\id LAM - Roviana \h Kinabo te Zeremaea \toc1 Sa Buka Kinabo te Zeremaea \toc2 Kinabo te Zeremaea \toc3 KTZ \mt2 SA BUKA \mt1 KINABO TE ZEREMAEA \imt1 Sa Vinabakala \ip Sa Buka hie si na vivineidi rina kinaleana sapu kamo koasa vasileana nomana pa Zerusalema meke koari tiena totoso ta rapata si asa koari pa Babiloni pa vuaheni lima gogoto vesu ṉavulu zuapa sipu lopu ele podo se Zisu Karisito. La sa qeto minate pa Babiloni meke huara ia meke sulu pania sa vasileana nomana. Kabokabo ia meke vari padapada nia Zeremaea sa tinolava meke kinoa arilaena pukerane koasa tinasuna meke tinasigiti kamahire. Ba sa Kinabo te Zeremaea si na hinelahelae tugo. Va tabea sa sapu ele zama nia tu Tamasa bisa sapu kote huara pania Sa sa butubutu meke va kilasi sari tiena koa gua koari na kinaleadi sapu taveti rini meke sapu korodia va tabei sari Nana vina balau. Na hodahodaki sari pa Izireli sapu kote boka gua tu asa sa Tamasa, sapu ari tie karovodi si tavetavete ni e Tamasa pude va gorevura ia sa Nana zinama, meke vata dogoro nia sa Nana binugoro. Kamahire si loketoṉa sa butubutu baṉara, lopu koa sa binaṉara meke sa habohabotuana baṉara. Sa vina tatara te Tamasa koe Devita sapu kote turu hola ninae rane sa tuti binaṉara tanisa (2 Samuela 7:16) si lopu koa kamahire. Gua ba la sa Kinabo te Zeremaea meke zamai sari pude va manoto puleni koasa dia tinolava pukerane babe doṉo vata kenue la ia sa vugo repere totoso kote leana pule sa kinoa. Be vea toleṉe gua sa tinasigiti ba mani va nonoga ia sapu sa tataru nabuna te Zihova si loke vina betona, ba sapu vaqura sa tataru nabuna Tanisa doduru munumunu. Gua ke kote aqa mo si asa. Na vegua ke kaqu nominomi tu sa tie pana tava kilasa si asa koari nana sinea? gua si asa. Pa doduru vuaheni si hoke kerani rini sari na kinera hire koari na rane nomadi pa totoso hoke madi si arini pa ginanigani, meke balabala pule la i rini sari na tinasuna gua sapu ta evaṉa pa Izireli pa totoso arini. \iot Sari Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka \io1 Tinalotaṉa te Zerusalema. Hinia 1:1-22 \io1 Vina kilasana Zerusalema. Hinia 2:1-22 \io1 Linipulipu meke rinaṉeraṉe. Hinia 3:1-66 \io1 Ta huara sa popoa Zerusalema. Hinia 4:1-22 \io1 Sa vinaravara tinepa tinokae. Hinia 5:1-22 \c 1 \s1 Sa Tinalotaṉa te Zerusalema \q1 \v 1 Kei, ivulu sa popoa Zerusalema, \q2 sapu hoke siṉi ia na tie! \q1 Namu gua tugo na naboko si asa, \q2 sapu tatasana arilaena koari na butubutu baṉara! \q1 Sa kalaho koari na vasileana nomadi \q2 si na pinausu mo kamahire. \b \q1 \v 2 Pana boṉi si kabo sisigiti si asa, \q2 sari kolomatana si koa mo pa paparana. \q1 Koari doduru nana babaere \q2 lopu keke si koa pude va manotia. \q1 Qoraqora nia ri doduru nana baere si asa; \q2 ura na kana ia tu rini kamahire. \b \q1 \v 3 Pa tinasigiti meke tinavete mamata, \q2 vasina si ta raovo la se Ziuda. \q1 La koa turaṉi sa sari butubutu karovodi; \q2 loke nana vasina pude magogoso. \q1 La kamoa ri doduru pu kana ia \q2 na ta pusi ke lopu boka siba. \b \q1 \v 4 Sari siraṉa la pa Zaione si guari tie talotaṉadi, \q2 ura loke tie si mae koari nana rane inevaṉa hopedi. \q1 Doduru nana sasada nuquru si ivulu, \q2 talotaṉa sari na hiama, \q1 kabo sari na vineki, \q2 meke Zaione si kuliusu. \b \q1 \v 5 Sarini pu kukiti nia si ta evaṉae na nana palabatu; \q2 na bokabokadi sari nana kana. \q1 E Zihova mo va kilasia si asa \q2 koa gua koari soku sinea tanisa. \q1 Sari nana koburu si ta raovo taloa, \q2 la pinausu koari pa popoa seu. \b \q1 \v 6 Taloa beto sari tinolava \q2 tanisa vasileana pa Zaione. \q1 Sari tuna koreo sa baṉara si guana kurukuru dia \q2 sapu lopu dogoro duduli; \q1 pa inovia si govete si arini \q2 koari na tie pu hukue ni. \b \q1 \v 7 Koari nana rane tinalotaṉa meke tinasigiti \q2 si balabala pulei Zerusalema sari doduru nana tinagotago sapu tagoi sa pukerane. \q1 Kamahire si pa limadia ri nana kana si asa, \q2 loke tie si koa pude toka nia. \q1 Doṉo la ia ri nana kana \q2 meke hegere nia sa nana hinoqa na tinahuara. \b \q1 \v 8 Ele noma hola sa sinea te Zerusalema \q2 meke boni si asa koari nana sinea. \q1 Kamahire kilu ia ri doduru pu hoke va lavatia, \q2 ura ele dogoria rini dodohona; \q1 asa telena ba kurekure \q2 ke tomea sa sa isumatana. \b \q1 \v 9 Sari nana sinea si guana boni sapu napiti pa nana poko; \q2 sapu vugo repere si lopu balabala ia sa. \q1 Sa hinoqa tanisa si kaleana hola, \q2 meke loke tie si koa pude va manotia. \q1 Zama se Zerusalema, “Kei Zihova, doṉo mae ia sa qua tinasigiti, \q2 ura ele va kilasau sa qua kana.” \b \q1 \v 10 Sari limana sa nana kana si saputu vagi \q2 sari doduru nana tinagotago; \q1 dogori sa sari butubutu huporodi \q2 sapu nuquru pa nana Zelepade hopena, \q1 sarini pu hukati Agoi \q2 pude somana pa Mua vinarigara hopena. \b \q1 \v 11 Doduru nana tinoni si kabokaboi \q2 meke hata bereti; \q1 vari hobeni ginani rini sari dia tinagotago pude toa dia. \q1 Ke zama se Zerusalema, “Kei Zihova, doṉo mae. Mamu balabala au, \q2 ura ta etulu si rau.” \b \q1 \v 12 “Vegua, loke ginuguana koa gamu sia, doduru gamu pu ene hola? \q2 Doṉo vari likohae, mamu dogoria. \q1 Vea, koa dia kaiqa vina kilasa sapu gugua taqarau, \q2 sapu ta raza nia rau, \q1 sapu e Zihova va kamo nau, \q2 koasa rane sapu ta ṉaziri si Asa? \b \q1 \v 13 Panaulu tu garunu gore mae gunia Sa sa nika; \q2 pa susuriqu garunu nuquru la nia Sa. \q1 Ivara nama nia vaqara Sa sari nenequ \q2 meke va taliri pule au Sa. \q1 Doloviviriqu meke veko pani au Sa, \q2 mabubulu doduruna sa rane. \b \q1 \v 14 Sari na qua sinea si ta pusi varigara meke mamata guana ioki; \q2 pa Limana Sa ta tigisi varigara. \q1 Mae hake si arini pa ruaqu \q2 meke vagi pania e Zihova sa qua ṉiniraṉira. \q1 Vala nau Sa koa rini pu ṉiṉira hola nau si arau. \b \q1 \v 15 Kilui e Zihova \q2 sari doduru qua varane; \q1 tioko va mae ia Sa si keke qeto minate pude mae raza au \q2 pude va matei sari qua tie vaqura. \q1 Pa Nana munamunalana vaeni si neti munalia Sa \q2 sa popoa Zerusalema sapu tataru hola nia Sa. \b \q1 \v 16 Gua asa ke kabo si rau \q2 meke titisi sa kolomata pa mataqu. \q1 Loke tie si koa tata pude va manoto au, \q2 loke tie pude va ṉiṉira pule ia sa maqomaqoqu. \q1 Sari qua koburu si doloviviri \q2 sina sa kana si ṉiṉira hola.” \b \q1 \v 17 Qaqama vurani Zaione sari limana, \q2 ba loke tie si koa pude va manotia; \q1 na ele tozia e Zihova koe Zekopi \q2 sapu sari nana baere mo kote kana ia si asa; \q1 na Zerusalema si ele ta evaṉae \q2 keke tiṉitoṉa bonina koari nana kana. \b \q1 \v 18 Zama se Zerusalema, “Se Zihova si toṉotona, \q2 ba arau mo sekei sari Nana tinarae. \q1 Avoso mae, gamu doduru tinoni; \q2 doṉo mae koari qua tinasigiti. \q1 Sari qua koreo vaqura meke vineki vaqura \q2 si ele ta raovo taloa. \b \q1 \v 19 Tioko la i rau sari butubutu pu tavete ni vinariva egoi rau \q2 ba qoraqora nau rini. \q1 Sari qua hiama meke qua koimata \q2 si mate pa korapa vasileana nomana \q1 totoso hata ginani rini \q2 pude harupi sari dia tinoa. \b \q1 \v 20 Kei Zihova, doṉo mae ia sa tinasuna koa ia rau! \q2 Ta sigiti hola qua, \q1 meke ta duaṉa sa buloqu \q2 ura na va gugue hola si arau. \q1 Pa siraṉa si va mate tie sa vedara; \q2 pa korapa vetu si na minate mo si koa. \b \q1 \v 21 Avosia mo ri na tie sa qua tinalotaṉa, \q2 ba loke tie si koa pude va manoto au. \q1 Doduru qua kana si ele avoso nia sa qua kinuliusu; \q2 qetu nia rini gua sapu tavete mae nia Goi koa rau. \q1 Mu va kamo mae ia sa rane tadirini sapu tozia Goi \q2 pude madi tasuna gugua arau si arini. \b \q1 \v 22 Mamu dogori sari doduru dia kinaleana; \q2 Mamu va kilasi gua sapu va kilasa guni nau Goi si arau \q2 koa gua koari doduru qua sinea. \q1 Sa qua kinuliusu si noma hola \q2 meke mabubulu sa buloqu.” \c 2 \s1 Va Kilasia Zihova si pa Zerusalema \q1 \v 1 Kei, latu e Zihova meke va opoadumu \q2 nia Nana tinaṉaziri se Zerusalema pa Zaione! \q1 Nomana sa hinoqa gore tanisa, \q2 ta huara va kaleana sa vasileana tolavaena pa Izireli; \q1 lopu balabala ia Sa sa Nana hakehakeana nene \q2 pa rane sapu ta ṉaziri si Asa. \b \q1 \v 2 Loke Nana tataru se Zihova totoso huari Sa \q2 sari doduru vetuvetu te Zekopi; \q1 pa Nana tinaṉaziri si huara pani Sa \q2 sari gobana sa vasileana Zerusalema pa Ziuda. \q1 Sa butubutu baṉara meke sari koburu tavia \q2 si kurekure totoso va gore i Sa pa pepeso. \b \q1 \v 3 Pa korapa tinaṉaziri si kumati Sa \q2 sari doduru ṉiniraṉira pa Izireli. \q1 Vagi pule nia Sa sa Lima mataona \q2 totoso kamo mae sa kana. \q1 Katu ia Sa koe Zekopi sa nika huruṉuna \q2 sapu halala koari doduru tinago te Izireli. \b \q1 \v 4 Guana kana si Asa sapu ṉavea sa Nana bokala, \q2 si va nama sa Lima mataona. \q1 Guana kana si va matei Sa \q2 sari doduru pu goto la pa matana, \q1 va arahia Sa guana nika sa Nana tinaṉaziri \q2 koasa vasileana Zerusalema pa Zaione. \b \q1 \v 5 Se Zihova si guana keke kana; \q2 huara pania Sa si pa Izireli. \q1 Huari Sa sari doduru nana vetu baṉara \q2 meke sari nana vasileana ta gobadi. \q1 Sa tinalotaṉa meke tinaruqoqo si va soku ponia Sa \q2 sa vasileana Zerusalema pa Ziuda. \b \q1 \v 6 Seke ilasia Sa sa Nana Zelepade; \q2 huaria Sa sa Nana vasina varivarigarana. \q1 Va murimuri taloa ni e Zihova sari binalabala te Zaione \q2 koari na totoso inevaṉa meke sari rane Sabati; \q1 pa Nana tinaṉaziri si kilui Sa \q2 sari baṉara na hiama. \b \q1 \v 7 Korona nia e Zihova sa Nana hope \q2 meke veko pania Sa sa Nana Zelepade. \q1 Vala ni Sa koari na kana \q2 sari gobadi ri na vetu baṉara te Zerusalema; \q1 iraṉa si arini pa korapa vetu te Zihova \q2 kekeṉoṉo gua sapu tavetia rini pa rane inevaṉa. \b \q1 \v 8 Vizatia e Zihova pude huara gore nia \q2 sa goba pa vari likohaena Zerusalema pa Zaione. \q1 Ṉava pakia Sa sa vasina kote huaria Sa \q2 meke lopu va noso ia Sa sa Limana pude huhuara. \q1 Va kabo i Sa sari na goba patu na vetu hakehakeina; \q2 keke gua mo murimuri taloa dia. \b \q1 \v 9 Sari na sasadana si lodu gore la pa pepeso; \q2 huari Sa sari na rotodi. \q1 Sari baṉara na koburu tavia si ta raovo taloa la pa votiki popoa, \q2 sa tinarae si loketoṉa, \q1 meke sari nana poropita si noso, \q2 na lopu vagi dinogodogorae koe Zihova. \b \q1 \v 10 Sari koimata te Zerusalema pa Zaione \q2 si habotu pa pepeso meke lopu kulu; \q1 na kavuru si veko lani rini pa batu dia \q2 meke va sage poko baika. \q1 Sari barikaleqe vaqura pa Zerusalema \q2 si todoṉo eko mo sari batu dia. \b \q1 \v 11 Ele mabo kabo sari mataqu, \q2 na pa korapaqu tu ta sigiti si rau, \q1 sa buloqu si ta zoropo la pa pepeso \q2 sina ta huara sari qua tinoni, \q1 sina sari koburu na haha si mabubulu \q2 koari siraṉana sa vasileana nomana. \b \q1 \v 12 Zama si arini koari tinadia, \q2 “Avei sa bereti meke vaeni?” \q1 sipu korapa mabubulu guana tie ta sekedi si arini \q2 koari na siraṉana sa vasileana nomana, \q1 meke sipu korapa goregore mo sari dia tinoa \q2 pa limadia rina tinadia. \b \q1 \v 13 Sa kote gua si arau pude zama poni igo? \q2 Na sa kote boka va padapada nigo arau, \q1 kei, agoi Zerusalema? \q2 Na sa kote boka va padapada nigo arau, \q1 pude maqu va manoto igo, \q2 kei, Zerusalema pa Zaione? \q1 Sa bakoramu si lohi gua tugo na lamana peava. \q2 Esei kote boka salaṉa igo? \b \q1 \v 14 Sari dinogodogorae tadi mua poropita \q2 si kokoha meke loke laedi; \q1 lopu tozi rini sari mua sinea \q2 pude va balau igo koasa tinaraovo. \q1 Sari zinama vatu ni rini koa goi \q2 si kokoha meke turaṉa va sea igo rini. \b \q1 \v 15 Doduru pu ene hola koa goi \q2 si popohara atuni lima dia koa goi; \q1 hegere si arini meke hiruhiruni batudia \q2 koasa popoa Zerusalema meke zama: \q1 “Hie tugo sa vasileana nomana sapu ta pozae \q2 sa vasileana tolavaena hola, \q2 sa qinetuqetu tanisa kasia popoa?” gua. \b \q1 \v 16 Doduru mua kana si tukeli rini ṉuzudia \q2 meke ṉaṉara atu koa goi; \q1 hegere meke garata livo \q2 meke zama, “Kamahire va eoṉo ia gita. \q1 Hie sa rane sapu aqa nia gita; \q2 namu toa kamoa gita pude dogoria,” varigue. \b \q1 \v 17 Ele tavetia e Zihova gua sapu balabala ia Sa; \q2 ele va gorevura ia Sa sa Nana zinama \q2 sapu tozi vura nia Sa pukerane. \q1 Loke Nana tataru totoso huara gore nigo Sa; \q2 va malumu ia Sa sa kana pude eri nigo, \q2 meke sovutu ia Sa sa ṉiniraṉira tadi na mua kana. \b \q1 \v 18 Sari bulodi ri na tinoni \q2 si kabo vura la koe Zihova. \q1 Kei, sa gobana sa vasileana nomana pa Zaione, \q2 sari kolomatamu si va totolo guni na ovuku \q2 rane na boṉi; \q1 mu lopu makudo, \q2 sari matamu si lopu va magogosi. \b \q1 \v 19 Tekulu, mamu kabo vura pana boṉi, \q2 sipu podalae kopu sari na tie kopu pana boṉi; \q1 mu va totolo vura nia sa bulomu guana kolo \q2 pa kenuna e Zihova. \q1 Ovulu sage lani koa Sa sari limamu \q2 mu tepatepa poni sari mua koburu, \q1 arini pu malohoro pa inovia \q2 koa ri na varipaza siraṉa. \b \q1 \v 20 Zama se Zerusalema, “Kei Zihova, doṉo mae, Mamu balabala au: \q2 Esei si ele tavete guni nia Agoi hie? \q1 Kaqu hena i tu rina barikaleqe sari tudia soti, \q2 sari koburu sapu kopu sisigiti ni rini? \q1 Kaqu tava mate tu sari na hiama na poropita \q2 pa korapa Zelepade te Zihova? \b \q1 \v 21 Sari tie vaqura na barogoso si eko varigara \q2 koasa kavuru pa siraṉa; \q1 sari qua koreo vaqura na vineki vaqura \q2 si mate pa vedara. \q1 Agoi va matei koasa rane sapu bugoro Agoi; \q2 loke Mua tataru meke seke matei Agoi. \b \q1 \v 22 Gua sapu tioki Agoi sari na tie mae pude somana pa rane inevaṉa, \q2 si tioki Agoi saripu rapata pa doduru vari kaliqu. \q1 Koasa rane sapu ta ṉaziri se Zihova \q2 si loke tie si boka govete babe boka toa; \q1 sarini pu kopu ni meke va noma i \q2 si va matei ri na kana.” \c 3 \s1 Vina Kilasa, Pinulepaho, meke na Rinoverove \q1 \v 1 Arau sa tie sapu dogoro soti ia sa vina kilasa \q2 koasa kolu tinaṉaziri te Zihova. \q1 \v 2 Hadu taloa nau Sa meke va ene au Sa \q2 pa hinuporo, lopu pa kalalasa. \q1 \v 3 Hinokara, na seke lamo au Sa \q2 pa limana, doduruna mo sa rane. \q1 \v 4 Sari kapuqu meke masaqu si va barogoso i Sa \q2 meke moku i Sa sari susuriqu. \q1 \v 5 Mae raza au Sa meke vari likohae nau Sa \q2 turaṉae tinasigiti na minamata. \q1 \v 6 Va koa au Sa pa hinuporo \q2 gua ari kasa pu matedi pukerane. \q1 \v 7 Goba vari likohae nau Sa pude lopu boka govete; \q2 va mamata nau seni Sa. \q1 \v 8 Pana titioko vura babe kabo hata tinokae rau, \q2 si korona avosi Sa sari qua vinaravara. \q1 \v 9 Bara hukata nia patu nomadi Sa sa qua siraṉa; \q2 vasina hoke ene gua rau si va koqi ia Sa. \b \q1 \v 10 Guana kurukuru bea sapu kopu aqa, \q2 na laione sapu tome aqa, \q1 \v 11 si ririhi pani au Sa koasa siraṉa meke garata va kaleana au Sa \q2 beto si veko pani au mo Sa. \q1 \v 12 Ṉavea Sa sa nana bokala \q2 meke veko au Sa pude Nana gonagonana tupi. \b \q1 \v 13 Suvulu pa buloqu \q2 sari tupi koadi pa Nana vovoina tupi. \q1 \v 14 Na dia hegehegereana mo ari na tie si arau; \q2 pa dia kinera si va sisire nau rini doduruna sa rane. \q1 \v 15 Koari na qua tinasigiti si va napo nau elelo pasadi Sa. \b \q1 \v 16 Va hena nau zalekoro Sa meke va pakoi livoqu; \q2 beto si neti va gore au sa pa pepeso. \q1 \v 17 Sa binule si heki nia Sa koa rau; \q2 ele muliṉi nia rau vea gugua sa tinagotago. \q1 \v 18 Ke zama si rau, “Sa qua tinolava si ele taloa \q2 meke gua tugo sapu rovea rau kote vagia koe Zihova.” \b \q1 \v 19 Balabala i arau sari qua tinasigiti meke kinoa eapa, \q2 sapu pasa meke lopu bakala. \q1 \v 20 Na lopu kote muliṉi nia rau, \q2 meke balabala mamata sa maqomaqoqu. \q1 \v 21 Ba hiera si koa pa qua binalabala \q2 gua ke tumae nia rau sa lineana si kote kamo. \q1 \v 22 Koa gua sa tataru nabuna te Zihova si lopu makudo; \q2 sa Nana tataru variva taleosaena si loke kokoina. \q1 \v 23 Na vaqura si arini doduru munumunu; \q2 lohina sa kinopu Tanisa. \q1 \v 24 Tozi pule nau si arau, “E Zihova sa qua hinia; \q2 gua ke kote aqa nia rau si Asa.” \b \q1 \v 25 Se Zihova si leana la koa rini pu raṉe ia si Asa, \q2 koa rini pu hata ia si Asa; \q1 \v 26 na leana tu si pude aqa va ṉoṉo \q2 nia sa hinarupu te Zihova. \q1 \v 27 Na leana tugo si pude koa nabulu guana paleke ioki \q2 sipu korapa vaqura si asa. \b \q1 \v 28 Vekoa mani habotu lopu kulu, \q2 ura e Zihova tu va paleke nia koasa bisa. \q1 \v 29 Vekoa mani todoṉo gore nia isumatana pa kavuru, \q2 ura hokara korapa mae sa lineana. \q1 \v 30 Mani va malumia sa paparana pude ta pohara, \q2 mani koa kurekure. \q1 \v 31 Ura sa tie si lopu kote ta veko palae \q2 ninae rane koe Zihova. \b \q1 \v 32 Be va kamo tinalotaṉa Sa, ba kote tataru si Asa, \q2 na noma hola sa Nana tataru nabuna. \q1 \v 33 Ura lopu qetu nia Sa pude va kamo ni tinasigiti \q2 babe na tinalotaṉa sari koburu tadi na tie. \b \q1 \v 34 Pude neti goreni pa kauru nene \q2 sari doduru tie ta pusidi pa popoa, \q1 \v 35 pude lopu ponia koasa tie gua sapu toṉoto \q2 pa kenuna sa Tamasa Ululuna Hola, \q1 \v 36 pude heki nia koasa tie sa vinilasa va toṉoto, \q2 si vea lopu kote dogoria e Zihova sapu gugua arini? \b \q1 \v 37 Esei si boka zama meke vata evaṉia \q2 be lopu ele tozi kenu nia e Zihova? \q1 \v 38 Lopu koasa ṉuzuna tu sa Tamasa Ululuna Hola \q2 si mae gua sari tinasuna meke sari lineana? \q1 \v 39 Vea ke kaqu nominomi tu sa tie \q2 totoso tava kilasa si asa koari nana sinea? \b \q1 \v 40 Mada viliti sari nada hahanana, mada dogori, \q2 mada pule la koe Zihova. \q1 \v 41 Mada ovulu sageni sari buloda meke limada \q2 la koasa Tamasa pa Maṉauru, mada zama guahe: \q1 \v 42 “Gami si ele sea meke va gugue atu koa Goi \q2 meke Agoi lopu taleosoni gami. \b \q1 \v 43 Nobi pule nigo si Agoi pa tinaṉaziri meke hadu luli gami; \q2 loke Mua tataru koa gami meke seke va mate gami Agoi. \q1 \v 44 Nobi pule nigo si Agoi pa lei \q2 pude lopu kamo atu sari mami vinaravara. \q1 \v 45 Na boni meke na remoremo taveteni gami Goi pa korapadi rina butubutu. \b \q1 \v 46 Doduru mami kana si ele tukele ṉaṉara maeni ṉuzudia koa gami. \q1 \v 47 Ta ene nia gami sa minatagutu meke sari na sipata, \q2 sa kinaleana meke tinahuara.” \q1 \v 48 Totolo gore guana ovuku sa kolomata pa mataqu \q2 sina ta huara sari qua tinoni. \q1 \v 49 Sa zoloro pa mataqu si kote loke vina betona, \q2 lopu kote magogoso, \q1 \v 50 osolae tiro gore se Zihova \q2 pa maṉauru meke dodogorae. \q1 \v 51 Talotaṉa sa maqomaqoqu sipu dogoria rau \q2 sa tinoa tadi na barikaleqe pa qua vasileana. \b \q1 \v 52 Sarini pu kana hoboro au \q2 si hukue guni nau na kurukuru tapuru. \q1 \v 53 Podekia rini pude va mate au pa pou \q2 meke gona nau patu rini; \q1 \v 54 sa kolo si sage ululu hola nia sa batuqu, \q2 meke balabala si rau sapu mate mo si rau, gua. \b \q1 \v 55 Kei Zihova, kukili vura nia rau sa Pozamu, \q2 pa korapana sa pou lohina. \q1 \v 56 Avosia Mua sa qua kinabo: “Mu lopu tukui sari Taliṉamu \q2 koasa qua tinepa pude harupau.” \q1 \v 57 Tata mae si Agoi totoso tioko hata Igo arau, \q2 meke zama si Goi, “Mu lopu matagutu,” gua. \b \q1 \v 58 Ke Zihova, ele va sare au Agoi pa tinasuna, \q2 harupia Agoi sa qua tinoa. \q1 \v 59 Zihova, ele dogoria Mua sa sinea ta tavete koa rau. \q2 Mu poni au sa vinaripitui toṉotona. \q1 \v 60 Ele dogori Mua sari doduru dia tinubehe, \q2 meke sari dia kinuhana mae koa rau. \b \q1 \v 61 Kei Zihova, avosi Mua sari dia zinama kaleadi, \q2 meke sari doduru dia kinuhana mae koa rau, \q1 \v 62 saripu manamanasa nau na qumiqumi nau ri na qua kana doduruna sa rane. \q1 \v 63 Doṉo la i! Habotu babe turudi, \q2 ba arau mo si va sisire nau rini koari na dia kinera. \b \q1 \v 64 Kei Zihova, Mu tavete lani koa rini gua sapu garodi, \q2 gua sapu taveti rini pa limadia. \q1 \v 65 Va paere nia poko sari bulodia, \q2 Mamu va paleke ni lineveleve gedi! \q1 \v 66 Pa tinaṉaziri Mamu hadu luli, Mamu va mate pani gedi \q2 pa kauruna sa Mua maṉauru Agoi Zihova. \c 4 \s1 Doṉo Hikare sa Popoa Zerusalema \q1 \v 1 Sa qolo si beto ṉedalana, \q2 sa qolo viana si rida. \q1 Sari patu arilaedi pa Zelepade si ta hurakatae \q2 pa ninae sisiraṉa. \b \q1 \v 2 Kei, sari koreo arilaedi pa Zaione \q2 sapu noma laedi guana soku tina qolo \q1 ba kamahire si guni ni rini na raro patu, \q2 pa limana mo sa tie tavete raro patu vuradi. \b \q1 \v 3 Sari siki pinomo ba va susu i mo sari tunadi, \q1 ba sari qua tinoni si ele lopu va avoso kabo tadi koburu, \q2 guana kurukuru tapuru pa qega pu hira vovoto ba lopu kopu tudia. \b \q1 \v 4 Pa memeha si napiti meadi sari haha \q2 napiti pa kali sage ṉuzudi; \q1 tepa bereti sari koburu, \q2 ba loke tie boka poni. \b \q1 \v 5 Sarini pu hoke hena ginani arilaedi \q2 si loke gedi pa sisiraṉa. \q1 Sarini pu manavasa sage poko pepolo \q2 si kamahire hata ginani koari na tela hika. \b \q1 \v 6 Sa vina kilasa tadi qua tinoni \q2 si hola nia sa popoa Sodomu, \q1 sapu ta huara pa totoso hite \q2 meke loke lima si taliri pude toka nia.\x * \xo 4:6 \xt Zen 19:24\x* \b \q1 \v 7 Visoroihe sari dia koburu tavia si via hola nia sa sinou \q2 meke keoro hola nia sa meleke, \q1 sari tinidia si ziṉara guana patu rubi \q2 meke sa dinoṉodi si doṉo lea guana patu sapaea. \b \q1 \v 8 Ba kamahire si muho gua tugo na motete; \q2 lopu ta doṉo gilana pa sisiraṉa, \q1 sari kapu dia si napiti la pa susuri dia; \q2 na popa gua tugo na rerequtu huda. \b \q1 \v 9 Sarini pu mate pa vedara si hite leana dia \q2 hola ni sari kasa pu mate pa soṉe; \q1 hilili na ovia meke hitehite mate dia, \q2 ura loke ginani si mae pa inuma. \b \q1 \v 10 Pa limadia soti ari barikaleqe koa i tataru \q2 si raroi mo rini sari tudia soti, \q1 pude na gedi ginani \q2 totoso kamo sari qua tinoni pa tinasuna.\x * \xo 4:10 \xt Diut 28:57; Izk 5:10\x* \b \q1 \v 11 Ele vala beto lania e Zihova sa Nana tinaṉaziri; \q2 ele zoropo vura nia sa Sa Nana binugoro ṉiṉirana. \q1 Asa katua sa nika pa Zaione \q2 sapu sulu pani beto nia sa sinokirae te Zerusalema. \b \q1 \v 12 Lopu va hinokaria ri na baṉara pa popoa pepeso, \q2 babe sari tiena sa kasia popoa, \q1 sapu boka nuquru sari kana \q2 koari na sasada pa Zerusalema. \b \q1 \v 13 Ba ta evaṉa sapu asa, koa gua koari na sinea tadi nana poropita \q2 meke sari tinavete kaleadi tadi nana hiama, \q1 sarini pu va zoloria pa vasileana \q2 sa ehara tadi na tie toṉotodi. \b \q1 \v 14 Kamahire si ene tapotapoe si arini pa sisiraṉa \q2 gua ari na tie bebehudi. \q1 Na tale bonidi pa ehara tadi tie matedi si arini, \q2 ke loke tie hiva tiqu la i dia poko. \b \q1 \v 15 “Taloa va seu! Boni si gamu!” Kukili guni ri na tie. \q2 “Taloa! Taloa! Lopu tiqu gami!” \q1 Totoso govete taloa rini meke ene lamae, \q2 si zama sari na tie koari na butubutu, \q2 “Mi taloa. Lopu koa turaṉa gami,” gua. \b \q1 \v 16 E Zihova telena va talahuara i; \q2 na beto kopu totokoni Sa. \q1 Sari na hiama si lopu ta pamaṉae, \q2 meke sari palabatu si lopu ta galagalae. \b \q1 \v 17 Beto meke ele mabo sari mata mami, \q2 eṉa lamae, hata tinokae; \q1 koari mami vetu ululu hakehakei si kopu si gami \q2 be mae si keke butubutu pude harupu gami. \b \q1 \v 18 Luli gami ri na tie koari mami inene, \q2 ke lopu boka ene si gami pa siraṉa. \q1 Tata sa mami totoso, visavisa rane mo si koa hola, \q2 ura kamo mo sa mami minate. \b \q1 \v 19 Sari kana pu hadu luli gami si rerege hola, \q2 holani sari atata pa galegalea rane; \q1 hadu karovoni gami rini koari na toqere \q2 meke opo aqani gami pa qega. \b \q1 \v 20 Sa mami baṉara sapu tava madina koe Zihova, sa mami tinoa, \q2 si ta saputu vagi koari dia sipata. \q1 Rovea gami sapu pa maqomaqona sa \q2 si kote ta lavelave si gami koari na butubutu. \b \q1 \v 21 Mi koa qetuqetu, komolo, gamu na tinoni pa Edomu, \q2 gamu pu koa pa popoa pa Uzi. \q1 Ba koa gamu ba kote tava hola atu tugo sa kapa tinasigiti; \q2 kote tava napo va viviri meke tava dodoho si gamu. \b \q1 \v 22 Kei, agoi na vasileana pa Zaione, sa mua vina kilasa si kote hokoto; \q2 kote tava kokoi koe Zihova sa mua tinaraovo. \q1 Ba, gamu na tinoni pa Edomu si kote tava kilasa si gamu koari na mia sinea, \q2 meke kote tozi vurani Sa sari mia kinaleana. \c 5 \s1 Na Vinaravara Tinepa Tinaleosae \q1 \v 1 Kei Zihova, Mu balabala ia sapu ta evaṉa koa gami; \q2 doṉo mae, Mamu dogoria sa kinurekure tamigami. \q1 \v 2 Sapu tagoa gami si ta vala koari votiki tie, \q2 sari mami vetu si koa i ri na tie karovodi. \q1 \v 3 Gami si eapa meke loke tamamami, \q2 sari tinamami si guana naboko tu. \q1 \v 4 Na kolo sapu napoa gami si kaqu holua tu gami; \q2 sari mami huda rararo si koa i na hinolu. \q1 \v 5 Sarini pu hadu gami si pa mudi mami mo; \q2 mabo si gami ba lopu boka magogoso. \q1 \v 6 La todoṉo si gami koari pa Izipi meke Asiria pude vagi vasi bereti. \q1 \v 7 Ari tamamami si va sea, ba ele mate beto si arini; \q2 meke gami palekia sa vina kilasa tadi kasa. \q1 \v 8 Sari mami pinausu si kamahire si na mami palabatu, \q2 meke loke tie si koa pude rupaha gami pa limadia. \q1 \v 9 Tata mate si gami totoso hata bereti gami \q2 sina sa vedara si koa mo pa qega. \q1 \v 10 Sa kapu mami si ṉada guana motu, \q2 maṉini pa inovia. \q1 \v 11 Sari barikaleqe Zaione si ta tuqe vagi meke ta eko turaṉa, \q2 gua tugo sari vineki vaqura pa vasileana Ziuda. \q1 \v 12 Sari koburu koreo tavia si ta huqi pa limadia; \q2 sari palabatu si lopu ta pamaṉae. \q1 \v 13 Sari tie vaqura si mabo pa munamunalana palava; \q2 sari koreo vaqura si sigiti mudidi pa paleke huda. \q1 \v 14 Sari palabatu si lopu vura binalabala pa varivarigarana pa vasileana; \q2 sari tie vaqura si lopu kerakera pule. \q1 \v 15 Sa qinetuqetu si rizu taloa pa bulomami; \q2 sari mami pinekapeka si iliri la pa tinalotaṉa. \q1 \v 16 Sa binaṉara si loke mami. \q2 Mami talotaṉa si gami, ura na ele sea si gami. \q1 \v 17 Gua asa ke malohoro sari bulomami, \q2 gua asa ke rida sari matamami, \q1 \v 18 ura sa toqere Zaione si ta huara meke ivulu, \q2 na vasina tadi na siki pinomo. \q1 \v 19 Kei Zihova, sa Mua binaṉara si koa hola; \q2 sa Mua habohabotuana baṉara si kamo pa doduru sinage. \q1 \v 20 Na vea ke koba muliṉini gami Goi? \q2 Na vea ke seunae hola tu veko pani gami Goi? \q1 \v 21 Kei Zihova, harupu vagi pule ni gami, pude mami pule atu koa Goi; \q2 va vaqura pulei sari mami rane gugua pukerane, \q1 \v 22 be guana lopu kilu pani gami Goi si gami, \q2 be lopu sapu loke kokoina sa Mua tinaṉaziri koa gami.