\id MIC - Roviana \h Maika \toc1 Sa Buka te Maika \toc2 Maika \toc3 Mka \mt2 SA BUKA TE \mt1 MAIKA \imt1 Sa Vinabakala \ip Se poropita Maika si tavetavete keke gua pa totoso tadi Aisea pa Ziuda meke Hozea pa Izireli. Sa totoso si pa varikorapadi ri na vuaheni zuapa gogoto lima ṉavulu puta meke onomo gogoto vesu ṉavulu onomo vuaheni sipu lopu ele podo se Zisu Karisito, koari na totoso sapu koa baṉara sari Zotamu, Ehazi, meke Hezikaea pa popoa Ziuda. Mae guana si asa pa Moreseti, keke vasileana hite pa Ziuda. \ip Sa kinorokorotae te Maika si la koari pa Ziuda meke Izireli, sapu sa tinahuara tadi pa Zerusalema meke Sameria si kote ta evaṉa. Sa inavoso tanisa si kekeṉoṉo gua te Emosi pa Izireli sapu la gua koari tie tagotago. Sari tie tagotago si ṉoṉovali sari tie malaṉa; hiko i rini sari tie malaṉa pa sikele kokohadi. Sari tie sapu kopu nia sa vinahesina sa Tamasa meke ari palabatu pa kali vinaripitui si kaleadi beto. Meke sari poropita hinokaradi si ta tozi pude mokomoko. \ip E poropita Maika tozi va kenu ia sa pinodo tanisa Karisito pa Betilihema sapu gorevura pa pinodo te Zisu. Pa varikorapadi ri nana inavoso tinahuara si tozi ia sa sa tinolava nomana hola te Zaione sapu korapa mae. \iot Sari Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka \io1 Kote va kilasi e Zihova sari Nana tinoni. Hinia 1:1 kamo hinia 3:12 \io1 Zaione meke sa minae te Karisito. Hinia 4:1 kamo hinia 5:15 \io1 Ta zutu meke tava manoto sari tie te Zihova. Hinia 6:1 kamo hinia 7:20 \c 1 \s1 Sa Ginarunu te Maika \p \v 1 Hiera sa zinama te Zihova sapu kamo la koe Maika, sa tie pa Moreseti, koari na totoso sapu koa baṉara pa Ziuda sari Zotamu, Ehazi, meke Hezikaea. Sa dinogodogorae sapu dogoria sa si pa guguadi ri na popoa Sameria meke Zerusalema.\x * \xo 1:1 \xt 2 Baṉ 15:32 kamo hinia 16:20, 18:1 kamo hinia 20:21; 2 Koron 27:1-7, 28:1 kamo hinia 32:33\x* \s1 Na Tinaruqoqo te Maika la koari pa Sameria meke Zerusalema \q1 \v 2 Mi va avoso, gamu na tinoni, doduru gamu kasa, \q2 va taliṉa mae, agoi na popoa pepeso meke doduru pu koa pa korapana, \q1 pude mani tava sosode koa gamu se Zihova sa Baṉara, \q2 sa Baṉara pu koa koasa Nana Zelepade hopena. \q1 \v 3 Dotu! Se Zihova si korapa mae, mae gua koasa Nana vasina; \q2 gore mae si Asa meke kote ene koari na vasidi ululudi pa popoa pepeso. \q1 \v 4 Sari toqere si kolo dia mo pa kauruna Sa \q2 meke sari lolomo si viqala rua tu, \q1 guana tinina sa kadolo sapu kolo pa nika; \q2 guana kolo sapu titisi gore pa taba. \q1 \v 5 Doduru hire si koa gua koari na kinaleana te Zekopi, \q2 koa gua koari sinea tanisa butubutu Izireli. \q1 Nasa sa kinaleana te Zekopi? \q2 Lopu sari tinavete tadi pa Sameria tu? \q1 Nasa sa vasina ululuna te Ziuda? \q2 Lopu sa popoa Zerusalema tu sia? \q1 \v 6 Ke zama se Zihova, “Gua ke sa popoa Sameria si kote iliri la nia Rau pa kobi remoremo, \q2 na vasina pude lete inuma vaeni. \q1 Sari patu si kote gona lani Rau pa lolomo \q2 kote huara va inete ia Rau sa vasina sapu sokirae sa. \q1 \v 7 Doduru nana beku si kote tava umumu beto; \q2 doduru nana vinariponi pa Zelepade si kote ta sulu pa nika; \q1 kote huara i Rau sari doduru nana beku. \q2 Sina vagi vinariponi si asa koari na tinabara tadi na maqota pa vinahesi beku\f * \fr 1:7 \ft Vagi tinabara si arini pa vinahesina sa beku maqota Asera \+ord d\+ord*.\f*, \q2 ke kote tavetavete ni tugo ri nana kana gua na tinabara tadi na maqota.” \q1 \v 8 Gua ke kote kabo meke lukalukana si arau; \q2 kote lopu sage sadolo si arau meke ene dododohoqu mo. \q1 Kote kabo guana siki pinomo si arau \q2 meke kunikunisi guana duduru. \q1 \v 9 Ura sa bakora koa sa si kote tasuna pude ibu; \q2 meke kote kamo la koe Ziuda sia. \q1 Kote kamo hokara la pa sasada tadi qua tinoni, \q2 sapu pa Zerusalema mo. \s1 Sari Kana si Tata Kamo La pa Zerusalema \q1 \v 10 Lopu tozini sari mami kana pa Qati sapu ta huara sa popoa Sameria, \q2 lopu kabo hokara tu. \q1 Pa Beti Opira\f * \fr 1:10 \ft Beti Opira sa ginuana sa vetu tana kavuru.\f* \q2 si mu topili pa kavuru pude vata dogoro nia sa mua tinalotaṉa. \q1 \v 11 Ene hola, dododoho meke kurekure, \q2 gamu pu koa pa Sapira\f * \fr 1:11 \ft Sa ginuana Sapira si na popoa leleana.\f*. \q1 Arini pu koa pa Zanani\f * \fr 1:11 \ft Sa zinama Zanani pa Hiburu si mamalaiṉina sari zinama “Vura mae” pa Hiburu.\f* \q2 si matagutu pude vura mae. \q1 Beti Ezeli si korapa koa talotaṉa; \q2 sina sa dia zuka si ta vagi palae pa dia vetu. \q1 \v 12 Sarini pu koa pa Maroti si soliṉi pa tinasigiti, \q2 aqa ta salaṉa, \q1 sina tinahuara si ele mae gua koe Zihova, \q2 sa sasada pa Zerusalema ba ele kamoa sa. \q1 \v 13 Gamu pu koa pa Lakisi, \q2 pusi lani koari na hose sari totopili varipera. \q1 Gamu podalae ni sari sinea \q2 sapu keha luli ari pa Zerusalema pa Zaione, \q1 ura sa sineke tinarae te Izireli, \q2 si ta dogoro vagi koa gamu. \q1 \v 14 Gua ke kote vala vinariponi luluara si gamu \q2 koari pa Moreseti Qati. \q1 Sa vasileana pa Akizibi\f * \fr 1:14 \ft Sa ginuana sa pozana Akizibi si sinekesekei.\f* si kote sekesekei ni \q2 sari na baṉara pa Izireli. \q1 \v 15 Keke kana mataqarana si kote va raza ni Rau \q2 koa gamu pu koa pa Maresa. \q1 Asa pu na tie tuturaṉa pa Izireli \q2 si kote la tome pa Adulamu.\x * \xo 1:15 \xt 1 Samuela 22:1\x* \q1 \v 16 Neri i sari batumia pa tinalotaṉa; \q2 kaboi sari koburu sapu tataru ni gamu. \q1 Neri va golu beo gamu gua ri na kurukuru tapuru pu gani tomate, \q2 ura na kote ta vagi taloa sari mia koburu pa tinaraovo.\fig Kurukuru tapuru pu gani tomate|alt="vulture" src="lb00075b.png" size="col" loc="Micah 1:16" copy="Louise Bass" ref="1:16" \fig* \c 2 \s1 Sa Vinakilasa Tadirini pu Ṉoṉovali sari Tie Malaṉa \q1 \v 1 Madi talotaṉa si arini pu roverove hata kinaleana, \q2 koa rini pu kuhana pa dia teqe! \q1 Pana kalalasa mae sa munumunu si tavete vura nia mo rini \q2 sina ari dia ṉiniraṉira pude tavetia. \q1 \v 2 Totoso hivani rini sari na inuma si tuqe vagi mo rini; \q2 meke totoso okoroni rini sari na vetu si sekesekei ni rini pude dia. \q1 Pa hahanana gua asa si vatasuna i rini sari tie \q2 meke sari turaṉadia pude loke dia. \q1 \v 3 Gua ke, zama se Zihova: \q2 “Na tinahuara si va nama ia Rau pude tavete atu nia koa gamu, \q2 sapu lopu kote boka harupu pule ni gamu si gamu. \q1 Lopu kote ene va titie pule si gamu, \q2 ura na totoso tasuna si kote kamo koa gamu. \q1 \v 4 Pa rane asa si kote va sisire ni gamu rina tie si gamu; \q2 kote ṉoṉovala gamu rini koasa kera lukalukana hie: \q1 ‘Ta huara hokara sa nada popoa; \q2 sari tinago pepeso tadi na tinoni Izireli si vari hia ni ri na kana. \q1 E Tamasa tu vagi pania! \q2 Na hia la nia Sa koari nada kana,’ gua.” \q1 \v 5 Gua ke loke tie pa tuti mia gamu \q2 si kote koa koasa vinarigara te Zihova \q2 pude vagi hinia koa sa pepeso. \q1 \v 6 “Lopu korokorotae,” gua sari dia poropita. \q2 “Lopu korokorotae ni sari tiṉitoṉa gua arini; \q2 na lopu kote kamo gami na kinurekure si gami,” gua. \q1 \v 7 Vea, leana pude ta zamae la koasa butubutu te Zekopi si guahe: \q2 “Vea, bugoro sa Maqomaqo te Zihova? \q2 Hoke boka taveti Sa sapu gua arini?” \q1 “Vea, lopu tavete va leana tu sari Qua zinama \q2 la koa sa pu toṉoto nana hahanana?” \q1 \v 8 Ba olaṉa se Zihova koa gamu: “Hoke gasa vura si gamu guana keke kana. \q1 Saputu vagi gamu sari poko arilaedi tadi na Qua tinoni pu ene hola, \q2 arini pu raṉe gamu si gamu, \q2 kekeṉoṉo gua sa totoso sapu pule mae sari tie pa vinaripera, \q2 meke balabalaia rini sapu loke kana boka raza i. \q1 \v 9 Hadu vurani gamu sari naboko tadi Qua tinoni \q2 koari dia vetu leleadi. \q1 Meke vagi pani gamu sari pepeso pu hiva poni lani Rau \q2 koari dia koburu pude na dia tinago ninae rane. \q1 \v 10 Gasa turu, mamu taloa! \q2 Ura lopu na mia magomagogosoana sa popoa hie, \q1 na ele tava boni si asa, \q2 ele ta ṉovala, hola nia sapu kote boka tava leana pule,” gua. \q1 \v 11 Be na tie kokoha meke sekesekei si mae meke zama, \q2 “Kote korokorotae poni gamu rau pude ari mia soku vaeni meke bia,” gua, \q2 si kote asa hokara sa poropita sapu garodi koa gamu na tie hire! \q1 \v 12 Zama se Zihova, “Kei Zekopi, na kote hinokara varigara puleni gamu Rau; \q2 gamu ka visavisa mia pa Izireli pu koa hola mia si kote hinokara varigara puleni gamu Rau. \q1 Kote vagi varigara ni gamu Rau guana sipi pa bara, \q2 guana rovana sipi pa pezara duduli; \q2 sa popoa tamugamu si kote siṉi pule ia na tie.” \q1 \v 13 Zihova pu ene vura kekenu kote turaṉi si arini; \q2 kote tukele pania rini sa sasada tadi kana meke vura taloa dia koari na popoa pa seu. \q1 E Zihova sa dia Baṉara si kote ene gua pa kenudia. \c 3 \s1 Gegesi sa Poropita Maika sari na Koimata pa Izireli \p \v 1 Meke zama si arau, \q1 “Va avoso, gamu na koimata te Zekopi, \q2 gamu na baṉara pa butubutu Izireli. \q1 Gamu si pada pude tumae nia sa ṉinoṉo. \q2 \v 2 Ba kana hola ia gamu sa lineana meke tataru nia gamu sa kinaleana; \q1 hiko pani gamu sari na likakalae koari na Qua tinoni guana sapu teuru pani gamu sari kapudi, \q2 meke sari masa pa susuri dia; \q1 \v 3 tavete guana sapu hena i gamu sari masadi ri Qua tinoni, \q2 sira pani gamu sari kapudi \q2 meke moku va umumu i gamu sari susuridi; \q1 kubokubolo i gamu guana masa pa raro.” \q1 \v 4 Beto meke kote kabo vura la koe Zihova si gamu, \q2 ba lopu kote olaṉa gamu Sa. \q1 Pa totoso asa si kote tome ia Sa sa Isumatana koa gamu \q2 koa gua koasa kinaleana sapu tavetia gamu. \p \v 5 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Sapu la gua koari na poropita \q2 pu turaṉa va seu i sari Qua tinoni, \q1 be poni ginani keke tie, \q2 si kote zama vura la nia rini sa ‘binule’ koa sa; \q1 be lopu ta poni ginani rini, \q2 si kote leveni tinasuna rini. \q1 \v 6 Gua ke na boṉi si kote kamo koa gamu, \q2 sapu loke Qua inavoso koa ia, \q2 meke na hinuporo sapu loke pinutagitana. \q1 Kote lodu goreni na rimata sari na poropita, \q2 meke sa rane si kote huporo mo koa rini. \q1 \v 7 Sari matemateana si kote kurekure \q2 meke sari tie vakuvakutae si kote tome. \q1 Ari doduru arini si kote nobi rini sari isumatadia \q2 sina loke inolaṉa si vagi rini koa sa Tamasa.” \q1 \v 8 Ba sapu arau hie, si siṉi au na ṉiniraṉira, \q2 koasa Maqomaqo te Zihova, \q2 meke turaṉae ṉinoṉo meke minataqara, \q1 pude zama vura nia koe Zekopi sa nana sineke tinarae, \q2 meke koe Izireli sa nana sinea. \q1 \v 9 Avosia si hie, gamu na koimata pa butubutu te Zekopi, \q2 gamu na tie tuturaṉa pa butubutu te Izireli, \q1 pu hakohako nia sa ṉinoṉo \q2 meke va sea i sari doduru sapu toṉotodi; \q1 \v 10 pu kuria sa popoa Zaione pa sineke va mate tie, \q2 meke sa Zerusalema pa tinavete kaleadi. \q1 \v 11 Vilavilasa sari koimata luli gua pa tinabara golomo, \q2 sari nana hiama si va tumatumae luli gua pa tinabara, \q2 meke sari nana poropita si tozi dinogodogorae pa poata. \q1 Gua ba kalavarae si arini koe Zihova meke zama, \q2 “Vea, lopu koa turaṉa gita tu e Zihova si gita? \q2 Na loke tinasuna tugo si kote raza koa gita,” gua. \q1 \v 12 Gua ke, koa gua koa gamu, \q2 sa popoa Zaione si kote ta geli guana inuma, \q1 Zerusalema si kote ta evaṉae na kobi remoremo, \q2 sa toqere sapu hake ia sa Zelepade si kote hiqohiqo tamunia.\x * \xo 3:12 \xt Zer 26:18\x* \c 4 \s1 Sa Binaṉara te Zihova pa Doduruna sa Kasia Popoa \r (Aisea 2:2-4) \p \v 1 Koari na rane mumudi \q1 si kote ta evaṉae na ṉati toqere pule koari na toqere, sa toqere tanisa Vetu te Zihova; \q1 kote ta ovulu sage holani sa sari na toa, \q2 meke kote totolo nuquru la koa sa sari na tie. \p \v 2 Soku butubutu si kote mae meke zama guahe, \q1 “Mae, mada sage la koasa toqere te Zihova, \q2 la koasa Vetu Tanisa Tamasa te Zekopi. \q1 Kote va tumatumae gita Sa koari Nana hahanana, \q2 pude boka ene si gita pa Nana siraṉa.” \q1 Sa tinarae si kote vura gua pa Zaione, \q2 sa zinama te Zihova si kote vura pa Zerusalema. \q1 \v 3 Kote na tie varipitui si Asa pa vari korapadi rina tinoni \q2 meke va noso vinari tokei koari na butubutu ṉiṉiradi pa seu meke tata. \q1 Kote tavetavete ni rini sari dia vedara pude geli ni pa pepeso pude lelete, \q2 meke sari dia hopere si pude ta evaṉae na magu kotokotoana lelaṉa huda vaeni. \q1 Na butubutu si lopu kote la raza ia si keke butubutu, \q2 babe va namanama pude pule la pa vinaripera.\x * \xo 4:3 \xt Zol 3:10\x* \q1 \v 4 Doduru tie si kote habotu pa kauruna sa nana vaeni \q2 meke pa kauruna sa nana huda piqi, \q1 meke loke tie kote va matagutu i, \q2 ura e Zihova Tadi na Qeto Minate si ele zama.\x * \xo 4:4 \xt Zak 3:10\x* \q1 \v 5 Doduru butubutu si mani ene \q2 pa korapa pozana sa dia tamasa; \q1 ba gita si kote ene pa korapa Pozana e Zihova \q2 sa nada Tamasa ninae rane ka rane. \s1 Kote Pule pa Tinaraovo se Izireli \p \v 6 Zama vura guahe se Zihova, “Koasa rane asa, \q1 sari na ike si kote vagi varigara ni Arau; \q2 kote varigarani Arau sarini pu ta raovo \q2 meke arini pu vata lotaṉa i Arau. \q1 \v 7 Sarini pu ike si kote va somana i Arau koari ka visavisa Qua tinoni koa holadi, \q2 arini pu ta hadu taloa si kote na butubutu ṉiṉirana. \q1 Kote baṉara ni e Zihova si arini pa toqere Zaione \q2 podalae koasa rane asa meke ninae rane ka rane. \q1 \v 8 Ba agoi, na vetu hakehakei ululumu tadi na sipi, \q2 na vasina ṉiṉiramu te Zerusalema pa Zaione, \q1 sa mua ṉiniraṉira koana si kote ta vatu pule koa goi; \q2 sa binaṉara si kote mae koasa vasileana pa Zerusalema.” \q1 \v 9 Na vegua ke kabo va ululae si agoi kamahire? \q2 Vegua na loke mua baṉara? \q1 Na ele mate sa mua tie totoli pa binalabala, \q2 ke tasigiti guana barikaleqe podopodona si agoi? \q1 \v 10 Kei gamu na tinoni pa Zerusalema pa Zaione, soliṉi pa tinasigiti, \q2 guana barikaleqe korapa podopodona, \q1 ura kaqu luara ia gamu sa vasileana lavata hie \q2 pude la va turu ipi pa vasina pezarana. \q1 Kote la pa Babiloni si gamu; \q2 vasina si kote ta harupu si gamu. \q1 Vasina kote holu vurani gamu e Zihova \q2 vura koari limadia ri na mia kana. \q1 \v 11 Ba sapu kamahire si soku butubutu \q2 si varigara pude raza igo. \q1 Zama guahe si arini, “Vekoa pude mani tava boni, \q2 madi qetu sari matada koasa sapu ta evaṉa pa Zaione!” \q1 \v 12 Ba lopu tumae nia rini \q2 sa binalabala te Zihova; \q1 lopu va bakala ia rini sapu sa hiniva Tanisa si pude va kilasa i, \q2 Asa pu varigarani guana huiti la koasa vasina paqapaqahana qaqaloto. \q1 \v 13 Zama se Zihova, “Gasa turu, mamu sekeni sari qaqaloto, kei gamu na tinoni pa Zaione, \q2 ura na kote ponini gamu kikiho aeana Arau; \q1 na ola nene hose boronizi si kote ponini gamu Arau \q2 meke kote va moku umumu i gamu sari soku butubutu.” \b \q1 Kote vala ni gamu koe Zihova sari dia tinago ta hinikodi, \q2 dia tinagotago si kote la koasa Baṉara pa doduruna sa popoa pepeso. \c 5 \q1 \v 1 Va nama i sari mua tie varipera, agoi na vasileana tadi tie varipera, \q2 ura ele vari likoho ni gita rini. \q1 Kote seke ia rini sa baṉara pa Izireli \q2 na kolu kote seke nia rini sa paparana. \s1 Va Tatara nia Tamasa sa Pinodo Tanisa Baṉara pa Betilihema \q1 \v 2 Zama se Zihova, “Ba agoi, Betilihema Eparata, \q2 agoi si keke butubutu hitekemu pa Ziuda, \q2 ba koa goi si kote va vura ia Rau \q1 si Asa sapu kote Baṉara nia sa butubutu Izireli, \q2 sa tutina Sa si mae guana tu pukerane, \q2 pa totoso sapu pukerane hola.”\x * \xo 5:2 \xt Mt 2:6; Zn 7:42\x* \q1 \v 3 Gua ke sa butubutu Izireli si kote ta veko la koari nana kana \q2 osolae kamo sa totoso pude podopodo si asa pu korapa ta sigiti, \q1 meke pa totoso asa kote pule mae sari turaṉada ta raovodi \q2 pude somana pule koari na tie Izireli. \q1 \v 4 Kote turu si Asa meke sepati nia sa Nana rovana sipi \q2 pa korapa ṉiniraṉira te Zihova, \q2 pa korapa Pozana tolavaena sa Baṉara Zihova sa Nana Tamasa. \q1 Meke pa totoso asa si kote koa pa binule meke lopu matagutu si arini, ura sa Nana linavata \q2 si kote kamo la pa doduruna sa popoa pepeso. \q2 \v 5 Meke kote na dia binule si Asa, \q1 pana mae rapata ia sa qeto minate Asiria sa nada popoa \q2 meke ene nuquru gua koari nada vasileana ṉiṉiradi. \q1 Kote garunu lani gita sari doduru tie tuturaṉa meke sa qeto minate varipera pude la raza i. \q1 \v 6 Pa vedara kote baṉara nia rini sa popoa Asiria, \q2 na vedara ta lobusu vurana kote kopu nia si pa popoa te Nimirodi. \q1 Sa Baṉara sapu sa sepati pa butubutu Izireli si kote harupu gita koari pa Asiria \q2 pana mae rapata ia sa sa nada popoa \q2 meke ene nuquru pa nada voloso.\x * \xo 5:6 \xt Zen 10:8-11\x* \q1 \v 7 Sari ka visavisa tie koa holadi te Zekopi si kote koa pa vari korapadi ri soku butubutu \q1 guana puni sapu maena koe Zihova, \q2 guana ruku pa duduli, \q1 sapu lopu kote lavelave nia sa tie \q2 babe hukata ia. \q1 \v 8 Sari ka visavisa tie koa holadi te Zekopi si kote koa dia pa vari korapadi ri na butubutu, \q2 pa vari korapadi ri soku tinoni, \q1 guana laione koari na kurukuru pinomo pa soloso, \q2 guana tuna laione koari na rovana sipi, \q1 sapu va matei sa meke ganigani gana \q2 meke loke tie si boka la harupi. \q1 \v 9 Sa limamu si kote ta ovulu sage pa minataqara koari mua kana, \q2 meke doduru pu kana igo si kote tava mate. \p \v 10 Zama vura gua se Zihova, “Koasa rane asa, \q1 si kote va mate i Arau sari mia hose \q2 meke huara i sari mia totopili varipera. \q1 \v 11 Kote huari Rau sari vasileana lavata pa mia popoa \q2 meke huara goreni sari mia vasidi ṉiṉiradi. \q1 \v 12 Kote huari Rau sari mia tie sabusabukae \q2 pude lopu kote boka pela pule tie si gamu. \q1 \v 13 Kote huari Rau sari mia kineha ta peqodi \q2 meke sari dedegere patu hopedi pa vari korapa mia; \q1 pude lopu kote todoṉo pule si gamu \q2 koari na tinavete pa limamia. \q1 \v 14 Kote rabutu pani Rau pa vari korapa mia sari na beku kinehana sa tamasa barikaleqe sapu se Asera \q2 meke huari sari mia vasileana lavata. \q1 \v 15 Kote tubehe hobequ si Arau pa binugoro meke tinaṉaziri \q2 koari na butubutu baṉara sapu lopu va tabe mae koa Rau.” \c 6 \s1 Pitu ia Zihova se Izireli \p \v 1 Va avoso la koasa zinama te Zihova: \q1 Turu sage mae gamu, mi tozia sa mia vivinei pa kenudi ri na toqere; \q2 mani avosia ri na toa sapu nasa si hiva tozia gamu. \q1 \v 2 Va avoso, gamu na toqere, avosi sari zinutu te Zihova; \q2 va taliṉa gamu, vasina sapu sokirae ninae rane sa popoa pepeso. \q1 Ura e Zihova si zutu ia sa Nana butubutu tinoni; \q2 na zinutuna Izireli si paleke mae nia Sa. \q1 \v 3 “Gamu na Qua tinoni, nasa si tavete va sea atu nia Arau? \q2 Na pinaleke sa si va mamatani gamu Rau? Olaṉa Au. \q1 \v 4 Arau turaṉa vurani gamu pa Izipi \q2 meke harupu gamu koasa popoa pinausu asa. \q1 Arau garunu atu nia se Mosese pude turaṉa gamu, \q2 meke gua tugo sari Eroni meke e Miriami.\x * \xo 6:4 \xt Ekd 4:10-16, 12:50-51, 15:20\x* \q1 \v 5 Gamu na Qua tinoni, balabala pule la ia \q2 sapu hiva tavetia e Balaki sa baṉara pa Moabi \q2 meke sa inolaṉa te Belami sa tuna koreo e Beoro. \q1 Balabala ia sa hinebala tamugamu pa Sitimi kamo la pa Qiliqali, \q2 pude mi tumae ni sari tinavete toṉotodi te Zihova.”\x * \xo 6:5 \xt Nab 22:2 kamo hinia 24:25; Zos 3:1 kamo hinia 4:19\x* \s1 Gua sapu Okoro nia e Zihova \q1 \v 6 Na sa si kaqu paleke la nia rau pa kenuna e Zihova, \q2 meke la todoṉo pa kenuna sa Tamasa ululuna? \q1 Kaqu paleke la ni rau pa kenuna Sa sari vinukuvukihi va uququ, \q2 turaṉae tuna bulumakao sapu keke vuahenidi? \q1 \v 7 Vea, kote qetu ni e Zihova sari tina na tina sipi kokoreo, \q2 meke manege puta tina ovukuna sa oela? \q1 Vea, kaqu va vukivukihi nia rau sa tuqu kenuna pude vulasa pani sari qua sinea, \q2 sa vuana sa tiniqu koari na sinea tanisa maqomaqoqu? \q1 \v 8 Lokari, ele va dogoro nigo Sa gua sapu leana. \q2 Ke nasa si okoro nia e Zihova koa goi? \q1 Pude tavetia gua sapu toṉoto meke vata dogoro nia sa tataru \q2 meke pude ene turaṉia sa mua Tamasa pa pinamaṉa. \q1 \v 9 Saripu pamaṉa nia sa Pozana e Zihova si tagoa sa ginilagilana lohina. \q2 Va avoso! E Zihova si korapa titioko la koasa vasileana lavata, \q2 “Balau nia sa kolu sekeseke meke sapu Asa pu garunu nia. \q1 \v 10 Kei butubutu kaleanamu, vea kaqu muliṉini tu Arau, \q2 sari mua tinagotago hinikodi \q2 meke sari padapada kokohadi, sapu ta leveidi? \q1 \v 11 Vea kaqu taleoso nia Rau sa tie sapu padapada pa sikele kokohana, \q2 sapu tavetavete ni sari mamamata kokohadi? \q1 Vea, kaqu va maluara ia Arau sa tie padapada pa sikele kokohana, \q2 sapu tago huneke sapu koaia mamamata kokohadi? \q1 \v 12 Sari nana tie tagotagodi si hoke variva mate; \q2 sari nana tinoni si na tie kokohadi \q2 meke sari meadi si tumaedi zama sekesekei. \q1 \v 13 Gua ke, ele podalae huara gamu Arau, \q2 pude va ṉovala gamu koa gua koari na mia sinea. \q1 \v 14 Kote hena si gamu ba kote lopu deṉa; \q2 sa tiamia si kote kokoba eko mo. \q1 Kote kopu si gamu ba loketoṉa si kote va naqiti ia gamu, \q2 sina saripu naqiti gamu si kote valani Rau koasa vedara. \q1 \v 15 Kote lelete si gamu ba lopu kote pakepakete; \q2 kote munala vua olive si gamu ba lopu kote tavetavete nia gamu sa oela, \q2 kote neti qurepi si gamu ba lopu kote napo ia gamu sa vaeni. \q1 \v 16 Sari tinarae te Omiri sa baṉara si kopuni gamu \q2 meke sari doduru hahanana tanisa tutina e Ehabi sa baṉara, \q2 meke luli gamu sari dia vina turu. \q1 Gua ke kote valani gamu Arau pa tinahuara \q2 meke sari mia tinoni si kote ta hakohakoe koari doduru tie; \q2 kote tava sisirei si gamu koari na votiki butubutu.”\x * \xo 6:16 \xt 1 Baṉ 16:23-34, 21:25-26\x* \c 7 \s1 Sa Hahanana Kaleana te Izireli \q1 \v 1 Kei, na tinalotaṉa nomana si taqarau! \q1 arau si guana tie oviana sapu pudiki vuvua pa mudi totoso pakepakete \q2 sapu pudiki sapu ta veko holadi pa inuma vaeni; \q1 meke loke kata qurepi si koa hola pude boka hena ia, \q2 lopu keke piqi sapu saganana gua sapu okoroni rau. \q1 \v 2 Sari tie madidi pu vahesia sa Tamasa si ele ta vagi taloa koasa popoa; \q2 lopu keke tie toṉotona si koa hola. \q1 Doduru tie si aqa seke va mate tie mo; \q2 hopeke hukue vagi mo rini sari tasidia. \q1 \v 3 Karua lima beto si bokabokadi pude tavete va kaleana; \q2 sa baṉara si tepa vinariponi, \q1 sa tie varipitui si va tabe tinabara golomo, \q2 sari tie nomadi si tozia mo gua sapu hivani rini, \q2 doduru arini si ele variva egoi beto koari na tinavete kaleana. \q1 \v 4 Sa tie sapu leana hite koa rini si guana hilibubuku, \q2 sa tie sapu toṉotona vasinahite si guana barabara rakihi. \q1 Sa rane sapu korokorotae nia ri na mia poropita si ele kamo, \q2 sa rane sapu kote mae va kilasa gamu sa Tamasa. \q2 Kamahire sa totoso pude vari nunali sari tie. \q1 \v 5 Lopu raṉe ia si keke turaṉamu; \q2 lopu ronu ia si keke mua baere. \q1 Koasa loamu sapu eko turaṉia goi \q2 ba va balau koari mua zinama. \q1 \v 6 Ura sa tuna koreo si lopu pamaṉa nia sa tamana, \q2 sa tuna vineki si kana ia sa tinana, \q1 sa barikaleqe vaqura si toke ia sa sa tinana sa nana palabatu, \q2 sari kana tanisa tie si arini pa nana tatamana soti mo.\x * \xo 7:6 \xt Mt 10:35-36; Lk 12:53\x* \q1 \v 7 Ba sapu arau, arau si va hakehakei va ṉoṉo nia se Zihova, \q2 aqa va ṉoṉo nia arau sa Tamasa, sa qua Hinarupu; \q2 na kote va avoso au sa qua Tamasa si arau. \s1 Na Hinarupu si Paleke Mae nia e Zihova \q1 \v 8 Agoi na qua kana, mu lopu hegere nia sa qua tinahuara! \q2 Ele hoqa tugo si arau, ba kote gasa turu pule qua. \q1 Habotu tugo pa hupohuporona si arau, \q2 ba e Zihova si kote na qua kalalasa. \q1 \v 9 Sina ele tavete va sea la si arau koa Sa, \q2 ke kote va kamoa mo rau sa tinaṉaziri te Zihova, \q1 osolae toketoke nau Sa si arau \q2 meke va kilasi Sa sari kana pu tavete va kaleana mae koa rau. \q1 Kote turaṉa vura la ni au Sa pa kalalasa; \q2 meke kote dogoria arau sa Nana tinoṉoto. \q1 \v 10 Meke kote dogoria sa qua kana \q2 meke kote kurekure toa nana, \q1 asa sapu zama guahe koa rau, \q2 “Avei se Zihova sa mua Tamasa?” gua. \q1 Pa mataqu soti kote dogoria rau sa nana hinoqa; \q2 sapu kamahire mo ba kote ta neti gore si asa \q2 guana kosiri pa sisiraṉa. \q1 \v 11 Sa rane pude kuri pule i sari mia goba si kote kamo, \q2 sa rane pude hoda i sari mia voloso. \q1 \v 12 Koasa rane asa si kote kamo pule mae sari tie koa goi \q2 mae gua pa Asiria meke sari vasileana lavata pa Izipi, \q1 podalae pa Izipi meke kamo la pa Ovuku Iuparetisi \q2 kote mae gua pa seu koari na kolo lamana meke koari na toqere. \q1 \v 13 Sa popoa pepeso si kote guana qega koa gua koari na kinaleana tadi na tie pu koa vasina. \s1 Sa Tataru te Zihova pa Izireli \q1 \v 14 Kei Zihova, Mu kopu ni sari Mua tinoni koasa Mua kolu hodu, \q2 sari sipi sapu tago i Agoi, \q1 sapu koa teledia pa soloso, \q2 koari na inuma duduli masurudi. \q1 Vekoi madi hena va deṉa dia pa Basani meke Qileadi \q2 gugua koari na totoso pukerane. \q1 \v 15 Olaṉi e Zihova si arini, “Gugua koari na rane totoso vura gamu pa Izipi, \q2 si kote va dogoroni Arau sari Qua tinavete variva magasadi.” \q1 \v 16 Kote dogori ri na butubutu meke kurekure, \q2 na doduru dia ṉiniraṉira si kote ta vagi palae. \q1 Kote tuku ni limadi rini sari ṉuzudia \q2 meke kote nuli sari taliṉadia. \q1 \v 17 Kote mea kavuru si arini guana noki, \q2 guana kurukuru sapu ṉame pa pepeso. \q1 Kote neneqaradi meke vura koari dia bae; \q2 kote matagutu meke taliri la koe Zihova nada Tamasa, \q2 meke kote matagutu nigo rini si Agoi. \q1 \v 18 Esei si na Tamasa gugua Agoi, \q2 sapu taleoso ni sari sinea meke vulasa pani sari kinaleana \q2 koari ka visavisa tinoni koa holadi pu na Mua tinagotago? \q1 Lopu koa bugoro eko lamo si Agoi \q2 ba qetu nia Goi pude vata dogoro nia sa tataru variva tukana. \q1 \v 19 Kote tataru puleni gami Goi si gami; \q2 kote neti goreni Agoi sari mami sinea \q2 meke buli lani pa lamana peava sari mami kinaleana. \q1 \v 20 Kote vata dogoro nia Agoi koe Zekopi sa Mua tataru nabuna sapu loke kokoina, \q2 meke vata dogoro nia sa Mua tataru variva taleosae koe Ebarahami, \q1 gua sapu zama tokotokoro nia Agoi koari tamamami \q2 koari na rane pukerane la.