Nikiɗi te ŋ heyɗi faɗe Israayel ci ne ɓa coot. » \v 3 Ɓa woosa ɗe ne : « Koohiŋ Heber ci, a yi teeɓuk ɓoo. Ne wa neɓ ɗa ɗah, ona ɓoo, ɓoo kaɗ ɗiska ree tiindu neeh kaahay ŋ bilaf fa, ɓoo \w seeƴuk\w* nga wuu ce, bala a laɓan ɓoo na kosaay ki na kaɓkohe ɗah, wala a tuuƴ kur wiiriis ne ɓa hiñoh na ɓoo. » \v 4 A loffa ɓa ne : « Musaa, fu na Aaruna, wa ye tah ɗu ɓekee ɓooɓi ngaŋ faɗ pangkiŋ ɓa ? Dokkaat ŋ pangkaŋ ɗu. \v 5 Weɗi, ɗu waaɗ nguɗ pangkiŋ ɓooɓii te ɓa laayiɗ ŋ kur ki. » \s Israayel ca yaaɓiɗ ŋ ñaamka \p \v 6 Mbaɗi mbaɗi, Firawna nakka Israayel ca adgohee pangka na \w Misraaca|lemma="Misra"\w* niiɗee ɓa ne : \v 7 « Kotii, kinaat eɗis Israayel ci mbaang haɓɗoha muul findi ɗu meeɗ tumoh, ɓa kaɗootaat waaka, \v 8 ɗu na hee ɓa muulɗukohe muul hend na ca ɓa meeɗ haɓiɗ. Kinaat haawis ali in nga, ɓa na tiriɓ tiriɓɗuke weɗ tah ɓa leehkee ne ɓa waaɗ kaɗ seeƴka wuu Koohiŋ ɓa. \v 9 Sifaat ɓa panguk po ɓa talissanɗi sikɗuk lee. » \v 10 Weɗ ɓooɓa adgohee pangka, na ɓa niiɗee ɓa, kurkoh ŋ ɗiskaŋ Firawna, ɓa kaɗta ŋ Israayel ca, ɓa woosa ɓa ina Firawna woo an : « Ɗu heyɗi eɗissasse mbaang, \v 11 kaɗaat ɗu waakootaa ŋ ɗiska ɗu mina raakoh ɗah, te ali in haawsassanɗi ŋ pangkiŋ ɗu. » \p \v 12 Wa ɓa kerah woo ceem, Israayel ca pasarkohha ŋ ɗooƴ Misra jen, ɓa parheeɗa tas caŋ mbaang ca sagu hotaaɗi mbaang. \v 13 Ɓooɓa niiɗee pangkoh ca ngaseeɗa ɓa, an : « Kooh-nu-wiis ɗah, ɗu na hee haɓɗe muul hend na ca ɗu meeɗ haɓiɗ, findi wa ɗu meeɗ eɗu mbaang, te pangkiŋ ɗu mitaat nak ! » \v 14 Ɓa kaɗeen po ɓa meeɗta laɓ ɓa kooɗsee ŋ Israayel ca ne ɓa adgoh pangka. Ɓa hay ɗah, ɓa woyee ɓa ne : « Wa ye tah ɗu mitiɗɗi muul ci ɗu naksee neeh cii, findi ɗu meeɗa tumoh ? » \p \v 15 Israayel ca adgohee pangka kaɗta ŋ Firawna, ɓa woosa ɗe ne : « Moo kilifaani ! Wa ye tah po fu tumohee na \w ñaam\w* ciŋ ɗa an ? \v 16 Ɓa eɗisɗi ɓoo mbaang, ɓa na woye ɓoo ne ɓoo haɓɗaat muul te ɓa laɓee ɓoo, ini ɓooɓiŋ ɗa na haɓɗe waas haa. » \v 17 Firawna loffa ne : « Ɗu na tiriɓɗuke weɗ tah ɗu woyee ne ɗu waaɗ kaɗ seeƴka wuu Nikiɗi. \v 18 Acca ! Kaɗaat ɗu pangka ! Ɗu heyɗi eɗse mbaang te ɗu muulan hend na ci ɗu naku. » \v 19 Ɓa hotta ne ina ɓa nikoh miskiɗ, sagu ina ɓa woyu ne : « Ali in haawsassanɗi nga ! » \p \v 20 Wa ɓa puloh ɗiskaŋ Firawna, ɓa cohha na Musaa na Aaruna, raak ɓeem sekeeɗa ɓa. \v 21 Ɓa woosa ɓa ne : « Nikiɗi hotaat ini ɗu haɓiɗ, a atte. Ɗu tahiɗ po in ciŋ ɓoo na ote ot Firawna na dag ciŋ ɗe. Ini ɗu haɓiɗ, wa mand haa, ɗu eɗ ɓa ndang ne ɓa ap ɓoo. » \p \v 22 Weɗi Musaa wiirkoh ŋ Nikiɗi a woosa ɗe ne : « Moo Nikiɗi ! Wa ye tah fu tumee cuuɓii miskiɗ ? Wa ye tah fu woossa so ndii ? \v 23 Ina fu woosoh ho ŋ Firawna poyi, ɓa na tume cuuɓiŋ ɗa miskiɗ te fu haɓiɗɗi in, ne fu muciɗa. » \c 6 \s Nikiɗi gapohiɗ ne a hey mucɗe Israayel ca \p \v 1 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ɗiski wa nik ndii kotii, fu hey hote ini ŋ tuman \w Firawna\w*. Wa yaah ɓitiɗ weɗ na hee tahe po ɗu faɗsu ɗu coot te yaaheem weɗ na hee tahe a aañ ɗu, ɗu coot. » \v 2 Kooh woyissa Musaa ne : « Mi, a mi Nikiɗi. \v 3 Ŋ teeɓkee Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa ne ŋ Koohi Min. Waaye ŋ teeɓkeeɗi ɓa ŋ Nikiɗi, tiikiŋ ngo. \v 4 Ŋ namiɗ ambtiɗoh na ɓa ; ŋ gappa ɓa on kur kaŋ Kanaan wa ɓa nikohee findi hanhe. \v 5 Ɓaatta nga, ŋ kerhiɗ leehuk ciŋ Israayel ci ɓi \w Misra\w* tum \w ñaam\w*, te yit, ŋ naandsukiɗ ambtiɗohiŋ ngo. \p \v 6 Weɗ tah po, woyiɗ to Israayel ci ne : “ Ñam Nikiɗi, ŋ hey ɗu pulɗohe ŋ pangkiŋ ɗu miskiɗi, wi ɓi Misra deg ɗu, ŋ muciɗ ɗu ŋ kiñaamki ɗu nikoh. Na hatiliŋ yaahiŋ ngo, ŋ hey ɗu wirndukɗe na miskiɗ laayiɗ, ŋ tos ɗu nga ɓa. \v 7 Ŋ hey ɗu tume cuuɓiŋ ngo, ŋ nik Koohiŋ ɗu. Ɗu hey inhe ne ñam Nikiɗi Koohiŋ ɗu, yi pulɗoh ɗu ŋ pangki miskiɗi ɓi Misra deg ɗu. \v 8 Ŋ hey ɗu ɓaye ŋ kur ka ŋ giñee ne ŋ hey wa one Ibrahiima, Isaahha na Yaŋhooɓa. Ŋ hey ɗu wa one, ɗu raakoota, ñam Nikiɗi. ” » \v 9 Musaa ɓayoh woo ceem ɗaa ŋ Israayel ca waaye ɓa sikɗukɗi ɗe sagu tiisa na kiñaamka miskiɗa ɓa nikohe. \p \v 10 Wa Musaa ƴut woo na Israayel ca, Nikiɗi woosa Musaa ne : \v 11 « Kaɗa fu woya na Firawna, buuraŋ Misra, a faɗ Israayel ci ɓa pul kur ce. » \v 12 Musaa loffa Nikiɗi ne : « Israayel ci sah sikɗukɗi so, moo Firawna na hee so sikɗukohe na, mi yi minɗi woo ? » \v 13 Waaye Nikiɗi woosa na Musaa na Aaruna, a eɗta ɓa ɓi nakoh ŋ ini kaɗ ŋ Israayel ca na Firawna buuraŋ Misra, ne Israayel ca pulɗu Misra. \s Cuuɓiŋ Musaa na Aaruna \p \v 14 Ɓii ɓeɗ kilifaaci, heɗ kahan ciŋ Israayel. Kuɓuuciŋ Ruben yi saawiŋ Yaŋhooɓa nikee : Hanook, Pallu, Hesroon na Karmii. Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ cuuɓ ci puloh ŋ Ruben. \p \v 15 Kuɓuuciŋ Simeyong nikka : Yemuwel, Yamiin, Ohad, Yakiin, Sohar na Sawul yi yaay ɓa ɓaahee ŋ ɓi Kanaan. Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ cuuɓ ci puloh ŋ Simeyong. \p \v 16 Cii ceɗ tiik ciŋ ɓi rimkoh ŋ Lewi, na ɓi rimkoh nga ɓa. Kuɓuuciŋ Lewi nikee : Geerson, Kehaat na Meraari. Lewi pesiɗ kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis yasna-kanak (137). \p \v 17 Kuɓuuciŋ Geerson nikee Libni na Semeyi, ɓeɗ nikee caaciŋ cuuɓ ciŋ ɓa haf ɓa. \p \v 18 Kuɓuuciŋ Kehaat nikka Amraam, Isaar, Hebron na Usiyel. Kehaat pesiɗ kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis kaahay (133). \p \v 19 Kuɓuuciŋ Meraari nikka Mahli na Muusi. \p Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ ɓooɓiŋ Lewi, yaa nu nga ɗah, na cuuɓiŋ ɗa. \p \v 20 Amraam tokee bajaniŋ ɗe na woyse Yokebet, a raakka na ɗe kuɓu ƴaar kanak Aaruna na Musaa. Amraam pesiɗ kiis teemet na kiis ndaŋkiyaah-kaahay na kiis yasna-kanak (137). \p \v 21 Kuɓuuciŋ Isaar nikee Kore, Nefek na Sikri. \p \v 22 Kuɓuuciŋ Usiyel nikka Mikayel, Elitsaafaan na Sitri. \p \v 23 Aaruna tokee Eliseba kuɓu Aminadaab, a raakka na ɗe kuɓu ƴaar nikiis : Nadab, Abihu, Elasaar na Itamaar. Eliseba namee nik taambɗoh Nahson. \p \v 24 Kuɓuuciŋ Kore nikee Asiir, Elkana na Abyasaf. Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ cuuɓ ci puloh ŋ Kore. \p \v 25 Elasaar kuɓkiŋ Aaruna tokee ŋ kuɓuuciŋ Putiyel, a raakka na ɗe kuɓu ƴaar, Pinhas. \p Ɓeem ɓeɗ nikee kilifa ŋ cuuɓ ci puloh ŋ Lewi. \p \v 26 E Aaruna yeem na Musaa yeem, ɓeɗ Nikiɗi nakee ne ɓa puliɗ Israayel ca Misra, ɓa adgiɗoh cuuɓ cuuɓ, ɓa kaɗe. \v 27 E ɓeɗ ɓeem, ɓeɗ woyee na Firawna buuraŋ Misra ne a faɗ Israayel ca ɓa pul ŋ kur ce. \s Nikiɗi woosisiɗ Musaa na Aaruna \p \v 28 Mbeha Nikiɗi woyoh na Musaa ŋ Misra, \v 29 a woyee ɗe ne : « Ñam Nikiɗi, kaɗa fu woya Firawna buuraŋ Misra in ci ŋ woo ɗa jen. » \v 30 Waaye Musaa lofee Nikiɗi ne : « Fu hot nga, ŋ tasiɗ min woo ; Firawna na hee so na sikɗukohe ? » \c 7 \p \v 1 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Marka ! Ŋ tumiɗ ɗa fu mand findi Kooh ŋ fiki \w Firawna\w*, yakak fu Aaruna a yi na hee nike findi woosuuɗiŋ ɗa. \v 2 Fu na hee ɗe woye in ci ŋ nakan ɗa jen, a yi na hee woye na Firawna, ne a faɗ Israayel ci ɓa pul kur kiŋ ɗe. \v 3 Ŋ hey ndengɗe keeñiŋ ɗe, te ŋ ruhsiɗ firnde na keemaan laayiɗ ŋ \w Misra\w* ; \v 4 waaye a sikɗukanɗi ɗu. Ŋ hey teeɓohe hatiliŋ yaahiŋ ngo ŋ Misra, ŋ deg ɓa miskiɗ laayiɗ te ŋ puliɗ cuuɓiŋ ngo, Israayel ci, ŋ kur kiŋ ɗe, wa hun cuuɓ cuuɓ. \v 5 Ŋ raɗis yaahiŋ ngo, ŋ deg ɓi Misra wa, ŋ puliɗ Israayel ŋ kur kiŋ ɓa ɗah, ɓi Misra hey inhe ne ñam Nikiɗi. » \v 6 Musaa na Aaruna tumoheeɗa in ceem ɗaa findi Nikiɗi woyohee ɓa. \v 7 Musaa raakeen kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay (80), Aaruna raakka kiis ndaŋkiyaah-yasna-kaahay na kiis kaahay (83) wa ɓa na woye na Firawna. \s Ndooɗaŋ Aaruna ɓoƴsuuɗ iiñ \p \v 8 Wa Nikiɗi woo na Musaa na Aaruna woo ceem, a dokkissa, a woosa ɓa ne : \v 9 « Firawna woo ɗu ne : “ Teeɓohaat firnde ” ɗah, fu yi Musaa, woya Aaruna ne a ɓayaat ndooɗiŋ ɗe, a njafa ŋ fiki Firawna, wa hey ɓoƴsuke iiñ. » \p \v 10 Musaa na Aaruna kaɗta ŋ Firawna, ɓa haɓɗohha in ceem ɗaa, findi Nikiɗi nakohee ɓa wa. Aaruna ɓayya ndooɗaŋ ɗe, a njaffaa ŋ fiki Firawna na dag caŋ ɗe, wa ɓoƴsukka iiñ duu'in. \v 11 Firawna ɓeeɗukka naah ca na ñiingo'oh caŋ Misra. Heɗ haf ceem nammba haɓiɗ ŋ in caŋ ɓa in mand ɗaa. \v 12 Yaa nu nga ɗah njaffa ndooɗaŋ ɗe ŋ kehƴi, wa ɓoƴsukka iiñ. Waaye waŋ Aaruna onnda caŋ ɓa. \v 13 Hondohɗi, keeñiŋ Firawna ndennga, findi Nikiɗi woyohee wa. A sannga sikɗuk Musaa na Aaruna. \s Naamooni koc : masma ɓoƴsuuɗ ñif \p \v 14 Wa Firawna sang sikɗuk, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Firawna faɗanɗi ɗu ne ɗu coot, a ndeng ndeng keeñ. \v 15 Kaɗa fu coha na ɗe kim na ɓaaɓa teel, ŋ wahtuuni a na kaɗohe kala, fu tufuk ŋ fikiice ŋ sereendaŋ wa, ɓayndoha ndooɗi ɓoƴsukee iiñ, \v 16 fu woo ɗe ne : “ Nikiɗi Koohiŋ Heber ci, a yi woos so nga ɗa, a woo ne : ‘Faɗa cuuɓiŋ ɗe wa kaɗ ɗe ñaamka ŋ bilaf fa.’ Waaye fu sikɗukɗi poyi ! \v 17 Nikiɗi woo ne ngaŋ in cii, fu hey inhe ne a yi Nikiɗi. Marka ! Ŋ hey ɓaye ndooɗii ŋ yaahiŋ ngo, ŋ laɓa ŋ kali, wa ɓoƴsuk ñif. \v 18 Cuurund ci kaan, masmiŋ kali otee po ɓi Misra minissanɗaa an. ” » \p \v 19 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Woya Aaruna, a ɓay ndooɗiŋ ɗe, a raɗisa, ŋ ɗisik ci masuɓ raak jen ŋ Misra, kal ci na huluɓ ci, na laah ci na ɗisik ci raak masuɓ jen ne ca ɓoƴsuk ñif. Kur ki jen hey raake ñif po ŋ hongol ci na mbalkaaci. » \p \v 20 Musaa na Aaruna haɓɗohha in ceem ɗaa findi Nikiɗi woyohee ɓa. Ŋ fiki Firawna na dag caŋ ɗe, Aaruna ɓayya ndooɗaŋ ɗe, a laɓpaa ŋ Niil, masma jen ɓoƴsukka ñif. \v 21 Cuurund ca kaannda, masma oteeɗa, ɓi Misra minisɗaa an, kur ka jen raakka ñif. \p \v 22 Ŋ ineem, heɗ haf ca nik ŋ Misra nammba haɓiɗ in mand ɗaa na in caŋ ɓa. Findi Nikiɗi woyohee wa, keeñiŋ Firawna nikka ndengiɗ. A sannga sikɗuk Musaa na Aaruna. \v 23 A eɗta ɓa finho, a haadda kahan ce buglassaaɗi. \v 24 Ɓi Misra jen mineeɗi an masmaŋ kala weɗ tah po ɓa aceeɗa ŋ sereendaŋ wa ne ɓa raak masuɓ moɗiɗ. \v 25 Sota Nikiɗi sotee kala tumeen neeh yasna-kanak. \c 8 \s Naamooni kanakɗoh : mboɓ ca \p \v 1 Wa ineem coot, Nikiɗi woosa Musaa ne a kaɗ ŋ Firawna a woo ɗe ne : « Nikiɗi woo ne fu faɗ cuuɓiŋ ɗe wa kaɗ ɗe ñaamka. \v 2 Fu sang ɗah, marka, a hey ruhsiɗe mboɓ laayoh na laayoh ŋ kur kiŋ ɗa, \v 3 kali hey riife na mboɓ, ca pulohan nga, ca aas ŋ ɗooƴ kur ki jen, ca hey kaɗe po ca ree ɗisik ci na siiɓohse mun na ci na utohse mbuuru. Ca hey name nik ŋ kahan ciŋ ɓooɓiŋ ɗa na ciŋ dag ciŋ ɗa. Ca aas ŋ ɗooƴ kahan fu, ca hey ree tuuƴ fu po fiƴaangi fu na faankohe sah. \v 4 Ee di' ! Ca hey rape ŋ ɗafuk ɓooɓiŋ ɗa, na dag ciŋ ɗa po fu sah. » \p \v 5 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Woya Aaruna, a ɓay ndooɗi, a raɗisa ŋ kal ci, huluɓ ci na laah ci, mboɓ ci hay, ca riif kur ki. » \v 6 Aaruna ɓayya ndooɗa, a raɗissaa ŋ ɗisik ca raak masuɓ ŋ \w Misra\w*, mboɓ ca pulohha nga ca, ca riiffa kur ka. \v 7 Heɗ haf caŋ Misra haɓiɗta mand ɗaa na in caŋ ɓa, ɓa nammba ɓek mboɓ laayiɗ ŋ kur ka. \p \v 8 \w Firawna\w* ɓeeɗukka Musaa na Aaruna a woosa ɓa ne : « Kiimaat Nikiɗi, a saɓsoh ɓoo na mboɓ cii, mi na ɓooɓiŋ ngo. Ŋ hey faɗe Israayel ci ɓa kaɗ \w seeƴka|lemma="seeƴuk"\w* wuu ce. » \v 9 Musaa loffa ɗe ne : « Ee, a fu kilifaani, woya mbehi fu waaɗoha, ŋ hey ɗa kiimɗe fu na dag ciŋ ɗa na ɓooɓiŋ ɗa ne Nikiɗi ap mboɓ ci nik ŋ kahan fu ; ali mboɓ tasanɗi ŋ kur ki ɗal ŋ ɗooƴ kali. » \v 10 Firawna woosa ɗe ne : « Tuma ineem kim. » Musaa woosa ɗe ne : « Ee, ŋ hey wa tume findi fu woyoha po fu inah ne ali in hendɗi na Nikiɗi, Koohiŋ ɓoo. \v 11 Mboɓ ci hey saɓsukohe na ɗa na ɓi kahan fu na dag ciŋ ɗa na ɓooɓiŋ ɗa. Ali mboɓ tasanɗi nga ɗal ŋ kali. » \p \v 12 Musaa na Aaruna pulohha ɗiskaŋ Firawna. Musaa kiimmba Nikiɗi ŋ ini kaɗ ŋ mboɓ ca a ruhsiɗ ŋ kur ka. \v 13 Nikiɗi teyɗukka kiimaŋ Musaa, mboɓ ca kaannda ŋ ɗooƴ kahan ca, na kur ca na yohon ca. \v 14 Ɓa nangɗohha ca juuk juuk. Kur ka jen oteeɗa ot. \v 15 Findi Nikiɗi woyohee wa, Firawna hotta ne ngisoh raakiɗ ŋ kur ka, a ndengiɗta keeñiŋ ɗe. A sikɗukɗi Musaa na Aaruna. \s Naamooni kaahayɗoh : ɓok ca \p \v 16 Wa Firawna sang ɓa sikɗuk, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Woya Aaruna, a raɗis ndooɗiŋ ɗe, a laɓa ŋ kehƴi, ɗuukriŋ merhey mi hey kurke, wa ɓoƴsuk ɓok ŋ ɗooƴ Misra jen. » \v 17 Musaa na Aaruna haɓiɗta ineem findi Nikiɗi woyoha. Aaruna raɗissa ndooɗa, a laɓpaa ŋ kehƴi, ɗuukriŋ merhey miŋ kur ka jen kurukka, wa ɓoƴsukka ɓok. Ca riiffa kur ka, ca nikka ŋ ɓooɓa na ɗoopaat ca. \v 18 Heɗ haf caŋ Misra jeemmba hayiɗ ɓok na in caŋ ɓa, waaye ɓa minɗaa. Ɓok ca taalndiɗta, ca nikka ŋ ɓooɓa na ɗoopaat ca. \v 19 Heɗ haf ca woosa Firawna ne : « Yaahiŋ Kooh weɗ haɓiɗ inii. » Waaye, findi Nikiɗi woyohee wa, keeñiŋ Firawna rissa ndengiɗ, a sikɗukɗi Musaa na Aaruna. \s Naamooni nikiisɗoh : caakoof ca \p \v 20 Wa Firawna sang ɓa sikɗuk, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kim na ɓaaɓa teel ɗah, kurka fu kaɗ coha na Firawna ŋ wahtuuni a na kaɗohe kala, fu woo ɗe ne : “ Nikiɗi woo ne, fu faɗ cuuɓiŋ ɗe wa kaɗ ɗe ñaamka. \v 21 Fu sang ɗah, marka ! A hey ɓeke caakoof laayoh na laayoh ŋ ɓooɓiŋ ɗa na dag ciŋ ɗa na ɗa. Ee di' ! Ca riif kahan ciŋ ɓi Misra, ca ul merhey miŋ kur ki. \v 22 Mbaɗi a hey talsohe Gosen, wi cuuɓiŋ ɗe genoh, po ali caakoof reyanɗi nga. Teemb ndeem, fu hey inhe ne a yi Nikiɗi nik ŋ kur kii. \v 23 A hey tose cuuɓiŋ ɗe ŋ in ci miskiɗ ci aa hee ruhsiɗe ŋ cuuɓiŋ ɗa te wa nikan kim. ” » \p \v 24 Nikiɗi haɓɗohhaa ɗaa, caakoof laayiɗ tummba eel suusus yakak, ca yipukka ŋ kahan Firawna, na kahan caŋ dag caŋ ɗe na kur ka ; Misra yahrukohha. \v 25 Firawna ɓeeɗukka Musaa na Aaruna a woosa ɓa ne : « Kaɗaat ɗu seeƴka wuu Koohiŋ ɗu, waaye wa nikaat ŋ ɗooƴ kur ki. » \v 26 Musaa loffa ɗe ne : « Muk ! Ineem waas haa, wa in tiimbuuɗ nga ɓi Misra. Ɓa waaɗɗi seeƴuk ci ɓoo joy seeƴuk wuu Nikiɗi Koohiŋ ɓoo. Ɓoo tuma ŋ has ciŋ ɓa ɗah, ɓa tapanɗi ɓoo atoh po ɓoo kaan e ? \v 27 Ɓoo joy kaɗ ini ree tiindu neeh kaahay ŋ bilaf fa, ɓoo seeƴuk nga wuu Nikiɗi, Koohiŋ ɓoo findi a woyoh ɓoo. » \v 28 Firawna woosa ɓa ne : « Ee, ŋ hey ɗu faɗe ɗu kaɗ ŋ bilaf fa ɗu seeƴka wuu Nikiɗi Koohiŋ ɗu, waaye kinaat us lool te kiimɗaat to. » \v 29 Musaa woosa ɗe ne : « Marka ! Ŋ pulee ndii ɗah, ŋ hey kiime Nikiɗi, kim a saɓsoh ɗu na caakoof ci, fu na dag ciŋ ɗa na ɓooɓiŋ ɗa. Waaye kina ɓoo ñaañohis, fu sangoh Israayel ci ne ɓa kaɗ seeƴka wuu Nikiɗi. » \p \v 30 Musaa kurkohha ɗiskaŋ Firawna, a kiimmba Nikiɗi. \v 31 Nikiɗi teyɗukka kiimaŋ ɗe, a saɓsohha Firawna na caakoof ca, a yi na dag caŋ ɗe na ɓooɓaŋ ɗe. Ali caakoof tasisɗi ŋ kur ka. \v 32 Waaye Firawna taalndiɗta, a ndengɗissa keeñiŋ ɗe. A sannga faɗ Israayel ca ne ɓa coot. \c 9 \s Naamooni yatuusɗoh : kosaay kaŋ ɗoopaat ca \p \v 1 Wa \w Firawna\w* sang, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kaɗa ŋ Firawna, fu woo ɗe ne : “ Nikiɗi Koohiŋ Heber ci woo ne, faɗa ɓooɓiŋ ɗe ɓa kaɗ ɗe ñaamka. \v 2 Fu sang, fu ris ɓa amb ɗah, \v 3 marka, a hey dege yaahiŋ ɗe ŋ ɗoopaat ciŋ ɗa, kosaay miskiɗ wi na kaɓkohe ruhus ŋ panis ci, mbaam ci, ngeelemb ci, inoh ci, mbaal ci na pe' ci. \v 4 Waaye Nikiɗi hey talsohe ɗoopaat ciŋ ɓi \w Misra\w* na ciŋ Israayel ci, ali yino kaananɗi ngaŋ ciŋ Israayel ci. \v 5 A gapiɗ naamooneem, wa nikan kim ngaŋ kur ki. ” » \p \v 6 Wa Kooh wiis, Nikiɗi tummba ina a woyee, ɗoopaat caŋ ɓi Misra kaannda ŋ kur ka jen, waaye ali yino kaanɗi ŋ caŋ Israayel ca. \v 7 Weɗi Firawna woosoh ɓi ɓo' ne ɓa meeksoh, waaye a woyuusa ne ali ɗoopaat yino kaanɗi ŋ caŋ Israayel ca po ya uup ƴissuut sah ! Hondohɗi keeñiŋ ɗe rissa ndengiɗ, a faɗɗi Israayel ca ne ɓa coot. \s Naamooni yasna-yino'ɗoh : ufis ca \p \v 8 Wa Firawna sang ɓa faɗ, Nikiɗi woosa Musaa na Aaruna ne : « Nuyaat ɗuund ŋ yaah ciŋ ɗu po ca riif, ŋ utohaani ; hey ɗah, Musaa njafa ŋ ɗafki, ŋ fiki Firawna. \v 9 Ɗuundeem hey ɓoƴsuke ɗuuku, wa ruhus ŋ kur kiŋ Misra jen, ŋ ɓooɓi, na ɗoopaat ci, wa tum ufis ci na hee pulɗe mapuuƴ ŋ faan ciŋ ɓa. » \v 10 Musaa na Aaruna ɓayya ɗuunda, Musaa njaffaa ŋ ɗafka ŋ fiki Firawna, wa tummba ufis ca na pulɗe mapuuƴ ŋ faan caŋ ɓooɓa na ɗoopaat ca. \v 11 Heɗ haf caŋ Misra minɗi tufuk ŋ fiki Musaa sagu riifa ɓa riifee na ufis ca, findi ɓi Misra jen. \v 12 Findi Nikiɗi woyohee wa Musaa, a ndengiɗta keeñiŋ Firawna, yeem sikɗukɗi Musaa na Aaruna. \s Naamooni yasna-kanakɗoh : toɓaŋ atoh caŋ galacaac ca \p \v 13 Wa Firawna sang ɓa sikɗuk, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kurka kim na ɓaaɓa teel fu kaɗ ŋ Firawna, fu woo ɗe ne : “ Nikiɗi, Koohiŋ Heber ci woo ne : Faɗa ɓooɓiŋ ɗe ɓa kaɗ ɗe ñaamka. \v 14 Waasii a hey ruhsiɗe ŋ ɓooɓiŋ ɗa na dag ciŋ ɗa na ɗa sah, naamoociŋ ɗe jen, ci na hee ɗa miske ŋ keeñ. Wa teeɓ ɗa ne, ali in hendɗi na Nikiɗi ŋ kehƴi jen. \v 15 Te a raɗseen yaahiŋ ɗe a laɓ ɗa na kosaay ki na ape ɗah, fu heeɗi nikisse ŋ kehƴii, fu na ɓooɓiŋ ɗa. \v 16 Waaye a yi tufkiɗ ɗa ne a min ɗa teeɓ hatiliŋ ɗe te tiikiŋ ɗe wil kehƴi jen. \v 17 Te fu taalndiɗiɗ, fu ris ndeng haf ŋ ɓooɓiŋ ɗe, fu sangiɗ ɓa faɗ ne ɓa coot, \v 18 weɗi tah, marka, kim ŋ wahtuunii, a hey toɓe atoh galacaac raakiɗ hatil, mand naa raakohɗi ndii, ina Misra nikoh poyi. \v 19 Ɗiski wa nik, nakoha ɗoopaat ciŋ ɗa na ini fu raak jen ɗasɗu, fu tumɗi ineem ɗah, ɓooɓi wala ɗoopaat ci wa raakan ŋ hari jen, wa hey ca ape. ” » \p \v 20 Wa dag caŋ Firawna kerah woo ceem, ɓum nga ɓa ambeen woo kiŋ Nikiɗi, ɓa arra ɓay \w ñaam\w* caŋ ɓa na ɗoopaat caŋ ɓa ŋ kahan ca. \v 21 Ɓinooɓa ambeeɗi woo kiŋ Nikiɗi, ɓa faɗta ñaam caŋ ɓa na ɗoopaat caŋ ɓa ŋ hara. \v 22 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa ŋ eel ci, toɓ galacaac keen ŋ Misra, ŋ ɗafuk ɓooɓi na ɗoopaat ci na in ci na guurse ŋ kur ki jen. » \v 23 Musaa raɗissa ndooɗaŋ ɗe ŋ eel ci, Nikiɗi indngeeɗa, a toɓeeɗa galacaac, melña doheeɗa in ci ŋ kehƴi. \v 24 In mand ɗaa misik raakohɗi ina Misra nikoh poyi ; toɓaŋ atoh caŋ galacaaca miskohngaana, wa hunee na meleñ te wa keeneeɗa ɗisik nu nik. \v 25 Wa tapukka in ca nikee ŋ bilaf fa jen na hatil, ɓooɓa na ɗoopaat ca ; wa weersohha kidig ca na in ca soksee ŋ yohon ca. \v 26 Wa tasee ree ŋ Gosen dong, ɗiska Israayel ca gene. \p \v 27 Firawna nakohha ɓeeɗkiɗu Musaa na Aaruna, a woosa ɓa ne : « Waasii ŋ bakaaɗiɗ, a mi na ɓooɓiŋ ngo tooñ, Nikiɗi a yi nik ŋ keeh. \v 28 Kiimaat ɗe, ɓoo kaaniɗ na toɓiŋ atoh ciŋ galacaaci yakki na indngi, ŋ hey ɗu faɗe ɗu coot, ŋ ambissanɗi ɗu. » \v 29 Musaa loffa ɗe ne : « Ŋ pul kur ki ɗah, ŋ hey raɗse yaah ciŋ ngo ŋ Nikiɗi, ŋ kiim ɗe, indngi na toɓiŋ galacaaci tufuk po fu inah ne Nikiɗi a yi raak kehƴi. \v 30 Waaye, ŋ inhiɗ ne fu na dag ciŋ ɗa, ɗu nupɗi Nikiɗi Kooh paaɗ. » \p \v 31 Raak guuraah caŋ ɓa, \tl lorsoona\tl* ɓiɗseeɗa, \tl \+w leeŋ'a|lemma="leeŋ"\+w*\tl*\f + \fr 9:31 \fr*\fq \+tl leeŋ\+tl* \fq*\ft : wa na guurse ne wa teɗohu kulɓa.\ft*\f* poseeɗa, tahha po toɓa yahrohha ca. \v 32 Waaye heet caŋ beleeca kanak ca yahrukoheeɗi sagu mirndoha ca na mirndohe. \v 33 Musaa kurkohha ŋ ɗiskaŋ Firawna, a pulla kur-taaha, a raɗissa yaah ciŋ ɗe ŋ Nikiɗi, toɓa na indnga na toɓaŋ galacaaca toppa ndaam. \p \v 34 Wa Firawna hot ne toɓaŋ galacaaca hun na indnga seekiɗ, a taalndiɗta a bakaaɗeeɗa. A ndengiɗta keeñiŋ ɗe, dag caŋ ɗe nammba tum ɗaa. \v 35 Findi Nikiɗi woyohee, wa taambohha ŋ Musaa, keeñiŋ Firawna nikka ndengiɗ, a faɗɗi Israayel ca ne ɓa coot. \c 10 \s Naamooni yasna-kaahayɗoh : njeeleer ca \p \v 1 Wa \w Firawna\w* sang faɗ Israayel ca, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kaɗa ŋ Firawna, ñam ndengiɗ keeñiŋ ɗe na ciŋ dag ciŋ ɗe ne ŋ teeɓoh keemaan ciŋ ngo ŋ fikiiɓa, \v 2 ne fu min naandsuk kuɓuuciŋ ɗa, na set ciŋ ɗa findi ŋ njembtoh ɓi \w Misra\w* na keemaan ci ŋ tum nga jen. Ne ɗu inah ne ñam Nikiɗi. » \p \v 3 Musaa na Aaruna kaɗta ŋ Firawna, ɓa woosa ɗe ne : « Inii weɗ Nikiɗi Koohiŋ Heber ci woo : “ Fu na hee hey sange ruhsiɗ haf fu ŋ fikiice po kiɗa ? Faɗa ɓooɓiŋ ɗe ɓa min ɗe kaɗ ñaamka. \v 4 Fu sang ɗah, marka, kim a hey ruhsiɗe njeeleer ŋ kur kiŋ ɗa. \v 5 Ca hey riife kur ki po ca muur merhey mi jameet, ca ñam in ci toɓiŋ atoh ciŋ galacaac ci faɗ, ca heyɗi faɗe ali in ŋ kidig ciŋ bilaf fi. \v 6 Ca hey riife ŋ kahan ciŋ ɓooɓiŋ ɗa jen, na ciŋ dag ciŋ ɗa na wiŋ ɗa. Waa hee nike naamooni hotohuuɗi ŋ Misra, ŋ caac caŋ ɗa poyi. ” » Musaa eɗta ɗe finho, a cootta. \p \v 7 Dag caŋ Firawna woosa ɗe ne : « Ƴaarii na hee ɓoo hey kafnde po kiɗa ? Faɗa ƴaaɓii ɓa coot, ɓa kaɗ ñaamka Nikiɗi Koohiŋ ɓa. Hanaa fu inahɗi ne Misra yahrukohiɗ ? » \v 8 Musaa na Aaruna haytohuusa ŋ Firawna, a woosa ɓa ne : « Ɗu miniɗ kaɗ ñaamka Nikiɗi, Koohiŋ ɗu, waaye a ɓinde na hee kaɗe ? » \v 9 Musaa loffa ɗe ne : « Ɓoo jen, komaaki na yakak, ƴaar na ɓitiɓ, cafaƴ na fiir, na ɗoopaat ciŋ ɓoo, mbaal ci, pe' ci na inoh ci, laam, ɓoo na hee haɓɗe feet yakiɗ wuu Nikiɗi. » \v 10 A njembitta ɓa an : « Nikiɗi nikaat na ɗu ! Nik rek ne ñam faɗan ɗu ɗu coot na ɓooɓiŋ ɗu ɗah ! Wa leeriɗ ne ɗu na waake ro'. \v 11 Muk ! Ɗu ɓi ƴaar ci dong, kaɗaat ɗu ñaamka Nikiɗi, ineem weɗ ɗu kiim. » Weɗi ɓa aañoh ɓa ŋ ɗiskaŋ Firawna. \p \v 12 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa ŋ Misra, njeeleer ci hay, ca ñam paangfi jen, in ci toɓiŋ atoh ciŋ galacaac ci faɗ jen. » \v 13 Musaa raɗissa ndooɗaŋ ɗe ŋ Misra, Nikiɗi puuɗissa ŋ pulohaaɗ-noh. Mbaɗi wa hooɓukka puuɗis, wa neehha puuɗis. Wa Kooh wiis, puuɗsa hayya na njeeleer ca. \v 14 Ca yipukka ŋ kur kaŋ Misra jen, ca yonnga ŋ ɗisik nu nik, njeeleer hend ɗaa laay hotohuuɗi ŋ Misra te ca moosanɗi hotissu nga. \v 15 Ca ulla merhey ma po wa minisɗi hotu, ca ñammba rim caŋ kidig ca na in ca nikee ŋ yohon ca jen, ca toɓaŋ galacaaca faɗe, ali in hiliir taseeɗi ŋ kidig ca na in ca nikee ŋ yohon ca ŋ kur kaŋ Misra jen. \v 16 Weɗi Firawna aroh ɓeeɗuk Musaa na Aaruna, a woosa ɓa ne : « Ŋ bakaaɗiɗ ŋ Nikiɗi Koohiŋ ɗu, ŋ bakaaɗta nga ɗu, \v 17 waaye wa topan waasii. Mi yii kiim ɗu, ɗaasaat to te ɗu kiim Nikiɗi Koohiŋ ɗu, a saɓsoh ho na naamooni na ape wii. » \p \v 18 Musaa kurkohha ɗiskaŋ Firawna, a kiimmba Nikiɗi, \v 19 Nikiɗi puuɗissa puuɗis raakiɗ hatil ŋ muyohaaɗ-noh, wa cootiɗta njeeleer ca jen, ŋ ɓakaŋ cookma na woyse Cookmaŋ-Hapeel-ca\f + \fr 10:19 \fr*\fq Cookmaŋ-Hapeel-ca \fq*\ft : marka "hapeel" ŋ tiik ci inhassaaɗiici.\ft*\f*, ali njeeleer eleerkisɗi ŋ kur kaŋ Misra jen. \v 20 Waaye Nikiɗi ndengiɗta keeñiŋ Firawna po a faɗɗi Israayel ca ne ɓa coot. \s Naamooni yasna-nikiisɗoh : ñuusa \p \v 21 Wa a sang ɓa faɗ, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa ŋ eel ci, kur ki ñuus, ñuusi ɓooɓi saaɓɗan saaɓiɗ. » \v 22 Musaa raɗissa yaahiŋ ɗe ŋ eel ci, ñuus tuɗ ruhussa ŋ Misra jen ina ree neeh kaahay. \v 23 Ŋ neeh ca kaahay caam, ali ɓo' mineeɗi hot morom ce te ali ɓo' nga ɓi Misra mineeɗi kuruk ŋ ɗiska a nik. Waaye ɗiska Israayel ca genee nikee ñiiniɗ. \p \v 24 Firawna ɓeeɗukka Musaa. A woosa ɗe ne : « Kaɗaat, ɗu ñaamka Nikiɗi, ɓayndohaat ɓooɓiŋ ɗu jen. E ɗoopaat ciŋ ɗu, inoh, mbaal na pe', ca ɗi joy tas ndii. » \v 25 Musaa woosa ɗe ne : « E fu sah na hee ɓoo tahe raak ɗoopaat ci ɓoo na hee \w seeƴkohe|lemma="seeƴuk"\w* wuu Nikiɗi, Koohiŋ ɓoo, na ci ɓoo \w hoomɗiɗan|lemma="hoomiɗ"\w* ɗe. \v 26 Ɓoo hey ɓayndohe ɗoopaat ciŋ ɓoo jen, ali yino tasanɗi nga. Ceɗ ɓoo na hee nihsohe ci ɓoo seeƴkohan wuu Nikiɗi. Te ɓoo inahɗi paaɗ ci ɓoo joy kooɗ feeh ɓoo reeɗi ɗah. » \p \v 27 Nikiɗi ndengiɗta keeñiŋ Firawna, yeem waaɗɗi faɗ Israayel ca ne ɓa coot. \v 28 Firawna woosa Musaa ne : « Pula ndii, te wortuka hotis pukiŋ ngo ; mbehi fu hotissan pukiŋ ngo, fu hey kaane. » \v 29 Musaa woosa ɗe ne : « Ee, a fu woo wa ; ŋ hotissanɗi pukiŋ ɗa. » \c 11 \s Gapohiŋ naamooni mirndoh \p \v 1 Ŋ ineem, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ŋ hey ruhsiɗisse naamo, naamooni mirndoh, ŋ \w Firawna\w* na ɓi \w Misra\w*, ƴut ɗah, a hey ɗu faɗe ɗu coot jameet ; a yi sah na hee ɗu aañoote ne ɗu coot. \v 2 Ɗiski wa nik, woya Israayel ci ne ɓo' nu nga ɗah, ƴaar na ɓitiɓ, meeksaat gentohiŋ ɗe in haɓɗohuuɗ haalis mbaa urus. » \v 3 Nikiɗi ɓekeen ŋ keeñ ciŋ ɓi Misra ini tah ɓa baahohha Israayel ci. Te Musaa sah nikee ɓo' kerhiɗuuɗ ŋ Misra, ŋ fiki dag caŋ Firawna na ɓi Misra jen. \p \v 4 Musaa woosa Firawna ne : « Inii weɗ Nikiɗi woo : “ Ŋ ndengelnde wek, mi yi Nikiɗi, ŋ hey aase ŋ Misra jen, \v 5 saaw ci ƴaar ci nik nga jen hey kaane, ciŋ ɗoopaat ci na ɓiŋ ɓooɓi. Ini amboh ciŋ ɗoopaat ci jen, yaŋ \w ñaama|lemma="ñaam"\w* ɓitɓa ŋ oɗohaana po yiŋ Firawna yi ɓoof ŋ kur ki. \v 6 Rooy keeh-keeh hey kerhasse ŋ Misra jen, rooy ci moosɗi kerhu nga, te mand ɗaa moosissanɗi kerhu nga. \v 7 Waaye ɗiska Israayel ci gen, ɓuu sah hurnukanɗi ɓo' nga mbaa ɗoopaat. Wa teeɓ ɗu ne mi yi Nikiɗi ŋ raakiɗ talsoh ŋ harmban Misra na Israayel. ” » \p \v 8 Ŋ ineem, Musaa taalndiɗta, a woosa ɓa ne : « Dag ciŋ ɗa ɓii jen hey ƴeke ŋ fikiiso, ɓa kiimee so ne ŋ coot na ɓooɓiŋ ngo, ŋ han coot. » A pulla kahan Firawna na ayruk miskiɗ. \p \v 9 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Firawna sikɗukanɗi ɗa ne ŋ min tum keemaan laayiɗ ŋ kur kiŋ ɗe. » \p \v 10 Musaa na Aaruna tummba keemaan caam jen ŋ fiki Firawna. Waaye Nikiɗi ndengiɗta keeñiŋ Firawna po, a faɗɗi Israayel ca ne ɓa pul kur ce. \c 12 \s In ci nakohu ŋ \tl Paak\tl* \p \v 1 Weɗi Nikiɗi woyoh Musaa na Aaruna ŋ \w Misra\w* ne : \v 2 « Caɓnii weɗ na hee nike nga ɗu caɓni koc, weɗ caɓni koc ŋ kiis ki\f + \fr 12:2 \fr*\fq caɓni koc ŋ kiis ki \fq*\ft : caɓnii, ɓa na woyee wa "\+tl Aabiib\+tl*", wa na cambe ne caɓni na pule ŋ \+tl marsa\+tl* kaɗ \+tl awril\+tl* leeriɗta po wa langiɗta ɗah. \ft*\fp "\+tl Aabiib\+tl*" tokis "mbong". \+tl Aabiib\+tl* ŋ Israayel ci weɗ caɓni ɓa na nguɗohe \+tl lorso\+tl*.\fp*\f*. \v 3 Kaɗaat ɗu woya cuuɓiŋ Israayel ne, neeh ndaŋkiyaah ŋ caɓnii, fah nu nga ɗah, waakaat mbaal naar mbaa suket, fah nu nga ɗah ɗoopaat yino. \v 4 Nik ne fahi ƴissuutiɗ po wa minɗi reehiɗ mbaal mbaa suket yino ɗah, ɓa ɓeeɗkaat gentoh ciŋ ɓa uup ɓa reɓ ; ɓa marak ɓo' nu nga ɗah, ini a min ñam, ɓa ɓay ɗoopti ɓa min reehiɗ. \v 5 A nikaat naar, a raak kiis yino te a raakuu ali sikka. \p \v 6 Ɗu hey ɗe ɗaake baahiɗ po caɓni raak neeh ndaŋkiyaah na neeh nikiis (14) ; ɗu ɓi cuuɓiŋ Israayel jen, fah nu nga ɗah hey hoose ɗoopteem ne nohi muyee ɗah. \v 7 Ɗu hey ɓaye ŋ ñif miŋ ɗe, ɗu reef ŋ leentooni na ɓak ci kanak ciŋ yahndeer kahan nu nik ne ɗoopteem hey ñamse nga ɗah. \v 8 A na hee hey utse ŋ weka mbaɗi, ɗu ñam ɗe na mbuuru raakaaɗi lawiir na paangi aayiɗ. \v 9 A heyɗi ñamse nonaaɗi, a heyɗi bahalse, aa hee hey utse na hafi na kot ci na in ci ŋ ɗooƴ ce. \v 10 Ɗu heyɗi ɗaake nga wuu kim na ɓaaɓa, in nu tas nga ɗe ɗah, ɗu na hee wa hey dohe bala Kooh wiisan ɗah. \v 11 Ɗu ñamohan ɗe an : tokɗukaat ŋ kinoh po ɗu ndeng, ñafaɗ ci ɓeku ŋ kot ci, ɗu amb ndooɗ ŋ yaah ciŋ ɗu, te ɗu ñam ɗe ñam gaawiɗ. \p Ineem weɗ kañam kiŋ \w seeƴkiŋ|lemma="seeƴuk"\w* \tl \+w Paak\+w*\tl*\f + \fr 12:11 \fr*\ft "\+tl Paak\+tl*" ŋ heber wa tokis "ƴakaanduk".\ft*\f* wuu so, mi yi Nikiɗi. \v 12 Ŋ wekeem ŋ hey aase ŋ Misra jen, ŋ ruhsiɗ kakaan ŋ saaw ciŋ ɓa jen, ini amboh ciŋ ɗoopaat ci po ɓiŋ ɓooɓi. Ŋ hey name teeɓ kooh ciŋ ɓa ne ca keeh haa, ñam Nikiɗi. \v 13 Waaye ŋ kahan ci ɗu na hee nikohe, ñif meem hey nikee mandargaani na hee ɗu tose, ŋ hota ɗah, ŋ hey ca ƴakaandke, wa tos ɗu ŋ naamooni na ape, wi maa hee ruhsiɗe ne ŋ laɓ ɓi Misra. \v 14 Mbeheem na hee nike ini fu inah ne, ɗu na ɓi rimkohan nga ɗu, na hee naandsuke kiis nu ree na feet yakak wuu so, mi yi Nikiɗi. Feeteem nikan nga ɗu nakohi heyɗi faɗse. \s Feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci \p \v 15 Ɗu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir ini ree neeh yasna-kanak. Ini kooɗoh ŋ mbehi koc ɗu hey nihse lawiir ci nik ŋ kahan ciŋ ɗu po ŋ mbeha yasna-kanakɗoh. Yaa nu ñam mbuuru raakiɗ lawiir ŋ neeh ceem ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ Israayel. \v 16 Mbehi koc na wi yasna-kanakɗoh, ɗu hey cohe coh yakak wuu so, ɗu heyɗi pangke, ɗal kañam ki ɗu na hee haɓɗe yaa nu nga ɗah. \v 17 Ɗu hey yakɗe feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ceem ne ɗu naandsuk mbehi ŋ pulɗoh ɗu Misra. Ɗu heya haɓɗe, ɗu na ɓi rimkohan nga ɗu, wa nik nakohi heyɗi faɗse. \v 18 Caɓni koc raak neeh ndaŋkiyaah na neeh nikiis (14) ɗah, ini amboh ŋ niinaŋ wa ɗu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir po ŋ niinaŋ mbeha ndaŋkiyaah-kanak na yino'ɗoh (21). \v 19 Ini ree neeh yasna-kanak, lawiir joyɗi nik ŋ kahan ciŋ ɗu ; te hanhe mbaa geniɗ nu ñam inaa raakiɗ lawiir ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ Israayel. \v 20 Kon ɗu ñamanɗi inaa raakiɗ lawiir ; na ɗisik nu ɗu min gen ɗah, ɗu ñaman ɓi mbuuru raakaaɗi lawiir. » \p \v 21 Weɗi Musaa ɓeeɗkoh yakak caŋ Israayel jen, a woosa ɓa ne : « Kaɗaat ɗu ɓaya mbaal wala pe', fah nu nga ɗah, ɗu hoos ɗe, a nik \tl Paaki\tl*. \v 22 Ɗu ɓay ɓi car \tl hisoɓ\tl*\f + \fr 12:22 \fr*\fq hisoɓ \fq*\ft : wa kidig ƴin. Car ci ceɗ ɓooɓa meeɗ lisoh ne ɓa farsee ɗah.\ft*\f*, ɗu hooƴ ca ŋ ñif mi ɗu na hee taaknohe ŋ ɗoopti ɗu hoosan, ɗu reefa ŋ leentooni na ɓak ci kanak ciŋ yahndeeriŋ kahan nu nik. Ali ɓo' kanaat pul ŋ kahan ce mbaɗi po Kooh wiis. \v 23 Nikiɗi hey aase ŋ Misra jen, ne a ruhsiɗ naamo nga waaye, a hot ñif mi ŋ yahndeer ci ɗah, a hey ƴakaandke kahan ciŋ ɗu, a faɗanɗi malaakaani na yahrohe a aas nga ca. \p \v 24 Ɗu na ɓi rimkohan nga ɗu, ɗu hey taambɗe nakohiŋ ɗe weem, ɗu tumee wa po faw, \v 25 ɗu kaɗ po ɗu aas kur ka a gapee ɗu ne a hey ɗu wa one ɗah, ɗu hey wa haɓɗe. \v 26 Kuɓuuciŋ ɗu meekis ɗu ini wa tokis ɗah, \v 27 woyaat ɓa ne : “ Weɗ seeƴkiŋ \tl Paak\tl* wuu Nikiɗi, yi ruhsiɗee naamo ŋ ɓi Misra, a ƴakaandukka kahan caŋ ɓoo te a muciɗta fah ciŋ ɓoo, wa ɓoo nikoh \w ñaam\w*. ” » Wa Musaa reehiɗ woo, Israayel ca ƴekka ŋ kehƴi ne ɓa ñaamuk Nikiɗi. \v 28 Ƴutta ɓa kaɗta haɓɗa jok ina Nikiɗi nakee Musaa na Aaruna. \s Naamooni mirndoh : kakaan kaŋ saaw ca \p \v 29 Mbaɗi ŋ ɗooƴ weka, Nikiɗi appa saaw ca ƴaar caŋ Misra jen. Ina amboh caŋ ɗoopaat ca, yaŋ ambuuɗa nik kasoona po yaŋ \w Firawna\w* ya ɓoof ŋ kur ka. \v 30 Ŋ weka mbaɗi, Firawna na dag caŋ ɗe jen na ɓi Misra jen kurukka ; rooy keeh-keeh raakka ŋ Misra, raakɗi kahna tasee raak ɓo' kaaniɗ. \v 31 Firawna ɓeeɗukka Musaa na Aaruna ŋ ɗooƴ wekaam, a woosa ɓa ne : « Kurkaat ɗu pul ŋ ɓooɓiŋ ngo, kaɗaat ɗu ñaamka Nikiɗi, ɗu ɓi Israayel ci jen findi ɗu kiimohee wa. \v 32 Ɓayaat sah ɗoopaat ciŋ ɗu jen findi ɗu woyoha, ɗu coot te ɗu kiim Koohiŋ ɗu a barke'iɗ to. » \v 33 Ɓi Misra liiɓee ne ɓa jen ɓa hey kaane, weɗ tah ɓa tufukka Israayel ca, ɓa aañeeɗa ɓa ne ɓeem araat pul kur kaŋ ɓa. \p \v 34 Weɗi Israayel ca ɓayndohoh mun ca ɓa siiɓe, raak ca tumuuɗi lawiir paaɗ ; ɓa poonnda kanoh caŋ ɓa na kulɓa, ɓa likukka ca. \v 35 Ɓa haɓiɗta ina Musaa woyee ɓa, ɓa meekissa ɓi Misra ngaŋ in caŋ ɓa haɓɗohsee urus mbaa haalis, ɓa nammba ɓa meekis kulɓa. \v 36 Nikiɗi ɓekeen ŋ keeñ ciŋ ɓi Misra ini tah ɓa baahohha Israayel ci po ɓa eɗta ɓa in ca ɓa meeksohe. Ŋ ineem, ɓa ɓarngiɗta ɓi Misra. \p \v 37 Wa ɓa ɓarngiɗ ɓa, ɓa pulohha kur kaŋ Ramses, ɓa kaɗta ɓak Sukkoot. Ɓa nikee ƴaar ndengiɗ junni-teemet-yasna-yino (600.000) ne fu kinndohɗi komaakca ƴin ca na ɓitiɓ ca ɗah. \v 38 Ɓo' laayiɗ pulohha ŋ heet wiiriis hunnda na ɓa. Mbaal caŋ ɓa na pe' caŋ ɓa na inoh ca laayeen lool, ca hunnda ca kaɗeeɗa. \v 39 Ɓa tufkasse tufku ne ɓa pul Misra, ɓa raweeɗi haɓiɗ kañam, weɗ tah ɓa haɓiɗta mbuuru raakaaɗi lawiir na mun ca siiɓuuɗ ca guufaaɗiica ɓa pulohee na ca Misra. \p \v 40 Ŋ mbeheem, weɗ Israayel ca tumoh kiis teemet-nikiis na kiis ndaŋkiyaah-kaahay (430) ŋ Misra. \v 41 Wa kiis ceem reeh, ŋ noha mbaɗi, cuuɓiŋ Nikiɗi puleeɗa Misra rung rung, ɓa kaɗeeɗa. \v 42 Ŋ wekaam, a neehha ɓa niiɗ wa a pulɗee ɓa Misra. Weɗ tah gomal nu hay ɗah, Israayel ci joyiɗ ɗe neeh ñaamuk ŋ wekeem. \s Ɓooɓi joy ñam ŋ \tl Paaki\tl* \p \v 43 Wa in ceem raak, Nikiɗi woosa Musaa na Aaruna ne : « Inii weɗ nakohu ŋ ini kaɗ ŋ \tl Paaki\tl* : Ali hanhe joyɗi ñam nga. \v 44 Ñaami fu inah ne a romu romu, a miniɗ ñam nga, raak ɗa tumiɗ po a \w nguɗuk\w* ɗah. \v 45 Ɓoyi genohaah mbaa surgaani na wirndasse joyɗi ñam nga. \v 46 \tl Paakeem\tl* ñamohsan ŋ ɗooƴ kahan ci, ali sepet pulanɗi ŋ hari. Te ali ƴoh weersanɗi. \v 47 Ɓo' nu nik ne fu ɓaah ŋ cuuɓiŋ Israayel ɗah, fu joyiɗ yakiɗ feeteem. \v 48 Hanheeri gen ŋ harmban ɗu, waaɗ ɓaah ŋ seeƴkiŋ \tl Paaki\tl* wuu Nikiɗi ɗah, ƴaar ci nik ŋ fah ce jen joyiɗ nguɗuk, a hana min haɓiɗ findi Israayel ci. Ɓoyi nguɗukɗi minɗi ɓaah nga. \v 49 Nakohi yino ; wa faɗɗi Israayel ci, wa namɗi faɗ hanheeci gen na ɗu. » \v 50 Weɗi Israayel ci jen haɓɗoh jok ina Nikiɗi nakee Musaa na Aaruna. \v 51 Mbaɗi Nikiɗi puliɗta Israayel ci Misra, ɓa hunnda rung rung ɓa kaɗeeɗa. \c 13 \s In ci naandsan Israayel ca pulohaŋ ɓa Misra \p \v 1 Wa Nikiɗi puliɗ Israayel ca, a woosa Musaa ne : \v 2 « Waɗaat to saawiŋ ɓitiɓ nu nik ŋ Israayel ɗah ; ñam raak ɓiŋ ɓo' ci na ciŋ ɗoopaat ci. » \p \v 3 Musaa kaɗta ŋ mboolnda a woosa ɓa ne : « Naandsukaat mbehi woti, wi Nikiɗi na pulɗohee ɗu na hatiliŋ yaahiŋ ɗe ŋ \w Misra\w*, kur kiŋ kiñaamkiŋ ɗu, kinaat ñam mbuuru raakiɗ lawiir. \v 4 Ɗu hot nga, woti, ɗu pul ŋ caɓniŋ Aabiib\f + \fr 13:4 \fr*\fq Aabiib \fq*\ft : marka ini fiisu ŋ saar 12, aaya 2.\ft*\f*. \v 5 Nikiɗi ɓay ɗu, a ɓek ɗu ŋ kur ka a giñee ne a hey wa one caacuuciŋ ɗu ɗah, ɗu hey naandsuke ineem kiis nu ree ɗah ŋ caɓnii. Kur keem nikka kur kaŋ ɓi Kanaan, Hit ci, Amoor ci, Hiw ci na Yebuus ci, weɗ \w kur ka riifiɗ na miis na kuum|lemma="kur riifɗiɗ na miis na kuum"\w*. \p \v 6 Neeh yasna-kanak, ɗu na hee ñame mbuuru raakaaɗi lawiir. Ŋ neehi yasna-kanakɗoh, ɗu haɓiɗ feet wuu Nikiɗi. \v 7 Ŋ neeh ceem ɗu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir. In nu raak lawiir ɗah, joyɗi hotu, te sah, ɗisik nu nik ŋ kur ka ɗah wa joyɗi raak lawiir. \p \v 8 Ɗu haɓɗee feeteem ɗah, yaa nu nga ɗu ɗah teeɓaat kuɓkiŋ ɗe ini tah a haɓɗee wa ; wa in ci Nikiɗi haɓɗiɗee ɓoo wa a pulɗee ɓoo Misra. \v 9 Feeteem nikan nik ini naandsan ɗu ineem. Wa nik findi mandarga ŋ yaah ciŋ ɗu na puk ciŋ ɗu, ne woo ngaŋ waasiŋ Nikiɗi nik ini genan gen nguɓ ciŋ ɗu. Laam a yi pulɗoh ɗu Misra na hatiliŋ yaahiŋ ɗe. \v 10 Kiis nu hay ɗah, ɗu hey haɓɗe nakoheem ŋ mbehiŋ wa. » \p \v 11 Musaa taalndiɗta, a woosa mboolnda ne : « Nikiɗi ɓay ɗu kur kaŋ Kanaan, a eɗ ɗu kur ka a gapee caacuuciŋ ɗu na ɗu ɗah, \v 12 ɗu hey ɗe waɗe saaw ci ƴaar ciŋ ɓitiɓ ci jen, ciŋ ɗoopaat ci ɗu raakan sah, ca wuu ce. \v 13 Ini kaɗ ŋ yiŋ mbaami, ɗu na hee ɗe hey romkohe na kuy wala suket, wala ɗu weer mbooh kiŋ ɗe. Ɗu na hee hey name romkoh saaw ciŋ ɓo' ci. \p \v 14 Wa kaɗ po kim kuɓuuciŋ ɗu meekis ɗu ne : “ Wa ye tah ɗu haɓɗee inii ? ” ɗah, lofaat ɓa ne : “ Nikiɗi a yi pulɗoh ɓoo Misra, kur ka ɓoo nikohee \w ñaam\w*, na hatiliŋ yaahiŋ ɗe. \v 15 \w Firawna\w* sangee sang tic ne a heyɗi faɗe ɓoo ne ɓoo coot. Ŋ ineem Nikiɗi appa saaw caŋ ɓi Misra jen, ɓaŋ ɓooɓa na caŋ ɗoopaat ca. Ineem weɗ tah ɓoo waɗee Nikiɗi saaw ƴaar ɗoopaat nu nik te ɓoo romkohee saaw ci ƴaar ciŋ ɓo' ci. ” \v 16 Tumohaaɗeem na hee hey nike ini na hee ɗu naandse ineem, wa nikan mandarga ŋ yaah ciŋ ɗu na puk ciŋ ɗu. Wa hey ɗu naandse pulɗi Nikiɗi pulɗoh ɗu Misra na hatiliŋ yaahiŋ ɗe. » \s Kooh ɓendiɗ cuuɓiŋ ɗe \p \v 17 Wa Firawna faɗis Israayel ca ne ɓa coot, Kooh woyee ne : « Israayel ci miniɗ raak hiñoh ŋ waasi, inwaaso amb ɓa nga, ɓa gurid Misra. » Weɗ tah a yurhiɗɗi ɓa ŋ waasa kaɗ ŋ kur kaŋ Filistiica ŋ ina wa uupe reɓ jen. \v 18 A wilaatkiɗ ɓa ŋ waasaŋ kehƴa hulanga, ŋ ɓak Cookmaŋ-Hapeel-ca. Israayel ca puloh Misra ɗaa, ɓa hunnda rung rung, ɓa kaɗeeɗa. \p \v 19 Musaa ɓayndohha ƴoh ciŋ Yuusufa sagu ne yeem giñɗukoheen kuɓuuciŋ Israayel, a woosa ɓa ne : « Mbeh, Kooh hey ɗu ambohe po a puliɗ ɗu ndii, ɗu kaɗee ɗah, giñɗaat to ne ɗu hey ɓayndohe ƴoh ciŋ ngo. » \v 20 Israayel ca pulohha Sukkoot, ɓa kaɗta, ɓa yippa \w ɗiip\w* caŋ ɓa ŋ Etam, ŋ sero kehƴa hulanga. \p \v 21 Noh reesa ɗah, Nikiɗi nik ngaŋ eel yakak yipiɗ findi kumbin ŋ fikiiɓa ne a teeɓ ɓa ɗiski ɓa taamban. Wek reesa ɗah, a nik ngaŋ jaal yongkaah ŋ fikiiɓa ne a ñiinɗiɗ ɓa, tahha po ɓa mineen tiind noh na wek. \v 22 Eela yipee haa kumbin na noh na jaalaŋ yongkaaha haa kumbin nikee nga na wek, kurkangeeɗi ŋ fikiiɓa. \c 14 \s Firawna ñaakɗiɗ Israayel ca \p \v 1 Wa ɓaa hee pule Etam, Nikiɗi woosa Musaa ne : \v 2 « Woya Israayel ci ne ɓa welaat, ɓa yip \w ɗiip\w* ciŋ ɓa ŋ sero Pi-Ayrot, ŋ harmban Migdol na cookma. Yipaat ɗiip ciŋ ɗu ndaam, yurhiɗkoh na Ba'al-Sefon ŋ sero cookma. \v 3 \w Firawna\w* hey woye ne : “ Israayel ci muuƴiɗ ŋ bilaf fa ; kehƴa hulanga rangiɗ ɓa. ” \v 4 Ŋ hey ndengɗe keeñiŋ ɗe po a taambiɗ ɗu. Teemb ndeem, ŋ hey teeɓohe yaki ŋ yak, ŋ in ci ŋ tuman ɗe, a yi na hiñohoh ciŋ ɗe, te ɓi \w Misra\w* hey inhe ne ñam Nikiɗi. » Israayel ca tumohha in ceem jen ɗaa. \p \v 5 Wa Firawna woyu ne Israayel ca saandohiɗ, a yi na ɓooɓaŋ ɗe ɓoƴsohha liiɓohaaɗ ŋ ini kaɗ ngaŋ Israayel ca. Ɓa woosa ne : « Ɓoo haɓiɗ ye cii ? Wa ye tah ɓoo faɗee Israayel ci ɓa cootee, ɓoo raakissuu \w ñaam\w* ci na hee ɓoo pangkiɗisse ? » \v 6 Firawna nakohha tokɗiɗu wotiiraŋ ɗe, a hunnda na hiñohoh caŋ ɗe, \v 7 a ɓayya wotiir caŋ Misra jen po ca teemet-yasna-yinooca (600) uupee baah nga ; waa nu nga ɗah, ɓayya hiñohoh kaahay. \v 8 Nikiɗi ndengiɗta keeñiŋ Firawna, buuraŋ Misra. Yeem taambiɗta Israayel ca, raak ɓeem puleeɗa na ndeng fit. \v 9 Hiñohoh caŋ Misra jen taambiɗta ɓa, ɓum tiindeeɗa, ɓinooɓi rappa panis, ɓi tas aassa ŋ wotiir caŋ Firawna, ɓa ñaakɗeeɗa ɓa po ɓa rahsohha ɓa ŋ sero Pi-Ayrot, yurhiɗkoh na Ba'al-Sefon, ɗiska ɓa yipee ɗiip caŋ ɓa ŋ sero cookma. \p \v 10 Wa Firawna kaɗ po a heeɗa rahse Israayel ca, ɓeem marakka, hotta ne ɓi Misra ɓii hay nga ɓa. Ɓa neƴƴohha lool, ɓa leehkeeɗa naafu ŋ Nikiɗi. \v 11 Ɓa woosa Musaa ne : « Misra raakɗi raakɗi ruy-ruy po fu ɓayya ɓoo ŋ bilaf fii ne ɓoo kaanoh nga e ? Fu haɓiɗ ɓoo ye cii, wee tah fu kooɗohha ɓoo Misra ? \v 12 Inii weɗ ɓoo woyee ɗa wa ɓoo nik ŋ kur ka haa e ? Ne “ Faɗa ɓoo moɗoɗ, ɓoo nik ñaam ciŋ ɓi Misra. ” Weɗ ngisoh kaan ŋ bilaf fii. » \v 13 Musaa loffa ɓa ne : « Kinaat neƴƴoh, tufkaat ɗu marak findi Nikiɗi mucɗohan ɗu woti. Ɓi Misra ɓi ɗu na hote ɓii, ɗu hotissanɗi ɓa muk. \v 14 Yeeɓkaat rek. Nikiɗi a yi na hee ɗu hiñohɗe. » \s Taambaŋ Israayel ci ŋ ɗooƴ cookma \p \v 15 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Wa ye tah fu leehkee nga so ? Woya Israayel ci ɓa deguk ŋ waasi. \v 16 Ɓaya ndooɗiŋ ɗa ŋ yaah, fu yurhiɗa ŋ cookmi. Fu paysoh cookmi kanak, Israayel ci min taamb nga te kot ciŋ ɗu iiri'uu. \v 17 Ini kaɗ nga so, ŋ hey ndengɗe keeñ ciŋ ɓi Misra po ɓa taambiɗ ɗu ŋ ɗooƴ cookmi. Teemb ndeem, ŋ hey teeɓohe yaki ŋ yak, ŋ in ci ŋ tuman Firawna na hiñohoh ciŋ ɗe na wotiir ciŋ ɗe na ɓooɓi rap panis. \v 18 Ŋ hey teeɓohe yaki ŋ yak ŋ in ci ŋ tuman ɓa, ɓi Misra inah ne ñam Nikiɗi. » \p \v 19 Ƴutta, malaakaaniŋ Kooh, yi meeɗ adug ŋ fiki Israayel ca, kaɗta ŋ finhooɓa, eela yipee haa kumbin ŋ fikiiɓa nammba kaɗ ŋ finhooɓa. \v 20 Wa nikka ŋ harmban dal ca kanak ca, dalaŋ Misra na waŋ Israayel. Eelaam nikka ñuus ŋ ɓaka winoora, waaye weka reesa, wa ñiiniɗta ɓaka tas ne cuuɓ ca kanak ca minuu reɓɗukoh na wek. \p \v 21 Wa Musaa raɗis ndooɗaŋ ɗe ŋ ɗafuk cookma, Nikiɗi neehha puuɗis ŋ pulohaaɗ-noh, puuɗis raakiɗ hatil. A paysohha cookma kanak, merhey mi suyɗi nikka ŋ harmbana. \v 22 Israayel ca taammba nga te ɓa iiriiɗi, raak masma ɗingkiɗ findi miir ŋ yaah-ñaahum na yaah-sing. \v 23 Ɓi Misra ñaakɗeeɗa ɓa na panis caŋ ɓa na wotiir caŋ ɓa jen ŋ ɗooƴ cookma. \p \v 24 Na wiisaaɗiina, Nikiɗi, yi nikee ŋ ɗooƴ kumbinaŋ yongkaaha na eela, marakka ŋ dalaŋ ɓi Misra, a saɓsohha ɓa na sagoocaŋ ɓa. \v 25 A tummba po panuucaŋ wotiir caŋ ɓa minisɗi kaɗ kaɗ yurhiɗ, ineem tahha po ɓa minisɗi nupiɗ baahiɗ. Ɓa woosa ne : « Ɓoo saandohaat, Nikiɗi yii hiñohiɗ Israayel ci. » \p \v 26 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Raɗsa ndooɗiŋ ɗa ŋ cookmi ne masmi dokkis findi wa nikohe, wa on ɓi Misra, wotiir ci na ɓi rap panis ci. » \v 27 Musaa tumohha ineem ɗaa. \p Ŋ wiisaaɗiina, cookma dokukka findi wa mande, ɓi Misra saandoheeɗa, ɓa cohha na masma, Nikiɗi julla ɓa ŋ ɗooƴ cookma. \v 28 Masma dokukka, wa onnda wotiir caŋ Firawna na ɓooɓa rapee panis ca jen. Hiñohoh ca dabee Israayel ca jen tassa ŋ cookma ; ali ɓo' pulɗi nga. \p \v 29 Waaye Israayel ca taambeen ŋ cookma te ɓa iiriiɗi, raak masma ɗingkiɗ findi miir ŋ yaah-sing na yaah-ñaahum. \v 30 Mbaɗi, Nikiɗi muciɗta ɓa ŋ yaah ciŋ ɓi Misra. Ɓa hotta fiɗaaf caŋ ɓi Misra ŋ sereendaŋ cookma. \v 31 Israayel ca hotta hatili Nikiɗi mucɗoh ɓa nga ɓi Misra, ɓa neƴƴohha ɗe, ɓa kossa Nikiɗi na Musaa ñaamiŋ ɗe. \c 15 \s Israayel ca ƴeekiɗ Kooh \p \v 1 Weɗi Musaa na Israayel ca ferɗoh Nikiɗi ƴeekii : \b \q1 « Nikiɗi ƴeekaah ƴeeku nee ! \q2 Ŋ hey ɗe ƴeeke. \q1 Ndamiŋ ɗe teeɓohiɗ nee \q2 A yi min ee ! \q1 A kooɗkiɗ panis na rapoh panis, \q2 A julla ŋ cookma. \b \q1 \v 2 Nikiɗi a yi hatiliŋ ngo nee ! \q2 A yi Heɗ ƴeekiŋ ngo. \q1 A yi hirip po nee ! \q2 Ŋ hey ɗe ƴeeke. \q1 Nikiɗi a yi Koohiŋ ngo nee ! \q2 Ŋ hey ɗe ɗaape. \q1 A yi Koohiŋ baabiŋ ngo nee ! \q2 Ŋ hey woye yakkiŋ ɗe. \q1 \v 3 Nikiɗi jalmba ngaŋ hiñoh ! \q2 Nikiɗi weɗ tiikiŋ ɗe. \b \q1 \v 4 A juliɗ wotiir caŋ \w Firawna\w* \q2 Na hiñohoh caŋ ɗe. \q1 Ɓa adgoh ɓa sah muuhiɗ nga ee \q2 Ŋ Cookmaŋ-Hapeel-ca. \q1 \v 5 Ginaah ca ulla ɓa nee \q2 Ngaŋ ɗooƴ cookma. \q1 Ɓa diigiɗ nga haa ne atoh \q2 Ŋ dungaŋ cookma. \b \q1 \v 6 Nikiɗi ! Ñaahmiŋ ɗa nee ! \q2 Eey hatiliŋ wa ! \q1 Nikiɗi ! Ñaahmiŋ ɗa nee ! \q2 Weɗ ɗumb ɓi sang ɗa. \q1 \v 7 Yaki fu yak Nikiɗi nee \q2 Fu saahiɗ ɓi sang ɗa. \q1 Fu fuuɗsiɗ ayrukiŋ ɗa nee ! \q2 Eey dohɗiŋ wa ! \q1 Wa \w hoomɗiɗ|lemma="hoomiɗ"\w* ɓa findi mbaang ee ! \q2 Eey dohɗiŋ wa ! \b \q1 \v 8 Nikiɗi ! Iikiŋ ɗa nee \q2 Nangɗohiɗ masuɓ ca. \q1 Ginaah ca tufkiɗ saɗ ee \q2 Findi miir ee ! \q1 Masma sah namiɗ ndeng ee \q2 Waŋ dungaŋ cookma. \q1 \v 9 Sangiɗa woyeeɗa nee \q2 Ŋ hey ɓa taambɗe. \q1 Sangiɗa woyeeɗa nee \q2 Ŋ hey ɓa ambe. \q1 Sangiɗa woyeeɗa nee \q2 Ŋ paysoh in ciŋ ɓa. \q1 Sangiɗa woyeeɗa nee \q2 Ŋ raak ini ŋ waaɗ jen. \q1 Sangiɗa woyeeɗa nee \q2 Ŋ fuur ndangiŋ ngo. \q1 Sangiɗa woyeeɗa nee \q2 Ŋ hey ɓa sooƴɗe. \q1 \v 10 Nikiɗi fu fuuɗissa rek ee, \q2 Cookma ulla ɓa. \q1 Ɓa ɗiigga nga haa ne beteeh \q2 Ŋ ɗooƴ-ɗooƴ cookma. \b \q1 \v 11 A yinde kooh mand na ɗa nee \q2 Ŋ kooh caŋ ɓooɓa ? \q1 A yinde na siñaarɗe sagu hool ? \q2 A Nikiɗi nee ! \q1 A yinde Kooh neƴƴohu nee ? \q2 A Nikiɗi nee ! \q1 Po a carra ƴeeku nee ? \q2 A Nikiɗi nee ! \q1 A tumee in feyohiɗ ee \q2 Findiifu nee ? \q1 \v 12 Nikiɗi fu raɗis ñaahmiŋ ɗa nee ; \q2 Kehƴi onnda ɓa. \b \q1 \v 13 Nikiɗi waaɗohaaɗiŋ ɗa nee \q2 Wa na ɓoƴsukeeɗi. \q1 Fu yurhiɗiɗ cuuɓiŋ ɗa fu tos \q2 Na hatiliŋ ɗa nee ! \q1 Fu yii ɓay ɓa Nikiɗi nee \q2 Ɗiskaŋ ɗa hoolɗa. \q1 \v 14 Cuuɓ ci kerhiɗa nee ; \q2 Ɓii saakɗoheeɗa. \q1 Filistiici neƴƴohiɗ lool ee, \q2 Ɓii ngaŋ tiis. \q1 \v 15 Kilifaacaŋ Edom Nikiɗi nee \q2 Iiƴiɗ dic ee. \q1 Te ɓa adgoh Mowab \q2 Ɓii kot-kotɗeeɗa. \q1 Ɓi Kanaan jen Nikiɗi nee \q2 Jaahɗiɗ lool ee. \q1 \v 16 Neƴƴoh na tiit Nikiɗi nee \q2 Aasiɗ ɓa jen ee ! \q1 Ɓa hot hatiliŋ yaahiŋ ɗa nee ; \q2 Ɓa minɗi yoond. \q1 Ɓa mandiɗ nga haa ne atoh. \q2 Eey Nikiɗi nee ! \q1 Po cuuɓiŋ ɗa wii taamb ee. \q2 Eey Nikiɗi nee ! \q1 Po cuuɓi fu tos wii taamb ee. \q2 Eey Nikiɗi nee ! \q1 \v 17 Fu hey ɓa genɗe Nikiɗi nee \q2 Ŋ tangoora fu raakoot, \q1 Ɗiska fu haɓiɗ kahan fu nee ! \q2 Eey Nikiɗi nee ! \q1 Ngaŋ ɗiskaŋ ɗa hoolɗa nee ! \q2 Eey Nikiɗi nee ! \q1 Wa fu haɓiɗ na yaah ciŋ ɗa nee, \q2 Fu yi Heɗ ɓoo. \b \q1 \v 18 Nikiɗi a yi nikan buur ee \q2 Po faw ee ! » \b \p \v 19 Ɗaa, panis ca na wotiir caŋ Firawna, na ɓooɓa rapee ca aaseen ŋ cookma. Nikiɗi dokinnda masma ŋ ɗafuk ɓa. Israayel ci taammba ŋ merhey ma suyɗa, ŋ ɗooƴ cookma. \p \v 20 Maryam, woosuuɗa ɓitɓa, taambɗoh Aaruna, ɓayya haan. Ɓitiɓ caŋ Israayel jen ñaakiɗta ɗe, ɓa tipeeɗa, ɓa mbeceeɗa. \m \v 21 Maryam dokkissa ŋ ƴeeka an : \q « Nikiɗi ƴeekaah ƴeeku nee \q Ŋ hey ɗe ƴeeke \q Ndamiŋ ɗe teeɓohiɗ nee \q A yi min ee \q A kooɗkiɗ panis na rapoh panis \q A julla ŋ cookma. » \s Masmaŋ Mara \p \v 22 Musaa adgiɗta Israayel ca, ɓa pulohha Cookmaŋ-Hapeel-ca, ɓa yurahha kehƴa hulangaŋ Suur. Ɓa tiinnda neeh kaahay, ɓa hotɗi masmi ɓa anan. \v 23 Wa ɓa kaɗ po ɓa reesa ɗiska na woyse Mara, masuɓ raakeen nga, waaye ɓa mineeɗaa an, wa nikee aayiɗ hak weɗ tah ɗiska teekuusa Mara (aay). \v 24 Ŋ ineem, mboolnda lahtukeeɗa ŋ Musaa, ɓa woosa ne : « Ɓoo na hee ye ane ? » \v 25 Musaa kiimmba Nikiɗi na leehuk. Nikiɗi teeɓpa ɗe ndooɗ, a ɓekkaa ŋ masma, wa hannda min anu. \p Ŋ ndaam, Nikiɗi eɗta Israayel ca nakoh ciŋ ɗe na haɓɗaah. A nammba ɓa markisuk. \v 26 A woosa ɓa ne : « Ɗu kerah keeh-keeh woo kiŋ ngo, mi yi Nikiɗi Koohiŋ ɗu, te ɗu haɓɗee in ci ŋ amb ne ceɗ yurah ɗah, ɗu ɓekoh nof in ci ŋ nakoh, te ɗu haɓiɗ haɓɗaah ci jen ɗah, ŋ heyɗi yipkiɗe kosaay nga ɗu findi ŋ tumoh na ɓi \w Misra\w*. Laam ñam Nikiɗi yi na wirɗee ɗu. » \v 27 Israayel ca kaɗeeɗa po ɓa reesa Elim, ɓa raakka cul masuɓ ndaŋkiyaah na kanak (12) nga, na tas tandarma ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70), ɓa dalla nga, ŋ sero masma. \c 16 \s Kañam kaŋ Israayel ca ŋ kehƴa hulanga \p \v 1 Wa ɓa ɓoof nga po caɓna kanakɗoh ŋ pulohaŋ ɓa \w Misra\w* raakka neeh ndaŋkiyaah na yatuus (15), Israayel ca jen kurkohha Elim. Ɓa kaɗeeɗa po ɓa reesa kehƴa hulangaŋ Sin, ŋ harmban Elim na tangooraŋ Sinaay. \v 2 Ŋ ndaam, Israayel ca jen lahtukeeɗa ŋ Musaa na Aaruna. \v 3 Ɓa woyeeɗa ne : « Nikiɗi joyee ɓoo joy ap ŋ Misra ; ndaam, ɓoo nikee ɓoofiɗ na soƴeecaŋ sepet ca te ɓoo meeɗeen ñam po ɓoo kap nding. Waaye weɗɗi, ɗu ɓayiɗ ɓooɓi jen ndii ne ɓoo kaan na aɗ. » \p \v 4 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Marka ! Ŋ hey ɗu toɓɗe kañam. Kooh-nu-wiis, ɗu hey kaɗe, ɗu ɓaya nga ini mit ɗu ɗingiɗ neeh yino ; teemb ndeem, ŋ hey marke andi ɗu hey taambɗe nakoh ciŋ ngo wala. \v 5 Ŋ mbehi yasna-yino'ɗoh, ɗu ɓay ngaŋ kañam keem ɗah, wa nikan wuu neeh kanak. » \p \v 6-8 Musaa na Aaruna woosa Israayel ca jen ne : « Nikiɗi kerhiɗ lahtukiŋ ɗu nga ɗe, ŋ niini woti, a hey ɗu one sepet ñamaah. Ɗu hey inhe ne a yi Nikiɗi, yi pulɗoh ɗu Misra. Kim na ɓaaɓa, a hey ɗu name on kañam, ɗu ñam po ɗu kap ; ɗu hey hote ndamiŋ ɗe. Ini kaɗ nga ɓoo, ɓoo tus haa ; ɗu lahtukɗi nga ɓoo, ɗu na lahtuke ŋ Nikiɗi. » \p \v 9 Musaa woosa Aaruna ne : « Woya Israayel ci jen ne, ɓa hayaat ɓa tufuk ŋ fiki Nikiɗi laam a kerhiɗ lahtukiŋ ɓa nga ɗe. » \v 10 Wa Aaruna na woye na mboolndaŋ Israayel ca, ɗekka po, ɓa jen ɓa yurhiɗkohha na kehƴa hulanga. Ndamiŋ Nikiɗi teeɓukka ɓa ŋ ɗooƴ eela yipe haa kumbin. \v 11 Nikiɗi woosa Musaa ne : \v 12 « Ŋ kerhiɗ lahtukiŋ Israayel ci ; woyiɗ to ɓa ne : “ Ŋ niini woti, bala nohi muyan ɗah, ɗu hey ñame sepet te kim na ɓaaɓa, ɗu hey raake kañam ki kap ɗu, ɗu hey inhe ne ñam Nikiɗi, Koohiŋ ɗu. ” » \p \v 13 Wa niina ree, mbaƴul\f + \fr 16:13 \fr*\fq mbaƴul \fq*\ft : a yi "\+tl caille\+tl*" ŋ farañse. A sel, mand na pambi-nduuf ƴin. Ca na hune laayiɗ, te ca minɗi pund baahiɗ.\ft*\f* ca pundeeɗa, hayeeɗa. Ca yoonnga ŋ dala po wa riiffa. Kooh wiissa na ɓaaɓa, maar keennda nga. \v 14 Wa maara coot, ŋiisohi haa sangri raɗiɗta ŋ merhey ma ; \v 15 Israayel ca hottaa, ɓa inahɗi ini wa nik, ɓa woyeeɗa ŋ harmban ɓa ne : « Inii wa ye ? » Musaa loffa ɓa ne : « Wa kañam ki Nikiɗi on ɗu ; \v 16 inii, weɗ a woo nga : “ Yaa nu nga ɓayaat ini mit ɗe ɗingiɗ neeh yino, haf nu nga ɗah, andaar yino. ” » \p \v 17 Ɓa tumohha ɗaa, yaa nu nga ɓayya, ɓum ɓayya juuk, ɓinooɓi ɓayya ƴissuut. \v 18 Waaye wa ɓa ɓees ca na andaar, ɓa ɓayee juuk uupɗeeɗi te ɓa ɓayee ƴissuut mitɗeen. Yaa nu nga ɗah, ɓayee ini doy ɗe. \p \v 19 Musaa woosa ɓa ne : « Ali ɓo' kinaat ɗaak nga wuu kim na ɓaaɓa. » \v 20 Raakka ɓi kerhiɗɗi ɗe, ɓa ɗaakka ŋ caŋ ɓa po na ɓaaɓa, ca canginnda, ca oteeɗa ; Musaa ayrukka ɓa. \v 21 Ini kooɗoh ndeem, ɓaaɓ nu ree ɗah, yaa nu nga ɗah, kaɗ ɓaya ini mit ɗe ɗingiɗ neeh yino. Kaɗta po nohi dammba ɗah, ini tas ŋ kehƴi seey. \p \v 22 Ŋ mbeha yasna-yino'ɗoh, ɓa ɓayya ɗingiɗ wuu neeh kanak, weɗ ne haf nu nga ɗah, andaar kanak ; kilifaaca kaɗta ŋ Musaa, ɓa woosa ɗe wa. \v 23 A loffa ɓa ne : « Ineem weɗ Nikiɗi nakohe ; kim, wa mbehi hoolɗi na iɗsiɗkohse, wi Nikiɗi waɗu. Utaat ini ɗu waaɗ ut, ɗu tik ini ɗu waaɗ tik, ɗu ɗaak ini tas po kim na ɓaaɓa. » \v 24 Ɓa tummba ineem, ɓa ɗaakka wuu kim findi Musaa nakohoha, ɓa hotta ne ca otɗi, ca cangindɗi. \p \v 25 Weɗ Musaa woyoh ɓa ne : « Ñamaat ca woti, ɗu heyɗi raake ali in ŋ bilaf fi, laam woti wa mbehi na iɗsiɗkohse, wi Nikiɗi waɗu. \v 26 Ini ree neeh yasna-yino, kaɗaat ɗu ɓaya ñamaah waaye mbehi yasna-kanakɗoh, weɗ na iɗsiɗkohse ; ñamaah raakanɗi ŋ bilaf fi. » \p \v 27 Raakka ɓa pul ŋ mbehi na iɗsiɗkohse ne ɓa ɓay ; ɓa hotɗi ali in. \v 28 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ɗu genan gen sang taambiɗ nakoh ci na teeɓoh ciŋ ngo po kiɗa ? » \v 29 Musaa ɓaatiɗta ɓa nga ne : « Inhaat baahiɗ ne a Nikiɗi eɗ ɗu mbehi na iɗsiɗkohse, weɗ tah a onnda ɗu ŋ mbehi yasna-yino'ɗoh ne ɗu ɓay ɗingiɗ wuu neeh kanak nga ; ŋ mbehi yasna-kanakɗoh, yaa nu nga ɗah, ɓoofaat, a puluu. » \p \v 30 Ŋ ineem Israayel ca iɗsiɗukka mbeha yasna-kanakɗoh. \v 31 Ɓa teekka kañam kaam \tl maan\tl* (wa-ye). Wa mandee na pees \tl koryand\tl*\f + \fr 16:31 \fr*\fq \+tl koryand\+tl* \fq*\ft : pees \+tl koryand\+tl* hend na pees ɓasi.\ft*\f*, wa nikee yaanow te fu ñamee wa ɗah, waa mandee na ɗangi haɓɗohu kuum. \v 32 Musaa woosa ne : « Inii weɗ Nikiɗi nakoh : Andaar tumsaat \tl maan\tl* po wa riif, wa ɗaaku, wuu ɓi na hee rimkohe nga ɓoo, ne ɓa hot kañam ki Nikiɗi pesɗohee ɓoo ŋ bilaf fi, wa a puliɗ ɓoo Misra. » \v 33 Musaa woosa Aaruna ne : « Ɓaya meeme ɗaakkoha, fu tuma andaar \tl maan\tl* po wa riif, fu ɗaaka ŋ fiki Nikiɗi, wa nik wuu ɓi na hee rimkohe nga ɓoo. » \v 34 Findi Nikiɗi nakohee wa Musaa jok, Aaruna ɓayohhaa ɗaa ŋ ɗiska na naandsukohse ambtiɗohi Nikiɗi ambtiɗoh na ɓa, ne wa ɗaaku nga. \p \v 35 Israayel ca ñamiɗ ŋ \tl maaneem\tl* ini ree kiis ndaŋkiyaah-nikiis (40) po findi ɓa reyoh ŋ aasoha kur genohuuɗ, wa nikka Kanaan. \v 36 (Andaar caŋ ɓa, ca nikee \tl liitar\tl*\f + \fr 16:36 \fr*\fq \+tl liitar\+tl* \fq*\ft : Musaa inheeɗi \+tl liitar\+tl*, ɓa meeɗeen ɓeesoh \+tl eefaa\+tl*. A fiis ne andaar ndaŋkiyaah, weɗ \+tl eefaa\+tl* yino.\ft*\f* kanak na camban.) \c 17 \s Nikiɗi pulɗiɗ masuɓ ŋ atoh faŋ Horeb \p \v 1 Findi Nikiɗi woyohee ɓa wa, Israayel ca jen kurkohha kehƴa hulangaŋ Sin, ɓa kaɗeeɗa ƴin ƴin po ɓa reesa Refidim ; ɓa yippa \w ɗiip\w* caŋ ɓa nga. Waaye ŋ ndaam, ɓa raakeeɗi masmi ɓa anan. \v 2 Ɓa waakeeɗa Musaa lahtoh, ɓa woyeeɗa ɗe ne : « Eɗa ɓoo masmi ɓoo anan. » A woosa ɓa ne : « Wa ye tah ɗu waakee so lahtoh ? Wa ye tah ɗu markiskee Nikiɗi ? » \v 3 Ɓa sifaɗukka, ɓa lahtukeeɗa nga ɗe an : « Wa ye tah fu pulɗohha ɓoo \w Misra\w*, fu hayya na ɓoo ŋ ndii ne fu ap ɓoo na sifaɗ, ɓoo na kuɓuuciŋ ɓoo na ɗoopaat ciŋ ɓoo ? » \p \v 4 Musaa kiimmba Nikiɗi keeh-keeh, a woosa ɗe ne : « Ŋ joy haɓɗiɗ ɓooɓi ye Nikiɗi ? Ini hondoh ɓa tap po atoh po ŋ kaan laayisɗi ! » \v 5 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Adgaa ɓa, fu hun na ɓi yakak, fu ɓay ndooɗi fu laɓee ŋ kalaŋ Niil. \v 6 Marka, ŋ hey ɗa adge, ŋ nik nden, ŋ ɗafuk atoh fi, ŋ Horeb, fu hey laɓe ndooɗi ŋ atoh feem, masuɓ hey pule nga, ɓa raak anaah. » Musaa tummba ina Nikiɗi woyee, a tuma ŋ fiki yakak ca a hunee na ɓa. \v 7 Ndaam teekuusa Maasaa (markisuk) na Meeribaa (waak lahtoh). Laam Israayel ca waakee Musaa lahtoh, ɓa markiskeeɗa Nikiɗi ngaŋ meeksoha ɓa meeksohee an : « Nikiɗi yii ŋ harmban ɓoo wala a nikɗi nga ? » \s Israayel ca miniɗ Amalek ca ŋ hiñoha \p \v 8 Wa raakka mbeh Amalek ci hayya hiñohee na Israayel ci ŋ Refidim. \v 9 Musaa hotohha na ƴaara teeku Yosuwe, a woosa ɗe ne : « Kooɗa ɓi ɓo' ndengiɗ, ɗu kaɗ hiñoha na Amalek ca ; kim ŋ hey nike ŋ ɗafuk tangoori na ndooɗiŋ Kooh ŋ yaah ciŋ ngo. » \v 10 Yosuwe kaɗta hiñoha na Amalek ca findi Musaa nakohee ɗe wa. A yi Musaa, a hunnda na Aaruna na ƴaar teeku Hur, ɓa kaɗta, ɓa tufukka ŋ ɗafuk tangoora. \v 11 Musaa meeɓpa yaah ŋ ɗafka ɗah, Israayel ci ɓeɗ na mine. Waaye a ruhsiɗta ca ɗah, Amalek ci ɓeɗ na mine. \p \v 12 Musaa nikka na ineem po yaah ciŋ ɗe neeɓohha, Aaruna na Hur ooɓiɗta ɗe atoh, a ɓooffa nga. Yii lahha ɗe ŋ ɓakii, yum lahha ɗe ŋ ɓaki tas, ɓa ammba yaah ciŋ ɗe ne ca ruhsuu po nohi muyya. \v 13 Yosuwe na Israayel ca laɓpa Amalek ca na hiñohoh caŋ ɓa ndang po ɓa raɗta ɓa ŋ kehƴi. \p \v 14 Wa hiñoha reeh, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Fiisa in cii ŋ teere, fu ɗaaka, ca alkohsuu. Te woya Yosuwe ne ŋ hey reehɗe Amalek ci ŋ kehƴi po ali ɓo' naandsukissanɗi ini kaɗ nga ɓa. » \p \v 15 Ŋ ndaam, Musaa yippa \w seeƴkoha|lemma="seeƴuk"\w* wuu Nikiɗi nga, a teekkaa tiiki tokis : "Nikiɗi a yi Raayaaniŋ Ndamiŋ ngo." \v 16 A woosa ne : « Yaahi meeɓu yurhiɗuusa ŋ Nikiɗi, tahiɗ po Nikiɗi genan gen hiñoh Amalek ci gomal nu gomal. » \c 18 \s Yetoro kaɗiɗ marka Musaa \p \v 1 Ŋ jamanoonaam, Yetoro \w seeƴkiɗohaŋ|lemma="seeƴkiɗoh"\w* kur kaŋ Majaan, payum Musaa ƴaar, kerahha in ci Kooh haɓɗiɗ Musaa jen, na Israayel wi cuuɓiŋ ɗe, ne Nikiɗi pulɗohiɗ ɓa \w Misra\w*. \p \v 2 Sefora ɓiti Musaa nikee ŋ kahan baab ɓa Yetoro, raak a Musaa tuuƴee ɗe ne a nikohaah nga, \v 3 na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci kanak ci. Musaa teekee saawa Geersom\f + \fr 18:3 \fr*\fq Geersom \fq*\ft : Tiikiŋ "Geersom" na "genohaah" ceɗ mand ŋ peɗeem heber.\ft*\f* laam a woyee ne : « Ŋ genohaah ŋ kur jaambur. » \v 4 Ƴina teekuusa Eliyeser (Koohiŋ ngo ɓaatɗohoh) laam, Musaa woyee ne : « Koohiŋ baab ɓoo, yi hirpohiŋ ngo, mucɗiɗ to ŋ yaah ciŋ \w Firawna\w*. » \p \v 5 Yetoro hunnda na ɓiti Musaa na kuɓuuciŋ Musaa kanak ci ; ɓa kaɗta po ɓa reesa kehƴa hulanga Israayel ca dalohee ŋ sero tangooraŋ Kooh. \v 6 Yetoro woosohha ŋ Musaa ne a woysaat ne, a yaa hay, a yi na Sefora na kuɓuuciŋ ɗe kanak ci. \v 7 Musaa pulla, kaɗta coha na ɓa. \p Wa a ree a ƴekiɗta payum ce Yetoro, a morgiɗukka ɗe, ɓa kañɗohha po ƴutta ɓa aassa ŋ \w ɗiipa|lemma="ɗiip"\w*. \v 8 Musaa naandsukka ɗe jen findi Nikiɗi tumoh na Firawna na ɓi Misra sagu Israayel, na miskiɗ ci ɓa raak ŋ waasi te Nikiɗi pulɗohha ɓa nga ca. \v 9 Yetoro summba ŋ in ci baahiɗ ci jen, ca Nikiɗi haɓɗiɗ Israayel ca wi a pulɗoh ɓa ŋ yaah ciŋ ɓi Misra. \v 10 A woosa ne : « Nikiɗi yakɗaah, a yi pulɗoh ɗu ŋ yaah ca Firawna na ɓi Misra degee ɗu. \v 11 Ŋ teyɗukiɗ kotii ne Nikiɗi a yi uup in ci ambu ne ca kooh jen ; a teeɓohiɗa wi Israayel ci na aƴaarkohse. » \v 12 Yetoro ɓayya ɓi ɗoopaat, a eɗohha ca seeƴkaah wuu Kooh, yino \w hoomɗaah|lemma="hoomiɗ"\w*, na ɓi wiiriis hoosaah. Aaruna na yakak caŋ Israayel jen hayya, ɓa ɓaahha na ɗe kañam kaŋ seeƴka ŋ fiki Nikiɗi. \s Musaa kooɗiɗ ɓi atte'oh ne ɓa ɓaatɗoh ɗe \p \v 13 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa, Musaa ɓooffa ne a atte leer caŋ ɓooɓa. Ɓa hooɓukka tufuk ŋ fikiice na ɓaaɓa po na niina. \v 14 Yetoro payum ce hotta ŋ in ca a na haɓɗiɗe cuuɓa, na findi ca laayoh, a woosa ɗe ne : « Fu na haɓɗe ye wii, wa ye tah fu atte'ee kiik fu ? Mboolndi tufuk na ɓaaɓi po na niini, ɓa sekee nga ɗa ! » \v 15 Musaa loffa ɗe ne : « Mboolndi na haye nga so ne ɓa inah ini Kooh woo, \v 16 ɓa raakka ini ɓa leer ɗah, ɓa hay nga so, ŋ attee ɓa, ŋ teeɓ ɓa ne ɓa inah in ci Kooh sangoh na ci a nakoh. » \p \v 17 Payum ce Yetoro woosa ɗe ne : « Findi fu na tumohe, wa ɗaa haa. \v 18 Fu hey yaaɓɗe haf fu, fu yaaɓiɗ ɓooɓi na haye nga ɗa ; inii, wa ɓit ɓit, fu minɗaa tum kiik fu. \v 19 Ɗiski wa nik, sikɗuk ko ŋ ɓaatɗoh ɗa ƴissuut, te Kooh hunaat na ɗa nga : Fu, nika ŋ harmban cuuɓi na Kooh fu ɓayee leer ci nga ɗe. \v 20 Fu teeɓee ɓa ɗiski ɓa joy top, fu teeɓee ɓa nakoh ciŋ Kooh. Fu teeɓ ɓa waasiŋ ɗe, na ini ɓa joy haɓiɗ. \p \v 21 Waaye waaka nga ɓa ɓi ɓo' mitiɗ, nupiɗ Kooh, yurhiɗ, ɓi fu inah ne ɓa waaɗɗi in lewaaɗi ; fu tufkiɗ ɓa, raak ɓi na hee adgohe junni (1000) ɓo', raak ɓi adgohan ɓo' teemet (100), ɓum ɓo' ndaŋkiyaah-yatuus (50), ɓinooɓi ɓo' ndaŋkiyaah. \v 22 Ɓeem hay ɗah, ɓa atte'ee Kooh-nu-wiis leer ci ƴin-ƴin ciŋ mboolndi, ɓa wikee ɗa ci uupiɗ etoh. Ineem hey ɗa eɗfiɗɗe pangkiŋ ɗa, fu ɓaahana ɓaah na ɓa. \v 23 Fu haɓiɗa, te Kooh teeɓ ɗa waasi ɗah, fu heyɗi yaaɓɗe haf fu te ɓooɓii jen hey mine haad moɗoɗ. » \p \v 24 Musaa taambiɗta woo kaŋ payum ce jok, \v 25 a tannda ɓi ƴaar mitiɗ ŋ Israayel, a tufkiɗta ɓa, ɓum adgohha ɓo' junni (1000), ɓum ɓo' teemet (100), ɓum ɓo' ndaŋkiyaah-yatuus (50), ɓum ɓo' ndaŋkiyaah. \v 26 Ɓa atte'eeɗa leer ca ƴin-ƴin caŋ mboolnda Kooh-nu-wiis, ɓa ɓayeeɗa in ca miskiɗ ca ŋ Musaa ne a attee ca. \v 27 Musaa askohha na Yetoro payum ce, yeem dokukka kur ɓa. \c 19 \s Kooh ambtiɗohiɗ na Israayel ci \p \v 1-2 Mbeha koc ŋ caɓna kaahayɗoh ŋ finho pulohaŋ ɓa \w Misra\w*, Israayel ca kurkohha Refidim, ɓa kaɗta kehƴa hulangaŋ Sinaay ; ɓa yippa \w ɗiip\w* caŋ ɓa nga ŋ sero tangoora. \v 3 Musaa rapeeɗa ŋ tangoora ne a coha na Nikiɗi Kooh. Weɗ Nikiɗi ɓeeɗkoh ɗe ŋ ɗafuk tangoora, a woosa ɗe ne : « Inii weɗ fu na hee woye kuɓuuciŋ Yaŋhooɓa, Israayel ci : Nikiɗi woo ne : \v 4 “ Ɗu hotootiɗ findi ŋ tumoh na ɓi Misra, ŋ ɓayya ɗu nga so findi caango\f + \fr 19:4 \fr*\fq caango \fq*\ft : a yi uupiɗ hatil ŋ sel ci na punde. Ca laayisɗi woti.\ft*\f* na raɗsohe paɓ ciŋ ɗe, a deg ƴiil ciŋ ɗe nga. \v 5 Markaat, kehƴi jen ñam raaka, ɗu kerah woo kiŋ ngo te ɗu taambiɗ ambtiɗohiŋ ngo na ɗu ɗah, ŋ cuuɓ ci jen, a ɗu nikan cuuɓiŋ ngo. \v 6 Ɗu hey nike cuuɓ hooliɗ wuu so, ɗu nik \w seeƴkiɗoh\w* ci na hee nike ŋ harmban ndo na cuuɓ ci cinooci. ” Inii weɗ fu na hee woye Israayel ci. » \p \v 7 Musaa kaɗta ŋ mboolnda, a cohɗohha yakak ca, a woosa ɓa ini Nikiɗi nak ɗe jen. \v 8 Mboolnda jen hunnda woosa ɗe ne ɓa hey haɓɗe in ci Nikiɗi nakoh jen. A kaɗta, a woosa Nikiɗi ineem. \v 9 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Marka ŋ hey haye po nga ɗa, ŋ ɗooƴ eel ñuusiɗ, Israayel ci hey yo kerhe woyee na ɗa, ɓa ooluk ɗa po faw. » \s Nikiɗi yipkiɗ ŋ tangooraŋ Sinaay \p Wa Musaa wik Nikiɗi woo kaŋ mboolnda, \v 10 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Dokka ŋ mboolnda, woyaa ɓa ne, woti na kim, ɓa ɓoktukaat, ɓa naaw kulɓaaciŋ ɓa. \v 11 Mbehi kaahayɗoh, wa raakaat ɓa ƴutiɗ, mbaɗi ŋ hey yipke ŋ tangooriŋ Sinaay, ŋ fikiiɓa jen. \v 12 Fu hey ɓa teeɓe ɗiski ɓa topan ŋ sereendiŋ tangoori. Te fu woo ɓa ne ɓa wortukaat, ɓa kinaat ree ŋ tangoori, ɓa kinaata laal. Ɓo' nu laala ɗah, a hey apse. \v 13 A nik ɓo', a nik ɗoopaat, ali ɓo' joyɗi ɗe laal. A tapsan tapu atoh wala ɓis. Kaɗ po ɗu kerah kuluɓ ɗah, raak ɓi han min rap ŋ tangoori. » \p \v 14 Musaa ruhussa ŋ mboolnda, a tummba po ɓa ɓoktukka, ɓa naawwa kulɓaacaŋ ɓa. \v 15 A woosa ɓa ne : « Faaha kim raakaat ɗu ƴutiɗ, te kinaat faanuk na ɓitiɓ ciŋ ɗu. » \p \v 16 Ŋ neeha kaahayɗoh ŋ wiisaaɗiina, wa melñeeɗa, wa indngeeɗa, eel ñuusiɗ nikka ŋ ɗafuk tangoora, ɓa kerahha kuluɓ roofiɗ nga ; ɓooɓa, ŋ ɗiska ɓa nikee ŋ dala, ɓa tiitta jen po ɓa saakɗoheeɗa. \v 17 Musaa puliɗta ɓa ŋ dala, a ɓayya ɓa ŋ sereendaŋ tangoora ne ɓa tufuk ŋ fiki Kooh. \v 18 Nikiɗi yipkeen nga ŋ ɗooƴ jaal yongkaah, tahha po tangooraŋ Sinaay nikee ɗuukeeɗa, ɗuukra kurkeeɗa jututut findi ɗuuku puur ; tangoora jen yoondeeɗa yoond keeh-keeh. \v 19 Kuluɓ ka uupeeɗa nga uup roof, Musaa woyeeɗa, a kerheeɗa hoosooriŋ Kooh lofeeɗa ɗe ŋ indnga. \p \v 20 Nikiɗi yipukka ŋ tangoora ŋ suunaŋ wa, a ɓeeɗukka Musaa ; yeem rappa. \v 21 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ruhsa fu woya na mboolnda, waaɗ to hot kinaat ɓa ɓek ŋ cootuk ɗiski ɓa topɗu wala laayiɗ nga ɓa hey kaane. \v 22 Te sah seeƴkiɗoh ci joy hay nga so, ɓa joyiɗ farsuk, bala ŋ keenan ɓa ɗah. » \v 23 Musaa loffa ɗe ne : « A fu woyee ne ŋ haɓɗaat ɗiski ɓooɓi na hee tope ŋ sereendiŋ tangoori, ŋ tuma ɗisik hooliɗ wuu fu, weɗ tah po mboolndi minanɗi rap ŋ ɗafuk tangoori. » \v 24 Ŋ ineem Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ruhsa, fu hayee ɗah, fu hun na Aaruna. Waaye ŋ ini kaɗ ŋ mboolndi na seeƴkiɗoh ci, waaɗ rap ŋ ɗiskiŋ ngo kinaat ɓa ɓek ŋ cootuk ɗiski ɓa topɗu, bala ŋ keenan ɓa ɗah. » \v 25 Musaa yipukka ŋ mboolnda, a woosa na ɓa. \c 20 \s Nakoh-ci-Ndaŋkiyaah-ci \p \v 1 Mbaɗi, Kooh woyiɗ Israayel ci woo cii jen an : \pi \v 2 « Ñam Nikiɗi, ñam Koohiŋ ɗa, mi yi pulɗoh ɗa \w Misra\w*, ŋ ɗiska fu nikee \w ñaam\w*. \pi \v 3 Fu raakanɗi kooh wiiriis ɗal mi. \pi \v 4 Fu haɓɗanɗi nataal fu ñaamkee ca. Ca nik ŋ in ci ŋ ɗafki, wala ca nik ciŋ kehƴi, wala sah ciŋ masmi ŋ ooɓ kehƴi. \v 5 Te fu heyɗi ca ƴekɗe, fu heyɗi ca ñaamke. Laam mi yi Nikiɗi Koohiŋ ɗa, ŋ teyɗukɗi ɓaah ɗa na in, ñam na mbugale kuɓuuciŋ baab ci sang ngo, na kuɓuuciŋ ɓeem, po ŋ set ca na setaat ca. \v 6 Ŋ teeɓohee keeñkohiŋ ngo po ŋ gomal junni (1000) ŋ ɓi waaɗ to, te ɓa haɓɗee in ci ŋ nakoh. \pi \v 7 Fu heyɗi njirñiɗkohe tiikiŋ Nikiɗi Koohiŋ ɗa ŋ woo ɓarang ɓarang ; mi yi Nikiɗi, ŋ faɗanɗi ɓo' a njirñiɗkohee tiikiŋ ngo ŋ woo ɓarang ɓarang. \pi \v 8 Ɗaakkoha nof mbehi na iɗsiɗkohse ne fu tuma mbeh hooliɗ wuu so. \v 9 Fu raakiɗ neeh yasna-yino ne fu haɓiɗ pangkiŋ ɗa nga jen. \v 10 Waaye mbehi yasna-kanakɗoh, weɗ wi na iɗsiɗkohse, yakɗoha Nikiɗi Koohiŋ ɗa. Fu heyɗi pangke nga, fu na kuɓuuciŋ ɗa, ƴaar na ɓitiɓ ; na ñaam ciŋ ɗa, ƴaar na ɓitiɓ ; na ɗoopaat ciŋ ɗa po ŋ jaambri gen kahan fu sah. \v 11 Laam, ngaŋ neeh yasna-yino, ŋ haɓɗiɗ eel ci na kehƴi na cookmi na in ci nik nga ca jen, ŋ faɗta mbehi yasna-kanakɗoh ŋ iɗsiɗukka nga, weɗ tah ŋ barke'iɗta mbeheem, ŋ tummbaa wuu so. \pi \v 12 Eɗa yaay ɗu na baab ɗu cir ne fu min raak kipes hutiɗ ŋ kehƴa ŋ eɗan ɗa, mi yi Nikiɗi Koohiŋ ɗa. \pi \v 13 Fu apanɗi ɓo'. \pi \v 14 Fu njaaloo'anɗi. \pi \v 15 Fu rokanɗi. \pi \v 16 Fu woyɗanɗi morom fu ini a tumɗi. \pi \v 17 Fu waaɗɗanɗi haf fu iniŋ morom fu, a kahan ce haa, ɓitiice haa, a ñaamiŋ ɗe ƴaar mbaa ɓitiɓ haa, a inoh fiŋ ɗe haa te a mbaamiŋ ɗe haa. » \m \v 18 Ŋ ndeem Israayel ca jen kerheeɗa inding ca na kuluɓ ka, ɓa nammba hot meleñ ca na findi tangoora ɗuukohe, ɓa saakɗoheeɗa sagu neƴƴoh ŋ ɗiska ɓa cangtiɗke. \p \v 19 Ɓa woosa Musaa ne : « Fu, woya na ɓoo, ɓoo hey ɗa sikɗuke, waaye Kooh kinaat woo na ɓoo jahran, ndaa ɓoo hey kaane. » \v 20 Musaa loffa ɓa ne : « Kinaat neƴƴoh, ini tah Kooh reɓ ndii, a na markiskee ɗu ne ɗu nup ɗe, ɗu bakaaɗuu. » \v 21 Israayel ca rissa ŋ ɗiska ɓa cangtiɗke, waaye Musaa reɓpa ŋ eela, ŋ ɗiska Kooh nike. \s In ci Kooh nakoh ŋ seeƴkohaani \p \v 22 Wa Musaa reɓ, Nikiɗi woosa na ɗe woo cii, an : « Inii weɗ fu na hee woye Israayel ci : “ Ɗu hotootiɗ nga, ŋ woyoh na ɗu ŋ eel ci. \v 23 Ɗu heyɗi haɓɗe ali in wiiriis ñaamkaah ɓaat nga so, findi kooh ci nataal ci haɓɗohu urus wala haalis. \p \v 24 Ɗu na hee ɓaye merhey, ɗu haɓɗiɗ to \w seeƴkoha|lemma="seeƴuk"\w*. Ɗu degan pe' ci, mbaal ci na inoh ci nga, ci \w hoomɗassan|lemma="hoomiɗ"\w* na ci seeƴkohsan wuu jam harmban ndo na ɗu. Te mi, ŋ hey haye ŋ barke'iɗ ɗu ŋ ɗisik ci ŋ teeɓohan jen ne mi yii nga. \v 25 Ɗu haɓɗiɗee so seeƴkoha na atoh ɗah, wa kinaat nik atoh pestuuɗ, ini ɗu na hee ca pestohe na ɓekee ca hoolaaɗi. \v 26 Kinaat to haɓɗiɗ seeƴkoha njooliɗ po ɓo' kee nga ɗah rapan rap, ineem na tahe tas-ɓarngiŋ ɗe hotuk. ” » \c 21 \s In ci Kooh nakoh ŋ Heberi ñaami \p \v 1 Nikiɗi taalndiɗta woyeeɗa na Musaa an : « Nakoh cii, ceɗ fu na hee degɗe Israayel ci : \p \v 2 Ɓo' nu rom \w ñaami|lemma="ñaam"\w* nik Heber ɗah, a pangkiɗan ɗe kiis yasna-yino. Ŋ kiis ka yasna-kanakɗoh, ñaameem pul nga te a wirndanɗi ali in. \v 3 Nik ne a ƴaar, te wa a na romse, raak ɗe raakɗi ɓitiɓ ɗah, a pulan nga raakaaɗi ɓitiɓ. Wa raak ɗe raakeen ɓitiɓ ɗah, ɓitiice pulan na ɗe. \v 4 Nik ne ɓoyi rom ɗe, a yi waakiɗ ɗe ɓitiɓ te ɓitɓeem raak na ɗe kuɓu ƴaar wala ɓitiɓ ɗah, ɓitɓi na kuɓuuci jen tasan na ɓoyi romee ɗe ; a yi dong pulan. \p \v 5 Waaye a woo wooriɗ ne, a waaɗiɗ heɗ ce, na ɓitiice na kuɓuuciŋ ɗe po a waaɗɗi pul a raak haf ce ɗah, \v 6 heɗ ce hey ɓaye Kooh\f + \fr 21:6 \fr*\ft "heɗ ce hey ɓaye Kooh findi seede" : ini heber woo ndii, wa namiɗ min tokis "heɗ ce hey ɓaye kilifaaci findi seede".\ft*\f* findi seede, a tikin nofiŋ ɗe ŋ yahndeeriŋ kahni, a oƴa, jaar a nik ñaamiŋ ɗe ŋ ini tas ŋ kipes kiŋ ɗe jen. \p \v 7 Ɓo' nu toon kuɓkiŋ ɗe ɓitɓi findi ñaami kilooksan ɗah, yeem heyɗi pule findi puliŋ ñaam ci ɓinooɓi. \v 8 Ƴaari rom ɗe, nik ne a waaɗee ɗe ɓitiɓ, kaɗ po a neɓisɗi ɗe ɗah, a hey yooɓɗiɗe ɓaah ciŋ ɓitɓeem ne ɓa romis ɗe. Ŋ wori a wor ɗe weem a faɗta ɗe, a minanɗi ɗe toon jaambur. \v 9 Nik ne ƴaari rom, a romiɗ ɗe kuɓkiŋ ɗe ƴaari ɗah, a ambaat ɗe findi kuɓu ɓitiɓ na ambohse. \v 10 Waa nu wa min nik nga ɗah, ɓayis ɓitiɓ wiiriis ɓaat nga ɗe tahanɗi po, in haawsu ŋ kañam kiŋ ɗe wala ɓekkaahiŋ ɗe wala ayiŋ ɗe. \v 11 A tumɗuuɗi yino ŋ in ci kaahay ceem ɗah, a hey mine coot moɗoɗ te wa raakanɗi wirind. \s In ci Kooh nakoh ŋ bakaaɗ ci joy tah ɓo' apu \p \v 12 Ɓo' laɓ ɓo' po a ap ɗe ɗah, a apsan apu. \v 13 Raak ɗe tiiɗaa, waaye wa taamb taamb ŋ yaah ciŋ ɗe ɗah, ŋ hey ɗa teeɓe ɗiski a joy naafkoh. \v 14 Nik ne a aƴaaruk ɓek ɗe nga po a ñaañohha ɗe a appa ɗe ɗah, ali a naafuk ŋ seeƴkohaaniŋ ngo sah, kooɗohaat ɗe nga ne a apu. \p \v 15 Ɓo' laɓ yaayiŋ ɗe wala baabiŋ ɗe ɗah, a apsan apu. \p \v 16 Ɓo' rok ɓo', a ambu na ɗe wala raak ɗe tooniɗ ɗe ɗah, a apsan apu. \p \v 17 Ɓo' nu kiimiɗ yaay ɓa wala baab ɓa moɗaaɗi ɗah, a apsan apu. \s In ci Kooh nakoh ŋ laɓoh na gaañoh \p \v 18 Ƴaar nu ngaskohee na morom ce po a tap ɗe kurpañ wala atoh, a kaanɗi waaye wa faan ɗe, \v 19 a mirndoh kuruk, po a pul a tiindsukee na ndooɗ ɗah, ƴaari tapoh heyɗi tumse in, a wirndan wirind neeh ci yeem joyee panguk dong, te a paƴ ɗe po a wir. \p \v 20 Ɓo' nu ɓay ndooɗ a laɓ ñaamiŋ ɗe ƴaar wala ɓitiɓ po a ap ɗe ɗah, ñaameem hey wirndukɗasse. \v 21 Waaye wa deg neeh yino wala kanak, a kurkiɗuk ɗah, cari a car koporiŋ ɗe hey tahe po, a heyɗi wirndukɗasse. \p \v 22 Ɓi ɓo' hiñohee po ɓa tapuk ɓitiɓ rook, a taamboh nga, a ar raak kuɓu te wa ɓekɗi ɗe in ɗah, ɓoyi tapkoh wirndan wirind ƴaar ɓitɓeem ini a meeksohan te a wirndana ŋ fiki atte'oh ci. \v 23 Waaye in wiiriis raak nga ɗah, kiñin wirndohsan kiñin ; \v 24 has wirndohu has ; sis wirndohu sis ; yaah wirndohu yaah ; kot wirndohu kot ; \v 25 doh wirndohu doh ; gaañ wirndohu gaañ ; ɓuur wirndohu ɓuur. \p \v 26 Ɓo' nu laɓ ñaamiŋ ɗe ƴaar wala ɓitiɓ po a eɗ hasiŋ ɗe ɗah, a hey ɗe faɗe a raak haf ce, wa nik wirndiŋ hasi a aam. \v 27 A cal sis ɗah, a hey ɗe faɗe a raak haf ce, wa nik wirndiŋ sisi a cal. \s In ci Kooh nakoh ŋ ɗoopaat ci \p \v 28 Inoh nu maang ɓo' po a ap ɗe ɗah, a tapsan tapu atoh po a kaan, septi sah ñamsanɗi, waaye heɗ ce heyɗaa ambohse. \v 29 Nik ne a saahee saah po heɗ ce woyuusaa te a niiɗɗi ɗe po a appa ɓo' ɗah, inoh feem tapsan tapu atoh po a kaan, heɗ ce nam apu. \v 30 Heɗ ce woyu ne a wirndan wirind ne a pes ɗah, a wirndan in nu a meeksu ɗah. \v 31 Nik ne a maang komaaki ƴaar wala ɓitiɓ ɗah, a naman tumu ɗaa. \v 32 Nik ne a ap ñaam ƴaar wala ɓitiɓ ɗah, heɗ ce joy wirind heɗ ñaami \w ƴel haalis\w* ndaŋkiyaah-kaahay (30) te inoh fi tapu atoh po a kaan. \p \v 33 Ɓo' nu kunis ngurtut wala a ac naac, a faɗa kunsaaɗi po inoh wala mbaam jaambur keen nga ɗah, \v 34 heɗ wa hey wirnde candoomiŋ ɗoopti kaanɗi, a raak ɗe. \p \v 35 Inoh nu maang inoh wiiriis, a gaañ ɗe po a kaan, raak ca ɓaahɗi heɗ ɗah, inoh fi maangoh hey toonse, ɓi raak ca paysoh haalsi na inoh fi kaan. \v 36 Waaye nik ne wa inhasseen ne inoh fi apoh maañiɗ na saah kiŋ ɗe po heɗ ce woyuusaa te a niiɗɗi ɗe ɗah, a hey kooɗe inoh fi kaan, a wirndoh ɗe inoh wiiriis. \c 22 \p \v 1 Ɓo' nu rok inoh wala mbaal, a ap ɗe wala a toon ɗe ɗah, a na hee wirndohe inoh yatuus nik ne a rok inoh ɗah, wala mbaal nikiis nik ne a rok mbaal ɗah. \s In ci Kooh nakoh ŋ rok \p \v 2 Rokoh nu telu daji'e ne a rok, a laɓu po a kaan, raak wa na wek ɗah, yi ap ɗe ambsanɗi findi ɓoyi ap ɓo'. \v 3 Waaye wa raak nohi puliɗ ɗah, yi ap ɗe hey ambse findi ɓoyi ap ɓo'. Rokoh nu ambu ɗah, a wirndan wirind ini a rok ; a raakɗi ali in ɗah, a hey toonse findi \w ñaam\w* ne ini a rok wirndu. \v 4 Nik ne ini a rok, findi inoh, mbaam, mbaal wala pe', ris na ɗe kaanaaɗi ɗah, a hey ɗe wike, te a wirind heɗ ce in hend na ɗoopteem. \s In ci Kooh nakoh ŋ yahɗoh \p \v 5 Ɓo' nu niiɗee ŋ yohon wala nguuk, a faɗ ɗoopaat ciŋ ɗe ca pul po ca ñamiɗ yohon jaambur ɗah, a hey wirndohe ñamɗeem ini uup baah ŋ in ca a kooɗoh ŋ yohon ce wala ŋ nguukiŋ ɗe, a yi yi ñamɗoh. \p \v 6 Ɓo' nu dohke po wa ɓoƴsuk koraaɓ, wa doh koleer jaambur wala yohon nguɗsaaɗi wala wi na hane paar ɗah, a wirndan wirind ini wa doh jen. \p \v 7 Ɓo' nu dengkohu ŋ kahan ce kopor wala in wiiriis, ca roku nga po rokohi ambu ɗah, rokoheem hey wirnde waas kanak ini a roke. \v 8 Waaye rokohi ambuuɗi ɗah, heɗ kahneem hey kaɗe ŋ fiki kilifaaci ne ɓa atte\f + \fr 22:7 \fr*\ft "hey kaɗe ŋ fiki kilifaaci ne ɓa atte" : ini heber woo ndii, wa namiɗ min tokis : "hey haye ŋ fikiiso ne ŋ atte".\ft*\f* andi yaah ce kaɗɗi nga. \p \v 9 Nookoh nu raak ŋ harmban ɓi ɓo' ŋ ini kaɗ ŋ inoh, mbaam, mbaal wala pe', mbaa kulɓa wala in nu min muuƴ, po ɓo' min woo ne weɗɗi ɗah, ɓa hey kaɗe ŋ kilifaaci\f + \fr 22:8 \fr*\ft "ɓa hey kaɗe ŋ kilifaaci" ; ini heber woo ndii, wa namiɗ min tokis : "ɓa hey haye ŋ fikiiso".\ft*\f*, yi eɗsanɗi keeh hey wirnde hend na ineem waas kanak. \p \v 10 Ɓo' nu nakoh niiɗ mbaam, inoh, mbaal, pe' wala ɗoopaat nu a min nik ɗah, ɗoopteem kaan, a weer wala a roku te ɓo' maasɗi ɗah, \v 11 ɓoyi naksee niiɗ hey giñe ŋ fiki Nikiɗi ne yaah ce kaɗɗi nga. Heɗ ɗoopteem hey teyɗuke giñeem te niiɗohi wirndanɗi ali in. \v 12 Waaye wa woor ne ɗoopti rokohu ŋ yaah ce ɗah, a hey wirnde heɗ ce. \v 13 Nik ne wa wooriɗ ne a ɗoopaat-nduuf ap ɗe ɗah, niiɗohi hey haye na ini tas ŋ ɗoopti, wa teeɓoh ineem ; ndeem a wirndanɗi. \p \v 14 Ɓo' nu ɓanduk ɗoopaat, ɗoopteem weer wala a kaan te heɗ ce maasɗi ɗah, a wirndan ɗe wirind. \v 15 Waaye heɗi maasoh ɗah, yi ɓanduk heyɗi wirnde. Nik ne ɓa woytiɗkohee wirind ne a panguk na ɗoopti ɗah, a na hee eɗohe ini ɓa woytiɗkohee dong. \p \v 16 Ƴaar nu woo na cafaƴ inhaaɗi ƴaar yi nguɗɗuuɗi \w cakiim\w* po a faanuk ɗe ɗah, a eɗohan eɗoh cakiim kiŋ cafƴeem, a tum ɗe ɓitiice. \v 17 Baabiŋ cafƴi teyɗukɗi ɗe on ƴaari ɗah, ƴaareem hey wirnde kopor hend na cakiim cafaƴ inhaaɗi ƴaar. \s In ci sangohu \p \v 18 Kinaat faɗ ɓitɓi na luhuse a pese. \p \v 19 Ɓo' rapkoh na ɗoopaat ɗah, a apsan apu. \p \v 20 Ɓo' nu \w seeƴuk\w*, te a seeƴukɗi wuu so mi yi Nikiɗi dong ɗah, a ɗumbsan ɗumbu. \p \v 21 Ali ɓo' nga ɗu kinaat torhiɗ jaambri genohaah ŋ kur ki, laam ɗu namee nik jaambur ŋ \w Misra\w*. \p \v 22 Ɓitiɓ nu ƴaar ce kaan ɗah, kinaat ɗe torhiɗ. Yaɗuuni baab ɓa kaan, kinaat ɗe nam torhiɗ. \v 23 Wa raak, a leehuk rek ne ŋ naaf ɗe ɗah, wa wooraat yi ɓaahan ɓi tumana ne ŋ hey kerhe nga. \v 24 Te ŋ jaaran ayruk lool, ŋ apɗuk ɗu na ndang po ɓitiɓ ciŋ ɗu nik raakaaɗi ƴaar, kuɓuuciŋ ɗu nik raakaaɗi baab. \p \v 25 Ɓo' nga ɗu ɓand ñakiɗ, yi nam ɓaah ŋ cuuɓiŋ ngo, kopor ɗah, wa kinaat mand na findi ɓinooɓi na tumohe ; kinaat meeksoh ini deggan ŋ kombot ki. \p \v 26 Ɓo' nga ɗu \tl tayle'u\tl* palto ɗah, a wikaat heɗ wa wa ŋ noha mbaɗi. \v 27 Laam weɗ dong a raak ulkoha. Wa ɓayu ɗah, a taskohan ye findi uuf ? Te a leehuk ne ŋ naaf ɗe ɗah, ŋ hey kerhe nga, ŋ Heɗ yirmande. \p \v 28 Ali ɓo' nga ɗu kinaat woo in moɗaaɗi ŋ kilifaaci\f + \fr 22:27 \fr*\ft "woo in moɗaaɗi ŋ kilifaaci" : ini heber woo ndii, wa namiɗ min tokis : "woo in moɗaaɗi nga so, mi yi Kooh".\ft*\f* te ali ɓo' nga ɗu kinaat yonj\f + \fr 22:27 \fr*\fq yonj \fq*\ft : kiimiɗ ɓo' Kooh in moɗaaɗi ne wa rahas ɗe. \ft*\f* ɓoyi adgoh cuuɓiŋ ɗu. \s In ci Kooh nakoh ŋ in ci a waɗsan \p \v 29 Ali ɓo' nga ɗu kinaat to yiih eɗ ɓakiŋ ngo ngaŋ in ci a nguɗan jen na ɓakiŋ ngo ngaŋ reseñi na oliiwi. \p Yaa nu nga ɗu hey yo waɗe kuɓkiŋ ɗe saawi ƴaari, \v 30 te yaa nu nga ɗu na hee name tum ɗaa na inoh ciŋ ɗe na mbaal ciŋ ɗe wala pe' ciŋ ɗe. Saaw ciŋ ca raakan na ndaamuuciŋ ca neeh yasna-kanak, wa yasna-kaahayɗoh, ɗu eɗ to ca. \p \v 31 Ɗu na hee nike ɓo' hooliɗ wuu so. Ɗu ñamanɗi septiŋ ɗoopti ɗoopaat-nduuf ap, ɗu njafɗan ɗe ɓuu ci. \c 23 \s In ci Kooh nakoh ŋ ngel \p \v 1 Ali ɓo' nga ɗu kinaat pasaroh woo kerahne ; te ali ɓo' nga ɗu kinaat lang na ɓo' añaandiɗ a seede'e ini nikɗi keeh. \v 2 Ali ɓo' nga ɗu kinaat taambiɗ mboolo po a tum in moɗaaɗi ; te yaa nu ɓeeɗku ŋ ngel nga ɗu ne a seede ɗah, a kinaat taambiɗ mboolndi po a kee ɗala waas. \v 3 Ali ɓo' nga ɗu kinaat lang na ñakiɗ sagu ñaki a ñak ne a ngele ɗah. \p \v 4 Ɓo' nga ɗu, sangiɗiŋ ɗe muuƴɗuk inoh wala mbaam, a kaɗ po a coh na inoh feem wala mbaameem ɗah, a ɓayɗan ɗe ɗe ɓayiɗ. \v 5 Ɓo' nga ɗu raak mbaamiŋ sangiɗiŋ ɗe keeniɗ na sifiŋ ɗe ɗah, ali liiɓiŋ ɗa teyɗukɗi ne fu ɓaatɗoh ɗe sah, fu ambohan ɗe amboh, a tokis ɗe. \p \v 6 Ali ɓo' kinaat eɗaaɗi ñakiɗi keeh kiŋ ɗe ne a ngele ɗah. \v 7 Ɓo' nu nga ɗu ɗah, usaat ini nikɗi keeh te ali ɓo' nga ɗu kinaat ɓek kakaan kiŋ ɓoyi tumɗi wala ɓoyi yurah. Laam tooñoh mand ɗaa, ŋ faɗanɗi ɗe. \p \v 8 Ɓo' nu kee atte'a nga ɗu ɗah, a kinaat teyɗuk onu in, laam aaf na fuulɗe fuuliɗ has ciŋ inhiɗ ci te wa na yahrohe yahroh atteeni ɓooɓi yurhiɗ ci na atte'e. \v 9 Ali ɓo' nga ɗu kinaat torhiɗ jaambur. Ɗu inhiɗ findi wa mand, laam ɗu nikee jaambur ŋ \w Misra\w*. \s In ci Kooh nakoh ŋ iɗsiɗuk \p \v 10 Ɓo' nu nga ɗu guuraat yohon ce kiis yasna-yino, \v 11 kiis ka yasna-kanakɗohan, a faɗaata wa kiis, ñakiɗ ciŋ cuuɓi njirñiɗkoh ɓaɓ ci, ini tas nik wuu ɗoopaat ciŋ bilaf fi. Nguuk ciŋ reseñ ci na ciŋ oliiw ci namaat tumu ɗaa. \p \v 12 Ɓo' nu nga ɗu ɗah, a pangkaat ini a joy panguk ŋ neeh ci yasna-yinooci ; waaye mbehi yasna-kanakɗoh, a faɗaata, inoh fiŋ ɗe na mbaamiŋ ɗe min iɗsiɗuk. \w Ñaamiŋ|lemma="ñaam"\w* kahan ce na jaambri na pangke na ɗe nam iik. \p \v 13 Ɗu hey taambɗe nakoh ci ŋ eɗ ɗu jen te kinaat moos kiim in ci ɓinooɓi amb ne ca kooh, tiik ciŋ ca sah kinaat kerhu ŋ nguɓ ciŋ ɗu. \s In ci Kooh nakoh ŋ feet ci \p \v 14 Ɗu hey feetke wuu so waas kaahay ŋ kiis ki. \v 15 Ɗu hey feetke feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci. Ini ree neeh yasna-kanak, ɗu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir, findi ŋ woyohee ɗu wa, wa nikan ŋ jamanooni wa ambu, ŋ caɓniŋ mbong ci\f + \fr 23:15 \fr*\fq caɓniŋ mbong ci \fq*\ft : marka ini fiisu ŋ saar 12, aaya 2.\ft*\f*. Laam ŋ caɓneem weɗ ɗu puloh Misra. Te ɗu hayee feetke ɗah, ali ɓo' kinaat hay ŋ fikiiso yaah ɓarang. \p \v 16 Ɗu hey feetke feetiŋ Nguɗ ci koc, ɗu kom mbo ca. Ɗu hey name feetuk feetiŋ Nguɗ ci mirndoh, wa nikan ŋ reehɗohaaniŋ kiis ki ne ɗu toor in ci ɗu nguɗoh yohon ci po ƴut ɗah. \p \v 17 Waas ci kaahay cii ŋ kiis ki, ƴaar ci jen hey haye wike haf ɓa nga so, mi yi Heɗ ɓa Nikiɗi. \p \v 18 Ɗu \w seeƴkee|lemma="seeƴuk"\w* ɓi ɗoopaat wuu so ɗah, ñif miŋ ca kinaat hun na in raakiɗ lawiir. Te kinaat faɗ faymiŋ ɗe wa neeh po kim na ɓaaɓa. \p \v 19 Ɓo' nu nga ɗu ɗah, a komaat to ini a koc nguɗ ŋ yohon ciŋ ɗe ŋ kahan ndo mi yi Nikiɗi, Koohiŋ ɗu. \p Ali ɓo' nga ɗu kinaat tikoh koteng miis mi kooɗohu ŋ ndaam ce. » \s Kooh gapohiɗ ne a hey ɓende cuuɓiŋ ɗe \p \v 20 Wa Nikiɗi ƴut woo nakoh cii, a degga nga ne : « Ŋ hey woose malaaka, a adug, a niiɗee ɗu ŋ waasi, po a ɓek ɗu ŋ ɗiska ŋ kooɗkiɗ ɗu. \v 21 Wortukaat, kinaat ndengsiɗkoh na ɗe, kerhiɗaat ɗe ; ɗu ndengsiɗkoh na ɗe ɗah, a muñɗanɗi ɗu, laam tiikiŋ ngo wii nga ɗe. \v 22 Ɗu kerhiɗ ɗe, ɗu tum in ci ŋ woo jen ɗah, ŋ hey sange ɓi sang ɗu, ŋ langanɗi na ɓi langɗi na ɗu. \p \v 23 Malaakaaniŋ ngo hey ɗu adgiɗe, a ɓek ɗu ŋ kur kaŋ Amoor ca, Hit ca, Peris ca, Kanaan ca, Hiw ca na Yebuus ca te ŋ hey ɓa ɗumbe. \v 24 Ɗu heyɗi ƴekɗe in ca ɓa amb ne ca kooh, ɗu heyɗi ca ñaamke, te ɗu heyɗi ca haɓɗiɗe in ci ɓa na haɓɗiɗee ca. Waaye ɗu na hee ca hey yahrohe jameet, ɗu pooksoh atoh ca tufkiɗuuɗ ca. \p \v 25 Ɗu ñaamkan ndo mi yi Nikiɗi Koohiŋ ɗu te ŋ hey barke'ɗe kañam kiŋ ɗu na anaahiŋ ɗu, ŋ hey ɗu usɗe ŋ kosaay. \v 26 Kur kiŋ ɗu raakanɗi ɓitiɓ ci na yahkiɗke rook wala ɓi minɗi raak kuɓu. Ŋ hey ɗu one kipes hutiɗ. \p \v 27 Ɓa kerah ne ɗu ɓii hay ɗah, ŋ hey ɓeke tiit nga ɓa, ŋ ɓek jahaskoh ŋ cuuɓ ci gen ŋ kur ci ɗu aasohan jen, ɓi sang ɗu jen hey saandohe ŋ fikiiɗu. \v 28 Ŋ hey tuuƴe caakoof ci, ca adug ɗu, ca aañ Hiw ca, Kanaan ca na Hit ca bala ɗu reyan ɗah. \p \v 29 Ŋ aañanɗi ɓa ŋ kiis yino po kur ka kee nika hulang, ɗoopaat-nduuf ci kee laaya, wa baahuu nga ɗu. \v 30 Ŋ hey ɓa aañe ƴin-ƴin, ɗu ɓaatke po mbaɗna ɗu minan ɓay kur ka. \p \v 31 Ŋ hey ɗu teeɓe kikiƴ kaŋ kehƴa ŋ onan ɗu. Ini amboh Cookmaŋ-Hapeel-ca po cookmaŋ Mediterane. Na ini kooɗoh kehƴi hulangi po laɓpa ŋ kalaŋ Ewfaraat. Ŋ hey dege ɓooɓiŋ kur ceem ŋ yaah ciŋ ɗu, ɗu aañ ɓa. \v 32 Ɗu heyɗi ambtiɗohe na ɓa, ɗu heyɗi name ambtiɗoh na in ca ɓa tum kooh. \v 33 Ɓa heyɗi gene kur kiŋ ɗu po ɓa kee taha ɗu bakaaɗ nga so, ndaa ɗu hey ñaamke kooh caŋ ɓa te ineem na ɓekee ɗu. » \c 24 \s Tufkiɗiŋ ambtiɗohiŋ Kooh na Israayel ci \p \v 1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Fu hey rape fu hay ɗiskiŋ ngo ŋ tangoori ; huna na Aaruna, Nadab, Abihu\f + \fr 24:1 \fr*\fqa Nadab na Abihu \fqa*\ft : ɓa nikee kuɓuuciŋ Aaruna.\ft*\f*, na yakak ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70) ŋ ɓiŋ Israayel. Ɗu hay ɗah, nikaat ŋ ɗisik usiɗ, ɗu ƴek nga. \v 2 A fu dong na hee reɓe nga so, waaye ɓinooɓi heyɗi ree te mboolndi rapanɗi na ɗu ŋ ɗafuk tangoori. » \p \v 3 Musaa kaɗta woosa mboolnda in ci Nikiɗi woo na ci a nakoh jen. Mboolnda hunnda jen loffa ne : « Ɓoo hey tume in ci Nikiɗi woo jen. » \v 4 Musaa fiissa woo ciŋ Nikiɗi jen. \p Wa Kooh wiis, a kurukka na ɓaaɓa teel, a haɓiɗta seeƴkoha ŋ tas tangoora, a yippa atoh ndaŋkiyaah na kanak (12) wuu cuuɓ ci ndaŋkiyaah na kanak (12) ciŋ Israayel. \v 5 A nakka ɓi komaaki ƴaar ɓaah ŋ Israayel ci ne ɓeem seeƴuk na ɗoopaat ci \w hoomɗassan|lemma="hoomiɗ"\w* wuu Nikiɗi, te ɓa hoos ɓi naar ne ɓa \w seeƴuk\w* seeƴki ɓa na seeƴke wuu jam ŋ harmban ɓa na Nikiɗi. \v 6 Ŋ ineem Musaa ɓayya cambanaŋ ñif maŋ ɗoopaat ca, a tummbaa ŋ inaa, wa tas, a lissaa ŋ ɗafuk seeƴkohaana. \p \v 7 Ƴutta, a ɓayya woo ci fiisu wuu Ambtiɗohi, a jangɗeeɗa mboolnda ca ŋ ɗafka. Ɓa woosa ne : « Ɓoo hey tume in ci Nikiɗi woo jen te ɓoo hey ɗe kerhiɗe. » \v 8 Musaa ɓayya ñif ma a ɗaake, a liseeɗaa ŋ mboolnda, a woyeeɗa ne : « Wii weɗ ñif mi aamu wuu ambtiɗohi Nikiɗi tufkiɗ na ɗu ŋ woo ci a woo cii jen. » \p \v 9 Wa ɓa ƴut seeƴuk, Musaa rappa ŋ tangoora, a yi na Aaruna na Nadab na Abihu na yakak ca ndaŋkiyaah-yasna-kanak (70) caŋ Israayel. \v 10 Ɓa hotta Koohiŋ Israayel ; ŋ ooɓ kot ciŋ ɗe, mandee haa wa dungohu peme bulo koceet findi eel ci. \v 11 Waaye Nikiɗi tumɗi yakak caŋ Israayel miskiɗ, ɓa hoteen ɗe, ƴutta, ɓa ñammba, ɓa annda. \s Musaa ŋ ɗiskaŋ Kooh ngaŋ tangoora \p \v 12 Wa in ceem coot, Nikiɗi woosa Musaa ne : « Rapa po ŋ ɗafuk tangoori ŋ ɗiskiŋ ngo, fu nik nga. Ŋ hey ɗa eɗe atoh ci ɗapas ci, ɗiski ŋ fiis waasi na nakoh ci ne fu jangiɗ ɓooɓi ca. » \v 13 Musaa hunnda na dagiŋ ɗe Yosuwe, a rapeeɗa tangooraŋ Kooh. \v 14 Waaye bala a rapan ɗah, a woosa yakak ca ne : « Sekaat ɓoo ndii po mbaɗna ɓoo hayan. Aaruna na Hur hey tase na ɗu, in nu ɓo' raak woyaah ɗah, a woyaata na ɓa. » \p \v 15 Musaa rapeeɗa tangoora, ɗuukra tumee eel ullaa. \v 16-17 Yaki Nikiɗi yak siñaarɗeeɗa ŋ ɗafuk tangooraŋ Sinaay. Israayel ci hotee nga po haa wa koraaɓ yakak kaɓ ŋ ɗafuk tangoora. Eela ulla tangoora ini ree neeh yasna-yino. Ŋ neeha yasna-kanakɗoh, Nikiɗi ɓeeɗkohha Musaa ŋ ɗooƴ eela. \v 18 Musaa aassa ŋ eela, a rapeeɗa po ŋ ɗafuk tangoora. A nikka nga neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40). \c 25 \s In ci Israayel ci eɗohan wuu Ɗiska Hooliɗa \p \v 1 Nikiɗi woosa Musaa ne : \v 2 « Woya Israayel ci ne, ɓa pulɗaat sarah, ɓa eɗ to. Ɓo' nu teyɗuka tum na keeñ soosiɗ ɗah, teyɗukɗaat to wiŋ ɗe. \li \v 3 In cii ceɗ ɗu na hee rahse nga ɓa : urus, haalis na moos. \v 4 Ɗu hey name rahas : ooy bulo, ooy ruumind eɗfiɗ na ruumind coy na \tl \+w leeŋ\+w*\tl*. \li Ɗu hey rahse find pe', \v 5 und kuy mbaal suupuuɗ ruumind, und inoh cookom\f + \fr 25:5 \fr*\fq inoh cookom \fq*\ft : a yi farañse na woye "\+tl dugong\+tl*" ; a mand na piipi (ini farañse na woye "\+tl dauphin\+tl*"), waaye a gaawɗi findiice. Ɓum na woyee ɗe "gillar".\ft*\f* na ndooɗ kassiya. \li \v 6 Ɗu hey rahse diwliin fuuɗoha laampa, \li ɗu hey rahse eeñɗohaaci haɓɗohsan diwi na hoolɗohse hoolɗuuɗ ci wuu so, \li ɗu hey rahse eeñɗoha wuu cuuraayi. \li \v 7 Ɗu hey name rahas peme \w \+tl sooham\+tl*\w* na peme moɗsinoha \w \+tl efoodi\+tl*|lemma="efood"\w* na nafaani ŋ fikiiri\f + \fr 25:7 \fr*\fq efoodi na nafaani \fq*\ft : marka saar 28, aaya 6-30.\ft*\f*. \p \v 8 Ɓa hey yo haɓɗiɗe ɗisik hooliɗ, ŋ gen ŋ harmban ɓa. \v 9 Ɗu hey haɓɗe Genohaani, ɗu haɓiɗndoh in ci hun naa jen findi in ci ŋ teeɓan ɗa ndii jen. \s Wahndeeni \p \v 10 Ɗu haɓɗee Wahndeeni ɗah, ɓa ɓayaat hang kassiya, ɓa haɓiɗa naa. Hutiiniŋ wa nikan \w suung\w* kanak na camban, angiini nik suung na camban, njooliini suung na camban. \p \v 11 Fu ula na urus koceet ŋ ɗooƴi na finhoori. Fu haɓɗiɗa banda urus ŋ finhoori po wa wil. \v 12 Fu hey wa haɓɗiɗe inaa nikiis haa kiñi, ca nikan urus, kot nu nga ɗah raak yino ; ɓak nu nga ɗah raak kiñi kanak. \v 13 Fu hey wa haɓɗiɗe ndooɗ kassiya, fu ul ca na urus, \v 14 fu taambiɗ ca ŋ ɗooƴ kiñiici, ca nik ambohaaciŋ wa, ne wahndeeni ɓaysee ɗah. \v 15 Ndooɗ ceem risan ŋ ɗooƴ kiñiici, ca nihsassanɗi. \v 16 Fu ɓekan in ci teeɓoh Ambtiɗohi maa hee ɗa eɗe ŋ Wahndeeni. \p \v 17 Fu haɓɗohan kunohaaniŋ wa urus koceet, wa nik ɗiski na romkohse. Hutiiniŋ wa nikaat suung kanak na camban, angiini nik suung na camban. \v 18-19 Na urseem, fu hey tiɓe po fu puliɗ nataal \w \+tl seruben\+tl*\w* ŋ ɓak nu nga ŋ ɓak ci kanak ciŋ angiiniŋ wa. \v 20 Ca na hee hey yurhiɗkohe, ca hiir ŋ ɗiski na romkohse, ca raɗis paɓ ciŋ ca ŋ ɗafki, ca ɗipa. \p \v 21 Fu hey ɓeke in ci maa hee ɗa eɗe, ci na teeɓohe Ambtiɗohi, ŋ ɗooƴ Wahndeeni. Ƴut ɗah, fu deg kunohaani, weɗ ɗiski na romkohse, ŋ ɗafki. \v 22 Ŋ cohan na ɗa ndeem ne ŋ woo na ɗa, ŋ harmban \tl seruben\tl* ci kanak ci ŋ ɗafuk Wahndeeni ɗaak in ci na teeɓohe Ambtiɗohi, ŋ eɗ ɗa nakoh ciŋ ngo jen wuu Israayel ci. \s Taaɓli \p \v 23 Fu hey ɓaye hang kassiya, fu haɓiɗ taaɓul, hutiiniŋ wa nikan suung kanak, angiini nik suung yino, njooliini nik suung na camban. \v 24 Fu hey wa ule jen na urus koceet. Fu haɓɗiɗa banda urus po wa wil. \v 25 Fu hey wa name haɓɗiɗ \tl kaadar\tl*, angiiniŋ wa nikan \tl santimeetar\tl* yasna-kaahay, fu haɓɗiɗa banda urus po wa wil. \p \v 26 Fu hey haɓɗiɗe taaɓli inaa nikiis haa kiñi, ca nikan urus, fu tum ca ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci, teemb ŋ kot ciŋ wa. \v 27 Kiñiici na hee nike ŋ sero \tl kaadari\tl*, ndooɗ ci na hee ɓayohse taaɓli taamban nga ca. \v 28 Fu hey haɓɗe ndooɗ ceem, ca na hee nike ndooɗ kassiya, fu ul ca na urus, ceɗ na hee wa ɓayohse. \p \v 29 Fu hey wa haɓɗiɗe ɓi palaat, ɓi kaas, ɓi meeme na ɓi koppa, ca jen ca na hee haɓɗohse urus koceet ; meemeeci na koppaaci ceɗ na hee tume anaah ci \w seeƴkohsan|lemma="seeƴuk"\w* wuu so. \v 30 Ŋ ɗafuk taaɓleem, fu na hee dege mbuuruuci wuu so nga, te ca genan degsee nga, ŋ fikiiso. \s Degohaaniŋ laampaaci \p \v 31 Fu hey ɓaye urus koceet, fu tiɓa po fu puliɗ degoha laampa na tasiŋ wa na faaniŋ wa na ɓak ci tas jen. Ca jen ceɗ ɓaahan ini ca tiɓohsan. \v 32 Wa hey raake naak yasna-yino ŋ faaniŋ wa, kaahay ŋ ɓaki singi, kaahay ŋ ɓaki ñaahmi, ca nik sal kaahay. \v 33 Naak ci yasna-yinooci, waa nu nga ɗah hey raake koppa kaahay findi amand na posohe, waa nu nga ɗah raak ɓi pos rangsukaaɗi na ɓi pos rangsukiɗ. \v 34 Faani hey raake koppa nikiis findi amand na posohe, waa nu nga ɗah na pos ciŋ wa rangsukaaɗiici, na ci rangsukiɗ ci. \v 35 Ooɓ sal nu nik ɗah, hey raake pos rangsukaaɗi yino ŋ faaniŋ degohaaniŋ laampaaci po sal ci kaahay ci jen raak. \v 36 Pos ci rangsukaaɗiici na naak ci jen nikan urus koceet tiɓuuɗ, ca na ini tas ŋ degohaaniŋ laampaaci jen, ceɗ ɓaahan ini ca tiɓohu. \p \v 37 Fu hey haɓɗe laampa yasna-kanak, ceɗ na hee nike ŋ ɗafki ne ca ñiinɗee fikiiriŋ wa. \v 38 Fu hey wa haɓɗiɗe tanaaƴ na tumoha ƴuuƴ, fu na hee ca haɓɗohe urus koceet. \v 39 Kilo urus koceet ndaŋkiyaah-kaahay (30) ceɗ na hee ɓayse, haɓɗoha degohaaniŋ laampaaci na in ci hun naa jen. \v 40 Marka te fu haɓiɗa findi wa fu teeɓsee ŋ ɗafuk tangoori. \c 26 \s Genohaani na baasiŋ wa \p \v 1 Ini kaɗ ŋ Genohaani, fu hey wa haɓɗe na haf-piis ndaŋkiyaah, ca teɗohsan ooy \tl \+w leeŋ\+w*\tl* eɗfiɗ ndengiɗ ambsohuuɗ na ooy bulo, na ooy ruumind eɗfiɗ na ruumind coy ; piis ci moɗsinohsan ɓi nataal \w \+tl seruben\+tl*\w*. \v 2 Piis ceem ceɗ hendan, waa nu nga ɗah, hutiiniŋ wa nikaat \w saangal\w* ndaŋkiyaah na nikiis (14), angiini nik \w suung\w* nikiis. \v 3 Yatuus nga ca hey ambsohse suptu yino, yatuus ci tas nam tumu ɗaa. \p \v 4-5 Piis ci yatuus ci ambsohuuɗ ceem, fu hey ca suptiɗe ɓi yaah koroha ŋ ɓaki winoori ŋ sereendiŋ angiini, ca haɓɗohsan ooy bulo. Yatuus ci ambsohuuɗ ci tas nam suptiɗu mand ɗaa. Yaah ci korohaaci ŋ piis ci ambsohuuɗ ci nikan ndaŋkiyaah-yatuus (50). Ciŋ piis ci ambsohuuɗ ci tas naman nik ndaŋkiyaah-yatuus (50). Korohaaceem, waa nu nga ɗah korɗohu na morom wa ŋ piis ci cinooci ambsohuuɗ ci. \v 6 Fu haɓiɗ korɗoha ndaŋkiyaah-yatuus (50) ne fu ambsoh piis ceem po baasiŋ Genohaani nik yino. Korɗohaaceem nikan urus. \s Baasi haɓɗohsan find pe' \p \v 7 Ƴut ɗah, fu hey name haɓɗis haf-piis ndaŋkiyaah na yino (11). Haɓɗohaa ca find pe' ; wa nik uloha baasiŋ Genohaani. \v 8 Haf-piis ceem ceɗ hendaat, waa nu nga ɗah hutiiniŋ wa nikan saangal ndaŋkiyaah na yatuus (15), angiini nik suung nikiis. \v 9 Fu hey ambsohe piis ci yatuus ci, ca nik yino, fu nam ambsoh yasna-yinooci kiik ca, ca nik yino ; wi yasna-yino'ɗoh nga ca, fu lema kanak ŋ ɓakiŋ aasohaaniŋ \w ɗiipi|lemma="ɗiip"\w*. \p \v 10 Fu haɓiɗ yaah koroha ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ sereendiŋ piisi yatuusɗoh ŋ piis ci yatuus ci ambsohuuɗ ci, fu nam haɓiɗ yaah koroha ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ sereendiŋ piisi koc ŋ piis ci yasna-yinooci ambsohuuɗ ci. \v 11 Fu hey ca haɓɗiɗe korɗoha ndaŋkiyaah-yatuus (50), ca nikan moos ruumind, fu taambiɗ ca ŋ yaah ci korohaaci suptu ŋ piis ci, korɗohaaci korɗoh ca, po baasi nik yino. \p \v 12 Baaseem hey uupe wiŋ Genohaani saangal yino ŋ hutiini, ini uup hey ɗah wa gaat ŋ finhoori. \v 13 Baasi hey name uup wiŋ Genohaani saangal yino ŋ angiiniŋ wa, wa hey wa uupe camban saangal ŋ ɓakii, wa nama uupis camban saangal ŋ ɓaki tas jaar wa ul wiŋ Genohaani jen. \s Baas ci haɓɗohsan und \p \v 14 Fu hey waake und kuy mbaal suupuuɗ ruumind, fu haɓɗis baas, wa nik ulohaaniŋ baasi kanakɗohiini ; fu nam waakis und inoh cookom, fu haɓɗis baas wiiriis fu raɗisa ŋ ɗafuk baasi kaahayɗoh weem, wa nama ul. \s \tl Kaadar\tl* ci na laat ci \p \v 15 Fu hey haɓɗe ɓi \tl kaadar\tl*, fu na hee ca haɓɗohe hang kassiya, ca na hee hey tufke ne ca amb Genohaani. \v 16 \tl Kaadar\tl* ci jen hendan hend ; waa nu nga ɗah, hutiiniŋ wa nikan saangal yatuus, angiini nik suung yino na camban. \v 17 Findi ca hend jen, \tl kaadar\tl* nu nga ɗah, hey pulɗe ndooɗ kanak findi kot, ca na hee hey hunɗohse te ca laaltiɗohanɗi. \v 18 \tl Kaadar\tl* ceem fu na hee haɓɗe nga ca ndaŋkiyaah-kanak (20) ŋ ɓak yaah-sing ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah. \p \v 19 \tl Kaadar\tl* ceem hey haɓɗiɗasse tufkoha ŋ ooɓi, ca nikan tufkoha ndaŋkiyaah-nikiis (40), ca haɓɗohsan haalis ; \tl kaadar\tl* nu nga ɗah hey raake tufkoha kanak, kot ci kanak ciŋ \tl kaadari\tl* ɓeksan ŋ tufkohaaceem. \p \v 20 Fu hey name haɓɗis \tl kaadar\tl* ndaŋkiyaah-kanak (20) ŋ ɓaki winooriŋ Genohaani, wi lahoh na yaah-ñaahum. \v 21 Ca nam raak tufkoha ndaŋkiyaah-nikiis (40), ci haɓɗohsan haalis, \tl kaadar\tl* nu nga ɗah raak tufkoha kanak ŋ ooɓi. \p \v 22 Fu nam tufkiɗ \tl kaadar\tl* yasna-yino ŋ ɓaki mirndoh ŋ Genohaani, ŋ ɓak muyohaaɗ-noh. \v 23 Fu haɓɗis kanak, ceɗ na hee nike ŋ koñ ci nik ŋ fikiira, ŋ ɗooƴ Genohaani. \v 24 Hang ciŋ \tl kaadar\tl* ceem, ca na hee hey nike kanak ini kooɗoh ŋ kehƴi po ca ree ɗafki ɗah, ca tokɗohu baahiɗ na inaa haa kiñi ; \tl kaadar\tl* ci kanak ci nik ŋ koñ ci kanak ceem tumsan ɗaa. \v 25 Jaar fikiiri raak \tl kaadar\tl* yasna-kaahay na tufkoha ndaŋkiyaah na yasna-yino (16) haɓɗohu haalis. \tl Kaadar\tl* nu nga raak tufkoha kanak. \p \v 26 Fu hey haɓɗe laat kassiya yatuus, ca galanduk \tl kaadar\tl* ci ŋ ɓak yaah-sing, \v 27 fu nam haɓɗis laat yatuus wuu \tl kaadar\tl* ciŋ ɓak yaah-ñaahum, na yatuus wuu fikiira, ŋ ɓak muyohaaɗ-noh. \v 28 Wiŋ leerni na hee taambe ŋ leerniŋ \tl kaadar\tl* ci jen, wa ambohan ɓak po ɓak. \p \v 29 \tl Kaadar\tl* ci, fu na hee ca hey ule na urus, in ci haa kiñi, ci laat ci taambohan, nikan urus, fu ul laat ci na urus. \p \v 30 Ƴut ɗah, fu yip Genohaani findi wa fu teeɓsee ŋ ɗafuk tangoora. \s Ridooni ɗasiɗ Ɗiski Hoolohngaani \p \v 31 Fu hey haɓɗe rido, wa haɓɗohsan \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ na ooy bulo, na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy ; feroh keeh-keeh moɗsina na ɓi nataal \tl seruben\tl*. \v 32 Fu na hee wa kore ŋ kumbin kassiya nikiis yipuuɗ ŋ tufkoha haɓɗohuuɗ haalis, kumbin ceem na hee ulse jen na urus, ca raak koroha haɓɗohu urus. \p \v 33 Ridooneem taamban ŋ ooɓ ɗiski piis ciŋ Genohaani korɗohu ; wa saɓsoh \w Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani\w*. Wahndeeni ɗaak in ci na teeɓohe Ambtiɗohi aasɗu ŋ Ɗiski Hoolohngaani. \v 34 Ƴut ɗah fu deg kunohaani, ɗiski na romkohse ŋ ɗafuk Wahndeeniŋ Ambtiɗohi, ŋ Ɗiski Hoolohngaani. \s Taaɓli na degohaaniŋ laampaaci \p \v 35 Fu aasee Genohaani, ŋ ɓak pulohaaɗ-noh ɗah, dega taaɓli ŋ yaah-ñaahum, fu deg degohaaniŋ laampaaci ŋ yaah-sing, ca yurhiɗkoh. Ca nikaat bala fu reyan ridooni saɓsohaani ɗah. \s Ridooniŋ aasohaani \p \v 36 Fu hey haɓɗiɗe aasohaaniŋ ɗiipi rido, wa na hee nike \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ, fu moɗsina na ooy bulo, na ruumind eɗfiɗ, na ruumind coy. \v 37 Fu hey waakɗe ridooni kumbin kassiya yatuus, fu ul ca na urus jen. Ca na hee hey yipse ŋ tufkoha haɓɗohuuɗ moos ruumind, ca raak koroha haɓɗohu urus. Tufkohaaci, ca na hee muulohse moos ruumind naayɗuuɗ. \c 27 \s Seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci \p \v 1 Fu hey waake hang kassiya, fu haɓiɗ kees \w seeƴkoha|lemma="seeƴuk"\w* ; wa nikan \tl kaare\tl*, ɓak nu nga nik \w saangal\w* kanak na camban ; njooliini nik \w suung\w* kaahay. \v 2 Fu hey pulɗe wiic ciŋ wa ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci, fu puliɗndohan ca ŋ hangi wa haɓɗohsan, wa na hee ulse jen na moos ruumind. \p \v 3 Fu hey name haɓiɗ in ci na hune naa : tumohaaciŋ weti niiniɗi na peel ci, tumohaaciŋ ñif mi na lisse, furset ciŋ sepet ci na tumohaaciŋ ƴuuƴ ci ; in ceem jen, ca haɓɗohsan moos ruumind. \p \v 4 Fu hey wa haɓɗiɗe \tl giryaas\tl* moos ruumind, wa raakan koñ nikiis, koñ nu nga ɗah raak in haa kiñi. \v 5 Fu hey wilɗe nguɓiŋ seeƴkohaani na \tl kaadar\tl*, fu deg \tl giryaasi\tl* ŋ ɗooƴi ŋ ooɓ \tl kaadari\tl*, wa yoor ŋ leerni po ŋ leerniŋ njooliiniŋ seeƴkohaani. \p \v 6-7 Fu haɓiɗ ndooɗ kassiya kanak, fu ul ca na moos ruumind. Ca ɓeksan ŋ kiñiici nik ŋ ɓak ci kanak ciŋ seeƴkohaani ne wa ɓaysee ɗah. \v 8 Wa nikan kees, ɗooƴi nik hulang, wa haɓɗohsan findi wi ŋ teeɓ ɗa ŋ tangoori ndii. \s Bayaaliŋ Ɗiipi \p \v 9 Ini wil Genohaani raakaat bayaal. Bayaaleem, wilɗaa na piis teɗohuuɗ \tl \+w leeŋ\+w*\tl* eɗfiɗ ndengiɗ. Ɓak yaah-sing ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah, wa nikaat saangal ndaŋkiyaah-yatuus (50). \v 10 Piis ci na hee tokse ŋ kumbin ndaŋkiyaah-kanak (20), kumbin ci yipu ŋ tufkoha ndaŋkiyaah-kanak (20) haɓɗohu moos ruumind, te ca raak koroha na ñoori ca na hee ɓekohse haɓɗohu haalis. \p \v 11 Ɓaki lah yaah-ñaahum hendaat ɗaa, wa nam haɓɗohu ɗaa. \p \v 12 Angiini, ŋ ɓaki lahoh muyohaaɗ-noh, wa na hee nike saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25), ca nam toku ŋ kumbin ndaŋkiyaah, ca yipu ŋ tufkoha ndaŋkiyaah. \p \v 13 Ɓakiŋ aasohaani, ŋ pulohaaɗ-noh, namaat nik saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25). \v 14-15 Ɓak ci kanak ci aasohaani nik ŋ leerniŋ ca, waa nu nga piis ciŋ wa nikaat saangal yasna-kanak na camban, wa raak kumbin kaahay yipuuɗ ŋ ɓi tufkoha. \p \v 16 Aasohaani raakaat rido, wa nikan saangal ndaŋkiyaah. Ridooni haɓɗohsan \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ, wa moɗsinu na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. Fu tokɗoh ca na kumbin nikiis yipuuɗ ŋ tufkoha nikiis. \p \v 17 Kon ɗingiŋ bayaali jen haɓɗohsan ɓi kumbin yipuuɗ ŋ ɓi tufkoha haɓɗohuuɗ moos ruumind, ca raak ñoor na koroha haɓɗohuuɗ haalis. \p \v 18 Hutiiniŋ bayaali nikan saangal ndaŋkiyaah-yatuus (50), angiini nik saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25). Njooliiniŋ ɗingi nikan suung yaah yatuus, wa haɓɗohsan \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ, tufkohaaci kumbin ci na hee yipohse haɓɗohu moos ruumind. \p \v 19 Tumohaaci na pangkohse ŋ Genohaani, na tatohaaci amba ŋ kehƴi, na ciŋ ɗingi wila, ca jen ca naman haɓɗohu moos ruumind. \s Diwliiniŋ laampaaci \p \v 20 Fu hey nake Israayel ci ɓa eɗohee diwliin oliiw riiƴuuɗ, siɗuuɗ, wi kaɓɗan laampaaci wek nu ree. \v 21 Ŋ ɗooƴ \w Ɗiipi-na-Cohohse\w*\f + \fr 27:21 \fr*\fq Ɗiipi-na-Cohohse \fq*\ft : wa nikee ɗiip yakak findi taɓah, wa haɓɗohsee und na piis, wa haɓɗassee ŋ jamanoonaŋ \+w Musaa\+w*, wa Israayel ci nik ŋ kehƴa hulanga (\+xt Pula 26; 40\+xt*). Weɗ nikee \+w Kahnaŋ Kooh|lemma="Kahan Kooh"\+w*, ɗiska Israayel ci meeɗ seeƴkoh, ɓa meeɗta ñaamuk Kooh nga po findi buur Suleymaan taɓahoh Kahnaŋ Kooh ŋ Yerusalem (\+xt 1 Buur ci 5–8\+xt*).\ft*\f*, ndo fu reyan ridooni ɗasiɗ Wahndeeni ɗah, Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe taambkoh laampaaci, ca neehan neeh kaɓ, niin po Kooh wiis. Wa nik nakohi Israayel ci taambɗan gomal nu gomal. \c 28 \s Kulɓaaciŋ seeƴkiɗohi \p \v 1 Fu Musaa, fu hey ɓeeɗke yakak fu Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci : Nadab na Abihu na Elasaar na Itamaar. Fu hey ɓa kooɗohe ŋ Israayel ci, ɓa pangkiɗee so findi \w seeƴkiɗoh\w*. \v 2 Fu haɓɗohana an : Fu hey haɓɗiɗe yakak fu Aaruna kulɓa moɗiɗ, hooliɗ wuu Kooh, wi na teeɓohe yaki a yak. \p \v 3 Fu nak pangkoh ci ŋ baahiɗ yaah ciŋ ɓa ŋ panguk, ɓa haɓɗiɗ Aaruna kulɓaaci a ɓekkan ne a tufkiɗassee findi seeƴkiɗoh wuu so ɗah. \p \v 4 Kulɓaaci nikan : \tl \+w Efood\+w*\tl*, na kulɓa hutiɗ yakiɗ na kulɓa mbaseñ adginkoha na mbahne na seentur. \tl Efoodi\tl* mandan na taaɓalye hun na nafa ŋ fikiiri. Kulɓaaceem, ceɗ ɓa haɓɗiɗan taambɗoh fu Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe. Ca nikan kulɓa hooliɗ ne ɓa min ndo pangkiɗ findi seeƴkiɗoh. \p \v 5 Ɓa haɓɗee ca ɗah, ɓa ɓayan \tl \+w leeŋ\+w*\tl*, na fiil urus, na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. \s \tl Efoodi\tl* \p \v 6 \tl Efoodi\tl*, wa haɓɗohsan \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengɗuuɗ ambsohuuɗ na fiil urus, na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. Wa nikan panguk feroh keeh-keeh. \v 7 Wa hey suptiɗasse ngalla kanak ŋ lecem ci ŋ ɗafki ne wa min ɓekku. \v 8 Wa hey raake tokɗukoha ŋ kinoh ki, wa na \tl efoodi\tl*, ceɗ hunan, ca nikan piis yino. \p \v 9 Fu hey ɓaye atoh peme kanak, wa nikaat pemeeni na woyse \w \+tl sooham\+tl*\w*\f + \fr 28:9 \fr*\fq \+tl sooham\+tl* \fq*\ft : marka ini fiisu ŋ aaya 17.\ft*\f*, te ngaŋ pemeeceem, fu fiis tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɗu Israayel nga ca. \v 10 Tiik ci yasna-yinooci fiisuusa ŋ pemeeni winoori ɗah, yasna-yinooci tas fiisu ŋ pemeeni tas ; ca ñaakɗoh findi kuɓuuci raakohu. \v 11 Fu fiisohan ca findi ñaas na ñaasohse, fu ɓay fiil urus, fu teɗiɗ ca ɗisik ci ca ɓeksan. \p \v 12 Atoh ci kanak ci tumsan ŋ ngallaaciŋ \tl efoodi\tl* ne ca naandsohee cuuɓ ciŋ Israayel ; Aaruna hayya nga so ɗah, tiik ci hey nike ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi, te ŋ alkohanɗi ɗu. \v 13 Fu hey teɗe ɓekohaaca na fiil urus. \v 14 Fu nam haɓiɗ ceen kanak ; ceen ci mondohsan fiil urus koceet findi niy, ca ambɗu ŋ ɓekohaaciŋ pemeeci. \s Nafaani \p \v 15 Fu hey haɓɗe nafa tumoha markiskohaaci, wa nikan panguk feroh keeh-keeh. Fu haɓɗohana \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ, na fiil urus na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, findi \tl efoodi\tl*. \v 16 Wa nikan \tl kaare\tl* ne wa lemu kanak ɗah, ɓak nu nga nik \tl santimeetar\tl* ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25). \p \v 17 Fu hey wa moɗsine na raŋalɗoh atoh peme nikiis : raŋalɗohi koc raakan atoh ci moɗohngaan ci na woyse\f + \fr 28:17 \fr*\ft Pemeecii, e peɗeem heber eɗ ca tiik cii. Ca atoh moɗoh na moɗoh, ca miniɗ pesu po ca muuy, ca melciɗee melciɗ. \ft*\fp Marka ini woyu ŋ "pemeeciŋ \+tl efoodi\+tl*" ŋ tiik ci inhassaaɗiici.\fp*\f* : \li \tl odem\tl* na \tl pitdaah\tl* na \tl baareket\tl*. \li \v 18 Wi kanakɗoh raak \tl nopek\tl* na \tl safiir\tl* na \tl yaahalom\tl*. \li \v 19 Wi kaahayɗoh raak \tl lesem\tl* na \tl saboo\tl* na \tl ahlamaa\tl*. \li \v 20 Wi nikiisɗoh raak \tl tarsiis\tl* na \tl sooham\tl* na \tl yaspeeh\tl*. \p Peme nu nga ɗah teɗɗu ɗiski wa ɓeksan na fiil urus, wa ɓeku nga. \v 21 Tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɗu Israayel fiissan ŋ atoh ci ndaŋkiyaah ci na kanak ceem (12), ca fiisohsan findi ñaas na ñaasohse. Peme nu nga ɗah nikiɗ tiik cuuɓ yino. \p \v 22-25 Fu hey ɓaye ceen ci urus koceet ci teɗuuɗ ci ambɗu ŋ ɓekohaaciŋ pemeeci kanak ci nik ŋ \tl efoodi\tl*. Fu haɓɗiɗ ca koroha urus kanak haa kiñi ŋ koñ ciŋ nafaani ŋ ɗafki. Fu kor ceen ci ŋ kiñiiceem po nafaani min nik ŋ fikiiri. \p \v 26-27 Fu haɓɗis koroha urus nikiis haa kiñi. Kanak ci, ɓeksan ŋ koñ ciŋ nafaani ŋ kehƴi, ŋ ɓakiŋ ɗooƴi, ca laalee \tl efoodi\tl* ; kanak ci tas ɓeku ŋ ngallaaciŋ \tl efoodi\tl* ŋ kehƴi, ngaŋ fikiiri, ŋ sero ɗiski ca suptu, ŋ ɗafkiŋ tokɗukohaaniŋ kinoh ki. \v 28 Kiñiiciŋ nafaani na ciŋ \tl efoodi\tl* hey tokɗohse na niy bulo, ne nafaani amb ŋ tokɗukohaaniŋ kinoh ki, wa sang yoond, wa ris ŋ ɗafuk \tl efoodi\tl*. \p \v 29 Ŋ ineem, Aaruna aassa ŋ \w Ɗiski Hooliɗi|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w* ɗah, nafaani tuman markiskohaaci hey nike ŋ fisaariŋ ɗe na tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɗu Israayel fiisu nga te mi yi Nikiɗi, ŋ alkohanɗi ɗu muk. \p \v 30 Fu hey ɓeke \tl Uriimi\tl* na \tl Tumiimi\tl* na markisohse ŋ ɗooƴ nafaani, ca nik ŋ fisaariŋ Aaruna ne a aase ne a hay ŋ fikiiso ɗah, ca genan gen ŋ fisaariŋ ɗe ne Israayel ci meekissa so ini ɓa joy haɓiɗ ɗah, ɓa inah lofiŋ ngo mi yi Nikiɗi. \s Kulɓaaki hutiɗi yakiɗi \p \v 31 Fu hey name haɓɗiɗ Aaruna kulɓa hutiɗ yakiɗ, wi hunan na \tl efoodi\tl* ; haɓɗohaata jen \tl leeŋ\tl* bulo. \v 32 Mbooh kiŋ wa nikan ŋ leerni daamina'u po wa ndeng, ne wa faarkuu. \v 33 Fu moɗsin kehƴiŋ kulɓaaki hutiɗi yakki na rim garnaat, fu haɓɗohan ca ooy bulo, na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy po wa wil. Fu hey ɗooke ŋ harmban ca ɓi joolooli urus ; \v 34 fu haɓiɗta rim garnaat yino ɗah, fu ɗook joolooli urus yino po sereendiŋ kulɓaaki jen wil. \p \v 35 Aaruna ɓekkan kulɓaakeem ne a pangkee findi seeƴkiɗoh ɗah. Joolooliici hey kerhasse ne a aasee ŋ Ɗiski Hooliɗi ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi ɗah, wala a pulee ɗah, a lafkuu kaan. \s Tokkaahi nikan ŋ puki \p \v 36 Fu hey haɓɗe na urus koceet tokkaah ŋ puk, wa mandan na pos kidig, fu fiis woo kii nga : "Wuu Nikiɗi". Fu fiisohana findi ñaas na ñaasohse. \v 37 Fu toka na tokɗoha bulo ŋ fiki mbahneeri. \v 38 Tokkaaheem genan pukiŋ ɗe ne a hayee ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi ɗah, ŋ min teyɗuk onoh ci Israayel ci eɗohan wuu so jen ; ali ɓa ɗal ŋ eɗohiŋ ca sah, Aaruna heya mine gaduk. \s Kulɓaaci tas na mbahneeri na seenturi \p \v 39 Fu hey teɗɗe Aaruna kulɓa mbaseñ adginkoha ; wa teɗohsan \tl leeŋ\tl*. Fu haɓɗiɗ ɗe mbahne na \tl leeŋ\tl*, fu nam ɗe haɓɗiɗ seentur, wa borode'u. \p \v 40 Fu hey name teɗiɗ kuɓuuciŋ ɗe kulɓa moɗiɗ, ca hun na seentur ciŋ ca, na mbahne, ca teeɓoh yaki ɓa yak. \s Tufkiɗiŋ Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe \p \v 41 Fu Musaa, fu hey ɓekɗe yakak fu Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe kulɓaaceem, fu yiif haf ciŋ ɓa diwi na hoolɗohse, fu dengkoh ɓa pangki, fu tum ɓa ɓo' hooliɗ, ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh. \s Jataaci \p \v 42 Fu hey ɓa haɓɗiɗe jata, ca nikan \tl leeŋ\tl*, ca ambohan kinoh ki po ŋ ramb ci, ɓa nikuu tas-ɓarang. \v 43 Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ɓekuk ca ne ɓa aasee \w Ɗiipi-na-Cohohse\w* wala ɓa reɓee ŋ seeƴkohaani ne ɓa pangkiɗ to ŋ Ɗiski Hooliɗi ɗah. Ŋ ineem, ɓa teeɓkanɗi so tas ɓarang te ɓa lafkanɗi kaan sagu ineem. Wa nakohi Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe na set ciŋ ɗe taambɗan po faw. » \c 29 \s Findi Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe tumohsan seeƴkiɗoh \p \v 1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Fu hoolɗee Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe wuu so ne ɓa nik ŋ pangkiŋ ngo findi \w seeƴkiɗoh\w* ɗah, fu na hee tumohe an : Fu ɓayan naar ƴin yino raakaaɗi sikka na kuy mbaal kanak raakaaɗi sikka, \v 2 fu nam ɓay mun bele baahiɗ, fu haɓiɗ mbuuru raakaaɗi lawiir na ɗang raakaaɗi lawiir hiiñohuuɗ diwliin, fu nam haɓiɗ ɗambaañ raakaaɗi lawiir laalɗuuɗ diwliin. \v 3 Fu tum ca ŋ pañe yino, fu eɗoh ca wuu so ŋ ɗiska hooliɗa, ceɗ, na naari, na kuy ci kanak ci. \p \v 4 Fu ɓay Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe po ŋ aasohaaniŋ \w Ɗiipi-na-Cohohse\w*, fu ɓook ɓa na masuɓ. \v 5 Fu ɓekiɗ Aaruna kulɓaakiŋ ɗe : kulɓaaki adginkohaani na wi hutiɗi yakki, na \tl \+w efoodi|lemma="efood"\+w*\tl*, na nafaani ŋ fikiiri. Fu tokiɗ ɗe \tl efoodi\tl* na tokɗukohaaniŋ wa nik ŋ kinoh ki. \v 6 Fu ɓekiɗ ɗe mbahne, fu pengu ŋ ɗafuk mbahneeri tokkaahiŋ puki na teeɓohe ne a wuu so. \p \v 7 Fu ɓay diwi na hoolɗohse, fu yiifa ŋ hafiŋ ɗe, fu tufkiɗ ɗe, a nik seeƴkiɗoh. \v 8 Fu nam woo kuɓuuciŋ ɗe ɓa reɓ, fu ɓekiɗ ɓa kulɓa. \v 9 Fu tokiɗ [Aaruna na] kuɓuuciŋ ɗe seentur ŋ kinoh ciŋ ɓa, fu waakiɗ ɓa mbahne, jaar fu tufkiɗ ɓa, ɓa nik seeƴkiɗoh ci, wa nik nakohi genan gen. \p \v 10 Fu ɓay naari ŋ nguɓu Ɗiipi-na-Cohohse, Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe deg yaah ciŋ ɓa ŋ hafiŋ ɗe. \v 11 Fu hoos ɗe nga ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi. \v 12 Fu ɓay ŋ ñif miŋ ɗe, fu reef na ndukniŋ ɗa ŋ wiic ciŋ keesi seeƴkohaani, fu yiif wi tas ŋ kehƴiŋ wa. \v 13 Fu nam ɓay faymi ŋ soohi jen na yoorɗiŋ keeñi na iraak ci kanak ci na faymiŋ ca, fu doh ca ŋ ɗafuk seeƴkohaani. \v 14 Waaye ini tas ŋ faani na undi na haɓit ci, fu na hee ca dohe ŋ bilaf fa. Seeƴkeem, weɗ seeƴki wuu bakaaɗ ci. \p \v 15 Fu ɓay kuyiŋ mbaali yinoori, Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe deg yaah ciŋ ɓa ŋ hafiŋ ɗe. \v 16 Fu hoos ɗe, fu ɓay ñif miŋ ɗe, fu lisa ŋ ɓak ciŋ seeƴkohaani jen. \v 17 Fu nguɗsoh ɗe, fu ɓook soohi na soongal ci, fu deg ca ŋ nguɗ ciŋ sepet ci na hafi. \v 18 Fu doh ca jen ŋ ɗafuk seeƴkohaani. Seeƴkeem, weɗ seeƴki na \w hoomɗasse|lemma="hoomiɗ"\w* wuu so mi yi Nikiɗi, wa na hee hey dohse po wa eeñee so. \p \v 19 Fu hay na kuyi tas, Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe deg yaah ciŋ ɓa ŋ hafiŋ ɗe. \v 20 Ƴut ɗah, fu hoos ɗe, fu ɓay ŋ ñif mi, fu reef ŋ yoorɗiŋ nofiŋ Aaruna ñaahmi na ciŋ kuɓuuciŋ ɗe. Fu nam reef ndukun ci yakak ci ŋ yaah ciŋ ɓa ñaahum ci na tukun ci yakak ci ŋ kot ciŋ ɓa ñaahum ci, fu lis ñif mi tas ŋ ɓak ciŋ seeƴkohaani jen. \p \v 21 Fu ɓay ŋ ñif mi nik ŋ ɗafuk seeƴkohaani, fu ambsoha na diwi na hoolɗohse, fu lisa ŋ ɗafuk Aaruna na kulɓaaciŋ ɗe na ŋ ɗafuk kuɓuuciŋ ɗe na kulɓaaciŋ ɓa. Ŋ ineem, fu hooliɗ Aaruna na kulɓaaciŋ ɗe, na kuɓuuciŋ ɗe na kulɓaaciŋ ɓa. \p \v 22 Fu ɓay faymiŋ kuyi, na koseekiŋ ɗe na faymiŋ wa, na faymiŋ soohi, na yoorɗiŋ keeñi, na iraak ci kanak ci na faymiŋ ca, fu ɓekndoh rambiŋ ɗe ñaahmi nga, laam a mbaali na tufkiɗohse. \v 23 Fu nam ɓay in ci raakaaɗi lawiir cii : mbuuru ɗapas yino, na ɗang haɓɗohuuɗ diwliin, na ɗambaañ yino, ŋ pañeeni nik ŋ fikiiso. \p \v 24 In ci fu ɓay ceem jen, fu deg ca ŋ yaah ciŋ Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe, fu woo ɓa, ɓa raɗis so ca mi yi Nikiɗi. Eɗoheem weɗ eɗohi na raɗsasse. \v 25 Ƴut ɗah, fu tey ca nga ɓa, fu doh ca ŋ ɗafuk seeƴkohaani po ca hoom ; wa nikan seeƴki dohsan ŋ fikiiso po wa eeñee so mi yi Nikiɗi. \p \v 26 Fu Musaa, fu ɓay daɗiŋ kuyi kanakɗoh, yi Aaruna tufkiɗohse, fu raɗis so wa mi yi Nikiɗi findi eɗohi na raɗsasse, ƴut ɗah, wa nik wuu fu. \s Waɗiŋ seeƴkiɗoh ci \p \v 27 Findi ɗu raɗsoh ho daɗiŋ kuyi na tufkiɗohse, ɗu eɗta so rambiŋ ɗe ñaahmi, wa nikohaat ɗaa ŋ seeƴuk ci na haye. Ɓak ci kanak ceem, fu hey ca hoolɗe wuu so mi yi Nikiɗi, te ca nikan waɗiŋ Aaruna na ɓi na hee rimkohe nga ɗe. \v 28 E Israayel ci eɗan ɓa ca ; wa nakohi genan gen, ca nikan in ci Israayel ci waɗan ndo ne ɓa seeƴkee seeƴuk wuu jam ɗah. \s Lamuukiŋ kulɓaaci \p \v 29 Aaruna kaan ɗah, kulɓaaci a meeɗ to nikiɗoh, e ɓi rimkoh nga ɗe eɗsan ca ne ɓa yiifsee diwi na hoolɗohse ɗah ŋ mbeha ɓa camban pangki. \v 30 Kuɓkiŋ ɗe yi laman ɗe ŋ seeƴki, hey ca ɓekke neeh yasna-kanak, ne a aasee ŋ Ɗiipi-na-Cohohse ne a panguk ŋ Ɗiski Hooliɗi ɗah. \s Findi seeƴkiɗoh ci ñamohan ŋ seeƴki \p \v 31 Fu ƴut tufkiɗ Aaruna ɗah, fu ɓay sepet ciŋ kuyi tufkiɗohse, ca tiku ŋ ɗisik hooliɗ wuu so. \v 32 Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe hey ñame sepet ci ŋ nguɓu Ɗiipi-na-Cohohse na mbuuruuci nik ŋ pañeeni. \v 33 E ɓeɗ dong ñaman nga ca, ca seeƴuk ci ɓa toskoh wi ɓa tufkiɗasse, ɓa nikka ɓo' hooliɗ. Ca in hoolɗuuɗ weɗ tah ali ɓo' wiiriis ñamanɗi nga ca. \v 34 Te in tas ŋ sepet ci wala mbuuruuci po na ɓaaɓa ɗah, ca heyɗi ñamse ; dohaa ca doh, ca in hoolɗuuɗ. \s Findi seeƴkohaani ɓoktohsan \p \v 35 Findi ŋ nakoh ɗa wa jok, fu tumohan na Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ɗaa ; tufkiɗiŋ ɗa na ɓa raakan neeh yasna-kanak. \v 36 Kooh-nu-wiis, fu hey seeƴkohe naar ƴin, wa nik seeƴki wuu bakaaɗ ci, waɗ fu tosohan seeƴkohaani, fu ɓokita ŋ bakaaɗ ; fu yiifa diwi na hoolɗohse ne fu hooliɗa wuu so. \v 37 Ini ree neeh yasna-kanak, fu tosan seeƴkohaani, fu hooliɗa wuu so, wa nik in ye hoolan te in nu laala ɗah, wa jaaran nik wuu so. » \s Seeƴki genan gen \p \v 38 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « In cii ceɗ fu na hee seeƴkohe ŋ ɗafuk seeƴkohaani : fu seeƴkan Kooh-nu-wiis na kuy kanak ci raak kiis yino, te wa genan gen. \v 39 Fu seeƴkoh yii na ɓaaɓ ɗah, fu seeƴkoh yi tas na niin. \p \v 40 Kuyi koc hunan na andaar mun kaahay hiiñuuɗ na \tl liitar\tl* diwliin koceet na camban, a nam hun na \tl liitar\tl* biiñ na camban. Biiñi nikan seeƴuk aamaah ŋ ɗisik wuu so. \v 41 Kuyi kanakɗoh, fu na hee ɗe seeƴkohe na niina, a hunan na in ci fu hunɗee na ya na ɓaaɓa, wa nikan seeƴki dohsan ŋ fikiiso po wa eeñee so mi yi Nikiɗi. \p \v 42 Wa na hee nike seeƴuk hoomɗaah, wa genan gen, gomal nu gomal. Ɗu na hee wa seeƴke ŋ aasohaaniŋ Ɗiipi-na-Cohohse, ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi, ŋ cohan na ɗu ŋ ndeem ne ŋ woo na ɗa. \v 43 Te ŋ naman coh na Israayel ci ndeem, ɗiski hey hoole sagu yaki ŋ yak. \v 44 Ŋ hey hoolɗe Ɗiipi-na-Cohohse, ŋ hooliɗ seeƴkohaani, ca min nik wuu so. Ŋ hey tume Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ɓo' hooliɗ, ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh. \p \v 45 Ŋ genan na Israayel ci, ŋ nikan Koohiŋ ɓa. \v 46 Ɓa hey inhe ne ñam Nikiɗi, Koohiŋ ɓa yi pulɗoh ɓa \w Misra\w* ne ŋ gen ŋ ɗooƴ ɓa. Ñam Nikiɗi Koohiŋ ɓa. » \c 30 \s Seeƴkohaani suusoha cuuraayi \p \v 1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Fu hey haɓɗe \w seeƴkoha|lemma="seeƴuk"\w* suusoha cuuraay, fu haɓɗohana hang kassiya. \v 2 Wa nikan \tl kaare\tl*, ɓak nu nga nik \w suung\w* yino te njooliini nik suung kanak. Fu hey pulɗe wiic ciŋ wa ŋ koñ ci wa ŋ ɗafki, fu puliɗndohan ca ŋ hangi wa haɓɗohsan. \v 3 Fu heya ule na urus koceet, ɗafki na ɓak ciŋ wa jen na wiic ci, fu haɓɗiɗa banda urus po wa wil. \p \v 4 Fu hey wa haɓɗiɗe inaa haa kiñi kanak ŋ ooɓ bandaani, ŋ ɓak ci kanak ci, ɓak nu nga raak yino ; in ceem nikan urus, ndooɗ ci na hee wa ɓayohse taamban nga ca. \v 5 Haɓɗoha ndooɗ ceem ndooɗ kassiya, fu ul ca na urus. \p \v 6 Fu hey dege seeƴkohaaneem ndo fu reyan ridooni ɗasiɗ Wahndeeni na teeɓohe Ambtiɗohi ɗah, [wa yurhiɗkoh na kunohaani, ɗiski na romkohse, wi nik ŋ ɗafuk Wahndeeni,] ŋ ɗiski ŋ cohan na ɗa. \p \v 7 Aaruna hey suuse cuuraay eeñiɗ nga ɓaaɓ nu ree ne a kee taambkoha laampaaci ɗah. \v 8 Niin nu ree, a kee dega laampaaci ɗah, a nam suusis. Wa nikan cuuraayi genan kaɓ ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi, ŋ gomal nu gomal. \v 9 Ɗu heyɗi suuse cuuraay wiiriis nga, ɗu seeƴkanɗi seeƴuk \w hoomɗaah|lemma="hoomiɗ"\w* nga, ɗu seeƴkanɗi na in ci na pulohe ŋ yohon ca nga ; te ɗu seeƴkanɗi seeƴuk aamaah nga. \p \v 10 Kiis nu ree ɗah, Aaruna heya seeƴkiɗe waas yino ne wa tosu. A tuman ñif miŋ ɗooptiŋ seeƴki wuu bakaaɗ ci, ŋ wiic ciŋ seeƴkohaani. Wa hey seeƴkiɗasse ne wa tosu, wa nikan waas yino kiis nu ree ɗah, ŋ gomal nu gomal ; wa in ye hoolan wuu so mi yi Nikiɗi. » \s Lempooci \p \v 11 Nikiɗi woyissa Musaa ne : \v 12 « Fu kindee Israayel ci ne findi ɓa hend inhu ɗah, yaa nu nga ɗah hey yo eɗe mi yi Nikiɗi, lempooni a tosohan kipes kiŋ ɗe, po naamo raakuu ŋ harmban ɓa ŋ mbehi ɓa fiiskohan. \v 13 Inii weɗ yaa nu nga eɗohan ne a fiiskee ɗah : garam yatuus ŋ haalis, wa nikan cambaniŋ ɓeesohaani nik ŋ \w Ɗiski Hooliɗi|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w*. Haalseem nikan wuu so mi yi Nikiɗi. \p \v 14 Yaa nu raak kiis ndaŋkiyaah-kanak (20) kaɗ ɗafka ɗah, a hey fiiske te a eɗ to wa. \v 15 Heɗ raak-raak eɗohanɗi ini uupa te ñakiɗ eɗohanɗi ini mitɗi garam ci yasna-yinooceem, yaa nu nga hey yo ca eɗe, ca nik ini ɓa tosohan kipes ciŋ ɓa. \v 16 Fu hey rahse haalseem jen ŋ Israayel ci, fu tuma ŋ haɓɗuuki na taambkohuukiŋ \w Ɗiipi-na-Cohohse\w* ; wa nik ini naandsohan ŋ fikiiso mi yi Nikiɗi ne ɓa tosuuɗ. » \s Beñwaari ɓoktukohaani \p \v 17 Nikiɗi woyissa Musaa ne : \v 18 « Fu hey haɓɗe beñwaar ɓoktukoha na degohaaniŋ wa, fu haɓɗohan ca moos ruumind. Ƴut ɗah, fu dega ŋ harmban Ɗiipi-na-Cohohse na seeƴkohaani, fu neya. \v 19 Masmeem weɗ Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ɓookohan yaah ciŋ ɓa na kot ciŋ ɓa. \p \v 20 Ɓa aasee ŋ Ɗiipi-na-Cohohse wala ɓa reɓee seeƴkohaani ne ɓa seeƴkee seeƴki dohsan po wa sut wuu so mi yi Nikiɗi ɗah, ɓa hey ɓookke ŋ masmeem ne ɓa kaanuu. \v 21 Ɓa ɓookan yaah ciŋ ɓa na kot ciŋ ɓa ne ɓa kaanuu. Wa nakohi genan gen, wi Aaruna na ɓi rimkoh nga ɗe taambɗan ŋ gomal nu gomal. » \s Diwi na hoolɗohse \p \v 22 Nikiɗi woyissa Musaa ne : \v 23 « Fu Musaa, ɓaya ŋ eeñɗohaaci uup neɓ : Fu ɓayan kilo \tl miir\tl*\f + \fr 30:23 \fr*\fq \+tl miir\+tl* \fq*\ft : wa cuuraay, wa na fuuɗseeɗi. Wa na woyse "\+tl myrrhe\+tl*" ŋ farañse.\ft*\f* ñifsootiɗ yatuus, na kilo kanak na camban ŋ eeñɗohaani na woyse \tl sinaamom\tl*, na kilo kanak na camban ŋ wi na woyse \tl kanel\tl*, \v 24 na kilo yatuus ŋ wi na woyse \tl kas\tl*, ca ɓeesohsan ɓeesohaaca nik ŋ Ɗiski Hooliɗi. Fu nam ɓay \tl liitar\tl* diwliin oliiw yasna-yino. \v 25 Fu hey ca ambsohe findi haɓɗoh eeñɗoha keeh-keeh na tumohe, wa nik diw hoolɗoha, e hoolɗuuɗ ci wuu so yiifsana. \p \v 26 Diweem weɗ fu na hee yiife ŋ Ɗiipi-na-Cohohse na Wahndeeni na teeɓohe Ambtiɗohi, \v 27 na taaɓli na tumohaaciŋ wa jen, na degohaaniŋ laampaaci na tumohaaciŋ wa, na seeƴkohaaniŋ cuuraay ci, \v 28 na seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci na tumohaaciŋ wa jen, na beñwaari na degohaaniŋ wa. \v 29 Fu hey hoolɗe in ceem jen wuu so, ca nikan hooloh na hooloh ; in nu laal ca ɗah jaaran nik wuu so. \v 30 Fu hey name yiif Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe diwi, fu hooliɗ ɓa wuu so ne ɓa pangkiɗee so findi \w seeƴkiɗoh\w*. \p \v 31 Fu hey woye Israayel ci ne ñam woo ne : “ Diwii wa nikan diw hoolɗoha hoolɗuuɗ ci wuu so, ŋ gomal nu gomal. \v 32 Wa heyɗi yiifse ŋ faan ɓo', te ɗu heyɗi haɓɗe wi mand naa jok. Wa hoolɗuuɗ wuu so te ambaata findi in hooliɗ. \v 33 Ɓo' nu haɓiɗ mand naa, a diwa ŋ faaniŋ ɓoyi nikɗi seeƴkiɗoh ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ ɗe. ” » \s Cuuraayi \p \v 34 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Waaka makind ci eeñɗohaacii : \tl Naataap\tl* na \tl saheelet\tl* na \tl helbenaah\tl*\f + \fr 30:34 \fr*\ft Eeñɗohaacii, e peɗeem heber eɗ ca tiik cii. Marka ini woyu ŋ "\+w makind ci eeñɗohaaci\+w*" ŋ tiik ci inhassaaɗiici.\ft*\f*, na cuuraay koceet, waa nu nga ɗah ini fu ɓayan nga hendan hend na morom wa. \v 35 Fu hey ca ambsohe findi haɓɗoh eeñɗoha na tumohe, wa nikan cuuraay jemiɗ, koceet, hooliɗ wuu so. \p \v 36 Fu kooɗ in nga, fu oɗa po wa nik puɗ, fu tuma ŋ fiki Wahndeeni na teeɓohe Ambtiɗohi, ŋ ɗooƴ Ɗiipi-na-Cohohse, ɗiski ŋ cohan na ɗa. Cuuraayeem nikan in ye hoolan nga ɗu. \v 37 Ɗu heyɗi haɓɗe wi mand naa jok, ɗu njirñiɗkohee wa ; ɗu na hee wa ambe findi in hoolɗuuɗ wuu so mi yi Nikiɗi. \v 38 Yaa nu haɓiɗ mand naa ne a eeñɗuka ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓiŋ ɗe. » \c 31 \s Pangkoh ci kooɗu na in ci ɓa haɓɗan \p \v 1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : \v 2 « Marka, ŋ taniɗ Betsalel, kuɓu Uri, a setiŋ Hur, a ɓaah ŋ cuuɓiŋ Yudaa. \v 3 Ŋ ɓekiɗ \w Fuuɗsiŋ ngo|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* nga ɗe po a raakiɗ min-min, a ñaañiɗ, a raakiɗ inah-inah ŋ panguk nu nik ; \v 4 a miniɗ marak po a inah findi a joy haɓɗoh in moɗiɗ ngaŋ urus, haalis wala moos. \v 5 A miniɗ pes atoh peme, a namiɗ min ɓek peme ŋ ɓekoha, a miniɗ pes kidig, a miniɗ haɓiɗ panguk nu nik. \p \v 6 Ɓaat nga, ŋ eɗiɗ ɗe Oholiyaab kuɓu Ahisamaak yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Daan, ne a ɓaatɗoh ɗe, te ɓooɓi herñiɗ ci jen, ŋ namiɗ ɓa on min-min ne ɓa min haɓiɗ in ci ŋ nak ɗa cii jen : \li \v 7 Ɓeɗ haɓɗan \w Ɗiipi-na-Cohohse\w*, na Wahndeeni ɗaak in ci na teeɓohe Ambtiɗohi na kunohaaniŋ wa na tosohse, na tumohaaci nik ŋ ɗiipi jen. \li \v 8 Ɓa haɓiɗ taaɓli na tumohaaci hunan naa, na degohaaniŋ laampaaci haɓɗohsan urus koceet na in ci hunan naa jen, na \w seeƴkohaani|lemma="seeƴuk"\w* suusohsan cuuraay ci. \li \v 9 Ɓa haɓiɗ seeƴkohaani na hee dohohse hoosuuɗ ci na tumohaaci hunan naa jen, na beñwaari na degohaaniŋ wa. \li \v 10 Ɓa haɓiɗ kulɓaaci ɓekkassan ŋ hew, ca nikka kulɓaaci hooliɗ ciŋ Aaruna \w seeƴkiɗohi|lemma="seeƴkiɗoh"\w*, na kulɓaaciŋ kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci, ne ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh ɗah. \li \v 11 Ɓa haɓiɗ diwi hoolɗohsan hoolɗuuɗ ci wuu so, na cuuraayi eeñiɗi tumsan ŋ \w Ɗiski Hooliɗi|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w*. \p Pangkoh ci hey ca haɓɗe findi ŋ nakoh ɗa ca jok. » \s Iɗsiɗki ŋ pangki \p \v 12 Nikiɗi woyissa Musaa ne : \v 13 « Woytoha Israayel ci, woyaa ɓa ne : “ Nikiɗi woo ne : ‘Ŋ pangkeem jen, ɗu hey eɗe mbeh ciŋ ngo na iɗsiɗkohse cir, laam, ca na hee nike ini na hee teeɓohe ŋ harmban ndo na ɗu na ɓi na hee rimkohe nga ɗu ne ñam Nikiɗi, yi hooliɗ ɗu wuu so. \v 14 Ɗu hey iɗsiɗke ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, wa na hee nike nga ɗu in hooliɗ wuu so. Ɓo' nu tumɗaa mbeh hooliɗ ɗah, a hey apse, te ɓo' nu panguk nga ɗah, a hey pulɗasse ŋ cuuɓi a ɓaahoh. \p \v 15 Mbeh yasna-yino ceɗ na hee pangkohse, mbehi yasna-kanakɗoh weɗ wi na iɗsiɗkohse, wi hoolɗu wuu so mi yi Nikiɗi. Ɓo' nu panguk ŋ mbehi na iɗsiɗkohse ɗah, a hey apse. \v 16 Israayel ci hey eɗe mbehi na iɗsiɗkohse cir, ɓa yakɗee wa, ɓeɗ na ɓi na hee rimkohe nga ɓa, wa nikan ambtiɗoh ŋ harmban ɓoo te wa genan gen. \v 17 Wa na hee nike mandarga, wi genan gen ŋ harmban ndo na Israayel ci, laam ŋ neeh yasna-yino, ŋ feriɗ eel ci na kehƴi, mi yi Nikiɗi, ŋ faɗta neeha yasna-kanakɗoh, ŋ iɗsiɗukka.’ ” » \p \v 18 Wa Nikiɗi ƴut woo na Musaa ŋ ɗafuk tangooraŋ Sinaay, a eɗta ɗe atoh ca kanak ca ɗapas ca woo ciŋ Ambtiɗohi fiisohse, atoh ca fu inah ne a Kooh fiisootee ca. \c 32 \s Israayel ci haɓɗiɗ nataal ɗoon \p \v 1 Ini kaɗ ŋ Israayel ci, ɓa hoteen ne Musaa maañiɗ ŋ tangoora a hayɗi paaɗ, ɓa cohha ŋ ɗiskaŋ Aaruna, ɓa woosa ɗe ne : « Musaa ƴaari pulɗoh ɓoo \w Misra\w* yii, ɓo' inhisɗi in nga ɗe. Mbaa, haɓɗiɗa ɓoo kooh ci adgan ŋ fiki ɓoo. » \v 2 Aaruna loffa ɓa ne : « Saɓsukohaat na long-long ci urus ci nik ŋ nof ciŋ ɓitiɓ ciŋ ɗu, na ciŋ kuɓuuciŋ ɗu ƴaar ci na ɓi ɓitiɓ ci, ɗu kom mbo ca. » \p \v 3 Ɓa jen, ɓa saɓsukohha na long-long ca urus ca nikee ŋ nof ciŋ ɓa, ɓa kommba ɗe ca. \v 4 A ɓayya ca, a naayiɗta ca, a haɓiɗta na urseem nataal ɗoon naar. Ƴutta, ɓa woosa ne : « Israayel ! Koohiŋ ɓoo pulɗoh ɓoo Misra a Yii ! » \p \v 5 Wa Aaruna hot ŋ ineem, a haɓiɗta \w seeƴkoha|lemma="seeƴuk"\w* ŋ fiki nataala, a woosa ŋ ɗafka ne : « Kim, feet hey raake yakɗoha Nikiɗi. » \p \v 6 Wa Kooh wiis na ɓaaɓa teel, ɓa seeƴkohha ɓi ɗoopaat seeƴuk \w hoomɗaah|lemma="hoomiɗ"\w*, na seeƴuk wuu jam. Ɓa ɓooffa, ɓa ñameeɗa, ɓa aneeɗa ; ƴutta ɓa kurukka, ɓa mbuumbaayeeɗa. \p \v 7 Wa Nikiɗi hot in ceem, a woosa Musaa ne : « Ruhsa fu kaɗ, cuuɓiŋ ɗa fu pulɗoh Misra yahrukohiɗ. \v 8 Ɓa ariɗ faɗ waasi ŋ teeɓee ɓa. Ɓa haɓɗiɗiɗ haf ɓa ɗoon na urus naayɗuuɗ, ɓa ƴekiɗ ŋ fikiice, ɓa seeƴkiɗta ɗe te ɓa woosa ne : “ Israayel ! Koohiŋ ɓoo pulɗoh ɓoo Misra a Yii ! ” » \v 9 Nikiɗi taalndiɗta woo Musaa ne : « Ŋ hotiɗ ne cuuɓii, wa cuuɓ ndengiɗ haf. \v 10 Ɗiski wa nik, faɗ to dohɗiŋ ayrukiŋ ngo dal nga ɓa, ŋ ɗumbiɗ ɓa ; waaye fu, ŋ hey tume po cuuɓ angiɗ rimkoh nga ɗa. » \p \v 11 Ŋ ineem, Musaa kiimmba Nikiɗi Koohiŋ ɗe, a kiimmba ɗe kiim keeh-keeh, an : « Nikiɗi, wa ye tah fu ruhsiɗee dohɗiŋ ayrukiŋ ɗa ŋ cuuɓiŋ ɗa fu pulɗoh Misra, na hatil keeh-keeh na yaah ɓitiɗ ? \v 12 Fu tumoh ɗaa ɗah, ɓi Misra hey woye ne añaand weɗ tah fu pulɗohha Israayel ci nga ne fu ɗumbiɗ ɓa ŋ tangooci, ɓa reeh ŋ kehƴi. Giifɗa ayrukiŋ ɗa te fu faɗ miskiɗi fu waaɗee deg cuuɓiŋ ɗa. \v 13 Naandsuka ñaam ciŋ ɗa Ibrahiima na Isaahha, na Israayel, yi Yaŋhooɓa, ɓi fu giñɗe ŋ haf fu an : “ Ŋ hey ɓaate ɓi rimkohan nga ɗu po ɓa hend na hor ci. Ŋ hey ɓa eɗe kur ki ŋ gapee ɓa wii jen, wa nik wuu ɓa po faw. ” » \v 14 Ŋ ineem, Nikiɗi giiffa, a faɗta miskiɗa a waaɗee deg ngaŋ cuuɓiŋ ɗe. \p \v 15 Musaa ruhussa tangoora, a wiirukka, a yurahha ŋ mboolnda ; a ammba atoh ca kanak ca na teeɓohe Ambtiɗohi ŋ yaah, atoh nu nga ɗah fiisuusa ŋ ɓak ciŋ wa kanak ci. \v 16 Atoh ceem, a Kooh haɓiɗ ca, a yi fiisoot ca findi ñaas. \p \v 17 Wa Yosuwe kerah leehuk caŋ ɓooɓa, a woosa Musaa ne : « Ca leehuk hiñoh ceɗ na kerhasse ŋ dala. » \v 18 Musaa loffa ɗe ne : « Ca leehuk saahiɗ haa te ca leehuk saahuuɗ haa ; ca ƴeek ceɗ maa kerhe. » \p \v 19 Musaa reɓee reɓ dala rek a hotta ɗoona na ɓooɓa mbece, a ayrukka ; a mbetta atoh ca a ambe, a pookka ca ŋ tasaŋ tangoora. \v 20 A ɓayya nataalaŋ ɗoona ɓa haɓɗe, a dohhaa, a oɗtaa po wa nikka mun, a wasarraa ŋ masma, a anɗukohha ɓa wa. \p \v 21 Musaa meekissa Aaruna ne : « Cuuɓii haɓiɗ ɗa ye po fu tahha ɓa bakaaɗee bakaaɗ hend an yak ? » \p \v 22 Aaruna loffa ɗe ne : « Ŋ kiim ɗa wa kiim, kilifaaniŋ ngo, kina ayruk ! Fu inhiɗ ŋ haf fu ne cuuɓii tum moɗaaɗi yooɓiɗ ɓa. \v 23 E ɓeɗ woo so ne : “ Musaa ƴaari pulɗoh ɓoo Misra yii, ɓo' inhisɗi in nga ɗe. Mbaa, haɓɗiɗa ɓoo kooh ci adgan ŋ fiki ɓoo. ” \v 24 Ŋ woosa ɓa ne : “ Yaa nu raak urus ɗah, saɓsukoha naa. ” Ɓa eɗta so ca, ŋ njaffa ca ŋ yongkaahi, ɗoonii a yi pulla nga. » \p \v 25 Musaa hotta ne Aaruna faɗ faɗ ɓi cuuɓi ŋ ini neɓ ɓa po ɓa ƴissuutiɗ ŋ fiki ɓi sang ɓa. \v 26 Musaa tufukka ŋ aasohaanaŋ dala, a woosa ndengiɗ ne : « Yaa nu hun na Nikiɗi ɗah, a hayaat nga so ! » Ɓi rimkoh ŋ Lewi jen hayya nga ɗe. \v 27 A woosa ɓa ne : « Nikiɗi, Koohiŋ Israayel woo inii : “ Yaa nu nga ɗu ɗah, ɓayaat ndangiŋ ɗe, ɗu aas ɓak nu nik ŋ dali, ɗu ap ɓaah ciŋ ɗu, nawleeciŋ ɗu wala ɓi reɓ ɗu. ” » \p \v 28 Ɓi rimkoh ŋ Lewi tumohhaa findi Musaa woyoha ; mbaɗi, ini uup ƴaar junni-kaahay (3000) kaannda ŋ Israayel ci. \v 29 Musaa woosa Lewiici ne : « Woti, ɗu tufkiɗuuɗ wuu Nikiɗi ŋ api ɗu ap kuɓuuciŋ ɗu na taambɗoh ciŋ ɗu te a barke'ɗiɗ ɗu woti. » \s Musaa ɗaasnukɗiɗ cuuɓa \p \v 30 Wa Kooh wiis, Musaa woosa cuuɓa ne : « Ɗu bakaaɗiɗ bakaaɗ yakak. Mi yii rapisseeɗa tangoori ŋ ɗiskaŋ Nikiɗi, ŋ hey ɗu ɗaasnukɗe, wa miniɗ nik ne Kooh ɗaas ɗu bakaaɗiŋ ɗu. » \v 31 Musaa dokukka ŋ Nikiɗi, a woosa ɗe ne : « Cey Kooh ! Cuuɓii bakaaɗiɗ bakaaɗ yakak, ɓa ɓay urus, ɓa haɓɗiɗta haf ɓa kooh. \v 32 Ɗaasaa ɓa, ŋ kiim ɗa wa kiim ! Wala fu moos tiikiŋ ngo ŋ teerndi fu fiis. » \p \v 33 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Ɓoyi haɓiɗ bakaaɗ nga so, a yi ŋ moosan tiikiŋ ɗe ŋ teerndiŋ ngo. \v 34 Kaɗa, fu adgiɗ cuuɓi, fu ɓaya ɗiska ŋ woo ɗa. Amba ne malaakaaniŋ ngo hey nike ŋ fikiifu waaye mbehi ŋ wirndohan ree ɗah, ŋ hey ɓa mbugale sagu bakaaɗiŋ ɓa. » \p \v 35 Nikiɗi mbugaleen Israayel ci, sagu naka ɓa nakee Aaruna ne a haɓɗiɗ ɓa nataalaŋ ɗoona. \c 33 \s Kooh waaɗisɗi ɓend Israayel ci \p \v 1 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Kaɗa, fu na cuuɓi fu pulɗoh \w Misra\w*, kurkaat ndii, ɗu kaɗ kur ka ŋ giñɗee Ibrahiima na Isaahha na Yaŋhooɓa ne ŋ hey wa eɗe ɓi rimkohan nga ɓa. \v 2 Ŋ hey woose malaaka, a nik ŋ fikiiɗu, ŋ hey aañe Kanaan ci na Amoor ci na Hit ci na Peris ci na Hiw ci na Yebuus ci. \v 3 Wa \w kur riifɗiɗ na miis na kuum\w*. Kaɗaat, waaye ŋ hunanɗi na ɗu, ŋ nikanɗi ŋ ɗiski ɗu nikan. Ɗu cuuɓ ndengiɗ haf, ŋ sang ɗu ɗumb ŋ waas. » \p \v 4 Wa woo ki ndengɗi Kooh woo weem ree ŋ cuuɓa, ɓa nikka ŋ neɓaaɗi po ali ɓo' ɓekukɗi in moɗiɗ nga ɓa. \v 5 Laam, Nikiɗi nameen woo Musaa ne : « Woya Israayel ci ne : “ Ɗu cuuɓ ndengiɗ haf ! Ŋ nik ŋ harmban ɗu ƴissuut ɗah, ŋ hey ɗu ɗumbe. Saɓsukohaat na ɓekkaah ciŋ ɗu moɗiɗ ci, ƴut ɗah, ŋ hey inhe ini ŋ tuman ɗu. ” » \v 6 Ɓa saɓsukohha na ca ndaam, ɓa ɓekisɗi ca ina amboh ŋ tangooraŋ Horeb. \s Musaa haɓɗohaahiɗ ɗiip cohoha ŋ finho dala \p \v 7 Musaa meeɗ ɓay \w ɗiip\w*, a yipa usohiɗ na dala, a teekee wa "Ɗiipi-na-Cohohse". Ɓo' nu waaɗta woo na Nikiɗi ɗah, a pul dala, a kaɗ ŋ Ɗiipa-na-Cohohse. \v 8 Musaa kaɗeesa nga ɗah, ɓi cuuɓi jen kuruk, yaa nu nga tufuk ŋ nguɓu ɗiipiŋ ɗe, ɓa markee ɗe po a aas. \v 9 Musaa aassa ɗah, eela yipee findi kumbin hay po ŋ nguɓu ɗiipa, wa tufuk nga, jaar Nikiɗi woyee na ɗe. \v 10 Israayel ca hottaa rek ɗah, yaa nu nga ɗa ƴek ŋ nguɓu ɗiipiŋ ɗe. \v 11 Nikiɗi woyee na Musaa jahran findi ɓo' na ɓo'. Ƴutta ɗah, Musaa dokuk ŋ dala waaye, dagiŋ ɗe na woyse Yosuwe, kuɓu Nun, tas ŋ ɗooƴ ɗiipa. Raak ɗe fiir. \s Musaa kiimiɗ Kooh ne a ambaat nga rek \p \v 12 Wa raakka mbeh, Musaa woosa Nikiɗi ne : « Marka ! A fu nak ko ne ŋ ɓay cuuɓii waaye fu teeɓɗi so yi hunan na so. Moona a fu woyee so ne : “ Ŋ inhiɗ ɗa na tiikiŋ ɗa, ŋ hey ɗa baahohe. ” \v 13 Ɗiski wa nik, nik ne fu baahohiɗ to ɗah, teeɓ po tiindohaaɗ ciŋ ɗa ; ŋ hey ɗa inhe baahiɗ te fu hey yo baahohisse. Kina alkoh ne cuuɓii, wa cuuɓiŋ ɗa ! » \p \v 14 Nikiɗi loffa Musaa ne : « Mi ŋ haf fo, ŋ hey hune na ɗa ne ŋ iɗsiɗ ɗa. » \p \v 15 Musaa woosa ne : « Nik ne fu ŋ haf fu, fu heyɗi ɓoo ɓende ɗah, kina ɓoo kurkiɗoh ndii. \v 16 Fu ɓendɗi ɓoo ɗah, wa inhohsan na ne fu baahohiɗ to, mi na cuuɓiŋ ɗa ? Huni fu hunan na ɓoo weɗ tahan ɓoo ɗaloh na cuuɓ ciŋ kehƴi jen. » \p \v 17 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Ŋ baahohiɗ ɗa te ŋ inhiɗ ɗa ŋ tiikiŋ ɗa, tahha po ŋ hey name tum ini fu kiim mbo weem. » \s Musaa kiimiɗ Kooh ne a teeɓ ɗe yaki a yak \p \v 18 Musaa woosa ɗe ne : « Ŋ kiim ɗa wa kiim, teeɓ po yaki fu yak ! » \p \v 19 Nikiɗi woosa ɗe ne : « Ŋ hey taambɗe baah kiŋ ngo jen ŋ fikiifu te ŋ hey woye tiikiŋ ngo "Nikiɗi" ŋ ɗafka ; ŋ baahohee ɓoyi ŋ baahoh, ŋ yirmee ɓoyi ŋ yirim. \v 20 Waaye fu minanɗi hot fikiiriŋ ngo, laam ali ɓo' minɗi so hot te a taalndiɗ a pesisse. \v 21 Seka, ɗisik weɗi ŋ ndii, ŋ serooso ; fu na hee tufke ŋ ɗafuk atoh fi. \v 22 Siñaariŋ yaki ŋ yak taambee ɗah, ŋ hey ɗa ɗasɗe ŋ nungiŋ atoh fi, ŋ ɗip ɗa na yaahiŋ ngo po ŋ taamb. \v 23 Ŋ nihis yaahiŋ ngo ɗah, fu hey hote finhooriŋ ngo, waaye fikiiriŋ ngo minanɗi hotu. » \c 34 \s Musaa kaɗissiɗ ŋ ɗiskaŋ Nikiɗi ŋ tangoora \p \v 1 Nikiɗi woyissa Musaa ne : « Pestissa atoh kanak po ca nik ɗapas findi ca koc, ŋ hey fiise nga ca woo ci nikee ŋ ca koc te fu pookka ca. \v 2 Kooɗka, kim na ɓaaɓa teel, fu rap ŋ ɗafuk tangooriŋ Sinaay, fu tufuk nga ŋ fikiiso. \v 3 Fu kaɗee ɗah, ali ɓo' kinaat hun na ɗa te ɓo' kinaat hotu ŋ ɗafuk tangoori jen ; ɗoopaat sah kinaat eleeruk ŋ ɓak ciŋ wa, wa mbaal haa, wa pe' haa, wa inoh haa. » \p \v 4 Musaa pessa atoh kanak findi ca koc, a kurukka na ɓaaɓa teel, a ammba ca ŋ yaah, a rappa ŋ tangooraŋ Sinaay findi Nikiɗi nakohee ɗe wa. \s Nikiɗi teeɓiɗ Musaa yaki a yak \p \v 5 Nikiɗi ruhussa na eela, a rissa ŋ ɗooƴa ŋ sero Musaa, a woosa tiikiŋ ɗe haf ce po wa ɗiiɗɗeeɗa an : « Nikiɗi. » \v 6 Ŋ ineem, Nikiɗi taammba Musaa fiki, a woosa ŋ ɗafka an : \q « Ñam Nikiɗi, \q Kooh yi na yirmohe te baahohe, \q yi yooɓɗi ayruk, \q riiffa na waaɗohaaɗ \q te a dokkuu finho muk, \q \v 7 a teeɓohee baah kiŋ ɗe \q po ŋ junni (1000) gomal, \q a ɗaasohee tumohaaɗ moɗaaɗi, \q na bakaaɗ, \q na ndengsiɗkoh, \q waaye ɓoyi tooñ \q a ambuu ɗe findi ɓoyi tumɗi in, \q te a na dege deg miskiɗ \q kuɓuuci na set ci \q na setaat ciŋ baab ci tum moɗaaɗi \q po ŋ gomala nikiisɗoh. » \m \v 8 Jaarra Musaa ƴekiɗta Nikiɗi po a raɗukka ŋ kehƴi. \v 9 A woosa ne : « Heɗ ɓoo, ŋ kiim ɗa wa kiim, nik ne fu baahohiɗ to ɗah, haya fu ɓend ɓoo. Ŋ inhiɗ ne cuuɓii wa cuuɓ ndengiɗ haf, waaye ɗaasa ɓoo tumohaaɗ ci moɗaaɗiici na bakaaɗ ciŋ ɓoo, tuma ɓoo raakuuɗiŋ ɗa. » \s Nikiɗi tufkiɗissiɗ ambtiɗohiŋ ɗe na Israayel ci \p \v 10 Nikiɗi loffa ɗe ne : « Ŋ hey tufkiɗe ambtiɗoh na ɗu. Ŋ hey tume, ŋ fiki cuuɓiŋ ɗa jen, keemaan ci ɓo' moosɗi hotoh ŋ ali kur na ali ɓak ŋ kehƴi ; ɓooɓi wil ɗa jen hey hote tumohaaɗ ciŋ ngo mi yi Nikiɗi. In ci ŋ lahɗohan nga ɗa, ca nikan in feyohiɗ. \v 11 Faɗoha nof baahiɗ ini maa nakee ɗa woti. Ŋ hey aañe ŋ fikiiɗu : Amoor ci na Kanaan ci na Hit ci na Peris ci na Hiw ci na Yebuus ci. \p \v 12 Wortukaat ambtiɗoh nawle na ɓooɓiŋ kur ci ɗu aasohan, mbaa ɓa nikan fiir jaɗuuɗ ŋ harmban ɗu. \v 13 Waaye ɗu na hee hey fole seeƴkohaaciŋ ɓa, ɗu pook nataal ci, ɗu fol kumbin ci, ci ɓa na yakɗohee kooh ciŋ ɓa. \p \v 14 Ali ɓo' nga ɗu ƴekɗanɗi kooh wiiriis, laam, mi yi Nikiɗi, ŋ fiir fiir po weɗ tiikiŋ ngo. \p \v 15 Te ali ɓo' kinaat ambtiɗoh nawle na ɓooɓaŋ kur ka ; fu ambtiɗoh na ɓa ɗah, ɓa hey ɗa ɓeke ŋ njaalooniŋ ɓa, weɗ ne ɓa seeƴkee wuu kooh ciŋ ɓa ɗah, ɓa ɓeeɗuk ɗa ne fu ñam ŋ seeƴki. \v 16 Te ineem hey kaɗe po fu ɓayiɗ kuɓuuciŋ ɗa ƴaar ci ɓitiɓ ŋ cafaƴ ciŋ ɓa, cafaƴ ceem ɓek ɓa ŋ njaalooni ɓa na njaalo'e, weɗ ne ñaamki ɓa na ñaamke kooh ciŋ ɓa. \p \v 17 Ali ɓo' nga ɗu naayɗanɗi tiwiñ, a haɓɗee nataal, a amb ca findi Kooh. \p \v 18 Yaa nu nga, fu hey feetke feetiŋ Mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci ; ini ree neeh yasna-kanak ŋ jamanooni wa ambu ŋ caɓniŋ mbong ci, fu ñaman mbuuru raakaaɗi lawiir findi ŋ woyohee wa, laam ŋ caɓniŋ mbong ci weɗ ɗu puloh \w Misra\w*. \p \v 19 Kuɓuuciŋ ɗa saaw ci ƴaar ci jen, ɓa wuu so, saaw ci naar ciŋ ɗoopaat ci sah ñam raak ca findi ciŋ inoh ci, mbaal ci na pe' ci. \v 20 Saaw ciŋ mbaam ci, fu na hee ca hey romkohe na mbaal wala pe' ; fu romkohɗi ca ɗah, fu joyiɗ weer mbooh ciŋ ca. Fu hey romkohe saaw ciŋ ɗu ƴaar ci jen te ali ɓo' hayanɗi ŋ fikiiso yaah ɓarang. \p \v 21 Fu hey pangke neeh yasna-yino, wi yasna-kanakɗoh fu iɗsiɗuk, fu hey iɗsiɗke nga sah ŋ jamanooni na guurohse na wi na nguɗohse. \p \v 22 Mbeh dokkiɗ yasna-kanak ŋ finho \tl \+w Paak\+w*\tl*, fu hey feetke feetiŋ Beleeci koc ruund ; wa kaɗ po ŋ reehɗohaaniŋ kiis ki ɗah, fu nam feetuk feetiŋ Nguɗ ci. \p \v 23 Waas kaahay ŋ kiis ki, ƴaar ciŋ cuuɓi jen hey haye ŋ fikiiso mi yi Heɗ ɗu Nikiɗi, Koohiŋ Israayel. \v 24 Laam ŋ hey aañe cuuɓ ci ŋ fikiiɗu te ŋ hey tume po ɗu raak merhey angiɗ ; ali ɓo' waaɗanɗi ɓay kur kiŋ ɗu ŋ jamanooci ɗu hayohan ŋ fikiiso waas kaahay ŋ kiis ki. \p \v 25 Ɓo' nga ɗu seeƴkee ɓi ɗoopaat wuu so ɗah, ñif miŋ ca kinaat hun na in raakiɗ lawiir. Te sepet ciŋ seeƴkiŋ feetiŋ \tl Paak\tl* neehanɗi po na ɓaaɓa. \p \v 26 Ɓo' nu nga ɗu ɗah, a komaat to ini a koc nguɗ ŋ yohon ciŋ ɗe ŋ kahan ndo mi yi Nikiɗi, Koohiŋ ɗu. \p Ali ɓo' nga ɗu kinaat tikoh koteng miis mi kooɗohu ŋ ndaam ce. » \p \v 27 Nikiɗi woosa Musaa ne : « Woo cii ceɗ maa hee tufkiɗohe ambtiɗohiŋ ngo na ɗa, na Israayel ci ; fiisaa ca. » \v 28 Musaa nikka ŋ tangooraŋ Sinaay na Nikiɗi ini ree neeh ndaŋkiyaah-nikiis (40), a ñamɗi, a anɗi. Nikiɗi fiissa ŋ atoh ca woo ciŋ Ambtiɗohi, Nakoh-ci-Ndaŋkiyaah-ci. \s Siñaarɗiŋ fikiiriŋ Musaa \p \v 29 Wa Musaa ruhus tangooraŋ Sinaay, raak ɗe na atoh ca kanak ca ŋ yaah, atoh ci ɗapas ci na teeɓohe Ambtiɗohi, fikiiriŋ ɗe siñaarɗeeɗa sagu woyi a woyee na Nikiɗi, waaye a inheeɗaa. \p \v 30 Wa a ree po Aaruna na Israayel ca jen hotta fikiiriŋ ɗe siñaarɗeeɗa, ɓa kaañɗi ɗe reɓuk. \v 31 Weɗi a ɓeeɗkoh ɓa. Aaruna na yakak caŋ Israayel jen hayya nga ɗe, a woytohha ɓa. \v 32 Ƴutta, Israayel ca jen reɓpa, a eɗta ɓa nakoh ci jen, ci a rahsoh ŋ Nikiɗi ŋ ɗafuk tangooraŋ Sinaay. \v 33 Wa Musaa ƴut woo na ɓa, a muurra fikiiriŋ ɗe. \p \v 34 Taambohha ndeem, a kaɗeesa ŋ ɗiskaŋ Nikiɗi ɗah, a nihis muuriŋ ɗe po a puloh nga. A pulohha nga ɗah, a woo Israayel ci ini a ɓayoh nga. \v 35 Israayel ca marakka fikiiriŋ ɗe ɗah, ɓa hot ne wa na siñaarɗe siñaariɗ, jaar a muura po findi a na dokkohisse woya na Nikiɗi. \c 35 \s Mbehi na iɗsiɗkohse \p \v 1 Musaa cohɗohha cuuɓaŋ Israayel jen, a woosa ɓa ne : « In cii ceɗ Nikiɗi nakoh ne ca taambɗu : \v 2 Neeh yasna-yino ceɗ na hee pangkasse, wi yasna-kanakɗoh waa hee nike nga ɗu mbeh hooliɗ, mbehi na iɗsiɗkohse wi hoolɗu wuu Nikiɗi. Ɓo' nu panguk ŋ mbeheem ɗah, a hey apse. \v 3 Ɗu heyɗi sah fuuɗe yongkaah ŋ ali ɗisik ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. » \s Musaa teeɓohiɗ in ci joy onohu ne Genohaani haɓɗu \p \v 4 Musaa taalndiɗta woyeeɗa Israayel ci jen an : « In cii ceɗ Nikiɗi nakoh : \v 5 ɓayaat ŋ in ci ɗu raakoot, ɗu eɗoh ca wuu Nikiɗi. Ɓo' nu teyɗuka tum na keeñ soosiɗ ɗah, a hey eɗohe ini a onoh wuu Nikiɗi. \li A miniɗ eɗoh : urus, haalis wala moos. \li \v 6 A namiɗ min eɗoh : ooy bulo, ooy ruumind eɗfiɗ, ooy ruumind coy, \tl \+w leeŋ\+w*\tl* wala find pe'. \li \v 7 A namiɗ min eɗoh : ɓi und kuy mbaal suupuuɗ ruumind wala ɓi und inoh cookom wala ndooɗ kassiya. \li \v 8 A namiɗ min eɗoh : diwliin fuuɗoha laampaaci, wala ɓi eeñɗoha haɓɗohu diwi na hoolɗohse, wala wuu cuuraayi. \li \v 9 A namiɗ min eɗoh pemeeci na woyse \w \+tl sooham\+tl*\w* wala ɓi peme wiiriis, moɗsinoha \tl \+w efoodi|lemma="efood"\+w*\tl* na nafaani ŋ fikiiri. » \s Musaa woyiɗ in ci joy haɓɗu jen \p \v 10 Musaa woyissa ne : « Ɓi raak min-min nga ɗu jen, hayaat ne ɓa haɓiɗ in ci Nikiɗi nakoh jen. \li \v 11 Ɓa hay ɗah, ɓa haɓiɗ Genohaani, na baasiŋ wa na in ci ula, korohaaci, \tl kaadar\tl* ci, laat ci, kumbin ci, na tufkohaaci. \li \v 12 Ɓa haɓiɗ Wahndeeni na ndooɗ ciŋ wa na kunohaaniŋ wa, ɗiski na romkohse. \li Ɓa haɓiɗ ridooni na ɗasɗe \w Ɗiski Hoolohngaani|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w*. \li \v 13 Ɓa nam haɓiɗ taaɓli na ndooɗ ciŋ wa, na tumohaaci hunan naa jen, na mbuuruuci degsan nga, wuu Kooh. \li \v 14 Ɓa nam haɓiɗ degohaaniŋ laampaaci na in ci hunan naa, laampaaciŋ wa na diwliiniŋ wa. \li \v 15 Ɓa nam haɓiɗ keesi \w seeƴkohaani|lemma="seeƴuk"\w* suusohsan cuuraay ci na ndooɗ ciŋ wa. \li Ɓa haɓiɗ diwi na hoolɗohse, na cuuraayi eeñɗohaani. \li Ɓa haɓiɗ ridooni nikan ŋ aasohaani. \li \v 16 Ɓa nam haɓiɗ keesi seeƴkohaani dohohsan hoosuuɗ ci, na \tl giryaasiŋ\tl* wa moosi, na ndooɗ ci wa ɓayohsan, na tumohaaci hunan naa jen. \li Ɓa haɓiɗ beñwaari tumohsan masmi ɓoktukohsan na degohaaniŋ wa. \li \v 17 Ɓa nam haɓiɗ piis ci ɗingohsan bayaali, na kumbin ci, na tufkohaaciŋ ca, na ridooniŋ aasohaaniŋ bayaali. \li \v 18 Ɓa haɓiɗ tatohaaci amban Genohaani ngaŋ kehƴi, na niy ciŋ ca, na tatohaaci amban ɗingiŋ bayaali ngaŋ kehƴi, na niy ciŋ ca. \li \v 19 Ɓa haɓiɗ kulɓaaci hoolɗuuɗ ci pangkohsan ŋ \w Ɗiski Hooliɗi|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w*, ca nikka ciŋ Aaruna \w seeƴkiɗohi|lemma="seeƴkiɗoh"\w*, na ciŋ kuɓuuciŋ ɗe ne ɓa pangkee findi seeƴkiɗoh ɗah. » \s Israayel ci haytohiɗ onoh ci wuu Genohaani \p \v 20 Wa Musaa woo ɓa nakoh ceem, coha reehha, Israayel ca cootta. \v 21 Ɓi waaɗee eɗoh, te ɓa teyɗukkaa tum na keeñ soosiɗ, ɓa hayya eɗohe in ci ɓa onoh wuu Nikiɗi, ɓa eɗohha ca wuu haɓɗuuki na taambkohuukiŋ \w Ɗiipi-na-Cohohse\w*, na kulɓaaci hoolɗuuɗ ci. \li \v 22 Ƴaar ci na ɓitiɓ ci jen, ɓi teyɗukee wa na keeñ soosiɗ, ɓa ɓayeeɗa ɓi tokkaah kulɓa, ɓi long-long, ɓi jaaru ndukun, ɓi tokkaah wiiriis, na in nu nik ne wa urus ɗah, yaa nu nga ɗah ɓayya ursi fu eɗoh, fu eɗohhaa findi eɗohi na raɗsasse wuu Nikiɗi. \li \v 23 Ɓi raakee ooy bulo, ruumind eɗfiɗ wala ruumind coy, \tl leeŋ\tl* wala find pe', und kuy ruumndiɗuuɗ wala und inoh cookom, ɓa jen, ɓa haytohha ca. \v 24 Ɓi pulɗee in haɓɗohuuɗ haalis na moos ruumind eɗohaah wuu Nikiɗi haytohha ca. Ɓi namee raak ndooɗ kassiya haytohha ca wuu in ci joy haɓɗu. \li \v 25 Ɓitiɓ ci raakee min-min jen monnda na yaah ciŋ ɓa, ƴutta ɓa haytohha in ci ɓa mond, ɓi ooy bulo na ooy ruumind eɗfiɗ, na ruumind coy na ooy \tl leeŋ\tl*. \li \v 26 Ɓitiɓ ci teyɗukee wa na keeñ soosiɗ te ɓa minnda mond, ɓa mondeeɗa find pe' ne ɓa haɓiɗ ooy. \li \v 27 Ɓi adgohee cuuɓi haytohha pemeeci na woyse \w \+tl sooham\+tl*\w* na ɓi peme moɗiɗ wiiriis moɗsinoha \tl efoodi\tl* na nafaani ŋ fikiiri ; \v 28 ɓa nammba ɓay eeñɗoha na diwliin, ne laampaaci min fuuɗu, diwi na hoolɗohse na cuuraayi eeñɗohaani nam haɓɗu. \p \v 29 Israayel ci kommba Nikiɗi in ci ɓa onoh ŋ ini neɓ ɓa. Ɓi teyɗukee na keeñ soosiɗ jen, ƴaar na ɓitiɓ, haytohha ca, ne in ci Nikiɗi woo Musaa jen min haɓɗu. \s Betsalel na Oholiyaab tanuuɗ \p \v 30 Musaa woosa Israayel ci ne : « Inhaat ne Nikiɗi taniɗ Betsalel, kuɓu Uri, a setiŋ Hur, a ɓaah ŋ cuuɓiŋ Yudaa. \v 31 A riifɗiɗ Betsalel na \w Fuuɗsiŋ ɗe|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* po a raakiɗ min-min, a ñaañiɗ, a raakiɗ inah-inah ŋ panguk nu panguk. \v 32 A miniɗ marak po a inah findi a joy haɓɗoh in moɗiɗ ngaŋ urus, haalis, wala moos ; \v 33 a miniɗ pes atoh peme, a namiɗ min ɓek peme ŋ ɓekoha, a miniɗ pes kidig, a miniɗ haɓiɗ panguk nu nik. \p \v 34 A namiɗ ɗe on po a miniɗ jangɗoh, a na Oholiyaab kuɓu Ahisamaak yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Daan. \v 35 A tumiɗ min-min ŋ haf ciŋ ɓa po ca riifiɗ ne ɓa min pes peme, ɓa min fer in moɗiɗ ŋ liiɓ ciŋ ɓa, ɓa min moɗsin piis na ooy bulo, na ruumind eɗfiɗ, na ruumind coy na \tl leeŋ\tl*, ɓa min teɗ, te ɓa min haɓiɗ panguk nu nik, ɓa min fer in moɗiɗ. \c 36 \p \v 1 Betsalel na Oholiyaab na ɓi ɓo' wiiriis herñiɗ, Nikiɗi oniɗ ɓa inah-inah ne ɓa haɓiɗ pangkaah nu nik ne wa haɓɗaah ŋ \w Ɗiski Hooliɗi|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w* ɗah. Ɓooɓeem jen nikka ɓi haɓɗan in ci Nikiɗi nakoh jen, ɓa haɓɗan ca findi Nikiɗi nakohee ɓa ca. » \p \v 2 Musaa ɓeeɗkiɗukka Betsalel, Oholiyaab na ɓooɓa Nikiɗi onee hereñ jen te ɓa teyɗukka ɓaah ŋ ɓi haɓɗan pangki. \v 3 Musaa eɗta ɓa onoh ca Israayel ca haytohee jen ne pangkaŋ Ɗiska Hooliɗa haɓɗu. Ɓaaɓ nu ree ɗah, ɓooɓa komis Musaa in ca ɓa onoh ŋ keeñ soosiɗ. \p \v 4 Wa kaɗeeɗa po yaa nu nik ngaŋ pangkoh ca faɗta ina a haɓɗe. Ɓa kaɗta, \v 5 ɓa woyeeɗa Musaa an : « In ci ɓooɓi haytoh uupiɗ fuuf ini etohu ŋ haɓɗuukiŋ in ci Nikiɗi nakoh. » \p \v 6 Musaa nakohha ne wa woysaat ŋ dala ne : « Wa ƴaar haa wa ɓitiɓ haa, ali ɓo' kinaat haɓɗis in haytohaah ŋ Ɗiski Hooliɗi ! » Ɓooɓa tufkiɗta, ɓa haytohisɗi. \v 7 In ca kooɗkiɗassee doyeen wuu pangka jen, ca uupeen sah. \s Haɓɗiŋ Genohaani \p \v 8 Betsalel, na pangkoh ca uupee hereñ, ɓeɗ haɓɗee Genohaani. A haɓɗohee wa haf-piis ndaŋkiyaah teɗohu ooy \tl \+w leeŋ\+w*\tl* eɗfiɗ ndengiɗ ambsohuuɗ na ooy bulo, na ooy ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. A moɗsinohha piis ci ɓi nataal \w \+tl seruben\+tl*\w*. \p \v 9 Piis ceem ceɗ hende, waa nu nga ɗah hutiiniŋ wa nikee \w saangal\w* ndaŋkiyaah na nikiis (14), angiini nikka suung nikiis. \v 10 Yatuus nga ca ambsohuusa suptuusa yino, yatuus ci tas nammba tumu ɗaa. \p \v 11-12 Piis ci yatuus ci ambsohuuɗ ceem, suptiɗuusa ɓi yaah koroha ŋ ɓaki winoori ŋ sereendiŋ angiini, ca haɓɗohsee ooy bulo. Yatuus ci ambsohuuɗ ci tas nammba suptiɗu mand ɗaa. Yaah ci korohaaci ŋ piis ci ambsohuuɗ ci nikka ndaŋkiyaah-yatuus (50). Ciŋ piis ci ambsohuuɗ ci tas nammba nik ndaŋkiyaah-yatuus (50). Korohaaceem, waa nu nga ɗah korɗohuusa na morom wa ŋ piis ci cinooci ambsohuuɗ ci. \v 13 Korɗoha ndaŋkiyaah-yatuus (50) haɓɗuusa na urus ; ca ambsohha piis ci po baasiŋ Genohaani nikka yino. \p \v 14 A ɓayya find pe', a haɓɗissa haf-piis ndaŋkiyaah na yino (11) uloha baasiŋ Genohaani. \v 15 Haf-piis ceem ceɗ hende, waa nu nga ɗah hutiiniŋ wa nikee suung ndaŋkiyaah-kaahay (30), angiini nikka suung nikiis. \v 16 A ambsohha piis ci yatuus ci, ca nikka yino, a nammba ambsohis yasna-yinooci kiik ca, ca nikka yino. \p \v 17 A haɓiɗta yaah koroha ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ sereendiŋ piisi yatuusɗoh ŋ piis ci yatuus ci ambsohuuɗ ci, a nammba haɓɗis yaah koroha, ndaŋkiyaah-yatuus (50) ŋ sereendiŋ piisi koc ŋ piis ci yasna-yinooci ambsohuuɗ ci. \v 18 A haɓiɗta korɗoha ndaŋkiyaah-yatuus (50) na moos ruumind ne a ambsoh haf-piis ci ambsohuuɗ ci po baasi nik yino. \s Baas ci haɓɗohu und \p \v 19 A ɓayya und kuy mbaal suupuuɗ ruumind, a haɓiɗta baas uloha baasi kanakɗohiini. A haɓɗissa baas wiiriis na und inoh cookom degaah ŋ ɗafuk weem. \s \tl Kaadar\tl* ci na laat ci \p \v 20 A ɓayya hang kassiya, a haɓiɗta \tl kaadar\tl* tufkiɗ ne ca amb Genohaani. \v 21 \tl Kaadar\tl* ci jen hendee hend ; waa nu nga ɗah hutiiniŋ wa nikee \w saangal\w* yatuus, angiini nikka suung yino na camban. \v 22 \tl Kaadar\tl* ci jen findi ca hend, waa nu nga ɗah pulɗiɗuusa ndooɗ kanak findi kot, ca hunee hun waaye ca laaltiɗoheeɗi. \p \v 23 A haɓiɗta \tl kaadar\tl* ndaŋkiyaah-kanak (20) ŋ ɓak yaah-sing ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah. \v 24 \tl Kaadar\tl* ceem haɓɗiɗuusa tufkoha ndaŋkiyaah-nikiis (40) ŋ ooɓi, ca haɓɗohsee haalis. \tl Kaadar\tl* nu nga ɗah raakka tufkoha kanak, kot ci kanak ciŋ \tl kaadari\tl* joy ɓeku ŋ tufkohaaceem. \p \v 25 Ɓaki winooriŋ Genohaani, wi lah yaah-ñaahum, nammba haɓɗiɗu \tl kaadar\tl* ndaŋkiyaah-kanak (20), \v 26 na tufkoha ndaŋkiyaah-nikiis (40) haɓɗohu haalis, \tl kaadar\tl* nu nga ɗah raakka tufkoha kanak ŋ ooɓi. \p \v 27 Ɓaki mirndoh ŋ Genohaani, ŋ ɓak muyohaaɗ-noh, raakka \tl kaadar\tl* yasna-yino. \v 28 Wa raakka \tl kaadar\tl* kanak ŋ koñ ci nik ŋ fikiira ŋ ɗooƴ Genohaani. \v 29 Hang ciŋ \tl kaadar\tl* ceem nikka kanak ini kooɗoh kehƴi po ca reesa ŋ ɗafka, ca tokɗohuusa baahiɗ na inaa haa kiñi, \tl kaadar\tl* ci nik ŋ koñ ci kanak ci jen tumuusa ɗaa. \v 30 Jaarra, fikiiri raakka \tl kaadar\tl* yasna-kaahay na tufkoha ndaŋkiyaah na yasna-yino (16) ci haɓɗohu haalis. \tl Kaadar\tl* nu nga raakka tufkoha kanak. \p \v 31 Ŋ finho ineem a haɓiɗta laat kassiya yatuus ne ca galandu ŋ \tl kaadar\tl* ci nik ŋ ɓak yaah-sing. \v 32 A haɓɗissa laat yatuus, ci galandsan ŋ ɓaki ñaahmi, na laat yatuus ci galandsan ŋ fikiira, ŋ ɓak muyohaaɗ-noh. \v 33 Wiŋ leerni taambɗassan ŋ leerniŋ \tl kaadar\tl* ci jen, wa ambohan ɓak po ɓak. \p \v 34 A ulla \tl kaadar\tl* ci na urus, a haɓiɗta in ci haa kiñi, ci laat ci taambohan, a ulla laat ci na urus. \s Haɓɗiŋ ridooci \p \v 35 Ƴutta a haɓiɗta rido na \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, a moɗsinndaa na ɓi nataal \tl seruben\tl*, wa nikka panguk feroh keeh-keeh. \v 36 A ɓayya kumbin kassiya nikiis, a muurra ca na urus. Ca waakɗuusa koroha urus. Ca haɓɗiɗuusa tufkoha nikiis haɓɗohu haalis naayɗuuɗ. \p \v 37 Aasohaaniŋ ɗiipi nammba haɓɗiɗu rido, wa haɓɗohsee \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ, wa moɗsinuusa na ooy bulo na ooy ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. \v 38 Wa waakɗuusa kumbin yatuus na korohaaciŋ ca na ñoor ci wa ɓekohsan. Ñoor ci na haf ciŋ kumbin ci muuruusa na urus. Tufkohaaciŋ kumbin ci yatuus ci haɓɗohsee moos ruumind. \c 37 \s Wahndeeniŋ Ambtiɗohi \p \v 1 Betsalel ɓayya hang kassiya, a haɓiɗta Wahndeeniŋ Ambtiɗohi. Hutiiniŋ wa nikee \w suung\w* kanak na camban, angiini nikka suung na camban, njooliini nikka suung na camban. \v 2 A ullaa na urus koceet ŋ ɗooƴi na finhoori, a haɓɗiɗtaa banda urus ŋ finhoori po wa willa. \p \v 3 A haɓɗiɗtaa inaa nikiis haa kiñi, ca nikee urus, kot nu nga ɗah, a ñaakiɗta yino nga, ɓak nu nga ɗah raakka kiñi kanak. \v 4 A haɓiɗta ɓi ndooɗ kassiya, a ulla ca na urus. \v 5 A taambiɗta ca ŋ ɗooƴ kiñiica ne wahndeena min ɓayu. \p \v 6 A haɓɗiɗtaa kunoha, ɗiski na romkohse, wa nikee urus koceet ; hutiiniŋ wa nikka suung kanak na camban, angiini nikka suung na camban. \v 7-8 Na urseem, a tiɓpa po a puliɗta nataal \w \+tl seruben\+tl*\w* ŋ ɓak nu nga ŋ ɓak ci kanak ciŋ angiiniŋ wa. \v 9 Ca yurhiɗkohee yurhiɗkoh, ca hiirra ŋ ɗiski na romkohse, ca raɗissa paɓ ciŋ ca ŋ ɗafki, ca ɗippaa. \s Taaɓliŋ mbuuruuci \p \v 10 A ɓayya hang kassiya, a haɓiɗta taaɓli, hutiiniŋ wa nikee suung kanak, angiini nikka suung yino, njooliini nikka suung na camban. \v 11 A ullaa na urus koceet, a haɓɗiɗtaa banda urus po wa willa. \p \v 12 A haɓɗiɗtaa \tl kaadar\tl*, angiiniŋ wa nikee \tl santimeetar\tl* yasna-kaahay, a haɓɗiɗtaa banda urus po wa willa. \p \v 13 A haɓɗiɗta taaɓli inaa haa kiñi nikiis, ca nikee urus, a tummba ca ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci, teemb ŋ kot ciŋ wa. \v 14 Kiñiici nikee ŋ sero \tl kaadari\tl*, ne ndooɗ ci na ɓayohse taaɓli taambɗu nga ca. \v 15 Ŋ ineem, a haɓiɗta ndooɗ kassiya kanak, a ulla ca na urus, ɓayohaa wa. \p \v 16 A haɓiɗta in ci nikan ŋ ɗafuk taaɓli : Palaat ci, na kaas ci, na koppaaci na meemeeci, ca jen ca haɓɗohsee urus koceet ; koppaaci na meemeeci nikka tumoha anaah ci na \w seeƴkohse\w*. \s Degohaaniŋ laampaaci \p \v 17 Betsalel ɓayya urus koceet a tiɓpaa po a puliɗta degoha laampa na tasiŋ wa na faani na koppaaci na pos ci rangsukaaɗiici na ci rangsukiɗ ci. Ca jen ceɗ ɓaahee ini ca tiɓohu. \p \v 18 Wa raakka naak yasna-yino ŋ faaniŋ wa, kaahay ŋ ɓaki singi, kaahay ŋ ɓaki ñaahmi, ca nikka sal kaahay. \v 19 Naak ci yasna-yinooci, waa nu nga raakka koppa kaahay findi amand na posohe, waa nu nga ɗah raakka ɓi pos rangsukaaɗi na ɓi pos rangsukiɗ. \p \v 20 Faaniŋ wa raakka koppa nikiis findi amand na posohe, waa nu nga ɗah na pos ciŋ wa rangsukaaɗiici na ci rangsukiɗ ci. \v 21 Ooɓ sal nu nik raakka pos rangsukaaɗi ŋ faaniŋ degohaaniŋ laampaaci, po sal ci kaahay ci jen raakka. \p \v 22 Pos ci rangsukaaɗiici na naak ci jen nikee urus koceet tiɓuuɗ, ca na ini tas ŋ degohaaniŋ laampaaci jen ceɗ ɓaah ini ca tiɓohu. \p \v 23 A haɓɗiɗtaa laampa yasna-kanak, a nammbaa haɓɗiɗ tanaaƴ na tumoha ƴuuƴ ; ca haɓɗohu urus koceet. \v 24 A ɓay kilo urus koceet ndaŋkiyaah-kaahay (30) weɗ a haɓɗoh degohaaniŋ laampaaci na in ci hun naa jen. \s Suusohaaniŋ cuuraayi \p \v 25 Ƴutta, a haɓiɗta seeƴkoha, suusoha cuuraay. A haɓɗoha hang kassiya, wa nikee \tl kaare\tl*, ɓak nu nga nikka suung yino te njooliini nikee suung kanak. \p A puliɗtaa wiic ciŋ wa ŋ koñ ciŋ wa ŋ ɗafki, a puliɗndoh ca ŋ hangi wa haɓɗohu. \p \v 26 A ullaa na urus koceet ŋ ɗafki na wiic ci, a nammba ul ɓak ciŋ wa jen ; a haɓɗiɗtaa banda urus po wa willa. \p \v 27 A haɓɗiɗtaa inaa haa kiñi kanak ŋ ooɓ bandaani, in ceem nikee urus. Ɓak nu nga raakka yino, ne ndooɗ ci ɓayohsana taambɗu nga ca. \v 28 Ŋ ineem, a haɓiɗta ndooɗ kassiya kanak, a ulla ca na urus. \s Cuuraayi na diwi na hoolɗohse \p \v 29 A haɓiɗta diwi na hoolɗohse hoolɗuuɗ ci, wa nikka in hoolɗuuɗ wuu Kooh, a nammba haɓiɗ cuuraayi hooliɗi eeñiɗi na dohse ŋ seeƴkohaani, a haɓiɗ ca findi haɓɗoh eeñɗoha keeh-keeh na haɓɗohe. \c 38 \s Seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci na beñwaari ɓoktukohaani \p \v 1 Ƴutta, a waakka hang kassiya, a haɓiɗta keesi \w seeƴkohaani|lemma="seeƴuk"\w* na dohohse hoosuuɗ ci ; wa nikee \tl kaare\tl*, ɓak nu nga ɗah nikee \w saangal\w* kanak na camban ; njooliini nikka \w suung\w* kaahay. \v 2 A puliɗta wiic ciŋ wa ŋ koñ ciŋ wa nikiis ci, a puliɗndoh ca ŋ hangi wa haɓɗohu ; a ullaa jen na moos ruumind. \p \v 3 A haɓiɗta in ci hun naa jen : Tumohaaciŋ weti niiniɗi, peel ci, tumohaaciŋ ñif mi na lisse, furset ciŋ sepet ci na tumohaaciŋ ƴuuƴ ci. A haɓɗoh ca jen moos ruumind. \p \v 4 A haɓɗiɗta seeƴkohaani \tl giryaas\tl* moos ruumind, a deggaa ŋ ɗooƴi, ŋ ooɓ \tl kaadariŋ\tl* seeƴkohaani, wa yoorra ŋ leerni po wa teemmba na leerniŋ njooliiniŋ seeƴkohaani. \p \v 5 A haɓiɗta in nikiis haa kiñi, a ñaakiɗta ca ŋ koñ ci nikiis ciŋ \tl giryaasi\tl*, ɗiski ndooɗ ci ɓeksan. \v 6 A haɓiɗta ndooɗ kassiya kanak, a ulla ca na moos ruumind. \v 7 A ɓekka ca ŋ kiñiici ŋ ɓak ciŋ seeƴkohaani, ca nikka ambohaaciŋ wa ne wa ɓayse ɗah. Seeƴkohaani nikee kees, ɗooƴi nikka hulang. \p \v 8 Ƴutta, a haɓiɗta beñwaari na ɓoktukohse na degohaaniŋ wa, a haɓɗoh ca moos ruumind, a ɓay seetuucaŋ ɓitiɓ ca na teembe ŋ nguɓu Ɗiipa-na-Cohohse\x + \xo 38:8 \xo*\xt Pula 33:7\xt*\x* ne ɓa panguk, a haɓiɗta ca. \s Haɓɗiŋ bayaaliŋ ɗiipi \p \v 9 A haɓiɗta in ci ɗingohsan bayaali wil Genohaani, a haɓiɗta piis teɗohuuɗ \tl \+w leeŋ\+w*\tl* eɗfiɗ ndengiɗ ɗingoha ɓak yaah-sing ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah. Ɓakeem nikee saangal ndaŋkiyaah-yatuus (50). \v 10 Kumbin ci ndaŋkiyaah-kanak ci piis ci tokohsan na tufkohaaci ndaŋkiyaah-kanak ci ca yipohsan haɓɗohuusa moos ruumind, ca raakka koroha na ñoori ca ɓekohsan haɓɗohu haalis. \p \v 11 Ɓaki lah yaah-ñaahum hennda ɗaa, wa nammba haɓɗohu ɗaa. \v 12 Ɓaki lahoh na muyohaaɗ-noh, hutiiniŋ piis ciŋ wa wa nikee saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25), ca toksan ŋ kumbin ndaŋkiyaah ci yipsan ŋ tufkoha ndaŋkiyaah. Korohaaciŋ ca na ñoor ci nikee haalis. \p \v 13 Ɓakiŋ aasohaani, ŋ pulohaaɗ-noh nikee saangal ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25). \v 14-15 Ɓak ci kanak ci aasohaani nik ŋ leerniŋ ca, waa nu nga, piis ciŋ wa nikee saangal yasna-kanak na camban, wa raakka kumbin kaahay na tufkohaaciŋ ca. \p \v 16 Piis ciŋ ɗingiŋ bayaali jen, haɓɗohsee \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ. \v 17 Tufkohaaci kumbin ci yipohsee nikee moos ruumind, korohaaci na ñoor ci nikka haalis, haf ciŋ kumbin ci uluusa na haalis. Kumbin ciŋ ɗingiŋ bayaali jen raakee ñoor haɓɗohu haalis. \p \v 18 Ridooniŋ aasohaaniŋ ɗingiŋ bayaali teɗohsee ooy \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ ambsohuuɗ na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, wa haɓɗuusa findi borode'oh keeh-keeh na borode'ohe. Hutiiniŋ ridooni nikee saangal ndaŋkiyaah, njooliini nikka suung yatuus findi angiiniŋ haf-piis ciŋ ɗingiŋ bayaali. \p \v 19 Ridooni toksan ŋ kumbin ci nikiis ci haɓɗohu moos ruumind, ci yipsan ŋ tufkohaaci nikiis ciŋ ca nam haɓɗohu moos ruumind ; korohaaci na ñoor ci nikee haalis, haf ciŋ kumbin ci uluusa na haalis. \v 20 Tatohaaci amban Genohaani ŋ kehƴi na ciŋ ɗingiŋ bayaali jen, nikee moos ruumind. \s In ci kaɗ ŋ haɓɗuukiŋ Genohaani \p \v 21 In cii ceɗ kaɗ ŋ haɓɗuukiŋ Genohaani hooliɗi, ɗiski atoh ci fiisohu Ambtiɗohiŋ Kooh ɗaaku, findi Musaa nakohee wa. \p Ɓi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Lewi ɓeɗ taambkohee kindi ; Itamaar kuɓkiŋ Aaruna \w seeƴkiɗohi|lemma="seeƴkiɗoh"\w*, a yi adgohee ɓa. \p \v 22 Ɓoyi haɓiɗ in ci Nikiɗi nakee Musaa jen, a Betsalel, kuɓkiŋ Uri, yi setiŋ Hur, a ɓaahee ŋ cuuɓiŋ Yudaa. \p \v 23 Oholiyaab kuɓkiŋ Ahisamaak yi ɓaah ŋ cuuɓiŋ Daan, a yi ɓaatɗohee ɗe. A ƴaar herñiɗ ŋ pesit atoh moɗiɗ na fer in moɗiɗ te a miniɗ moɗsin lool na piis bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, na \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ. \p \v 24 Wi \w Ɗiski Hooliɗi|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w* haɓɗasse, ini kaɗ ngaŋ urus jen te e Israayel ci eɗoha, wa kilo urus teemet-yasna-kaahay na kilo ndaŋkiyaah-yasna-kanak na yasna-kanak (877), na garam teemet-kaahay (300), ca ɓeesu ŋ ɓeesohaacaŋ Ɗiska Hooliɗa. \v 25 Haalsa ƴaar ca kindu eɗohee, wa kilo haalis junni-kaahay na kilo ndaŋkiyaah na yasna-kanak (3017), na garam teemet-yasna-kanak na ndaŋkiyaah-yatuus (750), ca ɓeesu ŋ ɓeesohaacaŋ Ɗiska Hooliɗa. \p \v 26 Haf nu nga ɗah eɗohee garam haalis yatuus, ɓa ɓees ca ŋ ɓeesohaacaŋ Ɗiska Hooliɗa. Ƴaar nu raakeen kiis ndaŋkiyaah-kanak (20) kaɗta ɗafuk ŋ bindka ɗah, eɗohha, ɓa nikee ƴaar junni-teemet-yasna-yino na junni-kaahay na teemet-yatuus na ndaŋkiyaah-yatuus (603.550). \p \v 27 Kilo haalis junni-kaahay (3000) ceɗ naayɗu haɓɗoha tufkohaaci teemet ciŋ kumbin ciŋ Genohaani hooliɗi na kumbin ciŋ ridooni nik ŋ ɗooƴi. Yino nu nga ɗah haɓɗohuusa kilo haalis ndaŋkiyaah-kaahay (30). \v 28 Kilooci ndaŋkiyaah na yasna-kanak ci (17) tasee na garam teemet-yasna-kanak na ndaŋkiyaah-yatuus ci (750) haɓɗohuusa korohaaci, ulohuusa haf ciŋ kumbin ci, haɓɗohuusa ñoor ciŋ ridooci toku ŋ kumbin ci. \p \v 29 Moosi Israayel ci eɗohee nikee kilo junni-kanak na kilo teemet na kilo ndaŋkiyaah-kanak na nikiis (2124). \v 30 Weɗ moosi haɓɗohu tufkohaaci nik ŋ aasohaaniŋ \w Ɗiipi-na-Cohohse\w*, na seeƴkohaani moosi na \tl giryaasiŋ\tl* wa, na in ciŋ seeƴkohaani ; \v 31 weɗ nam haɓɗohu tufkohaaciŋ ɗingiŋ bayaali na ciŋ aasohaaniŋ wa, na tatohaaci amb Genohaani ŋ kehƴi na ci amb ɗingiŋ bayaali. \c 39 \s Haɓɗiŋ kulɓaaciŋ seeƴkiɗoh ci \p \v 1 Ɓa ɓayya ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, ɓa haɓiɗta kulɓa hew, ci ɓekkassan wuu pangka ŋ \w Ɗiska Hooliɗa|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w* ; ɓa haɓɗiɗta Aaruna kulɓa hoolɗuuɗ wuu Kooh, findi Nikiɗi nakohee wa Musaa. \v 2 Ɓa teɗta \tl \+w efoodi|lemma="efood"\+w*\tl*\x + \xo 39:2 \xo*\xt Pula 28:6\xt*\x* na fiil urus ambsohuuɗ na \tl \+w leeŋ\+w*\tl* eɗfiɗ ndengiɗ na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy. \v 3 Ɓa ɓayya urus tiɓuuɗ, wa seeluusa fiil fiil. Ɓa ambsohhaa na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy na \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ, ɓa teɗtaa, wa nikka pangki feroh keeh-keeh panguk. \v 4 Ɓa suptiɗtaa ngalla kanak ŋ lecem ci ŋ ɗafki ne wa min ɓekku. \v 5 Wa raakka tokɗukoha ŋ kinoh ki, wa na \tl efoodi\tl*, ceɗ hunee, ca nikee piis yino findi Nikiɗi nakohee wa Musaa. \v 6 Ɓa ɓayya atoh peme kanak, pemeeni na woyse \w \+tl sooham\+tl*\w*. Ɓa ɓayya fiil urus, ɓa teɗiɗta ca ɗisik ci ca ɓeksan, ɓa fiissa tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɓa Israayel ŋ atoh ceem. Ca fiissee findi ñaas na ñaasohse. \v 7 A tummba ca ŋ ngallaaciŋ \tl efoodi\tl* ne ca naandsohee cuuɓ ciŋ Israayel, findi Nikiɗi nakohee wa Musaa. \p \v 8 Ɓi feroh keeh-keeh haɓiɗta nafaani na hee nike ŋ fikiiri, ɓa haɓɗoha \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ na fiil urus na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy, findi \tl efoodi\tl*. \v 9 Wa nikee \tl kaare\tl* ne wa lemu kanak ɗah, ɓak nu nga ɗah nikka \tl santimeetar\tl* ndaŋkiyaah-kanak na yatuus (25). \v 10 Wa moɗsinuusa na raŋalɗoh atoh peme\f + \fr 39:10 \fr*\ft Marka "pemeeciŋ \+tl efoodi\+tl*" ŋ tiik ci inhassaaɗiici.\ft*\f* nikiis : raŋalɗohi koc raakee atoh ci moɗohngaan ci na woyse : \li \tl odem\tl*, \tl pitdaah\tl*, na \tl baareket\tl*. \li \v 11 Wi kanakɗoh raakka \tl nopek\tl* na \tl safiir\tl* na \tl yaahalom\tl*. \li \v 12 Wi kaahayɗoh raakka \tl lesem\tl* na \tl saboo\tl* na \tl ahlamaa\tl*. \li \v 13 Wi nikiisɗoh raakka \tl tarsiis\tl* na \tl sooham\tl* na \tl yaspeeh\tl*. \p Peme nu nga ɗah teɗɗuusa ɗiski wa ɓeksan na fiil urus, wa ɓekuusa nga. \v 14 Tiik ciŋ kuɓuuci ƴaar ciŋ caac ɓa Israayel fiissee ŋ atoh ci ndaŋkiyaah na kanak ceem (12). Ca fiisuusa findi ñaas na ñaasohse. Peme nu nga ɗah, nikiɗta tiik cuuɓ yino. \p \v 15-18 Ɓa ɓayya ceen ci urus koceet ci teɗuuɗ ci, ci ambɗu ŋ ɓekohaaciŋ pemeeci kanak ci nik ŋ \tl efoodi\tl*. Ɓa haɓɗiɗta ca koroha urus kanak haa kiñi ŋ koñ ciŋ nafaani ŋ ɗafki. Ɓa korra ceen ci ngaŋ kiñiiceem po nafaani minnda nik ŋ fikiiri. \p \v 19-20 Ɓa haɓɗissa koroha urus nikiis haa kiñi. Kanak ci, ɓekuusa ŋ koñ ciŋ nafaani ŋ kehƴi, ŋ ɓakiŋ ɗooƴi, ca laaleeɗa \tl efoodi\tl* ; kanak ci tas ɓekuusa ŋ ngallaaciŋ \tl efoodi\tl* ŋ kehƴi, ngaŋ fikiiri, ŋ sero ɗiski ca suptu, ŋ ɗafkiŋ tokɗukohaaniŋ kinoh ki. \v 21 Kiñiiciŋ nafaani na ciŋ \tl efoodi\tl* tokɗohuusa na niy bulo. Ŋ ineem nafaani ammba ŋ tokɗukohaaniŋ kinoh ki, wa yoondɗi, wa rissa ŋ ɗafuk \tl efoodi\tl* findi Nikiɗi nakohee wa Musaa. \p \v 22 A haɓiɗta kulɓaaki hutiɗi yakki hunan na \tl efoodi\tl*, wa teɗohsee ooy bulo jen. \v 23 Mbooh kiŋ wa nikee ŋ leerni, wa daamina'uusa po wa ndennga ne wa faarkuu. \v 24 Ɓa ɓayya ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy na ooy \tl leeŋ\tl* ndengiɗ, ɓa haɓiɗta rim garnaat, ɓa moɗsinohha ca kehƴiŋ kulɓaaki po wa willa. \v 25 Ɓa haɓiɗta ɓi joolooli urus koceet, ɓa ɗookka ca ŋ kehƴiŋ kulɓaaki po wa willa, ŋ harmban rim ciŋ garnaati ; \v 26 ɓa haɓiɗta rim garnaat yino ɗah, ɓa ɗook joolooli yino po sereendiŋ kulɓaaki jen willa findi Nikiɗi nakohee wa Musaa. \p \v 27 Ɓa nammba teɗ ɓi kulɓa \tl leeŋ\tl* wuu Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe ; \v 28 na mbahne wuu \w seeƴkiɗohi|lemma="seeƴkiɗoh"\w* yakki na ɓi mbahne wiiriis teɗohu \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ. Ɓa nammba ɓa haɓɗiɗ ɓi jata na \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ. \v 29 Ɓa haɓiɗta seentur, wa moɗsinuusa na ooy \tl leeŋ\tl* eɗfiɗ ndengiɗ na ooy bulo na ruumind eɗfiɗ na ruumind coy findi Nikiɗi nakohee wa Musaa. \p \v 30 Ɓa haɓiɗta tokkaah ŋ puk hoolɗuuɗ, wa nikee urus koceet, wa mandee na pos kidig. Woo kii fiisuusa nga an : "Wuu Nikiɗi", wa fiisuusa findi ñaas na ñaasohse. \v 31 Wa tokuusa na tokɗoha bulo ŋ fikiiriŋ mbahneeri, findi Nikiɗi nakohee wa Musaa. \s Musaa teeɓuuɗ pangka haɓɗu jen \p \v 32 Panguk ciŋ Genohaani, weɗ \w Ɗiipi-na-Cohohse\w*, reehoh haɓɗu ɗaa. Israayel ci haɓiɗta pangka jen findi Nikiɗi nakohee wa Musaa jok. \v 33 Musaa komuusa Genohaani, ɗiipi na in ci haɓɗohuu wa jen : Korohaaci, \tl kaadar\tl* ci, laat ci, kumbin ci na tufkohaaci ; \v 34 na baasi haɓɗohu und kuy mbaal suupuuɗ ruumind, na wi haɓɗohu und inoh cookom, na ridooni ɗasɗan \w Ɗiski Hoolohngaani|lemma="Ɗiski Hooliɗi na Ɗiski Hoolohngaani"\w* ; \v 35 na Wahndeeni na teeɓohe Ambtiɗohi na ndooɗ ci ɓayohsana, na kunohaani, weɗ ɗiski na romkohse ; \v 36 na taaɓli, na tumohaaci hun naa jen, na mbuuruuci degsan nga, wuu Kooh ; \v 37 na degohaaniŋ laampaaci urus koceeti, na laampaaciŋ wa taambtiɗohiɗ ci, na in ci hun naa ; na diwliini fuuɗoha laampaaci ; \v 38 na keesi \w seeƴkohaani|lemma="seeƴuk"\w* suusohsan cuuraay ci, wi ursi ; na diwi na hoolɗohse, na cuuraayi eeñɗohaani, na ridooniŋ aasohaaniŋ ɗiipi ; \v 39 na keesi seeƴkohaani dohohsan hoosuuɗ ci, wi moosi ; na \tl giryaasiŋ\tl* wa nam haɓɗohu moos ruumind, na ndooɗ ci wa na ɓayohse, na tumohaaci hun naa jen ; na beñwaari na hee tumohse masmi ɓoktukohsan na degohaaniŋ wa ; \v 40 na piis ciŋ ɗingiŋ bayaali na kumbin ciŋ wa, na tufkohaaciŋ ca ; na ridooniŋ aasohaaniŋ bayaali, na niy ciŋ wa na tatohaaciŋ wa ; na tumohaaci pangkohsan ŋ Genohaani, weɗ Ɗiipi-na-Cohohse ; \v 41 na kulɓaaci hoolɗuuɗ ci pangkohsan ŋ Ɗiski Hooliɗi, ca nikka ciŋ Aaruna seeƴkiɗohi, na ciŋ kuɓuuciŋ ɗe ne ɓa pangkee findi seeƴkiɗoh ɗah. \p \v 42 Israayel ci haɓɗeen pangkeem jen findi Nikiɗi nakohee wa Musaa jok. \v 43 Musaa marakka pangka ɓa haɓiɗ jen, wa nikka findi Nikiɗi nakohee ɗe wa jok, Musaa barke'iɗta ɓa. \c 40 \s Nikiɗi teeɓiɗ Musaa findi a yipohan Genohaani \p \v 1 Nikiɗi woosa Musaa ne : \v 2 « Mbehi koc ŋ caɓni koc, fu hey yipe Genohaani, weɗ \w Ɗiipi-na-Cohohse\w*. \v 3 Fu ɓay Wahndeeni ɗaak in ci na teeɓohe Ambtiɗohi, fu ɓeka ŋ ɗooƴi, fu ɗasiɗa na ridooni saɓsohaani. \v 4 Fu ɓay taaɓli, fu deg in ci na degse nga. Fu ɓay degohaaniŋ laampaaci, fu deg laampaaci ŋ ɗafuk wa. \v 5 Fu ɓay \w seeƴkohaani|lemma="seeƴuk"\w* haɓɗohu urus, suusoha cuuraayi, fu dega ŋ fiki Wahndeeniŋ Ambtiɗohi ndo fu reyan ridooni saɓsohaani ɗah. Fu nam ɓek ridooniŋ aasohaaniŋ Genohaani. \p \v 6 Fu deg seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci ŋ aasohaaniŋ Genohaani, Ɗiipi-na-Cohohse. \v 7 Fu deg beñwaari na ɓoktukohse ŋ harmban ɗiipi na seeƴkohaani, fu tuma masuɓ. \v 8 Fu yip ɗingiŋ bayaali wil Genohaani jen, fu ɓek rido ŋ aasohaaniŋ wa. \p \v 9 Fu ɓay diwi na hoolɗohse hoolɗuuɗ ci wuu Kooh, fu yiif ŋ Genohaani na in ci nik ŋ ɗooƴi jen. Fu hoolɗohana ɗaa na tumohaaci hun naa jen, jaar wa nik in hooliɗ wuu so. \v 10 Fu nama yiif ŋ seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci na tumohaaci hun naa jen, fu hoolɗoha ɗaa, jaar seeƴkohaani nik in ye hoolan wuu so. \v 11 Fu nam yiif diwi ŋ ɗafuk beñwaari na ɓoktukohse na degohaaniŋ wa, fu hooliɗa wuu so. \p \v 12 Fu ɓay Aaruna na kuɓuuciŋ ɗe po ŋ aasohaaniŋ ɗiipi, fu ɓook ɓa na masmi. \v 13 Fu ɓekiɗ Aaruna kulɓaaci hoolɗuuɗ ci wuu so, fu yiif ɗe diwi, fu hoolɗoh ɗe ɗaa ne a pangkiɗee so findi \w seeƴkiɗoh\w*. \v 14 Fu ɓeeɗuk kuɓuuciŋ ɗe ƴaar ci, ɓa reɓ, fu ɓekiɗ ɓa kulɓaaciŋ ɓa. \v 15 Fu yiif ɓa diwi findi baab ɓa, ɓa hool wuu so, ne ɓa pangkiɗee so findi seeƴkiɗoh. Ineem hey tahe po, ɓeɗ na ɓi rimkohan nga ɓa nikan seeƴkiɗoh po faw. » \s Musaa yipiɗ Genohaani \p \v 16 Musaa haɓiɗta ina Nikiɗi nakee ɗe jok, a haɓiɗta ca jen. \v 17 A yippa Genohaani ŋ mbehi koc ŋ caɓni koc ŋ kiis ki kanakɗoh ŋ pulohaŋ ɓa \w Misra\w*. \v 18 Musaa tufkiɗta Genohaani ; a ɓekka tufkohaaci, a tufkiɗta \tl kaadar\tl* ci, a ɓekka laat ci, a yippa kumbin ci. \v 19 A degga ɗiipi ŋ ɗafuk Genohaani, a uloha ɗiipi baas findi Nikiɗi nakohee ɗe wa. \p \v 20 Musaa ɓayya atoh ciŋ Ambtiɗohi, a ɓekka ca ŋ Wahndeeni, a ɓekka ndooɗ ci na ɓayohsee wa, a ranngaa na kunohaaniŋ wa, ɗiski na romkohse. \v 21 A ɓekka Wahndeeni ŋ Genohaani, a ɓekka ridooni saɓsohaani ne wa ɗasiɗ Wahndeeni findi Nikiɗi nakohee ɗe wa. \p \v 22 A ɓekka taaɓli ŋ ɗooƴ Ɗiipi-na-Cohohse, ŋ ɓaki ñaahmi ne fu eɗ pulohaaɗ-noh finho, fu aasee ɗah, ndo fu reyan ridooni ɗah. \v 23 A degga mbuuruuci ŋ ɗafki, ŋ fiki Nikiɗi, findi Nikiɗi nakohee ɗe wa. \v 24 A ɓekka degohaaniŋ laampaaci ŋ ɗooƴ ɗiipi, wa yurhiɗkohha na taaɓli, ŋ ɓaki singi. \v 25 A degga laampaaci ŋ ɗafkiŋ wa, ŋ fiki Nikiɗi, findi Nikiɗi nakohee ɗe wa. \p \v 26 A ɓekka seeƴkohaani ursi ŋ ɗooƴ ɗiipi, ŋ sero ridooni saɓsohaani, ndo fu reyan nga ɗah. \v 27 A suussa cuuraay ŋ ɗafuk wa findi Nikiɗi nakohee ɗe wa. \v 28 A ɓekka ridooniŋ aasohaaniŋ Genohaani. \p \v 29 A degga seeƴkohaani na dohohse hoosuuɗ ci ŋ sero aasohaaniŋ Genohaani, weɗ Ɗiipi-na-Cohohse. A seeƴkohha ɗoopaat nga, a dohha ɗe po a hoommba, a nammba eɗoh ɓi pees findi Nikiɗi nakohee ɗe wa. \p \v 30 A degga beñwaari ŋ harmban ɗiipi na seeƴkohaani ; a tummbaa masuɓ ɓooksukoha. \v 31 Musaa na Aaruna na kuɓuuciŋ Aaruna ɓookka yaah ciŋ ɓa nga na kot ciŋ ɓa. \v 32 Ŋ ineem mbaɗna ɓa hee aase ŋ Ɗiipi-na-Cohohse wala ɓa reɓee seeƴkohaani ɗah, ɓa ɓook yaah na kot findi Nikiɗi nakoha Musaa. \p \v 33 A tufkiɗta ɗingiŋ bayaali, wa willa Genohaani na seeƴkohaani. A ɓekka ridooni ŋ aasohaaniŋ ɗingiŋ bayaali. Musaa reehɗoh pangki ɗaa. \s Kooh teeɓohiɗ yaki a yak ŋ Genohaani \p \v 34 Waɗ eel ɗuuku uloh Ɗiipi-na-Cohohse, yaki Nikiɗi yak riiffaa, weɗ wi Genohaani. \v 35 Ŋ ineem Musaa mineeɗi aas nga sagu eeliŋ ɗuukri ulee wa na riifi wa riifee na yaki Nikiɗi yak. \v 36 Ini kooɗoh ndii, ŋ ɗooƴ yongsiɗkohiŋ ɓa jen, Israayel ci meeɗ ɗof ne ɓa coot mbeh nu eeliŋ ɗuukri kuruk ŋ Genohaani, wa tiimba ɗah. \v 37 Waaye eeli ɗofɗi ɗah, ɓa na kaɗeeɗi po mbaɗna wa kurkan. \v 38 Israayel ci jen meeɗ hot nga, noh reesa ɗah, eeliŋ Nikiɗi nik ŋ ɗafuk Genohaani ; wek reesa ɗah, yongkaah gile. Wa nikohee ɗaa ŋ yongsiɗkohiŋ ɓa jen.