\id JAS - Roviana \h ZEMISI \toc1 Sa Leta sapu Kuberia Zemisi \toc2 Zemisi \toc3 Zem \mt2 SA LETA SAPU KUBERIA \mt1 ZEMISI \imt1 Sa Vinabakala \ip Se Zemisi sapu kuberena sa leta hie si na tasina soti e Zisu, meke na koimata si asa koasa ekelesia pa Zerusalema. Mi tiroa Matiu 13:55 meke Tinavete tadina Apositolo 15:13. Sa leta te Zemisi si ta kubere la koari “doduru tinoni te Tamasa, saripu ele ta hurakatae pa doduru kasia popoa.” \ip Tozi ni sa sari na vina tumatumae pu boka va gilana ni na turaṉa lani sari na tie pa hiniva te Tamasa, koari na binalabala leadi, meke pa hahanana leana. Sokudi sari na vina bakala si zama ni sa tie kubekubere hie. Meke vivinei ni tugo sa sari na ṉati binalabala saripu gua hire: na tinagotago, na hinabahuala, na tinoketoke, na hahanana leadi, meke pude lopu toka kale pa tie. Zama ni tugo sa sari na zinama leadi na kaleadi, na tinumatumae, na vinari tokei, na vinahesi pule, na vina pepekae, na zinutu la koari na tie, na ṉinoṉo, meke na vinaravara. Zama nia tugo sa pa leta hie sapu sa rinaṉeraṉe si ta hivae tugo pude ta dogoro koari na tinavete tadina tie te Karisito. \iot Sari na Pinaqapaqahana sa Leta \io1 Sa zinama tataru kekenu. Hinia 1:1 \io1 Sa rinaṉeraṉe meke sa tinumatumae. Hinia 1:2-8 \io1 Sa minalaṉa meke sa tinagotago. Hinia 1:9-11 \io1 Sa pinodeke meke sa tinoketoke. Hinia 1:12-18 \io1 Pude avosia meke tavetia. Hinia 1:19-27 \io1 Sa vina balau pude lopu toka kale. Hinia 2:1-13 \io1 Sa rinaṉeraṉe meke sa tinavete. Hinia 2:14-26 \io1 Sa tie te Karisito meke sa mea. Hinia 3:1-18 \io1 Sa tie te Karisito meke sa kasia popoa. Hinia 4:1 kamo hinia 5:6 \io1 Kaiqa vina tumatumae vina betobeto. Hinia 5:7-20 \c 1 \s1 Zinama Tuketukele \p \v 1 Arau Zemisi si keke nabulu te Tamasa, meke tanisa nada Baṉara, Zisu Karisito. Garunu atu nia rau sa qua leta hie koa gamu doduru tie te Tamasa, pu ta hurakatae la pa doduru vasina pa kasia popoa.\x * \xo 1:1 \xt Mt 13:55; Mk 6:3; TTA 15:13; Qal 1:19\x* \s1 Sa Rinaṉeraṉe meke sa Ginilagilana Lohina \p \v 2 Kasa tasiqu koe Karisito, mi koa qetuqetu pana kamo koa gamu sari doduru votivotiki pinodeke. \v 3 Ura gilana valeania mia sapu sa pinodekena sa mia rinaṉeraṉe, si kote va ṉiṉira gamu pude soto va nabu pa mia rinaṉeraṉe koe Tamasa. \v 4 Mani va ṉiṉira gamu sa mia sinoto koe Tamasa, pude mi ta evaṉae na tie komiha mia na gotogoto mia, koari doduru mia hahanana leadi. \v 5 Ba be keke gamu si okoro nia sa ginilagilana lohina \ord d\ord*, si mani tepa ia koe Tamasa pa korapa vinaravara, meke kote ponia Tamasa si asa. Ura poni moka va soku ni Sa sari doduru pu tepa koa Sa, meke lopu zutui Sa si arini. \v 6 Ba pana tepa la agoi koe Tamasa pa vinaravara, si mamu lopu nunala, ba mamu va hinokara valeania sapu kote vagia agoi gua sapu tepa ia. Asa sapu nunala si gua tugo na ololobagea, sapu tava rizu lamae koasa givusu. \v 7-8 Sa tie sapu gugua asa si hoke va ririunae na ruarabeke pa doduru nana tinavete, na binalabala, na gua. Ke namu lopu kaqu vagia sa si keketoṉa koe Tamasa. \s1 Sa Minalaṉa meke sa Tinagotago \p \v 9 Mani koa qetu sa tie te Karisito pu malaṉa, sina tava lavata si asa pa tinoa keke koe Karisito. \v 10 Mani qetu tugo sa tie te Karisito pu tagotagona, pana tava gore la si asa pa minalaṉa. Ura sari na tie tagotago si lopu sana kote mate kekeṉoṉo gua sapu harahara na mate sari na havoro pinomodi.\x * \xo 1:10 \xt Ais 40:6-7\x* \v 11 Sina gasa sage mae sa rimata, meke ṉadai ke harahara, meke lomu palae sari na havoro, meke ta ṉovala sa dia tinolava. Kekeṉoṉo gua tugo asa sa tie tagotago, sapu kote mate sipu korapa tupiti kale ni sa sari nana vinagi tinagotago. \s1 Pinodeke meke Tinoketoke \p \v 12 Qetu sa tie sapu turu va nabu pa rinaṉeraṉe koari na pinodeke. Ura pana koa va ṉiṉira sa, si kote vagia sa sa tinoa hola sapu kekeṉoṉo gua na pinia, pu ele va tatara nia Tamasa pude poni koarini pu tataru nia si Asa. \v 13 Be keke tie si ta toketoke pa bulona pude sekea sa tinarae te Tamasa, si mani lopu zama guahe si asa: “Na maena koe Tamasa sa tinoketoke hie,” gua. Ura lopu boka ta toketoke sa Tamasa koasa kinaleana, meke sa Tamasa ba lopu toketokea si keke tie. \v 14 Ba ta toketoke sa tie pana ria ia ri nana inokoro sea si asa, pude luli sarini. \v 15 Beto gavoro mae sa nana inokoro sea, si ta evaṉa sa sinea, meke sipu komiha sa sinea si kamoa sa sa minate. \p \v 16 Kasa tasiqu ta tatarue mia, mi lopu ta sekesekei si gamu. \v 17 Sari doduru vinariponi leadi meke gotogotodi, si gore mae guadi koe Tamasa pa Maṉauru. Asa va podaki sari na kalalasa, meke lopu hite hobehobe guana maqomaqona sa lei si Asa. \v 18 Pa Nana hiniva soti si va toa gita Sa koasa Inavoso hinokara te Karisito, pude te Tamasa si gita, kekeṉoṉo guana vua kenudi ri doduru Nana vina podaka si gita. \s1 Avosia meke Tavetia \p \v 19 Kasa tasiqu ta tatarue mia, mi balabala ia si hie, mi tuturei va avoso, ba lopu tuturei zama meke lopu tuturei bugoro. \v 20 Ura sa tie bubugoro, si lopu evaṉia sa tinoṉoto sapu gua qetu nia sa Tamasa. \v 21 Ke mi luara pani sari doduru mia hahanana bonidi, meke sari doduru kinaleana. Ba mi va tabea pa vina pepekae sa zinama te Tamasa, sapu ele letea Sa pa korapa bulomia, sapu boka harupu gamu si gamu. \p \v 22 Mi lopu sekesekei puleni gamu. Lopu tale avosia mo sa zinama te Tamasa, ba tavete lulia tu. \v 23 Asa pu va avosia mo sa zinama meke lopu tavetia gua sapu tozia sa, si gua tugo sa tie pu dogoro pule nia pa tiroana si asa. \v 24 Meke sipu ele dogoro pule nia si asa pa tiroana, si taloa si asa, meke lopu sana muliṉi nia sa sapu vea doṉo gua si asa. \v 25 Ba asa sapu va nonoga valeania sa tinarae gotogotona sapu vata rupaha gita, meke lopu tuturei muliṉi nia sa, ba tavete lulia, si kote mana nia Tamasa si asa koasa tinavete sapu tavetia sa. \p \v 26 Ba be na tie te Karisito si asa gua si keke tie, ba lopu kopu pule nia koari nana zinama, si loke laena sa nana tinoa vinahesi, meke sekesekei pule nia mo si asa. \v 27 Ba sa tinoa vinahesi hinokara sapu ta hivae koasa Tamasa sa Tamada si guahe: va togai saripu eapadi, na nabonabokodi, koari na dia minalaṉa, meke kopu pule nia pude lopu tava boni koari na hahanana seadi pa kasia popoa. \c 2 \s1 Vina Balau pude Lopu Toka Kale \p \v 1 Kasa tasiqu, mamu lopu toka kale pa tie, sina va hinokaria gamu sa nada Baṉara Zisu Karisito, sa Baṉara lavata. \v 2 Be nuquru mae pa mia vinarigara si keke tie sapu pokopoko valeana, meke riṉiriṉi qolo, meke nuquru mae tugo si keke tie malamalaṉana sapu koadi meke luluradi nana poko. \v 3 Meke be keke koa gamu si va kamo valeania sa tie pu pokopoko valeana, meke zama koasa, “Mae tani mamu habotu valeana,” gua. Ba koasa tie malamalaṉana si zama guahe si asa, “Turu paki vasina, babe habotu pa hatara tani, pa kapa nenequ,” gua. \v 4 Ego, be gua asa si toka kale si gamu, sina va lavatia gamu si keke meke doṉo va karia si keke. Meke vari vilasi telemia pa vari korapa mia si gamu koari na mia binalabala seadi. \p \v 5 Kasa tasiqu ta tatarue mia, mi va avoso mae au! Ele vizati tu Tamasa sari na tie malamalaṉadi pa kasia popoa hie, pude koa tagotago pa rinaṉeraṉe, meke pude tagoa sa Binaṉara Tanisa, sapu ele va tatara nia Sa koa rini pu tataru nia sa Tamasa. \v 6 Ba ṉoṉovali gamu sari na tie malamalaṉadi. Vegua, lopu sari na tie tagotago tu si va tasuna gamu, meke turaṉa lani gamu pa vinari pitui? \v 7 Lopu arini tu na zama ṉoṉovala ia sa pozapoza arilaena te Karisito sapu ta pozae nia gamu? \p \v 8 Be va tabea gamu sa Tinarae arilaena sapu koa pa Kinubekubere Hope sapu guahe: “Mu tataru nia sa turaṉamu, gua sapu tataru pule nigo si agoi,” gua, si tavete valeana mia si gamu.\x * \xo 2:8 \xt Liv 19:18\x* \v 9 Ba be toka kale si gamu koari na tie, si sea tugo si gamu. Meke zutu gamu sa Tinarae te Tamasa sapu na tie seke tinarae si gamu. \v 10 Ura asa sapu kopu nia sa doduruna sa Tinarae ba sekea si keke tinarae, si ele sea beto ni tugo sa sari doduru. \v 11 Ura zama sa Tamasa, “Meke mu barabarata.” Meke zama gua tugo he si Asa, “Meke mu variva mate,” gua. Ke be lopu barabarata si goi, ba na va mate tie mo, si na tie seke Tinarae te Tamasa tugo si goi.\x * \xo 2:11 \xt Ekd 20:13-14; Diut 5:17-18\x* \v 12 Ke mu zama nia mamu tavetia, pude guana tie ta pitu mia koasa tinarae te Karisito sapu vata rupaha gita. \v 13 Ura loke tataru na tinaleosae si koa pa vinaripitui te Tamasa, koasa tie sapu lopu va vura ia sa tataru na tinaleosae. Ba sa tataru na tinaleosae si mataqara hola nia sa vinaripitui. \s1 Rinaṉeraṉe meke na Tinavete \p \v 14 Kasa tasiqu, lopu arilaena, be zama si keke tie, “Na tie raṉeraṉequ si rau,” gua. Ba be lopu vata dogoro nia sa pa tinavete sa nana rinaṉeraṉe, si lopu boka harupia sa rinaṉeraṉe sana si asa. \v 15 Meke be keke tasimia koe Karisito si malaṉa meke loke nana poko na ginani, \v 16 meke be keke koa gamu si zama koasa, “La mua tu, kote leana mua mo si goi, mamu koa valeana, na henahena valeana,” gua; ba be lopu poni nia sa si keketoṉa sapu ta hivae koasa tinina, si namu loke laena sa nana tinokae. \v 17 Meke kekeṉoṉo gua tugo asa sa rinaṉeraṉe sapu be telena mo, meke loke nana tinavete, si matena mo sa rinaṉeraṉe asa. \p \v 18 Ba kote zama si keke tie, “Keke tie si raṉeraṉe, meke keke tie si tavetavete.” Ba sa qua inolaṉa si, “Mu va dogoro nau sa mua rinaṉeraṉe, be loke mua tinavete. Meke arau ba, maqu va dogoro nigo sa qua rinaṉeraṉe koari na qua tinavete.” \v 19 Vegua, va hinokaria tugo goi sapu keke mo sa Tamasa? Ego, sari na tomate kaleadi ba va hinokaria tugo, meke neneqara na matagutu si arini. \p \v 20 Na tie duvili si goi! Hie sa vina sosodena sapu sa rinaṉeraṉe pu loke nana tinavete si loke laena. \v 21 E Ebarahami sa tamada, si lulia sa sa hiniva te Tamasa, pude va vukivukihi la nia koa Sa pa hope se Aisake sa tuna. Ke pa nana tinavete si ta pozae na tie toṉoto koe Tamasa si asa.\x * \xo 2:21 \xt Zen 22:1-14\x* \v 22 Ego, dogoria goi sapu sa nana rinaṉeraṉe meke nana tinavete si tavetavete varigara, meke tava gorevura sa nana rinaṉeraṉe koari nana tinavete. \v 23 Meke tava gorevura valeana sa Kinubekubere Hope, sapu zama guahe: “Va hinokaria Ebarahami sa Tamasa, meke koasa nana rinaṉeraṉe si ta pozae tie toṉoto koe Tamasa si asa.” Meke poza nia Nana baere tugo Tamasa si asa.\x * \xo 2:23 \xt Zen 15:6; 2 Koron 20:7; Ais 41:8\x* \v 24 Ke dogoria goi sapu pa tinavete tugo si ta pozae na tie toṉoto koe Tamasa sa tie, ba lopu koasa rinaṉeraṉe mo telena. \p \v 25 Gua tugo asa se Rehabi sa maqota, sapu ta pozae na tie toṉoto tugo koe Tamasa, sina va kamoi sa sari na tie piko, meke garunu pule lani sa si arini pa keke votiki siraṉa.\x * \xo 2:25 \xt Zos 2:1-21\x* \v 26 Gua asa, ke sa rinaṉeraṉe sapu loke nana tinavete si matena, si gua tugo sa tini sapu loke maqomaqona si matena. \c 3 \s1 Sa Mea \p \v 1 Kasa tasiqu, leana be lopu soku gamu si kote hiva pude na titisa koari na zinama te Tamasa. Ura na gilania gita sapu gami na titisa, si ta pitu koe Tamasa hola ni sari kaiqa tie pule. \v 2 Ura gita doduru mo si hoke tubarae ni gita pa soku siraṉa. Ba be lopu hite tavete va sea si keke tie, koari nana zinama, si na tie toṉotona tugo si asa, meke boka kopu pule nia pa doduruna sa nana tinoa. \v 3 Pana hiva nia gita sa hose pude va tabe gita, gua, si vekoa gita pa ṉuzuna si keke aeana hite, pude boka va ene la ia gita si asa, vasina pu hiva nia gita.\fig Aeana hite pa ṉuzuna sa hose|alt="The iron in the mouth of the horse" src="hk00029b.png" size="col" loc="Js 3;3" copy="Horace Knowles" ref="3:3" \fig* \v 4 Doṉo la koasa vaka sapu nomana hola meke tepe pa givusu ṉiṉira, ba boka va kekeria mo keke kalaha hitekena si asa, meke la vasina pu hiva nia sa tie kopu kalaha pude la. \v 5 Ke gua tugo asa sa mea, sapu hitekena mo, ba boka vahesi pule sisigiti nia si asa. \p Sa nika hitekena si boka sulu betoa sa sa hiqohiqo lavata. \v 6 Sa mea si kekeṉoṉo gua tugo na nika, meke soku hola sari na tinavete kaleadi sapu evaṉi sa. Keke kukuru tinida si asa, sapu turaṉa va sea ia na va kaleania sa doduruna sa tini, meke sa tinoa tanisa tie, koasa kinaleana sapu mae guana koasa nika pa Heli. \v 7 Ura doduru kurukuru ṉame, na kurukuru tapuru, na noki, meke na igana pa kolo, si boka tava manavasa, meke ele tava manavasa tugo pa tie. \v 8 Ba sa mea si loke tie boka va manavasia. Kaleana hola meke lopu boka tava manavasa pa tie, meke variva mate hola si asa. \v 9 Koasa mea si hoke vahesia gita sa Baṉara sa Tamada. Meke hoke zama va kaleana la nia tugo gita pa tie, sapu tava podaka pa kinehana sa Tamasa.\x * \xo 3:9 \xt Zen 1:26\x* \v 10 Sari na zinama vinahesi meke kaleadi, si vura mae gua mo pa keke ṉuzu. Ke kasa tasiqu, lopu ta hivae pude ta evaṉa saripu gua hire. \v 11 Ura lopu boka keke gua vura mae pa keke bukaha sa kolo lomoso, meke sa kolo hokara. \v 12 Ke kasa tasiqu, sa huda piqi si lopu boka vua olive, meke sa huda qurepi si lopu boka vua piqi. Meke loke bukaha kolo hokara si va vura ia sa kolo lomoso. \s1 Sa Ginilagilana Lohina pu Maena koe Tamasa \p \v 13 Asa sapu tumatumae na gilae koa gamu si mani vata dogoro nia si asa pa nana tinoa leana meke pa tinavete leana, sapu ta tavete pa korapa vina pepekae sapu vurana pa korapa ginilagilana lohina. \v 14 Ba be koa nana pa korapa bulomia sa kinonokono, na binugoro meke na pinuhi, si mi lopu vahesi puleni gamu, meke lopu kokoha pude va paeria sa hinokara. \v 15 Arini pu tavete va sea gua sara si hoke poza puleni na tie gilagilana, gua sarini, ba sari ginilagilana gugua arini si lopu gore mae guadi pa Maṉauru, ba tanisa kasia popoa mo, loke dia pinamaṉa koe Tamasa, ba tadi na tomate kaleadi mo si arini. \v 16 Vasina pu koa sa kinonokono meke na pinuhi, si koa nana tugo sa vinari paqahi meke sari doduru kinaleadi. \v 17 Ba sa ginilagilana lohina sapu gorena mae gua pa Maṉauru, kekenu si via; meke bule, na ṉoṉo, va pepekae, variva tukana hola, meke ta dogoro koari na tinavete leadi, meke lopu toka kale, meke loke sinekesekei si koa koa sa. \v 18 Sari na tie va bulebule, saripu lelete pa binule, si kaqu paketi tugo rini sari na vuana sa tinoṉoto. \c 4 \s1 Lopu Tataru Sisigiti nia sa Kasia Popoa \p \v 1 Gilania mia gamu sapu sari doduru mia vinari kanai na vinari tokei pa vari korapa mia gamu, si mae guadi mo koari na mia inokoro seadi, saripu korapa varipera pa korapa bulomia. \v 2 Okoro nia gamu si keketoṉa, ba lopu boka vagia gamu, ke hiva va mate tie si gamu. Noma hola latu sa mia inokoro pude vagi tiṉitoṉa, ba lopu boka vagi tugo gamu, ke varitokei na variperai mo si gamu. Lopu boka vagia gamu sapu gua okoro nia gamu, ura lopu tepa ia gamu koe Tamasa si asa. \v 3 Totoso tepa si gamu koe Tamasa si lopu vagia tu gamu. Ura na lopu leadi sari na mia tinepa, sina hiva qetu eke ni mo gamu telemia sari na tiṉitoṉa pu tepai gamu. \v 4 Lopu soto va nabu koe Tamasa si gamu! Vegua, lopu gilania tu gamu sapu be okoro sigiti nia gamu sa kasia popoa, si va kana puleni gamu koe Tamasa si gamu? Asa sapu okoro nia sa kasia popoa, si vata evaṉae pule nia na kana te Tamasa si asa. \v 5 Meke mi balabala sea ia sapu lopu hinokara sa Kinubekubere Hope, sapu zama guahe: “Sa maqomaqoda sapu vekoa Tamasa koa gita, si okoro sisigiti nia Sa pude tava madida koa Sa,” gua. \v 6 Ba sa tataru lopu ta ṉana kamona si va mae ia Tamasa koa gita. Gua tugo sapu zama nia sa Kinubekubere Hope hie: “Kanai Tamasa saripu vahesi pule ni, ba va mae ia Sa sa tataru lopu ta ṉana kamona koa rini pu va pepekae pule ni.”\x * \xo 4:6 \xt ZT 3:34\x* \p \v 7 Ke, mi va tabea sa Tamasa, mi turu va nabu, mamu kana ia sa devolo sapu se Setani, meke kote goveteni gamu sa. \v 8 Mi tata mae koe Tamasa, meke kote tata mae koa gamu si Asa. Mi va via i limamia gamu na tie kaleamia! Mamu va via i sari bulomia gamu na tie ruarabeke! \v 9 Mi talotaṉa na kabo ni gamu sari na mia sinea. Gamu pu hegere si mi kabo, meke gamu pu koa qetuqetu si mi balabala mamata. \v 10 Mi va pepekae puleni gamu pa kenuna sa Tamasa, meke kote va lavata gamu Sa. \s1 Mu Lopu Pitua sa Turaṉamu koe Karisito \p \v 11 Kasa tasiqu, mi lopu vari zama va kaleani. Asa sapu zama va kaleania, babe pitua sa tasina koe Karisito, si zama va kaleania mo sa sa Tinarae te Tamasa meke pitua sa si asa. Be pitua goi sa Tinarae, si lopu va tabea goi si asa, ba na pitua mo goi si asa. \v 12 Ba e Tamasa mo sa Tie Varipitui. Asa mo ponini gita sa Tinarae. Asa mo telena si boka harupu tie meke huhuara. Ba esei si goi sana sapu pitua sa turaṉamu? \s1 Mu Lopu Vahesi Pule nigo \p \v 13 Ego, mi va avoso mae tu ba gamu pu zama guahe: “Ṉinoroi babe vugo si kote la si gami pa keke vasileana nomana, meke kote koa keke vuaheni vasina, pude holuholu, meke vagi va soku poata,” gua.\x * \xo 4:13 \xt TTA 27:1\x* \v 14 Ba lopu hite gilania gamu sapu gua kote ta evaṉa pa koivugona. Kekeṉoṉo gua tugo mo na rovu si gamu sapu vura mae, meke lopu sana murimuri taloa. \v 15 Ba gua tu he si mamu zama nia gamu: “Be na hiniva te Tamasa, meke be toa si gami, si kote boka tavetia gami sapu hiera babe hoira,” gua. \v 16 Ba kamahire si va lavata sisigiti puleni gamu mo pa bulomia, meke tozi tugo gamu sari na mia vinahesi pule, ba doduru vinahesi pule si lopu leadi. \v 17 Ego, sa tie sapu gilania nana sa lineana sapu garo pude tavetia, ba lopu tavetia sa, si tavete va sea tugo si asa. \c 5 \s1 Vina Balau koari na Tie Tagotago \p \v 1 Mi va avoso mae gamu na tie tagotago. Mi kabo na kabo alili va ululae, ura sa tinasuna si korapa mae koa gamu. \v 2 Sari mia tinagotago si ele popozu palae, meke sari mia poko si ele gani betoi na kikiti.\x * \xo 5:2 \xt Mt 6:19\x* \v 3 Sari mia qolo na siliva saripu tagoi gamu, si ele nara beto. Meke sa nara hie si kote na vina sosodedi rina mia sinea, meke va kaleani sari na mia tinoa, meke turaṉa lani gamu pa nika koa holana. Ura ele va omuni gamu sari mia tinagotago soti koari na rane mumudi hire. \v 4 Dotu, lopu tabari gamu sari na tie tavetavete saripu pakepakete koari na mia linetelete pa mia inuma. Avoso la i sari na dia ninominomi! Sari na dia zinama si ele ta avoso koasa Baṉara Tadi na Qeto Minate.\x * \xo 5:4 \xt Diut 24:14-15\x* \v 5 Koari na mia tinoa pa popoa pepeso si koa valearanei, meke va qetu puleni gamu koari na mia tinagotago sokudi si gamu. Va nobonoboko puleni gamu gua rina kurukuru nobokodi, osolae kamo sa rane vina mate mia. \v 6 Ele zutui meke va matei gamu sari na tie toṉoto, saripu lopu kana gamu, meke lopu govete ni sari na mia ṉinovaṉovala. \s1 Sa Ṉinoṉo na Vinaravara \p \v 7 Kasa tasiqu, mi aqa va ṉoṉo, osolae kamo sa pinule mae tanisa Baṉara. Dotu, sa tie lelete, hoke aqa valeana nia sa sa totoso vua valeana tadi na linetelete pa pepeso. Hoke aqa va ṉoṉo nia tugo sa sa ruku pa nana totoso. \v 8 Ke mi aqa va ṉoṉo gua tugo asa si gamu, mi va ṉiṉirai sari bulomia. Ura sa rane sapu kote pule mae ia sa Baṉara si tata kamo mo. \v 9 Kasa tasiqu, mi lopu vari qumiqumi, pude mi lopu ta zutu koe Tamasa si gamu. Sa tie varipitui si ele va namanama, meke lopu sana kote mae mo si Asa. \v 10 Kasa tasiqu, mi balabala i sari na poropita pu ele tarae nia sa inavosona sa Baṉara. Na kineha leana tanisa inaqa va ṉoṉo pa korapa ṉinovaṉovala tadi na kana si arini. \v 11 Poza ni tie qetuqetudi gita sari na tie arini, sina koa va nabu si arini pa totoso tinasuna. Ele avoso nia mia mo gamu sa tinoa va ṉoṉo te Zobi, meke gilania mia mo sapu gua ta evaṉa koa sa pa vinabetona. Ura na lopu ta ṉana kamona sa tataru variva tukana tanisa Tamasa.\x * \xo 5:11 \xt Zob 1:21-22, 2:10; Sam 103:8\x* \p \v 12 Ba kasa tasiqu, hiera si arilaena hola. Pana tavetia goi si keke mua vina tatara, si mu lopu tokotokoro. Lopu zama tokotokoro koa sa Maṉauru, babe pa pepeso, babe koa keke toṉa pule. Ba mamu zama gua mo hie: “Uve,” mu gua mo, babe “Lokari,” mu gua mo. Be lopu gua asa, si kote ta zutu koe Tamasa si goi.\x * \xo 5:12 \xt Mt 5:34-37\x* \p \v 13 Be keke koa gamu si koa tasuna, si mani varavara la koe Tamasa. Meke be keke koa gamu si qetuqetu, si mani kera vahesia sa Tamasa. \v 14 Be keke koa gamu si moho, si mani tioki sari na koimata pa ekelesia pude di varavara nia, meke ṉuzapa nia oela pa korapa pozana sa Baṉara.\x * \xo 5:14 \xt Mk 6:13\x* \v 15 Be va hinokara valeania rina koimata, sapu kote ta salaṉa koe Tamasa si asa, si kote magogoso tugo sa tie mohona, meke kote va tavulalaṉia Tamasa. Meke be tavete va sea si asa, si kote taleoso ni Tamasa sari nana sinea. \v 16 Gua asa, ke mi vari helahelae ni sari na mia sinea, mamu varivari tokae pa vinaravara, pude mi ta salaṉa koe Tamasa si gamu. Sa vinaravara tanisa tie toṉoto si koa ia na ṉiniraṉira pude vagia sa tinokae koe Tamasa. \v 17 E Ilaiza si keke tie gua mo gita, meke varavara va ṉiṉira nia sa si pude lopu ruku pa korapana ṉeta vuaheni onomo sidara, meke lopu ruku tugo sa popoa.\x * \xo 5:17 \xt 1 Baṉ 17:1, 18:1\x* \v 18 Ba sipu tepa pulea Ilaiza sa ruku, si hoqa gana mo sa ruku lavata, ke toqolo pule mo sari na linetelete.\x * \xo 5:18 \xt 1 Baṉ 18:42-45\x* \p \v 19 Kasa tasiqu, be ilolae taloa koasa hinokara si keke koa gamu, meke be keke tie si la turaṉa pule mae nia si asa, \v 20 si mi balabala ia sapu guahe: Asa sapu va kekere pulea koasa nana tinavete sea sa tie asa, si kote harupia sa sa tie sea sana koasa vina kilasa pu koa hola ninae rane. Meke kote vagia sa sa tinaleosae koe Tamasa koari nana sinea sokudi.\x * \xo 5:20 \xt ZT 10:12; 1 Pit 4:8\x*