\id ZEP - Roviana \h Zepanaea \toc1 Sa Buka te Zepanaea \toc2 Zepanaea \toc3 Zepa \mt2 SA BUKA TE \mt1 ZEPANAEA \imt1 Sa Vinabakala \ip E Zepanaea si ele zama pa Ziuda, pa totoso te baṉara Zosaea, sipu lopu ele tavetia e Zosaea sa hinobe nomana pa Ziuda, sapu va kekere pule ia sa sa butubutu pude vahesi ia sa dia Tamasa. Se Zosaea si koa baṉara koari na vuaheni onomo gogoto made ṉavulu meke kamo pa vuaheni onomo gogoto sia sipu lopu ele podo se Zisu Karisito, ba sa poropita Zepanaea si tozi vura nia sa zinama te Zihova pa totoso papakana mo koari na totoso arini. Sa ginuana sa pozapoza Zepanaea si, “Zihova si lavelave.” \ip Pa pinodalaena sa buka si tozia sa sapu na tuti baṉara si asa, gorena pa tuti te Hezikaea. Hokara gua ke tumaeni sa meke zama sisigiti nia sa sa hahanana vilavilasa va kaleana tadi na palabatu pa vetu varipitui meke tanisa qinavuna. Koe Zerusalema si zama sisigiti la si asa, sapu ele kilu ia rini sa dia Tamasa, gua. Sa ṉati inavoso te Zepanaea si sa minae tanisa “Rane te Zihova.” Na vina kilasa nomana si korapa mae, kote raza si asa koari pa Ziuda, gua si asa. Ba pa vina betona sa nana zinama si sa inavoso tolavaena te Zerusalema; sari ka visavisa tie sapu koa va toṉoto koa Sa si kote harupi Sa meke kuri pule ia sa Zerusalema vaqurana. \iot Sari Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka \io1 Sa rane vinaripitui te Zihova. Hinia 1:1 kamo hinia 2:3 \io1 Sari kinaleadi na sinea tadi na popoa sapu koa tata koe Izireli. Hinia 2:4-15 \io1 Sa vina kilasana Zerusalema meke sa tinaharupuna. Hinia 3:1-20 \c 1 \s1 Sari Zinama Tuketukele \p \v 1 Sa zinama te Zihova sapu kamo la koe Zepanaea, sa tuna koreo e Kusi, sa tuna koreo e Qedalaea, sa tuna koreo e Amaraea sapu sa tuna koreo e Hezikaea, pa totoso sapu koa baṉara se Zosaea sa tuna koreo e Amoni sa baṉara pa Ziuda:\x * \xo 1:1 \xt 2 Baṉ 22:1 kamo hinia 23:30; 2 Koron 34:1 kamo hinia 35:27\x* \s1 Sa Rane Tanisa Vinari Pitui te Zihova \p \v 2 “Kote sara pani Rau sari doduru tiṉitoṉa \q2 koa sa popoa pepeso,” \qr zama vura gua se Zihova. \p \v 3 “Kote sara pani betoni Rau sari tie meke kurukuru; \q2 kote sara pani betoni Rau sari kurukuru pa galegalearane meke sari igana pa kolo. \q2 Sari tie kaleadi si tago kobi remoremo mo si arini \q2 pana va mate pani Rau sari tie koasa popoa pepeso,” \qr zama vura gua se Zihova. \q1 \v 4 “Kote nadoro vura la nia Rau sa Limaqu koe Ziuda \q2 meke koari doduru pu koa pa Zerusalema. \q1 Kote va mate pani betoni Rau koasa vasina hie sari doduru tie koa holadi pu vahesia se Beolo, \q2 sari pozadia ri na tie huporodi meke sari dia hiama, \q1 \v 5 sarini pu todoṉo pa batu vetu \q2 pa vinahesidi ri na pinopino, \q1 sarini pu todoṉo meke zama va tokotokoro la koe Zihova \q2 beto si la zama tokotokoro pule koasa tamasa Moleki, \q1 \v 6 sarini pu kekere meke lopu luli ia se Zihova \q2 meke lopu hata ia rini se Zihova babe tepatepa la koa Sa. \q1 \v 7 Noso, lopu zama pa Kenuna e Zihova Baṉara, \q2 ura sa rane te Zihova si tata kamo. \q1 Se Zihova si ele va nama pude va vukivukihi; \q2 meke ele va madi Sa sarini pu ruvati Sa. \q1 \v 8 Koasa rane sapu va vukivukihi se Zihova \q2 si kote va lipulipu i Arau sari na koburu tavia \q2 meke sari tuna koreo sa baṉara \q1 meke doduru arini pu va sage i \q2 sari poko sapu karovodi. \q1 \v 9 Koasa rane asa si kote va lipulipu i Arau sari doduru arini pu korodia neti koasa nuqunuquruana vetu,\x * \xo 1:9 \xt 1 Samuela 5:5\x* \q1 arini pu va siṉi nia tie matedi \q2 meke sinekesekei sa zelepade tadi dia tamasa. \q1 \v 10 Koasa rane asa,” zama vura gua se Zihova, \q2 “si na kabo si kote sage gua koasa Sasada Igana, \q2 na uui si kote mae gua koasa Kukuru Vasileana Vaqura, \q2 meke na vevehe tinahuara lavata\f * \fr 1:10 \ft Gina zama nia sa poropita sa hinuara tadi na beku koari na toqere pa Zerusalema.\f* si kote mae gua koari na toqere. \q1 \v 11 Mu uui, agoi pu koa pa vasina maketi; \q2 doduru mua tie holuholu si lopu keke kote koa hola, \q2 doduru pu holuholu pa siliva si kote ta huara. \q1 \v 12 Pa totoso asa si na zuke kote hata ni Rau sari pa Zerusalema, \q2 meke va lipulipu i sarini pu kokoa va leana, \q2 pu guana vaeni koa holana pa nana vovoina, \q1 pu balabala sapu, ‘Loketoṉa si kote tavete ia e Zihova, \q2 be leanana sia ba be kaleanana,’ gua. \q1 \v 13 Sari dia tinago si kote ta vagi taloa, \q2 sari dia vetu si kote ta huara. \q1 Kote tavete vetu si arini \q2 ba lopu kote koa i rini; \q1 kote lete inuma vaeni si arini \q2 ba lopu kote napoi rini sari vaeni.” \s1 Sa Rane Nomana te Zihova \q1 \v 14 “Sa rane nomana te Zihova si tata kamo, \q2 meke tuturei mae sia. \q1 Va avoso! Sa kabo koasa rane te Zihova si kote pasana, \q2 sa uui tadi na varane vasina si kote ta avoso. \q1 \v 15 Sa rane asa si kote na rane tinaṉaziri te Zihova, \q2 na rane tinasigiti meke tinalotaṉa, \q1 na rane tinasuna meke tinahuara, \q2 na rane hupohuporona meke koa ia ninunala \q2 na rane opoadumu ia na lei meke dudukurumu, \q1 \v 16 na rane tanisa kabona sa buki meke sa kukili varipera koari na vasileana ta gobadi \q2 meke koari vetu hakehakei ululudi koari na iio pa goba. \q1 \v 17 Na tinalotaṉa si kote paleke mae nia Rau koari na tie \q2 meke kote ene guana tie bebehudi si arini, \q2 sina ele tavete va sea la si arini koe Zihova. \q1 Sari ehara dia si kote titisae guana kavuru \q2 meke sari lagudia si kote vura guana boni tie. \q1 \v 18 Sari dia siliva meke dia qolo si lopu kote harupi si arini \q2 koasa rane tanisa tinaṉaziri te Zihova. \q1 Sa kono te Zihova si kote va mae ia sa nika \q2 sapu kote gani pania sa doduruna sa kasia popoa, \q1 ura kote va mate va hodaki Sa sari doduru pu koa koasa popoa pepeso.” \c 2 \s1 Na Tinioko pude Kekere \q1 \v 1 Mi varigara gamu, mi varigara, \q2 agoi na butubutu variva kurekuremu, \q1 \v 2 sipu lopu ele kamo sa totoso ta mutina \q2 meke givusu taloa nia sa rane asa guana duduli popana, \q1 sipu lopu ele kamo atu koa gamu sa binugoro te Zihova, \q2 sipu lopu ele kamo atu koa gamu sa rane tinaṉaziri te Zihova. \q1 \v 3 Mi hata ia se Zihova, doduru gamu pu va pepekae koasa popoa, \q2 pu taveti gua sapu garunu ni Sa. \q1 Hata ia sa tinoṉoto, hata ia sa vina pepekae; \q2 hokara kote tava aqoro si gamu \q2 koasa rane tanisa binugoro te Zihova. \s1 Sa Tinahuara Tadina Popoa pa Pilisitia \q1 \v 4 Qaza si kote ta veko palae \q2 meke Asikeloni si kote ta huara. \q1 Pana korapa rane si kote kokoba sa popoa Asidodi \q2 meke Ekoroni si kote ta rabutu.\x * \xo 2:4 \xt Ais 14:29-31; Zer 47:1-7; Izk 25:15-17; Zol 3:4-8; Em 1:6-8; Zak 9:5-7\x* \q1 \v 5 Mi ta lotaṉa si gamu pu koa pa raratana, \q2 kei gamu tie pa Pilisitia; \q1 sa zinama te Zihova hie si raza atu koa gamu, \q2 kei gamu pa Kenani, sa popoa tadi pa Pilisitia. \q1 “Kote huara pani gamu Rau \q2 meke lopu keke si kote koa hola.” \q1 \v 6 Sa popoa pa kali masa, vasina koa sari tie Pilisitia, \q2 si kote na vasina tadi na sepati meke bara tadi na sipi. \q1 \v 7 Kote dia ri ka visavisa tie koa holadi pa butubutu te Ziuda; \q2 vasina kote la kopu sipi si arini. \q1 Pana veluvelu si kote eko dia \q2 pa vetu tadi tie Asikeloni. \q1 Se Zihova sa dia Tamasa kote kopuni; \q2 kote poni pule ni Sa sari dia tinago. \s1 Varipitui La koari Moabi meke Amoni se Zihova \q1 \v 8 Zama se Zihova, “Ele avosi Rau sari vina sisire tadi pa Moabi \q2 meke sari hinegere tadi tie Amoni, \q1 pu va sisire ni sari Qua tinoni \q2 meke hiva la rapati sari dia popoa.\x * \xo 2:8 \xt Ais 15:1 kamo hinia 16:14, 25:10-12; Zer 48:1 kamo hinia 49:6; Izk 21:28-32, 25:1-11; Em 1:13-15\x* \q1 \v 9 Gua ke, sapu hinokara gua sapu toaqu si Arau,” \q2 zama vura gua se Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa tadi pa Izireli, \q1 “hinokara sapu Moabi si kote gua sa popoa Sodomu, \q2 Amoni si kote gua sa popoa Qomora, \q1 na vasina sapu duduli mo koa ia, meke na pou soloti, \q2 na vasina sapu kote loke laena ninae rane ka rane. \q1 Sari Qua visavisa tie koa holadi kote la vagi pani sari dia tinago; \q2 saripu koa hola koasa Qua butubutu kote tago hobei sari dia pepeso.”\x * \xo 2:9 \xt Zen 19:24\x* \q1 \v 10 Hie si kote vagia rini koasa dia vinahesi pule, \q2 koasa dia vina sisire meke hinegeredi rina tinoni te Zihova Tadi na Qeto Minate. \q1 \v 11 Kote variva matagutu hola se Zihova koa rini \q2 totoso huari Sa sari doduru tamasa koasa popoa. \q1 Sari butubutu pa doduru vasina kote vahesi ia si Asa, \q2 doduru arini pa hopeke dia popoa. \s1 Varipitui La koari Itiopia meke Asiria \q1 \v 12 “Gamu tugo, na tie pa Itiopia, \q2 ba kote ta seke koasa Qua vedara,” gua se Zihova.\x * \xo 2:12 \xt Ais 18:1-7\x* \q1 \v 13 Kote nadoro vura la nia Sa sa Limana koari pa kali gede \q2 meke huaria si pa Asiria, \q1 se Ninive sa ṉati vasileana si kote ivulu \q2 meke popa gua pa qega.\x * \xo 2:13 \xt Ais 10:5-34, 14:24-27; Nehu 1:1 kamo hinia 3:19\x* \q1 \v 14 Sipi meke bulumakao si kote eko vasina, \q2 sari kurukuru pa doduru kineha mo. \q1 Sari duduru si kote mae tavete vori koari na dedegere vetu. \q1 Pana titioko rini si kote kokodala nuquru koari na vuida, \q2 remoremo patu si kote tukui sari sasada nuquru, \q2 meke sari huda sida sapu gasogasoni si kote ta ṉovala koari na ruku na rimata. \q1 \v 15 Hierana sa vasileana lavata sapu vahesi pule hola nia \q2 sapu koa loketoṉa matagutu nia. \q1 Zama guahe si asa telena, \q2 “Arau mo, meke loketoṉa pule si pa kaliqu rau,” gua. \q1 Namu doṉo hikare toa si asa kamahire, \q2 na putaputana tadi na kurukuru pinomo! \q1 Doduru pu ene hola si hegere \q2 meke hiruni lima dia, na qetu. \c 3 \s1 Sinea meke Hinarupu te Zerusalema \q1 \v 1 Mani talotaṉa sa vasileana lavata sapu siṉia na tie ṉoṉovala, \q2 na tie va karikaridi, na tie seke tinarae meke boni dia hahanana! \q1 \v 2 Lopu va tabe la pa keke tie si asa, \q2 lopu hiva tava toṉoto si asa. \q1 Lopu raṉe la si asa koe Zihova, \q2 meke lopu tata la si asa koasa nana Tamasa. \q1 \v 3 Sari nana palabatu tinavete si guari na laione kurumudi, \q2 sari nana tie varipitui si guari na siki pinomo oviadi, \q2 sapu lopu hoke va bogisi ginani. \q1 \v 4 Sari nana poropita si ṉiṉira hola sa dia vinahesi pule; \q2 na tie sekesekei meke lopu boka ta ronu si arini. \q1 Sari nana hiama si va boni ia rini sa Zelepade \q2 meke luli nia dia hiniva rini sa tinarae te Zihova. \q1 \v 5 Se Zihova sapu koa pa korapana sa si toṉotona; \q2 loke Nana sinea si Asa. \q1 Ninae munumunu si variponi nia Sa sa vinilasa va toṉoto, \q2 meke lopu va hola ia Sa si keke rane vaqura, \q2 ba saripu lopu koa va toṉoto si loke dia kinurekure. \q1 \v 6 Zama se Zihova, “Sari na butubutu si ele seke pani Rau; \q2 sari dia vasidi ṉiṉiradi si ta huara palae. \q1 Sari dia siraṉa si va ivulu pani Rau, \q2 ke loke tie ene nuquri. \q1 Sari dia vasileana lavata si ta huara; \q2 loke tie si kote koa hola, lopu keke hokara. \q1 \v 7 Zama la ia Rau sa vasileana lavata, \q2 ‘Hinokara kote pamaṉa Nau agoi \q2 meke kote va tabei goi sari ginegese!’ gua. \q1 Pude lopu ta seke palae sa nana vetu kinoa, \q2 meke lopu kamo la koa sa sari Qua vina kilasa. \q1 Ba korapa ṉiṉira hola tu koa rini \q2 si pude tavete va kaleana koari doduru dia tinavete. \q1 \v 8 Gua ke aqa va leana Nau,” zama vura gua se Zihova, \q2 “koasa rane sapu kote turu sage si Arau meke zutu gamu Rau. \q1 Ele va ego ia Rau pude varigarani sari butubutu, \q2 pude varigarani sari butubutu baṉara \q1 pude Maqu zoropo la nia koa rini sa Qua tinaṉaziri, \q2 sa doduruna sa Qua binugoro ṉiṉirana. \q1 Doduruna sa kasia popoa si kote ta gani va mate \q2 koasa huruṉuna sa Qua kinonokono bugorona.” \s1 Sa Vina Tatarana sa Kinekere \q1 \v 9 Zama pule se Zihova, “Meke tiqe kote va via i Rau sari berudi ri tinoni, \q2 pude boka vahesia ri doduru sa Pozana e Zihova \q2 meke va nabulu varigara la si arini koa Sa. \q1 \v 10 Podalae pa kalina la koari na ovuku pa Itiopia \q2 si arini pu vahesi Au, sari Qua tinoni ta hurakataedi, \q2 si kote mae veko vinariponi koa Rau. \q1 \v 11 Koasa rane asa si lopu kote tava kurekure si gamu \q2 koari doduru sinea sapu tavete maeni gamu koa Rau, \q1 sina kote va rizu i Arau koasa vasileana lavata hie \q2 sarini pu qetuni sari dia vinahesi pule. \q1 Lopu kaqu va titie pule si gamu \q2 koasa Qua toqere hopena. \q1 \v 12 Ba kote veko hola i Arau pa varikorapa mia \q2 saripu koa va pepekae, \q2 arini pu raṉe ia sa Pozana e Zihova. \q1 \v 13 Sari ka visavisa tie koa holadi pa Izireli si lopu kote tavete va kaleana; \q2 loke koha si kote zama nia rini, \q2 loke sinekesekei si kote vura pa ṉuzudia. \q1 Kote hena si arini meke eko dia \q2 meke loke tie kote va matagutu i.”\x * \xo 3:13 \xt Rev 14:5\x* \s1 Sa Kinera Qetuqetu \q1 \v 14 Mu kera Zerusalema pa Zaione. \q2 Kukili vura, agoi Izireli! \q1 Mu qetuqetu pa doduruna sa bulomu, \q2 agoi Zerusalema! \q1 \v 15 Ele vagi pania e Zihova sa vina kilasamu agoi, \q2 ele va kekere pule ia Sa sa mua kana. \q1 Se Zihova, sa Baṉara pa Izireli, si koa Nana koa goi; \q2 lopu keketoṉa si kote matagutu pule nia agoi. \q1 \v 16 Pa rane asa si kote zama si arini koe Zerusalema, \q2 “Kei Zaione, mu lopu matagutu si agoi; \q2 lopu va malumi sari limamu pude sigoto guana lima matedi. \q1 \v 17 Se Zihova sa mua Tamasa si koa turaṉigo, \q2 na ṉiṉira hola si Asa pude variharupi. \q1 Kote qetu hola nigo Sa si agoi, \q2 kote va noso igo Sa koasa Nana tataru, \q2 kote vata dogoro nia Sa sa Nana qinetu pa kinerakera. \q1 \v 18 Sari tinalotaṉadi ri na inevaṉa ta vizatadi \q2 si kote va rizu pani Rau koa goi; \q2 na vari mamati si arini meke na kinurekure koa goi. \q1 \v 19 Dotu, pa totoso asa si kote va lipulipu i Rau sari doduru pu tavete va kaleana atu koa gamu; \q1 kote harupi Rau saripu ike \q2 meke varigara ni sarini pu ta hurakatae. \q1 Kote poni vinahesi Arau meke na vina lavata \q2 pa doduru popoa pu tava kurekure si arini. \q1 \v 20 Pa totoso asa si kote varigara ni gamu Arau; \q2 pa totoso asa si kote turaṉa puleni gamu Rau pa mia popoa. \q1 Kote ponini gamu vinahesi Arau meke vina lavata pa vari korapadi ri doduru tiena sa popoa pepeso \q1 totoso poni puleni gamu Rau sari mia tinago \q2 sipu korapa doṉototo mia,” \qr zama gua se Zihova.