\id 1CO - Saafi-Saafi \ide UTF-8 \h 1 Korenta \toc3 1Ko \toc2 1 Korenta \toc1 Fiisi Pool koc kaɓɗoh ɓi Korenta \mt Fiisi Pool koc kaɓɗoh ɓi Korenta \is Rangsohaani \ip Pool ɓaahee ŋ Israayel ci, ŋ cuuɓiŋ Benyaamin.\x + \xt Ɓi Rom 11:1; Ɓi Filippi 3:5\xt*\x* A nikee \w \+tl Farisen\+tl*\w*.\x + \xt Tum ci 23:6; Ɓi Filippi 3:5\xt*\x* Ŋ finho \w Paantakot\w*, wi Janguuni camb ɓaatuk, a ɓaahee ŋ ɓi tolfiɗee kosiɗ ci.\x + \xt Tum ci 7:58–8:3\xt*\x* Waaye wa raakka mbeh, a cohha na Yeesu, a kossa\x + \xt Tum ci 9:1-30\xt*\x* po a nikka \w \+tl Apootar\+tl*\w* sah. Teerndiŋ "Tum ciŋ \tl Apootar\tl* ci" teeɓohiɗ pangkiŋ ɗe wi a nik \tl Apootar\tl* ini kooɗoh ŋ saar 13. \ip Teerndiŋ Tum ciŋ \tl Apootar\tl* ci teeɓohiɗ kaɗaŋ Pool koc ŋ kur kaŋ Korenta ŋ saar 18:1-18. A tumiɗ ndaam ini uup kiis na camban, wala kiis kanak sah. Wa nikee ŋ reehɗohaaniŋ ɓaaɓiŋ ɗe yakki kanakɗoh.\x + \xt Tum ci 15:40–18:22\xt*\x* \ip Fiisi Pool koc kaɓɗoh ɓi Korenta wii, a fiisa ŋ ɗooƴ ɓaaɓiŋ ɗe yakki kaahayɗoh,\x + \xt Tum ci 18:23–21:17\xt*\x* wa raak ɗe ŋ Efes.\x + \xt Tum ci 19:1–20:1; 1 Korenta 16:8\xt*\x* Ŋ ɗooƴ kaɓɗohi a fiis wii, a yegɗohiɗ nga kaɗiŋ ɗe kanakɗoh ŋ Korenta,\x + \xt 1 Korenta 16:5-7\xt*\x* wi teeɓohu ŋ teerndiŋ \xt Tum ci 20:2\xt*. \iot Fiisi Pool koc kaɓɗoh ɓi Korenta kaɗtiɗoh an : \io1 - Kañɗoh na corkiɗ Kooh ŋ ini kaɗ ŋ ɓi Korenta \ior 1:1-9\ior* \io1 - Nikaaɗiikiŋ ɓa yino \ior 1:10-17\ior* \io1 - Liiɓohaaɗ moɗiɗ na liiɓohaaɗ dof \ior 1:18–2:16\ior* \io1 - Inah findi fu joy hotoh ɓi yegiɗ ɗa \w Yegɗohiŋ Muci\w*\ior 3:1–4:21\ior* \io1 - Findi fu joy tumoh na ɓoyi tum bakaaɗ yakak \ior 5:1-13\ior* \io1 - Ɓi bakaaɗ wiiriis ci joy wortuku \ior 6:1-20\ior* \io1 - Raak ƴaar mbaa ɓitiɓ, wala ris raakaaɗi \ior 7:1-40\ior* \io1 - Hoosuuɗ wuu kooh nikaaɗi \ior 8:1-13\ior* \io1 - Pool teeɓohiɗ ne a \tl Apootar\tl* \ior 9:1-27\ior* \io1 - Wortuk kooh ci nikaaɗiici, yakiɗ Koohi nik \ior 10:1-22\ior* \io1 - Kina hondoh ɓooɓi pes na Kooh \ior 10:23–11:1\ior* \io1 - Kikilifa na eɗu cir \ior 11:2-16\ior* \io1 - Kañam kiŋ Heɗi \ior 11:17-34\ior* \io1 - Onoh ciŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* \ior 12–14\ior* \io1 - Hultiŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* na wiŋ kosiɗ ci \ior 15:1-58\ior* \io1 - Nakoh ci mirndoh na askohi \ior 16:1-24\ior* \c 1 \s Kañɗohi \p \v 1-2 Mi yii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi Janguuniŋ Kooh nik ŋ Korenta. Mi yi Pool, \tl \+w Apootariŋ|lemma="apootar"\+w*\tl* \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* Yeesu ŋ waaɗ-waaɗiŋ Kooh na ɓeeɗkohiŋ ɗe, ñam na fiisee ɗu kaytii, mi na Sosten yi ɓaah ŋ ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci. Ɓoo ɓii kañiɗ ɗu, ɗu ɓi Kooh ɓeeɗuk ne a tum ɗu wuu ce ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu. Ɓoo ɓii kañiɗ ɗu na ɓooɓi kos ɗe jen, ŋ ɗisik nu wa min nik ŋ adinaani ɗah. A yi Heɗ ɓa, findi a namoh nik Heɗ ɓoo. \v 3 Kooh Baabiŋ ɓoo baahohaat ɗu, a on ɗu jam ! Yeesu Kiristaa Heɗi baahohaat ɗu, a on ɗu jam ! \s Pool corkiɗiɗ Kooh \p \v 4 Mi na gene corkiɗ Koohiŋ ngo, ŋ ini kaɗ nga ɗu, sagu baahohi Kooh baahoh ɗu ŋ niki ɗu nik ŋ Kiristaani Yeesu. \v 5 Wa taamboh nga ɗe, ɗu rahassa raak-raak ci jen ŋ ini kaɗ ŋ Woo ki na inah in ciŋ Kooh. \v 6 Laam ini seede'u ŋ ini kaɗ ŋ Kiristaani, Kooh ndengɗiɗa nga ɗu. \v 7 Ineem tahha po, ɗu nikɗi raakaaɗi ali in ŋ onoh ci \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* onoh, ŋ seki ɗu na seke jamanooni Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa teeɓkohan. \v 8 A yi ŋ haf ce, a yi ndengɗan ɗu po ŋ reehɗohaana, ne ɗu raakuu ali woyɗaah moɗaaɗi ŋ mbehiŋ ɗe. \v 9 A Kooh ɓeeɗuk ɗu ne ɗu nik yino na \w Kuɓkiŋ ɗe|lemma="Kuɓkiŋ Kooh"\w*, Yeesu Kiristaa, Heɗ ɓoo, te in nu Kooh gapoh ɗah, a tuma. \s Ɓi Janguunaŋ Korenta saɓsukohiɗ \p \v 10 Ɓaah ciŋ ngo kosiɗ ci, mi yii ñaah ɗu ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu Kiristaa, ne ɗu jen ɗu kerhiɗoh. Saɓsukoh raakuu ŋ harmban ɗu, nikaat yino keeh-keeh, ɗu ɓaah liiɓohaaɗ, ɗu ɓaah hot-hot. \v 11 Laam, ɓi kahan Kolowe\f + \fr 1:11 \fr*\fq Kolowe \fq*\ft : wa tiik ɓitiɓ.\ft*\f* woyiɗ to ne lahtoh raakiɗ ŋ harmban ɗu, ɓaah ciŋ ngo. \v 12 Mi na woye ne yaa nu nga ɗu yii woo, ɓii an : « Mi, ŋ ɓaah ŋ Pool ! » Ɓum an : « Mi, ŋ ɓaah ŋ Apolos ! » Raak ɓi na woye ne : « Mi, ŋ ɓaah ŋ Piyeer ! » Na ɓi na woye ne : « Mi, ŋ ɓaah ŋ Kiristaani ! » \p \v 13 Kiristaani saɓsukoh saɓsukoh e ? A mi yi Pool ñam daaƴu ŋ kurwaana wuu ɗu e ? Ɗu ɓoktu ɓoktu ŋ tiikiŋ Pool e ? \v 14 Mi yii corkiɗ Kooh ŋ ini ŋ ɓokitɗi ali ɓo' nga ɗu, ɗal Kirispus na Gayus. \v 15 Ŋ ineem ali ɓo' minɗi woo ne ɗu ɓoktohu ŋ tiikiŋ ngo. \v 16 Ee, ŋ namiɗ ɓokit ɓi kahan Estefanas ; ɗal ɓooɓeem ɗah, ŋ naandsukɗi ɗiski ŋ ɓoktoh ɓo' wiiriis. \p \v 17 Laam Kiristaani woosɗi so ne ŋ ɓoktohe, waaye a woos so ne ŋ woyee \w Yegɗohiŋ Muci\w* ; te wa gaƴkuu ŋ min woo, po kurwaaniŋ Kiristaani kee nika ɓarang ɓarang. \s Liiɓohaaɗ moɗiɗ na liiɓohaaɗ dof \p \v 18 Ee, woo ŋ kakaan kiŋ Yeesu ŋ kurwaana, wa dof ngaŋ ɓi yurah ŋ muuƴ, waaye nga ɓoo, ɓoo ɓi nik ŋ waasiŋ muci, wa hatiliŋ Kooh. \v 19 Laam Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : \q « Ŋ hey ɗumbe ki'inhiŋ inhiɗ ci, \q ŋ ɓarngiɗ ñaañiŋ ñaañiɗ ci.\x + \xo 1:19 \xo*\xt Esayi 29:14\xt*\x* » \m \v 20 Ɓa nde ɓooɓi na toone ñaañ ? Ɓa nde inhiɗ ci\f + \fr 1:20 \fr*\ft inhiɗ ci ndii : ɓo' uup liiɓ ne a na woye jangɗohoh ciŋ \+w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\+w* \+w Musaa\+w*.\ft*\f* ? Ɓa nde ɓooɓi na lasse min woo woti-woti ? Kooh teeɓohɗi ne kiñaañ kiŋ Adina dof e ? \v 21 Kooh, ŋ moɗkiŋ liiɓohaaɗiŋ ɗe, tumiɗ po ɓi Adina minɗi ɗe inah taamboh ŋ kiñaañ kiŋ ɓa. Ineem weɗ tah po, a hotta ne wa baahiɗ ne a taamboh ŋ Yegɗohi ɓooɓi amb ne wa dofoha ne a muciɗ ɓi kos. \p \v 22 Yawuut ci na meeksohe keemaan, \w Gerek\w* ci waakee ki'inah. \v 23 Waaye ɓoo nak, ɓoo na yegɗohe Kiristaani, yi daaƴu ŋ kurwaa. Ineem na kafnde Yawuut ci po ɓa minɗi kos te ɓi nikɗi Yawuut ammba ne wa dofoha. \v 24 Waaye ŋ ɓi Kooh ɓeeɗuk, wa Yawuut haa wa Gerek haa, Kiristaani a yi hatiliŋ Kooh, a yi moɗkiŋ liiɓohaaɗiŋ Kooh. \v 25 Laam ŋ woyohaaɗ sah, Kooh haɓiɗ dofoha ɗah, weɗ uup ñaañ kiñaañ ɓo' te a ñak hatil ɗah, hatiliŋ ɗe uup hatil ɓo'. \s Taniŋ Kooh \p \v 26 Te ŋ ineem sah, ɓaah ciŋ ngo, markaat ɓooɓi ɗu nikoh, ɗu ɓi Kooh ɓeeɗuk ; laayiɗ nga ɗu heɗ liiɓohaaɗ moɗiɗ ŋ Adina haa wala heɗ hatil wala heɗ tiik haa. \v 27 Waaye Kooh tan in ci ɓi Adina amb dofoha ne a kaci'iɗ ñaañiɗ ci ; Kooh tan in ci ɓi Adina amb ne ca raakɗi hatil ne a kaci'iɗ heɗ hatil ci. \v 28 Kooh tan in ci ƴissuutɗu ŋ Adina, ci heefu, in ci nikɗi ali in, ne a ɓarngiɗ in ci raakiɗ etoh ci. \p \v 29 Tahha po ali ɓo' minanɗi yaksiɗuk ŋ fiki Kooh. \v 30 A yi tum po ɗu nikka ŋ Kiristaani Yeesu yi nik liiɓohaaɗ moɗiɗ puloh ŋ Kooh wuu ɓoo, a tummba ɓoo ɓo' yurhiɗ, a tummba ɓoo \w ɓo'-Kooh|lemma="ɓo'-Kooh ci"\w*, a muciɗta ɓoo, \v 31 findi wa fiisohu an : « Ɓo' nu na yaksiɗke ɗah, a yaksiɗkohaat Heɗi.\x + \xo 1:31 \xo*\xt Yeremi 9:23\xt*\x* » \c 2 \s Yegɗoh Kiristaani, yi daaƴu ŋ kurwaa \p \v 1 Ɓaah ciŋ ngo, mi, wi ŋ hay nga ɗu, ne ŋ woo ɗu in ciŋ Kooh ɗasɗukiɗ ci, ŋ toonɗi ɗu min woo wala liiɓohaaɗ moɗiɗ. \v 2 Ŋ woyee ne, ŋ waaɗɗi ɗu teeɓ ne ŋ inhiɗ in wiiriis ɗal ini kaɗ ŋ Yeesu \w Kiristaa\w*, na daaƴi a daaƴu ŋ kurwaa. \v 3 Mi ŋ haf fo, wa ŋ nik na ɗu, ŋ raakeeɗi hatil, ŋ saakɗohee saakɗoh sagu tiit ; \v 4 ini ŋ woyee na wi ŋ yegɗohee, gaƴkeeɗi ŋ min woo woo ki teeɓoh liiɓohaaɗ moɗiɗ ne wa kosɗukoh ɓo' ; waaye a hatiliŋ \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* weɗ hotsee nga, \v 5 ne kosiŋ ɗu gaƴkuu ŋ liiɓohaaɗ moɗiɗ wi puloh ŋ ɓooɓi, waaye ŋ hatiliŋ Kooh. \s Liiɓohaaɗi puloh ŋ Kooh \p \v 6 Moona ɓoo na jangɗohe liiɓohaaɗ moɗiɗ. Liiɓohaaɗi moɗɗeem pulohɗi ŋ adinaanii, wa pulohɗi ŋ ɓi adgoh adinaani ; ɓeem na kee mirndoha ŋ sooƴ. E ɓi nikisɗi komaaki ŋ kosi ɓa kos, ɓeɗ ɓoo na jangɗee wa. \v 7 Wa liiɓohaaɗi moɗiɗi puloh ŋ Kooh, te wa ɗasɗuk ɗasɗuk. Kooh kooɗkiɗee wa bala Adina camban ne ɓoo ɓaah ŋ yaki a yak. \v 8 Liiɓohaaɗi moɗɗeem ali kilifa ŋ ɓi adgoh adinaanii inahɗaa. Ɓa inheena ɗah, ɓa heen inhe yaki Heɗi yak po ɓa daaƴuu ɗe ŋ kurwaa. \v 9 Waaye findi Fiis ci woyoha an : \q « Ini has hotɗi, \q nof kerahɗaa \q te ali ɓo' moosɗaa liiɓoh, \q ineem weɗ ini Kooh kooɗkiɗ ɓi waaɗ ɗe.\x + \xo 2:9 \xo*\xt Esayi 64:3\xt*\x* » \m \v 10 A teeɓ ɓoo ineem taamboh ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* ; Fuuɗseem na acsuke acsuk in ci jen, po ŋ liiɓohaaɗ ci nooɗiɗ ciŋ Kooh sah. \v 11 A ya ɓa ŋ ɓooɓi a yi min inah ini nik ŋ ɓoyi ɗal liiɓohaaniŋ ɓoyeem ? Wa nam mand ɗaa, ali ɓo' namɗi inah ini nik ŋ Kooh, ɗal Fuuɗsiŋ Kooh, maanaam Liiɓohaaniŋ ɗe. \v 12 Ɓoo nak, ɓoo rahas Fuuɗsi puloh ŋ Kooh, weɗ tah ɓoo na liiɓeeɗi findi ɓi Adina, ɓoo inhiɗ in ci Kooh baahoh ɓoo. \v 13 Te ɓoo woyee ŋ in ceem ɗah, ɓoo na woyeeɗi woyohaaɗiŋ jangɗohoh ciŋ Adina, ɓoo na woyohe findi Fuuɗsiŋ Kooh jangɗoh ɓoo. Ŋ ineem, ɓoo na toksohe in ci puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh ŋ liiɓohaaɗi a eɗ ɓoo. \p \v 14 Waaye ɓo' dong na liiɓohaaɗiŋ ɗe, a minɗi teyɗuk in ci puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh, a na ambe ne ca inaa dofoha, a minɗi ca inah ; a Fuuɗsiŋ Kooh dong na one ɓo' a min inhisoh in ceem. \v 15 Ɓoyi raak Fuuɗsiŋ Kooh miniɗ inhisoh in ci jen, waaye ɓoyeem, ali ɓo' minɗi inah findi a mand. \v 16 Fiis ci woyiɗ ne : « A ya ɓa inah liiɓiŋ Heɗi ? A ya ɓa min ɗe deng ?\x + \xo 2:16 \xo*\xt Esayi 40:13\xt*\x* » Ɓoo nak, ɓoo raakiɗ liiɓiŋ Kiristaani. \c 3 \s Surgaaciŋ Kooh \p \v 1 Ɓaah ciŋ ngo, wa ŋ nik na ɗu, ŋ mineeɗi woo na ɗu findi ɓo' na woyohe na ɓoyi rahas \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*. Ŋ minee woo na ɗu findi ɓo' na woyohe na ɓi na pese ŋ ini neɓ ɓa, findi gooy ŋ waasiŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*. \v 2 Ŋ eɗ ɗu miis, ŋ eɗɗi ɗu kañam ndengiɗ, mbaa ɗu heeɗi ca antale ; te po woti sah ɗu antalɗi ca, \v 3 laam ɗu ris pes ŋ ini neɓ ɗu. Ɗu ɓii siistiɗoh, ɗu ɓii lahtoh ŋ harmban ɗu ! Ineem teeɓohɗi ne ɗu na pese ŋ ini neɓ ɗu e ? Ɗu ɗaloh ye na ɓi Adina ? \p \v 4 Ɓii woyee ne ɓa ɓaah ŋ Pool, ɓum woyee ne ɓa ɓaah ŋ Apolos ɗah, ɗu ɗaloh ye na ɓi Adina ? \v 5 Te sah, e ya ɓa Apolos ? E ya ɓa Pool ? Ɓoo surga dong, surgaaci ɗu taamboh, ɗu kossa. Yaa nu nga ɓoo ɗah, na tume pangki Heɗi eɗ ɗe. \v 6 Ñam yip, Apolos soorra, waaye a Kooh yakiɗ. \v 7 Kon, wa nikɗi haa ne a ɓoyi yip wala yi na soore a yi nik in, waaye a Kooh, yi na yakɗe. \v 8 Yi yip na yi na soore ɓeɗ hend, te yaa nu nga hey rahse aafi hend na ini a panguk. \v 9 E ɓoo ɓaah pangki, pangkiŋ Kooh, ɗu nikka yohon ce, taɓahiŋ ɗe. \p \v 10 Ŋ ini Kooh baahoh ho, ŋ yipiɗ \tl fondama\tl* findi taɓahoh herñiɗ, te ɓo' wiiriis ɓii taɓah ŋ ɗafki. Waaye yaa nu nga ɗaakkohaat nof ŋ findi a na taɓahohe nga. \v 11 \tl Fondamaani\tl* tufkiɗuuɗ po ƴutiɗ, wa nikka Yeesu Kiristaa. Ali ɓo' minɗi yip \tl fondama\tl* wiiriis. \v 12 Ɓo' nu taɓah ŋ ɗafuk \tl fondamaani\tl* ɗah, ali a taɓah na urus wala haalis wala peme, wala a taɓah na hang, wala siini wala paangi sah, \v 13 a inhaat ne noh hey pule panguk ceem jen teeɓohuk. Mbeheem hey haye na yongkaah, panguk nu nik taambɗu nga ne wa hotu findi wa mand. \v 14 Ɓoyi taɓahiŋ ɗe risan tufuk, a hey aafse. \v 15 Yaa nu pangkiŋ ɗe doh ɗah, a hey ñake aafiŋ ɗe ; a yi a hey mucɗasse, waaye findi ɓoyi fusoh ŋ yongkaah. \p \v 16 Kinaat alkoh ne e ɗu kahniŋ Kooh te \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* gen nga ɗu. \v 17 Yaa nu yahroh kahniŋ Kooh ɗah, Kooh hey ɗe yahrohe ; laam kahniŋ Kooh hooliɗ, te inhaat ne kahneem e ɗu. \p \v 18 Ali ɓo' kinaat ñaañoh haf ce : yaa nu deg haf ce ɓo' ñaañiɗ ŋ adinaanii ɗah, a nikaat dof nga ne a raak liiɓohaaɗ moɗiɗ keeh-keeh. \v 19 Laam liiɓohaaɗi moɗiɗi nik ŋ Adina, wa dof ŋ has ciŋ Kooh. Ŋ ineem Fiis ci Hooliɗ ci woo ne : « Kooh tumiɗ po inhiɗ ci keeniɗ ŋ fiir ci ɓa jaɗoote.\x + \xo 3:19 \xo*\xt Ayooɓa 5:13\xt*\x* » \v 20 Ca woyissa ne : « Heɗi inhiɗ liiɓ ciŋ inhiɗ ci. A inhiɗ ne ca ɓarang ɓarang.\x + \xo 3:20 \xo*\xt Sabuur 94:11 \xt*\x* » \p \v 21 Ŋ rohƴiɗ, ali ɓo' kinaat yaksiɗuk ne a ɓaah ŋ diw, laam e ɗu raak ɓa jen, in ci jen wuu ɗu, \v 22 wa Pool haa wa Apolos haa wa Piyeer haa, e ɗu raak ɓa jen te wa Adina haa wa kipes haa wa kakaan haa, wa woti haa wa kim haa, e ɗu raak jen ; \v 23 waaye ɗu, e Kiristaani raak ɗu, te Kiristaani, a Kooh raak ɗe. \c 4 \s \tl Apootar\tl* ciŋ Kiristaani \p \v 1 Weɗ tah, ambaat ɓoo findi dag ciŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*, ambaat ɓoo findi ɓooɓi na taambkohe keeh kiŋ Kooh ɗasɗukiɗi. \v 2 Te ini na waakse ŋ taambkohoh, weɗ ne a nik ɓo' wooriɗ. \v 3 Ini kaɗ nga so, ɗu raak hotohaaɗ wiiriis nga so wala waas raak hotohaaɗ wiiriis nga so, ineem tus nga so haa, ŋ raakɗi sah hotohaaɗ ŋ haf fo. \v 4 Ŋ hotɗi sikka ŋ haf fo, waaye ineem tokisɗi ne ŋ ɓo' yurhiɗ. A Heɗi dong na hee so atte'e. \p \v 5 Ineem weɗ tah, kinaat atte ali ɓo' te jamanooniŋ wa reeɗi. Sekaat po Heɗi hay. A yi na hee ñiinɗe ini ɗasɗuk ŋ ñuusi te a teeɓoh waaɗ-waaɗ ci ɗasɗu ŋ keeñ ciŋ ɓooɓi. Teemb ndeem yaa nu nga, e Kooh ɗaapan ɗe ɗaapi a yeyyoo. \p \v 6 Ɓaah ciŋ ngo, e ɗu tah po ŋ kooɗta misaal ŋ Apolos na so ne ɗu jang nga ɓoo, ɗu inah ini woo kii tokis an : « Topa ŋ Fiis ci. » Ali ɓo' nga ɗu kinaat yeg haf ce po a langee na yii, a faɗee yii. \p \v 7 Fu ɗaloh ye na ɓooɓi ? Ini fu raak, e Kooh on ɗa wa haa e ? Nik ne e Kooh on ɗa wa ɗah, wa ye tah fu yaksiɗke po haa fu onu wa onu haa ? \v 8 Cey, ɗu ariɗ kap ! Ɗu nikiɗ heɗ raak-raak po ƴutiɗ ! Ɗu ɓii buuruk te ɗu sekɗi ɓoo ! Wa joyee nik keeh ne ɗu buur, po ɓoo nam nik buur na ɗu ! \p \v 9 Waaye, ɓoo ɓi \w \+tl Apootar\+tl*\w* ci, wa mand haa ne Kooh deg ɓoo ŋ finhoori, ŋ ɗiskiŋ ambuuɗ ci joy apu, ɓi fu inah ne, Adina jen miniɗ ɓa hot, malaakaaci na ɓo' ci. \v 10 E ɓoo dof ciŋ Kiristaani, e ɗu ñaañiɗ ciŋ ɗe ; ɓoo raakɗi hatil, ɗu raakiɗ hatil ; ɓoo heefu heefu, ɗu nawu nawu ! \p \v 11 Po woti, ɓoo aɗkiɗ, sifaɗukka, ɓoo ɓangtuuɗ ɓekkaah, ɓoo ɓii laɓu, ɓoo ɓii wil ɗisik nu ɗisik ; \v 12 ɓoo ɓii panguk miskiɗ na yaah ciŋ ɓoo. Ɓoo ɓasuusa ɗah, ɓoo kiimɗoh barke ; ɓooɓi tolfiɗee ɓoo ɗah, ɓoo muñ ; \v 13 ɓoo woyuusa moɗaaɗi ɗah, ɓoo tahas moɗoɗ ne jam raak. Po woti, ɓoo ambu ne e ɓoo paɗ ciŋ Adina, rosiɗ ciŋ ɓooɓi jen. \s Kuɓuuciŋ Pool ngaŋ kosi \p \v 14 Ŋ fiisɗi ɗu in ci mi na fiise cii ne ŋ njoofiɗ ɗu, waaye, niki ɗu nik findi kuɓuuciŋ ngo ŋ keeñkoh, weɗ tah ŋ fiissa ca ne ŋ yun ɗu. \v 15 Ŋ ineem, ali ɗu raak ɓi junni jangɗohoh sah ŋ kipes kiŋ ɗu na Kiristaani, ɗu raak baab yino. A ñam baabiŋ ɗu ŋ kipes kiŋ ɗu na Kiristaani Yeesu, ŋ ini ŋ kom ɗu \w Yegɗohiŋ Muci\w*. \v 16 Kon mi yii kiim ɗu ne ɗu altiɗkoh ho. \p \v 17 Ineem weɗ tah po ŋ tuuƴiɗ Timoote nga ɗu, kuɓki ŋ keeñkoh, kuɓki ŋ amb findi kuɓkiŋ ngo ŋ ini ŋ inhiɗ ɗe Heɗi, te a cariɗ oolku. A hey ɗu naandse findi mi na taambɗohe waasiŋ Kiristaani, ineem weɗ mi na jangɗohe ŋ ɗisik nu ɗisik ŋ ɗooƴ Janguuci jen. \p \v 18 Raakiɗ nga ɗu ɓi liiɓ ne ŋ hayanɗi ɗu marke, ɓa ɗii yaksiɗuk. \v 19 Waaye wa neɓ Heɗi ɗah, ŋ hey haye maañaaɗi. Ŋ hay ɗah, ŋ heyɗi tope ŋ woo ciŋ ɓa dong, ŋ hey marke hatiliŋ ɓooɓi yaksiɗkiɗ ceem. \v 20 Laam, Nguuriŋ-Kooh wa woo dong haa, wa hatil. \v 21 Ɗu waaɗ ye ? Ŋ hay nga ɗu na ngeer wala ŋ hay na waaɗoh, ŋ tum na ɗu moɗoɗ ? \c 5 \s Baahaaɗiiki nik ŋ Janguuni \p \v 1 Wa ɗii kerhu ŋ ɗisik nu nik ne mbalay raakiɗ nga ɗu, in sepƴiɗ keeh-keeh po kosaaɗiici sah tumanɗi in mand ɗaa. Wa ɗii woyu ne raakiɗ yi nik nga ɗu a tum ɓiti baabiŋ ɗe ɓitiice ! \v 2 Te ɗu ris yaksiɗuk ! Ɗu joy joy miskiɗuk te ɗu puliɗ ɓoyi tum moɗaaɗiineem ŋ ɗooƴ ɗu. \p \v 3 Ini kaɗ nga so, ali nik ne ŋ nikɗi ndeem sah, mi yii ŋ serooɗu ngaŋ liiɓ po haa mi yii na ɗu, ŋ ineem, ŋ atte'iɗ ƴaareem po ƴutiɗ. \v 4 Ɗu nangɗukoh ŋ tiikiŋ Heɗ ɓoo Yeesu ɗah, ŋ hey nike na ɗu ngaŋ liiɓ te hatiliŋ Yeesu hey nike na ɓoo, \v 5 ɓoo aañ ƴaareem, faɗ ɗe na Seytaani. Pesohaaɗiŋ ɗe weem yahrukoh, ruuhiŋ ɗe min mucɗu ŋ mbehaŋ Heɗi. \p \v 6 Raakɗi ini ɗu joy ndamkoh ! Ɗu inhiɗ woo kii an : « Lawiir ƴissuut na guufɗe muni jen. » \v 7-8 Kon ɓookkaat po lawiiri kiisɗeem hool nga ɗu, ɗu min mand na muni asi siiɓu. Ɓoo joyeen min feetuk feetiŋ \tl \+w Paak\+w*\tl* ! \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* a yi Mbaaliŋ \tl Paakiŋ\tl* ɓoo te a hoosuuɗ po ƴutiɗ, ɓoo nikka mbuuruuci raakaaɗi lawiir ci. Kon ɓoo feetkaat, waaye ɓoo kinaat feetkoh mbuuru haɓɗohuuɗ lawiir kiisiɗ, weɗ ne fu baahaaɗi na añaand ; ɓoo feetkohaat mbuuru raakaaɗi lawiir weɗ ne ɓoo pesee ŋ keeh na keeñ hooliɗ. \p \v 9 Ŋ fiisi ŋ kaɓɗohee ɗu, ŋ woyeen ɗu ne kinaat ambsukoh na mbalayoh ci. \v 10 Wa nikɗi haa ne ŋ woyee mbalayoh ci nik ŋ Adina, wala waaɗiɗ kopor ci wala rokoh ci, wala ɓi na ñaamke kooh ci nikaaɗiici. Kon mbaa ɗu heen pule ŋ Adina ! \v 11 Ŋ waaɗee ɗu woo ne kinaat ambsukoh na yi na woye ne a kosiɗ te a na faankohe faankoh sangohuuɗ, wala a waaɗ kopor lool, wala a ñaamkee kooh ci nikaaɗiici, wala a yahee tiik ɓo', wala a laaree wala a roke. Ɗu joyɗi sah ɓaah kañam na ɓo' mand ɗaa. \p \v 12-13 Ɓoyi ɓaahɗi ŋ Janguuni, waas so nikɗi nga ɗe, e Kooh na hee ɓa atte'e. Waaye ɗu, andi ɗu joyɗi atte ɓi ɓaah nga ɗu ? Wa fiisuuɗ ne : « Aañaat baahaaɗiini nik ŋ harmban ɗu.\x + \xo 5:12-13 \xo*\xt Rohƴiɗi 13:6; 17:7; 19:19; 22:24; 24:7\xt*\x* » \c 6 \s Atte ŋ harmban ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci \p \v 1 Ɓo' nga ɗu leer na ɓaah ce ɗah, a kaañoh na gong \w ɓo'-Kooh ci\w*, a nakee yurhaaɗiici ne ɓa attee ɓa ? \v 2 Wala ɗu inahɗi ne e ɓo'-Kooh ci atte'an ɓi Adina ? Nik ne e ɗu joy atte Adina ɗah, kon in hend an ƴissuut joyiɗ ɗu wooñ atte'u e ? \v 3 Ɗu inahɗi ne e ɓoo na hee atte'e sah malaakaaci e ? Ŋ woyisɗi ɗa leeroh ciŋ adinaanii ! \v 4 Waaye ɗu, ɗu raakka muuƴoh findi an ɗah, ɗu na kaɗe ɓaya ɓooɓi Janguuni sikɗukɗi, ɓa atte'ee ɗu ! \p \v 5 Ini mi na woye wii, wa kaciikiŋ ɗu. Ali wa mand na, ɓo' raakiɗ liiɓohaaɗ moɗiɗ joyiɗ raak ŋ ɗooƴ ɗu, ɓoyi min atte harmban ɓaah ci muuƴoh ! \v 6 Waaye, fu hotee ɓaah kanak ngele, po ɓa ngelee sah ŋ fiki atte'oh kosaaɗi ! \v 7 Ngel ŋ harmban ɗu dong, wa ngonjom keeh-keeh nga ɗu. Kon wa ye tah, muñ tooñi fu tooñu ngisohiɗɗi ɗu ? Faɗaat rokoh ci ɓa rok ɗu rek, weɗ ngisoh ! \v 8 Te sah, e ɗu ŋ haf ɗu, e ɗu na tooñe, ɗu roke, te ini uup misik, ɗu na tume in ceem ɓaah ciŋ ɗu kosiɗ ci. \p \v 9 Ɗu inhiɗ ne yurhaaɗiici raakanɗi ɓak ŋ Nguuriŋ-Kooh. Wala ɗu inahɗi ineem ? Kinaat ñaañoh haf ciŋ ɗu. Mbalayoh ci, na ɓi na ñaamke kooh ci nikaaɗiici, na njaalo'oh ci, na ƴaar-ɓitiɓ ci, \v 10 na rok ci, na waaɗiɗ kopor ci, na laaroh ci, na yahoh tiik ci, na nguɗndukohoh ci, ɓeem, ɓa raakanɗi ɓak ŋ Nguuriŋ-Kooh. \v 11 Te ineem weɗ ɓi ɓo' nga ɗu nikohe. Waaye ɗu hoolɗuusa, ɗu tumuusa wuu Kooh, ɗu tumuusa ɓo' yurhiɗ taamboh ŋ tiikiŋ Yeesu \w Kiristaa\w* Heɗi na \w Fuuɗsiŋ Koohiŋ ɓoo|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*. \s Yakɗaat Kooh taamboh ŋ faan ciŋ ɗu \p \v 12 Raakiɗ ɓi na woye ne : « Ñam raak haf fo. Ŋ miniɗ tum in nu ŋ waaɗ tum ɗah. » Ɓo' miniɗa woo, waaye e in ci jen raakiɗ ɓo' etoh haa. Te ali nik ne ŋ miniɗ tum ini ŋ waaɗ sah, ŋ teyɗukanɗi ali in wa yilif fo. \v 13 Ɓum na name woo ne : « Kañam wa wuu rook te rook wuu kañam te ca kanak jen, Kooh hey ca sooƴɗe. » Ɓo' miniɗa woo, waaye kina liiɓ ne faan raakɗi njiriñ. Wa haɓɗuuɗi wuu mbalayoha ; faan raakiɗ njiriñ wuu Heɗi te Heɗi raakiɗ njiriñ wuu faan. \v 14 Te Kooh yi hultiɗ Heɗi, a hey ɓoo name hultiɗ ŋ hatiliŋ ɗe. \p \v 15 Ɗu inahɗi ne faan ciŋ ɗu, ceɗ cir ciŋ faaniŋ Kiristaani e ? Ŋ hey ɓaye cir ngaŋ faaniŋ Kiristaani ŋ tumee ca cir toonkoh e ? Muk ! \v 16 Wala ɗu inahɗi inahɗi ne ɓo' nu hun na toonkoh ɗah, na nike faan yino na ɗe ? Ŋ ini kaɗ ŋ ƴaar na ɓitiɓ, Fiis ci woyiɗ ne : « Kanak ci nikan faan yino.\x + \xo 6:16 \xo*\xt Camba 2:24\xt*\x* » \v 17 Waaye ɓo' ŋoɗta ŋ Heɗi ɗah, na nike yino na ɗe ŋ liiɓohaaɗ. \p \v 18 Nupaat faankoh sangohuuɗ ! Raakɗi bakaaɗi ɓo' na haɓɗe po wa mannda naa, ŋ findi wa na laalohe faan. Ɓo' nu faankoh faankoh sangohuuɗ ɗah, a na bakaaɗe ŋ faaniŋ ɗe haf ce. \p \v 19 Ɗu inahɗi ne faan ciŋ ɗu ceɗ kahan \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* e ? Fuuɗsi gen nga ɗu, Fuuɗsi Hoolohngaani Kooh eɗ ɗu. E ɗu raak haf ɗu haa. \v 20 Ɗu romuuɗ po candoomiŋ ɗu eɗohuuɗ. Kon yakɗaat Kooh na faan ciŋ ɗu. \c 7 \s Lof ciŋ Pool ŋ ini kaɗ ŋ raak ƴaar mbaa ɓitiɓ \p \v 1 Ɓoo kaɗaat ŋ ini ɗu woo ŋ kayti ɗu fiisee so, ŋ ini kaɗ ŋ ƴaar, andi sang hun na ɓitiɓ baahiɗ nga ɗe. \v 2 Mbalayi laayiɗi tahiɗ po ini ngisoh weɗ ne ƴaar nu nga hunaat na ɓitiice te ɓitiɓ nu nga hun na ƴaar ce. \v 3 Ƴaari tumaat na ɓitiice ini a joy tum na ɗe ; ɓitɓi nam tum ɗaa na ƴaar ce. \v 4 A ɓitiɓ raak faaniŋ ɗe haa, a ƴaar ce raaka ; a ƴaari nam raak faaniŋ ɗe haa, a ɓitiice raaka. \p \v 5 Ali ɓo' kinaat sangoh morom ce haf ce, hanaa ɗu kerhiɗoh ŋ ineem ɓi neeh ɗah, ne ɗu uup min kiim Kooh. Waaye wa ƴut ɗah, dokkaat ɗu ɓaahee fiƴaang, bala Seytaani kafndan ɗu sagu minaaɗi amb haf ɗu. \v 6 Hunaaɗiikiŋ ɗu ɓi neeh weem, wa nakoh haa, waaye ɗu waaɗa ɗah, ɗu miniɗa tum. \p \v 7 Keeh-keeh, nikeen ne ɓooɓi jen mand na so ɗah, wa heen ndo neɓe ; waaye yaa nu nga na ini Kooh on ɗe, yii onu wii, yen onu wen. \p \v 8 Ɓitiifu wala ƴaar fu kaan ɗah, wa baahiɗ ne fu tas raakaaɗi, findiiso. \v 9 Waaye ɓooɓeem, ɓa minɗi amb haf ɓa ɗah, ƴaar ci tokissaat, ɓitiɓ ci raakis ƴaar ; raak ƴaar mbaa ɓitiɓ weɗ ngisoh maɗ hee ɗa ape. \p \v 10 Ɗu ɓi tok na ɓi toku, inii weɗ maa hee ɗu woye, a ñam sah haa, waaye a Heɗi woya : Ali ɓitiɓ kinaat saɓsukoh na ƴaar ce. \v 11 A saɓsukoh ɗah, a risaat raakaaɗi ƴaar wala book a dokkohaat na ƴaar ce. Ali ƴaar kinaat nam fañ ɓitiice.\x + \xo 7:11 \xo*\xt Maarko 10:9-12\xt*\x* \p \v 12 Ini maa hee woye ŋ ini kaɗ ŋ ɓi tas, a Heɗi woya haa, a ñam woya : Ƴaar kosiɗ raak ɓitiɓ kosaaɗi, te ɓitɓeem teyɗuk gen na ɗe ɗah, a kinaat ɗe fañ ; \v 13 ɓitiɓ kosiɗ raak ƴaar kosaaɗi, te yeem teyɗuk gen na ɗe ɗah, a kinaat saɓsukoh na ɗe. \v 14 Ŋ ineem, ƴaari kosaaɗiini hoolɗuuɗ sagu ini a raak ɓitiɓ kosiɗ, te ɓitɓi kosaaɗiini hoolɗuuɗ sagu ini a raak ƴaar kosiɗ. Wa nikoheeɗi ɗaa ɗah, kuɓuuciŋ ɓa hee nikee kuɓu hoolaaɗi te moona ɓa hooliɗ wuu Kooh. \v 15 Waaye kosaaɗiini waaɗ saɓsukoh ɗah, a saɓsukohaat ; wa nikoh ɗaa ɗah, kosiɗi, a nik ƴaar a nik ɓitiɓ, in ambisɗi ɗe. Kooh ɓeeɗuk ɗu ne ɗu pes ngaŋ jam. \v 16 Fu yi ɓitɓi kos, yaa inah, wa miniɗ nik ne fu hey tahe ƴaar fu muc ! Wala fu yi ƴaari kos, yaa inah, wa miniɗ nik ne fu hey tahe ɓitiifu muc ! \s Ris ŋ ini fu nikohee \p \v 17 Ini ŋ nakoh ŋ Janguuci jen, weɗ ne yaa nu nga ɗah risaat ŋ ini Kooh on ɗe ne a nika, wi a ɓeeɗuk ɗe ne a kos. \p \v 18 Nik ne wi Kooh na ɓeeɗke ɓoyi, wa raak ɗe \w nguɗkiɗ|lemma="nguɗuk"\w* ɗah, a kanaat nihis mandargaaniŋ nguɗkiŋ ɗe ; nik ne wa raak ɗe nguɗukɗi ɗah, a kinaat nguɗuk. \v 19 Nguɗuk na nguɗkaaɗi jen in haa ; ini raak etoh kay weɗ taambiɗ nakoh ciŋ Kooh. \v 20 Yaa nu nga risaat findi a nikee wa Kooh ɓeeɗuk ɗe ne a kos. \p \v 21 Kooh ɓeeɗuk ɗa, raak ɗa \w ñaam\w* ɗah, ineem kinaat ɗa misik ; waaye fu raak ini fu min tum po fu raak haf fu ɗah, tondka ŋ ineem. \v 22 Ɓoyi nikee ñaam a ɓeeɗkuusa ne a kos Heɗi, a raakiɗ haf ce, a wuu Heɗi kotii ; wa nam mand ɗaa, ɓoyi raakee haf ce te Heɗi ɓeeɗukka ɗe, ɓoyeem a ñaamiŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*. \v 23 Ɗu romuuɗ po candoomiŋ ɗu eɗohuuɗ ; kon kinaat waak heɗ wiiriis. \v 24 Ɓaah ciŋ ngo, yaa nu nga ɗu ɗah risaat ŋ ini a nikohee wa Kooh ɓeeɗuk ɗe. \s Liiɓ ŋ ini kaɗ ŋ raak ɓitiɓ na raak ƴaar \p \v 25 Ini kaɗ ŋ cafaƴ ci, ŋ rahasɗi nakoh puloh ŋ Heɗi ; waaye maa hee woye ini ŋ liiɓ nga findi ɓoyi oolku sagu yirmi Heɗi yirim mbo. \v 26 Sagu miskiɗ ci woti-woti ŋ liiɓ ne ini ngisoh weɗ ne yaa nu nga ris ŋ ini a nikoh. \v 27 Fu nguɗiɗ \w cakiim\w* e ? Kina jeem pul nga. Fu raakɗi ɓitiɓ e ? Kina waak ɓitiɓ. \v 28 Waaye fu tok ɗah, wa bakaaɗ haa. Te kuɓki cafƴi toku ɗah, a bakaaɗɗi. Waaye inhaat ne ɓooɓi nik ŋ sey hey raake miskiɗ ŋ Adina, te miskiɗ ceem ceɗ ŋ waaɗɗi ne ca rahas ɗu. \p \v 29 Ɓaah ciŋ ngo, inii weɗ ŋ waaɗ woo : Ini tas ŋ jamanooni laayisɗi ; ini amboh woti, ɓi raak ɓitiɓ mandaat na ɓi raakɗi ɓitiɓ, \v 30 ɓi na fuɗe mandaat na ɓi fuɗɗi, sumiɗ ci mandaat na sumaaɗiici, ɓi na rome mandaat na ɓi raakɗi romoha. \v 31 Ŋ rohƴiɗ, ɓi na njirñiɗkohe in ciŋ Adina mandaat haa ne ɓa njirñiɗkohɗi ca, laam, adinaani, findi wa na tiindohe an, wa ɗii ŋ kot sooƴ. \v 32 Waaɗ-waaɗiŋ ngo, weɗ ne ɗu raakuu ali liiɓsiɗoh Adina. \p Kosiɗi raakɗi ɓitiɓ, na taambkohe in ciŋ Heɗi, na findi a joy tum po Heɗi neɓu nga ɗe. \v 33 Waaye yi tok ɓitiɓ na taambkohe in ciŋ Adina, na findi a joy tum po ɓitiice neɓu nga ɗe, \v 34 ŋ ineem a na inheeɗi ini a tuman na wi a faɗan. \p Wa mand ɗaa ŋ ɓitɓi raakɗi ƴaar, na kuɓki cafƴi tokuuɗi, ɓa na taambkohe in ciŋ Heɗi, faan ciŋ ɓa na liiɓ ciŋ ɓa wuu Kooh. Yi raak ƴaar na name taambkoh in ciŋ Adina, na findi a joy tum po ƴaar ce neɓu nga ɗe. \v 35 Ŋ woo in cii wuu jamiŋ ɗu, ŋ wooɗi ca ne ŋ waaɗ ɗu jatang. Ŋ waaɗ rek ne ɗu raak kipes moɗiɗ te ɗu ŋoɗ ŋ pangkiŋ Heɗi dong. \p \v 36 Waaye ŋ ini kaɗ ŋ kuɓki ƴaari nguɗ cakiim, kaɗ po a liiɓ ne a minɗi amb haf ce, te wa miniɗ ɓek kaci ŋ harmban ce na kuɓki cafƴi a nguɗ cakiim nga ɗe te a hot ne a joy ɗe joy tok ɗah, a tumaat ini a waaɗ : Ɓa kilookohaat, ŋ ndeem a bakaaɗɗi. \v 37 Waaye kuɓki ƴaari tokɗuk ndengiɗ ŋ keeñiŋ ɗe ne a tokanɗi ɓitiɓ, a min amb haf ce ɗah, te nikɗi haa ne a ɓo' ɓek ɗe nga, waaye a yi waaɗ ne a heyɗi ɗe toke, ŋ ineem a tum in baahiɗ. \v 38 Ŋ ndeem, yi tok tum in baahiɗ, te yi faɗ, a nam tum in baahiɗ, weɗ ngisoh. \p \v 39 Ɓitɓi raak ƴaar, feeh ƴaar ce yii pes ɗah, a ris ŋ niyiŋ ƴaar ce ; ƴaari kaan ɗah, a miniɗ kilookoh na ƴaari neɓ ɗe, waaye a nikaat ƴaari kos Heɗi. \v 40 Waaye ŋ liiɓ ne a ris findi a mand, raakaaɗi ƴaar, weɗ uupan baah nga ɗe ; te ŋ ineem ŋ namiɗ liiɓ ne ŋ rahsiɗ \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* ! \c 8 \s Hoosuuɗ wuu kooh nikaaɗi \p \v 1 Ɓoo hayaat kotii ŋ ini kaɗ ŋ hoosuuɗ ci na seeƴkohse wuu kooh nikaaɗi. Wa keeh ne yaa nu nga ɓoo ɗah raakiɗ ki'inah ŋ ineem. Ki'inah nak, wa na tahe tah ɓo' yaksiɗuk, e waaɗoh na ndengɗe kos. \v 2 Ɓoyi liiɓ ne a inhiɗ in, inhiŋ ɗe reeɗi ŋ inah paaɗ. \v 3 Waaye yi waaɗ Kooh, Kooh inhiɗ ɗe. \p \v 4 Kon ini kaɗ ŋ ñam sepet ci seeƴkohu wuu kooh nikaaɗi, wa keeh ne kooh ceem, ca tus ŋ Adina haa, te ɓoo inhiɗa ; a Kooh yino dong raak. \v 5 Ali nik ne raakiɗ in ci ɓi ɓo' na ɓeeɗke kooh sah, ŋ Asamaan wala ŋ kehƴi, te kat, raakiɗ laayiɗ ci na ɓeeɗkohse kooh, laayiɗ na name ɓeeɗkohu heɗ, \v 6 waaye ini kaɗ nga ɓoo, Kooh yino dong a yi raak, te a Baabi, yi fu inah ne in ci jen puloh nga ɗe te ɓoo nik ɗah, ɓoo nik wuu ce. Te a Heɗ yino dong nam raak : a Yeesu \w Kiristaa\w* yi fu inah ne in ci jen nikiɗ taamboh nga ɗe, ɓoo namiɗ nik taamboh nga ɗe. \p \v 7 Waaye e kosiɗ ci jen inah ineem haa. Raakiɗ ɓi nga kooh ci nikaaɗiici nik nik ŋ haf ciŋ ɓa po ɗiski wa nik, ɓa ñamee sepet seeƴkohuuɗ ɗah, ɓa na liiɓe ne ca wuu kooh ceem. Te sagu ini ɓa yooɓɗi inhisoh ini baah na wi baahɗi, septeem na soɓe'ɗee liiɓ ciŋ ɓa. \p \v 8 Moona e kañam na hee tahe ɓoo raak harmban moɗiɗ na Kooh haa. Ɓoo ñamɗi kañam cum ɗah, wa haawisɗi ɓoo ali in, te ɓoo ñam nga ca ɗah, wa ɓaatɗi ɓoo ali in. \v 9 Waaye wortukaat, raaki ɗu raak haf ɗu, wa kinaat tah po ɓi kosiŋ ɓa ndengɗi bakaaɗ. \v 10 Ɓoyi kosiŋ ɗe ndengɗi hot ɗa, fu yi ɓoyi inah, ɓoofiɗ, ñamee ŋ ɗisik ci na seeƴkohse wuu kooh nikaaɗi ɗah, ineem onanɗi ɗe doole ne a ñam sepet ceem e ? \v 11 Ŋ ndeem, ki'inhi fu raak hey yahrohe ɓoyi ndengaaɗiineem, te moona ɓaah fu yeem, Kiristaani kaaniɗ wuu ce. \v 12 Ɗu bakaaɗee mand ɗaa ŋ ɓaah ciŋ ɗu, ɗu yahee liiɓ ciŋ ɓa mitaaɗiici ɗah, ɗu na bakaaɗe ŋ Kiristaani haf ce. \v 13 Ineem weɗ tah po nik ne e kañam ki mi na ñame weɗ na hee bakaaɗɗukohe ɓaah ho ɗah, ŋ ñamissanɗi sepet muk ne ŋ bakaaɗɗukohuu ɓaah ho. \c 9 \s Pool faɗiɗ ini waas on ɗe ŋ pangkiŋ \tl ki'apootarkiŋ\tl* ɗe \p \v 1 Ɗu inhiɗ ne ñam raak haf fo. Ɗu inhiɗ ne ŋ \w \+tl Apootar\+tl*\w*, ŋ hotiɗ Yeesu, Heɗ ɓoo. Te ɗu inhiɗ ne pangki ŋ panguk ŋ Heɗi, weɗ rim ɗu. \v 2 Kon ali ɓinooɓi ambɗi so sah findi \tl Apootar\tl*, ŋ \tl Apootar\tl* nga ɗu ; e ɗu teeɓoh ne ŋ \tl Apootar\tl* ŋ niki ɗu nik ŋ Heɗi. \p \v 3 Mi nak, inii weɗ maa lofe ɓi na woyee in moɗaaɗi nga so. Mi na woyee ne : \v 4-6 Mi na Barnabaas, ɓoo mineen meeksoh kañam. Ɓoo mineen tok ɓitiɓ kosiɗ, ɓi hunan na ɓoo ŋ ɓaaɓ ci ɓoo na ɓaaɓe, findi \tl Apootar\tl* ci ɓinooɓi na tumohee wa, findi Piyeer na taambɗoh ciŋ Heɗi. Wala ɗu liiɓ ne e ɓoo dong mineeɗi nik pangkaaɗi na yaah ciŋ ɓoo ? \p \v 7 A yinde soldaar na pesɗe haf ce na ini a raakoot ? Ya ɓa na guure reseñ te a ñamuu ŋ rim ciŋ wa ? Ya ɓa na niiɗe gat te a anuu ŋ miis mi ? \v 8 In ci ŋ woo, kinaat liiɓ ne ŋ kooɗoh ca ŋ woyohaaɗ ciŋ ɓo' ci dong. \w Waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* na name woyoh ɗaa. \v 9 Woo kii fiisuuɗ nga, an : « Kina hondoh ñam inoh fi na dake ŋ mbong ci\f + \fr 9:9 \fr*\fq inoh fi na dake ŋ mbong ci ne a yon ca \fq*\ft : ŋ jamanoonaam, ɓa meeɗeen ɓay ɓi inoh, ɓa wilɗee ca ŋ ɗafuk mbong ci, ca dakee ca po ca yon ca.\ft*\f* ne a yon ca !\x + \xo 9:9 \xo*\xt Rohƴiɗi 25:4 \xt*\x* » Andi Kooh liiɓ ŋ inoh ci dong ŋ ndii ? \v 10 Woo ki namɗi nik wuu ɓoo e ? Ee, e ɓoo tah ineem fiisu, ne guurohi heeluk raak ŋ ini a na guure, te baacohi heeluk raak ŋ ini a na baace. \p \v 11 Ɓoo sok nga ɗu ini puloh ŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* ; kon wa in uupiɗ ne ɓoo nguɗ ŋ in ci ɗu raak ŋ Adina e ? \v 12 Nik ne e ɓi ɓo' wiiriis raak waas nga ɗu ɗah, ɓoo joyɗi ɓa uupiɗ waas nga ɗu e ? Waaye ɓoo meeksohɗi ini waas on ɓoo nga ɗu, ɓoo kay, ɓoo muñ muñ in ci jen, ne ɓoo hondohuu \w Yegɗohiŋ Muci\w* kaɗ, yegɗohiŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*. \p \v 13 Ɗu inhiɗ ne ɓooɓa na pangke na in ca hoolɗuuɗ ca, ca nik ŋ \w Kahan Kooh\w*, e Kahan Kooh na pesɗee ɓa, te ɓa na \w seeƴke\w* ŋ seeƴkohaana na raake ɓak ŋ in ca na eɗohse nga. \v 14 Wa nam mand ɗaa, Heɗi nakoh ne ɓi na yegɗohe Yegɗohiŋ Muci, pesohaat pangkeem. \p \v 15 Ini kaɗ nga so, ŋ kooɗɗi ali in ŋ in ci waas eɗ to, te ŋ fiisɗi inii ne ŋ eɗuu ca. A kaan sah ngisohiɗ to... Muk ! Ali ɓo' yahɗanɗi so ini maa tipkohe. \v 16 Ŋ minɗi tipuk ŋ yegɗohi mi na yegɗohe muci, wa ini ŋ sasu ; ŋ masɗiɗ haf fo ne ŋ yegɗohɗi Yegɗohiŋ Muci ɗah ! \v 17 Nikee ne a ñam tanoot ne ŋ tuma ɗah, ŋ heen heelke wirind nga ; waaye ŋ minɗaa nik tumaaɗi, wa ini ŋ sasu. \v 18 Waaye, ŋ hey wirndasse ! Wirndiŋ ngo weɗ ne ŋ woyee Yegɗohiŋ Muci te ŋ meeksohuu in nga. Ŋ ineem, ŋ rahsuu ini waas on ɓoyi na yegɗohe Yegɗohiŋ Muci. \s Pool tumiɗ haf ce ñaamiŋ ɓooɓi jen \p \v 19 Ñam raak haf fo, ali ɓo' raakɗi so waaye ŋ tumiɗ haf fo \w ñaamiŋ|lemma="ñaam"\w* ɓooɓi jen, ne ŋ uup min nook ɓo' laayiɗ, ŋ ɓay ɓa ŋ Kiristaani. \v 20 Ŋ nikka na Yawuut ci ɗah, mi na mande na Yawuut ne ŋ min ɓa nook ŋ Kiristaani ; mi, ŋ haf fo, waasiŋ Musaa yilifɗi so, waaye ŋ nikka na ɓi wa yilif ɗah, mi na taambɗee wa taambiɗ, ne ŋ min ɓa nook ŋ Kiristaani. \v 21 Ŋ nikka na ɓi wa yilifɗi ɗah, mi na mande na ɓoyi wa yilifɗi, ne ŋ min ɓa nook ŋ Kiristaani. Moona waasiŋ Kooh nikɗi so yilifaaɗi, laam a waasiŋ Kiristaani yilif fo. \p \v 22 Ŋ nikka na ɓooɓi kos ciŋ ɓa ndengɗi ɗah, mi na tume findiiɓa ne ŋ min ɓa nook ŋ Kiristaani. Ŋ nikiɗ in nu in wuu ɓooɓi jen. Mi yii tum ini ŋ min jen ne ŋ muciɗ ɓi ɓo' nga ɓa. \v 23 Te in nu mi na tume ɗah, mi na tumee wa sagu Yegɗohiŋ Muci, ne ŋ min raak ɓak ŋ in ci wa na onohe. \p \v 24 Kinaat alkoh ne ɓooɓi na nupe nup kocukoh ŋ \tl estaad\tl*, ɓeɗ jen na nupe waaye a yi na koce dong na ɓaye ini degu. Kon nupaat ne ɗu ɓay ini degu ! \v 25 Leberoh kooɗkiɗeesa leber ɗah, a na faɗe faɗ in laayiɗ. A na tume ineem ne a aafu raayaani genanɗi ; waaye ɓoo nak, ɓoo na faɗe in laayiɗ ne ɓoo aafu raayaani genan gen. \v 26 Weɗ tah mi, ŋ nupeesa ɗah, mi na nupeeɗi mbalay ; te ŋ lebereesa ɗah, maa laɓeeɗi ŋ puuɗsi. \v 27 Waaye maa dege faaniŋ ngo in miskiɗ po ŋ yilifa, ne ŋ yegɗuu ɓooɓi Yegɗohiŋ Muci po ƴut, ŋ han aañu. \c 10 \s Wortuk kooh ci nikaaɗiici \p \v 1 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ waaɗ ne ɗu faɗoh nof ini rahsee caac ciŋ ɓoo Israayel ca : Ɓa jen, ɓa nikee ŋ ooɓ eela,\x + \xo 10:1 \xo*\xt Pula 13:21\xt*\x* ɓa jen ɓa lahiɗ ŋ ɗooƴ cookma iiri'aaɗi.\x + \xo 10:1 \xo*\xt Pula 14:15-31\xt*\x* \v 2 Ɓa jen, ɓa ɓoktuuɗ ŋ \w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w*, ŋ ooɓ eela na ŋ ɗooƴ cookma. \v 3 Ɓa jen ɓa ɓaaheen ñam kañam yino, kañam ka Kooh onee ɓa, wa pulohee Asamaan.\x + \xo 10:3 \xo*\xt Pula 16:13-35\xt*\x* \v 4 Te ɓa jen ɓa nameen ɓaah an anaah yino, anaaha pulohee ŋ Kooh ; weɗ masmi Kooh pulɗohee ŋ atoh fa ɓendee ɓa,\x + \xo 10:4 \xo*\xt Pula 17:1-7; Kind ci 20:2-13\xt*\x* te atoh feem nikee \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*. \p \v 5 Moona ini uup laay nga ɓa neɓeeɗi Kooh, ɓa kaan ŋ kehƴa hulanga, ɓa faɗuusa nga.\x + \xo 10:5 \xo*\xt Kind ci 14:28-35\xt*\x* \v 6 In ceem misaal nga ɓoo ne ɓoo maɗuu in baahaaɗi findi caac ceem. \p \v 7 Kinaat ñaamuk kooh ci nikaaɗiici, findi ɓi ɓo' nga ɓa tumohee wa ; Fiis ci Hooliɗ ci woyiɗ ne : « Ɓi cuuɓi ɓooffa, ɓa ñameeɗa, ɓa aneeɗa ; ƴutta ɓa kurukka, ɓa mbuumbaayeeɗa.\x + \xo 10:7 \xo*\xt Pula 32:6\xt*\x* » \p \v 8 Ɓoo kinaat faankoh faankoh sangohuuɗ, findi ɓi nga ɓa tumohee wa, tahha po raakka junni-ndaŋkiyaah-kanak na junni-kaahay (23.000) ɓi kaan ŋ mbeh yino.\x + \xo 10:8 \xo*\xt Kind ci 25:1-9 \xt*\x* \p \v 9 Ɓoo kinaat markisuk Kiristaani, findi ɓi nga ɓa tumohee wa, tahha po ɓa kaaneeɗa sagu iiñ ca.\x + \xo 10:9 \xo*\xt Kind ci 21:4-9\xt*\x* \p \v 10 Kinaat lahtuk, findi ɓi ɓo' nga ɓa lahtukohe, tahha po malaakaani na yahrohe, ɗummba ɓa.\x + \xo 10:10 \xo*\xt Kind ci 17:6-15\xt*\x* \p \v 11 In ceem jen rahsiɗ ɓa ne ca nik misaal te ca fiisuuɗ ne ca yun ɓoo, ɓoo ɓi teemb na reehiŋ jamanooci. \v 12 Kon yi liiɓ ne a tufkiɗ, a wortukaat keen ! \v 13 Raakɗi fiiri ɗu jaɗɗu wi ɓo' moosɗi jaɗɗohu. Kooh cariɗ oolku, a teyɗukanɗi ne ɗu jaɗɗassee fiiri uup hatil ciŋ ɗu. Ɗu jaɗɗuusa fiir ɗah, a Kooh na teeɓee ɗu buntaani ɗu min puloh nga ne ɗu raak hatili ɗu muñohana. \p \v 14 Ineem weɗ tah, ɗu ɓi ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, nupaat ñaamuk kooh ci nikaaɗiici. \v 15 Mi na woye na ɓo' ñaañiɗ ; ɗu ŋ haf ɗu liiɓaat baahiɗ ŋ ini mi na hee woye, andi wa keeh, wala wa keeh haa. \v 16 Kaasiŋ barkeeni ɓoo na corkiɗohe Kooh na ɓekɗohee ɓoo na ñif miŋ Kiristaani aamu. Mbuurndi ɓoo na poɓtohe, wa na ɓekɗohee ɓoo na faaniŋ Kiristaani. \v 17 Wa mbuuru yino dong. Ini ɓoo na laaye jen, ɓoo nam nik faan yino, laam ɓoo jen na paysohe mbuurndi yinoori.\x + \xo 10:17 \xo*\xt Macce 26:26-28; Maarko 14:22-24; Luk 22:19-20\xt*\x* \v 18 Namaat marak ɓi nik Israayel Israayel ngaŋ rimuk, ɓi na ñame ɓak ŋ ɗoopaat ci \w seeƴkohu\w*, wa na ɓekɗohee ɓa na seeƴkohaani. \p \v 19 Ŋ waaɗ woo ye ŋ ndeem ? Wa keeh ne sepet ci seeƴkohu wuu kooh nikaaɗi, ca in haa, te kooh ceem nam nik in haa. \v 20 Waaye ini ŋ waaɗ woo, weɗ ne, seeƴuk ceem, ca wuu \w jiiniici|lemma="jiini"\w* na puuɗis ci na in ci mand ɗaa, waaye ca wuu Kooh haa. Te ŋ waaɗɗi ne ɗu ɓekɗukoh na in ceem. \v 21 Ɗu minɗi anee ŋ kaasiŋ Heɗi, ɗu anee ŋ kaasiŋ jiiniici. Ɗu minɗi ñamee ŋ kankiŋ Heɗi, ɗu ñamee ŋ kankiŋ jiiniici. \v 22 Wala ɓoo waaɗ ne Heɗi fiir ? Ɓoo uupiɗ ɗe uupiɗ hatil e ? \s In naa nu fu tumee ɗah, yakɗa Kooh nga \p \v 23 Raakiɗ ɓi na woye ne e ɓoo raak haf ɓoo, ɓoo miniɗ tum in nu ɓoo waaɗ tum ɗah. Ɓo' miniɗa woo, waaye e in ci jen raakiɗ ɓo' etoh haa. Te ali nik ne ɓo' miniɗ tum ini a waaɗ sah, wa nikɗi haa ne in nu nik weɗ na kaɗɗe ɓooɓi fiki. \v 24 Ali ɓo' kinaat waak ini baah nga ɗe dong, waaye a waakaat ini baah ŋ morom ce ! \p \v 25 Ɗu miniɗ ñam sepet ci na toonse jen, wa etohɗi meeksoh, hel ciŋ ɗu dalaat nga. \v 26 Laam Fiis ci woo ne : « Heɗi a yi raak kehƴi na in ci nik nga jen.\x + \xo 10:26 \xo*\xt Sabuur 24:1\xt*\x* » \p \v 27 Kosaaɗi ɓeeɗuk ɗu kañam te ɗu waaɗ kaɗ ɗah, ñamaat in nu a eɗ ɗu ɗah, wa etohɗi meeksoh, hel ciŋ ɗu dalaat nga. \v 28 Waaye ɓo' woo ɗu ne : « Inii wa kañam seeƴkohuuɗ wuu kooh ci » ɗah, kinaat ñam, sagu ɓoyi woo ineem, jaar hel dal. \v 29 Waaye ŋ woo hel daliɗ ɗah, ɗu tahɗi so woo, a ɓoyeem tah ho woye. Wa carɗi ne ŋ teeɓoh ne ñam raak haf fo, nik ne ɓo' na hee wa hotohe in wiiriis ɗah. \p \v 30 Kon ŋ ñamee, ŋ corkiɗee Kooh nga ɗah, wa ye tah ŋ joyya woyu in moɗaaɗi ŋ kañam keem ? Kañam ki fu inah ne ŋ corkiɗiɗ Kooh nga. \v 31 Mbaa ɗu ñame, wala ɗu ane, wala in nu ɗu min haɓiɗ ɗah, tumaata ne ɗu yakiɗ Kooh. \v 32 Kinaat tum ali ini min hondoh ɓooɓi pes na Kooh, ɓa nik Yawuut, ɓa nikɗi Yawuut, wala ɓi ŋ Janguuniŋ Kooh. \v 33 Tumaat findiiso, mi na ndengɗuke ne ŋ tum ini neɓ yaa nu nga ŋ in nu nik. Ŋ waakɗi ini baah nga so, waaye ini baah ŋ ɓi laayiɗ ne ɓa mucɗu. \c 11 \p \v 1 Altiɗkohaat to ŋ tumohaaɗ ciŋ ngo, findi mi na altiɗkohe \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*. \s Mbahne na meet \p \v 2 Mi yii corkiɗ ɗu ŋ naandsuki ɗu na naandsukee so ŋ in ci jen na risi ɗu ris amb poyi, in ci ŋ rahas te ŋ jangiɗta ɗu ca. \v 3 Waaye ŋ waaɗiɗ ne ɗu inah inii : Kiristaani a yi yilif ƴaar nu nik, ƴaar a yi yilif ɓitiice, Kooh a yi yilif Kiristaani. \p \v 4 Ƴaar nu kiimee Kooh wala Kooh woyee taamboh nga ɗe te a ɓekuk mbahne ɗah, a na kaci'ɗe yi yilif ɗe. \v 5 Waaye ɓitiɓ kiimee Kooh wala Kooh woyee taamboh nga ɗe te a meetɗi hafiŋ ɗe ɗah, a na kaci'ɗe yi yilif ɗe ; a na mande na ɓitɓi nenuk. \v 6 Ɓitiɓ meetɗi hafiŋ ɗe ɗah, a nenkaat ! Waaye nik ne hufuk wala nenuk kaci ŋ ɓitiɓ ɗah, a meetkaat ! \p \v 7 Ƴaar a yi ñaamaariŋ Kooh,\x + \xo 11:7 \xo*\xt Camba 1:26\xt*\x* a yi nikiɗ yaki Kooh yak, weɗ tah a joyɗi ɓekuk mbahne. Ɓitiɓ nak, a yi nikiɗ yaki ƴaar yak. \v 8 Ƴaar kooɗohuuɗi ŋ ɓitiɓ, waaye a ɓitiɓ kooɗohu ŋ ƴaar\x + \xo 11:8 \xo*\xt Camba 2:21-22\xt*\x* ; \v 9 te ƴaar feruuɗi sagu ɓitiɓ, a ɓitiɓ feru sagu ƴaar.\x + \xo 11:9 \xo*\xt Camba 2:18\xt*\x* \v 10 Ineem weɗ tah po ɓitiɓ joyiɗ yilif hafiŋ ɗe, sagu malaakaaci. \p \v 11 Waaye ŋ kipes kiŋ ɓoo na Heɗi, ɓitiɓ minɗi kaɗ faɗ ƴaar finho, ƴaar namɗi min kaɗ faɗ ɓitiɓ finho. \v 12 Findi ɓitiɓ ferohu ŋ ƴaar, ƴaar na rimkohe ɗaa ŋ ɓitiɓ ; in ci jen puloh ŋ Kooh. \p \v 13 Markaat ŋ haf ɗu ; andi wa moɗiɗ ne ɓitiɓ kiimee Kooh haf ɓarang ? \v 14 Ɗu marak findi in ci na kaɗohe ɗah, ɗu hey hote ne raak find hutiɗ, wa kaci ŋ ƴaar. \v 15 Ini kaɗ ŋ ɓitiɓ, wa ndamiŋ ɗe ; a eɗu find hutiɗ ne ca ul hafiŋ ɗe. \p \v 16 Waaye ɓo' waakee ini neɓ ɗe ngaŋ taastiɗoh ɗah, a inhaat ne ini ŋ woo, weɗ ɓoo na tume, te weɗ Janguuniŋ Kooh na name tum. \s Kañam kiŋ Heɗi \p \v 17 Ini kaɗ ŋ ini maa hee ɗu woye wii, ŋ corkiɗanɗi ɗu nga. Weɗ ne coh ci ɗu na cohe, ca kaɗiɗɗi ɗu fiki, ca na doknee ɗu finho. \v 18 Ini koc weɗ ne ŋ kerhiɗ ne ŋ coh ciŋ ɗu, muuƴoh na raake raak ŋ harmban ɗu, te ŋ samiɗa kos. \v 19 Te muuƴoh minɗi ñak ŋ harmban ɗu ne ɓi ndeng keeh-keeh min inhisu. \p \v 20 Kañam ki ɗu na ñame ŋ coh ciŋ ɗu, wa wiŋ Heɗi haa. \v 21 Ɗu ɓooffa ne ɗu ñam ɗah, yaa nu nga artukee, ñamee kañam ki a haytoh, hay ɗah ɓum aɗuk, ɓinooɓi laar. \v 22 Ɗu raakɗi raakɗi kahan ne ɗu ñamohee nga, ɗu anohee nga e ? Wa ye tah ɗu heeffa Janguuniŋ Kooh, ɗu kaci'ɗee ɓi raakɗi ? Ŋ joy ɗu ye woo ? Ŋ corkiɗan ɗu corkiɗ e ? Muk, ŋ corkiɗanɗi ɗu ŋ ineem ! \p \v 23 Laam, ini ŋ jangɗu puloh ŋ Heɗi, te ŋ eɗta ɗu wa, weɗi wii : Yeesu Heɗi, ngaŋ weka a eɗndohohu, a ɓay mbuuru, \v 24 a corkiɗta Kooh, a poɓtohhaa, a woosa ne : « Wii wa faaniŋ ngo, wi eɗohu wuu ɗu ; hey ɗah tumaat inii, ɗu naandsukohee so wa. » \v 25 Wa ɓa ƴut ñam, a tumissa ɗaa na kaas, a ɓaya ɓay, a woosa ne : « Kaasii, weɗ ñif miŋ ngo, te weɗ Kooh na hee tufkiɗohe \w Ambtiɗohiŋ ɗe Asi|lemma="Ambtiɗohi Koc na wi Asi"\w* na ɗu ; tee ɗah, tumaat inii, ɗu naandsukohee so wa waas nu ɗu anohee wa ɗah. »\x + \xo 11:25 \xo*\xt Macce 26:27-28; Maarko 14:22-24; Luk 22:19-20\xt*\x* \v 26 Waas nu ɗu ñamee mbuurndi, ɗu anee ŋ kaasi ɗah, ɗu na yegɗohe kakaan kiŋ Heɗi, po mbaɗna a hayissan. \p \v 27 Weɗ tah po yaa nu ñam mbuurndi, wala a an ŋ kaasiŋ Heɗi te a eɗɗi ɗe cir ɗah, a tooñ faani na ñif miŋ Heɗi. \v 28 Yaa nu nga liiɓsiɗohaat ŋ haf ce baahiɗ, a han ñam mbuurndi, a an ŋ kaasi. \v 29 Yi ñaman wala a an te a liiɓɗi ŋ faaniŋ Heɗi ɗah, a na nooke atteeniŋ Kooh ŋ haf ce. \v 30 Ineem weɗ tah, kosaayiɗ ci na raakaaɗi hatil ci laayya ŋ ɗooƴ ɗu, te laayiɗ kaaniɗ. \v 31 Nikeen ne ɓoo liiɓsiɗohiɗ ŋ ɗooƴ ɓoo keeh-keeh ɗah, ɓoo heeɗi atte'se. \v 32 Waaye Heɗi atte'ee ɓoo ɗah, a na kuƴse ɓoo ne ɓoo ɓaahuu ŋ atteeniŋ ɓi Adina. \p \v 33 Ŋ ineem, ɓaah ciŋ ngo, ɗu coh ne ɗu ñam ɗah, sektiɗohaat. \v 34 Ɓo' aɗuk ɗah, a ñamaat ŋ kahan ce paaɗ ; ŋ ineem coh ciŋ ɗu tahuu po ɗu nooke atteeniŋ Kooh nga ɗu. Ini kaɗ ŋ in ci cinooci, ŋ hay ɗah, ŋ deg ca ŋ waas. \c 12 \s Onoh ciŋ Fuuɗsi Hoolohngaani \p \v 1 Ɓaah ciŋ ngo, ŋ ini kaɗ ŋ onoh ciŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, ŋ waaɗɗi ne ɗu nik inhaaɗi nga. \v 2 Ɗu inhiɗ ne, wa ɗu nikee ɓo' kosaaɗi, ɗu nooksee findi fuuliɗ ne ɗu ñaamuk kooh ci nikaaɗiici, ci minɗi woo. \v 3 Weɗ tah, ŋ waaɗiɗ ne ɗu inah inii : \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* woyɗukohanɗi ali ɓo' ne : « Yeesu alku'aat ! » te ali ɓo' minɗi woo ne : « Yeesu a yi Heɗi ! » te Fuuɗsi Hoolohngaani woyɗukohɗi ɗe wa. \p \v 4 In ci Fuuɗsi Hoolohngaani na onohe ɗalohiɗ, waaye a Fuuɗsi yino-kongi na onohee ca. \v 5 Panguk ci ɗalohiɗ, waaye ɓooɓi na pangkiɗe Heɗ yino. \v 6 Tumohaaɗ ci ɗalohiɗ, waaye a Koohi yino-kongi na pangke in ceem jen ŋ ɗooƴ yaa nu nik. \p \v 7 Yaa nu nga ɗah, Fuuɗsi Hoolohngaani oniɗ ɗe onohi njirñan ɓooɓi jen. \v 8 Yum Fuuɗsi oniɗ ɗe liiɓohaaɗ moɗiɗ ne a woo woo moɗiɗ, yinoori Fuuɗsi onnda ɗe inhaah ne a woya ɓooɓi. \v 9 Fuuɗsi yino-kongeem onnda yum ooluk Kooh, onnda yinoori ne a wirɗee kosaayiɗ ci. \v 10 A onnda ɓo' wiiriis ne a min tum in feyohiɗ, ɓo' wiiriis ne a woyee taamboh ŋ ɓoyeem. Ɓo' wiiriis onuusa min inhisoh ini puloh ŋ Fuuɗsiŋ Kooh na wi pulohɗi nga ɗe. Ɓo' wiiriis onuusa min jomb ŋ ɓi peɗeem ci ɓa inahɗi, ɓo' wiiriis onuusa ne a min tokis peɗeem ceem. \p \v 11 Waaye in ceem jen, ca pangkiŋ Fuuɗsi Hoolohngaani yino-kongeem ngaŋ yaa nu nik ; yaa nu nga a payis ɗe onoh ɗalohiɗ na wiŋ morom ce findi Fuuɗsi waaɗoha. \s Faan yino haɓɗohu cir laayiɗ \p \v 12 Marka, faan wa yino waaye ca cir laayiɗ nik nga ; te cir ciŋ faani, laayi ca laay jen, ca faan yino ; wa mand ɗaa ŋ \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w*. \v 13 Ɓoo jen, Yawuut na nikaaɗi Yawuut, \w ñaam\w* na nikaaɗi ñaam, ɓoo jen ɓoktu ŋ Fuuɗsi yinoori ne ɓoo nik faan yino. Ɓoo jen, ɓoo nam anɗu ŋ culiŋ Fuuɗsi yinooreem. \p \v 14 Faan cir yino haa, wa cir laayiɗ. \v 15 Kot woo ne : « Ŋ yaah haa, kon ŋ ɓaahɗi ŋ faan » ɗah, ineem miniɗ tah po wa ɓaahuu ŋ faani e ? \v 16 Nof woyeen ne : « Ŋ has haa, kon ŋ ɓaahɗi ŋ faan », ineem miniɗ tah po wa ɓaahuu ŋ faani e ? \v 17 Faan jen nikee has ɗah, kerah heeɗi raake. Faan jen nikee nof ɗah, ɓo' heeɗi mine yeg eeñ. \v 18 Waaye a Kooh deg cir nu nik ŋ faan findi a waaɗoha. \p \v 19 Nikee ne faani nikee cir yino dong ɗah, wa heen nike faan e ? \v 20 Cir ci laayiɗ, waaye ca faan yino kong. \v 21 Kon has minɗi woo yaah ne : « Ŋ etohɗi ɗa, » te haf minɗi woo kot ci ne : « Ŋ etohɗi ɗu. » \p \v 22 Te ŋ ɓaat nga sah, cir ci ɓoo amb ne caɗ uup raakaaɗi hatil ngaŋ faan, faan etohiɗ ca. \v 23 Ci ɓoo amb ne ca heefu heefu ŋ faan, ceɗ ɓoo uup eɗ cir ; ci supuk woyu, ceɗ ɓoo na uupe taambkoh. \v 24 Ci supukɗi woyu etohɗi ineem. Kooh haɓɗoh faan an : cir ci uup heefu, ceɗ uup eɗu cir. \v 25 A tumiɗ ineem ne saɓsukoh raakuu ŋ harmban ca, waaye ca jen, waa nu nga ambohee morom wa. \v 26 Yino nga ca miskassee ɗah, ci tas jen ɓaah miskiɗi naa. Yino nga ca yakɗu ɗah, ci tas jen ɓaah sum ki naa. \p \v 27 E ɗu faaniŋ Kiristaani, yaa nu nga ɗu ɗah, a cir ngaŋ faani. \v 28 Kooh tufkiɗohoh ɓi Janguuni ɗaa : A adgiɗ \w \+tl Apootar\+tl*\w* ci, a degga nga ɓi a na woye taamboh nga ɓa, a degga jangɗohoh ci nga. Ɓi na tume in feyohiɗ deguusa nga, a degga nga ɓi a on ne ɓa min wirɗoh, a degga nga ɓi na ɓaatɗohe ɓooɓi, a degga nga ɓi na adgohe, a degga nga ɓi na jombe ŋ peɗeem ci ɓa inahɗi. \v 29 Ɓooɓi jen \tl Apootar\tl* haa. Kooh na woye taamboh ŋ ɓooɓi jen haa. Ɓooɓi jen jangɗohoh haa. E ɓooɓi jen na tume in feyohiɗ haa. \v 30 E ɓooɓi jen onu ne ɓa min wirɗoh haa. E ɓooɓi jen onu ne ɓa min jomb ŋ peɗeem ci ɓa inahɗi haa. Te e ɓooɓi jen onu ne ɓa min tokis peɗeem ceem haa. \p \v 31 Kon sawraat ngaŋ raak onoh ci uup baah. Waaye ɗiski wa nik ŋ hey ɗu teeɓe waasi ngisoh fuuf in ceem jen. \c 13 \s E waaɗ-waaɗ uup in ci jen \b \q \v 1 Ali ŋ jombee peɗeem ciŋ ɓo' ci, \q na ciŋ malaakaaci, \q te ŋ waaɗɗi morom mbo ɗah, \q ŋ mand na joolooliini na laɓse dong \q wala \tl bargi\tl* na tipse. \b \q \v 2 Ali Kooh woyee taamboh nga so, \q ali ŋ inah in ci ɗasɗukiɗ ci \q na inhaah ci jen, \q ali kosiŋ ngo kaɗ po ŋ yongsee tango sah \q te ŋ waaɗɗi morom mbo, \q ŋ tus haa. \b \q \v 3 Ali ŋ paysoh raak-raakiŋ ngo jen, \q ŋ eɗoha kañam wuu ñakiɗ ci, \q ŋ nam eɗoh faaniŋ ngo ne wa dohu\f + \fr 13:3 \fr*\ft Raakiɗ fiis ŋ fiis ci ɗeɓgaan, ci woo ne : "ŋ nam eɗoh faaniŋ ngo ne ŋ tipuk".\ft*\f*, \q te ŋ waaɗɗi morom mbo ɗah, \q wa raakiɗɗi so ali njiriñ. \b \q \v 4 Ɓoyi na tume sagu waaɗ-waaɗ, \q a na muñe muñ, \q a na raake keeñ moɗiɗ, \q a na siisoheeɗi, \q a na tipkeeɗi, \q a na yaksiɗkeeɗi. \q \v 5 A na tumeeɗi in supkiɗohiɗ, \q a na waakeeɗi ini njirñan haf ce, \q a na yooɓeeɗi ayruk, \q a na ɗaakeeɗi aay-keeñ. \q \v 6 A na sumeeɗi ŋ ini lahɗi waas, \q waaye a na sume ŋ ini nik keeh. \b \q \v 7 Ɓoyi na tume sagu waaɗ-waaɗ, \q a na degge in nu nik, \q a raak ooluk ŋ in nu nik, \q a gen yaakaar in nu nik, \q a teyɗuk gaduk in nu nik. \b \q \v 8 Waaɗ-waaɗ na sooƴeeɗi muk. \q Mbeh hey haye \q Kooh woyissanɗi taamboh ŋ ɓo', \q jomb peɗmi fu inahɗi reehɗu, \q ki'inah reehɗu. \b \q \v 9 Laam ki'inhiŋ ɓoo tasiɗ \q te findi ɓoo na woyohe woo ci puloh ŋ Kooh, tasiɗ ; \q \v 10 waaye ini mitiɗi hay ɗah, \q ini tas mit reehɗu. \b \q \v 11 Wa ŋ nikoh komaaki, \q ŋ woyee findi komaaki, \q ŋ hotee findi komaaki, \q ŋ liiɓee findi komaaki ; \q wi ŋ nik yakak, \q ŋ faɗta in komaaki. \b \q \v 12 Woti-woti \q ɓoo hotɗi jahran, \q ɓoo na hote \q findi ɓoyi na marke ŋ seetu, \q waaye kim, \q ɓoo hotan jahran. \b \q Woti-woti \q ki'inhiŋ ngo tasiɗ, \q waaye kim, \q ŋ hey inhe inah mitiɗ, \q findi Kooh inhoh ho. \b \q \v 13 Kon, \q in ci kaahay cii genan gen : \q Kos, yaakaar, na waaɗ-waaɗ, \q waaye wi uup yak nga ca, e waaɗ-waaɗ. \b \c 14 \s Jomb ŋ peɗeem na woyiɗ Kooh \p \v 1 Kon, hiiraat keeñ ciŋ ɗu ŋ waaɗ morom ɗu, te ŋ ini kaɗ ŋ onoh ciŋ \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, sawraat ca raak, uupaat nga waak ne Kooh woyee taamboh nga ɗu. \v 2 Yi na jombe ŋ peɗmi Fuuɗsi on ɗe, a wooɗi na ɓooɓi, waaye a na woye na Kooh, ali ɓo' inahɗi in ci a na woye. A na woye in ci ɗasɗukiɗ ci Fuuɗsi Hoolohngaani eɗ ɗe ne a woo ca. \v 3 Waaye yi na woye ini Kooh woos ɗe, a na woye na ɓooɓi ne a ɓaatɗoh ɓa ɓa kaɗ fiki, a ñaahee ɓa, a dalɗee hel ci. \p \v 4 Yi na jombe ŋ peɗeem, a na ɓaatɗohe haf ce ne a kaɗ fiki ; yi na woye ini Kooh woos ɗe, a na ɓaatɗohe ɓooɓiŋ Janguuni jen. \v 5 Ŋ waaɗeen ne ɗu jen ɗu jombee ŋ peɗeem, waaye ini ŋ uup waaɗ weɗ ne Kooh woyee taamboh nga ɗu. Kooh woyee taamboh nga ɗu ɗah, weɗ uup raak njiriñ jomb ŋ peɗeem, hanaa ɓoyi na jombe ŋ peɗeem toksee in ci a na woye ne ɓi Janguuni min kaɗ fiki. \p \v 6 Ɗiski wa nik ndii, ɓaah ciŋ ngo, ŋ hayeen nga ɗu ŋ jombee ŋ peɗeem ɗah, ŋ hee ɗu raakɗe winde njiriñ ? Ali njiriñ ne ŋ komɗi ɗu keeh ki Kooh teeɓoh, wala woo ci onan ɗu ki'inah wala woo ci a na woye taamboh nga so wala woo ci jangɗan ɗu ɗah. \p \v 7 Ɓayaat misaal ŋ in ci na tipse findi mbiiɓ wala koora : Waa nu tipuuɗi ñiiniɗ nga ɗah, ɓo' inhisohanɗi ini mbiiɓi na mbiiɓe wala ini riitiini na riiti'e. \v 8 Te kuluɓ namɗi kuluɓ kulɓi min inhisu ɗah, e ɓi nde kooɗkan ne kaɗ hiñoha ? \v 9 Wa mand ɗaa nga ɗu, ɗu jombee na peɗeem ciŋ ɗu, te ini ɗu na woye minɗi inhu ɗah, ɓooɓi inhohan ini ɗu na woye na ? Ɗu woyan ŋ puuɗsi ! \p \v 10 Ini peɗeem ci na laaye ŋ Adina jen, waa nu nga ɗah raakiɗ ini wa na woye. \v 11 Ŋ inahɗi peɗmiŋ ɓoyi na woye na so ɗah, mi na nike hanhe nga ɗe, te a na name nik hanhe nga so. \v 12 Ɗu nak, nik ne ɗu sawriɗ ngaŋ raak onoh ciŋ Fuuɗsi Hoolohngaani ɗah, waakaat ne ɗu ɓaah ŋ ɓi uupan kaɗiɗ Janguuni fiki. \v 13 Ineem weɗ tah, ɓo' nu na jombe ŋ peɗeem ɗah, a joy joy kiim Kooh, Kooh on ɗe a min tokis ini a na woye. \p \v 14 Ŋ kiimee Kooh ŋ peɗeem ɗah, a ini Kooh tum nga so dong na kiime, waaye liiɓiŋ ngo na ɓaaheeɗi nga. \v 15 Moo ŋ tuman na ? Ŋ kiiman na ini Kooh tum nga so, ŋ nam kiim na liiɓiŋ ngo ; ŋ hey ƴeeke Kooh na ini a tum nga so, ŋ nam ɗe ƴeek na liiɓiŋ ngo. \v 16 Nik ne fu na corkiɗohe Kooh taamboh ŋ ini a tum nga ɗa dong, te liiɓiŋ ɗa ɓaahɗi nga ɗah, hanheeri nik na ɗu woyohan "Amiin" na, ŋ ini fu woo ŋ kiimiŋ ɗa fu na corkiɗohe Kooh ? A inahɗi ini fu na woye ! \v 17 Wa keeh ne fu na corkiɗe Kooh na ɓi woo moɗiɗ, waaye wa kaɗiɗɗi fiki ɓoyi na sikɗukee ɗa. \p \v 18 Mi yii corkiɗ Kooh ŋ ini mi na uupee ɗu jen jomb ŋ peɗeem. \v 19 Waaye, ŋ Jangu, ŋ woo woo yatuus inhuuɗ, ca jangiɗ ɓinooɓi, weɗ ngisohiɗ to ŋ jomb ɓi junni junni woo ŋ peɗeem. \p \v 20 Ɓaah ciŋ ngo kosiɗ ci, kinaat nik komaaki ŋ findi ɗu na liiɓohe ; ŋ ini kaɗ ŋ baahaaɗi, tumaat findi komaaki, waaye ɗu liiɓee ɗah, liiɓaat findi yakak. \v 21 Wa fiisuuɗ ne Heɗi woo ne : \q « Ŋ woyohan na cuuɓiŋ ngo \q ŋ peɗmi ɓa inahɗi \q ŋ taambɗohana nguɓ hanhe ! \q Tahanɗi sah, \q po ɓa sikɗuk ko !\x + \xo 14:21 \xo*\xt Esayi 28:11-12\xt*\x* » \m \v 22 Kon, ɓo' jombee ŋ peɗeem ɗah, wa na teeɓe kosaaɗiici ne ɓa ɓaahɗi ŋ Janguuni, wa teeɓɗi kosiɗ ci ne ɓa ɓaah nga. Kooh woyee taamboh ŋ ɓo' ɗah, wa na teeɓe kosiɗ ci ne ɓa ɓaah nga, waaye, wa teeɓɗi kosaaɗiici ne ɓa ɓaahɗi nga. \v 23 Ɓi Janguuni jen coheen, ɓa jen ɓa jombee ŋ peɗeem, hend wa raak ɓi hanhe wala ɓi kosaaɗi aasee ɗah, ɓa woyanɗi ne ɗu dof dof e ? \p \v 24 Waaye Kooh woyee taamboh ŋ ɓooɓi jen, hend wa raak kosaaɗi wala hanhe aasee ɗah, ini a na kerhe jen hey ɗe teeɓe ne a bakaaɗoh, te wa attee ɗe. \v 25 In ci ɗasɗuk ŋ ɗooƴ keeñiŋ ɗe jaar ca ñiin, a ƴek, a yip puki ŋ kehƴi. A ñaamuk Kooh te a teyɗuk ne wa keeh ne Kooh yii ŋ harmban ɗu ! \s Findi ɓooɓi joy tumoh ne ɓa coh ŋ Janguuni ɗah \p \v 26 Kon, ɓaah ciŋ ngo, ɓoo joy na tum ? Ɗu coh ɗah, yaa nu nga raakiɗ ini a min tum. Yii na ƴeeke wuu Kooh, yii na jangɗohe, yii na yegɗohe ini Kooh inhiɗ ɗe, yum na jombe ŋ peɗeem, yum na toksee wa. In ceem jen joyiɗ tumu ne ca kaɗiɗ ɓi Janguuni fiki. \p \v 27 Ɓo' waaɗ jomb ŋ peɗeem ɗah, ɓa kinaat uup kanak, laay po laay kaahay, waaye ɓa woyaat yino yino te ɓo' toksiɗee ɓa. \v 28 Nik ne toksoh raakɗi ɗah, ɓa kinaat woo ŋ fiki ɓooɓi, ɓa woyaat na Kooh ŋ ɗooƴ ɓa. \p \v 29 Ini kaɗ ŋ ɓi na woye woo ci puloh ŋ Kooh, ɓa kinaat uup kanak po kaahay, te ɓi tas markissee andi wa ɗaa wala wa ɗaa haa. \v 30 Waaye Kooh teeɓ ɓo' wiiriis ŋ ɓooɓi nik ŋ ndeem, ini a min yegɗoh ɗah, yi na woye ɗekaat. \v 31 Ee, ɗu jen, ɗu miniɗ woo woo ci puloh ŋ Kooh, waaye woyaat yino yino. Ŋ ineem ɓooɓi jen hey jange in nga te ɓa hey ndengɗuke nga. \v 32 Ɓi na woye woo ci puloh ŋ Kooh, ɓa yilfaat ini Kooh on ɓa. \v 33 Laam Kooh, a Kooh palañ palañ haa, a Kooh jam. \p Ɗu joy tum findi wa na tumohse ŋ Janguuciŋ ɓooɓiŋ Kooh jen, \v 34 ɓooɓi coh ɗah, ɓitiɓ ci ɗekaat. Ɓa joyɗi woo\f + \fr 14:34 \fr*\ft Raakiɗ ɓi liiɓ ne Pool na woye jombsuk ndii wala ɓoyi na meeksohe in ŋ jamanooni ɓo' wiiriis na jangɗohohe wala na woyohe ini Kooh woos ɗe (marka aaya 27-28, 30). Raakiɗ ɓi nam liiɓ ne Pool nakoh ne ɓitiɓ ci kinaat ɓaah ŋ ɓi na markise andi ini ɓoyi na woye, wa keeh wala wa keeh haa (marka aaya 29).\ft*\f*, ɓa joy taamb ŋ ini ɓa woyu, findi \w waasiŋ|lemma="waasiŋ Musaa"\w* \w Musaa\w* woyoha. \v 35 Ɓa waaɗ teeɓu in ɗah, ɓa meeksaat ƴaar ciŋ ɓa ŋ kahna. Wa moɗɗi ngaŋ ɓitiɓ, a laayee jomb ŋ coh. \p \v 36 Ɗu liiɓ ne woo kiŋ Kooh puloh nga ɗu e ? Wala ɗu liiɓ ne e ɗu dong rahasa ? \p \v 37 Ɓo' nu amb ne Kooh na woye taamboh nga ɗe wala a yi na Fuuɗsi Hoolohngaani ɗah, a joyiɗ teyɗuk ne ini mi na woyee ɗu, wa nakohiŋ Heɗi. \v 38 Te ɓo' nu teyɗukɗi ineem ɗah, a namanɗi teyɗuku. \p \v 39 Kon, ɓaah ciŋ ngo, waaɗaat ne Kooh woyee taamboh nga ɗu, sawraat nga, te kinaat hondoh ɓo' jomb ŋ peɗeem. \v 40 Waaye in nu ɗu na haɓɗe ɗah, wa deggaat ŋ waas, wa raakuu palañsukoh. \c 15 \s Kiristaani hultiɗ \p \v 1 Ɓaah ciŋ ngo, mi yii naandis ɗu \w Yegɗohiŋ Muci\w* ŋ woyee ɗu, yegɗohi ɗu rahas te po woti ɗu ris amb nga ndengiɗ. \v 2 E yegɗoheem na mucɗee ɗu ne ɗu amba baahiɗ findi ŋ yegɗoh ɗu wa ɗah ; ɗu tumohɗi wa findi ŋ woyoha ɗah, kosiŋ ɗu ɓarang ɓarang. \p \v 3 Ini ŋ koc ɗu eɗ, weɗ jangɗohi ŋ rahas mi ŋ haf fo, weɗ ne : \w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\w* kaaniɗ wuu bakaaɗ ciŋ ɓoo, findi Fiis ci Hooliɗ ci woyoha. \v 4 A ɓekuusa ŋ ruy-ruy te ŋ mbeha kaahayɗoh a hultiɗuusa findi Fiis ci Hooliɗ ci woyoha. \v 5 A teeɓkiɗ ɓi ɓo' laayiɗ jahran, a teeɓuk Piyeer,\x + \xo 15:5 \xo*\xt Luk 24:34\xt*\x* ƴutta a teeɓukka \w \+tl Apootar\+tl*\w* ci ndaŋkiyaah na kanak ci\x + \xo 15:5 \xo*\xt Luk 24:36 \xt*\x* (12). \v 6 Ƴutta, a teeɓukka waas yino ini uup ɓo' teemet-yatuus (500) ŋ ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci. Raakiɗ ɓi kaan, waaye laayiɗ nga ɓa ɓii pes. \v 7 Ƴutta, a teeɓukka Saak, ƴutta a teeɓukka \tl Apootar\tl* ci jen.\x + \xo 15:7 \xo*\xt Tum ci 1:4-9\xt*\x* \p \v 8 Wi a teeɓuk ɓa jen, a nammba so teeɓuk\x + \xo 15:8 \xo*\xt Tum ci 9:3-6\xt*\x* ŋ mirndaani, mi yi mand na liir mitaaɗi. \v 9 Ee, ñam uup ƴissuut ŋ \tl Apootar\tl* ci. Ŋ yeyyooɗi sah ɓeeɗku \tl Apootar\tl*, laam ŋ tolfiɗiɗ Janguuniŋ Kooh.\x + \xo 15:9 \xo*\xt Tum ci 7:58; 8:1-3; 9:1-2\xt*\x* \p \v 10 Waaye, ngaŋ baahohiŋ Kooh, ŋ nikiɗ ɓoyi ŋ nik, te baahohi a baahoh ho nikɗi ɓarang ɓarang. Te sah ñam panguk pangki uup wiŋ \tl Apootar\tl* ci ɓinooɓi jen. Wa keeh ne ñam panguk haa, e baahohiŋ Kooh wi nik nga so, weɗ panguk. \v 11 Kon, wa nik mi, wala wa nik ɓa, ineem weɗ Yegɗohiŋ Muci ɓoo na yegɗohe te ineem weɗ ɗu kose. \s Kooh hey hultiɗe kaaniɗ ci \p \v 12 Kon ɓoo jen, ɓoo na yegɗohe ne Kiristaani hultiɗuuɗ, waaye raakiɗ ɓi na woye nga ɗu ne hulit raakɗi. Ɓa minoh woo ineem na ? \v 13 Nik ne hulit raakɗi ɗah, kon Kiristaani namɗi hulit. \v 14 Te nik ne Kiristaani hultiɗuuɗi ɗah, kon yegɗohiŋ ɓoo raakɗi njiriñ, te kosiŋ ɗu ɓarang ɓarang. \v 15 Ɓaatta nga nik ne kaaniɗ ci hultanɗi ɗah, kon ɓoo ɗaliɗ Kooh ŋ seedeeni ɓoo na seeɗe'ɗee ɗe ne a hultiɗiɗ Kiristaani te a tumɗaa. \p \v 16 Nik ne kaaniɗ na hulteeɗi ɗah, Kiristaani namɗi hulit. \v 17 Te nik ne Kiristaani hultiɗuuɗi ɗah, kon kosiŋ ɗu ɓarang ɓarang, te ɗu ris na bakaaɗ ciŋ ɗu. \v 18 Ŋ ineem ɓi kaan ŋ kosi ɓa kos Kiristaani, ɓa sooƴiɗ. \v 19 Nik ne ɓoo ooluk Kiristaani ŋ kipes kii dong ɗah, kon e ɓoo uup miskoh ŋ ɓooɓi jen ! \p \v 20 Waaye wa keeh, Kiristaani hultiɗuuɗ, a yi koc hulit ŋ kaaniɗ ci, findi tohri koc ruund. \v 21 Laam findi kakaan taamboh ŋ ɓo' yino aassa Adina,\x + \xo 15:21 \xo*\xt Camba 3\xt*\x* hulti nam taamboh ɗaa ŋ ɓo' yino, hayya. \v 22 Te findi ɓooɓi jen na kaanohe, sagu ɓaahi ɓa ɓaah ŋ Aadama, ɓa jen, ɓa hey rahsisse kipes sagu ɓaahi ɓa ɓaah ŋ Kiristaani. \p \v 23 Waaye yaa nu nga na mbariŋ ɗe. Kiristaani a yi koc hulit ; a hay ɗah, ɓi ɓaah nga ɗe hey name hulit. \v 24 Ƴut ɗah, reehiŋ Adina han hay : Kiristaani hey reehɗe kikilifa nu nik na nguur nu nik na hatil nu nik. Ƴut ɗah a hey wike Kooh Baabi Nguuri. \v 25 Laam Kiristaani joyiɗ nik buur po mbaɗna Kooh folan sangiɗ ciŋ ɗe jen, a tum ɓa degoha kot ciŋ ɗe. \v 26 Kakaan, weɗ sangiɗi mirndohan sooƴɗu. \p \v 27 Fiis ci woyiɗ ne : « Kooh degiɗ in ci jen ŋ yaah ƴaareem\x + \xo 15:27 \xo*\xt Sabuur 8:7\xt*\x* », waaye Fiis ci woo "in ci jen" ɗah, wa hooliɗ ne a in ci jen ɗal Kooh yi deg in ci jen ŋ yaah ce. \v 28 Kaɗ po in ci jen degu ŋ yaah Kiristaani ɗah, a yi Kuɓki, a hey wike haf ce ŋ Kooh yi deg in ci jen ŋ yaah ce. Jaar Kooh nik in ci jen, ŋ ɓooɓi jen. \p \v 29 Raakiɗ ɓooɓi na ɓoktuke sagu kaaniɗ ci. Nik ne kaaniɗ ci hultiɗassanɗi muk ɗah, wa raakiɗ ɓa wi nde njiriñ ? Te nik ne wa keeh ne kaaniɗ ci hultiɗassanɗi ɗah, wa ye tah ɓooɓi ɓoktukee sagu kaaniɗ ceem ? \v 30 Te nik ne wa ɗaa ɗah, wa ye tah ɓoo toonee kiñin ciŋ ɓoo wahtu nu nik ? \p \v 31 Ɓaah ciŋ ngo, wa keeh ne Kooh-nu-wiis maa hote ŋ kakaan an, findi wa nam nikoh keeh ne maa ndamkohee ɗu. Ŋ fiki ɓooɓi, maa ndamkohee ɗu ŋ Kiristaani Yeesu, Heɗ ɓoo. \v 32 Nik ne hiñohi ŋ hiñoh ŋ Efes na ɗoopaat-nduuf ci, e taambiɗ kiñin kiŋ ngo tah ho tuma ɗah, wa raakiɗ to wi nde njiriñ ? Kon nik ne kaaniɗ ci hultanɗi ɗah, wooree ɓa nga : « Ɓoo ñamaat, ane, laam kim wa kaan.\x + \xo 15:32 \xo*\xt Esayi 22:13\xt*\x* » \p \v 33 Kinaat ñaañoh haf ɗu ! Wooree ɓa nga : « Huntoh baahaaɗi na yahrohe yahroh jiko. » \v 34 Dokkaat ŋ haf ɗu moɗoɗ, te ɗu faɗ bakaaɗ ; raakiɗ ɓi inahɗi Kooh nga ɗu. Mi yii woya, wa joy nik kaci nga ɗu. \s Findi faan ci mandan ŋ hulta \p \v 35 Waaye ɓo' miniɗ meeksoh ne : « Kaaniɗ ci hultohan na ? Ɓa hayan na cinde faan ? » \v 36 Ɓoyeem ñaañɗi ! Fu sok tisoh ɗah, wa joyiɗ kaan bala wa camban pes ɗah. \v 37 Te fu sokee ɗah fu na sokeeɗi kidgi na faaniŋ wa, fu na soke tisoh ɓarang, wa miniɗ nik tisoh bele wala tisoh wiiriis. \v 38 Ƴut ɗah, Kooh eɗ tisoheem faani a waaɗ, a na eɗe tisoh nu nik faaniŋ wa haf wa. \p \v 39 Faan ciŋ feruuɗ ci jen ceɗ ɗaloh : faan ciŋ ɓo' ci, na faan ciŋ ɗoopaat ci, na faan ciŋ sel ci na ciŋ cuurund ci. \v 40 Wa raakiɗ in ci ɓo' min hot ŋ kehƴi, wa namiɗ raak in ci ɓo' min hot ŋ ɗafki ; waaye moɗ kiŋ in ciŋ ɗafki mandɗi na moɗ kiŋ in ciŋ kehƴi. \v 41 Nohi raak siñaariŋ wa haf wa, wa mand ɗaa ŋ caɓni na hor ci ; wuu hor sah ɗalohiɗ na waa hor morom wa. \p \v 42 Wa mandan ɗaa ŋ hultiŋ kaaniɗ ci. Faan uumbsee findi tisoh ŋ kehƴi ɗah, wa na kee yahka ; wa hulit ɗah, wa yahkissanɗi. \v 43 Faan uumbsee ŋ kehƴi ɗah, wa na moɗeeɗi, waaye wa hulit ɗah, wa na hulte na moɗ keeh-keeh. Faan uumbsee ŋ kehƴi ɗah, wa na raakeeɗi hatil, waaye wa hulit ɗah, wa na hulte riifiɗ na hatil. \v 44 Faan uumbsee ŋ kehƴi ɗah, wa na nike faan njaay rek, wa hulit ɗah, wa nik faani \w Fuuɗsiŋ Kooh|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w* na pesɗe. Faan njaay raakiɗ ɗah, kon faani Fuuɗsiŋ Kooh na pesɗe namiɗ raak. \p \v 45 Ŋ ineem wa fiisuuɗ an : « Aadama, ɓoyi koc, nikka pesoh.\x + \xo 15:45 \xo*\xt Camba 2:7\xt*\x* » Waaye Aadamaani mirndoh nak, a nikka riifiɗ na \w Fuuɗsi Hoolohngaani|lemma="Fuuɗsi Hoolohngaani, Fuuɗsiŋ Kooh"\w*, a onohee kipes. \v 46 A faani riif na Fuuɗsi Hoolohngaani, weɗ koc hay haa, waaye faani njaayi, weɗ koc hay, wi riif na Fuuɗsi hannda hay. \v 47 Aadamaani koc, kooɗohu kehƴi, a mahohu mun merhey. Aadamaani kanakɗoh puloh Eel ci. \v 48 Ɓi kehƴi, ɓa mand na yi kooɗohu kehƴi, ɓi ɓaah ŋ Eel ci, ɓa mand na Yi puloh Eel ci. \v 49 Te findi ɓoo mandoh na yi mahohu mun merhey, ɓoo mandohan ɗaa na Yi puloh Eel ci. \p \v 50 Ɓaah ciŋ ngo, ini ŋ waaɗ woo weɗ ne faan ciŋ ɓoo cii minɗi raak waɗ ŋ Nguuriŋ-Kooh, te ini min yahuk minɗi raak waɗ ŋ ini yahkanɗi. \v 51 Ŋ hey ɗu woye in ɗasɗukiɗ wi ɗu inahɗi : Ɓoo kaananɗi jen ; waaye ɓoo jen hey ɓoƴsasse. \v 52 Wa nikan ŋ harmban ñep na marak, kulɓi mirndoh kuluɓ ɗah. Laam wa hey kulɓe. Ŋ ndeem, kaaniɗ ci hey hulte ne ɓa ɓay faan ci minɗi yahuk ; ini kaɗ nga ɓoo, ɓoo hey ɓoƴsasse. \v 53 Laam faani kaɗ ŋ yahuk joyiɗ ɓekuk faani minaaɗi yahuk, te faani kaɗ ŋ kaan ɓekuk faani kaananɗi. \v 54 Faani na kaɗe ŋ yahuk ɓekuk faan minaaɗi yahuk te faani na kaɗe ŋ kaan ɓekuk faan minaaɗi kaan ɗah, ŋ ndeem, ini Fiis ci woo wii raak : \q « Kakaan ki saahuuɗ jameet, \q Wa sooƴiɗ.\x + \xo 15:54 \xo*\xt Esayi 25:8\xt*\x* » \q \v 55 « Moo kakaan, wa nde ndamiŋ ɗa ? \q Kakaan, wa nde maangohaaniŋ ɗa ?\x + \xo 15:55 \xo*\xt Hose 13:14\xt*\x* » \m \v 56 Bakaaɗ, weɗ maangohaaniŋ kakaan ; te a waas na eɗe bakaaɗ hatiliŋ wa. \v 57 Waaye ɓoo corkiɗaat Kooh yi on ɓoo ndam taamboh ŋ Yeesu Kiristaa Heɗ ɓoo. \p \v 58 Weɗ tah ɓaah ciŋ ngo ŋ keeñkoh, ndengaat tir, ali in kanaat ɗu yoondiɗ, genaat ɓaat ndengɗuk ŋ pangkiŋ Heɗi te inhaat ne pangki miskiɗi ɗu na pangke ŋ niki ɗu nik ŋ Heɗi nikɗi ɓarang ɓarang. \c 16 \s Nangɗohiŋ kopori wuu Janguunaŋ Yerusalem \p \v 1 Ini kaɗ ŋ kopori na nangɗohse ɓaatɗohoha ɓooɓiŋ Kooh nik ŋ Yerusalem, tumohaata findi ŋ nakohoha ŋ Janguucaŋ Galaat. \v 2 Dimaas nu nik, yaa nu nga ɗu ɗah ɓayaat ŋ ini a raak, ini a min eɗoh, a ɗaaka ŋ kahan ce. Ɗu sekuu po ŋ hay, ɗu hanee ca nangɗoh. \v 3 Ŋ hay ɗah, ŋ hey fiise kayit, ŋ eɗ ca ɓooɓi ɗu ooluk, ɓi ŋ tuuƴan Yerusalem ne ɓa eɗoha kopori ɗu onoh. \v 4 Nik ne wa cariɗ ne ŋ nam kaɗ ɗah, ɓa hun na so. \s Pool woyiɗ ŋ ɓaaɓ ciŋ ɓa \p \v 5 Ŋ hey ɗu hee marke ne ŋ puloh Maseduwaan ɗah, laam ŋ waaɗ taamboh nga. \v 6 Wa miniɗ nik ne ŋ hey ɓaatsiɗe ŋ ɗiskiŋ ɗu, wala sah jamanooniŋ soosi jen ŋ nikana ŋ ndeem, ne ɗu min ndo ɓaatɗoh ŋ min taalndiɗ ɓaaɓiŋ ngo. \v 7 Waasii, ŋ waaɗɗi ne ŋ taamb rek, ŋ marak ɗu, ŋ coot. Ŋ waaɗiɗ nik na ɗu ƴissuut ne Heɗi teyɗuka ɗah. \v 8 Waaye ŋ tasan ŋ ndii ŋ Efes po feetiŋ \w Paantakot\w*. \v 9 Kooh rangsiɗiɗ to bunta angiɗ ne ŋ min panguk baahiɗ, ali nik ne sah ɓi langɗi na so laayiɗ nga. \p \v 10 Timoote hay ɗah, taambkohaat ɗe baahiɗ po a neƴƴohuu ŋ harmban ɗu. A na name tum pangkiŋ Heɗi findiiso. \v 11 Kon ali ɓo' kinaat ɗe heef ! Ɓaatɗohaat ɗe a ɓaaɓ na jam po a min hay nga so na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci, mi yii sek ɗe. \p \v 12 Ini kaɗ ŋ ɓaah ɓoo Apolos, ŋ ñaahiɗ ɗe laayiɗ ne a hun na ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci ɓinooɓi, a hay ɗu marke, waaye ɗiski wa nik a teyɗukɗi ; a hey haye ne a mina ɗah. \s Nakoh ci mirndoh na askohi \p \v 13 Kinaat neeh, ndengaat ŋ kosiŋ ɗu, kaañaat, raakaat hatil ! \v 14 In nu ɗu haɓɗee ɗah, haɓɗaata ngaŋ waaɗ ɓooɓi na waaɗ Kooh ! \v 15 Ɓaah ciŋ ngo, ɗu inhiɗ ne a Estefanas na ɓi kahan ce, ɓeɗ koc kos ŋ Heɗi ngaŋ Akaay jen, te ɓa eɗohha haf ɓa ne ɓa taambkoh \w ɓo'-Kooh ci\w*, kon mi yii kiim ɗu ne \v 16 ɗu nam kerhiɗ ɓooɓi mand ɗaa, ɓeɗ na ɓi hun na ɓa ŋ pangki miskiɗi. \p \v 17 Ŋ sumiɗ ŋ hayi Estefanas na Fortunatus na Akaaykos hay yo marke ; ɓa tumɗiɗ to ini ɗu hee so tumɗe nikee ne ɗu ɓii ŋ ndii ɗah. \v 18 Ee, ɓa dalɗiɗ hel ciŋ ɓoo, mi na ɗu. Ɓooɓi mand ɗaa, ambaat ɓa yaah kanak. \p \v 19 Ɓi Janguuciŋ Asi ɓa ɗii kañiɗ ɗu. Akilaas na Piriska na kosiɗ ci na cohe ŋ kahan ɓa, ɓa ɗii kañiɗ ɗu baahiɗ ŋ tiikiŋ Heɗi. \v 20 Ɓaah ciŋ ɓoo kosiɗ ci nik ndii jen ɓa ɗii kañiɗ ɗu. Kañɗohaat ŋ harmban ɗu, ɗu morgiɗkohee, wa hun na keeñ hooliɗ. \p \v 21 \sig Mi Pool, ñam fiisoot kañɗohii na yaahiŋ ngo.\sig* \v 22 \sig Ɓo' nu waaɗɗi Heɗi ɗah, a alku'aat ! Marana taa ! (Heɗ ɓoo, haya !)\sig* \v 23 \sig Yeesu Heɗi baahohaat ɗu !\sig* \v 24 \sig Ŋ waaɗiɗ ɗu jen ŋ niki ɓoo nik ŋ \+w Kiristaani|lemma="Kiristaa"\+w* Yeesu !\sig*