\id JOB - Roviana \h Zobi \toc1 Sa Buka te Zobi \toc2 Zobi \toc3 Zob \mt2 SA BUKA TE \mt1 ZOBI \imt1 Sa Vinabakala \ip Sa \bk Buka te Zobi\bk* si na vivineina keke tie, e Zobi pozana, sapu na tie leanana meke na tie tagotago tugo. \ip Vahesia Zobi sa Tamasa meke kalavarae ia sa se Zihova. Ba tepa ia Setani sa Tamasa pude podekia sa rinaṉeraṉe te Zobi la koasa Tamasa, ke va malumia Tamasa se Setani pude podekia se Zobi. Vagi pani e Setani sari doduru tuna Zobi, sari nana tinagotago meke va raza nia minoho pa tini sa sapu variva maledere, na tale tubuna beto sa tinina e Zobi. Ba ronua Zobi sa nana Tamasa pa doduruna sa totoso asa. Koasa totoso sapu koa pa tinasigiti se Zobi si mae sari nana baere meke vari zama nia rini sa tinasuna te Zobi. Tozia ri nana baere sapu pa dia ginilagilana si e Tamasa hoke pia i sari tinavete leanadi meke va kilasi sarini pu tavete va kaleana, ke sa tinasigiti te Zobi si laena sapu e Zobi si tomei kaiqa nana hahanana kaleadi. Ba tumae nia Zobi sapu lopu garona pude tava kilasa si asa sina sari tinavete leadi pu taveti sa si leadi hola meke koa ṉoṉo hola si asa. Lopu boka va bakalia sa sapu na vea ke va kamo nia Tamasa koa sa sari tinasuna sapu raza koa sa, ke va mataqara si asa meke nananasa sisigiti la koe Tamasa. Tepa ia Zobi koasa Tamasa pude veko vari toṉoto pule ni sari doduru ginugua pude leana pule sa pozana sa. Lopu olaṉi Tamasa sari ninanasa te Zobi ba pa rinaṉeraṉe mo te Zobi si zama la si Asa. Sa Nana ṉiniraṉira meke ginilagilana lohina mo si va dogoro nia Sa koe Zobi. Gua ke va pepekae se Zobi koasa Tamasa sapu tagoi sari doduru ṉiniraṉira meke helahelae tugo sapu lopu garo tugo si asa pude zama ni sari soku zinama hoborodi pa kenuna sa Tamasa. \ip Pa vina betona sa vivinei si vura bakala sapu qetu nia Tamasa se Zobi, meke mana nia Sa hola nia tu sapu tatasana, meke tagotago hola tu si asa. Ba sari baere te Zobi si hidaki Tamasa sina lopu boka va bakalia rini sa laena sa tinasuna sapu ta raza nia e Zobi. Telena mo e Zobi tumae nia sapu vea ululu gua sa ginilagilana te Tamasa hola nia sa hahanana vina lavata tadi na tie pa totoso asa. \iot Sari na Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka \io1 Pinodalaena sa vivinei. Hinia 1:1 kamo hinia 2:13 \io1 Zobi meke sari na nana baere. Hinia 3:1 kamo hinia 31:40 \io2 a. Ninominomi te Zobi. Hinia 3:1-26 \io2 b. Sa vinari zamae kekenu. Hinia 4:1 kamo hinia 14:22 \io2 c. Sa vinari zamae vina rua. Hinia 15:1 kamo hinia 21:34 \io2 d. Sa vinari zamae vina ṉeta. Hinia 22:1 kamo hinia 27:23 \io2 e. Sa vinahesina sa ginilagilana lohina. Hinia 28:1-28 \io2 f. Sa zinama vina betobeto te Zobi. Hinia 29:1 kamo hinia 31:40 \io1 Sari na zinama te Elihu. Hinia 32:1 kamo hinia 37:24 \io1 Sa inolaṉa te Tamasa koe Zobi. Hinia 38:1 kamo hinia 42:6 \io1 Sa vina betona sa vivinei. Hinia 42:7-17 \c 1 \s1 Podekia Setani se Zobi \p \v 1 Koa nana si keke tie, pozana si e Zobi, sapu koa pa popoa Uzi. Na tie toṉoto si asa meke loke nana tinazutu; pamaṉa nia sa sa Tamasa meke kopu si asa pude lopu tavete va sea. \v 2 Ka zuapa tuna koreo si asa meke ka ṉeta tuna vineki, \v 3 meke tagoi sa si ka zuapa tina sipi, ṉeta tina kameli, keke tina bulumakao, meke ka lima gogoto doṉ'ki. Soku hola tugo nana nabulu si asa, meke na tie tagotago hola ni sa sari doduru tie pa kali gasa rimata. \p \v 4 Sari na tuna koreo Zobi si hoke varivari hobei nia rini sa tinavete inevaṉa pa hopeke dia vetu, vasina hoke la si arini, meke hoke ruvati rini sari ka ṉeta tasidia vineki pude la somana hena na napo turaṉi. \v 5 Pa vina betodi rina hopeke inevaṉa, si hoke vaṉunu munumunu hokara se Zobi meke vukivukihi va uququ poni sa sari hopeke nana koburu pude va via i, gua. Hoke tavete gua si asa sina balabala ia sa sapu meke gua, meke zama va kaleana hola si arini la koasa Tamasa pa bulodia, gua. \p \v 6 Sipu kamo sa rane pude kamo la pa kenuna e Zihova sari na mateana pa Maṉauru, si e Setani tugo si somana la. \v 7 Nanasia Zihova si asa, “Pa totoso ele hola, pavei si koa mae gua agoi?” \p Olaṉa se Setani, “Arau si ene la mae mo pa korapana mo sa kasia popoa,” gua. \p \v 8 “Vegua dogoria tugo goi sa Qua nabulu se Zobi? Loke tie pa pepeso sapu toṉoto na leana gua asa. Vahesi Au sa si Arau, meke sapu pamaṉa Nau sa meke kopu sisigiti nia sa pude lopu tavete va sea.” \p \v 9 Olaṉa se Setani, “Vea, kote boka pamaṉa nigo Zobi si Agoi pana loke nana likakalae si asa?\x * \xo 1:9 \xt Rev 12:10\x* \v 10 Na Agoi mo kopu nia doduru totoso si asa meke sari nana tamatina meke sari doduru tiṉitoṉa pu tagoi sa. Agoi mo mana ni sari doduru tiṉitoṉa pu taveti sa, meke Agoi poni va soku nia bulumakao pude va siṉia rini sa pepeso, gua. \v 11 Ba kamahire pana vagi pani beto ni Goi sari doduru tiṉitoṉa pu tagoi sa si kote zama va kaleana Igo sa pa Kenumu!” \p \v 12 Meke olaṉa se Zihova koe Setani, “Leana mo. Sari doduru pu tagoi sa si koa pa mua ṉiniraṉira agoi, ba se Zobi mo telena si mu lopu tiqu la ia.” \p Ke taluarae taloa se Setani. \s1 Sari na Tuna Zobi meke na Tinagotago si Ta Ṉovala Beto \p \v 13 Keke rane sipu korapa henahena na napo vaeni sari na tuna Zobi pa vetu tanisa tasidia kenuna, \v 14 si kamo la si keke tie paleke inavoso koe Zobi meke zama, “Sipu korapa geli pepeso pude lelete sari na bulumakao pa inuma, meke sari na doṉ'ki si korapa gani duduli pa vasina lopu seu koa rini, \v 15 si rapata va hodaka mo sari na tie Sabeani meke hiko taloa beto ni sari doduru. Va mate betoi rini sari doduru mua nabulu. Arau mo telequ si govete pude mae tozi nigo si agoi!” \p \v 16 Sipu lopu ele beto zama si asa, si mae gana pule si keke nabulu meke zama, “Na nika te Tamasa si hoqa gore mae pa maṉauru meke sulu va matei sari na sipi meke sari na tie kopu sipi. Arau mo telequ si govete pude mae tozi nigo si agoi,” gua. \p \v 17 Sipu lopu ele beto zama si asa, si mae gana pule si keke nabulu meke zama, “Ka ṉeta puku tie Babiloni, pu ene la pude raza la i sari na kana meke hiko tiṉitoṉa koarini, si mae rapata meke vagi taloa ni sari na kameli, meke va mate betoi sari mua nabulu. Arau mo telequ si govete pude mae tozi nigo si agoi,” gua si asa. \p \v 18 Sipu lopu ele beto zama si asa, si mae gana pule si keke nabulu meke zama, “Sari na tumu si korapa henahena na napo vaeni pa vetu tanisa tumu koreo kenuna, \v 19 meke raza va hodaka mae si keke givusu ṉiṉira, mae guana pa qega, meke hiru va hoqa ia sa sa vetu meke mate beto sari doduru. Arau mo telequ si govete pude mae tozi nigo si agoi,” gua. \p \v 20 Sipu avosi Zobi si arini si turu sage meke daku rikatia sa sa nana poko pa tinalotaṉa. Neri va golugolua sa sa batuna meke hoqa gore pa pepeso pa vinahesina sa Tamasa. \v 21 Zama si asa, “Dododohoqu totoso podo si arau, meke kote dododohoqu totoso mate si rau. E Zihova mo poni au, meke kamahire si e Zihova tugo vagi pani. Mani tavahesi sa Pozana e Zihova!” \p \v 22 Pa korapadi ri doduru tinasuna pu raza koe Zobi, si lopu hite tavete va sea meke lopu zutua sa sa Tamasa. \c 2 \s1 Podeke Pulea Setani se Zobi \p \v 1 Sipu kamo sa rane pude vata dogoro pule ni pule pa kenuna Zihova sari na mateana pa Maṉauru, si somanae nana tugo se Setani koa rini. \v 2 Nanasia Zihova si asa, “Pavei si koa mae gua agoi?” \p Meke olaṉa se Setani, “Arau si ene lamae mo, vilorae ia mo sa kasia popoa,” gua si asa. \p \v 3 “Vegua dogoria tugo goi sa Qua nabulu, se Zobi?” nanasa gua se Zihova. “Loke tie pa pepeso sapu toṉoto na leana gua asa. Vahesi Au sa si Arau, meke sapu pamaṉa Nau sa meke kopu sisigiti nia sa pude lopu tavete va sea. Sovutu Au goi pude va malumu igo pude la raza ia, pa ginugua hoboro, na loke nana sinea, ba e Zobi si koa va ṉoṉo eko nana mo.” \p \v 4 Olaṉa se Setani, “Boka veko pani na tie sari nana likakalae pude kopu nia sa nana tinoa soti. \v 5 Ba mu va sigitia tu sa tinina ba Goi, kote hinokara zama va kaleana Igo sa pa Kenumu si Goi!” \p \v 6 Ke zama se Zihova koe Setani “Leana, koa pa limamu si asa, ba mu lopu va matea mo.” \p \v 7 Ke taluarae se Setani koe Zihova, meke la va raza nia minoho tubu sa sa doduru tinina e Zobi. \v 8 La habotu pa eba se Zobi meke vagia sa si keke kukuru vide raro patu meke repi nia sa koari na tubuna. \v 9 Zama la sa nana barikaleqe koa sa, “Na korapa koa va ṉoṉo eko la mua tu si agoi? Vea ke lopu zama va kaleana ia mo goi sa Tamasa, mamu mate mua?” \p \v 10 Olaṉa se Zobi, “Zamazama gua tugo na barikaleqe duviduvili si agoi! Be garunu mae ni Tamasa sari ginugua leadi, si va kamo i gita. Vea ke kaqu qumiqumi tu si gita totoso garunu mae tinasuna si Asa?” Pa korapadi ri doduru tinasuna pu raza koe Zobi, si lopu hite zutua Zobi sa Tamasa. \s1 Mae sari na Baere te Zobi \p \v 11 Ka ṉeta baere te Zobi si ari Elipazi na tie pa vasileana nomana pa Temani, e Bilidadi, sa tie mae guana pa popoa Sua, meke e Zopara sapu mae guana pa popoa Neama. Totoso avoso nia arini sari doduru tinasuna sapu raza koe Zobi, si variva ego nia rini pude topue la meke va manotia si asa. \v 12 Sipu korapa ene mae tu pa seu si arini si dogoria rini se Zobi, ba lopu doṉo gilania tu rini si asa. Ba totoso gilania arini si podalae kabo va ululae si arini, daku rikati rini sari dia poko pa tinalotaṉa, meke va vuvusu la kavuru pa batudia. \v 13 Meke tiqe habotu turaṉia rini si asa vasina pa pepeso koari ka zuapa rane meke zuapa boṉi. Loke tie hite zama la nia si keke zinama koasa, sina dogoria arini sapu noma hola sa tinasigiti tanisa. \c 3 \s1 Sa Kinebokebo te Zobi La koe Tamasa \p \v 1 Beto si zama vura se Zobi meke leve nia sa sa rane sapu podo si asa.\x * \xo 3:1 \xt Zer 20:14-18\x* \v 2 Zama se Zobi, \q1 \v 3 “Kei Tamasa, Mu leve nia sa boṉi sapu tava gavoro si arau; \q2 Mamu leve nia sa rane sapu podo si rau. \q1 \v 4 Sa rane asa si Mamu va huporo ia, Tamasa; \q2 Mamu lopu balabala pule hokara ia sa rane asa, \q2 mani loke kalalasa kamo la ia. \q1 \v 5 Mani vagia na huporo dudukurumu sa rane asa, \q2 meke va moata nia hinuporo; \q1 va opoadumu nia lei, \q2 pude va muho tamunia sa rimata. \q1 \v 6 Va rizu ia sa boṉi asa koasa vuaheni, \q2 meke lopu va somana ia koari na sidara. \q1 \v 7 Va tige ia sa boṉi asa, \q2 mani loke vevehe qinetuqetu si ta avoso koasa. \q1 \v 8 Madi leve nia ri na matemateana sa rane asa, \q2 arini pu boka va tekulu pule mae ia sa kurukuru Leviatani.\f * \fr 3:8 \ft Lopu ta gilana sa kurukuru hie pa rane ṉinoroi. Gina zama nia Zobi keke vivinei malivi tadi na tie pukerane.\f* \q1 \v 9 Mani lopu kalalasa mae sa pinopino habia; \q2 mani aqa nia sa rane, \q2 ba lopu va kamo nia vaqavaqasa. \q1 \v 10 Leve nia sa boṉi asa sapu va malumu au pude ta podo, \q2 sapu va dogoro nau sari tinasuna na tinalotaṉa. \b \q1 \v 11 Leana si be mate qua mo pa tiana sa tinaqu, \q2 babe podo mate qua mo. \q1 \v 12 Vea ke kuka au tu sa tinaqu pa tuṉutuṉuna, \q2 meke va susu au tu sa? \q1 \v 13 Be mate si rau, si kote ele eko vata bulebulei qua, \q2 be ele puta meke magogoso qua tu. \q2 \v 14 Puta gua ari na baṉara na ṉati hiniva, \q2 arini pu kuridi sari na vetu baṉara koadi pukerane. \q1 \v 15 Be ele mate qua, be kamahire puta gua rina koburu tavia si rau, \q2 arini pu va siṉi ni qolo na siliva sari na dia vetu, \q1 \v 16 babe gua rina koburu pu mate mae pa tia meke podo, \q2 meke lopu dogoria sa kalalasa. \q1 \v 17 Pa lovu si noso sari na tie kaleadi, \q2 meke magogoso koari na dia tinalotaṉa. \q1 \v 18 Sari na tie ta pusidi ba qetu nia sa binule, \q2 ta rupaha koari na hidaka na ginegese. \q1 \v 19 Hiteke na lavata si koa vasina, \q2 tie arilaedi na tie loke guguadi, \q2 meke ari na pinausu si ta rupaha vasina. \q1 \v 20 Na vea ke va kuliusu ekoi mo sari na tie? \q2 Na vea ke poni kalalasa saripu koa talotaṉa? \q1 \v 21 Aqa nia rini sa minate, ba lopu kamo mae; \q2 na lovu si okoro nia rini, hola nia sa tinagotago.\x * \xo 3:21 \xt Rev 9:6\x* \q1 \v 22 Lopu qetu si arini osolae mate meke ta pomunae. \q1 \v 23 Na vea ke ta poni pa tie sa tinoa, \q2 beto si tomea tu Tamasa koasa sa siraṉa vugo repere, \q2 meke ta kopu totoko pule tu koe Tamasa? \q1 \v 24 Na kinabo mo si guana hena ia rau, \q2 meke lopu boka beto hilala si rau. \q1 \v 25 Sapu matagutu nia rau si raza mo koa rau, \q2 sapu mala nia rau si ta evaṉa nana mo koa rau. \q1 \v 26 Loke qua binule, loke minagogoso, \q2 meke sari qua tinasuna si loke vina betodi.” \c 4 \ms1 Sa Vinari Zamai Kekenu \mr Zobi 1:1 kamo hinia Zobi 14:22 \s1 Elipazi \p \v 1 Zama se Elipazi, \q1 \v 2 “Zobi, vegua kote bugoro si agoi, be zama si arau? \q2 Lopu boka koa kae kulu si rau, na kaqu zama. \q1 \v 3 Ele soku tie si va tumatumae i goi \q2 meke soku lima malohorodi si va ṉiṉira i goi. \q1 \v 4 Totoso ta tubarae si keke tie na malohoro meke mabo, \q2 si sari mua zinama hoke va ṉiṉira i pude turu. \q1 \v 5 Ba kamahire sipu kamo koa goi sa tinasuna, \q2 si ta duaṉa nia tu goi meke lopu boka va tia ia. \q1 \v 6 Vahesia goi sa Tamasa, meke loke tinazutuna sa mua tinoa; \q2 ke leana pude kalavarae si agoi meke raṉeraṉe. \q1 \v 7 Mu balabala pule paki. \q2 Vea, esei keke tie toṉoto sapu ele kamoa tinasuna kaleana hola? \q2 Pavei si ele ta ṉovala saripu koa va ṉoṉo? \q1 \v 8 Ele dogori arau sarini pu lelete pa kinaleana, \q2 meke poṉapoṉa pa tinasuna; \q2 si paketi tugo rini sari kinolura na tinasuna. \q1 \v 9 Pa siniṉo te Tamasa si ta huara inete si arini. \q2 Pa hiruna sa Nana tinaṉaziri si tava mate si arini. \q1 \v 10 Sa mamalaiṉidi rina tie kaleadi si guana kurukurumu laione! \q2 Ba Tamasa va noso i meke moku i Sa livodi. \q1 \v 11 Guana laione pu loketoṉa gana ginani, \q2 mate si asa, meke sari tuna si ta hurakatae lamae. \b \q1 \v 12 Na inavoso si kamo golomo mae, \q2 na manamanasa si avosia sa taliṉaqu. \q1 \v 13 Pa korapa qua pinutagita pana boṉi, \q2 pa totoso hoke puta muliuṉu sari tie,\x * \xo 4:13 \xt Zob 33:15\x* \q1 \v 14 si matagutu meke neneqara si arau, \q2 meke niu beto doduru tiniqu. \q1 \v 15 Sipu givusu hola pa isumataqu si keke maqomaqo, \q2 si turu bukekequ pa minatagutu. \q1 \v 16 Boka dogoria rau si keke toṉa turu nana; \q2 doṉo toto la si rau ba lopu boka gilania rau. \q2 Meke tiqe avosia rau si keke mamalaiṉi: \q1 \v 17 ‘Vea, boka toṉoto sa tie, hola nia sa Tamasa, \q2 babe ṉoṉo hola nia se Zihova pu tavetena si asa?’ \q1 \v 18 Be e Tamasa lopu ronui sari nana nabulu pa maṉauru, \q2 meke pitui Sa sari na sinea tadi Nana mateana, \q1 \v 19 si vea, kote boka ronua Sa si keke tie ta tavetena pa pepeso, \q2 sapu ta kuri pa kavuru sapu boka ta munala guana kikiti? \q1 \v 20 Kote boka toa pana munumunu si asa, \q2 ba pana veluvelu si lopu nonoga matena. \q1 \v 21 Doduru sapu tagoi sa si ta vagi palae; \q2 mate si asa, ba lopu tagoa sa sa ginilagilana lohina \ord d\ord*. \c 5 \q1 \v 1 Zobi, titioko ko? Ba esei na kote olaṉa igo. \q2 Na mateana savana kote boka toka nigo? \q1 \v 2 Tinaṉaziri si mate nia rina tie duvili, \q2 meke sa binugoro si ṉoṉovali sari na tie va gugue. \q1 \v 3 Ele dogoria rau sa tie duviduvili sapu doṉo guana loke nana tinasuna, \q2 ba hinoqa ta levei sa nana vetu. \q1 \v 4 Sari tuna si lopu boka ta harupu, \q2 sina loke tie hiva lavelave ni pa vinaripitui. \q1 \v 5 Sari na tie ovia kote hena betoi sari na linetelete tanisa tie duvili, \q2 koari na hilibubuku ba kote vagi luli rini, \q2 meke sa tie memehana ba kote hata luli sari nana tinagotago. \q1 \v 6 Na kinaleana si lopu mae guana pa kavuru, \q2 meke na tinasuna ba lopu toqolo vurana pa pepeso. \q1 \v 7 Ba na tie si podo pude kamo ia tugo tinasuna, \q2 gua sa pidalana sa nika sapu kaqu tapuru sage. \b \q1 \v 8 Be arau, ba kote tepa sisigiti si arau koa sa Tamasa, \q2 meke kote vala nia rau sa qua hiniva koa Sa. \q1 \v 9 Asa hoke taveti sari na tinavete nomadi sapu lopu boka ta balabala kamo, \q2 sari na tinavete variva magasa sapu lopu boka ta nae. \q1 \v 10 Ponia ruku Sa sa pepeso \q2 meke poni kolo sari na inuma. \q1 \v 11 Sarini pu va pepekae si ovulu sage ni Tamasa \q2 meke saripu kuliusu si va qetui Sa. \q1 \v 12 Huari Sa sari hiniva tadi na tie sekesekeidi, \q2 pude lopu gorevura sari dia tinavete. \q1 \v 13 Poho i Sa sari na sinekesekei tadi na tie pu vahesi puleni sapu gilagilanadi, \q2 meke va kokoi i Sa sari dia hiniva tomedi.\x * \xo 5:13 \xt 1 Kor 3:19\x* \q1 \v 14 Kamo i na hinuporo pana rane, \q2 meke korapa rane si ene tapotapoe si arini guana boṉi tu. \q1 \v 15 Ba harupi Tamasa saripu habahuala koari na dia zinamazama variva mate; \q2 harupi Sa pa limadi rina tie nomadi. \q1 \v 16 Ke saripu malaṉa si aqa nia sa Tamasa pude tokani, \q2 meke va noso i Sa sari na tie kaleadi pu hiva ṉoṉovali. \b \q1 \v 17 Tamanae sa tie pu va toṉotia Tamasa! \q2 Gua asa ke mu lopu kilu ia sa ginegese tanisa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira.\x * \xo 5:17 \xt ZT 3:11; Hib 12:5-6\x* \q1 \v 18 Va bakora igo Sa, ba Asa tugo kote pusia, \q2 va sigitigo Sa, ba sa Limana tugo Sa kote salaṉigo.\x * \xo 5:18 \xt Hoz 6:1\x* \q1 \v 19 Ninae totoso si kaqu harupigo Sa si goi pa tinasigiti na tinasuna. \q2 \v 20 Pana raza sa soṉe, si kaqu kopu nia Sa sa mua tinoa, \q2 meke pa vinaripera si kaqu lavelave nigo Sa pude lopu ta seke pa vedara. \q1 \v 21 Tamasa kote lavelave nigo koari na zinamazama variva sigitidi; \q2 meke lopu kaqu matagutu si goi pana kamo sa tinahuara. \q1 \v 22 Kote hegere ni goi sari tinahuara na soṉe \q2 meke lopu kote matagutu ni goi sari na kurukuru variva mate. \q1 \v 23 Sa vasina tavete nia inuma goi si kote loke patuna, \q2 meke lopu kaqu raza igo ri kurukuru pinomo. \q1 \v 24 Kaqu koa va bulei pa mua ipi si agoi; \q2 pana nae i goi sari mua sipi, \q2 si kote koa beto dia mo. \q1 \v 25 Kote gilania tugo goi sapu kote soku sari mua koburu, \q2 saripu podoi goi si kote guana dudulina sa popoa. \q1 \v 26 Kote barogoso va gorevura si goi meke kamo la pa lovu, \q2 guana huiti sapu sagana pa totoso pakepakete. \q1 \v 27 Zobi, gami si ele vilitia meke va hinokaria si hie, \q2 ke mu avosi, mamu lopu kilui sari zinama hire.” \c 6 \s1 Zobi \p \v 1 Zama se Zobi, \q1 \v 2 “Be ta veko sari na qua tinasigiti koari na padapadana mamata, \q2 \v 3 si kote mamata hola ni rini sari na onone pa masa, \q2 gua ke bebeno sari qua zinama. \q1 \v 4 Sari na tupi tanisa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si soto dia koa rau, \q2 meke sari na pasapasa tadirini si herere pa doduru tiniqu. \q1 Va nama i Tamasa sari na ginugua variva matagutudi pude va raza ni pa qua tinoa. \q1 \v 5 Vea, hoke kabo sa doṉ'ki pana gani duduli si asa, \q2 babe kabo sa bulumakao totoso gani duduli si asa? \q1 \v 6 Ba esei boka hena sa ginani sapu lopu ta vala soloti ke loke liṉiliṉina? \q2 Vea, koa ia liṉiliṉi sa keorona sa vovoto? \q1 \v 7 Lopu equ henai sari ginani gua arini, \q2 arini ginani si sea mae koa rau. \q1 \v 8 Kei, be vagia mo rau gua sapu tepa ia rau, \q2 be poni au mo Tamasa gua sapu hiva nia rau, \q1 \v 9 be malumu sa Tamasa be va mate au mo, \q2 be lopu aqa ba va mate au mo Sa kamahire pa Limana. \q1 \v 10 Be gua asa sa Tamasa, be kote qetu hola si rau pa korapana sa qua tinasigiti, \q2 ba gilania rau sapu sa Tamasa si hopena. \q2 Na lopu ele hoke toke i arau sari Nana zinama. \q1 \v 11 Na ṉiniraṉira savana si tagoa rau, ke kote boka toa nono la tu? \q2 Na sa sari kaiqa hiniva leadi sapu kote ta evaṉa koa rau ke kaqu aqa tu si rau? \q1 \v 12 Vea, ṉiṉira guana patu si rau? \q2 Meke, na boronizi sa tiniqu? \q1 \v 13 Loke qua ṉiniraṉira si arau pude harupu pule nau; \q2 loke tie si koa pude toka nau. \b \q1 \v 14 Pa totoso tasuna gua hie, be guana veko pania rau sa vina tabena sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira babe lokari, \q2 ba na tataru tadi qua baere si okoro nia rau. \q1 \v 15 Ba gamu na qua baere, si sekesekei nau gamu, \q2 guana tototolo sapu popa totoso dada sa popoa, \q1 \v 16 meke pa totoso ibu si siṉi sage sari na ovuku na tukui na aesi na sinou. \q1 \v 17 Ba totoso mae sa maṉini si murimuri taloa, \q2 meke popa sari na taqele. \q1 \v 18 Sari na tokele kameli pu paleke likakalae si ene karovo pa qega; \q2 pa hinata kolo si hoke muliuṉu si arini osolae mate pa soloso qega. \q1 \v 19 Sari na tokele kameli tadi na tie holuholu pu mae guadi pa Siba meke Tema si hata kolo, \q2 \v 20 ba balabala mamata totoso kamo si rini koari na tototolo popadi. \q1 \v 21 Gamu si kekeṉoṉo gua tugo rina tototolo, \q2 dogoria gamu sa qua tinasuna meke matagutu si gamu. \q1 \v 22 Vea, ele tepa gamu rau pude poni au vinariponi, \q2 babe holu vagia sa qua tinoa, \q1 \v 23 babe pude harupau koari na qua kana, \q2 babe holu vura nau pa limadi rina tie kaleadi? \b \q1 \v 24 Leana, mi va tumatumae au, maqu noso; \q2 va dogoro nau pavei si sea si rau. \q1 \v 25 Variva sigiti pana hinokara sari na zinama, \q2 ba gamu hire si zama hoboro sisigiti. \q1 \v 26 Hiva va toṉoti gamu sari na qua zinama, \q2 meke va guni ni na givusu sari na zinama tanisa tie talotaṉana? \q1 \v 27 Gamu boka mudumudukeda ni mo sari koburu loke tamadia, \q2 meke holuholu pania sa mia baere soti. \q1 \v 28 Ba kamahire, si mi doṉo toto mae au, \q2 na lopu kote koha gamu rau. \q1 \v 29 Noso si gamu. Mi lopu ṉoṉovalau; \q2 Lopu zutu au, sina korapa toṉoto qua si rau. \q1 \v 30 Ba balabala ia gamu sapu kokohaqu si rau. \q2 Balabala ia gamu sapu lopu boka gilania tu rau sapu ta ṉoṉovala si rau? \c 7 \q1 \v 1 Na tinoa tie si gua tugo na qeto tie pu ta zukuru tinavete tasunadi, \q2 gua sa tie tavetavete pa limana doduru rane, \q2 \v 2 gua sa pinausu pu aqa nia sa puluvelu, \q2 babe gua tugo sa tie tavetavete pu aqa nia sa nana tinabara. \q1 \v 3 Vari luli sidara ba loke laena si toa nia rau; \q2 vari luli boṉi si koa talotaṉa mo si rau. \q1 \v 4 Totoso eko rau pude puta si hitehite hola sa totoso: \q2 doduru boṉi si taliri mo si rau, osolae kamo sa vaqavaqasa. \q1 \v 5 Sa tiniqu si siṉia na nokinoki, \q2 meke tale tubuna, \q2 sapu puzaka meke vura i na muzi. \b \q1 \v 6 Sari qua rane si tuturei hola taloa dia, \q2 pa vina betodi si loketoṉa sapu leadi si ta evaṉa. \q1 \v 7 Mu balabala ia Tamasa, sapu sa qua tinoa si guana keke siniṉo mo; \q2 sari qua qinetuqetu si ele murimuri palae. \q1 \v 8 Kamahire si dogorau sa tie, meke lopu kaqu dogoro pule au sa. \q2 Totoso hatau sa si kote ele taloa tu si rau. \q1 \v 9-10 Kekeṉoṉo guana lei sapu murimuri taloa, \q2 sa tie sapu la pa lovu si lopu pule mae, \q2 meke ta muliṉae koari pu gilania. \b \q1 \v 11 Gua ke kaqu zama si rau, lopu va mokomoko au; \q2 kaqu zama vura si rau koasa tina sigiti pa maqomaqoqu. \q1 \v 12 Na vegua ke kopu totoko nau tu Goi? \q2 Nasa guni nau Goi si rau, na kurukuru malivi pa lamana? \q1 \v 13 Eko si rau meke podekia pude magogoso, \q2 hata ia rau pude va mamaheloa sa tina sigiti. \q1 \v 14 Gua ba hoke la tu Goi meke va matagutau koari na pinutagita, \q2 hoke puta dogori rau saripu variva matagutudi, \q2 \v 15 osolae equ hiva ta kunele si rau, maqu mate. \q1 Koroqu koa ia rau sa tiniqu hie. \q1 \v 16 Beto nia rau sa tinoa hie; ele mabo nia rau. \q2 Veko pani au. Sa qua tinoa si loke guguana. \q1 \v 17 Mua sa sa tie ke va arilaena hola ia tu Goi?\x * \xo 7:17 \xt Sam 8:4, 144:3\x* \q2 Na vea ke kopu totoko nia tu Goi? \q1 \v 18 Ke vilitia tu Goi doduru munumunu, \q2 meke podekia Goi doduruna sa rane. \q1 \v 19 Vea, lopu kaqu hite doṉo va seu paki Mua \q2 pude maqu hite onolo loro si rau? \q1 \v 20 Agoi pu kopu tie, vea ta sigiti ni Mua sari na qua sinea? \q2 Na vegua ke arau si guni nau Agoi na Mua gonagonana? \q2 Vea, va tasuna Igo rau? \q1 \v 21 Vea ke lopu taleoso nau mo koari qua sinea? \q2 Ura, kote tata mate mo si arau, \q2 meke kote hata au Goi ba lopu kote koa si arau.” \c 8 \s1 Bilidadi \p \v 1 Zama se Bilidadi, sa tie mae guana pa popoa Sua, \q1 \v 2 “Vea seunae gua kote zama ni goi sari zinama gua arini, \q2 sapu hiru gua tugo na givusu? \q1 \v 3 Sa ṉinoṉo si lopu hite va sire ia sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, \q2 meke sa tinoṉoto si lopu hite va koqi ia Sa. \q1 \v 4 Sari na tumu si gina va sea la koe Tamasa, \q2 ke va kilasi Sa gua sapu garodi. \q1 \v 5 Ba be doṉo la si goi koasa Tamasa, \q2 meke tepa zoṉazoṉa la si agoi koa Sa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, \q2 \v 6 be toṉotomu meke viamu si goi, \q2 si kote mae sa Tamasa meke toka nigo \q2 meke va pule vatu ni Sa koa goi saripu tagoi goi tatasana. \q1 \v 7 Doduru mua tinago pu ta vagi palae si hiteke, \q2 ba noma hola tu sapu kote poni pule nigo sa Tamasa. \q1 \v 8 Hata ia sa ginilagilana tadi tie pukerane, \q2 mamu viliti gua sapu tumae nia ri tiatamada. \q1 \v 9 Ura norae mo si podo gita, meke loketoṉa gilania; \q2 meke sari rane toa ni gita pa kasia popoa si hola taloa gua tugo na maqomaqo. \q1 \v 10 Ba va malumi goi sari na tie pukerane pude tozi nigo, \q2 va avoso la koari na dia zinama. \b \q1 \v 11 Na kuli si toa vasina koa sa kolo, \q2 lopu hoke ta dogoro vasina sapu loke kolona. \q1 \v 12 Totoso popa sa kolo, lopu sana mate kekenu hokara, \q2 kote harahara tuturei hola si arini. \q1 \v 13 Arini pu muliṉi nia sa Tamasa si gua tugo na kuli; \q2 sari dia hiniva si murimuri taloa, totoso muliṉi nia rini sa Tamasa. \q1 \v 14 Sapu kalavarae ia rini si malohoro meke huara, \q2 guana aba tanisa kaqa. \q1 \v 15 Pana kalavarae ia rini sa aba si vegua kote tuqe sia? \q2 Pana saputu la i rini sari na lozina si kote ta tokae pude turu si arini? \q1 \v 16 Sari tie kaleadi si toqolo vura guana duduli pa rimata, \q2 guana duduli sapu araha pa inuma. \q1 \v 17 Sari na karosodi si ilupae koari na patu, \q2 meke tuqe va nabu koari na patu. \q1 \v 18 Ba totoso ta rabutu palae si arini, \q2 sari vasidi arini si kote zama, ‘Gami lopu gilana gamu.’ \q1 \v 19 Uve, gua mo arini sari qinetuqetu tadi na tie kaleadi; \q2 meke toqolo hobe mo si kaiqa koari dia vasidi. \b \q1 \v 20 Ba sa Tamasa si lopu kote kilu pania si keke tie toṉoto \q2 babe tokani sari tie kaleadi. \q1 \v 21 Kote va hegere igo Sa si goi, \q2 na va kukili pule igo Sa. \q1 \v 22 Ba kote va kurekure i Sa saripu kana igo, \q2 meke sari vetu tadi na tie kaleadi si kaqu tava murimuri palae.” \c 9 \s1 Zobi \p \v 1 Meke olaṉa se Zobi, \q1 \v 2 “Hinokara, gilania qua rau si arini visoroihe. \q2 Ba vegua meke boka toṉoto sa tie pa kenuna sa Tamasa?\x * \xo 9:2 \xt Zob 4:17\x* \q1 \v 3 Vea meke kote boka tokea keke tie si Asa? \q2 Kote nanasa ni Tamasa si ka tina ninanasa \q2 sapu lopu keke tie kaqu boka olaṉi. \q1 \v 4 Sa Tamasa si tumatumaena meke ṉiṉirana hola; \q2 loke tie si boka kilu ia sa Nana hiniva meke koa bule eko nana. \q1 \v 5 Va rizui Sa sari na toqere meke lopu va nonoga ia rini, \q2 meke pa Nana tinaṉaziri si huara pani Sa. \q1 \v 6 Va niu ia Tamasa sa kasia popoa meke va rizua Sa pa nana kokoana, \q2 meke madidiri sari dedegerena sapu tuqena. \q1 \v 7 Zama si Asa meke va nosoa Sa sa rimata pude loke kalalasa pana rane, \q2 meke sari na pinopino pude lopu kalalasa pana boṉi. \q1 \v 8 Loke tie toka nia sa Tamasa pude repahia sa maṉauru, \q2 meke neti va nosoi sari na bogusu nomadi. \q1 \v 9 Tamasa va podaki pa maṉauru sari na vinarigarae pinopino nomadi, guari na mola valusa, sagauru, habia, na toropae baṉara.\x * \xo 9:9 \xt Zob 38:31; Em 5:8\x* \q1 \v 10 Lopu kaqu boka tumaeni gita sari tinavete nomadi saripu taveti Sa, \q2 meke sari nana tinavete variva magasadi si loke vina betodi. \b \q1 \v 11 Ene hola sa Tamasa, ba lopu boka dogoria rau, \q2 hola mo si Asa, ba lopu gilania rau. \q1 \v 12 Be taṉini vagi Sa gua sapu hivani Sa, esei boka heki nia? \q2 Esei kote boka nanasia, ‘Na sa si tavetia goi?’ gua. \q1 \v 13 E Tamasa si lopu kaqu tuqe pule Nana binugoro. \q2 Se Rehabi sa noki variva mate pa lamana meke sari nana minate ba kokotuṉu pa nenena. \b \q1 \v 14 Vea meke kote olaṉia rau sa Tamasa? \q2 Pae kote vagi ni rau sari zinama pude tokea? \q1 \v 15 Be toṉotoqu si rau ba lopu boka olaṉia arau, \q2 sapu boka ia arau si pude tepa ia mo sa tataru tanisa qua Tie Varipitui. \q1 \v 16 Be tioko la ia arau meke olaṉau Sa, \q2 ba lopu rovea rau sapu kote va avoso au sa qua Tie Varipitui. \q1 \v 17 Kote va kilasa nau raneboṉi Sa pa ginugua loke laedi, \q2 meke va sokui sari tubuqu pa ginugua hoborodi. \q1 \v 18 Lopu kote poni au totoso Sa pude siṉo paki, \q2 ba kote va siṉi nia tinasigiti Sa sa qua tinoa. \q1 \v 19 Pa ṉiniraṉira, si Asa si ṉiṉira hola. \q2 Pa vinari pitui, si esei kote boka pitu ia si Asa? \q1 \v 20 Be toṉoto qua si rau, ba sa ṉuzuqu kote zutu au, \q2 be loke tinazutuqu, ba Tamasa kote va sosodea sapu tie kaleaqu si rau. \b \q1 \v 21-22 Loke tinazutuqu si rau, ba ele lopu kiluna. \q2 Ele mabo nia rau sa tinoa hie, loketoṉa si leana. \q2 Be sea babe toṉoto, ba kote tava kilasa beto mo koasa Tamasa. \q1 \v 23 Totoso raza sa oza meke mate va hodaka sari tie loke dia sinea, \q2 si va sisire ni tu sa Tamasa. \q1 \v 24 Sa doduruna sa kasia popoa si ta vala pa limadia ari tie kaleadi. \q2 Meke va behu i sa Tamasa sari na tie varipitui. \q2 Pude lopu Asa si tavete gua hie, si esei pule tavetia? \b \q1 \v 25 Sari na rane pa qua tinoa si rerege taloa, \q2 lopu keke si leadi pude qetu ni. \q1 \v 26 Nipulu taloa guana vaka rerege, \q2 guana atata sapu sopata vagi dia kokorako. \q1 \v 27-28 Be balabala si arau pude muliṉini sari qua qinumiqumi, \q2 meke komolo va paere pani sari tinalotaṉa; \q2 ba kote korapa mala ni rau sari qua tinasigiti. \q2 Na gilania rau sapu korapa zutu au Tamasa si arau. \q1 \v 29 Sina ele ta zutu mo si rau, \q2 ke na tinokae sa pule si hiva hata ia rau? \q1 \v 30 Be guana ṉuzapa ni sopu rau sari na qua sinea, \q2 meke ṉuzapi rau sari na limaqu, \q1 \v 31 ba kote voi lani au mo Tamasa pa pou nelaka \q2 meke qua poko ba kote maledere nau mo. \q1 \v 32 Be sa Tamasa si na tie si kote olaṉia rau si Asa, \q2 be kote boka la si gami karua pa vetu varipitui meke variva toṉoti vasina. \q1 \v 33 Leana hola be koa nana si keke tie pu boka mae pa vari korapa mami, \q2 na tie pu boka vari pitu ni gami. \q1 \v 34 Be boka va rizu pania sa linipulipu te Tamasa koa rau, \q2 pude qu beto koa matagutu ni sari na vina kilasa Tanisa. \q1 \v 35 Be gua asa, si kote lopu matagutu si rau pude zama, \q2 ba pa qua ṉiniraṉira soti telequ, si lopu boka si arau. \c 10 \q1 \v 1 Ele hakohako nia rau sa qua tinoa, \q2 ke veko au maqu nominomi la qua mo, \q2 kaqu tozi vura ni arau sari qua tina sigiti pa maqomaqoqu. \q1 \v 2 Kote tozi nia rau sa Tamasa: Mu lopu veko lani au pa kalina sinea, \q2 ba Mu tozi nau, nasa si tavete va sea atuni arau koa Goi? \q1 \v 3 Vea, leana hola koa Goi pude ṉoṉovala au, \q2 pude etulu au, sa tie pu tavetia Agoi pa Limamu, \q2 totoso qetu ni Goi sari sinekesekei tadi na tie kaleadi? \q1 \v 4 Vegua, tago mata gua tugo tadi na tie si Agoi? \q2 Doṉo viliti gua tugo na tie si Goi? \q2 \v 5 Vegua, sa Mua totoso si gelenaena gua mo sa tinoa tamigami? \q2 Ba be sa Mua tinoa si papakana mo, \q1 \v 6 ke doṉo hata i Agoi sari qua sinea, \q2 meke viliti luli sari qua tinavete sapu sea? \q1 \v 7 Gilania mua Agoi sapu loke qua sinea si arau, \q2 meke sapu loke tie kote boka harupu au pa Limamu. \q1 \v 8 Sari Limamu mo tavete au meke keha vura nau, \q2 ba kamahire sari lima tugo arini si ṉoṉovala au. \q1 \v 9 Mu balabala ia sapu pa pepeso si tavete nau Agoi, \q2 ba kamahire hiva va mate au na pule lani au Agoi pa kavuru. \q1 \v 10 Agoi va boka ia sa tamaqu pude gavoro si rau, \q2 meke Agoi va toqolo au pa tiana sa tinaqu. \q1 \v 11 Agoi va poko nia kapu sa tiniqu, \q2 meke piti vari kapae ni sari susuri na masa. \q1 \v 12 Agoi poni nau sa tinoa meke va dogoro nau sa Mua tataru, \q2 meke sa Mua kinopu si va naqitina sa qua tinoa. \b \q1 \v 13 Ba kamahire tiqe gilania rau, \q2 sapu golomaena sa Mua hiniva pude va kilasa au. \q1 \v 14 Kopu totoko nau Goi, pana visa ene sea si rau gua, \q2 si kote va kilasau meke lopu taleoso nau. \q1 \v 15 Pana ene sea tugo arau, si tinasuna mo si rau koa Goi, \q2 Lopu tavete va sea si rau, ba lopu qetu tugo si rau, \q2 sina ta siṉie nia rau sa tinalotaṉa meke na kinurekure. \q1 \v 16 Be hite bokaboka si arau, \q2 si hukue vagi au tu Goi guana laione, \q2 meke vata dogoro Mua ṉiniraṉira pude va kilasa au. \q1 \v 17 Koba turaṉa nau vina sosode vaquradi mo Agoi si arau, \q2 meke va gevuru nono ia sa Mua tinaṉaziri mae koa rau, \q2 koba hatai Goi kaiqa ginugua vaquradi pude va raza ni koa rau. \b \q1 \v 18 Tamasa, vegua ke va malumau Goi pude podo si rau? \q2 Padaqu be mate sipu lopu ele ta dogoro si rau koari tie. \q1 \v 19 Pude topue koasa tinaqu meke toṉoto la mo pa lovu, \q2 si kote leana be guana lopu hite podo mo si arau. \q1 \v 20 Visavisa rane mo si koa hola pa qua tinoa. Veko au! \q2 Maqu qetuqetu hite qua koari totoso koa holadi, \q1 \v 21 sipu lopu ele la si rau pa lovu, meke lopu kaqu pule mae. \q2 Kote la koasa popoa hupohuporona meke koa ia tinalotaṉa. \q1 \v 22 Popoa sapu huporo meke opoadumu ia na kinolura, \q2 vasina sapu dudukurumu sa kalalasa.” \c 11 \s1 Zopara \p \v 1 Meke zama se Zopara sapu mae guana pa popoa Neama, \q1 \v 2 “Vea, loke tie kote olaṉi sari zinama hoboro hire? \q2 Meke sa tie sapu zama va soku si hinokarana mo? \q1 \v 3 Kaqu va noso tie tu sari mua zinama loke guguadi? \q2 Sari mua zinama ṉoṉovala si lopu kaqu ta gegese ni tu agoi? \q1 \v 4 Gua pu zama ni agoi si hinokaradi, gua si agoi; \q2 meke via si agoi pa kenuna sa Tamasa, gua si agoi. \q1 \v 5 Kei, leana hola be olaṉigo mo sa Tamasa, \q2 meke zama vura atu igo mo Sa. \q1 \v 6 Be gua asa kote tozi nigo Sa sapu soku vari kali sa gilinagilana, \q2 meke soku ginugua si lohi hola, sapu lopu kaqu boka tumae ni na tie. \q1 Avoso mae: lopu va kilasigo sa Tamasa padana sa sinokudi ri na mua sinea. \b \q1 \v 7 Boka hata vura ni goi sari ginugua lohidi te Tamasa? \q2 Boka hata vura nia goi sa pada tanisa Tamasa pu tagodi sari doduru ṉiniraṉira? \q1 \v 8 Sa ginilagilana asa si ululu hola nia sa maṉauru; \q2 sa si boka evaṉia goi? \q1 Meke lohi hola nia sa sa lovu; \q2 sa si boka gilania goi? \q1 \v 9 Sa Tamasa si noma hola nia sa kasia popoa, \q2 meke labe hola nia sa lamana. \q1 \v 10 Pana mae sa Tamasa meke veko igo Sa pa vetu varipusi, \q2 meke tavetia Sa sa vinaripitui, esei boka va noso ia si Asa? \q1 \v 11 Ura, gilani Nana sa Tamasa sari tie sekesekeidi; \q2 dogoro betoi Nana Sa sari doduru dia tinavete kaleadi. \q1 \v 12 Ba lopu kaqu gilae sa tie pekipeki, \q2 osolae podo va manavasa tuna sa doṉ'ki pinomona. \b \q1 \v 13 Ba mu va totoanae la ia sa bulomu koasa Tamasa, \q2 mamu ovulu sage ni limamu la koa Sa. \q1 \v 14 Mu rizu pani sari doduru mua sinea, \q2 mamu lopu va koa i pa mua vetu sari kinaleana. \q1 \v 15 Pude gua, kote mataqara si goi meke lopu kurekure, \q2 kote varane si agoi meke lopu matagutu. \q1 \v 16 Meke kote murimuri pa mua binalabala sari mua tinasuna, \q2 guana kolo sapu totolo taloa. \q1 \v 17 Sa mua tinoa si kote bakala guana rimata pana korapa rane; \q2 na huporo ba kote kalalasa guana rimata pana munumunu. \q1 \v 18 Kote koa valeana si agoi meke siṉi igo na hiniva leana tana vugo repere. \q2 Tamasa kote lavelave nigo, meke ponigo sa minagogoso. \q1 \v 19 Lopu kaqu matagutu ni goi sari mua kana, \q2 meke soku tie kote atu tepa tinokae koa goi. \q1 \v 20 Ba sari tie kaleadi si kote nunala meke doliṉa lamae, \q2 ba loke vasina kote boka govete gua. \q1 Sa siraṉa sapu koa hola koarini si na minate mo.” \c 12 \s1 Zobi \p \v 1 Olaṉa se Zobi, \q1 \v 2 “Hokara, gamu tu si tagoa sa ginilagilana lohina. \q2 Doduru ginugua si tumae beto ni gamu. \q2 Pana mate gamu si kote mate turaṉia gamu sa tinumatumae. \q1 \v 3 Arau ba koadia qua ginilagilana gugua tugo gamu, \q2 lopu na tumae hola nau gamu. \q2 Esei na lopu gilani sapu zama ni gamu? \b \q1 \v 4 Ba va sisire nau ri qua baere, \q2 ba pana varavara la si arau koe Tamasa visoroihe si hoke olaṉa au Sa. \q2 Gua ke hegere nau rini, ba na tie ṉoṉo na toṉoto si rau. \q1 \v 5 Gamu si loke mia tinasuna, ba va sisire nau gamu; \q2 tupelia gamu sa tie sapu tata hoqana. \q1 \v 6 Ba sari tie hikohiko si koa va bulei dia, \q2 meke arini pu va bugoro ia sa Tamasa si koa valeana dia, \q2 ba paleki mo rini sari dia tamasa beku pa limadia. \b \q1 \v 7 Nanasi mo sari kurukuru made nenedi meke kote va tumatumae gamu rini, \q2 babe sari kurukuru tapuru pa galegalearane meke kote tozini gamu rini, \q2 \v 8 babe sari linetelete pa pepeso meke kote va tumatumae gamu rini, \q2 meke sari na igana pa kolo ba kote va gilana gamu mo rini. \q1 \v 9 Ari doduru ele gilana betoa, \q2 sapu sa tinasuna taqarau si mae guana koasa limana e Zihova. \q1 \v 10 Ura sa tinoa tadi doduru kurukuru si koa mo pa limana Sa, \q2 meke sa siniṉo tadi na tie si koa pa Nana ṉiniraṉira. \q1 \v 11 Gua sa mea sapu hiva hola va liṉiliṉia sa ginani, \q2 si sa taliṉa ba hiva avoso sigiti zinama tugo. \b \q1 \v 12-13 Sari tie koadi tagoa sa gilinagilana lohina, \q2 ba Tamasa tagoi sari gilinagilana meke ṉiniraṉira. \q1 Sari tie koadi boka dogoro va bakalia sa tinoa, \q2 ba sa Tamasa si boka dogoro va bakalia sa tinoa meke tago ṉiniraṉira tugo. \q1 \v 14 Pude huhuara sa Tamasa si esei kote boka kurikuri pule, \q2 meke pude va nuquru tie si Asa pa vetu varipusi si esei kote boka va rupaha pulei?. \q1 \v 15 Pude va nosoa Tamasa sa ruku si kamo mo sa soṉe. \q2 Pude va mae ia Sa sa ruku si naqe mo sa popoa. \q1 \v 16 Uve, sa Tamasa si ṉiṉira hola meke tagoa Sa minataqara, \q2 sari tie sekesekei meke arini pu ta turaṉa va sea si koa beto pa limana Sa. \q1 \v 17 Vagi pani Sa sari ginilagilana tadi tie tuturaṉa, \q2 meke guni ni Sa na tie pekipekidi sari tie varipitui. \q1 \v 18 Sari baṉara si va gore pani Sa, \q2 ta pusi meke ta turaṉa taloa si arini.\f * \fr 12:18 \ft Sa vesi hie pa Zinama Hiburu si lopu bakala. Va gore pani Sa sari baṉara, babe rupahi Sa sari na tie pu vata pusi i rina baṉara, meke va guni ni Sa sari na baṉara gua ri na pinausu.\f* \q1 \v 19 Sari na hiama si ta vagi palae pa dia tuturuana meke ta turaṉa taloa pa kinurekure, \q2 meke va gore pani Sa saripu koa seunae pa tuturuana pa Zelepade. \q1 \v 20 Va nosoi Sa pude lopu zama sari tie ta raṉedi, \q2 meke vagi pani Sa sari gilinagilana tadi tie koadi. \q1 \v 21 Va kurekure i Sa saripu tago ṉiniraṉira pa popoa, \q2 meke vagi pani Sa sari ṉiniraṉira tadi na koimata. \q1 \v 22 Va vura i Sa sari hiniva kaleadi sapu ta tome pa huporo; \q2 meke sa huporo dudukurumu si turaṉa la nia Sa pa kalalasa. \q1 \v 23 Kuri Sa sari na butubutu, meke huara pani tugo Sa, \q2 va noma i Sa sari na butubutu, meke veko pani Sa. \q1 \v 24 Va pupuhi Sa sari na dia koimata, \q2 meke va ene i Sa lamae, nunala meke muliuṉu. \q1 \v 25 Ene tapotapoe si arini pa huporo, na loke zuke, \q2 meke va hoqa i Sa lamae guana tie naponapodi. \c 13 \q1 \v 1-2 Doduru ginugua sapu zamani rau si ele dogori na avosi tu rau meke tumaeni. \q2 Sapu gilani gamu, si gilani tugo arau. \q2 Lopu hola nau gamu si arau, kekeṉoṉo mo si gita. \q1 \v 3 Ba hiva zama si arau koa sa Tamasa sapu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, lopu koa gamu; \q2 sa qua ginugua si hiva toke nia arau koa Sa. \q1 \v 4 Na koha mo si mae tozi gamu koa rau; \q2 gua rina dokita sapu lopu tumae salaṉa tie. \q1 \v 5 Be lopu zama gamu, \q2 si kote na tie gilae mia guni gamu ri na tie. \q1 \v 6 Va avoso totoso va bakali arau sari qua binalabala, \q2 avosi sari tinepatepa pa beruqu. \q1 \v 7 Na vegua ke kokoha si gamu? \q2 Na koha ponia sa Tamasa, gua si gamu? \q1 \v 8 Na hiva lavelave nia gamu sa Tamasa? \q2 Hiva zama ponia gamu si Asa pa vetu varipitui? \q1 \v 9 Be doṉo viliti gamu sa Tamasa, si vea, kote dogoro kaiqa lineana tugo si Asa? \q2 Rovea gamu si kote boka sekesekei nia gamu sa Tamasa, gua sapu hoke tavete la nia gamu pa tie? \q1 \v 10 Lokari, na kote gegese gamu Sa, \q2 be lopu hinokaradi sari mia zinama vinari tokae la koa Sa. \q1 \v 11 Vea, lopu kote matagutu nia mia sa ṉiniraṉira Tanisa? \q2 Babe holoqoru nia sa minatagutuna Sa?. \q1 \v 12 Sari mia zinama tumatumae si loke laedi gua tugo na eba; \q2 meke sari mia zinamazama si malohorodi mo gua na nelaka. \b \q1 \v 13 Mi noso paki, poni paki nau totoso pude zama, \q2 meke kote va tia ia rau nasa si kote ta evaṉa. \q1 \v 14 Uve, va nama si rau, be sa si raza mae, \q2 sa qua tinoa si va nama nia arau. \q1 \v 15 Be va mate au sa Tamasa, \q2 ba kaqu lavelave nia rau sa qua tinoa koa Sa, \q2 sina raṉea rau si Asa. \q1 \v 16 Hokara sa qua minataqara si kote ta harupu nia rau, \q2 sina loke tie kaleana si kote balabala sapu boka turu pa kenuna sa Tamasa. \q1 \v 17 Ego avoso va leana mae koari qua zinama, \q2 sari qua vina bakala, mamu avosi. \q1 \v 18 Ele va namanama si rau pude tozi nia rau sa Tamasa sa qua ginugua, \q2 sina gilania qua rau sapu toṉoto si rau pa kenuna Sa. \q1 \v 19 Esei hiva toke au koasa ginugua hie? \q2 Pude gua sa Tamasa, si nama si rau pude noso meke mate. \b \q1 \v 20 Ba karua tiṉitoṉa mo si hiva ni rau Tamasa, va malumu mae ni koa rau, \q2 meke lopu kote tome nigo rau si Agoi: \q1 \v 21 Va noso ia sa Mua vina kilasa, \q2 meke beto, Mu lopu va matagutu au. \q1 \v 22 Mu zama mae Tamasa, maqu olaṉa si rau: \q2 babe maqu zama si rau meke Agoi kote olaṉau. \q1 \v 23 Sa sari qua sinea? Sa si tavete va sea i arau? \q2 Na tinavete kaleadi sa si ta pitu ni arau? \q1 \v 24 Na vea ke liṉana va seu Mua, \q2 meke etulu guni nau na Mua kana? \q1 \v 25 Hiva va matagutu au Goi? Ba na elelo mo si rau. \q2 Guana raza duduli popana si Agoi. \q1 \v 26 Ura kubere i Goi sari na tinavete pasadi pude va pitu nau, \q2 na sinea totoso vaquraqu tu ba vagi mae ni Goi. \q1 \v 27 Guana pusi nau seni Goi nenequ;\x * \xo 13:27 \xt Zob 33:11\x* \q2 kopu tototoko ni Goi sari qua rinizu, \q2 viliti Goi sari doduru qua tinavete na inene. \q1 \v 28 Gua asa ke, vuvusu palae guana popozu huda mo si rau, \q2 guana poko sapu gania na kikiti. \c 14 \q1 \v 1 Gita doduru si podo pa barikaleqe, \q2 nada tinoa si papakana mo, meke siṉia tinasuna. \q1 \v 2 Noma sage si gita meke tuturei harahara guana havoro; \q2 meke murimuri palae guana maqomaqo ene holana. \q1 \v 3 Vea kaqu kopu totoko ni tu Agoi sari tie gugua arini, \q2 babe turaṉa vagi i pude Agoi na pitu i? \q1 \v 4 Esei boka vagi vura nia si keke tiṉitoṉa viana koasa tiṉitoṉa sapu lopu viana? \q2 Loke tie! \q1 \v 5 Agoi ele pada vekoi sari rane tana tie, \q2 Agoi gilania visa sidara si kote toa si asa. \q1 Ele pada i Goi meke lopu boka ta hobe. \q1 \v 6 Ke Mu doṉo va seu koa gami; Mamu veko gami; \q2 mami qetuqetu be boka si gami koasa tinoa tasunana hie. \b \q1 \v 7 Na huda ba rovea gita sapu kote toa si asa; \q2 be ta maho gore, ba kote tuvulu sage pule nana. \q1 \v 8 Sari karosona si kote podalae mate luli, \q2 meke sari dadagana si kote popozu, \q1 \v 9 ba pana tiqu la ia na kolo si kote liho vura nana mo, \q2 meke tuvulu sage guana linete vaqura. \q1 \v 10 Ba gita na tie pude mate, \q2 si asa mo sa vina betobeto tadigita; \q2 mate si gita meke beto mo. \q1 \v 11 Guana ovuku sapu beto totolo, \q2 meke na kopi sapu popa, \q1 \v 12 sari tie sapu mate si lopu tekulu sage pule. \q2 Lopu kaqu vaṉunu pule si arini sipu korapa koa nana sa maṉauru; \q2 lopu kaqu hite niu si arini pa dia pinuta. \b \q1 \v 13 Leana be tome paki au mo Agoi pa lovu; \q2 tome paki au mo vasina, osolae hola sa Mua tinaṉaziri. \q1 Leana be va nonoga vekoa Agoi sa totoso \q2 pude balabala pule au. \q1 \v 14 Be mate sa tie, si vegua, boka toa pule mae si asa? \q2 Be gua asa, ba kote aqa qua si rau, \q2 aqa, osolae hokoto sa tinasuna hie. \q1 \v 15 Meke kote titioko si Goi meke kote olaṉa si rau, \q2 na kote qetu nau Goi, arau pu tavetau Goi pa Limamu. \q1 \v 16 Meke kote kopu luli ni Goi sari qua inene, \q2 ba lopu kote kopu luli ni Goi sari qua sinea. \q1 \v 17 Sari qua sinea si kote voi tomei Goi pa huneke; \q2 kote nobi tamunu i Goi sari qua tinavete kaleadi. \b \q1 \v 18 Ba lopu gua tu, sari na toqere si kote zuzulu, \q2 meke sari na toa si kote tava rizu taloa, \q1 \v 19 Guana kolo sapu va murimuri pani sari na patu, \q2 meke na ruku sapu paleke taloa ni sari pepeso; \q2 si Agoi Tamasa sipu huara pani Goi sari lolomo tamigami pude koa va leana. \q1 \v 20 Ṉiṉira holani gami Goi ke lopu boka si gami meke mate; \q2 pa minate hobei Goi kineha mami meke garunu taloani gami. \q1 \v 21 Sari tumami si vagi vina lavata ba lopu gilania gami, \q2 meke lopu ta tozini gami totoso variva kurekure si arini. \q1 \v 22 Va nonoga i mo gami sari tinasigiti pa tini mami, \q2 meke talotaṉa ni gami sari tinasuna pa mami tinoa.” \c 15 \ms1 Vinari Zamai Vina rua \mr Zobi 15:1 kamo hinia 21:34 \s1 Elipazi \p \v 1 Zama se Elipazi na tie pa vasileana nomana pa Temani, \q1 \v 2 “Be na tie gilagilana si goi si lopu kote olaṉa ni sari zinama kokobadi; \q2 agoi si siṉi igo mo na givusu. \q1 \v 3 Na tie gilagilana si lopu kote zama hoboro gugua agoi, \q2 babe lavelave pule nia koari na zinama loke ginuadi. \q1 \v 4 Be ta luli si agoi, si loke tie kote pamaṉa nia sa Tamasa, \q2 meke loke tie si kote varavara la koa Sa. \q1 \v 5 Sa mua sinea si bakala nana koari na mua zinama, \q2 podekia goi pude tome koari na sinekesekeidi ri na zinama. \q1 \v 6 Arau lopu kilu zutu igo si agoi, \q2 sari berumu telemu na zutu igo. \b \q1 \v 7 Vea, agoi sa tie kekenu pude podo? \q2 Ele koa mua tu totoso taveti Tamasa sari na toqere? \q1 \v 8 Vea, avosi mua sari na vivinei te Tamasa? \q2 Meke sari ginilagilana si mua eke mo? \q1 \v 9 Na sa si tumae nia goi, sapu gami lopu tumae nia? \q2 Na sa si gilania goi, sapu gami lopu gilania? \q1 \v 10 Gami si vagi ginilagilana koari na tie koadi meke na tie ele keodi, \q2 ari tie sapu kenudi hola nia sa tamamu. \q1 \v 11 Sari na vina manoto te Tamasa si zama atu ni gami, vea ke koromu ni tu? \q2 Zama ponia gami si Asa, zinama sapu bule meke ṉoṉo. \q1 \v 12 Na sa si turaṉa va seu ia sa mua binalabala, \q2 ke doṉo va bubugoro mae gami goi? \q1 \v 13 Na vegua ke bugoro nia goi sa Tamasa, \q2 meke zama lani goi soku zinama sapu lopu leadi? \b \q1 \v 14 Vea, boka koa via sa tie?\x * \xo 15:14 \xt Zob 25:4-6\x* \q2 Boka sa tie pude koa toṉoto gugua sa Tamasa? \q1 \v 15 Ura, sari Nana mateana ba lopu raṉei mo sa Tamasa; \q2 arini ba lopu via mo pa Nana dinoṉo. \q1 \v 16 Napoa gita sa kinaleana, guana kolo. \q2 Uve, kaleada si gita meke loke laeda. \b \q1 \v 17 Avoso mae, maqu va bakalia koa goi, \q2 maqu tozi nigo sapu gilania rau. \q1 \v 18 Saripu gilagilana ele tozi nau sari hinokara, \q2 saripu ta totozi ni rini koari na tamadia, \q2 meke loketoṉa si tomea rini. \q1 \v 19 Loke tie karovodi si koa pa dia popoa; \q2 loke votiki tie si koa pude turaṉa va seu i koe Tamasa. \b \q1 \v 20 Sari tie kaleadi si kote koa ta sigiti doduruna sa dia tinoa, \q2 doduru vuaheni pa dia tinoa si kote kamoi tinasuna si arini. \q1 \v 21 Mamalaiṉi variva holoqorudi si gagaemana pa taliṉadi; \q2 balabala sapu koa valeana si arini, ba raza i mo rina tie hikohiko. \q1 \v 22 Lopu rovea arini sapu kote boka govete nia rini sa hinuporo, \q2 ura, gilania dia sapu korapa aqani rini pude seke va matei. \q1 \v 23 Sari kurukuru gani tomate si korapa aqa pude gani sari tomatedi; \q2 gilania dia sapu sa rane tasunana si tata kamo. \q1 \v 24 Sa rane huporona asa si matagutu hola nia rini, \q2 tarazuzu si arini, guana keke baṉara ṉiṉirana si namanama pude la rapata i. \b \q1 \v 25 Asa sa vina betodi rina tie pu nadoro lani limadia koasa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, \q2 arini pu hiva raza ia meke kana ia sa Tamasa. \b \q1 \v 26-27 Vahesi puleni sari tie arini meke va kanakana la koasa Tamasa, \q2 taṉini sage ni rini dia lave, \q2 korodia matagutu meke haqala la pude raza ia sa Tamasa. \q1 \v 28 Ba sari na tie arini si kote koa koari na popoa lavata, \q2 saripu lopu sana kote ta huara pa vinaripera, \q2 sari na vetu pu ta veko palaedi si kote koa i rini. \q1 \v 29 Kote kokoi mo sari dia tinagotago, \q2 meke doduru pu tagoi rini si lopu kote koa hola; \q2 sari dia likakalae ba kote murimuri palae. \q2 \v 30 Lopu kaqu boka govete nia rini sa hinuporo pa minate. \q1 Kote guana huda si arini, \q2 sapu ta sulu lelaṉadi pa nika, \q2 meke ta givusu palae pa siniṉo te Tamasa. \q1 \v 31 Pana pupuhu sisigiti si arini si kote raṉea rini sa kinaleana, \q2 meke sa kinaleana si kote na dia pinia. \q1 \v 32 Sipu lopu ele kamo sari dia totoso si kote mate vata kenue si arini, \q2 kote harahara guana lelaṉa huda, \q2 meke lopu kaqu buma pule. \q1 \v 33 Guana huda vaeni sapu udo va kenue vuana, sipu lopu ele komiha, \q2 guana huda olive sapu hoqa havorona ke lopu boka vua. \q1 \v 34 Kote tige saripu lopu vahesia sa Tamasa; \q2 na nika kote sului sari dia vetu saripu ta kuri pa poata tinabara golomo. \q1 \v 35 Hire sari na tie saripu balabala hata tinasuna meke tavete va kaleana, \q2 sari bulodi si siṉi i na binalabala sekesekei.” \c 16 \s1 Zobi \p \v 1 Olaṉa se Zobi, \q1 \v 2 “Ele avosi qua sari zinama gugua arini; \q2 sari minanoto tamugamu si vari sigiti hola i. \q1 \v 3 Vea, kote loke vina betona sa zinama tamugamu? \q2 Na sa kamo gamu ke toke la au mo gamu? \q1 \v 4 Be guana gamu si tasuna meke arau si atu va manoto, \q2 si kote zama va gelenae gugua tugo gamu si arau. \q2 Kote nuke ia rau sa batuqu koari na qua zinama leleadi. \q1 \v 5 Kote va ṉiṉira gamu rau koari na qua zinama variva manoto, \q2 meke vagi pani sari mia tinalotaṉa. \b \q1 \v 6 Ba pana zama rau kamahire si lopu beto sa sigiti, \q2 meke pude lopu zama gua si koa eko nana tugo sa sigiti. \q1 \v 7 Kei Tamasa, ele va mabo au Goi, \q2 Qua tatamana si huara pania Agoi. \q1 \v 8 Guana hiva va sosode ia Agoi sapu arau tugo si sea, \q2 ke va viviqe au Goi; na kapu meke susuriqu mo si koa. \q2 Ari tie si doṉo la ia mo sa tiniqu meke zutu au mo. \q1 \v 9 Gina ta ṉaziri nau sa Tamasa si arau, \q2 ke daku lulura pani au Sa, \q2 garata livo meke doṉo va bubugorae mae au Sa. \q1 \v 10 Va sisire meke hegere nau ri tie, \q2 vari likohae nau rini meke poharau rini isumataqu. \q1 \v 11 Luara vala nau sa Tamasa koari tie pu lopu vahesina si Asa, \q2 oki vala nau Sa pa limadia rina tie kaleadi. \q1 \v 12 Korapa koa va leanaqu meke mae huara pania Sa qua tinoa, \q2 kunele vagi au Sa meke seke va munala pani au Sa, \q2 meke va turu veko au Sa pude Nana gonagonana tupi. \q1 \v 13 Gona nau tupi rini pa doduru vari kaliqu, \q2 gona goto i Sa sari na leleqataqu, namu loke Nana tataru; \q2 sa pepeso si boboso mo pa eharaqu. \q1 \v 14 Va bakora pilipule au Sa, \q2 komitau Sa guana keke varane sapu hiva va mate tie hola. \b \q1 \v 15 Kuliusu si rau ke va sage poko baika, \q2 meke habotu qua pa kavuru. \q1 \v 16 Ziṉara nia mataqu sa kinabo, \q2 meke moqo sari mataqu guana huporo vari likohaedi. \q1 \v 17 Ba loketoṉa si tavete va sea ia arau, \q2 meke toṉotona sa qua vinaravara la koasa Tamasa. \b \q1 \v 18 Kei pepeso, mu lopu tomea sa sinea sapu ta evaṉa mae koa rau, \q2 mu lopu va nosoa sa qua tinepa pude harupau pa tinoṉoto. \q1 \v 19 Koanana pa Maṉauru sa tie sapu kote zama poni au,\x * \xo 16:19 \xt Zob 19:25\x* \q2 asa kote toketoke hukata nau pa Maṉauru. \q1 \v 20 Zama poni au sa qua baere, \q2 sipu korapa zoloro la koe Tamasa sa kolo mataqu. \q1 \v 21 Na hiva nia rau si keke tie pude tepatepa poni au koe Tamasa, \q2 gua sa tie sapu tepa sisigiti koari nana baere. \q1 \v 22 Sari qua vuaheni si korapa hola taloa, \q2 meke kote ene taloa si rau meke lopu kekere pule mae. \c 17 \q1 \v 1 Sa vina betona sa qua tinoa si tata kamo, \q2 na lopu boka siṉo va leana si rau. \q2 Loketoṉa pule si koa ba sa lovu mo. \q1 \v 2 Vari likohae nau ri tie ṉoṉovala si rau, \q2 meke dogoria rau sapu kana hola au rini si rau. \q1 \v 3 Kei Tamasa, mu lavelave nau, na viaqu si rau. \q2 Na loke tie pule kote zuka i sari qua zinama. \q1 \v 4 Ele va nosoi Goi dia binalabala pude lopu giligilana si arini, \q2 mu lopu va malumi pude va kilasa au rini. \b \q1 \v 5 Be keke tie si ta tabara poata pude ṉovali sari nana baere, \q2 si kote ari nana koburu vagia sa vina kilasa. \q1 \v 6 E Tamasa ele va sisire nia pozaqu koari na tie, \q2 meke mae loroa rini sa isumataqu. \q1 \v 7 Moqo sari mataqu pa kinabo, \q2 meke sa tiniqu si viviqe guana maqomaqo mo. \q1 \v 8 Sari na tie toṉoto si hodahodaka nau rini, \q2 meke zutu au rini kekeṉoṉo gua sapu lopu vahesia rau sa Tamasa, gua. \q1 \v 9 Ba sari tie toṉoto si kote tuqe va nabu koari na dia hahanana, \q2 meke sarini pu via limadia si kaqu koa ṉiṉira hola la tu. \q1 \v 10 Be doduru arini si mae turu pa kenuqu, \q2 si lopu keke si kaqu dogoria rau sapu kote gilagilana. \b \q1 \v 11 Sari qua rane si ele hola, sari qua hiniva si lopu ta evaṉa, \q2 meke gua tugo sapu okoro ni sa buloqu. \q1 \v 12 Ba sari qua baere si rane guni nia rini sa boṉi, \q2 meke sa huporo si kalalasa guni nia rini. \q1 \v 13 Be guana sa qua siraṉa sapu koa hola si sa popoa mo tadi tie matedi, \q2 si vasina kote eko si rau meke puta pa hinuporo. \q1 \v 14 Kote na tamaqu guni nia rau sa lovu, \q2 meke sari uloso si na tinaqu meke na tasiqu vineki. \q1 \v 15 Pavei pule kaiqa siraṉa sapu koa hola koa rau? \q2 Esei boka va dogoro poni au keke lolomo? \q1 \v 16 Lokari, sa lineana te Tamasa sapu gua rovea rau si kote gore turaṉia mo rau la pa lovu, \q2 kote magogoso varigara pa pepeso.” \c 18 \s1 Bilidadi \p \v 1 Meke olaṉa se Bilidadi, sa tie mae guana pa popoa Sua, \q1 \v 2 “Zobi, totoso sa kote beto zama si goi? \q2 Be va avoso goi si kote boka vivinei igo gami si goi. \q1 \v 3 Na vegua ke balabala guni ni gami goi na bulumakao? \q2 Na pekipeki mami si gami gua si goi? \q1 \v 4 Na korapa va sigiti pule nigo si goi koasa mua binugoro. \q2 Vegua, kaqu taluarae si gami pa kasia popoa sina bugoro si goi? \q2 Vegua, kote va rizui Tamasa sari na toqere pude va qetu igo? \q1 \v 5 Uve, sa zuke tadi na tie kaleadi si kote tava mate, \q2 meke lopu kaqu tava huruṉu pule.\x * \xo 18:5 \xt Zob 21:17\x* \q1 \v 6 Sa kalalasa pa dia ipi si kaqu evaṉae huporo, \q2 meke sa zuke pa kali dia si kote mate. \q1 \v 7 Sari dia inene bebeno si kote malohoro gore, \q2 kote hoqa puleni teledia koari na dia binalabala kaleadi. \q1 \v 8 Sari nenedia kote turaṉa lani pa korapa vaqara, \q2 meke kote ta tuqe vagi si arini. \q1 \v 9 Na sipata kote saputi nenedia, \q2 meke kote tuqe vekoi. \q1 \v 10 Na aroso si tava nadoro pa siraṉa, \q2 meke na sipata si tava tome pa pepeso. \b \q1 \v 11 Doduru varikali dia si variva matagutu beto mo, \q2 meke tasuna ni rini pa doduru inene. \q1 \v 12 Na ovia si malohoro nia rini, \q2 meke na tinasuna aqani pana hoqa rini. \q1 \v 13 Na minoho variva mate si gani luli kapudia, \q2 meke va muzi i limadia na nenedia. \q1 \v 14 Ke ta daku palae koari na dia kinoa va leana pa dia ipi, \q2 meke ta ririhi la pa minate variva holoqoruna. \q1 \v 15 Kamahire sa tie hiva la koa pa nana ipi si boka mo, \q2 ba na ebana sa nai si kaqu tava vuvusu paki pa korapana pude va via ia. \q1 \v 16 Sari karosodi pa kauru pepeso si popa \q2 meke sari lelaṉadi panaulu si harahara. \q1 \v 17 Sari inavosodi si hokoto mo pa kasia popoa, \q2 meke loke tie balabala pule i pozadi. \q1 \v 18 Kaqu ta hadu vura taloa koasa popoa tadi na tie toadi, \q2 hadu vura ni pa kalalasa, la pa hinuporo. \q1 \v 19 Kaqu loke tuti dia si koa, \q2 loke tie sapu podoi rini si kaqu koa hola koari dia vasidi. \q1 \v 20 Ari tie pa kali lodu rimata si magasa nia sa minate tadirini, \q2 meke ari pa gasa rimata si matagutu mate dia. \q1 \v 21 Gugua asa sa tinoa tadi na tie kaleadi, \q2 sa tinoa tadi na tie pu lopu gilania sa Tamasa.” \c 19 \s1 Zobi \p \v 1 Meke olaṉa se Zobi, \q1 \v 2 “Vea seunae gua kote vata sigiti au gamu si arau, \q2 meke va soku nau zinama? \q1 \v 3 Ninae totoso si zama va kaleanau mo gamu si arau, \q2 meke lopu kurekure nia gamu sa ṉinovaṉovalaqu rau. \q1 \v 4 Be hinokara tavete va sea si arau, \q2 sari sinea si qua ginugua eke mo telequ. \q1 \v 5 Balabala ia gamu sapu leana hola nau gamu si arau, gua, \q2 meke sari qua tinasuna va sosodena sapu sea si rau, gua? \q1 \v 6 Lopu boka dogoria tu gamu sapu e Tamasa tavetia si hie? \q2 Sa Nana sipata si vekoa Sa pude saputu vagi au. \q1 \v 7 Velavela vura si arau, ‘Toka nau, ta sigiti hoboro qua!’ Ba loke tie si olaṉa; \q2 tioko hata tinokae si rau, ba loke tie si mae pude va toṉotia sa qua tinasuna. \q1 \v 8 E Tamasa hukatia sa siraṉa, ke lopu boka hola si arau, \q2 na tomea Sa sa qua siraṉa pa korapa hinuporo. \q1 \v 9 Ele vagi pani Sa sari doduru vina lavataqu, \q2 meke sa qua pozapoza leanana si huara pania Sa. \q1 \v 10 Seke va sisigiti au Sa pa doduru vari kaliqu, \q2 Sari na qua hiniva leadi si rabutu pani Sa guana huda hoqana. \q1 \v 11 Sa binugoro te Tamasa si ṉada mae koa rau; \q2 nae turaṉa nau Sa koari Nana kana. \q1 \v 12 Garuni Sa sari Nana varane pude mae raza au; \q2 koa vari likohae nia rini sa qua ipi, meke varipera mae au rini. \q1 \v 13 Qua tatamana ba va seu i Tamasa koa rau; \q2 sari na tie pu gilani rau ba lopu hiva gilanau tu. \q1 \v 14 Sari qua tatamana si ele taloa beto, \q2 meke sari qua baere si ele muliṉi nau rini. \q1 \v 15 Sari nabulu vineki tavetavete pa qua vetu ba muliṉi nau tugo; \q2 na tie karovoqu guni nau rini si arau. \q1 \v 16 Tiokia rau si keke qua nabulu ba lopu olaṉau sa, \q2 tepa sisigiti ia rau pude toka nau ba korona. \q1 \v 17 Lopu leana koasa qua barikaleqe sa humaṉana sa ṉuzuqu, \q2 meke sari tasiqu koreo ba lopu boka tata mae au. \q1 \v 18 Sari koburu ba hakohako nau rini, \q2 pude turu zama rau si taliri taloa dia. \q1 \v 19 Sari qua baere soti si korodia nau; \q2 meke sarini pu tataru hola ni rau ba ele kana mae au. \q1 \v 20 Loketoṉa si rau ba na kapu meke susuri mo; \q2 boka mo ke toa si rau. \q1 \v 21 Gamu si na qua baere! Mi tataru nau! \q2 Ura ele seke au Tamasa si arau koasa limana. \q1 \v 22 Vea ke kaqu ṉovala au tu gamu gua sapu evaṉia Tamasa? \q2 Vegua lopu ele ṉovala va kaleana au tu gamu si rau? \q1 \v 23 Kei, be kaiqa tie boka va nonoga i sari qua zinama, \q2 mani ta kubere gore ni pa buka! \q1 \v 24 Uve, be ta peqo sari na qua zinama pa patu, \q2 meke kuberi pude madi koa hola, \q1 \v 25 ba gilania rau sapu toana sa qua Tie pu kote valeana pule au, \q2 meke pa vina betona, Asa kote mae lavelave nau. \q1 \v 26 Pa mudina ta gani beto sa kapuqu koasa minoho, \q2 sipu korapa koa qua koasa tini hie, si kaqu dogoria rau sa Tamasa. \q1 \v 27 Kaqu dogoria rau si Asa pa mataqu soti; \q2 kei, okoro sigiti sa buloqu! \q1 \v 28 Be zama si gamu, ‘Vegua meke kote va sigitia gita sia?’ \q2 Hata kaiqa siraṉa si gamu pude raza au. \q1 \v 29 Ba kamahire, si mi matagutu nia sa vedara, \q2 sa vedara sapu turaṉia sa tinaṉaziri te Tamasa koa sa sinea, \q2 pude mi tumae nia sapu koa Nana si Asa pu pitui sari doduru tie.” \c 20 \s1 Zopara \p \v 1 Meke olaṉa se Zopara sapu mae guana pa popoa Neama, \q1 \v 2 “Zobi, va talotaṉa au goi. \q2 Gua asa ke kaqu olaṉa igo rau. \q2 \v 3 Zama ṉoṉovala au goi si rau, \q2 ba tumae nia qua gua sapu kote olaṉa guni nigo. \b \q1 \v 4 Vegua lopu gilania tu goi sapu pa pinodalaena sa kasia popoa, \q2 sipu podalae ta veko sa tie pa popoa pepeso, \q1 \v 5 si papaka mo sa totoso sapu hegere na komolo sari tie kaleadi, \q2 meke pa totoso hite mo si koa qetu sari na tie huporo? \q1 \v 6 Be ululu kamo la pa maṉauru sa vinahesi pule tanisa, \q2 meke tiqu la koari na lei sa batuna, \q2 \v 7 ba kote ta givusu palae guana kavuru si asa, \q2 meke arini pu gilania, si kote nanasa, ‘Avei si asa?’ gua. \q1 \v 8 Kote murimuri guana pinutagita meke lopu ta dogoro pule, \q2 kote ta hadu taloa si asa guana keke dinogodogorae pana boṉi. \q1 \v 9 Arini pu dogoria ba lopu kote dogoro pulea, \q2 sa nana vasina ba lopu kote va kamo pulea si asa. \q1 \v 10 Sari nana koburu si kote va pule la i sari na likakalae koari na tie malaṉa, \q2 meke kaqu va pulei rini sari na tinagotago hinikodi. \q1 \v 11 Be korapa vaqurana sa, \q2 ba sa susurina si kaqu eko pa kavuru. \b \q1 \v 12-13 Sari na kinaleadi si lomoso koasa, \q2 ke veko seunae i sa pa ṉuzuna pude koa hola sari liṉiliṉidi. \q1 \v 14 Ba hoke iliri pasa sari na ginani, \q2 guana poizini noki pa tiana. \q1 \v 15 Kote lua vurani sa sari tinagotago pu onoli sa, \q2 e Tamasa kote vagi vura puleni pa tiana. \q1 \v 16 Kote onolo vagia sa tie kaleana sa poizini tanisa noki; \q2 sari livona sa noki si kote va matena sa. \q1 \v 17 Lopu kaqu dogoro pulea sa sari oela olive sapu totolo guana ovuku, \q2 ba be na zipale na meleke sapu totolo guana leana. \q1 \v 18 Kaqu va pule i sa sari doduru likakalae pu mabo ni sa, \q2 lopu kaqu ta poni lolomo pude qetu si asa koari na nana tinagotago. \q1 \v 19 Sina ṉoṉovali sa sari na tie malaṉa meke va habahuala i sa, \q2 meke vagi sa sari na vetu sapu votiki tie taveti. \q1 \v 20 Sa puhi tanisa si loke kokoina; \q2 doduru nana tinagotago si lopu boka va sarea pa minate. \q1 \v 21 Lopu hoke koa hola sa ginani pana henahena si asa, \q2 ke sa nana tinagotago si lopu kaqu koa hola. \b \q1 \v 22 Pana tagotago va hola si asa si kote kamoa na tinasuna, \q2 na tinalotaṉa nomana si kote raza la koasa. \q1 \v 23 Vekoa, mani henai doduru gua sapu hiva ni sa! \q2 Kote va kilasia Tamasa si asa pa Nana tinaṉaziri na binugoro. \q1 \v 24 Be boka govete nia sa sa vinaripera, \q2 ba na tupi boronizi si kote nuquru karovo pa tinina. \q1 \v 25 Kote daku vura nia sa sa tupi pa mudina, \q2 meke va vura ia pa berona sa batu tupi ṉedalana, \q2 meke sa minatagutuna sa minate si kote kamo la koa sa. \q1 \v 26 Doduru tinagotago tanisa si ta huara palae beto, \q2 kote sulu pani na nika, sapu lopu na tie va katua, \q2 kote ta sulu tugo si asa meke sari na nana tatamana. \q1 \v 27 Gua na tie va sosode, sa maṉauru \q2 meke sa pepeso si kote tozi vura ni sari nana sinea. \q1 \v 28 Na naqe kote paleke taloa nia sa nana vetu, \q2 guana totolo ṉiṉira pana raza sa tinaṉaziri te Tamasa. \q1 \v 29 Asa sa hinia poni ni Tamasa sari na tie kaleadi, \q2 sa pinia sapu va nama ni Tamasa koa rini.” \c 21 \s1 Zobi \p \v 1 Olaṉa se Zobi, \q1 \v 2 “Avoso va leana mae koari na qua zinama; \q2 asa sa vina manoto sapu tepa ia rau koa gamu. \q1 \v 3 Va malumau; maqu zama, \q2 meke pana beto zama rau, mamu va sisire nono la. \b \q1 \v 4 Sa qua ninominomi si lopu koari na tie; \q2 koa nana tu, gua ke soliṉi si rau. \q1 \v 5 Mu doṉo vilitia sa qua ginugua, mamu magasa nia; \q2 kumuhia sa ṉuzumu, mamu hodahodaka. \q1 \v 6 Pana balabala ia rau sapu guahe, si matagutu qua tu; \q2 neneqara tu sa tiniqu. \b \q1 \v 7 Na vegua sari na tie kaleadi ke toa va gelenae tu, \q2 barogoso gorevura meke bokaboka nono latu? \q1 \v 8 Sari tudia si dogori rini noma sage meke toa va leana, \q2 sari na koburu tadi na tudia ba dogori rini. \q1 \v 9 Koa va leana si arini pa dia vetu, meke lopu matagutu, \q2 sa kolu sekesekeana te Tamasa si lopu raza koa rini. \q1 \v 10 Sari dia bulumakao si lopu makudo hira; \q2 hoke podopodo va leana meke loke tinasuna kamoi. \q1 \v 11 Sari dia koburu si haqala na horu guana lami; \q2 sari tudia hitekedi si peka lamae. \q1 \v 12 Kera turaṉae koari na mike si arini, \q2 meke peka qetuqetu koasa mamalaiṉina sa ivivu. \q1 \v 13 Tiatamadia sapu kaleadi, ba koa va leana na tagotago dia, \q2 meke mate va bulebulei dia. \b \q1 \v 14 Zama ia rini sa Tamasa, ‘Lopu sosoara gami; \q2 gami lopu emami hiva gilani sari Mua tinarae.’ \q1 \v 15 Esei sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira? \q2 Na vea ke kote nabulu nia tu gami? \q1 Na loke lineana kote vagi nia gami pana varavara la ia. \q1 \v 16 Turua rini sapu sa dia tinagotago si vurana pa dia binokaboka soti, \q2 ba arau si koroqu tagoa sa binalabala gua asa. \b \q1 \v 17 Ba sa zuke\f * \fr 21:17 \ft Sa zuke si na tinoa tanisa tie.\f* tanisa tie kaleana si lopu hoke tava mate? \q2 Vegua, hoke kamoi tugo tinasuna sari? \q2 Totoso sa, hite bugoro ni Tamasa sari meke va kilasi? \q1 \v 18 Hoke ta givusu palae tugo sari, guana duduli? \q2 Babe ta paleke taloa guana kavuru pa totoso hiru? \b \q1 \v 19 Sa vina kilasadi si kote vala Tamasa koari na dia koburu, gua si goi; \q2 ba lokari, leana be va kilasi tugo Sa sarini pu tavete va sea, pude madi gilania; \q1 \v 20 madi dogoria sa tina huara pa matadia soti; \q2 madi va nonoga ia sa tinaṉaziri tanisa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira. \q1 \v 21 Lopu kote hiva gilania rini sa si ta evaṉa koari na dia koburu, \q2 ura pa mudidia mate si lopu kote ari dia binalabala. \q1 \v 22 Ba esei boka va tumatumae ia sa Tamasa, \q2 sina sa Tamasa ba pitui mo sari tie arilaedi? \b \q1 \v 23-24 Keke tie si lopu momoho meke kamo sa totoso mate; \q2 mate va leana pa binule, \q2 noboko meke toa va leana sa tinina. \q1 \v 25 Keke pule si mate pa minalaṉa, \q2 lopu hite va liṉiliṉia sa sa kinoa va leana. \q1 \v 26 Karua arini si ta pomunae beto mo pa kavuru, \q2 meke gani na uloso tinidia. \b \q1 \v 27 Ele tumae nia tu rau sa mia binalabala, \q2 sapu vegua kote ṉovala guni nau gamu. \q1 \v 28 Kote nanasa si gamu, ‘Avei sa vetu tanisa palabatu lavata kamahire? \q2 Avei sari ipi tadi na tie kaleadi?’ \q1 \v 29-30 Na vegua ke lopu hoke nanasi gamu sarini pu ene sage gorea sa siraṉa? \q2 Lopu hoke tozini gamu tu rini sa hinokara? \q2 Sapu pana raza sari tinasuna si lopu hoke kamoi sari tie kaleadi. \q1 \v 31 Loke tie boka la zutui sari tie kaleadi, \q2 babe tavete hobe lani gua sapu evaṉi rini. \q1 \v 32 Totoso ta paleke la rini pa popomunuana, \q2 si na tie kopu tu si koa kopu ni sari lovu. \q1 \v 33 Noma hola sa tokele tie pu la koasa popomunuana, \q2 soku si vata dogoro ni sari dia pinamaṉa, \q2 sa pepeso ba noso meke va kamo valeani sari tinidia. \b \q1 \v 34 Ke sari mia zinama vina manoto si loke namudi! \q2 Doduru mia vina bakala si kokohadi beto!” \c 22 \ms1 Sa Vina Ṉeta Vinari Vivinei \mr Zobi 22:1 kamo hinia 27:23 \s1 Elipazi \p \v 1 Meke zama se Elipazi na tie pa vasileana nomana pa Temani, \q1 \v 2 “Sa si boka tavetia sa tie pude toka nia sa Tamasa? \q2 Vegua, boka arilaena koe Tamasa sa tie tumatumaena?\x * \xo 22:2 \xt Zob 35:6-8\x* \q1 \v 3 Vea pude na tie toṉoto si agoi, kote boka va qetua goi sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira? \q2 Be na tie leamu si agoi, sa si kote ta tokae nia Tamasa? \q1 \v 4 Vea, na pamaṉa nia goi si Asa, ke zutu igo Sa, \q2 meke turaṉa lani igo Sa pa vinaripitui? \q1 \v 5 Lokari! Na tie kaleamu hola si agoi; \q2 na loke kokoina sa hahanana kaleana tamugoi. \b \q1 \v 6 Vagi paki poata sari tasimu koa goi, \q2 si vagi pani tu goi dia poko, osolae hobei rini sari dia gale, \q2 meke dododohodi mo meke koa. \q1 \v 7 Saripu memehadi si gina lopu va napoi goi, \q2 meke saripu oviadi si koromu poni ginani. \q1 \v 8 Gina balabala ia goi sapu sa pepeso si dia rina tie ṉiṉiradi, \q2 meke ari na tie bokabokadi mo boka koa ia. \q1 \v 9 Ba koromu poni goi sari nabonaboko, totoso tepa tinokae sarini. \q2 Hiko si goi koari na koburu eapadi, meke hitu pani. \q1 \v 10 Gua ke vari likohae nigo na sipata si goi, \q2 meke matagutu totoso raza va hodaka sari tinasuna. \q1 \v 11 Gua ke lopu boka dodogorae si agoi pa huporo, \q2 meke lodu taloa totoso kamo sa naqe. \b \q1 \v 12 Ura koa panaulu sa Tamasa, ululu hola pa Maṉauru, \q2 ululu hola ni sari na pinopino saripu nipuludi hola la tu. \q1 \v 13 Ba nanasa si goi, ‘Sa si gilania sa Tamasa? \q2 Na paeria na lei si Asa, ke vea meke kote pitu gita Sa? \q1 \v 14 Opo adumia na lei huporona, ke lopu boka dogoro gita Sa, \q2 hoi tu si Asa, enene Nana panaulu pa maṉauru,’ gua si goi. \b \q1 \v 15 Vegua, kaqu luli tu goi sari siraṉa pukeranedi, \q2 vasina ene sari na tie kaleadi? \q1 \v 16 Arini si ta paleke taloa, sipu lopu ele kamo dia totoso mate, \q2 guana vetu sapu paleke taloa nia na naqe. \q1 \v 17 Zama si arini koe Tamasa, ‘Veko gami! \q2 Nasa kote boka taveteni gami sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira?’ \q1 \v 18 Gua asa, ba va siṉi ni likakalae arilaedi Sa sari dia vetu, \q2 gua ke lopu hiva ni arau sari binalabala gugua arini. \q1 \v 19 Sari tie ṉoṉo si kote qetu pana va kilasi Tamasa sari na tie kaleadi, \q2 meke sari tie toṉoto si kote hegere meke va sisire ni. \q1 \v 20 Doduru pu tagoi ri tie kaleadi si ta huara ilasa, \q2 meke saripu koa hola si kote ta sulu palae pa nika. \b \q1 \v 21 Ke mu va pepekae la koe Tamasa, pude tagoa goi sa binule, \q2 meke kote mana nigo Sa si agoi. \q1 \v 22 Va avosi sari Nana vina turu, \q2 mamu va naqiti pa bulomu. \q1 \v 23 Pana kekere pule la si goi koasa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, \q2 si kote leamu pule si goi gugua tatasana; \q2 pana va rizu pani goi sari kinaleana pa mua vetu; \q1 \v 24 pana luara pani goi sari mua inokoro poata, \q2 meke gona pani goi sari mua qolo arilaedi pa lolomo popana, \q1 \v 25 si na Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira telena si kote na mua qolo, \q2 Asa si kote na mua siliva arilaena. \q1 \v 26 Gua meke kote raṉea goi doduru totoso sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, \q2 meke kote dogoria goi sapu Asa sa mua qinetuqetu, \q2 meke lopu kote kurekure si goi pa kenuna. \q1 \v 27 Kote varavara la si goi koa Sa meke kote olaṉigo Sa, \q2 meke kaqu kopu ni goi sari na mua vina tatara la koa Sa. \q1 \v 28 Kaqu gorevura sari doduru pu hiva taveti goi, \q2 ura na zuke si kote kalalasa koasa siraṉa pa kenumu. \q1 \v 29 Be kamoi na tinasuna sari na tie meke zama si goi, ‘Toka ni,’ \q2 si kote harupi sa Tamasa. \q1 \v 30 Sari na tie kaleadi pu kekere, \q2 ba kote harupi mo Sa; \q2 kote ta harupu si arini sina via sari na limamu goi.” \c 23 \s1 Zobi \p \v 1 Olaṉa se Zobi, \q1 \v 2 “Korapa ta sigiti nia mo rau sa qua ninominomi kamo ṉinoroi, \q2 hilala si rau ba sa lima Tanisa si mamata eko mo. \q1 \v 3 Be gilania mo rau pavei kote boka dogoria rau si Asa; \q2 be boka rau, maqu kamo la vasina koa si Asa! \q1 \v 4 Kote tozia rau sa qua ginugua pa kenuna Sa. \q2 Kaqu va bakalia rau guguana sa qua tinoa. \q1 \v 5 Kaqu vagi vura nia rau sa Nana inolaṉa, \q2 meke boka gilani sari Nana zinama mae koa rau. \q1 \v 6 Be toke au Sa si kote tavetavete nia Sa sa Nana ṉiniraṉira nomana beka? \q2 Lokari, kote va avoso si Asa totoso zama si rau, meke lopu zutu au. \q1 \v 7 Arau na tie ṉoṉo si boka va vura binalabala koa Sa, \q2 meke kote koa ta rupaha ninae rane si rau koasa tie varipitui. \b \q1 \v 8 Ba pude la hata ia rau pa kali gasa rimata, si lopu koa si Asa vasina, \q2 meke pude la arau pa kali lodu rimata si lopu dogoria tugo rau. \q1 \v 9 Hata ia rau pa kali gede meke kali matao vasina sapu tavetavete si Asa, \q2 ba lopu boka ta dogoro si Asa. \q1 \v 10 Ba gilania Sa sa siraṉa korapa enea rau, \q2 meke pana ele podekau Sa si kote vura mae guana qolo viana si rau. \q1 \v 11 Sari nenequ si ene luli valeani sapu tanisa; \q2 kopu nia rau sa Nana siraṉa meke lopu paza. \q1 \v 12 Lopu hite rizu taloa si rau koari Nana ginarunu; \q2 va naqiti rau sari Nana zinama, hola nia sa qua hinia ginani. \b \q1 \v 13 Asanana mo si Asa; \q2 esei boka hobea Nana hiniva? \q2 Tavetia Sa gua sapu hiva tavetia Sa. \q1 \v 14 Korapa va hokotia Sa gua sapu vizata poni nau Sa, \q2 meke soku sari Nana hiniva mae gua koa rau. \q1 \v 15 Gua asa ke matagutu nia rau si Asa, \q2 totoso balabala ia rau si holoqoru si rau. \q1 \v 16-17 Sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si va malohoro ia Sa sa buloqu. \q2 E Tamasa, lopu sa huporo, si va matagutuqu rau, \q2 ba sa hinuporo si moata hola, meke lopu boka dodogorae si arau. \c 24 \q1 \v 1 Vegua ke lopu va nama vekoi Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira sari totoso varipitui? \q2 Vegua ke aqa ni saripu gilania si Asa ba lopu kamoi tu sari rane arini? \q1 \v 2 Va rizui rini sari na voloso pepeso pude boka vagi va noma dia, \q2 pausi rini sari na rovana sipi sapu hikoi rini. \q1 \v 3 Vagi pani rini sari na doṉ'ki tadi na koburu eapadi, \q2 meke kopu ni sari bulumakao tadi na barikaleqe nabokodi, osolae ta hobe sari na dia gale. \q1 \v 4 Sari na tie malaṉa si tupele pani rini pa siraṉa, \q2 meke zukuri sari na habahuala pude la tome. \b \q1 \v 5 Ke guana doṉ'ki pinomodi pa soloso, \q2 pudiki hata ginani pa ninae vasina sari na malaṉa; \q2 pa qega ba hata poni ginani rini sari dia koburu. \q1 \v 6 La vagi gedi ginani tana kurukuru pa inuma sapu lopu dia, \q2 meke varigara qurepi pa inuma vaeni tadi na tie kaleadi. \q1 \v 7 Doduruna sa boṉi si dododohodi meke puta, na loke poko, \q2 loke nobi pude hukatia sa ibu. \q1 \v 8 Teteroko nia rini sa ruku gorena pa soloso, \q2 ke la nuziki kapae koari na patu nomadi pude aqoro. \q1 \v 9 Sari koburu loke tamadia si ta vagi palae koari tinadia; \q2 vagi ri na tie kaleadi sari koburu tadi pu malaṉa pude hobe gale. \q1 \v 10 Ba sari na malaṉa si ene vura dodohodi na loke dia poko; \q2 oviadi mo totoso paleke huiti tadi na tie. \q1 \v 11 La munala olive pude va vura oela, na qurepi pude vagi vaeni; \q2 ba arini teledia si koa memeha eko mo. \q1 \v 12 Sagesage nana koasa popoa lavata sa kabo alili; \q2 saripu bakora na tata mate si kabo hata tinokae, meke lopu ta harupu; \q2 ba lopu zutui Tamasa saripu ṉoṉovali sarini. \b \q1 \v 13 Sari tie kaleadi si kana ia sa kalalasa; \q2 korodia gilania sa nana siraṉa, \q2 ba be pude ene luli valeania. \q1 \v 14 Sipu tata rane sa popoa si gasa turu sa tie variva mate, \q2 meke va matei saripu habahuala, \q2 meke panaboṉi si hiko si asa. \q1 \v 15 Sa matana sa tie barabarata si aqa nia sa opokaputu; \q2 zama si asa, ‘Loke mata kote dogorau,’ gua. \q2 Va paeria sa isumatana pude loke tie gilania. \q1 \v 16 Totoso huporo si haele nuquru pa vetu sari tie hiko, \q2 pana rane si puta si arini. \q2 Lopu manavasa nia rini sa kalalasa. \q1 \v 17 Sa huporo dudukurumu si guana munumunu koa rini; \q2 na baeri rini saripu variva matagutu pa huporo. \q1 \v 18 Guana elelo pa beru kolo si ta paleke taloa si arini, \q2 sari dia kukuru pepeso si ta levei koe Tamasa; \q2 ke loke tie si la pude kopu ni sari na dia inuma vaeni. \q1 \v 19 Sa maṉinina sa dada si nono vagia sa kolona sa sinou; \q2 si gua tugo sa lovu sapu saputu vagidi sari tie kaleadi. \q1 \v 20 Ari tinadia ba kote muliṉi ni, \q2 ke hena va kamoi rina uloso; \q2 sari tie kaleadi si loke tie kote balabala pulei, \q2 ba guana huda ta maho goredi si arini. \q1 \v 21 Na ṉoṉovali rini sari barikaleqe sapu tige meke loke dia koburu, \q2 meke lopu tataru ni rini sari na naboko. \q1 \v 22 Sa Tamasa pa Nana ṉiniraṉira si daku pani Sa saripu ṉiṉiradi; \q2 be ele sokirae, ba sa tinoa si lopu dia pude lalae nia. \q1 \v 23 Boka va malumi Tamasa pude koa manoto pa dia tinoa, \q2 ba sari matana si korapa kopu totoko eko lamo koarini. \q1 \v 24 Pa totoso hite si kote ta ovulu sage si arini, meke kote lopu koa, \q2 kote tava pepekae meke ta vagi varigara gua ari kasa doduru, \q2 kote guana kiko huiti sapu ta seke palae. \q1 \v 25 Pude lopu hinokara si hire, si esei kote boka va sosodea sapu kohaqu si rau? \q1 Esei kote boka tozia sapu sea si rau?” \c 25 \s1 Bilidadi \p \v 1 Olaṉa se Bilidadi, sa tie mae guana pa popoa Sua, \q1 \v 2 “Doduru ṉiniraṉira tana binaṉara si Nana sa Tamasa, \q2 doduru si kaqu magasa na pamaṉa nia si Asa; \q2 tavetia Sa sa binule pa Maṉauru. \q1 \v 3 Esei boka nae i sari Nana qeto minate varipera? \q2 Sa kalalasa te Tamasa si kamo koari doduru vasina. \q1 \v 4 Vea, kote boka toṉoto sa tie pa kenuna sa Tamasa? \q2 Boka via sa tie pu podo pa barikaleqe? \q1 \v 5 Pude sa sidara ba lopu ṉiṉira sa kalalasana, \q2 meke sari pinopino si lopu via pa Nana dinogodogorae, \q1 \v 6 si vegua sa tie, sa uloso sana, sa nikuniku? \q2 Na tie mo bisa, sapu gua mo na uloso!” \c 26 \s1 Zobi \p \v 1 Olaṉa se Zobi, \q1 \v 2 “Tolavaena hola sa tinokae tamugoi koa rau, \q2 na tie malaṉa meke malohoro gua arau! \q1 \v 3 Leleadi hola sari mua vina balau koa rau pu loketoṉa gilania, \q2 noma hola sa tinumatumae va dogoro nau goi. \q1 \v 4 Esei toka nigo pude balabala i sari zinama hire? \q2 Maqomaqo savana si zama vura koa goi?” \sp Kera se Zobi \b \q1 \v 5 “Sari maqomaqodi ri pu mate si matagutu; \q2 sarini pa kauru kolo meke doduru pu koa vasina. \q1 \v 6 Sa minate si lopu boka paere koe Tamasa, \q2 sa tinahuara si loke nobi boka va paere ia koa Sa. \q1 \v 7 Repahia Sa sa maṉauru pa kali togarauru pa vasina sapu loketoṉa koa ia, \q2 meke sa kasia popoa si vekoa Sa pa vasina sapu loketoṉa zuka ia. \q1 \v 8 Va siṉi ni kolo Sa sari na lei, \q2 ba lopu puzaka sari na lei koasa mamatana sa kolo ruku. \q1 \v 9 Va paere ia Sa sa sidara, \q2 na lei nobi nia Sa. \q1 \v 10 Tavetia Sa sa hubi lamana pude vari paqaha nia sa kalalasa meke sa huporo, \q2 meke gasia Sa sa voloso pa vari korapadi ri na rane meke na boṉi. \q1 \v 11 Niu sari tokele dedegere pu tuqena sa maṉauru, \q2 neneqara totoso gegese si Asa. \q1 \v 12 Pa Nana ṉiniraṉira si va kilasia Sa sa kolo lamana, \q2 pa Nana tinumatumae si va matea Sa sa kurukuru Rehabi pa lamana.\x * \xo 26:12 \xt Sam 89:10\x* \q1 \v 13 Pa siniṉo te Tamasa si bule learane sa maṉauru, \q2 meke sa limana Sa suti va matena sa noki gotolo. \q1 \v 14 Ba vasi puritina mo sari Nana tinavete si hire, \q2 guana manamanasa mo si avosi gita. \q2 Ke, esei kote tumae hinokara nia sapu vea ṉiṉira gua sa Tamasa?” beto sa kinera. \c 27 \p \v 1 Sa hinodana sa vivinei te Zobi. Zama si asa, \q1 \v 2 “Zama hinokara si rau koasa Tamasa toana, \q2 sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, pu vata lotaṉa au pa tinasigiti. Asa va kilasa au si rau pu loke qua ginugua sea. \q1 \v 3-4 Sa beruqu si lopu kaqu zama nia si keke tiṉitoṉa kaleana, \q2 meke sa meaqu si lopu kaqu kokoha, \q1 sipu korapa toa qua si arau, \q2 meke sa siniṉo te Tamasa si koa nana pa isuqu, \q1 \v 5 Lopu kaqu zama nia rau, sapu toṉoto sa vivinei tamugamu; \q2 kaqu toketoke nia rau sa qua tinoṉoto osolae mate si rau. \q1 \v 6 Sa qua tinoṉoto si kaqu kopu eko nia rau meke lopu kote beto nia rau, \q2 loketoṉa kaiqa ginugua sea si gilania rau sapu kote pada pude zutu pule nau si rau. \b \q1 \v 7 Sari qua kana si madi gua ari na tie kaleadi, \q2 saripu raza au si madi gua arini pu lopu tavetia sa tinoṉoto. \q1 \v 8 Na sa si boka tavetia sa tie sapu lopu raṉea sa Tamasa, \q2 be vagi pania Tamasa sa nana tinoa? \q1 \v 9 Lopu kaqu avosia Tamasa sa kinabo tanisa, \q2 pana raza sa tinasuna koasa. \q1 \v 10 Lopu kote dogoria tugo sa sa qinetuqetu pa vinahesina sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira. \q2 Lopu kote varavara la tugo si asa koasa Tamasa doduru totoso. \b \q1 \v 11 Maqu va tumatumaeni gamu sa ṉiniraṉira te Tamasa; \q2 sari na tinavete te Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si maqu va bakali koa gamu. \q1 \v 12 Ba lokari, gamu ele dogori mia si hire, \q2 na vea ke zama hoboro mae si gamu koa rau? \q1 \v 13 Hie sa hinia tadi tie kaleadi kote poni ni sa Tamasa, \q2 sa tinago kote vala nia Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira koasa tie sapu loke nana tataru. \q1 \v 14 Vea soku gua sari nana koburu ba kote mate beto mo pa vinaripera, \q2 sari tuna si kote mate mo pa inovia. \q1 \v 15 Arini pu boka toa hola si kote mate pa oza, \q2 meke sari dia naboko ba lopu kaqu kaboi. \q1 \v 16 Sari tie kaleadi si kote tago poata soku guana onone, \q2 meke kobi poko sapu soku hola nia sapu ta hivae, \q1 \v 17 ba sari tie toṉoto kote va sagei sari poko arini, \q2 meke sari tie leadi kote variva hia ni sari poata. \q1 \v 18 Sa vetu kuria sa si guana aba tanisa kaqa, \q2 guana ipi pa soloso tadi tie hukue. \q1 \v 19 Na tie tagotagona totoso la puta si asa, \q2 ba totoso tukeli sa matana si loketoṉa tu si koa. \q1 \v 20 Tarazuzu paleke vagina si asa guana naqe, \q2 na vivirua ovulu taloa nia pana boṉi. \q1 \v 21 Sa givusu pa gasa rimata si paleke taloa nia si asa meke lopu koa, \q2 la sa meke saputu pania pa nana vetu. \q1 \v 22 Hiru la raza koasa; loke nana tataru, \q2 sipu korapa hiva govete nia sa sa ṉiburuna sa givusu. \q1 \v 23 Sa givusu ṉiṉirana si guana popohara lima meke va sisire, \q2 meke pavei govete gua sa ba hihiovo luli la tugo. \c 28 \q1 \v 1 Na koa nana sa pou hoke ta geli vagi sa siliva, \q2 meke sa vasina hoke tava via sa qolo. \q1 \v 2 Aeana si ta vagi vurana pa pepeso, \q2 meke kopa si ta vagi vurana pa patu ṉiṉiradi. \q1 \v 3 Sa tie si zukea sa vasina hupohuporona; \q2 hata si asa pa korapana sa pepeso koari na pou lohidi, \q2 hata ia sa sa patu sapu koa ia kopa pa korapa huporo. \q1 \v 4 Gelia sa sa pou pa vasina sapu seu pa kinoa tie, \q2 vasina sapu lopu hoke ene kamoa tie; \q2 na iku si tuqea sa meke isu gore pa pou. \q1 \v 5 Na ginani si toqolo vura koari linetelete panaulu, \q2 ba pa kauruna si tava umumu sari pepeso pa gineli. \q1 \v 6 Vura koari na patu vasina si ari na patu buma ṉedaladi, \q2 meke pa kavurudi koa sa qolo. \q1 \v 7 Loke kurukuru tapuru va ululu ele poho ia sa siraṉa la vasina, \q2 na atata ba lopu ele dogoria. \q1 \v 8 Na kurukuru ṉame nomadi ba lopu ele neti kamoa, \q2 na laione ba lopu ene luli i sari siraṉa arini. \q1 \v 9 Seke pani rina tie sari patu ṉiṉiradi, \q2 pa hubi toqere si geli veko palae si arini. \q1 \v 10 Geli nuquri rini sari patu ṉiṉiradi, \q2 meke kamoi sari na patu arilaedi. \q1 \v 11 Hata vura nia sa vasina bukaha vura sa kolo, \q2 meke va vurai pa kalalasa sari tiṉitoṉa tomedi. \b \q1 \v 12 Ba pavei kote boka ta vagi sa ginilagilana lohina? \q2 Pavei koa sa ginilagilana? \q1 \v 13 Lopu tumae nia rina tie sa laena hinokara, \q2 sina loke tie boka dogoria koasa popoa pepeso. \q1 \v 14 Sa kolo pa hebalana si zama, ‘Lopu koa koa rau si asa.’ \q2 Sa lamana peava si zama, ‘Lopu koa koa rau si asa.’ \q1 \v 15 Na qolo viana lopu kote boka holu vagi nia, \q2 na siliva si lopu tata kamo pa hinoluna. \q1 \v 16 Sa qolo pa Opira ba lopu tata kamoa sa laena sa, \q2 lopu tata tugo sari na patu arilaedi pu ziṉara na buma leleadi. \f * \fr 28:16 \ft Sari na patu ta pozae onikisi babe sapaera.\f* \q1 \v 17 Lopu boka vari pada la nia koari na qolo babe na qelasi ṉedaladi, \q2 meke lopu boka kapae la nia tugo koari na vinasari ṉedaladi sapu na qolo tavete ni rini. \q1 \v 18 Arilaena hola nia sa tugo sari na patu binu na patu ziṉara; \q2 sa laena sa ginilagilana lohina si lopu boka ta kamo. \q1 \v 19 Sa patu topazi memehena\f * \fr 28:19 \ft Topazi si na patu sapu meava guana hakua saganana.\f* meke sa qolo viana, \q2 ba lopu kaqu boka vari pada la nia koasa laena sa. \q1 \v 20 Ke pavei mae guana sa ginilagilana lohina? \q2 Pavei kokoana sa ginilagilana? \q1 \v 21 Na ta tome sia pa matadi rina tie, \q2 koari na kurukuru pa galegalearane ba paere si asa. \q1 \v 22 Sa minate meke lovu si zama, \q2 ‘Na inavoso hoborodi mo si kamo pa taliṉa mami.’ \q1 \v 23 E Tamasa mo telena tumae nia sa siraṉa pude kamo la koa sa; \q2 Asa mo gilania pavei koana si asa. \q1 \v 24 Ura Asa boka dogoro kamoa sa vina betona sa kasia popoa; \q2 doduru pa kauruna sa maṉauru ba dogori Sa. \q1 \v 25 Totoso ponia ṉiniraṉira sa Tamasa sa givusu, \q2 meke tavete vura nia Sa sa padana sa kolo koari na lei, \q1 \v 26 meke totoso vizatia Sa pavei kote hoqa sa ruku, \q2 meke sa siraṉa tanisa lei tana paka maṉauru, \q1 \v 27 si tiqe doṉo la si Asa koasa ginilagilana lohina meke vilitia Sa, \q2 meke va sosodea Sa meke podekia Sa. \q1 \v 28 Meke zama sa Tamasa koari na tie,\x * \xo 28:28 \xt Sam 111:10; ZT 1:7, 9:10\x* \q2 ‘Sa pinamaṉana sa Tamasa, asa tu si na ginilagilana lohina, \q2 meke pude luara pania sa hahanana kaleana si na ginilae.’ ” \c 29 \p \v 1 Zama hoda la se Zobi, \q1 \v 2 “Va gulea i rau sari na sidara visoroihe, \q2 sari na rane na totoso pu kopu nau sa Tamasa, \q1 \v 3 totoso zuke va bakalia sa Tamasa sa qua tinoa, \q2 meke pa Nana kalalasa si enea rau sa huporo. \q1 \v 4 Arini sari na rane leadi pa qua tinoa, \q2 totoso baere au sa Tamasa meke mana nia Sa sa qua vetu, \q1 \v 5 totoso koa turaṉau sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, \q2 meke koa vari likohae nau ri qua koburu, \q1 \v 6 totoso tamanae sari qua qoti meke bulumakao \q2 meke poni va soku nau meleke pa qua siraṉa, \q2 meke bukaha vura koari na patupatu sa oela olive, \b \q1 \v 7 totoso la si rau pa sasada koasa vasileana, \q2 meke vagia qua habohabotuana pa vasina varivarigarana, \q1 \v 8 sari na tie vaqura si hoke va talevara totoso dogorau rini, \q2 sari tie komihadi si hoke turu pa pinamaṉa pana kamo rau. \q1 \v 9 Sari na koimata si hoke noso paki zama, \q2 vekoi ri limadia pa ṉuzudia pude lopu zama. \q1 \v 10 Sari ṉati palabatu si turu noso; \q2 lopu kulu na pamaṉa dia. \b \q1 \v 11 Be esei avosia zamaqu ba hoke qetu hola nau rini, \q2 arini pu dogorau si hoke zama valeana mae, \q1 \v 12 sina harupi rau sari na malaṉa pu kabo hata tinokae, \q2 meke saripu loke tamadia. \q1 \v 13 Sari na habahuala ba hoke mana nau, \q2 sari naboko si va qetu pulei rau. \q1 \v 14 Sa tinoṉoto si va sage ia rau guana qua poko; \q2 ṉinoṉo si hadehade nia rau pa tiniqu meke na qua toropae. \q1 \v 15 Sari pu behu si turaṉi rau, \q2 meke tokani rau saripu ike. \q1 \v 16 Na tamadia ri na tie malaṉa si rau, \q2 meke toka ni rau sari na tie karovodi pa vinaripitui. \q1 \v 17 Huari rau sari ṉiniraṉira tadi tie kaleadi, \q2 meke harupi rau sari tie koa rini pu ṉoṉovali si arini. \b \q1 \v 18 Meke balabala si arau, ‘Kote mate si rau pa qua vetu soti, \q2 sari qua rane si kote sokudi guana onone. \q1 \v 19 Guana huda si rau sapu sari karosoqu si kamo la pa kolo, \q2 meke sari lelaṉaqu si bobosi na puni pana boṉi. \q1 \v 20 Doduru tie si hoke vahesi au rini si arau, \q2 meke hoke tava ṉiṉira lamo si rau.’ \q1 \v 21 Sari tie si edi hiva va avosau rini, \q2 aqa va avosia rini sa si kote zama nia rau. \q2 \v 22 Mudina zama arau si loke dia zinama pule, \q2 sari qua zinama si va manoti si arini. \q1 \v 23 Aqa nau rini pude zama guana aqa dia ruku, \q2 qua zinama si napoi rini guana inuma sapu va kamo ruku. \q1 \v 24 Totoso komolo la i rau si lopu va hinokara si arini, \q2 sa dinoṉo va bakala pa isumataqu si arilaena hola koa rini. \q1 \v 25 Arau vizata poni sari binalabala meke habotu guana dia palabatu, \q2 turaṉi rau guana baṉara sapu turaṉa nana qeto minate, \q2 meke totoso talotaṉa si arini si va manoti rau. \c 30 \q1 \v 1 Ba kamahire si va sisire nau rini, sari tie mudidi koa rau, \q2 ba sari tamadia si lopu pada pude haqala turaṉi sari qua siki pude varitokae kopu sipi. \q1 \v 2 Na sa laedi koa rau sari tie gua arini? \q2 Ele malohoro meke loke tinavete boka tavetia rini \q1 \v 3 Doṉo ovia meke malaṉa si arini, \q2 ene lamae ia rini sa pepeso popana, \q2 pana boṉi enea rini sa pepeso vasina loketoṉa boka toa ia. \q1 \v 4 Pa qega si hata ginani na kupi vagi elo huda, \q2 meke hena karoso sapu pasa hola koasa huda ta pozae huda sasara. \q1 \v 5 Hitu taloa ni rina turaṉadia pa kinoa tie, \q2 kukili ni rini guana tie hikohiko. \q1 \v 6 Hata vasina pude puta koari na taqele ovuku popadi, \q2 koari na bae pa kali toqere, na pou pa pepeso. \q1 \v 7 Kabokabo guana kurukuru pinomo, \q2 meke nunuzikae pa korapa hiqohiqo raqoraqona. \q1 \v 8 Sari na tie arini si gua sapu loke pozadi meke lopu ta gilanadi! \q2 Na tie ta hitu vuradi si arini pa popoa. \b \q1 \v 9 Ba kamahire si kera va sisire nau ari tudia, \q2 meke arau si na dia ṉoṉovalana mo. \q1 \v 10 Maledere nau rini meke lopu boka tata mae, \q2 meke lopu matagutu loroa rini sa isumataqu. \q1 \v 11 Kamahire sapu vagi pania Tamasa sa qua ṉiniraṉira meke va malohorau Sa, \q2 si kana au meke ṉoṉovala au, lopu pamaṉa nau rini. \q1 \v 12 Pa kali mataoqu si raza mae sari tie vaqura; \q2 veko sipata si arini pa siraṉa sapu enea rau, \q2 meke edi hiva va mate hola au rini. \q1 \v 13 Tukua rini sa qua siraṉa ke lopu boka govete si rau, \q2 loke tie si tokani totoso podekia rini pude ṉovalau, \q2 na gilania dia sapu loke tie kote hiva toka nau. \q1 \v 14 Raza koa rau guana qeto minate nuquru gua pa goba ta huarana pa vasileana, \q2 meke hoqa mae au rina patu pa goba totoso haqala mae gua si arini koa rau. \q1 \v 15 Koa mo pa minatagutu si rau, \q2 sa laequ rau si paleke taloa nia na givusu, \q2 meke sari qua tinagotago si murimuri guana lei. \b \q1 \v 16 Kamahire si goregore hikare sa qua tinoa, \q2 loke sinalaṉana sa qua minoho. \q1 \v 17 Pana boṉi si sigiti beto susuriqu, \q2 meke loke kokoina sa tinasigiti pa tiniqu. \q1 \v 18 Pa lima ṉiṉirana te Tamasa si tuqe vagia sa ruaqu, \q2 meke liloho vagia Sa sa kolana sa qua poko. \q1 \v 19 Gona gore lani au sa Tamasa pa nelaka, \q2 meke guana kavuru na eba mo si rau. \q1 \v 20 Kabo atu si rau koa goi Tamasa, ba lopu olaṉa si Goi, \q2 turu atu pa Kenumu si rau ba lopu liṉana mae au Goi. \q1 \v 21 Kamahire vata sigitau tu Goi si arau, \q2 sa lima ṉiṉirana Tamugoi si va raza nau Goi. \q1 \v 22 Saputu vagi au Goi meke va paleke nau pa givusu, \q2 meke hiru lamae nau Goi koari na raneboṉi. \q1 \v 23 Gilania rau sapu pa minate paleke lani au Goi, \q2 vasina ta huhuku nia ari na tie toadi. \b \q1 \v 24 Hokara, loke tie hoke raza ia sa tie pu ele koa pa tinasuna, \q2 sipu korapa kabo hata tinokae si asa. \q1 \v 25 Vea, lopu hoke kabo turaṉi tu rau sarini pu tasuna? \q2 meke tataru ni sarini pu habahuala? \q1 \v 26 Ba totoso hata ia rau sa lineana si kinaleana tu si mae, \q2 totoso hata ia rau sa kalalasa si hinuporo tu si kamo mae. \q1 \v 27 Sa buloqu si tasuna meke lopu boka magogoso, \q2 doduru rane si tasigiti mo si rau. \q1 \v 28 Koa pa hinuporo si rau, loke rimata pude hite kalalasa; \q2 turu si rau pa vinarigara meke tepa tinokae. \q1 \v 29 Sa mamalaiṉiqu si kuliusu meke talotaṉa, \q2 guana kabodi ri na kurukuru nae na omehe. \q1 \v 30 Sa kapuqu si ta iliri muho, na kore palae, \q2 sa tiniqu si maṉini, na moho. \q1 \v 31 Sa qua mike si koba kera talotaṉadi mo si lopi ni sa, \q2 meke sa qua ivivu si turaṉi sa sarini pu taruqoqo. \c 31 \q1 \v 1 Tavetia rau si keke vinariva egoi koe Tamasa, \q2 pude lopu doṉo roro la koa sa keke vineki. \q1 \v 2 Nasa sa hinia tana tie koa sa Tamasa panaulu? \q2 Sa sa nana tinago koe Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira? \q1 \v 3 Na tinahuara si tadi na tie kaleadi tu, \q2 meke sa tinasuna si tadi pu tavete va sea. \q1 \v 4 Gilani Tamasa sari doduru pu taveti rau; \q2 dogori Nana sari doduru qua rinizu. \b \q1 \v 5 Be ele ene si rau pa kinohakoha, \q2 babe hoke bebeno sa nenequ pude la sekesekei, \q1 \v 6 si mani pada au Tamasa pa Nana padapadana mamata, \q2 mani gilania sapu arau si loke tinazutuqu. \q1 \v 7 Be sari qua inene si ele taluarae koa sa Mua siraṉa, \q2 meke okoro nia rau gua sapu dogoria rau pa mataqu, \q2 babe sa limaqu si ele boni pa sinea, \q1 \v 8 si madi henai ri na votiki tie sari ginani pu letei rau, \q2 meke madi ta rabutu palae sari doduru qua linetelete. \b \q1 \v 9 Be sa buloqu si roro karovo pa keke barikaleqe, \q2 ba be ogolo si rau koasa barikaleqe pa kali vetu, \q1 \v 10 si mani la raro ginani sa qua barikaleqe koasa vetu raro tana votiki tie, \q2 mani la puta pa teqe tana votiki tie. \q1 \v 11 Ura sa sinea asa si variva kurekurena hola, \q2 na kinaleana sapu kaqu ta pitu nia. \q1 \v 12 Guana nika si asa sapu sulu va inete, \q2 meke kote vagi pani sa doduru pu tagoi arau. \b \q1 \v 13 Be guana koroqu poni lolomo pude ta avoso sari qua nabulu, \q2 totoso sea la koa rini sari kaiqa qua hahanana, \q1 \v 14 sa kote gua si arau be kamo mae au sa Tamasa? \q2 Sa kote gua sa qua inolaṉa pana ta nanasa si rau? \q1 \v 15 Ura sa keke Tamasa mo asa tavete au si rau meke sari qua nabulu, \q2 tavete au Sa pa tiana sa tinaqu, arini pa tinadia. \b \q1 \v 16 Be koroqu va tana ia rau sa hiniva tanisa tie malaṉa; \q2 babe lopu va egoa rau sa tinepa tanisa barikaleqe naboko, \q1 \v 17 babe heki nia rau sa bereti pude gequ eke mo, \q2 meke lopu hia poni ia rau sa koburu loke tamana, si mani ta daku palae pa avaraqu sari limaqu. \q1 \v 18 Sa koburu asa si pausu ia rau podalae hitekena guana tamana soti, \q2 meke sari barikaleqe nabokodi ba hoke kopu ni rau. \q1 \v 19 Ba be dogoria rau si keke tie sapu malaṉa meke loke nana poko, \q2 sapu hiva tinokae meke loke nana nobi, \q1 \v 20 be guana lopu qetu sa bulona meke mana nau sa sina ponia poko vulu rau si asa, \q2 vulu sipi sapu vagi rau koari na qua rovana sipi, \q1 \v 21 be ṉoṉovali rau sari na koburu loke tamadia, \q2 totoso habotu turaṉi rau sari na palabatu pa vinari pitui, gua, \q1 \v 22 si madi ta daku palae pa avaraqu sari limaqu, \q2 madi ta dopasa pa vinari hodae si arini. \q1 \v 23 Ura, na matagutu nia rau sa tinahuara mae guana koe Tamasa, \q2 na pamaṉa nia rau ke lopu boka taveti rau saripu gua hire. \b \q1 \v 24 Be guana vekoa rau sa qua rinaṉeraṉe koasa qolo, \q2 babe zama si rau koasa qolo, ‘Koa goi si kalavarae si rau,’ gua, \v 25 babe qetuqetu hola ni rau sari qua tinagotago, \q2 sari tinago pu va gavori telequ pa limaqu, \q1 \v 26 ba be doṉo la ia sa kalalasana sa rimata, \q2 babe sa tinolava tanisa sidara, \q1 \v 27 meke pa buloqu si vahesi golomi rau, \q2 meke va sage la i rau limaqu koa rini pa vinahesi, \q1 \v 28 si kote arini tugo si kaiqa sinea pude ta pitu ni; \q2 sina lopu luli valeania rau sa Tamasa panaulu pa Maṉauru. \b \q1 \v 29 Lopu hoke qetu si rau koari na kinaleana pu ta evaṉa koasa qua kana, \q2 ba be komolo sina kamoa tinasuna si asa. \q1 \v 30 Lopu va malumia rau sa ṉuzuqu pude leve nia si asa, \q2 babe pahukia sa kinaleana pu tavete mae nia sa. \q1 \v 31 Doduru rina tie pu tavetavete poni au si gilania, \q2 sapu hoke va kamoi rau sari doduru tie pude henahena turaṉa au. \q1 \v 32 Loke tie karovodi mae si pada puta pa sisiraṉa, \q2 sina sa sasada vetu taqarau si tukelena eko mo koa rini. \q1 \v 33 Lopu tomei rau sari qua sinea gua ri kaiqa tie; \q2 lopu tomei rau pa buloqu, \q1 \v 34 sina matagutu ni rau sari na tie; \q2 lopu koa noso si rau, lopu vura pa sada, \q2 koa gua sari na zinamazama tadi na puku butubutu, \b \q1 \v 35 Kei, be keke tie mo mae va avoso au! \q2 Tokotokoro si rau sapu doduru qua zinama si hinokaradi. \q2 Mani olaṉau sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira; \q2 meke Asa pu zutu au si mani kubere gore ni sari qua sinea pude maqu dogori. \q1 \v 36 Maqu va sagei si arini pa avaraqu, \q2 meke va hakei pa batuqu guana toropae baṉara, pude dogori na tie. \q1 \v 37 Maqu tozi la ni koa Sa sari doduru ginugua pu taveti rau, \q2 kaqu kamo la si rau koa Sa guana koburu tavia. \b \q1 \v 38-39 Be ta zutu totoso pakepakete si rau koari na vuvua ba lopu tabari rau sari na tie tavetavete, \q2 babe ṉovali rau maqomaqodi sari na tie pu tavetavete, \q1 meke be guana boboso sa pepeso koari na kolomata tadi na qua nabulu pu ta ṉoṉovala pa qua sinea, \q2 meke totoso kabo nia rini sa qua sinea, \q1 \v 40 si mani toqolo vura sari na hiqohiqo rakirakihi meke lopu na huiti, \q2 na duduli meke lopu na bale.” \b \p Hokoto sari zinama te Zobi. \c 32 \ms1 Elihu si Gegesi sari ka Ṉeta Baere te Zobi \mr Zobi 32:1 kamo hinia 37:24 \p \v 1 Ke sari ka ṉeta hire, Elipazi, Bilidadi, meke Zopara, si noso; lopu olaṉa pule la koe Zobi, sina toṉoto nana si asa pa nana binalabala soti. \v 2 Ba se Elihu, sa tuna Barakele na tie pa tuti te Buzi pa tatamana te Rami, si bugoro sisigiti nia sa se Zobi, sina toṉoto nana si asa gua, meke zutua sa sa Tamasa. \v 3 Bugoro ni tugo e Elihu sari ka ṉeta baere te Zobi, sina zutu ia rini ba lopu boka va sosodea rini sapu sea se Zobi, ke guana somana zutua rini sapu sea sa Tamasa. \v 4 Sipu korapa zama si arini si aqa se Elihu, sina na tie vaqura si asa. \v 5 Ba totoso dogoria sa sapu hokoto ni zinama si arini si bugoro mo si asa. \s1 Elihu \p \v 6 Ke olaṉa se Elihu sa tuna Barakele na tie pa tuti te Buzi, \q1 “Arau si na tie vaqura meke gamu si na barogoso mia, \q2 ke matagutu si rau pude tozini gamu gua sapu gilania rau. \q1 \v 7 Balabala si rau, ‘Ari kasa tie koadi si pada zama, \q2 sina sa ginilagilana lohina si luli gua pa vuaheni.’ \q1 \v 8 Ba sa hinokarana si sa Maqomaqona tu Tamasa pa tie, \q2 meke sa siniṉo tanisa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira \q2 sapu ponia ginilagilana lohina si asa. \q1 \v 9 Lopu ari na barogoso mo si gilagilana, \q2 lopu arini pu kokoadi mo gilania na sa si toṉoto. \q1 \v 10 Gua asa ke zama si arau: ‘Mi avoso mae; \q2 arau ba hiva tozini gamu sapu balabala ia rau.’ \b \q1 \v 11 Aqa si rau totoso zama si gamu, \q2 avosi rau sari mia zinama tumatumae; \q2 totoso hatai gamu sari na zinama pu gotogoto. \q1 \v 12 Va avoso atu si arau, \q2 ba loke tie boka va dogoro nia koe Zobi sapu sea si asa, \q2 lopu keke gamu olaṉi sari nana vina vura binalabala. \q1 \v 13 Mi lopu zama, ‘Gami ele dogoria sa ginilagilana hinokara; \q2 Tamasa mani tozi nia sapu sea si asa, ba lopu gami na tie,’ gua. \q1 \v 14 Lopu koa rau gonagona mae ni Zobi sari nana zinama, \q2 meke lopu kaqu olaṉia rau koa rina mia zinama. \b \q1 \v 15 Zobi, ele nunala sari ka ṉeta, loke dia inolaṉa, \q2 meke loke zinama pule si koa. \q1 \v 16 Ba vea, na lopu kulu si arini ke kaqu aqa tu si rau, \q2 sipu korapa loke dia inolaṉa? \q1 \v 17 Lokari, sari qua inolaṉa si kote zama ni rau; \q2 arau ba kote tozi vura ni sapu gilani rau. \q1 \v 18 Ura siṉi au na zinama si arau, \q2 meke sa maqomaqo pa korapaqu si lopu boka tuqe pule. \q1 \v 19 Guana siṉi au na vaeni sapu hata siraṉa pude vura, \q2 guana vovoina vaeni vaqura sapu ona hiva puzaka. \q1 \v 20 Kaqu zama si rau na lopu boka tuqe pule ia rau, \q2 uve, kaqu zama vura si rau. \q1 \v 21 Lopu kote va kalekale si rau, \q2 babe va lomolomoso ia si keke tie. \q1 \v 22 Sina be bokabokaqu pa va lomolomoso tie, \q2 si kote la sa Tamasa meke va kilasa au. \c 33 \q1 \v 1 Ba kamahire Zobi, mamu avosi sari qua zinama, \q2 avoso valeani doduru pu kote zama ni arau. \q1 \v 2 Namanama si rau pude zama; \q2 ele pa meaqu rau sari zinama. \q1 \v 3 Sa buloqu tozi nau sapu zama si rau pa tinoṉoto, \q2 meke sa beruqu si zama pa hinokara. \q1 \v 4 Sa Maqomaqona sa Tamasa tavete au, \q2 sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, meke Asa siṉo mae nia sa qua tinoa. \b \q1 \v 5 Olaṉau, be boka goi; \q2 va namanama pule nigo, mamu toke au. \q1 \v 6 Na pa kenuna sa Tamasa si na tie gugua mo agoi si arau; \q2 arau ba ta tavetequ pa pepeso. \q1 \v 7 Gua ke, mu lopu matagutu nau; \q2 sa limaqu si lopu kaqu osonigo. \b \q1 \v 8 Ba ele zama pa taliṉaqu si agoi, \q2 avoso valeani rau sari mua zinama. \q2 \v 9 Zama guahe si agoi, ‘Loke tina zutuqu si rau meke loke qua sinea. Na viaqu. \q1 \v 10 Ba sa Tamasa si hatahata siraṉa pude bugoro nau, \q2 meke balabala nau guana keke Nana kana Sa si arau. \q1 \v 11 Pusi nia seni sa sari nenequ; \q2 meke kopu totoko ni Sa sari doduru qua inene.’\x * \xo 33:11 \xt Zob 13:27\x* \b \q1 \v 12 Ba maqu tozi nigo, Zobi, lopu toṉoto sari na mua zinama, \q2 ura sa Tamasa si noma hola nia sa tie. \q1 \v 13 Na vegua ke nominomi la ia goi sa Tamasa \q2 sapu lopu olaṉi Sa sari mua ninanasa? \q1 \v 14 Ura, sa Tamasa si zama lamo, ba pa soku siraṉa, \q2 na tie mo si lopu va avoso la pude vagi. \q1 \v 15-16 Pa pinutagita meke dinogodogorae pana boṉi,\x * \xo 33:15-16 \xt Zob 4:13\x* \q2 totoso puta muliuṉu sa tie pa nana teqe, \q2 si boka zama sa Tamasa koari na tie, \q2 meke va mataguti koari na vina balau, \q1 \v 17 pude va kekeria sa tie koari nana tinavete kaleadi, \q2 meke hukatia pa vinahesi pule, \q1 \v 18 pude harupia sa nana tinoa koasa lovu, \q2 pude lopu mate pa vinaripera. \q1 \v 19 Boka va toṉoti Tamasa sari na tie pa tinasigiti koasa minoho, \q2 na tinasigiti pa susuri sapu lopu boka beto, \q1 \v 20 ke sa ginani ba kilu ia mo sa, \q2 sari ginani hoke okoro ni sa si hakohako ni sa. \q1 \v 21 Meke goregore nana sa tini osolae viviqe va kaleana tu, \q2 sari na susuri sapu tomedi, si boka ta dogoro beto. \q1 \v 22 Sa maqomaqona si rizu tata la mo koasa lovu, \q2 meke sa nana tinoa si aqa nia rini pu mae pude va matea. \b \q1 \v 23 Ba be koa nana si keke mateana pa nana kalina guana tie vari karovae, \q2 keke koari tina mateana te Tamasa, \q2 pude tozia sa tinoṉoto tana tie, \q1 \v 24 pude toka nia sa tie meke zama: \q2 ‘Vata rupahia, lopu va gore vala nia pa lovu; \q2 ele koa nana sa hinolu pulena sa.’ \q1 \v 25-26 Pana varavara la si asa koasa Tamasa meke va tabea Sa, \q2 si kaqu dogoria sa sa Isumatana Tamasa meke kukili na qetu, \q2 meke doduru nana ginugua si va toṉoto pulei Tamasa gua tatasana, \q1 meke kaqu tava vaqura pule sa tinina guana tini koburu, \q2 toa va leana meke ṉiṉira guana tie vaqura. \q1 \v 27 Meke pa totoso asa si mae si asa koari tie meke zama, \q2 ‘Ele sea si rau, lopu tavetia rau gua sapu toṉoto, \q2 ba harupau sa Tamasa. \q1 \v 28 Vagi pule nau Sa pa minate, \q2 ke kamahire toa si rau pude qetu nia rau sa kalalasa.’ \b \q1 \v 29 Uve, gua asa si hoke tavetia sa Tamasa koasa tie. \q2 Tavete pilipule ponia Sa sa tie, \q1 \v 30 pude vagi pule nia sa maqomaqona koasa lovu, \q2 meke pude sa zuke tanisa tinoa si boka kalalasa la koasa. \q1 \v 31 Kopu nia si hie, Zobi, mamu avoso mae, \q2 mokomoko, sina kote zama si rau. \q1 \v 32 Ba be guana hiva zama si agoi, si mu olaṉau; \q2 zama vura, sina hiva dogoria arau sapu toṉoto si agoi. \q1 \v 33 Ba pude lopu gua, si mamu avoso mae koa rau; \q2 koa noso, maqu va tumatumae nigo sa ginilagilana lohina.” \c 34 \p \v 1-2 Zama pule se Elihu, \q1 “Gamu na tie gilagilana, mi avosi sari qua zinama; \q2 avoso mae koa rau gamu na tie tumatumae. \q1 \v 3 Ura sa taliṉa podeki sari na zinama,\x * \xo 34:3 \xt Zob 12:11\x* \q2 gua sa mea sapu va liṉiliṉi sari ginani. \q1 \v 4 Ke mada viliti vagia sapu toṉotona. \q2 Mada tumae varigara nia sapu leanana. \b \q1 \v 5 Zama se Zobi, ‘Arau si loke tinazutuqu, \q2 ba lopu poni nau lolomo sa Tamasa pude avosau. \q1 \v 6 Na toṉotoqu guahe ba ta nae turaṉae koari tie kokoha; \q2 loke qua sinea, ba sari tupi Tanisa si va bakorau meke lopu boka ibu.’ \q1 \v 7 Na tie vea guguana se Zobi, \q2 ke qetu nia sa sa tinazutu guana tie memehana hiva napo kolo? \q1 \v 8 Ene turaṉi sa sari tie tavete va kaleana, \q2 meke taveti sa sari hahanana tadi tie kaleadi. \q1 \v 9 Ura zama tugo si asa, ‘Sa sa laena sa linulina sa Tamasa?’ \b \q1 \v 10 Ke mi avoso mae koa rau, gamu na tie pu gilagilana. \q2 Na kinaleana si lopu kaqu balabala tavetia sa Tamasa! \q2 Sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si lopu boka tavetia Sa sapu sea. \q1 \v 11 Kote tabara pule lani Sa pa tie gua sapu tavetia sa.\x * \xo 34:11 \xt Sam 62:12\x* \q2 Nana hahanana la pa tie si kote gua sapu garona sa tie. \q1 \v 12 Sa hinokara si, sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si lopu kaqu ṉovalia sa tie toṉoto, \q2 na lopu kaqu tavetia Sa sapu sea si Asa. \q1 \v 13 Esei poni nia ṉiniraṉira si Asa koa sa popoa pepeso? \q2 Esei vekoa si Asa pude kopu nia sa kasia popoa? \q1 \v 14-15 Be hiva vagi pule nia Sa sa maqomaqona pa tie, \q2 meke sa siniṉo tinoa, \q2 si kote mate mo sari doduru pu siṉo, \q2 meke pule la pa pepeso. \q1 \v 16 Pude gilagilana agoi si mu avosia si hie, \q2 mamu avoso valeana mae koari qua zinama. \q1 \v 17 Boka kopu butubutu sa tie sapu kana ia sa tinoṉoto? \q2 Boka zutua goi sa Tamasa ṉiṉira meke ṉoṉo? \q1 \v 18-19 E Tamasa mo hoke zamai sari baṉara, ‘Loke laemia si gamu,’ \q2 meke koari na koimata, ‘Tie kaleamia si gamu,’ gua. \q2 Lopu va kalekale si Asa koari na tie tagotago hola ni sari na habahuala, \q2 sina tavete betoi Sa pa limana. \q1 \v 20 Mate va hodaka si arini pana boṉi, \q2 sari na tie si kamo dia totoso meke mate; \q2 lopu tasuna koa Sa sa vina matedi rina tie ṉiṉiradi. \b \q1 \v 21 Kopu totoko ni Sa sari hahanana tadi na tie, \q2 meke dogoro betoi Sa sari doduru inene tadirini. \q1 \v 22 Loke vasina sapu huporo dudukurumu si koa, \q2 vasina sapu boka tome sari tie kaleadi. \q1 \v 23 Lopu ta hivae si keke totoso pude pule la si gita koa Sa pude ta pitu, \q2 ele gilania Sa sa Nana vinilasa. \q1 \v 24 Sipu lopu ele ta viliti koasa Tamasa sa tie ṉiṉira pu tavete va sea si va gorea Sa, \q2 meke hobe la nia Sa si keke tie pa nana tuturuana. \q1 \v 25 Pana boṉi si va mate pani Sa si arini, \q2 sina gilania Sa doduru gua sapu taveti rini. \q1 \v 26-27 Va kilasi Sa koari na dia tinavete kaleadi, \q2 pa vasina sapu doduru tie boka dogori, \q2 sina kekere si arini meke lopu hiva lulia rini si Asa, \q2 meke korodia luli rini sari Nana siraṉa. \q1 \v 28 Va kaboi rini sari na tie malaṉa meke avosi Tamasa, \q2 ke kamo la koa Sa sari dia tinepatepa hata tinokae. \q1 \v 29-30 Ba pude lopu kulu sa Tamasa, esei kote zutu ia? \q1 Pude tomea Sa sa isumatana, esei kote boka dogoria? \q2 Loketoṉa si kote boka tavetia rina tie babe na butubutu, \q1 pude hukatia sa tie kaleana pude kopu butubutu \q2 babe veko sipata meke ṉoṉovala koari na tie. \q1 \v 31-32 Be zama sa tie koe Tamasa. \q2 ‘Arau si ele sea ba lopu kote va sea pule si arau, \q2 Sari sinea taveti rau meke lopu gilani rau si tozi nau, \q2 pude lopu kote tavete pulei arau.’ \b \q1 \v 33 Vegua, kaqu pia igo Tamasa si goi pa mua hiniva, \q2 sipu koromu kekere koari na mua sinea? \q2 Vizavizata agoi, lopu arau; \q2 ego mamu tozi nau sapu gilania agoi. \q1 \v 34-35 Sari tie gilagilana tozi nau, \q2 ari tie pu gilagilana va lohi pu avosau si zama koa rau, \q2 ‘Zobi si zama hoboro, zama ni sa saripu lopu gilani sa, \q2 sari zinama tanisa si lopu koai na ginilagilana.’ \q1 \v 36 Sa qua binalabala si leana be kaqu ta podeke se Zobi, \q2 sina olaolaṉa guana keke tie kaleana si asa. \q1 \v 37 Sea si asa meke va gugue tugo, \q2 pa kenuda si va ekeki hola si asa, \q2 meke zama va soku la koe Tamasa.” \c 35 \p \v 1 Meke zama pule se Elihu, \q1 \v 2 “Balabala ia goi sapu toṉoto si guahe? \q2 Zama si agoi, ‘Kote tava kalalasa qua koe Tamasa.’ \q1 \v 3 Ba nanasa tu si goi, ‘Nasa sa lineana vagi nia rau, \q2 meke nasa si kote vagi nia rau koasa kinoa toṉoto?’ \b \q1 \v 4 Hiva olaṉa atu gamu rau, agoi, \q2 meke sari na mua baere. \q1 \v 5 Eṉa sage la pa maṉauru, mamu dogoria, \q2 doṉo la koari na lei panaulu. \q1 \v 6 Be guana sea si goi, si lopu kote ta sigiti nia Tamasa;\x * \xo 35:6 \xt Zob 22:2-3\x* \q2 be soku sari mua sinea, si lopu kote ta ene ni Sa. \q1 \v 7 Ba be na tie toṉoto si goi, na sa kote poni nia goi si Asa? \q2 Na sa si kote vagia Sa pa limamu goi? \q1 \v 8 Sari mua kinaleana si kote raza koari tie gugua agoi, \q2 meke sari mua lineana si kote kamo mo koari tie. \b \q1 \v 9 Ari na tie si hoke kabo vura totoso noma sa ṉinovaṉovala, \q2 tioko hata tinokae si arini pude harupi koa ri na tie ṉiṉiradi. \q1 \v 10 Ba loke tie si nanasa, ‘Avei sa Tamasa pu tavetequ, \q2 pu boka va kera i sari tie pa totoso tinasuna, \q1 \v 11 pu va tumatumae gita hola ni sari na kurukuru pinomo, \q2 meke va gilae gita hola ni sari na kurukuru tapuru?’ \q1 \v 12 Gua ke lopu olaṉa si Asa pana kabo vura sari tie, \q2 sina tie kaleadi si arini meke vahesi puleni. \q1 \v 13 Ura, loke ginugua pude avosi Tamasa sari dia kinabo; \q2 sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si lopu kote hite liṉana lai. \q1 \v 14 Pude gua asa si kote vegua meke avoso igo Tamasa \q2 totoso zama si goi sapu lopu boka dogoria goi si Asa? \q2 Ba kote ponigo lolomo Sa pude avosigo pana aqa hite si agoi. \q1 \v 15-16 Meke zama si goi sapu sa Tamasa si lopu hoke va kilakilasa tie, \q2 meke lopu va gunagunana nia Sa sa sinea, gua. \q1 Ke e Zobi si zama hoboro sisigiti, \q2 zama va soku si asa ba lopu koa ia ginilagilana.” \c 36 \p \v 1 Hoda la sa zinama te Elihu: \q1 \v 2 “Va avoso hite mae, maqu va bakalani gamu \q2 sari zinama pa kalina te Tamasa sapu kote zama ni rau. \q1 \v 3 Pa seu vagi mae nia rau sa qua ginilagilana; \q2 maqu va sosodea sapu Asa pu tavete au si toṉoto. \q1 \v 4 Ura hinokara sapu sari qua zinama si lopu koha; \q2 na keke tie lohina pa ginilagilana si zama gua hie. \b \q1 \v 5 Ṉiṉira sa Tamasa meke lopu etulu tie si Asa, \q2 Ṉiṉira hola si Asa meke nabu koari Nana hiniva. \q1 \v 6 Lopu va toa seunae i Sa sari na tie kaleadi, \q2 meke lopu ṉoṉovali Sa sari na tie pu koa tasuna, ba harupi Sa. \q1 \v 7 Sari matana si kopu totoko ni mo sari tie toṉoto, \q2 va habotu turaṉa ni Sa koari na baṉara, \q2 meke ninae rane si va lavati Sa. \q1 \v 8 Ba pude sari tie si ta pusi pa seni, \q2 meke ta sipata vagi koasa kinoa va kaleana, \q1 \v 9 si tozi ni Sa sari na dia tinavete kaleadi pu evaṉi rini. \q1 \v 10 Tozi ni Sa pude avosi sari nana vina balau, \q2 meke zama i pude hobe meke kekere koari hahanana kaleadi. \q1 \v 11-12 Be va tabea meke nabulu nia rini sa Tamasa, \q2 si kote koa valeana si arini doduru rane pa dia tinoa, \q2 meke doduru vuaheni si kote koa qetu si arini. \b \q1 \v 13 Arini pu lopu raṉea sa Tamasa si bugoro golomo pa bulodia, \q2 totoso pusi Sa nenedi ba lopu kabo hata tinokae si arini. \q1 \v 14 Tie vaquradi si lopu toa gelenae meke mate, \q2 mate turaṉae koari na tie pu variva kurekure dia hahanana. \q1 \v 15 Ba arini pu ta sigiti si harupi Sa koari dia tinasigiti; \q2 zama i Sa sipu korapa koa pa dia tinasuna. \b \q1 \v 16 Tioko vura nigo Sa pa korapana sa mua tinasuna; \q2 la pa vasina seu koari na ṉinoveoro, \q2 la pa mua tevolo sapu siṉia ginani arilaedi. \q1 \v 17 Ba kamahire si ta mamata nia goi sa vinari pitui sapu kote kamo koari tie kaleadi; \q2 na vinari pitui meke vina kilasa padana koari na mua tinavete si ele kamo atu koa goi. \q1 \v 18 Mu kopu pude mu lopu ta poni golomo pa poata; \q2 babe ta tabara golomo pude tavetavete va sea. \q1 \v 19 Vegua boka sa mua tinagotago \q2 babe doduruna sa mua binokaboka \q2 pude toka nigo pude lopu tutuvu tinasuna si agoi? \q1 \v 20 Mu lopu okoro nia sa boṉi pude kamo, \q2 na asa sa totoso hoke mate va hodaka sari tie. \q1 \v 21 Mu kopu pude lopu kekere la koari tinavete kaleadi, \q2 ura qetu si goi pude zutua sa Tamasa hola nia pude helahela ni sari na mua sinea. \b \q1 \v 22 Na Tamasa si ululu hola koasa Nana ṉiniraṉira. \q2 Esei boka va tumatumae gugua Asa? \q1 \v 23 Esei tozi lani koa Sa sari Nana siraṉa? \q2 Babe zama koa Sa, ‘Sea si tavetia Agoi.’ \q1 \v 24 Lopu muliṉi nia pude va lavati sari Nana tinavete, \q2 pu kera ni sari kinera vinahesi. \q1 \v 25 Doduru tinoni ele dogoria si hie, \q2 pa seu tu dogoro mae nia ri na tie. \q1 \v 26 Marilaena hola sa Tamasa, hola nia sapu gua gilana gunia gita! \q2 Sari vuahenina si lopu pada ta hata vura. \b \q1 \v 27-28 Na vuga sagena sa kolo pa pepeso si vagi Sa, \q2 meke va kolo i Sa pude va gavoro mae ruku koari na lei, \q2 meke va ruku gore pule lani koari doduru tinoni. \q1 \v 29 Esei boka gilania sa siraṉa gua sapu repaha guni ni Sa sari na lei, \q2 meke sa paka sapu lulusu gore gua pa maṉauru. \q1 \v 30 Variva dogoro sa kapi pa vari likohaena Sa, \q2 va kalalasia Sa sa kolo lamana. \q1 \v 31 Gua asa poni guni ni Sa sari na butubutu, \q2 meke va gavoro soku poni ni ginani Sa. \q1 \v 32 Va siṉi ni kapi Sa sari limana \q2 meke taburu lani koari na vasidi pu garunu lani Sa. \q1 \v 33 Sa paka maṉauru tozia sapu raneboṉi si tata kamo, \q2 sari na bulumakao ba tumae nia sapu gua asa. \c 37 \q1 \v 1 Mamata sa buloqu, \q2 meke ta duaṉa. \q1 \v 2 Avoso la! Avosia sa tubilina sa mamalaiṉi te Tamasa, \q2 koasa dugalana sa paka sapu vura koe Zihova. \q1 \v 3 Rupahi Sa sari Nana kapi pa kauruna sa maṉauru, \q2 meke garunu lani Sa koari na hukihukirina sa kasia popoa. \q1 \v 4 Mudina asa si mae sa tubilina sa paka maṉauru, \q2 sa kurumuna sa mamalaiṉi te Tamasa, \q1 totoso zama si Asa, \q2 si lopu tuqe pule sa mamalaiṉina. \q1 \v 5 Variva avoso sa dugaladi rina paka maṉauru te Tamasa, \q2 variva magasa sari na tinavete te Tamasa, hola nia sapu gua gilana gunia gita! \q1 \v 6 Zama ia Tamasa sa sinou, ‘Hoqa gore la pa pepeso,’ \q2 meke koasa ruku, ‘Hoqa goi na luturu.’ \q1 \v 7 Pude gilania doduru tie sa tinavete te Tamasa, \q2 si va magogosi Sa sari doduru tie koari dia tinupiti, \q1 \v 8 meke sari na kurukuru si hata aqoro; \q2 la koa si arini koari na dia bae. \q1 \v 9 Sa raneboṉi si mae gua pa kolo lamana, \q2 meke ibu hola sari na tie pa givusu ṉiṉirana. \q1 \v 10 Sa siniṉo te Tamasa si tavete aesi, \q2 meke sa beru kolo si evaṉae aesi ṉirana. \q1 \v 11-12 Va mamata ni kolo Sa sari na lei; \q2 meke vura vasina sari malakapi. \q2 Pa ginarunu te Tamasa si viloro lamae sari lei \q2 meke ale beto ia rini sa doduruna sa kasia popoa, \q1 \v 13 Garunu gore nia Tamasa sa ruku pude va kilasi sari na tie, \q2 babe va bobosia sa pepeso koasa Nana tataru. \b \q1 \v 14 Va avosia si hie, Zobi; \q2 noso mamu balabala i sari tinolava te Tamasa. \q1 \v 15 Tumae nia tugo goi vea kopu gunia Tamasa sa raneboṉi, \q2 meke va kalalasa va hodakia Sa sa kapi? \q1 \v 16 Tumae nia goi vea meke ale sari lei, \q2 sari tinavete variva magasa Tanisa pu gotogoto pa ginilagilana? \q1 \v 17 Agoi pu gorego na ṉataṉata koasa maṉini, \q2 totoso raza pa popoa sa givusu maṉinina meke rimata hola; \q1 \v 18 boka somania goi sa Tamasa pude repahia sa maṉauru, \q2 meke tavete va ṉira ia guana aeana ṉedalana? \b \q1 \v 19 Tozini gami sapu gua kote zama la nia gami koa Sa, \q2 lopu boka tavete vura ni gami sari mami zinama na nunala si gami. \q1 \v 20 Kaqu ta tozi paki sa Tamasa, sapu hiva zama si rau? \q2 Esei hiva tepa mate koe Tamasa? \q1 \v 21 Kamahire si loke tie boka doṉo la koasa rimata, \q2 na keana hola si asa pa maṉauru, \q2 mudina sapu va rizu pani givusu sari na lei. \q1 \v 22 Pa kali gede\f * \fr 37:22 \ft Kali gede be tia la pa kali lodu rimata.\f* si vura mae si Asa pa tinolava qolo, \q2 sa Tamasa pa korapa Nana ṉinedala variva magasana. \q1 \v 23 Sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira si lopu boka ta ṉana kamo, na ululu pa Nana ṉiniraṉira, \q2 pa nana ṉinoṉo meke tinoṉoto \q2 si lopu hoke ṉoṉovala si Asa koari na tie. \q1 \v 24 Gua asa ke turu pamaṉa nia ri doduru tinoni, \q2 meke lopu galagala ni Sa si arini pu gilagilana gua, pa dia binalabala.” \c 38 \s1 Olaṉia Zihova se Zobi \p \v 1 Meke pa korapa raneboṉi si olaṉa mae koe Zobi se Zihova. Zama si Asa: \q1 \v 2 “Esei si agoi pude zama sapu lopu toṉoto sari na Qua tinavete, \q2 koari na mua zinama sapu hoborodi? \q1 \v 3 Turu va nama guana tie; \q2 Maqu nanasa atu ni kaiqa ninanasa, \q2 meke kaqu olaṉa Au agoi. \b \q1 \v 4 Pavei koa goi totoso podalae kuria Rau sa kasia popoa? \q2 Tozi Nau be guana ele gilania goi. \q1 \v 5 Esei pada vura nia sa ululuna, labena, meke gelena? \q2 Esei va nadoro karovo nia sa iku koa sa? \q2 Tumae ni goi sari doduru inolaṉa? \q1 \v 6 Pavei turu sari dedegerena? \q2 Esei va hokotia sa vasina sapu podalae hake sa, \q1 \v 7 sipu korapa kera sari na pinopino pana munumunu, \q2 meke sari na mateana si kukili qetuqetu? \b \q1 \v 8 Esei kopu nia sa kolo hokara pa nana voloso,\x * \xo 38:8 \xt Zer 5:22\x* \q2 totoso puzaka vura si asa pa pinodalaena, \q1 \v 9 totoso va pokoa Rau sa kolo koari na lei \q2 meke hade nia hinuporo moatana, \q1 \v 10 totoso vekoi Rau sari voloso tanisa, \q2 gua sa goba ululuna pa vasileana sapu soto ni tukutuku meke rorotoana rini? \q1 \v 11 Totoso zama si Rau, ‘Tani si kote kamo goi meke lopu hola; \q2 tani kaqu noso sari na mua bogusu ṉiṉiradi.’ \b \q1 \v 12 Vegua, ele hoke garunia goi sa munumunu pude mae, \q2 babe tozi nia sa vaqavaqasa sa nana totoso, \q1 \v 13 pude va kalalasa i sari hukihukirina sa kasia popoa \q2 meke va govete i sari na tie kaleadi koasa kalalasa? \q1 \v 14 Sa kalalasa si va vura maei sari na toqere na lolomo, \q2 va bakala ia sa kinehana sa kasia popoa; \q2 guana polodi rina poko si asa. \q1 \v 15 Sa minate si hukatia sa kalalasa koari na tie kaleadi, \q2 sa limadia sapu avaṉa ni pude seke si noso. \b \q1 \v 16 Ele hebala kamoa goi sa vasina totolo vura mae sa kolo hokara pa lamana? \q2 babe vilitia goi sa lohina gua sa lamana peava? \q1 \v 17 Vea ele tava dogoro nia goi sa sasada la pa minate? \q2 Ele dogoria goi sa sasada la pa hinuporo? \q1 \v 18 Ele balabala kamoa goi vea noma gua sa kasia popoa? \q2 Tozi Nau be guana ele gilani goi sari doduru hire. \b \q1 \v 19 Vegua gilania goi sa siraṉa la pa vasina koa sa kalalasa, \q2 meke sa vasina koana sa huporo? \q1 \v 20 Boka turaṉa vura ni goi pude la pa dia vasina, \q2 meke va dogoro ni sa siraṉa pule la pa dia vetu? \q1 \v 21 Hokara ele gilania goi, sina ele podo si agoi totoso asa! \q2 Ele koa seunae mua tu si goi soku vuaheni kamahire! \q1 \v 22 Vegua ele kamoi goi sari vasidi hoke tava naqiti sa sinou \q2 babe dogori sari losedi rina ruku aesi? \q1 \v 23 Ele va nama vekoi Rau si arini tana totoso tasuna, \q2 pude tadi na totoso vinaripera. \q1 \v 24 Avei sa siraṉa la koasa vasina hoke garunu taloa ni Arau sari na kapi, \q2 babe sa vasina tanisa givusu mae gua pa kali gasa rimata? \q1 \v 25 Esei gelia sa lolomo pude nama nia sa ruku lovua, \q2 meke sa siraṉa tanisa ruku nomana meke na paka maṉauru, \q1 \v 26 pude va bobosia sa pepeso vasina loke tie koa ia, \q2 na popoa qega sapu loke tiena, \q1 \v 27 pude ponia kolo sa pepeso popana meke kaleanana, \q2 meke va toqolo nia duduli? \q1 \v 28 Vea koa nana si Asa pu va hoqana sa ruku? \q2 Vea koa nana tu si Asa pu va boboso nia puni sa pepeso? \q1 \v 29 Esei tavetia sa aesi, gua sa barikaleqe sapu podo koburu? \q2 Esei podoa sa ibu sapu mae guana pa maṉauru, \q2 \v 30 totoso ṉira guana patu sa kolo, \q2 meke totoso ṉira sa beru kolo pa lamana? \b \q1 \v 31 Boka pusi varigara ni goi sari ka zuapa pinopino ta pozae Peliadesi,\x * \xo 38:31 \xt Zob 9:9; Em 5:8\x* \q2 babe rupahi sari iku pu pusidi sari na pinopino ta pozae Orioni? \q1 \v 32 Boka turaṉi goi sari pinopino pa dia siraṉa pude vura, \q2 babe turaṉi sari pinopino Bea Nomana\f * \fr 38:32 \ft Bea \+ord d\+ord* nomana si ta pozae “Ursa Major” meke Bea hitekena si ta pozae, “Ursa Minor.”\f*meke Bea Hitekena? \q1 \v 33 Vea boka kopu nia goi sa popoa pepeso \q2 gua sapu kopu nia Tamasa sa galegalearane? \b \q1 \v 34 Boka kukili meke garunu la i goi sari na lei, \q2 pude ruku va boboso igo? \q1 \v 35 Vea, garuni agoi sari na kapi pude malakapi, \q2 meke hoke pule mae koa goi sarini pude nanasa, ‘Pavei pule, ta palabatu,’ gua? \q1 \v 36 Esei taveti sari na lei, ke gilania rini sa totoso pude va hoqa sa ruku, \q2 meke esei va tumatumae i sari rovu pude sage?\f * \fr 38:36 \ft Sa Hiburu koasa vesi hie si tasuna. Kaiqa iniliri pule si zama, “Esei si ponia sa ginilagilana lohina koasa bulo? Esei si ponia ginilagilana pa binalabala.”\f* \q1 \v 37 Esei tagoa sa ginilagilana pude naei sari na lei, \q2 meke esei boka zoropo ni pude va hoqa ia sa ruku; \q1 \v 38 totoso popa na ṉira sa kosiri, \q2 meke va kabukabue ia sa pepeso? \b \q1 \v 39 Agoi boka hukue ponia ginani sa laione mamaqota, \q2 meke va deṉai sari na tuna laione, \q1 \v 40 totoso koa tome sari pa bae, \q2 babe opo aqa koari na duduli nomadi? \q1 \v 41 Esei ponia ginani sa kurukuru tapuru pozana Raveni, \q2 totoso ene lamae ari tuna pa inovia meke kabo vura mae koa Rau? \c 39 \q1 \v 1 Gilania tugo goi totoso hoke hira sari na qoti pinomodi? \q2 Ele dogoria goi totoso sa kote podoi sa kurukuru ta pozae ‘dia’ sari tudia?\fig Qoti pinomona|alt="Mountain goat" src="hk00030b.png" size="col" loc="Job 39:1" copy="Horace Knowles" ref="1:1" \fig* \q1 \v 2 Gilania goi visa sidara meke tiqe hira si arini? \q2 Gilania tugo goi sa totoso pu kaqu podopodo rini? \q1 \v 3 Gilania tugo goi sa totoso sapu kaqu horodidi si arini \q2 meke hira vura ni sari tudia pa kasia popoa? \q1 \v 4 Toqolo sari tudia, ṉiṉira meke toa va leana; \q2 taluarae si arini meke lopu hite pule mae. \b \q1 \v 5 Esei va taloai sari na doṉ'ki pinomodi? \q2 Esei na rupahi sari ikudi? \q1 \v 6 Ele ponini Rau sa qega koa rini pude na dia popoa, \q2 sa lolomo koa ia na soloti meke loke duduli boka toa ia pude dia kokoana. \q1 \v 7 Hegere ni rini sari ṉoveoro pa vasileana nomadi; \q2 lopu avosi rini sari kukili tadi na tie kopu. \q1 \v 8 Pa toqere si ene hata nia ginani rini, \q2 meke henai mo rini sari vasi elo buma. \b \q1 \v 9 Kote malumu tavetavete ponigo sa bulumakao pinomona si agoi? \q2 Kote hiva va hola boṉi si asa pa mua vetu hose? \q1 \v 10 Boka tuqe nia iku goi sia meke va tavetavetia pa inuma? \q2 Boka geli iliri pepeso sia pa mua inuma? \q1 \v 11 Boka kalavarae ia goi sa nana ṉiniraṉira lavata? \q2 Boka vala nia goi sa doduruna sa mua tinavete pude tavete ponigo sa? \q1 \v 12 Boka ronu ia goi si asa pude pakepakete meke paleke ponigo, \q2 meke la vekoi koasa vasina tana vari paqaha kiko huiti koari na qaqalotodi? \b \q1 \v 13 Sari tatapuruna sa ositiriki, sa kurukuru nomana si qetu meke nebe! \q2 Ba lopu boka ta padapada la koasa kurukuru sitoko.\f * \fr 39:13 \ft Keke kurukuru pule sapu noma tatapuruna meke kopu va leana tuna.\f* \q1 \v 14 Hira ni sa ositiriki pa pepeso sari vovoto, \q2 pude sa pepeso kote va maṉini, gua. \q1 \v 15 Lopu balabala ia sa sapu kote boka ta neti poraka sari, \q2 koari kaiqa kurukuru pinomo. \q1 \v 16 Kopu va kaleani sa sari tuna, guana lopu tanisa tu, \q2 lopu tupiti balabala i sa sapu mate sari ba vea, \q1 \v 17 sina lopu ponia ginilagilana sa Tamasa \q2 babe poni vala nana hinia koasa binalabala leadi. \q1 \v 18 Ba pana repahi sa sari tatapuruna meke haqala, \q2 si hegere nia sa sa hose meke sa tie koina. \b \q1 \v 19 Vea, agoi Zobi vala ni sari ṉiniraṉira koari na hose \q2 meke poni ni sari na kalu gele pa kizudi? \q1 \v 20 Agoi va boka i pude horu gua rina kupokupo \q2 meke va mataguti sari na tie koa ri na sitoṉodi? \q1 \v 21 Nenedi si puza pa pepeso, qetu na ṉiṉiradi; \q2 meke qeto taloa dia mo pa vinaripera. \q1 \v 22 Hegere nia rini sa minatagutu, na loketoṉa dia minatagutu; \q2 na vedara si lopu govete nia rini. \q1 \v 23 Sa vovoina tupi si hake pa kalidia \q2 meke gua tugo sari na hopere. \q1 \v 24 Kamoi na malagigiri meke rerege taloa si arini; \q2 lopu boka koa noso si arini totoso kabo sa buki. \q1 \v 25 Koasa kabona sa buki, \q2 si siṉo vagia rini sa hibina sa vinaripera pa seu. \q2 Meke avosi rini sari kukili tadi na koimata. \b \q1 \v 26 Vegua agoi va tumatumae ni tapuru sari nae, \q2 tia la pa kali matao meke repahi rini tatapurudia? \q1 \v 27 Vegua agoi tozi ni sari atata pude tapuru sage, \q2 pude taveti pana uluna sage sari dia vori? \q1 \v 28 Pa kali toqere koadi, vasina va hola boṉi; \q2 koari na popoa pa kali toqere patupatu, vasina sa dia ṉati kokoana. \q1 \v 29 Vasina koa meke kote doṉo hata ginani; \q2 pa seu tu, ba kote poho vagi rini. \q1 \v 30 Sari tuna atata si hoke inevaṉa ni sari ehara, \q2 meke vari likohae ni rini sari tomatedi rina tie matedi.”\x * \xo 39:30 \xt Mt 24:28; Lk 17:37\x* \c 40 \p \v 1 Meke zama pule se Zihova koe Zobi: \q1 \v 2 “Vea, korapa hiva toke Au goi si Arau, sa Tamasa pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira? \q2 Mani olaṉa sa tie pu hiva tokea sa Tamasa!” \q1 \v 3 Meke olaṉia Zobi se Zihova: \q2 \v 4 “Na lopu garoqu. Vea meke kote boka olaṉa atu si arau koa Goi? \q2 Maqu va opo nia limaqu sa ṉuzuqu, maqu lopu kulu. \q1 \v 5 Ele zama va soku hola si arau, \q2 Ke sapu loketoṉa pule si boka zama nia arau.” \p \v 6 Meke zama vura pa raneboṉi la koe Zobi se Zihova: \q1 \v 7 “Mu turu va namanama guana tie. \q2 Kote nanasa igo Arau si agoi, \q2 meke kaqu olaṉa Au goi si Arau. \q1 \v 8 Vea, Lopu toṉoto sari na Qua tinavete, gua si goi? \q2 Ke sea si Arau meke agoi si toṉoto, gua? \q1 \v 9 Vegua, sa limamu si ṉiṉira gua te Tamasa, \q2 meke sa mamalaiṉimu si boka kurumu gua tugo Tanisa? \q1 \v 10 Pude gua, si mamu va sari nia sa ṉinedala meke na tinolava, \q2 mamu poko nia sa vina lavata na vinahesi pule tana binaṉara. \q1 \v 11 Mamu va puzaka vura nia sa mua tinaṉaziri, \q2 zoropo la nia koa rini pu vahesi puleni. \q1 \v 12 Uve, doṉo la i sarini pu va ari laedi puleni, \q2 mamu va pepekae i, \q2 neti gore ni sari na tie kaleadi pa vasina pu koa rini. \q1 \v 13 Mamu pomunu varigara ni pa lovu; \q2 pusi vekoi pa popoa tadi na tie matedi. \q1 \v 14 Pude gua si tiqe kote helahelae si Arau koa goi, \q2 sapu sa lima mataomu si boka harupigo si agoi. \b \q1 \v 15 Mu balabala ia sa kurukuru nomana variva matagutuna; \q2 sapu tavetia Rau gua tugo sapu tavete igo Arau si agoi, \q2 meke sapu hena duduli gua tugo na bulumakao. \q1 \v 16 Sa ṉiniraṉira pa tinina si hola toa, \q2 gua tugo sa masa pa tiana! \q1 \v 17 Sa pikutuna si ṉiṉira gua tugo na huda sida \q2 meke sari masa pa pudapudana si ṉiṉira tugo. \q1 \v 18 Sari susurina sa si ṉiṉira gua tugo na boronizi \q2 meke sari nenena si gua tugo na aeana, \q1 \v 19 Asa si keke koa rini pu ta tavete kekenu! \q2 Arau pu tavetena mo boka va kilasia si asa. \q1 \v 20 Pa toqetoqere vagi ni sa sari gana ginani \q2 vasina koadi sari na kurukuru pinomodi. \q1 \v 21 Pa kauru hiqohiqo rakirakihina si eko sa, \q2 na duduli nobi tomea pa zemizemi. \q1 \v 22 Va paere ia sa maqomaqona sa huda rakirakihi; \q2 vari likohae nia na tukituki pa kali tototolo. \q1 \v 23 Totoso naqe sa ovuku loketoṉa si va nonoga ia sa; \q2 koa va leana nana mo si asa totoso ololobagea sa kolo Zodani meke raza lamae pa isumatana. \q1 \v 24 Vegua, boka harupu vagia goi meke va behu ia matana? \q2 Boka sipata vagia goi meke va lopa ia isuna si asa? \c 41 \q1 \v 1 Boka riqihi nia vinetuṉu goi sa leviatani,\x * \xo 41:1 \xt Sam 74:14, 104:26; Ais 27:1\x* \q2 babe pusi nia iku goi meana si asa? \q1 \v 2 Boka va nuquru nia iku goi sa isuna \q2 babe rita nia vinetuṉu sa asena? \q1 \v 3 Vea, kote tepa sisigiti igo sa pude tataru nia, gua? \q2 Kote zama va memehe atu igo sa si agoi? \q1 \v 4 Vea kote hiva tavete vinariva egoi si asa koa goi, \q2 pude na nabulu tamugoi si asa ninae rane, gua? \q1 \v 5 Boka pausia goi si asa guana kurukuru tapuru, \q2 babe pusia nenena pude na lopilopiana tadi na mua nabulu vineki? \q1 \v 6 Kote hiva vari hobe nia tugo ri na tie habu sia? \q2 Kote hiva magumagua ri na tie holuholu sia meke vari hia nia? \q1 \v 7 Boka gona nia soloro goi sa tinina \q2 babe goto va soku nia hopere sa batuna? \q1 \v 8 Pana tiqu la nia lima goi, \q2 si lopu kaqu muliṉi nia goi sa vinariperai pa mudina asa. \b \q1 \v 9 Sa binalabala pude saputu vagia si kokoha; \q2 na dinogorona mo sa ba mabubulu mo sa tie. \q1 \v 10 Pude loke tie boka soara ia si asa, \q2 si esei kote hiva turu va tia Au si Arau? \q1 \v 11 Koe sei si kaiqa Qua gale pude kaqu lipui Arau? \q1 Nake, doduru likakalae pa kauruna sa maṉauru si Qua beto mo Arau. \b \q1 \v 12 Arau boka vivinei nia mo sa tinina sa leviatani\f * \fr 41:12 \ft Mi tiro ta pa hubina ele pepa sa vina bakala pa Zobi hinia ṉeta vesi vesu.\f*, \q2 sa nana ṉiniraṉira meke sa rinizu tanisa. \q1 \v 13 Esei boka daku pania sa kapuna sapu ṉiṉira guana aeana, \q2 Esei kote boka gona nia tupi sa kapu moatana? \q1 \v 14 Esei kote boka kakele tukelia sa ṉuzuna sapu gua ri na sasada ṉiṉiradi, \q2 ura, sari livona si variva matagutu pa vari kalina? \q1 \v 15 Sa mudina si na tokele vinari hakei lave, \q2 saripu napiti varigara meke ṉiṉira gua tugo na patu. \q1 \v 16 Sari lave si vari kapae sisigiti \q2 ke sa givusu si lopu boka ene pa vari korapadi. \q1 \v 17 Nabu toa sari vinari hodai tadirini; \q2 na vari sotoi si arini meke lopu boka ta paqaha. \q1 \v 18 Totoso tihe sa si vura ia na kapi si asa, \q2 meke sari matana si guana gonana sa kalalasa pana vaqavaqasa. \q1 \v 19 Na vura ia na nika sa ṉuzuna, \q2 meke pidaladi na kapi si tapuru vura. \q1 \v 20 Vura i na tuṉaha sari qoqoro isuna \q2 guana duduli huruṉudi pa kauru raro qototona. \q1 \v 21 Sa siniṉo tanisa si va huruṉu motete, \q2 sa nika si huruṉu vura pa ṉuzuna. \q1 \v 22 Pa ruana koa sa nana ṉiniraṉira, \q2 meke minatagutu mo si koa pa doduru vasina pu la sa. \q1 \v 23 Sa masana si ṉiṉira meke nabu; \q2 loketoṉa boka nuquru la ia. \q1 \v 24 Sa raqaraqana si ṉiṉira guana patu, \q2 ṉiṉira guana patu tana munamunala kiko huiti. \q1 \v 25 Pana tekulu sage sa si matagutu mo sarini pu ṉiṉiradi; \q2 togolo mo si arini na lopu boka. \q1 \v 26 Sari na vedara pu kamo la si loketoṉa evaṉia; \q2 meke gua tugo sari na hopere, tupi, na dive. \q1 \v 27 Na aeana si na duduli guni nia sa, \q2 meke sa boronizi si guana huda popozuna. \q1 \v 28 Na tupi si lopu boka va rizuna sa; \q2 patu pa kurukuru paqala si guana elelo sapu palekia givusu. \q1 \v 29 Na vedara si guana elo duduli koasa, meke hegere si asa pana hopere nia soloro ari tie. \q1 \v 30 Sa tiana sa si guana vinarigara umumu qelasi ṉarudi, \q2 gelia sa sa pepeso totoso ṉame karovia sa sa nelaka. \q1 \v 31 Evulu ia sa sa kolo lamana guana raro qototona, \q2 meke nikinakili sa kolo guana raro oela ṉohara. \q1 \v 32 Pana hola sa si vosusu sa kolo, \q2 meke keoro kaluna sa lamana kote gua si arini. \q1 \v 33 Loketoṉa pa kasia popoa si boka tava padapada la koasa; \q2 na kurukuru sapu lopu matagutu nia keketoṉa. \q1 \v 34 Doṉo va gore betoi sa sari doduru pu vahesi puleni; \q2 na baṉara ni sa sari doduru kurukuru pinomo.” \c 42 \s1 Zobi \p \v 1 Olaṉia Zobi se Zihova, \q1 \v 2 “Gilania rau, sapu Agoi tagoa sa ṉiniraṉira; \q2 Agoi boka taveti doduru sapu koa pa Mua hiniva. \q1 \v 3 Nanasa si Agoi, ‘Esei si agoi pude zama sapu lopu toṉoto sari na Qua tinavete?’\x * \xo 42:3 \xt Zob 38:2\x* \q2 Hinokara sapu zama ni rau sari ginugua sapu lopu gilani arau, \q2 sari ginugua sapu tolava hola ke lopu boka tumae ni rau. \q1 \v 4 Zama si Agoi, ‘Kamahire mamu va avoso, pude Maqu zama si Arau:\x * \xo 42:4 \xt Zob 38:3\x* \q2 Maqu nanasa igo si agoi, \q2 meke agoi kaqu olaṉau si Arau.’ \q1 \v 5 Na avoso nigo mo arau pa vivinei tadi na tie, \q2 ba kamahire si dogoro soti Nigo mataqu rau si Agoi. \q1 \v 6 Ke kurekure ni rau sari qua zinama, equ hiva vagi pule ni; \q2 gua ke maqu habotu pa korapa eba na kavuru pude qu vata dogoro nia sa qua tinalotaṉa sapu sea si arau.” \s1 Vina betona \p \v 7 Mudina sapu zama se Zihova koe Zobi, si zama la si Asa koe Elipazi na tie pa vasileana nomana pa Temani, “Bugoro hola nigo Rau si agoi meke sari karua mua baere, sina lopu zama nia gamu sa hinokara pa guguaqu Rau, gua sa hinokara sapu zama ni e Zobi sa Qua nabulu. \v 8 Ke kamahire si mamu vagi lani koe Zobi ka zuapa bulumakao meke ka zuapa sipi kokoreo, mamu la va vukivukihi ni pude na mia vinukivukihi. E Zobi, sa Qua nabulu, kote varavarani gamu, meke kote va tabea Rau sa nana vinaravara meke lopu kaqu tavete atu ni Rau gua sapu garodi ri na mia zinama hoboro. Sina lopu hinokara si zama ni gamu pa guguaqu Arau, gua sa hinokara sapu zama ni e Zobi, sa qua nabulu.” \p \v 9 Ke lulia ari Elipazi sa tie pa vasileana nomana pa Temani, e Bilidadi, sa tie mae guana pa popoa Sua, meke e Zopara sapu mae guana pa popoa Neama gua sapu zama nia e Zihova, meke va tabea e Zihova sa vinaravara te Zobi. \p \v 10 Sipu beto varavara ni Zobi sari ka ṉeta nana baere, si mana pule nia e Zihova si asa, meke poni pule nia tinagotago Tamasa si asa karua totoso hola nia sapu tagoi sa tatasana.\x * \xo 42:10 \xt Zob 1:1-3\x* \v 11 Sari doduru tasina koreo, vineki, meke sari nana baere meke sari doduru pu gilania si asa si mae pa vetu te Zobi meke henahena turaṉia si asa. Va manotia rini si asa meke tozi dia tinalotaṉa koari na kinaleana pu vata raza ni e Zihova koasa. Meke hopeke ponia poata meke keke riṉi qolo arini si asa. \p \v 12 Mana nia e Zihova sa kukuru tinoa te Zobi hola nia sa minana pa totoso kekenu. Tagoi Zobi si ka manege made tina sipi, ka onomo tina kameli, karua tina bulumakao, meke keke tina doṉ'ki. \v 13 Meke ka zuapa tuna koreo meke ka ṉeta tuna vineki si asa. \v 14 Sa tuna vineki kenuna si e Zimaema pozana, sa vina rua si e Kezaia, meke sa mudina hokara si e Kereni Hapuku pozana. \v 15 Lopu ta dogoro pa ninae popoa pule sari vineki sapu tolavaedi hola gugua sari vineki te Zobi. Meke poni ni hinia tinagotago tugo sa si arini turaṉae koa ri na tasidia koreo. \p \v 16 Mudina asa si ka keke gogoto made ṉavulu puta vuaheni pule si toa se Zobi; dogori sa sari tuna meke sari tudia rina tuna kamo ka made sinage si toa kamoi sa. \v 17 Toa seunae meke barogoso va gorevura meke tiqe mate si asa.