\id HAB - Roviana \h Habakuku \toc1 Sa Buka te Habakuku \toc2 Habakuku \toc3 Hbk \mt2 SA BUKA TE \mt1 HABAKUKU \imt1 Sa Vinabakala \ip Sari na zinama tanisa poropita Habakuku si vura mae koari na vuaheni sipu koa baṉara sari na tie Babiloni, meke Zosaea si na Baṉara pa Ziuda pa vuaheni onomo gogoto made ṉavulu sipu lopu ele podo se Zisu Karisito, babe se Zehoiakimi si na Baṉara vasina pa vuaheni onomo gogoto sia kamo lima gogoto sia ṉavulu vesu sipu lopu ele podo se Zisu Karisito. Talotaṉa nia sa sa kinaleana sapu tavetia ri na tie kaleadi hire, ke tepa la si asa koe Tamasa, “Vegua ke lopu zama si Goi sipu ṉoṉovali rini sari na tie pu toṉoto holani si arini?” (1:13) Sa inolaṉa te Zihova si kaqu ta tavete si asa pa nana totoso garona, meke gua asa “saripu toṉoto si kaqu toa sina ṉoṉo pa kenuna sa Tamasa si arini” (2:4) \ip Sa vinabetona sa hinia karua si na kinorokorotaena sa tinalevei tadi na tie kaleadi; meke hinia ṉeta sina kinera vina betobeto (3:1-19) sapu tozi vura nia sa inarilaena te Tamasa koa sa rinaṉeraṉe toa holana koasa kinera asa. \iot Sari Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka Hie \io1 Sari na qinumiqumi te Habakuku meke sari na inolaṉa te Tamasa. Hinia 1:1 kamo hinia 2:4 \io1 Sa tina leveidi ri na tie kaleadi. Hinia 2:5-20 \io1 Sa vinaravara te Habakuku. Hinia 3:1-19 \c 1 \s1 Qumiqumi nia Habakuku sa Kinaleana \p \v 1 Hie sa inavoso sapu va gilana nia Zihova koasa poropita Habakuku. \p \v 2 Ke Zihova veseunae gua si kaqu tepatepa atu tinokae si rau, ba lopu avosau Goi? Ta ṉoṉovala sisigiti si gami koari na mami kana, ba lopu ele harupu gami Goi koa sa tinasuna. \v 3 Na venagua ke va dogoro nau tu Goi sa tinasuna gua hie? Na venagua ke va malumia Goi pude doṉo la ia sa tinavete kaleana? Na tinahuara, minate, meke na vina kilasa tie si koa vari likohae nau, na vinaripera na vinaritokei si koa pa doduru vasina. \v 4 Malohoro meke ta evaṉae loke laena sa tinarae, meke lopu ta evaṉa sa vinilasa toṉotona. Va kilasi ri na tie kaleadi sari na tie leadi, ke ta muliṉae hokara sa tinoṉoto. \s1 Sa Inolaṉa te Tamasa \p \v 5 Meke zamai e Zihova sari Nana tie, “Mi kopuni sari na butubutu tie pu koa pa varikali mia sara, meke kote magasa nia gamu gua sapu kaqu dogoria gamu. Kote tavetia Rau si keketoṉa sapu lopu kaqu boka tava hinokara pana avosia gamu sa guguana sa.\x * \xo 1:5 \xt TTA 13:41\x* \v 6 Arau mo ponini ṉiniraṉira sari na tie Babiloni, sari na tie variva matagutudi na ṉoṉovaladi sara. Ene la pa kasia popoa si arini pude va kilasi sari na votiki butubutu, gua.\x * \xo 1:6 \xt 2 Baṉ 24:2\x* \v 7 Va matamataguti na va holoqorui rini sari na tie, meke pa dia vinahesi pule si lulia mo rini sa dia hiniva. \p \v 8 Sari dia hose si rerege holani rini sari na leopadi; variva matagutudi, holani rini sari na siki pinomo oviadi. Sari dia tie varipera koi pa hose si mae guadi pa popoa seu; puzaia ri na hose sa pepeso. Tedoro gore mae si arini guana atata pu rapati sari dia boso. \p \v 9 Sari dia puku minate varipera si rapata nono la meke va kilasi si arini, matagutu beto sari doduru tie sipu vura mae si arini. Sari dia tie ta raovodi si soku hola gua na onone. \v 10 Va sisireni rini sari baṉara meke hegereni rini sari palabatu arilaedi. Loke bara si boka hukati si arini. Tamunu va ululu nia pepeso rini sa bara meke tiqe zaloa rini si asa. \v 11 Rizu rerege taloa gua na givusu si arini meke lopu ta dogoro, va tamasi rina tie hire sari dia ṉiniraṉira soti.” \s1 Qumiqumi Pule La koe Zihova se Habakuku \p \v 12 Zihova, pa pinodalaena hokara tu si koa na Tamasa si Goi. Hopemu, via, madi, meke toa hola ninae rane si Agoi. Zihova qua Tamasa meke na qua tie kopu. Ele vizati Goi sari na tie Babiloni meke va ṉiṉirai Goi si arini pude boka va kilasa gami rini si gami. \v 13 Na vegua ke dodogoro Mua meke lopu va kilasi tu Goi sari na tie ṉoṉovaladi na seadi sara? Na vegua ke doṉo totoi mo Goi sari na tie sekesekeidi, na kaleadi sara? Hopemu si Goi pude doṉo la ia sa kinaleana, meke lopu doṉo la i tugo Goi saripu tavete va sea. Ke na vegua ke lopu zama si Goi sipu ṉoṉovali rini sari na tie saripu toṉoto holani rini sari kasa sara? \p \v 14 Vata evaṉae gunini Goi na igana babe na rovana menemene sari na tie, pude loke dia koimata pude totolini. \v 15 Riqihini vinetuṉu ri na tie Babiloni sari na tie gua na igana. Ririhi vagini vaqara rini meke kukili qetuqetu nia rini sa dia vinagi. \v 16 Hoke vahesi tugo rini sari dia vaqara meke hoke va vukivukihi la tugo koa rini si arini, sina hoke koa valeana na ta tokae ni rini sari dia vaqara koari na tiṉitoṉa leadi pa dia tinoa. \v 17 Vegua kote tavetavete lani mo rini sari dia magu varipera ninae rane, meke ṉoṉovala la i meke lopu tataruni mo rini sari na tie? \c 2 \s1 Sa Inolaṉa te Zihova koe Habakuku \p \v 1 Kaqu haele sagea rau sa vetu kopu ṉiṉirana meke aqania sa inolaṉa gua sapu kaqu tozi nau e Zihova pude zama nia meke na sa sa zinama sapu kaqu poni nau Sa koa sa qua qinumiqumi. \p \v 2 Ele poni nau e Zihova sa inolaṉa hie: “Mu kubere va bakalia koari na patu labelabedi gua sapu va dogoro va bakala nigo Rau, pude boka ta tiro valeana. \v 3 Mamu kuberia mo, sina lopu ele kamo sa totoso pude tava gorevura si asa. Ba korapa nono mae sa totoso, meke gua sapu va dogoro nigo Rau si kaqu gorevura tugo. Ba guana dinoṉo va mamamatae sa nana minae, ba aqa nia mo, kaqu gorevura hinokara si asa, meke lopu kaqu va sasanae.\x * \xo 2:3 \xt Hib 10:37\x* \v 4 Meke gua hie sa inavoso: ‘Sarini pu vahesi puleni, arini pu tavete va kaleana si lopu kaqu toa, ba arini mo pu toṉoto si kaqu toa pa rinaṉeraṉe.’ ”\x * \xo 2:4 \xt Rom 1:17; Qal 3:11; Hib 10:38\x* \s1 Tinalevei tadi na Tie Kaleadi \p \v 5 Na tinagotago si sekesekei ni sari na tie hire. Sari na tie puhi si lopu makudo vahesi puleni, kekeṉoṉo gua sa minate sapu lopu makudo vagi tie, lopu hite vagi betoi rini gua sapu hivani rini. Gua asa ke va kilasi rini sari na butubutu pude na dia vinagi teledia gua. \v 6 Sari na tie ta raovodi pa vinaripera si kaqu va sisire ni rini sari na dia kana, arini pu ele va kilasi na ṉoṉovali; kaqu vata dogoro nia sa dia vina karikari koa rini. Kaqu zama si arini, “Mi balau gamu pu vagi sari tiṉitoṉa lopu tamugamu, nono mae sa vina kilasa mia gamu! Vea seunae gua si kaqu koa tagotago si gamu meke garunu zukuri saripu veko gale koa gamu pude tabari si arini?” \p \v 7 Ba lopu seunae, meke gamu sapu va kilasadi sari na votiki tie si kaqu ta veko gale telemia meke kaqu ta garunu zukuru pude tabaria gamu sa tinoqolo tanisa. Sari na kana si kaqu mae meke va tarazuzu gamu rini si gamu. Kaqu zau vagi rini sari mia tinagotago. \v 8 Ele zau vagi gamu sari na likakalae tadi na tie koari soku butubutu, ba arini pu toa kamahire si kaqu zau vagi sari na likakalae tamugamu koa gua koasa vina mate tie sapu evaṉia gamu meke koasa mia ṉinovaṉovala nomana koari na tie pa kasia popoa meke sari dia vasileana nomadi. \p \v 9 Ta levei mia si gamu koe Tamasa! Va tagotagoa gamu sa mia kinoa tatamana koa ri na tiṉitoṉa pu zau vagi gamu pa vinaripera meke podekia gamu pude toketoke hukata nia sa mia vetu soti pa ṉinovaṉovala meke na tinasuna! \v 10 Ba sa mia binalabala pude va kilasi sari na votiki tie si va pule atua mo koasa mia puku tatamana sa kinurekure; sina zalo va puzuli gamu sari soku butubutu, ke va tasuna pule ni gamu mo si gamu telemia. \v 11 Ego sari na patudi rina goba pa vetu ba zutu gamu koari na mia sinea, sari na labete na dedegere pa vetu ba zutu gamu tugo. \p \v 12 Ta levei mia si gamu! Sokirae nia gamu si keke vasileana nomana pa kinaleana, meke kuria gamu si asa koasa vina mate tie. \v 13 Sari doduru tie pu vagi gamu pa vinaripera si ele maboni rini sari na tinavete loke laedi, meke sari doduru vetu pu kuri rini si ta sulu palae mo. E Zihova Tadi na Qeto Minate evaṉia sapu gua asa. \v 14 Ba sari na tie pa pepeso si kaqu ta siṉie nia rini sa ginilagilanana sa vina lavata te Tamasa, kekeṉoṉo gua na lamana sapu ta siṉie kolo.\x * \xo 2:14 \xt Ais 11:9\x* \p \v 15 Ta levei mia si gamu! Pa mia tinaṉaziri si na va gorei meke va kurekurei gamu sari na votiki butubutu pu koa tata koa gamu; tedeve lamae si arini guana tie naponapodi. \v 16 Kaqu ta siṉie kinurekure si gamu, ba lopu na vina lavata. Kaqu naponapo telemia si gamu meke viviri. Kaqu va naponi gamu e Zihova sa mia kapa vina kilasa soti telemia, meke kaqu ta ilirae kinurekure sa mia vina lavata. \v 17 Maho pani gamu sari na huda pa Lebanoni; ego gamu ba kaqu ta maho palae tugo kamahire; va matei gamu sari na kurukuru ṉame vasina; kaqu va matamatagutu gamu tugo ri na kurukuru ṉame si gamu. Kaqu ta evaṉa sapu gua hie sina koa gua koa sa vina mate tie sapu tavetia gamu, meke koasa mia ṉinovaṉovala nomana koari na tie pa kasia popoa meke sari dia vasileana nomadi tugo. \p \v 18 Na sa laena sa beku? Na tiṉitoṉa mo sapu keke tie mo tavetia si asa, meke loketoṉa si boka tozini gamu sa, ba na kinohakoha mo. Na tinavete leana savana si tavete ponia sa sa tie pu tavetena pude kalavarae na va tamasia sapu lopu hite boka zama si asa! \v 19 Mi balau gamu pu zama ia si keke kukuru huda, “Mu vaṉunu!” babe koa keke patu ta peqona “Mu tekulu!” gua. Boka tozi vura nia na beku si keketoṉa koa gamu? Garo ta pokoe siliva na qolo si asa, ba namu lopu koa ia tinoa. \p \v 20 E Zihova si koa pa Nana Zelepade hope; ke madi koa noso pa kenuna Sa sari doduru tiena sa pepeso. \c 3 \s1 Keke Vinaravara te Habakuku \p \v 1 Hie si keke vinaravara tanisa poropita Habakuku. \b \q1 \v 2 Ke Zihova, ele avosia rau gua sapu evaṉia Goi, \q2 ke matagutu si rau. \q1 Ego Mamu evaṉa pulei kamahire \q2 sari na tinavete arilaedi gua saripu ele evaṉi Goi. \q1 Ba Mu tataruni gami mo be guana bugoro si Goi. \b \q1 \v 3 Taluarae mae gua pa Edomu sa Tamasa, \q2 sa Tamasa Hopena si taluarae mae gua koari na toqere Parani. \q1 Sa Nana tinolava si nobi sari na maṉauru; \q2 meke sa kasia popoa ta siṉie nia sa vinahesina. \q1 \v 4 Mae koasa ṉinedalana sa kapi si Asa; \q2 malara vura pa Limana Sa sa kalalasa, \q2 vasina ta tome sa Nana ṉiniraṉira. \q1 \v 5 Garunu va kenue la nia Sa sa oza, \q2 meke va luli mudi la ia Sa sa minate. \q1 \v 6 Sipu noso si Asa, niu tugo sa pepeso; \q2 koasa Nana dinoṉo si neneqara sari na tie. \q1 Sari na toqere pukeranedi si ta huara va inete; \q2 sari na botubotu pukeranedi si lodu gore, \q2 sari na botubotu pu hoke enei Sa tatasana. \b \q1 \v 7 Dogori rau sari na tie Kusani si matagutu \q2 meke sari na tie Midiani si tarazuzu. \q1 \v 8 Vegua sari na ovuku si va bugorigo si Goi, Zihova? \q2 Ba vegua sa lamana tu si va ṉazirigo? \q1 Enea Goi sa lei; \q2 sa lei raneboṉi sina Mua totopili; \q2 totoso va mataqari Goi sari Mua tie. \q1 \v 9 Ele va namanama ia Goi sa Mua bokala pude tavetavete nia, \q2 va namanama pude gonani sari na Mua tupi. \q1 Viqala ruaia na kapi sa pepeso. \q1 \v 10 Sipu dogorigo rina toqere si Goi, si neneqara si arini; \q2 titisae gore mae gua pa maṉauru sa kolo; \q1 ovaṉa sari na kolo pa kauru pepeso; \q2 meke sari na bogusudi rini si vosusu sage. \q1 \v 11 Koasa malakapidi rina Mua tupi reregedi \q2 meke sa malakapina sa Mua hopere ṉedalana, \q2 meke kaqu turu noso sa rimata meke na sidara. \q1 \v 12 Ele ene karovia Goi sa pepeso koasa Mua binugoro; \q2 pa Mua tinaṉaziri si neti va konekonei Goi sari na butubutu. \q1 \v 13 Ele vura la si Goi pude harupi sari na Mua tie, \q2 pude harupia sa Mua baṉara ta vizatana. \q1 Ele seke va matea Goi sa koimata tadi na tie kaleadi, \q2 meke namu va puzulu beto pani Goi sa koimata tadi na tie kaleadi meke sari nana tie. \q1 \v 14 Sari na Mua tupi si ele qahaia sa koimata pa nana puku minate varipera \q2 sapu mae guana raneboṉi pude vata huara gami si gami, gua, \q2 puhi gua rina tie pu ṉoṉovala golomi sari na tie habahualadi. \q1 \v 15 Va enei Goi sari na Mua hose, \q2 meke va ṉoroṉoroa sa mamaṉana sa kolo lamana. \q1 \v 16 Ele avoso nia rau sapu gua hie, ke matagutu si rau; \q2 ziziziri pa minatagutu sari na beruqu. \q1 Lehu sa tiniqu \q2 meke ta tubarae sari nenequ. \b \q1 Kaqu aqa va ṉoṉo nia rau pa qinetu sa totoso sapu korapa mae \q2 pana kaqu va kilasi Tamasa saripu rapatani gita. \b \q1 \v 17 Be loke vuana sa huda piqi \q2 meke loke qurepi si vura mae koasa vaeni, \q1 be lopu toa valeana sa olive \q2 meke loke huiti si vura mae pa inuma, \q1 be mate beto sari na sipi \q2 meke loke bulumakao koari na bara, \q1 \v 18 ba kaqu koa qetuqetu la mo si rau \q2 sina e Zihova Tamasa sa qua Hinarupu. \q1 \v 19 Poni nau ṉiniraṉira e Zihova si rau \q2 va ṉiṉirai Sa sari nenequ guana nenena sa dia, \q2 meke kopu valeana nau Sa koari na toqere.\x * \xo 3:19 \xt 2 Samuela 22:34; Sam 18:33\x*