\id SNG - Roviana \h Kinera Koari na Kinerakera \toc1 Sa Kinera Koari na Kinerakera \toc2 Kinera Koari na Kinerakera \toc3 KKK \mt1 SA KINERA KOARI NA KINERAKERA \imt1 Sa Vinabakala \ip \bk Sa Kinera koari na Kinerakera\bk* si na vivinei sapu ta kerae meke kera vari olaolaṉa nia rini. Ta vivinei la si asa koari karua tie pa dia totoso varihaba. Sari tie varihaba hire si tava toṉotodi ba lopu vari gilanadi. Ke hiva la sa kinera meke tokani pude lopu vari kurekurei, pude vari hivae meke vari tatarue podalae koasa vinarihaba. Ke na hahanana babaere si kera vari olaolaṉa nia rini, gua ke ta tozi la koari karua sari tinidia. \ip Ta kera pilipule tugo sa vina balau sapu pude lopu bebeno sari vineki na koreo pude vari koa turaṉi ba pude aqa va ṉoṉo nia sa totoso, sa totoso varihaba. \ip Sari puku tie kera si sa koreo, sa vineki, sari barikaleqe pa Zerusalema, sari tasina koreo sa vineki, meke sa tie kopu vasileana. Arini pu lopu somana kera ba ta poza koasa vivinei si sa tinana meke sa tamana sa vineki, ari vineki vaqura pa Zerusalema meke sa baṉara pa vasileana. Kaiqa tie balabala ia sapu ta kerae si hie pa totoso varihaba se Solomone. \ip Sari na kinera gugua hire si hoke ta kerae pa totoso varihaba meke na dia hahanana ari na butubutu pa Izireli si hie, gua tugo sari soku butubutu pa vari likohaena sa. \iot Sari Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka \io1 Kinera kekenu. Hinia 1:1-23 \io1 Kinera vina rua. Hinia 2:8 kamo hinia 3:5 \io1 Kinera vina ṉeta. Hinia 3:6 kamo hinia 5:1 \io1 Kinera vina made. Hinia 5:2 kamo hinia 6:3 \io1 Kinera vina lima. Hinia 6:4 kamo hinia 8:4 \io1 Kinera vina onomo. Hinia 8:5-14 \c 1 \s1 Sa Kinera Kekenu \p \v 1 Sa Kinera te Solomone sapu leleana hola koari na kinerakera.\x * \xo 1:1 \xt 1 Baṉ 4:32\x* \sp Sa Vineki \q1 \v 2 Mani aho au sa si arau, sari beruna madi aho au, \q2 ura sa mua tataru si lomoso hola nia sa vaeni. \q1 \v 3 Sa humaṉa lea sapu dalo nia goi si lomoso; \q2 sa pozamu si guana lumu humaṉa lea sapu ta zoropaena. \q2 Garo gua ke roro igo rina vineki vaqura si agoi! \q1 \v 4 Mae mamu turaṉa taloa nau; aria mada tuturei! \q2 Mani turaṉa nuquru nau sa baṉara koari nana lose. \sp Sari Barikaleqe pa Zerusalema \q1 Qetu hola nigo gami si goi. \q2 Meke qetu nia gami sa mua tataru hola nia sa vaeni. \sp Sa Vineki \q1 Zoṉa gua ke roro igo rina barikaleqe si agoi! \q1 \v 5 Gamu na vineki pa Zerusalema, \q2 muho si rau, ba na leleaqu, \q2 sapu muho gua rina ipi mumuhodi tadi na tie pa Kedara, \q2 ba leleana gua rina poko pu sigoto pa Zelepade te Solomone. \q1 \v 6 Mu lopu doṉo toto au sina muho si rau, \q2 ura na rimata au ke muho. \q1 Bugoro nau ri kasa tasiqu koreo, \q2 meke va tavetave au rini pa inuma vaeni, \q2 ke sa qua inuma vaeni si lopu boka va tana valeania rau. \q1 \v 7 Tozi nau, agoi pu roro igo rau, pae korapa turaṉa lani goi sari mua sipi? \q2 Pavei kote va aqori goi sari mua sipi koasa rimata korapa rane hie? \q2 Na vegua ke kote va paere ia tu rau sa isumataqu \q2 koari na mua baere meke sari dia sipi? \sp Sa Koreo \q1 \v 8 Agoi pu tolavaemu hola koari na barikaleqe, be lopu gilania goi sa vasina, \q2 si mamu luli sari na pou nenedi rina sipi, \q2 mamu va hena ni duduli sari mua qoti \q2 pa kali ipi tadi na sepati. \q1 \v 9 Qua babaere, guana hose mamaqota koari na hose kokoreo tadi na totopili varipera te Pero, guni nigo rau. \q1 \v 10 Sari paparamu si doṉo lea, sapu tava saridi koa rina vikulu, \q2 gua tugo sa ruamu koa rina pakupaku patu ṉedala. \q1 \v 11 Kote tavete ponigo vikulu qolo gami, \q2 meke na pakupaku sapu siliva. \sp Sa Vineki \q1 \v 12 Sipu korapa eko pa nana teqe sa baṉara, \q2 si kamo la sa tivusuna sa qua lumu humaṉa lea. \q1 \v 13 Sa qua babaere si guana kuru hite, siṉi ia na lumu humaṉa lea, \q2 sapu eko pa vari korapadi rina susuqu. \q1 \v 14 Guana vinarigara havoro humaṉa lea si asa koa rau, \q2 sapu havoro pa korapa inuma vaeni pa Eqedi. \sp Sa Koreo \q1 \v 15 Kei! Nake tolava hola si agoi, qua babaere! \q2 Na leleamu hola tugo! \q2 Sari matamu si gua rina kukuva. \sp Sa Vineki \q1 \v 16 Doṉo lea hola si agoi na qua babaere! \q2 Va qetu hola au goi! \q2 Meke sa duduli mo sa nada teqe. \q1 \v 17 Sari na labete pa nada vetu si na huda sida, \q2 meke sari koqana si na huda paeni. \c 2 \sp Sa Vineki \q1 \v 1 Arau si na havoro pinomona pa pezara pa Saroni, \q2 na havoro lili koari na lolomo. \sp Sa Koreo \q1 \v 2 Guana havoro lili pa korapa hiqohiqo rakihi \q2 sa qua babaere pa korapa puku vineki. \sp Sa Vineki \q1 \v 3 Guana huda apolo pa vari korapa hudahuda pa hiqohiqo \q2 sa qua babaere pa vari korapadi rina koreo vaqura. \q1 Leana hola koa rau si pude habotu aqoro pa maqomaqona sa, \q2 meke liṉiliṉia sa lomosona sa vuana sa. \q1 \v 4 Turaṉa lani au sa koasa nana vetu lavata tana inevaṉa varihaba, \q2 meke va tokoro nau pitipiti sa pa nana tataru. \q1 \v 5 Mu va ṉiṉira au koari na vua qurepi tava popadi, \q2 mu va masiqara au koari na vua apolo, \q2 ura na ele malohoro nia rau sa qua tataru koa goi. \q1 \v 6 Sa kali lima gedena si pa kauru batuqu, \q2 meke sa lima mataona si ṉaza nau sa. \q1 \v 7 Gamu na tudia vineki ri pa Zerusalema, tepa gamu rau: \q2 Mi zama tokotokoro pa pozadi rina kurukuru made nene, na qazele meke na dia pa soloso,\f * \fr 2:7 \ft Sa mamalaiṉina sa zinama Hiburu, “Mi zama tokotokoro pa pozana sa qazele,” si tata kekeṉoṉo sa mamalaiṉi, “Mi zama tokotokoro pa pozana Zihova Tadi na Qeto Minate.” Meke sa zinama, “mi zama tokotokoro pa pozadi rina kurukuru dia” si mamalaiṉi kekeṉoṉo, “Mi zama tokotokoro pa pozana Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira,” gua.\f* \q2 pude lopu okoro nia sa puta turaṉa koreo osolae kamo atu sa mia totoso varihaba. \s1 Sa Kinera Vina Rua \sp Sa Vineki \q1 \v 8 Va avoso! Sa mamalaiṉina sa qua babaere! \q2 Doṉo la! Isa, mae sana! \q1 Horu kasopo ni sa sari na toa, \q2 haqala karovi sa sari na toqere. \q1 \v 9 Qua babaere si haqala tuturei guana kurukuru qazele, \q2 meke doṉo lea gua rina kurukuru dia kokoreo vaquradi. \q1 Dotu! Turu nana sana pa mudina sa goba, \q2 doṉo nuquru mae nana pa vuida, \q2 hopiki nuquru nana pa lose. \q1 \v 10 Sa qua babaere si zama mae koa rau, \sp Sa Koreo \q1 “Tekulu, agoi na qua babaere, \q2 qua vineki leleamu, mae luli au. \q1 \v 11 Do! Sa totoso ibu si ele hola; \q2 sari ruku ba ele noso. \q1 \v 12 Ele pelara sari havoro pa pepeso; \q2 na totoso kerakera si ele kamo, \q2 na vinari titioki tadi na kukuva \q2 si avoso lea koari na hudahuda. \q1 \v 13 Sari huda piqi \ord d\ord* si ele va sagana kenu vuadi; \q2 meke sa humaṉa lea tanisa havoro vaeni si ele kamo. \q1 Tekulu mae, qua babaere; \q2 qua vineki leleamu, mae luli au!” \q1 \v 14 Sa qua kukuva si pa korapa qoqoro patupatu, \q2 koari na tometomeana pa kali toqere. \q1 Va dogoro nau sa isumatamu, \q2 maqu avosia sa mamalaiṉimu. \q1 Ura sa mamalaiṉimu si lomoso, \q2 meke tolavaena sa isumatamu. \q1 \v 15 Tuqe vagi sari na pokese hitekedi, \q2 pu mae ṉovali sari na inuma vaeni, \q2 sari nada inuma vaeni pu korapa va vura havoro.\fig Pokese hitekena|alt="a small fox" src="bk00050b.png" size="col" loc="Song of songs 2:15" copy="Bass and Knowles" ref="2:15" \fig* \sp Sa Vineki \q1 \v 16 Sa qua babaere si taqarau meke arau si tanisa; \q2 asa eke mo si henahena koari na havoro lili\f * \fr 2:16 \ft Sari na zinama henahena koari na havoro lili, si lopu bakala, kaiqa tie si balabala ia sapu zama nia sa sapu sa koreo si eko pa vari korapadi ri karua susuna.\f* \q1 \v 17 osolae kamo sa rane, \q2 meke murimuri taloa sa huporo. \q1 Mu taliri, qua babaere, \q2 mu haqala guana kurukuru made nene qazele, \q1 babe na kurukuru ta pozae dia vaqurana \q2 koari na batu toqere patupatu. \c 3 \sp Sa Vineki \q1 \v 1 Pa qua teqe pana boṉi vari luli, \q2 si doṉo hata ia rau si asa sapu tataru nia sa buloqu; \q2 doṉo hata ia rau, ba lopu boka dogoria rau. \q1 \v 2 Maqu vura pude qu ene ia sa vasileana lavata, \q2 koari na siraṉa na pavasa; \q1 maqu doṉo hata ia si asa sapu tataru nia sa buloqu. \q2 Ke la hata ia rau, ba lopu boka dogoria rau. \q1 \v 3 Sari tie kopu pana boṉi si dogoro au \q2 sipu korapa ene pa dia tinavete. \q1 Ke nanasi rau, “Vea, dogoria gamu si asa sapu tataru nia sa buloqu?” \q1 \v 4 Hola ni tugo rau sari kasa \q2 si dogoria mo rau si asa sapu tataru nia sa buloqu. \q1 Tuqe vagia mo rau meke koroqu vata luara pule ia \q2 osolae turaṉa kamo la nia rau koasa vetu tanisa tinaqu, \q2 koasa teqe sapu ta gavoro si rau koasa tinaqu. \q1 \v 5 Gamu na tudia vineki ri pa Zerusalema, tepa gamu rau: \q2 Mi zama tokotokoro pa pozadi rina kurukuru made nene na qazele meke na dia pa soloso. \q2 Mi lopu okoro nia sa puta turaṉa koreo osolae kamo atu sa mia totoso varihaba. \s1 Sa Kinera Vina Ṉeta \sp Sa Vineki \q1 \v 6 Esei si korapa mae gua pa soloso qega sana, \q2 sa kavuruna si vura sage meke doṉo guana tuṉaha nika, \q2 lumu humaṉa lea si asa koari na oto huda ta pozae moa na pauda na gua \q2 sapu ta holu mae guadi pa seu? \q1 \v 7 Dotu! E Solomone tu bisa, ta paleke pa nana habohabotuana sana, \q2 ka onomo ṉavulu puta tie varane si ene turaṉana, \q1 sari na ṉati varane pa doduruna sa popoa Izireli. \q1 \v 8 Doduru si tago vedara; \q2 na varane ravutudi beto pa vinaripera. \q1 Hopeke dia vedara pa kali dia, \q2 va nama ni sari tinasuna pu hoke raza pana boṉi. \q1 \v 9 E Solomone, sa baṉara, telena tavetia sa nana ekekoana; \q2 na huda pa Lebanoni tavete nia sa. \q1 \v 10 Sari dedegerena si ta pokoe siliva, \q2 meke sa poko sapu ipi nia sa si tava sarie qolo. \q1 Sari tarabatu si na poko pepolo \q2 sapu ta tigisi va leleana koari na vineki Zerusalema. \q1 \v 11 Gamu na vineki pa Zaione, mi vura mae, \q2 mi dogoria sa baṉara Solomone; va sagea sa sa nana toropae baṉara. \q2 Asa sa toropae sapu va baṉara nia sa tinana, \q2 koasa rane sapu varihaba se Solomone, \q2 sa rane sapu qetuqetu hola nia sa bulona sa. \c 4 \sp Sa Koreo \q1 \v 1 Kei! Nake tolava si agoi, qua babaere! \q2 Na leleamu hola tugo! \q2 Sari matamu si gua rina kukuva koasa mua poko paere isumata. \q1 Sari kalumu si niu gua rina rovana qoti mumuhodi \q2 pu gotolo gore koasa kali toqere pa Qileadi. \q1 \v 2 Sari livomu si keoro guana rovana sipi tiqe ta kotodi, \q2 meke tiqe beto ta huve va via. \q1 Sari kali vivi di si koa dia, \q2 lopu keke sapu lopu koa. \q1 \v 3 Sari berumu si ziṉara va leleana; \q2 sa ṉuzumu si doṉo lea pana zama si agoi. \q1 Sari paparamu si ziṉara guana pomeqaraneti, pa mudi poko paere isumata. \q1 \v 4 Sa ruamu si doṉo lea gua tugo sa vetu hakehakei te Devita, \q2 pakui nana sari tina na tina lave, \q2 doduru si na lave tadi na varane. \q1 \v 5 Sari karua susumu si guana karua tuna qazele, \q2 na karua vivi tanisa kurukuru ṉame qazele \q2 sapu korapa henahena dia koari na havoro lili. \q1 \v 6 Sipu lopu ele kamo sa rane, \q2 meke murimuri taloa sa huporo, \q2 si maqu sage la i sari karua botu toqere pu humaṉa lea guana oto huda moa, \q2 meke na vina uququ oto huda. \q1 \v 7 Na lua nigo kusui si agoi, qua babaere, \q2 loke vasi kisakisamu si goi! \q1 \v 8 Loaqu, luli taloa koa rau koari na toqere Lebanoni, \q2 mae, luli taloa koa rau pa Lebanoni. \q1 Gore mae gua pa batu toqere Amana, \q2 panaulu pa Seni, sapu sa toqere Hemoni, \q2 koari na bae tadi na laione \q2 meke na toqetoqere tadi na leopadi. \q1 \v 9 Ele hikoa goi sa buloqu, agoi na qua babaere, na loaqu; \q2 ele hikoa goi sa buloqu \q2 koasa vasi kevena sa matamu, \q2 meke sa patu ṉedala pa mua pakupaku. \q1 \v 10 Agoi na loaqu na qua babaere, variva qetu hola sa mua tataru; \q2 sa mua tataru si liṉiliṉi lea hola nia sa vaeni, \q2 sa lumu humaṉa lea koa goi si hola ni sari doduru pule! \q1 \v 11 Sari berumu, loaqu, si lomoso guana namu zipale; \q2 sa meamu si guana koa ia meleke na kolo zipale. \q1 Sari mua poko si humaṉa lea guana huda sida pa Lebanoni. \q1 \v 12 Loaqu, na qua babaere, agoi si guana inuma ta bara tukuna; \q2 na inuma tomena, meke na bukaha ta hukatana. \q1 \v 13 Sari mua linetelete si na inuma pomeqaraneti \q1 siṉia na vuvua lomosodi, \q2 meke na havoro naqarita meke na oela nadi\f * \fr 4:13 \ft Sa oela nadi hie si kekeṉoṉo sa oela humaṉa lea sapu ta zoropo pa nenena Zisu. Mi doṉo la pa Maka 14:3.\f*; \q1 \v 14 na humaṉa lea tadi na havoro saparoni, na oela kalamusu, meke na huda sinamoni. \q2 Na oto huda moa si toqolo vasina meke na aloesi \q2 meke doduru lumu humaṉa lea pule. \q1 \v 15 Agoi si na bukaha sapu va bobosia sa inuma, \q2 meke na tototolo kolo lomoso, \q2 sapu zoloro maena pa toqere Lebanoni. \sp Sa Vineki \q1 \v 16 Vaṉunu, agoi givusu togarauru, \q2 mu mae, agoi givusu pa kali gevasa! \q1 Mi givusu mae ia sa qua inuma, \q2 pude paleke vura nia sa humaṉa lea tanisa. \q1 Va malumu mae ia sa qua babaere koasa nana inuma, \q2 mani va liṉiliṉi i sari na vuvua lomosodi. \c 5 \sp Sa Koreo \q1 \v 1 Qua babaere, qua lomoso, atu koa goi si rau koasa qua inuma; \q2 sari qua oto huda na lumu humaṉa lea si ele vagi rau. \q1 Meke ele henai rau sari qua namu zipale meke na kolo zipale; \q1 ele napoi rau sari qua vaeni meke meleke. \b \sp Sari na Barikaleqe pa Zerusalema \q1 Mi hena, gamu mami baere, mi napo mia; \q2 uve, napo va siṉi nia sa tataru! \s1 Sa Kinera Vina Made \sp Sa Vineki \q1 \v 2 Puta si arau ba sa buloqu si vaṉunu eko mo. \q1 Avoso la! Sa qua babaere si korapa kikia; \q1 zama si asa, “Loaqu, tukele mae koa rau, \q2 qua kukuva leleamu hola. \q1 Sa batuqu si va boboso ia na puni, \q2 meke sa kaluqu si teteroko koasa rovu,” gua si asa. \q1 \v 3 Ba ele va gore poko si arau; \q2 vea, kaqu va sage pulei tu rau? \q2 Ele ṉuzapi rau sari nenequ; \q2 vea, kaqu va boni pulei tu rau? \q1 \v 4 Sa qua babaere si va nuquru mae ia sa limana koasa sasada; \q2 meke qetu hola si rau ke ta duaṉa buloqu. \q1 \v 5 Gasa turu si rau pude tukele poni ia sa qua babaere, \q1 na lumu humaṉa lea si honi pa limaqu, \q2 pa kakarutu limaqu si zoloro si asa, \q2 totoso tuqea rau sa roto koasa sasada. \q1 \v 6 Tukele ponia rau sa qua babaere, \q2 ba sa qua babaere si ele taloa tu; ele ta luarae nana tu. \q1 Ta lotaṉa sa buloqu sapu taloa si asa! \q1 Doṉo hata ia rau, ba lopu boka dogoria rau. \q2 Titioko si rau, ba lopu olaṉa si asa. \q1 \v 7 Sari tie kopu pana boṉi si dogoro au \q2 sipu korapa ene pa dia tinavete. \q1 Seke au meke va bakora au rini; \q2 vagi pani ia rini sa qua hade batu, \q2 gua asa sari tie kopu pana boṉi. \q1 \v 8 Gamu na tudia vineki ri pa Zerusalema, si tepa gamu rau, \q2 pana dogoria gamu sa qua babaere: \q1 Tozi nia sapu kuliusu nia rau sa binalabalana sa. \sp Sari Barikaleqe pa Zerusalema \q1 \v 9 Agoi sapu leleamu hola ni sari doduru vineki, \q2 vea meke votikaena sa mua babaere koari doduru pule? \q1 Vea meke votikaena hola ni sa sari doduru, \q2 ke kaqu garunu guni gami tu goi? \q1 Na sa si ari laena nia sa? \sp Sa Vineki \q1 \v 10 Sa qua babaere si leleana meke toa va leana tinina; \q2 be manege puta tina tie koa ba kote bakala vura nana. \q1 \v 11 Sa isumatana si doṉo lea guana qolo; \q2 sa kaluna si bogusu toa \q2 meke muho guana pitikole. \q1 \v 12 Sari matana si gua rina kukuva pa kali tototolo, \q2 ta huve va keoro pa meleke, \q2 meke tava garo gua rina patu ṉedala. \q1 \v 13 Sari paparana si leleadi guana inuma havoro \q2 sapu va tivusu humaṉa lea. \q1 Sari beruna si guana havoro lili \q2 sapu boboso ia na lumu humaṉa lea. \q1 \v 14 Sari limana si ta tavetedi valeana guana qolo, \q2 meke tava sarie patu buma ṉedaladi. \q1 Sa tinina si memehe guana livo elopaniti \q2 sapu kadakada patu ṉedala. \q1 \v 15 Sari nenena si gua rina dedegere patu mabolo, \q2 na petapetala nenena si na qolo. \q1 Sa kinehana sa si variva dogoro gua ri na toqere pa Lebanoni, \q2 na ululu gua rina huda sida. \q1 \v 16 Sa ṉuzuna si lomoso; \q2 sari doduru ginuana sa si hiva betoni mo arau. \q1 Gamu na barikaleqe pa Zerusalema, \q2 gua asa sa qua babaere. \c 6 \sp Sari Barikaleqe pa Zerusalema \q1 \v 1 Agoi sapu leleamu hola koari doduru vineki, \q2 pavei la gua sa mua babaere? \q1 Pavei ene la gua sa mua babaere, \q2 pude mami hata toka nigo? \sp Sa Vineki \q1 \v 2 Sa qua babaere si gore la koasa nana inuma, \q2 vasina toqolo sari na naqarita humaṉa lea \q1 pude ene dogori sari linetelete \q2 meke pudiki vagi havoro lili vasina. \q1 \v 3 Arau si tanisa qua babaere meke sa qua babaere si taqarau; \q2 asa si la dogori sari na havoro lili. \s1 Sa Kinera Vina Lima \sp Sa Koreo \q1 \v 4 Qua babaere, agoi si leleamu hola, gugua sa popoa baṉara pa Tiriza, \q2 tolavaemu hola, gugua sa vasileana pa Zerusalema, \q2 variva dogoro, gua rina varane meke sari dia pitipiti. \q1 \v 5 Sari matamu si va keve va seu i koa rau; \q2 na va kaleana ia rini qua binalabala. \q1 Sari kalumu si niu gua rina rovana qoti mumuhodi \q2 pu gotolo gore koasa kali toqere pa Qileadi. \q1 \v 6 Sari livomu si keoro guana rovana sipi, \q2 sapu tiqe beto ta huve va via. \q1 Sari kali vivi si koa beto dia; \q2 lopu keke sapu lopu koa. \q1 \v 7 Sari paparamu pa mudi poko paere isumata \q2 si guana kukuru vua pomeqaraneti. \q1 \v 8 Kote koa dia si ka onomo ṉavulu puta kalaho, \q2 meke ka vesu ṉavulu puta barikaleqe nabulu, \q2 meke na vineki vaquradi sapu lopu boka ta nae; \q1 \v 9 ba sa qua kukuva si votikaena hola, loke vasi kisakisana si asa, \q2 sa tuna vineki ekei tanisa tinana, \q2 sa katakikihi tanisa pu podona. \q1 Dogoria rina vineki si asa meke poza nia tamanaena si asa; \q2 sari na kalaho na barikaleqe nabulu ba va lavatia. \q1 \v 10 Esei si hie, sapu malara mae guana munumunu vaqasa, \q2 bulebule guana sidara, ṉedala guana rimata, \q2 meke variva dogoro gua rina tokele pinopino? \q1 \v 11 Gore la si arau koasa qua hudahuda okete, \q2 pude dogoria sa tinoqolo vaqura koasa lolomo, \q2 be ele liho sa vaeni, \q2 babe ele havoro sa pomeqaraneti. \q1 \v 12 Sipu korapa gua si rau, si turaṉau sa qua hiniva roro, \q2 meke veko au gua rina totopili varipera sapu bebeno la pa vinaripera.\f * \fr 6:12 \ft Sa vesi hie si lopu bakala pa zinama Hiburu.\f* \sp Sari Barikaleqe pa Zerusalema \q1 \v 13 Pule mae, pule mae, agoi na vineki pa Sulami; \q2 pule mae, pude maqu dogoro igo. \sp Sa Koreo \q1 Na vea ke hiva doṉo toto ia gamu sa vineki pa Sulami, \q2 kekeṉoṉo gugua sa totoso pekapeka sari na vineki pa kenudi rina qeto minate varipera? \c 7 \sp Sa Koreo \q1 \v 1 Tolavaena hola sari na nenemu koari na sadolo, \q2 agoi na tuna vineki sa baṉara! \q1 Sari pudapuda labedi tamugoi si gua rina patu ṉedala, \q2 guana tinavete tadi na tie matazoṉa. \q1 \v 2 Sa dokemu pa tiamu si ta tavetena va leana, \q2 guana kapa sapu siṉia na vaeni ta henina. \q1 Pa hubi tiamu si guana botu bereti \q2 sapu vari kali nia na havoro lili. \q1 \v 3 Sari karua susumu si guari na karua tuna dia, \q2 na karua vivi tanisa kurukuru qazele. \q1 \v 4 Sa ruamu si guana vetu ululu keorona sapu ta tavetena pa livo elopaniti. \q2 Sari matamu si gua rina kopi pa Hesiboni, \q2 pa kali sasadana sa goba pa Bati Rabimi. \q1 Sa isumu si guana vetu ululu pa Lebanoni, \q2 vasina koa sari tie kopu meke tiro karovo la pa Damasikasi. \q1 \v 5 Sa batumu si na mua toropae baṉara, \q2 ululu gugua sa toqere Kameli. \q2 Sari kalu gele tamugoi si muho meke ṉedala; \q2 na baṉara ba boka saputu vagia sa. \q1 \v 6 Kei! Nake bulebule meke leleamu hola si agoi! \q2 Agoi qua tataru, agoi poni nau qinetuqetu si arau! \q1 \v 7 Sa tinimu si guana huda manioko, \q2 meke sari susumu si guana karua vua manioko. \q1 \v 8 Zama si rau, “Maqu haele ia sa manioko; \q2 maqu taṉini vagi sari na vuana.” \q1 Sari susumu si madi gua rina katakata qurepi. \q1 Sa siniṉo tamugoi si humaṉa lea guana apolo, \q1 \v 9 meke sa ṉuzumu si guana vaeni ta tavete va leanana. \sp Sa Vineki \q1 Mani totolo la sa vaeni koasa qua babaere, \q2 gotolo hola ni sa sari beruna na livona. \q1 \v 10 Arau si tanisa qua babaere, \q2 meke sa nana hiniva si arau mo. \q1 \v 11 Mae, qua babaere, mada la pa kali popoa, \q2 mada la va hola boṉi koari na vasileana hitekedi. \q1 \v 12 Mada topue vaqavaqasa la koasa inuma vaeni \q2 pude mada dogoria be ele liho sari na vaeni, \q1 babe ele pelara sari havorodi, \q2 meke be ele havoro sa pomeqaraneti. \q1 Vasina kote vatu nia rau sa qua tataru koa goi. \q1 \v 13 Sari karoso madariki\f * \fr 7:13 \ft Sa karoso madariki si va ṉiṉira ia sa binalabala tanisa barikaleqe, pude va gavoro koburu. Mi tiro la pa Zen 30:14.\f* si tivusu humaṉa lea, \q2 meke sari vuvua lomosodi si pa nada sasada, \q1 sari vua vaquradi meke vua koadi, \q2 sapu va naqiti ponigo rau si agoi, qua babaere. \c 8 \sp Sa Vineki \p \v 1 Kei! Be na tasiqu koreo mo si agoi, \q2 sapu susu koasa tinaqu! \q1 Si, be dogorigo rau pa sada, \q2 si kote atu ṉaza igo rau, \q2 meke loke tie kote zamani gita. \q1 \v 2 Kote turaṉa igo rau, \q2 meke la pa vetu tanisa tinaqu, \q2 asa pu va tumatumae au. \q1 Kote ponigo vaeni rau, sapu tava lomosona, pude napoa; \q2 napoa sa kolo lomoso tadi na qua pomeqaraneti. \q1 \v 3 Sa kali lima gedena si pa kauru batuqu, \q2 meke sa lima mataona si va ṉaza nau sa. \q1 \v 4 Gamu na tudia vineki ri pa Zerusalema, si tepa gamu rau: \q1 Mi zama tokotokoro \q2 pude lopu okoro nia sa puta turaṉa koreo osolae kamo atu sa mia totoso varihaba.\f * \fr 8:4 \ft Mi tiroa sa vina bakala pa vesi 2:7 pa hubina elo pepa.\f* \s1 Sa Kinera Vina Onomo \sp Sari Barikaleqe pa Zerusalema \q1 \v 5 Esei si mae gua pa qega sana, \q2 sapu kalavarae la koasa nana babaere? \sp Sa Vineki \q1 Va vaṉunu igo rau pa kauruna sa huda apolo; \q2 vasina pu podo igo sa tinamu, \q2 pa tinasigiti nomana meke podo igo sa. \q1 \v 6 Mu kuberia pozaqu koasa bulomu, \q1 guana vinagilagila pa limamu sapu tamugoi si rau; \q1 ura sa tataru si ṉiṉira hola guana minate, \q2 meke sa kono tanisa si nabu guana lovu. \q1 Boka sulu guana nika huruṉuna, \q2 guana keke nika lavata. \q1 \v 7 Na kolo lopu kote boka va matea sa tataru; \q2 sari na ovuku lopu kote boka kuzu ia. \q1 Be keke tie hiva holua sa tataru, \q2 pa doduruna sa tinagotago pa nana vetu \q2 ba kote ta kilu mo sa nana tinepa. \sp Sari Tasina Koreo sa Vineki \q1 \v 8 Gita si koa nana si keke tasida vineki mudina, \q2 meke sari susuna si tiqe totu mo. \q1 Na sa kote tavete ponia gita sa tasida vineki \q2 pana mae tepa ia rini pude varihaba? \q1 \v 9 Be guana na gobagoba si asa, \q2 si na vetu hakehakei ululuna, sapu tale tava sarie siliva, si kote tavete ponia gita pude va leleania. \q1 Ba be na sasada si asa, \q2 si kote bara nia gita koari na huda sida pude kopu totoko nia. \sp Sa Vineki \q1 \v 10 Arau si na gobagoba, \q2 meke sari susuqu si gua rina vetu hakehakei. \q1 Gua asa ke pa matana sa qua babaere \q2 si paleke mae inavoso leana si arau koasa. \q1 \v 11 E Solomone si koa nana keke nana inuma vaeni pa Beolo Hamoni, \q1 sapu va kopu nia tie sa pude va vura nia poata. \q1 Hopeke tie si kote tabaria keke tina poata siliva, \q2 koari na laedi rina vuvua koasa vaeni. \q1 \v 12 Ba sa qua inuma vaeni si qua telequ, qua pude lalae eke nia; \q1 kei Solomone, tamugoi sari keke tina poata siliva, \q2 meke karua gogoto si tadi na tie kopu inuma. \sp Sa Koreo \q1 \v 13 Agoi pu koa koari na inuma, \q2 turaṉae koari na mua baere pu kopu nigo, \q2 oqu avoso hola ia sa mamalaiṉimu. \sp Sa Vineki \q1 \v 14 Aria, mae, qua babaere, \q2 mu haqala mae guana kurukuru qazele, \q2 babe na kurukuru dia vaqurana \q2 koari na toqetoqere koa i na havoro humaṉa lea.