\id EXO - Roviana \h Ekisidasi \toc1 Sa Buka Ekisidasi \toc2 Ekisidasi \toc3 Ekd \mt2 SA BUKA \mt1 EKISIDASI \imt1 Sa Vinabakala \ip Sa pozapoza Ekisidasi ginuana si na “tinaluarae”! Asa sa ginugua arilaena sapu ta evaṉa meke ta pozae nia sa buka hie. Tozia sa buka hie sa tinaluarae tadi na tinoni Izireli pa popoa Izipi, vasina sapu koa tava pinausu si arini. \ip Ka ṉeta sari na ṉati binalabala nomadi koasa buka hie: (1) Hinia 1-18 Sa tinarupahadi ri na tinoni Hiburu, koasa tinoa pinausu, meke sa dia inene la koasa toqere Saenai. (2) Hinia 19-24 Sa Vinariva egoi te Tamasa koari Nana tinoni pa toqere Saenai, meke poni nia koa rini sa tinarae pude tavetia, meke sapu pude lopu tavetia; meke sa tinarae pude tana doduru tie, meke sapu tana linotu pude toania. (3) Hinia 25-40 Sa vetu meke sari doduru likakalae tana vasina vahesihesiana tadi na tinoni Izireli, meke sari na tinarae tadi na hiama, meke sa vinahesina e Tamasa. \ip Ba sapu arilaena hola koari doduru gua sapu zama nia sa buka hie, si gua sapu ele tavetia Tamasa totoso vata rupahi Sa sari nana tie pu tava pinausu, meke vata evaṉae ni keke butubutu Sa si arini, pude doṉo la i sari na dia rane vugo repere pa minana te Tamasa. \ip Sa ṉati tie koasa buka hie si e Mosese. Sa tie ta vizatana koe Tamasa si asa, pude turaṉa vurani sari na tie Izireli pa popoa Izipi. Meke sapu ta gilana hola koasa buka hie, si sari ka manege puta tinarae saripu ta kubere gore koasa hinia 20: \iot Sari na Pinaqapaqahadi \io1 Ta rupaha sari na tinoni Izireli pa popoa Izipi. Hinia 1:1 kamo hinia 15:21 \io2 a. Tinoa pinausu pa popoa Izipi. Hinia 1:1-22 \io2 b. Sa pinodo te Mosese meke sa nana tinoa. Hinia 2:1 kamo hinia 4:31 \io2 c. Mosese meke Eroni pa kenuna sa baṉara pa popoa Izipi. Hinia 5:1 kamo hinia 11:10 \io2 d. Sa inevaṉa Pasova meke sa tinaloa tadi na tinoni Izireli pa popoa Izipi. Hinia 12:1 kamo hinia 15:21 \io1 Koasa Kolo Ziṉara meke kamoa sa toqere Saenai. Hinia 15:22 kamo hinia 18:27 \io1 Sa tinarae meke sa vinariva egoi. Hinia 19:1 kamo hinia 24:18 \io1 Sa Ipi Hopena te Zihova meke sari na vina tumatumae tana vinahesi. Hinia 25:1 kamo hinia 40:38 \c 1 \s1 Ta Ṉoṉovala Hola sari na Tinoni Izireli koari na Tinoni pa Popoa Izipi \p \v 1 Hire sari na tuna koreo, meke sari dia hopeke puku tatamana saripu luli koe Zekopi meke la pa popoa Izipi:\x * \xo 1:1 \xt Zen 46:8-27\x* \v 2 Ari Rubeni, Simione, Livae, Ziuda, \v 3 Isaka, Zeboloni, Benisimane, \v 4 Dani, Napitalai, Qadi, meke Asa. \v 5 Sa vinarigaraedi ri doduru tie saripu podo mae gua koe Zekopi, si ari ka zuapa ṉavulu puta. Keke ri kasa tuna koreo, sapu se Zosepa si ele koa va kenue nana tu pa popoa Izipi. \v 6 Mumudi hoi si mate se Zosepa, meke sari na tasina, meke gua tugo sari doduru tie saripu koa koasa totoso asa, \v 7 ba sa pinodopodo tadi na tie Izireli si soku hola, meke noma sage sa butubutu, meke koa ia rini sa doduruna sa popoa Izipi.\x * \xo 1:7 \xt TTA 7:17\x* \p \v 8 Beto hoi, keke baṉara vaqura sapu lopu hite gilana hokaria sa guguana e Zosepa si baṉara hobe pa popoa Izipi.\x * \xo 1:8 \xt TTA 7:18\x* \v 9 Meke zama si asa koari nana tie, “Soku meke ṉiṉira holani gita rina tie Izireli hire si gita. \v 10 Meke be mae sa vinaripera, si hokara kote tokani rini sari nada kana, meke raza gita rini, meke hokara kote govete taloa dia koasa popoa hie. Aria, mada hata ia sa siraṉa, mada kopuni, pude lopu soku si arini,” gua si asa.\x * \xo 1:10 \xt TTA 7:19\x* \v 11 Ke vizati rina tie Izipi sari na tie kopu ṉiṉiradi, pude zukuru ni tinavete mamatadi, na va mataguti si arini, pude kuri sari na vasileana nomadi hola pa Pitomu meke Ramesesi, vasina vekoi sa baṉara sari doduru ginani na likakalae.\x * \xo 1:11 \xt Hib 11:24\x* \x * \xo 1:11 \xt TTA 7:23-28\x* \v 12 Vatasuna hola i ri na tie Izipi sari na tie Izireli, ba omunu va soku tugo si arini, meke koa betoa mo rini sa doduruna sa popoa. Ke podalae matagutuni rina tie Izipi sari na tie Izireli. \v 13-14 Gua asa ke va tasunai rina tie Izipi sari na tie Izireli koari na tinavete ninabulu mamatadi hola; meke ososo sisigitini rini si arini, pude tavetavete va ṉiṉira hola, meke va tavetaveti rini si arini koari na tinavete kurikuri vetu, meke koari na dia inuma, meke lopu tataruni rini si arini. \p \v 15 Meke zama la sa baṉara koari Sipara e Pua, ari karua pu hoke tokani, na va podopodoi sari na barikaleqe Izireli, \v 16 “Pana va podopodoi gamu kara sari na barikaleqe Hiburu, si mamu va matea sa haha be guana koreo si asa ba be vineki si asa si mamu va toaia,” gua si asa. \v 17 Ba pamaṉa nia rina barikaleqe va podopodo sa Tamasa, ke lopu va tabea rini sa zinama tanisa baṉara, meke lopu va matei rini sari na koburu koreo. \v 18 Ke tioki sa baṉara sari karua barikaleqe va podopodo meke nanasi, “Na vegua ke tavetia tu gamu kara sapu gua asa? Na vegua ke va toa i tu gamu sari na koreo?” gua si asa. \v 19 Meke olaṉa si arini, “Sari na barikaleqe Hiburu si lopu kekeṉoṉo rina barikaleqe Izipi. Lopu boka hoke podopodo tasuna si arini. Hoke ele podopodo dia tu, sipu lopu ele hopeke kamo la vasina si gami.” \v 20-21 Sina pamaṉa nia rina barikaleqe va podopodo sa Tamasa, ke qetuni Sa si arini, meke varihaba; va noma i sa Tamasa sari na dia tatamana soti. Meke soku lala dia meke toa valeana sari na tie Izireli. \v 22 Meke mumudi hokara si va enea sa baṉara sa nana zinama koari doduru nana tie, sapu guahe, “Kaqu ta vagi sari doduru koburu haha koreo tiqe ta pododi meke kaqu ta okie la pa korapa Ovuku Naelo, ba sari doduru haha vineki si kaqu tava toa,” gua si asa.\x * \xo 1:22 \xt TTA 7:19\x* \c 2 \s1 Sa Pinodo te Mosese \p \v 1 Koasa totoso tugo hie, sipu tava mate sari na koburu haha koreo tadi na tie Izireli, si haba vagia keke tie pa butubutu Livae si keke barikaleqe koasa nana butubutu soti hie. \v 2 Meke va podo nia sa koasa barikaleqe hie si keke koburu koreo. Meke sipu dogoria sa barikaleqe sapu tolavaena sa koburu hie, si tomea sa si asa pa nana vetu ka ṉeta sidara.\x * \xo 2:2 \xt TTA 7:20; Hib 11:23\x* \v 3 Ba sipu lopu boka ta tome hola la ia sa si asa, si vagia sa si keke huneke duduli meke tita nia ta sa si asa, pude lopu boka nuquria kolo gua, meke va ekoa sa sa koburu haha hie pa korapana sa huneke, beto meke vekoa sa si asa pa korapa roga duduli ululudi pa taqelena sa ovuku. \v 4 Meke turu nana pa seseuna vasinahite sa tasina vineki sa koburu haha hie pude dogoria sapu nasa si kote ta evaṉa koasa haha, gua. \p \v 5 Meke gore huhuve nana pa ovuku sa tuna vineki sa baṉara pa popoa Izipi, meke enene dia pa taqele ovuku sari nana nabulu vineki. Meke hinoqa dogoria sa sa huneke duduli pa korapa roga duduli ululudi, ke garunia sa si keke nabulu vineki pude la vagia si asa. \v 6 Meke tukelia sa tuna vineki sa baṉara sa huneke duduli, meke dogoria sa si keke koburu haha koreo. Meke kabo sa koburu haha, ke tataru nia sa si asa. “Ai na tudia ri na tie Hiburu sa koburu haha hie,” zama gua si asa.\fig Sa tuna vineki Pero meke Mosese|alt="The daughter of Pharoah and baby Moses" src="NTM_024.png" size="span" loc="Exod 2:1-10" copy="New Tribes Mission" ref="2:6" \fig* \p \v 7 Meke nanasa la ia sa tasina vineki sa haha si asa, “Maqu la tiokia si keke barikaleqe Hiburu pude kopu nia si asa?” \p \v 8 Meke olaṉa sa tuna vineki sa baṉara, “Ego latu,” gua si asa. Ke la sa vineki meke turaṉa mae nia sa tinana soti sa koburu haha. \v 9 Meke zama ia sa tuna vineki sa baṉara sa barikaleqe, “Mamu vagia sa koburu haha hie, mamu kopu mae nia, taqarau si asa, meke kote tabarigo rau si goi,” gua si asa. Ke vagia sa barikaleqe sa koburu haha meke kopu nia. \v 10 Beto asa sipu noma sage sa koburu, si turaṉa la nia sa koasa vineki tanisa baṉara si asa, meke pausu gunia mo sa na tuna koreo soti si asa. Meke balabala guahe si asa, “Na ele vagia rau pa kolo si asa, ke kaqu poza nia e Mosese\f * \fr 2:10 \ft Sa mamalaiṉina sa pozapoza Mosese pa zinama Hiburu sa ginuana si “vagi vura nia,” gua.\f* rau si asa,” gua si asa.\x * \xo 2:10 \xt TTA 7:21\x* \s1 Govete La pa Popoa Midiani se Mosese \p \v 11 Meke sipu ele tie nomana se Mosese, si ene la hopikini sa sari na tie Hiburu, sapu sari na turaṉana soti, meke la dogoria sa sa dia tinasuna nomana, sapu tavete la nia ri na tie Izipi koarini. Meke dogoria tugo sa sapu korapa komitia sa tie Izipi si keke tie Hiburu, sapu keke mo ri kasa turaṉana soti e Mosese. \v 12 Meke liṉana la mae se Mosese, meke sipu dogoria sa sapu loke tie si doṉo la koasa, si seke va matea sa sa tie Izipi, meke sara tamunia sa sa tinina pa korapa onone. \v 13 Meke pa koivugona si ene pule la si asa, meke dogori sa sari karua tie Hiburu, korapa variperaedi meke zama la si asa koasa pu korapa komikomiti, “Na vegua ke sekea tu goi sa tie Hiburu turaṉamu?” gua si asa. \p \v 14 Meke olaṉa sa tie, “Esei va palabatu igo koa gami, pude pitu gami? Vegua hiva va mateau gua si goi, kekeṉoṉo gua sapu ele va matea tu goi sa tie Izipi?” gua. Meke matagutu se Mosese, meke zama, “Hinokara, sapu gua evaṉia rau si ele ta gilana koa ri na tie,” gua si asa. \v 15-16 Meke sipu avoso nia sa baṉara sapu gua ele ta evaṉa, si podekia sa pude va matea se Mosese. Ba govete taloa se Mosese meke la koa pa popoa Midiani. \p Meke keke rane, sipu korapa habotu kapae nana koa keke berukehe si asa, si mae gedi sari ka zuapa tuna vineki e Zetoro sapu sa hiama pa popoa Midiani, pude mae kave kolo meke toṉo va siṉi sari na vovoina kolo tadi na sipi na qoti tanisa tamadia, gua.\x * \xo 2:15-16 \xt TTA 7:29; Hib 11:27\x* \v 17 Ba mae sari kaiqa sepati meke hadu va seui sari na tuna vineki e Zetoro, meke la tokani e Mosese si arini, meke va napoi sari na dia sipi. \v 18 Meke sipu lopu sana pule la si arini koasa tamadia, si nanasi sa si arini, “Na vegua ke lopu sana, meke va napoi gamu sari nada kurukuru,” gua si asa. \p \v 19 Meke olaṉa si arini, “Na tokani gami keke tie Izipi si gami, koari na tie kopu sipi pu hiva hukatani gami kolo, meke kave ponini gami kolo tugo sa, meke va napoi sari nada kurukuru,” gua si arini. \v 20 Meke nanasi sa sari na tuna vineki, “Avei si asa? Na vegua ke veko pania tu gamu vasina si asa? La mamu va mae ia, pude mae henahena koa gita,” gua si asa. \p \v 21 Ke malumu koa koarini vasina se Mosese. Meke va haba nia Zetoro koasa sa tuna vineki sapu se Zipora. \v 22 Meke va podo nia sa koe Zipora si keke tuna koreo, meke balabala guahe se Mosese, “Na tie karovoqu si rau pa popoa hie, gua asa ke poza nia Qesomu\f * \fr 2:22 \ft Sa mamalaiṉina sa pozapoza Qesomu pa Zinama Hiburu sa ginuana si “Na tie karovoqu.”\f* rau sa pozana,” gua si asa. \p \v 23 Meke sipu hola kaiqa vuaheni, si mate sa baṉara pa popoa Izipi, ba lopu hite makudo soliṉi lamo pa tinoa tava pinausu sari tie Izireli, meke kabo alili nia rini sa tinokae. Meke sage la koe Tamasa sa dia kinabo alili. \v 24 Meke avosi Tamasa sari na dia tinepa tinokae pa tinasuna, meke balabala pulea Sa sa Nana vinariva egoi koe Ebarahami, Aisake, meke e Zekopi.\x * \xo 2:24 \xt Zen 15:13-14\x* \v 25 Meke gilania Tamasa sa dia tinoa pinausu, meke tataruni Sa si arini. \c 3 \s1 Tiokia Tamasa se Mosese \p \v 1 Keke rane, sipu korapa kopuni Mosese sari na sipi na qoti tanisa nana hopehopena, sapu se Zetoro, sa hiama pa popoa Midiani, si turaṉa karovo nia sa sa rovana sipi koasa qega, meke mae pa Saenai koasa toqere hopena si asa. \v 2 Meke dogoria sa vasina sa mateana te Tamasa guana huruṉu nika, sapu vura mae pa korapa huda, ba lopu sulu si asa.\x * \xo 3:2 \xt TTA 7:30-34\x* \v 3 Ke balabala si asa, “Ai, keketoṉa si hie. Na vegua ke lopu sulu sa huda? Maqu tata la, maqu dogoria,” gua si asa. \p \v 4 Meke sipu dogoria Tamasa sapu korapa ene tata mae se Mosese, si titioko la koasa si Asa pa korapa huda meke zama, “Mosese! Mosese!” gua si Asa. \p Meke olaṉa se Mosese, “Hiera si rau,” gua. \p \v 5 Meke zama sa Tamasa, “Mu lopu tata mae. Mamu va gorei sari na mua sadolo, sina na hopena sa pepeso vasina pu korapa turua goi,” gua si Asa. \v 6 “Arau tugo sa Tamasa tadi na tiatamamu, sa Tamasa te Ebarahami, Aisake, meke e Zekopi.” Ke nobia Mosese sa isumatana, sina matagutu doṉo la koe Tamasa si asa. \p \v 7 Beto asa si zama la koasa sa Tamasa, “Ele dogoria Rau sa tinasigiti tadi na Qua tinoni pa popoa Izipi, meke sa dia kinabokabo, na tinepa tinokae pude ta harupu dia koari na koimata pa tinavete. Gilani Rau sari doduru dia tinasuna. \v 8 Meke gua asa ke gore mae si Rau si pude harupi si arini koari na tie Izipi, meke pude turaṉa vurani, meke turaṉa lani si arini koasa vasina sokua na pepeso nomana, na masuruna, meke toqolo valeania na linetelete, meke vasina sapu koa rina tie Kenani, na tie Hitaiti, na tie Amoraiti, na tie Perizaiti, na tie Hivaiti, meke na tie Zebusaiti kamahire. \v 9 Namu ele avosi Rau sari na kinabokabo tadi na Qua tinoni meke ele dogori Rau sari na tinavete mamata saripu tavete lani rina tie Izipi koarini. \v 10 Ego, kamahire si garunu lanigo Rau si goi koasa baṉara pa popoa Izipi, pude mamu turaṉa vurani koasa nana popoa sari na Qua tie,” gua si Asa. \p \v 11 Ba zama la koe Tamasa se Mosese, “Lopu garoqu si rau. Vegua meke boka la si rau koasa baṉara, meke turaṉa vurani pa popoa Izipi sari na tie Izireli?” gua si asa. \p \v 12 Meke olaṉa sa Tamasa, “Meke matagutu, kaqu koa koa goi si Rau, meke hie sa vina gilagila sapu garunigo Rau, pana turaṉa vurani goi sari na tinoni pa popoa Izipi si kaqu vahesiau gamu si Rau koasa toqere hie,” gua si asa. \p \v 13 Ba olaṉa se Mosese, “Pana la zama guahe si rau koari na tie Izireli, ‘Sa Tamasa tadi na tiatamada si garunu mae nau koa gamu si rau,’ gua, si kote nanasau rini si rau, ‘Esei pozana sia?’ kote gua si arini. Ke nasa si kote boka tozia rau koa rini,” gua si asa. \x * \xo 3:13 \xt Ekd 6:2-3\x* \p \v 14 Meke zama sa Tamasa, “Arau si Arau\f * \fr 3:14 \ft Sa pozapoza “Arau si Arau”, sa ginuana si na Tamasa sapu koa hola ninae rane pude tokani sari na tie. Sa mamalaiṉina sa pozapoza pa zinama Hiburu si “Yahweh” pa zinama vaka ba hoke ta kubere Zihova si asa koari kaiqa iniliri.\f* tugo, gua. Meke asa sapu kaqu la tozia goi koa rini, ‘Asa sapu ta pozae Arau, si ele garunau si rau pude atu koa gamu!’ mamu guni,” gua si Asa.\x * \xo 3:14 \xt Rev 1:4,8\x* \v 15 “Mu la tozini sari na tie Izireli sapu Arau se Zihova, sa Tamasa tadi rina tiatamadia, meke sa Tamasa te Ebarahami, Aisake meke Zekopi, si garunu la nigo koa rini si goi. Asa sa pozaqu ninae rane ka rane; meke asa sa pozaqu sapu kaqu poza nau rini pa doduru sinage na sage. \v 16 Mu la, mamu varigarani sari na koimata pa Izireli, mamu tozini sapu Arau, Zihova, sa Tamasa tadi na tiatamadia meke sa Tamasa te Ebarahami, Aisake, meke e Zekopi, sapu ele vura koa gamu. Mu tozini sapu ele mae koa rini si Rau, meke ele dogori Rau sapu gua korapa taveti rina tie Izipi koa rini. \v 17 Ele vizatia tu Rau pude kaqu turaṉa vura ni si arini pa popoa Izipi, vasina sapu korapa ta ṉoṉovala si arini, meke kaqu turaṉa lani Rau si arini koasa pepeso masuruna, vasina sapu koa ia ri na tie Kenani, tie Hitaiti, tie Amoraiti, na tie Perizaiti, na tie Hivaiti, meke na tie Zebusaiti. \p \v 18 Kaqu va avosi rina Qua tinoni sari na mua zinama sapu kaqu zamani goi koa rini. Meke kaqu la turaṉi tugo goi sari na koimata tadi na tinoni Izireli, meke la koasa baṉara pa popoa Izipi meke la zama guahe koasa: ‘Se Zihova, sa Tamasa tadi na tinoni Hiburu si ele mae zama koa gami. Ego mamu va malumu gami pude mami taluarae taloa, padana ka ṉeta rane pa korapa qega, mami la vahesia se Zihova, sa mami Tamasa.’ \v 19 Gilania Qua sapu lopu kaqu va malumu taloa gamu sa baṉara pa popoa Izipi si gamu osolae kaqu ta ososo va ṉiṉira sisigiti si asa, meke tiqe kaqu va malumu gamu sa pude taloa si gamu. \v 20 Ba pana va kilasia Rau sa popoa Izipi pa Qua ṉiniraṉira meke va mataguti si arini vasina, si kaqu tiqe va malumu taloa gamu sa si gamu. \v 21 Meke kaqu pamaṉani gamu rina tinoni Izipi si gamu, meke pana taluarae sari na Qua tinoni, si lopu kaqu kokobadi meke taloa si arini.\x * \xo 3:21 \xt Ekd 12:35-36\x* \v 22 Kaqu la i rina barikaleqe Izireli sari na tie Izipi saripu koa tata koa gamu meke koari na barikaleqe Izipi saripu koa pa dia vetu, meke la tepa poko na qolo na siliva meke kaqu va sageni rina tinoni Izireli koari na tudia koreo na vineki sari na tiṉitoṉa arini, meke kaqu paleke taloa betoni rini sari na tinagotago tadi pa popoa Izipi.” \c 4 \s1 Ponia Ṉiniraṉira Variva Magasana Tamasa se Mosese \p \v 1 Meke olaṉa la ia Mosese, se Zihova, “Vegua, be lopu va hinokarau rina tie Izireli si rau meke lopu hiva avosia rini sapu gua zama nia rau. Meke nasa si kaqu boka tavetia rau, be zama si arini sapu lopu zama koa rau si Goi, gua?” \p \v 2 Ke nanasia e Zihova si asa, “Nasa si korapa taṉinia goi pa limamu?” \p Meke olaṉa si asa, “Na kolu hodu,” gua si asa. \p \v 3 Meke zama se Zihova, “Mu oki la nia pa pepeso,” gua si asa. Meke sipu oki gore la nia e Mosese pa pepeso, si ta ilirae na noki asa, meke govete nia sa si asa. \v 4 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Qaqama la nia sa limamu, mamu taṉini sage nia pikutuna,” gua si asa. Ke kokopo gore se Mosese meke taṉinia sa si asa, meke ta ilirae na kolu pule. \v 5 Meke zama se Zihova, “Mu tavete gua asa, pude va sosodea koari na tinoni Izireli, sapu se Zihova, sa Tamasa tadi na tiatamamia, sa Tamasa te Ebarahami, Aisake, meke Zekopi si zama koa goi,” gua si Asa. \p \v 6 Meke zama pule la tugo koe Mosese se Zihova, “Mu vekoa pa korapa mua poko sa limamu,” Meke va tabea Mosese si Asa, meke sipu va vura pulea sa sa limana, si raza ia na minoho popoqu si asa, meke keoro guana sinou sa doduru tinina. \v 7 Meke zama se Zihova, “Mu veko pulea pa korapa poko sa limamu,” gua si Asa. Ke veko pule la nia Mosese sa limana pa korapa nana poko, meke sipu va vura pulea sa sa limana, si via pule kekeṉoṉo puta gua tugo rina tinina si asa. \v 8 Meke zama se Zihova, “Be lopu va hinokarigo rini, ba be lopu va nonoga ia rini sa tinavete variva magasana kekenu, si hierana si keke sapu kote boka va nonoga ia rini. \v 9 Be lopu va hinokari rini sari karua tinavete variva magasadi hire, meke be korodia avosia rini sari na mua zinama saripu zamani goi, si mamu vagi kaiqa kolo pa Ovuku Naelo, mamu titisi gore la nia pa pepeso popana, meke kote ta ilirae ehara sa kolo,” gua si Asa. \p \v 10 Ba zama se Mosese, “Lokari, Baṉara, Mu lopu garunu lani au koa rini. Namu lopu na tie bokaboka pa zama si rau, seunae gua tu visoroihe meke kamoa kamahire sapu zamau Goi. Mamata na mala meke lopu na tie zama si rau,” gua si asa. \p \v 11 Meke zama la koasa sa Tamasa, “Esei ponia ṉuzuna sa tie? Meke esei va nulia meke va pokaia si asa? Meke esei va dodogorae ia na va behua si asa? Arau Zihova mo si Asa. \v 12 Ego, mu la kamahire! Arau kote toka nigo pude boka zama si goi, meke Arau tugo kote tozi nigo sapu kaqu zama nia goi,” gua si Asa. \p \v 13 Ba olaṉa la koasa se Mosese, “Ke, lokari Baṉara, Mu garunia keke votiki tie pude tavetia sapu gua asa,” gua si asa. \p \v 14 Meke tiqe va bugoria Mosese sa Tamasa, meke zama, “Vegua sa tasimu sapu se Eroni, sa tie pa butubutu Livae? Gilania Rau sapu na tie bokaboka pa zama si asa. Meke ele korapa topue mae si asa, pude tutuvigo, meke kote qetu si asa pude dogorigo. \v 15 Boka zama koasa si goi, mamu tozi nia sapu gua kaqu zama nia sa, meke arau kaqu toka betoni gamu pude zama, meke tozini gamu sapu kaqu tavetia. \v 16 Asa sa mua tie zamazama, sapu kaqu zama ponigo koari na tie, meke agoi si guana Tamasa, pude tozi nia sapu kaqu zama nia sa. \v 17 Mamu vagia sa kolu hie, sina kote vata evaṉae nia tinavete variva magasadi goi si asa,” gua se Zihova. \s1 Pule La pa Izipi se Mosese \p \v 18 Meke pule la koasa nana hopehopena, sapu se Zetoro se Mosese meke la tepa guahe, “Va malumau, maqu pule la koari na turaṉaqu pa popoa Izipi, maqu la dogoria be guana korapa toa si arini.” Meke va egoa Zetoro si asa, meke zama, “Leana latu,” gua si asa. \p \v 19 Sipu korapa koa nana pa Midiani se Mosese si zama la koasa sa Tamasa, “Mu pule la pa popoa Izipi, sina sari doduru tie pu hiva va mate igo vasina si ele mate beto tu,” gua si asa. \v 20 Ke turaṉia Mosese sa nana barikaleqe meke sari na tuna koreo, meke va suraṉi sa pa doṉ'ki, meke podalae ene pule la popoa Izipi, meke palekia sa sa kolu hodu sapu tozi nia Tamasa koasa pude palekia. \p \v 21 Meke zama pule la koe Mosese se Zihova, “Ego, pule la pa popoa Izipi si goi kamahire, meke lopu kaqu muliṉae si goi pude vata evaṉi sari doduru tinavete variva magasadi koasa ṉiniraṉira sapu ele poni nigo Rau pude tavetia pa kenuna sa baṉara. Ba kaqu va ṉiṉira ia Rau sa bulona sa baṉara, meke lopu kaqu va malumi sa sari na tinoni Izireli pude taloa,” gua si Asa. \v 22 “Meke kaqu tozi nia goi si asa, sapu Arau Zihova si zama guahe: ‘Sa butubutu Izireli sina tuqu koreo sapu podo kenuna,’ mu gunia. \v 23 ‘Meke ele tozi nigo Rau pude vata rupahia sa tuqu koreo hie pude taloa, pude vahesi Au sa si Rau, ba lopu va malumi goi si arini. Ego, kamahire si kaqu va matea Rau sa tumu koreo kenuna,’ mamu gunia,” gua si Asa.\x * \xo 4:23 \xt Ekd 12:29\x* \p \v 24 Koasa inene la te Mosese pa popoa Izipi si noso pa keke vasina magomagogosoana si asa, meke tutuvia Zihova vasina meke tata va matea\f * \fr 4:24 \ft Lopu bakala sa zinama Hiburu be guana tata va matea Zihova se Mosese babe sa tuna sapu se Qesomu. Gina zama nia sa sa tuna sina lopu lulia sa tinarae te Zihova pude magua sa tuna sapu ele tozia Zihova koe Ebarahami. Sa minagu sina vina gilagila sapu na tie te Tamasa si arini.\f* Sa si asa. \v 25-26 Meke hena ia sa nana barikaleqe sapu se Zipora si keke patu ṉaruna meke magu pania sa kapu totona sa tuna koreo meke va tiqu la nia sa si asa pa nenena e Mosese. Ba sina koa gua koasa vina hinokarana sa minagu si zama la koe Mosese si asa, “Agoi sina loaqu pa ehara,” gua. Gua asa ke lopu va matea e Zihova se Mosese. \p \v 27 Meke zama la koe Eroni se Zihova, “Mu la pa korapa qega. Mamu la tutuvia vasina se Mosese,” gua si Asa. Ke ene la tutuvia sa koasa toqere hopena. Meke sipu tutuvia sa, si ahoa pa qinetuqetu meke pa vinarihapahapai. \v 28 Meke tozi lani e Mosese koe Eroni sari doduru gua pu zamani e Zihova koasa sipu garunu pule la nia sa pa Izipi si asa; meke tozi tugo sa koasa sari na tinavete variva magasadi saripu garununi e Zihova pude taveti. \v 29 Ke la varigarani Mosese e Eroni sari doduru koimata tadi na tinoni Izireli. \v 30 Meke vivinei lani e Eroni koa rini sari doduru tiṉitoṉa saripu tozi nia Tamasa koe Mosese. Meke taveti e Mosese sari doduru tinavete variva magasadi pa kenudia ri doduru tie. \v 31 Meke va hinokaria rini si asa. Meke sipu avoso nia rini, sapu ele mae koa rini se Zihova, meke ele dogori sari na dia tinasuna, gua, si hoqa todoṉo si arini meke vahesia rini sa Tamasa. \c 5 \s1 Mosese meke Eroni si Turu pa Kenuna sa Baṉara Izipi \p \v 1 Meke sipu beto zama koari na tinoni Izireli sari Mosese e Eroni, si la koasa baṉara pa popoa Izipi sari kara, meke la zama guahe: “Guahe si zamani e Zihova, sa Tamasa tadi na tie Izireli: ‘Mu va malumi goi sari na Qua tie pude taloa, pude di la tavetia si keke inevaṉa vina lavataqu pa korapa qega,’ ” gua. \p \v 2 Ba zama sa baṉara pa Izipi, “Esei se Zihova? Pude vegua ke kaqu va tabea tu Rau si asa, meke va malumu taloa i sari na tie Izireli? Lopu gilania rau se Zihova, gua asa ke lopu kaqu va malumu taloa i rau si arini.” \p \v 3 Meke olaṉa sari Mosese e Eroni, “Sa Tamasa tadi na tie Izireli si ele tutuvu soti gami telena. Ke va malumu gami, pude topue ene la pa qega ka ṉeta rane, pude mami vahesia se Zihova sa mami Tamasa. Ba be lopu gua asa, si kote va mate gita Sa pa minoho babe pa vinaripera,” gua sari karua. \p \v 4 Ba zama la sa baṉara tadi pa Izipi koari Mosese e Eroni, “Na vegua ke hiva turaṉa taloani tu gamu kara sari na tie koari na dia tinavete? Mi pule la koari na mia tinavete. \v 5 Ele soku hola ni gamu sari na tie Izipi, meke kamahire si hiva noso si gamu koari na mia tinavete.” \p \v 6 Meke koasa rane tugo asa si garuni sa baṉara sari na palabatu Izipi, saripu totolini sari na tie Izireli pa tinavete pinausu meke sari na koimata pa Izireli, pu va enei sari na tinavete, \v 7 pude di lopu poni duduli popadi sari na tinoni pude tavete biriki, ba kaqu la hata teledia si arini, gua. \v 8 Meke zama si asa, “Ta hivae tugo si arini pude kaqu tavete va soku biriki kekeṉoṉo gua tugo tatasana, meke lopu kaqu hite gore palae si keke biriki. Ba na lopu pada koa rini sa tinavete, gua asa ke korapa tepa vina malumu koa rau si arini, pude taloa dia gua, pude la vahesia sa dia Tamasa, gua. \v 9 Mi la va tavetavete va ṉiṉira i sari na tie hire, mamu va tupiti sisigiti gedi, pude di lopu va avoso la koari na zinama kokohadi sara,” gua si asa. \p \v 10 Meke topue la sari na palabatu Izipi meke na tie Izireli pu kopu tinavete, meke la zama guahe koa rini, “Zama guahe sa baṉara, ‘Lopu kaqu ta poni pule duduli popadi si gamu, gua. \v 11 Ba kaqu la hata telemia, vasina boka vagi gamu, ba kaqu soku gua tugo rina biriki pu taveti gamu tatasana si kaqu taveti gamu,’ ” gua si arini. \v 12 Ke la pa doduru vasina pa popoa Izipi sari na tie, meke la hata duduli popadi. \v 13 Ke zama ososoni rina palabatu kopu tinavete sari na pinausu Izireli, pude soku gua tugo rina biriki pu taveti rini tatasana, si kaqu taveti rini doduru rane, kekeṉoṉo gua saripu taveti rini totoso poni duduli popadi rini. \v 14 Meke sekei rina palabatu Izipi sari na tie Izireli pu ta vizatadi pude kopu pa tinavete meke zama, “Na vegua ke lopu soku gua tatasana sari na biriki saripu taveti gamu,” gua si arini. \p \v 15 Meke topue la koasa baṉara sari na koimata pa Izireli pa tinavete meke zama, “Baṉara, na vegua ke tavetia tu goi koa gami na mua nabulu sapu guahe? \v 16 Na lopu poni gami duduli popadi goi. Ba korapa ta garunu si gami pude tavete va soku biriki. Meke kamahire si korapa ta seke si gami. Sa sinea si koari na mua tie tu!” gua si arini. \p \v 17 Ba olaṉa la koa rini sa baṉara, “Na hakohako meke koromia tavetavete si gamu, gua asa ke tepau gamu pude va malumu gamu, pude taloa meke pude la vahesia se Zihova, gua. \v 18 Mi pule la pa tinavete kamahire, sina lopu kaqu ta poni pule duduli popadi si gamu, ba kaqu soku gua tugo rina biriki pu taveti gamu tatasana, si kaqu taveti gamu,” gua si asa. \v 19 Ego, gilania rina koimata pa Izireli pa tinavete, sapu ele koa pa tinasuna si arini, totoso ta tozi nia rini, sapu kaqu soku gua tugo tatasana sari na biriki saripu kaqu taveti rini koari hopeke rane, gua. \p \v 20 Meke sipu taluarae koasa baṉara si arini, si la dogori rini sari Mosese e Eroni, korapa turu aqani pa siraṉa. \v 21 Meke la zama guahe koari Mosese e Eroni si arini, “Ele dogoria e Zihova sapu gua ele tavetia gamu kara, meke kaqu va kilasa gamu Sa, sina ele va kukitini gami gamu koasa baṉara meke sari nana palabatu si gami, meke kote tava mate si gita koasa ginugua hie,” gua si arini. \s1 Zama La Koe Zihova se Mosese \p \v 22 Meke zama pule la pule koe Zihova se Mosese, “Ke Tamasa, na vegua ke va tasunai tu Goi sari na tie hire? Meke na vegua ke garunu mae nau Goi tani si rau? \v 23 Seunae gua la zama koasa baṉara si rau, pude zama ponigo, si va tasuna sisigiti sa baṉara sari na tie meke loke tinokae hokara si tavete la nia Goi koari na tie hire,” gua se Mosese. \c 6 \p \v 1 Beto asa si zama la koe Mosese se Zihova, “Ego, kamahire si kaqu dogoria goi sapu kaqu tavete la nia Rau koasa baṉara. Kaqu ososo nia Rau pa Qua ṉiniraṉira si asa, pude va malumi sa sari na Qua tinoni pude taloa. Sina koasa ṉiniraṉira mo asa si kaqu va rizu taloa i sa pa nana popoa,” gua si Asa. \s1 Tiokia Tamasa se Mosese \p \v 2 Meke zama gua tugo he sa Tamasa koe Mosese, “Arau se Zihova.\x * \xo 6:2 \xt Zen 17:1, 28:3, 35:11; Ekd 3:13-15\x* \v 3 Arau, sapu zama koe Ebarahami, koe Aisake, meke koe Zekopi sapu Arau sa Tamasa sapu tagoi sari doduru ṉiniraṉira, ba lopu vata gilana nia Rau koa rini sa pozaqu madina, sapu se Zihova. \v 4 Meke Arau tugo tavetia sa Qua vinariva egoi koarini, meke sapu va tatara nia koa rini sa popoa Kenani, sa popoa sapu ele koa ia rini guana tie karovodi. \v 5 Ego, kamahire si ele avosi Rau sari na Qua tinoni Izireli sipu siṉo maṉini pa tinasigiti si arini, saripu ele va pinausi rina tie Izipi, meke ele balabala pulea Rau sa Qua vinariva egoi koarini. \v 6 Ke la mamu tozia koari na tie Izireli, sapu Arau si zama koa rini, meke Arau Zihova si kaqu harupu gamu, meke vata rupaha gamu koasa tinava pinausu koari na tinoni pa popoa Izipi. Kaqu va sagea Rau sa limaqu sapu ṉiṉira hola, pude va kilasa va kaleana hola i si arini, meke kaqu vata rupaha gamu Rau si gamu. \v 7 Meke kaqu vata evaṉaeni gamu na Qua tie soti Rau si gamu. Meke kaqu na mia Tamasa, pana vata rupaha gamu Rau koa sa tinava pinausu pa popoa Izipi. \v 8 Meke kaqu turaṉa lani gamu Rau koasa popoa sapu ele va tatara zoṉazoṉa nia Rau pude vala nia koe Ebarahami, Aisake, meke Zekopi. Meke Arau, sa Tamasa Zihova si kaqu vatua si asa koa gamu, pude na mia tinago soti,” gua si Asa. \v 9 Ke la tozia Mosese koari na tie Izireli saripu gua asa, ba korodia avosia rini si asa, sina ele tava malohoro sari na maqomaqodi koasa dia tinava pinausu kaleana hola. \p \v 10 Beto asa si zama la koe Mosese se Zihova, \v 11 “La, mamu tozi nia sa baṉara pa Izipi, pude kaqu va malumi sari na tinoni Izireli pude taluarae koasa nana popoa.” \p \v 12 Ba zama la koe Zihova se Mosese, “Pude la tozini sari na tinoni Izireli ba kote korodia avosau rini, ke pude vegua sa baṉara Izipi, sina na lopu na tie bokaboka pa zinama si rau,” gua se Mosese. \p \v 13 Ba zamai e Zihova sari Mosese e Eroni, pude la tozini sari na tinoni Izireli meke sa baṉara pa popoa Izipi, sapu “Arau garunu gamu si gamu pude turaṉa vurani sari na tinoni Izireli pa popoa Izipi.” \s1 Sari na Puku Tatamana tadi Mosese e Eroni \p \v 14 Se Rubeni, sa tuna kenuna e Zekopi, si ka made tuna koreo, sapu ari Hanoki, e Palu, e Hezironi meke e Kami; arini sari na tiatamadia rina butubutu sapu ta pozae koari na pozadia. \v 15 Se Simione si ka onomo tuna koreo: Ari Zemuela, e Zamini, e Ohadi, e Zakini, e Zohara meke Saulu. E Saulu si va podo nia sa koa keke barikaleqe Kenani. Arini sari na tiatamadia rina butubutu sapu ta pozae luli koari na pozadia. \v 16 Se Livae si ka ṉeta tuna koreo: Ari Qerisoni, e Kohati, meke Merari. Arini sari na tiatamadia rina butubutu sapu ta pozae luli koari na pozadia. Meke se Livae si keke gogoto toloṉavulu zuapa vuahenina meke mate si asa.\x * \xo 6:16 \xt Nab 3:17-20, 26:57-58; 1 Koron 6:16-19\x* \v 17 Se Qerisoni si karua tuna koreo: Ari Libini meke Simei, meke sokudi tugo sari na tudia rini. \v 18 Se Kohati si ka made tuna: Ari Amaramu, e Izihara, e Heboroni, meke Uzieli. Meke se Kohati si koa keke gogoto toloṉavulu ṉeta vuahenina. \v 19 Se Merari si karua tuna koreo: Ari Mahili, meke Musi. Arini sari na butubutu Livae meke sari na tudia rini. \p \v 20 Ego, haba ia Amaramu sa tasina barikaleqe sa tamana, sapu se Zokebedi. Meke va podo nia sa koasa se Eroni meke se Mosese. Meke se Amaramu si toa keke gogoto toloṉavulu zuapa vuahenina meke mate. \v 21 Se Izihara si ka ṉeta tuna koreo: Ari Kora, e Nepeqi meke Zikiri. \v 22 Se Uzieli ba ka ṉeta tuna koreo: Ari Misaelo, e Elozapani meke e Sitiri. \p \v 23 Haba ia Eroni se Eliseba, sa tuna vineki e Aminadabi sapu sa vavenena e Nasoni; meke va podo nia sa koasa se Nadabi, e Abihu, e Eleaza meke e Itamara. \v 24 Se Kora si ka ṉeta tuna koreo: Ari Asire, Elikana, meke Abiasapi. Arini sari na tiatamadia koari na pinaqaha butubutu te Kora. \v 25 Ego se Eleaza, sa tuna koreo e Eroni, si haba ia sa si keke tuna vineki e Putiela, meke va podo nia sa koasa se Pinehasi. Arini sari na ṉati palabatu koari na puku tatamana meke sari na butubutu te Livae. \p \v 26 Meke koari Eroni e Mosese si zama guahe se Zihova, “Mi turaṉa vurani sari na butubutu Izireli pa popoa Izipi,” gua. \v 27 Meke arini tugo sari na tie sapu tozi nia sa baṉara pa popoa Izipi, pude vata rupahi sari na tinoni Izireli, gua. \s1 Sa Ginarunu te Zihova Koe Mosese meke Eroni \p \v 28 Meke sipu zama se Zihova koe Mosese pa popoa Izipi, \v 29 si zama guahe si Asa, “Arau se Zihova. Mu la tozi koasa baṉara pa popoa Izipi sari doduru tiṉitoṉa saripu tozi nigo Rau,” gua. \p \v 30 Ba olaṉa la koasa se Mosese, “Ele gilanau Mua mo, sapu lopu na tie bokaboka pa zama si rau, ke lopu boka avosau sa baṉara si rau,” gua si asa. \c 7 \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Kaqu vata evaṉae gunigo Rau e Tamasa koasa baṉara si goi, meke se Eroni sa tasimu, si kaqu zama ponigo koasa baṉara guana mua poropita si asa. \v 2 Mamu tozi koe Eroni sari doduru tiṉitoṉa saripu zamani Rau koa goi meke kaqu tozi sa koasa baṉara, pude va malumu taloai sari na tie Izireli pa nana popoa. \v 3-4 Kote sokudi sari na tinavete variva matagutudi saripu taveti Rau pa popoa Izipi, ba kote va luli nia Rau nana hiniva sa baṉara, meke lopu kaqu hiva avoso gamu sa. Ba kaqu va kilasa sisigitia Rau sa popoa Izipi, beto asa meke kaqu turaṉa vurani Rau sari na Qua tinoni koasa popoa asa.\x * \xo 7:3-4 \xt TTA 7:36\x* \v 5 Meke kaqu gilania rina tinoni pa popoa Izipi sapu Arau se Zihova, sapu tubehi si arini sipu va sagea Rau sa limaqu meke turaṉa vurani sari na tinoni Izireli pa popoa Izipi.” \v 6 Meke vata evaṉa betoi Mosese, e Eroni sapu gua zamani e Zihova. \v 7 Ka vesu ṉavulu puta vuahenina se Mosese, meke ka vesu ṉavulu ṉeta vuahenina se Eroni pa totoso sipu zama koe Pero sa baṉara si arini. \s1 Sa Kolu Hodu te Eroni \p \v 8 Meke zama la koari Mosese e Eroni se Zihova, \v 9 “Be hiva vina sosode sa baṉara pude tavetia si keke tinavete variva magasana, si mamu zama ia se Eroni, pude vagia sa nana kolu hodu. Mani oki gore nia pa kenuna sa baṉara, meke kaqu ta ilirae noki si asa.” \v 10 Ke topue la koasa baṉara sari Mosese e Eroni, meke taveti saripu gua garununi e Zihova. Gona gore nia Eroni sa nana kolu hodu pa kenuna sa baṉara meke sari nana palabatu, meke ta ilirae noki si asa. \v 11 Meke tioki tugo sa baṉara sari nana tie tumatumaedi na tie vakuvakutae, meke koasa dia tinavete sekesekei si tavete kekeṉoṉo puta gua tugo asa si arini. \v 12 Oki goreni rini sari na dia kolu hodu, meke ta ilirae noki si arini. Ba la sa kolu hodu te Eroni meke onolo betoi sapu tadirini. \v 13 Ba namu lulia sa baṉara sa nana hiniva soti, gua puta tugo sapu zama nia e Zihova, meke korona avosi sa sari Mosese e Eroni. \s1 Sari na Oza pu Raza pa Popoa Izipi \p \v 14 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Namu lulia nana hiniva sa baṉara meke korona va taloai sa sari na tinoni Izireli. \v 15 Ke mamu la munumunu, pude tutuvia si asa, pana ene gore la si asa koasa Ovuku Naelo. Mamu palekia sa kolu hodu sapu ilirae noki, mamu la aqa nia si asa pa taqelena sa ovuku. \v 16 Mamu zama guahe koasa baṉara, ‘Se Zihova, sa Tamasa tadi na tinoni Hiburu, si garunau si rau pude tozi nigo, pude va taloa i sari Nana tie, pude la vahesia rini si Asa pa korapa qega. Ba kamoa kamahire si lopu ele va malumi goi si arini. \v 17 Ego, guahe si zama nia e Zihova: Kaqu gilania goi kamahire esei si Arau koasa tinavete hie sapu kaqu tavetia Rau. Kaqu seke nia kolu hodu Rau sa beruna sa kolo, meke kaqu ta ilirae ehara si asa.\x * \xo 7:17 \xt Rev 16:4\x* \v 18 Meke kaqu mate beto sari na igana, meke kaqu humaṉa hikare sisigiti sa kolo, meke lopu kaqu boka napoa rina tinoni pa popoa Izipi si asa.’ ” \p \v 19 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu tozi nia se Eroni pude taṉini va ululia sa nana kolu hodu koari doduru leana, na kolo pa gineli kolo tototolo pepeso, meke sari na kopi pa popoa Izipi. Meke sari na vovoina saripu ta tavetae huda, meke sari na zagi patu tugo, ba kaqu ta ilirae ehara sa kolo, meke kaqu tale eharana mo sa doduruna sa popoa,” gua si asa. \p \v 20 Meke tavetia ri Mosese e Eroni sapu gua garunu nia e Zihova koari kara. Ovulu sage nia Eroni sa nana kolu hodu pa kenuna sa baṉara, meke sari nana palabatu, meke sekea sa sa beru kolo koasa ovuku, meke ta ilirae ehara beto sari doduru kolo. \v 21 Meke mate beto sari doduru igana pa kolo meke humaṉa hikare sisigiti, meke lopu boka napoa rina tinoni pa popoa Izipi sa kolo, meke doduru vasina pa popoa Izipi, si tale eharana mo. \v 22 Beto asa, si tavete kekeṉoṉo puta gua tugo asa sari na tie vakuvakutae koari na dia tinavete sekesekei, ke luli nana hiniva mo sa baṉara. Kekeṉoṉo gua puta tugo sapu ele zama nia e Zihova, si korona avosi sa baṉara sari Mosese meke se Eroni. \v 23 Ba pule la nana pa nana vetu baṉara, meke lopu hiva va gunagunana nia sa gua sapu ta evaṉa. \v 24 Meke gelia ri doduru tinoni pa popoa Izipi sa taqelena sa ovuku, pude napo gua, sina lopu boka napoa rini sa kolo koasa ovuku. \p \v 25 Ka zuapa rane si ele hola gua sipu sekea e Zihova sa kolo. \c 8 \s1 Sari na Bakarao \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu la koasa baṉara, mamu tozi nia, sapu zama guahe se Zihova, ‘Mu va malumi sari na Qua tinoni pude taloa, pude boka vahesiau rini si Rau. \v 2 Be koromu va malumi goi si arini, si kote va siṉi nia bakarao Rau sa doduruna sa mua popoa pude va kilasigo. \v 3 Kaqu siṉia na bakarao sa Ovuku Naelo, meke kaqu taluarae si arini vasina, meke atu pa korapa mua vetu baṉara pa korapa mua lose putaputana, pa korapa mua teqe, meke koari na vetu tadi na mua palabatu meke sari na mua tinoni, meke koari na mua kinakinana bereti, meke koari na vovoina bereti. \v 4 Meke kaqu horu sagego rini si goi, meke sari na mua tinoni, meke sari doduru mua palabatu pa qinavuna.’ ” \p \v 5 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu tozi nia se Eroni pude taṉini va ululu sage nia sa nana kolu, koari na ovuku na kolo tototolo, meke sari na kopi, pude mae va siṉia rina bakarao sa doduruna sa popoa Izipi.” \v 6 Ke taṉini va ululu sage nia Eroni sa nana kolu koari doduru kolo, meke vura mae sari na bakarao meke siṉia rini sa popoa Izipi. \v 7 Ba sari na tie vakuvakutae si tavete sekesekei, meke arini ba va vura maei tugo pa popoa sari na bakarao. \p \v 8 Meke tioki sa baṉara sari Mosese e Eroni meke zama, “Mi tepa la ia se Zihova pude vagi va seui sari na bakarao hire, meke kote va malumu taloai rau sari na mia tie, pude boka vahesia se Zihova,” gua si asa. \p \v 9 Meke olaṉa se Mosese, “Kote qetu si rau pude varavara toka nigo. Ba kote tozi nau goi sa totoso pude maqu varavara toka nigo meke sari na mua palabatu na tinoni. Meke kote tava beto sari na bakarao, meke namu loketoṉa hokara si kaqu koa hola, ba pa Ovuku Naelo mo.” \p \v 10 Meke olaṉa sa baṉara, “Vugo, mamu varavara toka nau,” gua si asa. \p Meke zama se Mosese, “Ego leana, kote tavetia rau sapu gua tepa ia goi, meke kaqu gilania goi sapu loke Tamasa pule sapu kekeṉoṉo gua e Zihova, sa mami Tamasa. \v 11 Kaqu loke bakarao si kaqu koa koa goi, meke koari na mua palabatu na tinoni. Meke namu loketoṉa hokara si kaqu koa hola, ba pa Ovuku Naelo mo,” gua si asa. \v 12 Beto sapu gua asa, si taluarae koasa baṉara sari Mosese e Eroni, meke varavara la koe Zihova se Mosese pude vagi pani sari na bakarao saripu garunu lani Sa koasa baṉara. \v 13 Meke va tabea e Zihova sa tinepa te Mosese, meke mate beto sari doduru bakarao koari na vetu, na vasivasileana, meke koari doduru inuma. \v 14 Meke sara varigarani rina tie Izipi sari na bakarao koari na kobi nomadi, osolae humaṉa hikare sa popoa. \v 15 Meke sipu dogoria sa baṉara sapu ele mate beto sari doduru bakarao, si luli pule nana hiniva si asa, gua puta tugo sapu ele zama nia Zihova, sapu lopu kaqu hiva avosi sa sari Mosese e Eroni, gua. \s1 Sari na Nikuniku \p \v 16 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu tozi nia se Eroni pude seke va kavuru nia kolu sa sa pepeso, meke kaqu ta ilirae nikuniku sari na kavuru pa doduruna sa popoa Izipi,” gua si Asa. \v 17-18 Ke vagia Eroni sa nana kolu hodu, meke seke va kavuria sa sa pepeso, meke ta evaṉae nikuniku sari na kavuru pa popoa Izipi, meke tale nikunikudi sari na tie meke sari na kurukuru ṉame, na gua, pa doduru vasina. Meke podepodeki rina tie vakuvakutae sari na dia tinavete sekesekeidi, pude va vura maei sari na nikuniku gua, ba lopu boka si arini. \v 19 Meke zama la koasa baṉara sari na tie vakuvakutae, “E Tamasa mo tavetia sapu guahe.” Ba lulia nana hiniva sa baṉara, meke kekeṉoṉo gua tugo sapu ele zama nia e Zihova. Meke lopu hiva avosi sa baṉara sari Mosese e Eroni.\x * \xo 8:19 \xt Lk 11:20\x* \s1 Sari na Dodoa \p \v 20 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Vugo munumunu hokara si mamu la tutuvia sa baṉara, sipu la si asa pa ovuku. Mamu la tozi nia si asa sapu zama guahe se Zihova, ‘Mu va malumu taloai sari na Qua tie, pude boka vahesiau rini. \v 21 Be koromu va malumi goi, si kaqu garunu atuni Rau koa goi sari na dodoa meke va kilasigo si agoi, meke sari na mua palabatu na mua tinoni. Kaqu siṉi i na dodoa sari na vetu tamugamu pa popoa Izipi, meke sa doduruna sa pepeso tugo. \v 22 Ba kaqu veko hola ia Rau sa kali popoa pa Qoseni, vasina sapu koa sari na Qua tinoni, ke lopu kaqu koa vasina sari na dodoa. Gua asa si kaqu tavetia Rau, pude kaqu gilania gamu na tie Izipi sapu Arau, e Zihova, sapu korapa tavetavete pa popoa Izipi. \v 23 Sapu gua kaqu tavetia Rau si kote votikaena, pa varikorapadi ri na Qua tinoni, meke sari na mua tinoni. Sa tiṉitoṉa variva magasana hie si kaqu ta evaṉa vugo.’ ” \v 24 Meke garunu va nuquria e Zihova sa rovana dodoa lavata pa korapa vetu lavata tanisa baṉara meke sari na vetu tadi nana palabatu. Meke sa doduruna sa popoa tadi na tie Izipi si ta ṉovala koari na dodoa. \p \v 25 Meke tioki sa baṉara sari Mosese, e Eroni, meke zama, “Mi la mamu vahesia sa mia Tamasa pa popoa hie,” gua si asa. \p \v 26 Meke olaṉa se Mosese, “Lopu toṉoto pude tavetia gami sapu gua asa, sina lopu kaqu hiva nia rina tinoni pa popoa Izipi si pude va vukivukihi lani gami koe Zihova sa mami Tamasa sari na kurukuru. Meke be dogoro gami rina tinoni pa popoa Izipi sapu va vukivukihi ni gami sari na kurukuru, si kote gona va mateni gami patu rini si gami. \v 27 Ba kaqu ka ṉeta rane si kaqu enea gami pa korapa qega pude vahesia se Zihova sa mami Tamasa, gua puta tugo sapu ele zama nia Sa koa gami,” gua si asa. \p \v 28 Meke zama sa baṉara, “Leana, kaqu va malumu gamu rau si gamu, pude la vahesia se Zihova, sa mua Tamasa pa korapa qega, be guana lopu ene va seu sisigiti la si gamu, mamu varavara toka nau,” gua si asa. \p \v 29 Meke olaṉa se Mosese, “Pana taluarae si rau, si kaqu varavara la koe Zihova si rau, pude pa rane vugo si kaqu va taloai Sa koa goi sari na dodoa, meke koari mua palabatu na mua tinoni, ba mamu lopu kokoha pule gami, meke va nosoi sari na tinoni pude la vahesia se Zihova,” gua si asa. \p \v 30 Beto asa si taluarae koasa baṉara se Mosese, meke varavara la koe Zihova. \v 31 Meke va tabea Zihova sapu gua tepa ia Mosese koa Sa, meke taluarae koasa baṉara meke koari nana palabatu na tinoni sari na dodoa. Meke namu lopu hite keke dodoa si koa hola. \v 32 Ba koasa totoso hie, si luli nana hiniva tugo sa baṉara, meke lopu va malumu pulei sa sari na tinoni pude taloa. \c 9 \s1 Mate sari na Kurukuru Ṉame \p \v 1 Beto asa, si zama la koe Mosese se Zihova, “Mu la koasa baṉara, mamu zama gua he: ‘Se Zihova sa Tamasa tadi na tie Hiburu si zama: Mu va malumi sari na Qua tie pude taloa, pude la vahesi Au rini,’ mu gunia. \v 2 ‘Ego, be koromu va malumu taloa pulei tugo goi si arini, \v 3 si kaqu garunu atunia Rau si keke minoho kaleana sisigiti koari doduru mia kurukuru, koari na hose na doṉ'ki, na kameli, na bulumakao, na sipi, meke na qoti pude va kilasigo. \v 4 Kaqu paqaha vata kalei Rau sari na kurukuru tadi na tinoni Izireli, koari pu tadi na tinoni pa popoa Izipi, meke loketoṉa kurukuru tadi na tinoni Izireli si kaqu mate. \v 5 Meke Arau Zihova, ele muti vekoa pa rane vugo sa totoso sapu kaqu tavetia Rau sapu gua asa.’ ” \p \v 6 Meke pa koivugona asa, si tavetia e Zihova sapu gua ele zama nia Sa, meke mate beto sari doduru kurukuru tadi na tinoni pa popoa Izipi, lopu keke koari na kurukuru tadi na tinoni Izireli si mate. \v 7 Meke nanasa nia sa baṉara sapu ta evaṉa, meke tozi nia rina tie sapu loke kurukuru tadi na tinoni Izireli si mate, gua. Ba lulia nana hiniva sa baṉara meke lopu va malumi sa sari na tinoni Izireli pude taloa. \s1 Razai na Moqo sari na Tinoni pa Popoa Izipi \p \v 8 Meke zama la koari Mosese e Eroni se Zihova, “Sara vagi eba pa vasina susuluana, meke kaqu taburu sageni e Mosese si arini pa galegalearane pa kenuna sa baṉara. \v 9 Meke kaqu tale kavuruna sa doduru popoa Izipi, meke kaqu razai na moqo na tubu leradi sari na tinoni meke sari na kurukuru.” \v 10 Ke vagi eba sari karua meke la turu pa kenuna sa baṉara, meke taburuni e Mosese pa galegalearane si arini, meke razai na moqo na tubu leradi sari na tinoni meke sari na kurukuru.\x * \xo 9:10 \xt Rev 16:2\x* \v 11 Meke lopu vura la turu pa kenuna e Mosese sari na tie vakuvakutae, sina raza betoi na moqo, kekeṉoṉo puta gua tugo rina tinoni pa popoa Izipi si arini. \v 12 Ba va luli nia nana hiniva Zihova sa baṉara, gua tugo sapu ele zama nia Sa tatasana, meke lopu hiva avosi sa baṉara sari Mosese e Eroni. \s1 Kabukabue Aesi \p \v 13 Beto asa, si zama la koe Mosese se Zihova, “Mu la munumunu hokara, mamu tutuvia sa baṉara, mamu tozi nia sapu se Zihova, sa Tamasa tadi na tinoni Hiburu si zama guahe: ‘Mu va malumu taloa i sari na Qua tinoni, pude la vahesi Au rini si Arau,’ mamu gunia. \v 14 ‘Ego, kamahire si lopu tale sari na mua palabatu, meke sari na mua tinoni, si kaqu va kilasi Rau, ba agoi tugo si kaqu va kilasigo Rau, pude mamu gilania sapu loke Tamasa pa doduruna sa kasia popoa si kekeṉoṉo gua Arau. \v 15 Be va sagea Rau sa limaqu meke va raza nigo minoho Rau, meke sari na mua tie, si kote ele mate beto tu si gamu doduru! \v 16 Ba pude va dogoroni gamu sa Qua ṉiniraṉira gua, ke va baṉarigo Rau si goi, pude tavetavete nigo na vata dogoro nia Qua ṉiniraṉira, meke vata gilana nia sa Pozaqu koasa doduruna sa kasia popoa, gua.\x * \xo 9:16 \xt Rom 9:17\x* \v 17 Ba sina korapa vahesi pulenigo si goi meke koromu va malumu taloai sari na Qua tinoni. \v 18 Ego kamahire pa rane vugo, si kaqu va gorea Rau, guana ruku lavata pa galegalearane, sari na kabukabue aesi sapu lopu ele hite ta gilana koari na tie pa popoa Izipi. \v 19 Ego, mamu vatanai sari na mia rovana kurukuru, meke sari doduru mia likakalae, saripu koa pa ninae sada. Mamu vekoi pa aqoro. Ura sari na tinoni na kurukuru pu koa pa sada meke lopu ta kopue si kaqu hoqa va mate betoi na kabukabue aesi pu hoqa mae guana ruku pa galegalearane.’ ” \v 20 Meke kaiqa ri na palabatu tanisa baṉara, si matagutu nia sa zinama te Zihova ke va aqori rini pa dia vetu sari na dia pinausu tie, na kurukuru, na gua. \v 21 Ba kaiqa arini, si lopu hiva va gunagunana nia sa vina balau te Zihova, meke veko pani mo rini pa sada sari na dia pinausu tie meke sari na kurukuru. \p \v 22 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu huhuku sage la nia pa galegalearane sa limamu, meke kaqu hoqa gore mae guana ruku pa popoa Izipi, meke koari na tie na kurukuru, meke koari doduru linetelete koari na inuma sari na kabukabue aesi,” gua si Asa. \v 23 Ke huhuku sage la nia Mosese pa galegalearane sa nana kolu hodu, meke garunia e Zihova sa paka maṉauru meke hoqa gore sari na kabukabue aesi meke hidaia na kapi sa pepeso meke gore mae, \v 24 guana ruku lavata sari na kabukabue aesi, saripu garununi e Zihova, meke hida lamae sari na kapi. Keke raneboṉi kaleana hola si asa hola ni sari doduru raneboṉi sapu ta gilana pa popoa Izipi.\x * \xo 9:24 \xt Rev 8:7, 16:21\x* \v 25 Meke zalo va kaleana i na ruku aesi sari doduru likakalae koari doduru vasina pa popoa Izipi, meke gua tugo sari doduru tinoni na kurukuru, meke hoqa beto sari doduru linetelete koari na inuma, meke sari doduru elelo huda si hoqa beto pa pepeso. \v 26 Sa kali popoa Qoseni mo telena sapu koa ia rina tinoni Izireli, si lopu raza ia na raneboṉi aesi. \p \v 27 Meke garunu lani zinama sa baṉara sari Mosese e Eroni, meke zama, “Kamahire si ele gilania rau sapu sea si rau, meke e Zihova mo si toṉoto. Arau meke sari na qua tinoni si sea. \v 28 Ele pada mo koa gami sa raneboṉi aesi na paka maṉauru, ke mamu varavara la koe Zihova! Kaqu zama va hinokara si rau, pude taloa si gamu, meke lopu kaqu koa seunae tani si gamu,” gua si asa. \p \v 29 Meke zama la koasa baṉara se Mosese, “Pana taloa tugo si rau koasa vasileana lavata, si kaqu huhuku sage la nia rau koe Zihova sa limaqu pa vinaravara, meke kaqu noso sa paka maṉauru, meke kote bule sa raneboṉi aesi, pude kaqu gilania gamu sapu te Zihova sa popoa pepeso. \v 30 Ba gilania rau sapu agoi meke sari na mua palabatu, si lopu ele matagutu nia se Zihova, sa Tamasa.” \p \v 31 Sari na linetelete sapu hoke taveteni poko lineni, meke sari na bale si ta ṉovala beto, ura na komiha sari na bale, meke sari na linetelete sapu hoke ta tavete ni poko lineni si lopu ele poraka havorodi. \v 32 Ba loketoṉa huiti \ord d\ord* si ta ṉovala, sina lopu tuture komiha si asa. \p \v 33 Meke taluarae koasa baṉara se Mosese, meke vura taloa koasa vasileana lavata. Meke tiqe va sagei sa sari na limana meke varavara la koe Zihova. Meke noso sa paka maṉauru, meke sa hoqadi rina kabukabue aesi, meke sa ruku si noso beto. \v 34 Meke sipu dogoria sa baṉara sapu gua ta evaṉa, si va sea pule si asa. Meke luli dia hiniva, gua tugo doduru totoso. \v 35 Kekeṉoṉo gua tugo sapu ele zama nia e Zihova koe Mosese, sapu lopu kaqu va malumu taloa i sa baṉara sari na tinoni Izireli, gua. \c 10 \s1 Sari na Kupokupo \p \v 1 Beto asa, si zama la koe Mosese se Zihova, “La mamu dogoria sa baṉara, ura ele va luli nia nana hiniva Rau si asa, meke gua tugo sari nana palabatu pude maqu taveti koa rini sari na tiṉitoṉa variva magasadi hire. \v 2 Pude boka vivineini gamu koari na tumia, na tudia rina tumia, gua meke va duviduvili Rau sari na tie pa popoa Izipi, totoso taveti Rau sari na tiṉitoṉa variva magasadi. Meke kaqu gilania gamu doduru sapu Arau se Zihova.” \p \v 3 Ke topue la koasa baṉara sari Mosese e Eroni, meke zama, “Se Zihova, sa Tamasa tadi na tie Hiburu si zama guahe: ‘Ve kote seunae gua meke kaqu koromu pude va tabe Au goi? Mu va malumu taloai sari na Qua tie, pude kaqu vahesi Au rini, gua. \v 4 Ego, be korapa koromu va malumi tugo goi si arini, pude va taloai gua, si kaqu va atui Rau vugo pa korapa mua popoa sari na kupokupo. \v 5 Kaqu soku hola si arini, meke kaqu opo tamunia sa pepeso, meke gani betoi rini sari na huda saripu koa hola, meke sari doduru tiṉitoṉa saripu lopu va matei rina kabukabue aesi saripu hoqa gore mae guana ruku pa galegalearane. \v 6 Meke kaqu siṉi rini sari na vetu tadi na tie nomadi, meke sari doduru vetu tadi na mua tinoni. Kaqu kaleana hola nia rini sa tiṉitoṉa sapu ele hoke dogoria ri na tiatamamia pukerane,’ ” gua si asa. Meke taliri vura taloa se Mosese. \p \v 7 Meke zama la koasa baṉara sari nana palabatu, “Ve seunae gua si kaqu poni gita tinasuna sa tie hie si gita? Va taloai mo sari na tie, pude boka vahesia rini se Zihova sa dia Tamasa. Vegua lopu gilania goi sapu ele ta ṉovala sisigiti sa popoa Izipi,” gua si arini. \p \v 8 Ke ta turaṉa pule la koasa baṉara sari Mosese e Eroni, meke zama la koa rini si asa, “Boka taloa si gamu, mamu vahesia se Zihova sa mia Tamasa. Mamu tozi nau sapu ari sei si boka taloa?” gua si asa. \p \v 9 Meke olaṉa se Mosese, “Gami doduru si kaqu taloa, sari mami koburu, meke sari na mami barogoso na kaleqe. Kaqu turaṉi tugo gami sari na mami bulumakao, sina kote tavetia gami si keke inevaṉa pude va lavatia se Zihova,” gua se Mosese. \p \v 10 Meke zama sa baṉara, “Zama hinokara si arau koe Zihova, sapu namu lopu kaqu va malumigo rau, pude turaṉi sari na mia barikaleqe na koburu! Ele ta gilana valeana, sapu korapa kuhana nia gamu si keke hiniva kaleana pude vura taloa beto pa popoa Izipi. \v 11 Namu lokari hokara! Gamu na tie mo si kaqu taloa, meke vahesia se Zihova,” gua. Meke tupele vurani rini pa kenuna sa baṉara sari Mosese e Eroni. \p \v 12 Beto sapu gua asa, si zama la koe Mosese se Zihova, “Ego, mu ovulu va sage nia sa limamu pa popoa Izipi, pude va maei sari na kupokupo. Kaqu mae gani betoi rini sari doduru likakalae saripu toqolodi, meke sari doduru likakalae saripu veko hola i rina kabukabue aesi saripu hoqa gore mae guana ruku pa galegalearane,” gua si Asa. \v 13 Ke ovulu va sagea e Mosese sa nana kolu hodu, meke va givusu maea e Zihova sa givusu gevasa, meke raza koasa popoa koasa doduruna sa rane meke boṉi. Meke pana munumunu si tava mae sari na kupokupo. \v 14 Meke mae koari na rovana si arini, meke koa koasa doduruna sa popoa. Meke nomana lavata sa rovana kupokupo asa, sapu lopu ele hite ta dogoro, babe sapu lopu kaqu hite ta dogoro pule kaiqa rane.\x * \xo 10:14 \xt Rev 9:2-3\x* \v 15 Meke opo betoa mo rini sa doduru pepeso, osolae muho toa nana sa popoa. Meke gani betoi rini sari doduru likakalae, meke sari doduru vuadi ri na huda, saripu veko hola i rina kabukabue aesi, saripu hoqa gore mae guana ruku lavata pa galegalearane. Meke namu loke elelo buma hokara si hite koa koa keke huda babe linetelete pa doduru vasina pa popoa Izipi. \p \v 16 Meke tuture tioki sa baṉara sari Mosese e Eroni meke zama, “Ele tavete va sea si rau koe Zihova sa mia Tamasa, meke koa gamu. \v 17 Ego, mamu taleoso nia sa qua sinea kamahire, mamu varavara la koe Zihova sa mia Tamasa, pude vagi va seu ia sa vina kilasa lavata hie koa rau,” gua si asa. \v 18 Meke taluarae koasa baṉara se Mosese, meke varavara la koe Zihova. \v 19 Meke hobe la nia givusu togarauru, sapu ṉiṉira hola e Zihova sa givusu gevasa, sapu vagi taloa ni meke paleke lani koasa koqu lavata Suezi sari na kupokupo, meke lopu keke kupokupo si koa hola pa doduruna sa popoa Izipi. \v 20 Ba va luli nia nana hiniva e Zihova sa baṉara, meke lopu va malumi sa sari na tinoni Izireli pude taloa. \s1 Sa Huporo \p \v 21 Beto asa, si zama la koe Mosese se Zihova, “Mamu ovulu sage la nia pa galegalearane sa limamu, meke kaqu opo tamunia na hinuporo sa doduruna sa popoa Izipi sa moatana gua sa huporo asa si variva matagutu na huporo sisigiti,” gua si asa. \v 22 Meke ovulu sage nia e Mosese pa galegalearane sa limana, meke huporo toa nana koari ka ṉeta rane sa doduru vasina pa popoa Izipi.\x * \xo 10:22 \xt Sam 105:28; Rev 16:10\x* \v 23 Meke lopu boka varidogori sari na tinoni pa popoa Izipi, ke lopu boka vura pa dia vetu koasa totoso asa. Ba sa kalalasa si koa nana, vasina sapu koa ri na tinoni Izireli. \p \v 24 Meke tiokia sa baṉara se Mosese meke zama, “Kaqu taloa beto si gamu doduru; mamu la vahesia se Zihova. Kaqu turaṉa betoi gamu sari na mia barikaleqe na koburu. Ba sari na mia sipi, na qoti meke sari na mia bulumakao si kaqu veko hola i gamu tani,” gua sa baṉara. \p \v 25 Meke olaṉa se Mosese, “Ego, be gua asa si kaqu poni gami kurukuru goi, si gami pude mami va vukivukihi va uququ la koe Zihova, sa mami Tamasa. \v 26 Namu lokari, kaqu turaṉa betoi gami sari na mami kurukuru, meke loketoṉa si kaqu ta veko palae. Sina gami telemami si kaqu vizati sari na kurukuru pude tana mami vinahesi koe Zihova, sa mami Tamasa. Lopu kaqu gilania gami, sapu na kurukuru sa si kaqu vahesi la nia gami koa Sa, osolae kamo si gami vasina,” gua se Mosese. \p \v 27 Meke va luli nia nana hiniva e Zihova sa baṉara, meke lopu va malumu taloai sa si arini. \v 28 Meke zama la koe Mosese si asa, “Mu vura taloa! Lopu hiva dogoro puleigo rau! Koasa rane dogorigo rau, si kaqu mate si goi!” gua sa baṉara. \p \v 29 Meke olaṉa se Mosese, “Toṉoto mate si gunia goi. Lopu kaqu dogoro puleau goi,” gua si asa. \c 11 \s1 Tozi Vura nia Mosese sa Minate tadi na Koburu Kenudi \p \v 1 Beto asa, si zama la koe Mosese se Zihova, “Keke pule mo vina kilasa si kaqu garunu atu nia Rau koasa baṉara, meke koari nana tie pa popoa Izipi. Meke pa mudina asa si kaqu va malumu gamu sa, pude taloa. Kaqu hitu taloa zoṉazoṉani gamu sa si gamu doduru pude taloa tani. \v 2 Ego, mamu zamai sari na tinoni Izireli, mamu tozini sari doduru pude tepa dia qolo na siliva koari na tie Izipi pu koa tata koa rini,” gua si Asa. \v 3 Meke va lavalavata poni lani e Zihova koari na tinoni Izireli, sari na tinoni pa popoa Izipi. Meke balabala ia rina palabatu meke sari doduru tie, sapu hinokara na tie nomana hola, meke arilaena hola tugo se Mosese, gua. \p \v 4 Beto asa si zama la koasa baṉara se Mosese, “Guahe si zama nia e Zihova, ‘Pana korapa boṉi si kaqu ene karovia Rau sa korapana sa doduru popoa pa Izipi, \v 5 meke sari doduru koburu podo kenudi pa popoa Izipi si kaqu mate, podalae koasa tuna koreo sa baṉara, sapu kote sogo hobe ia si asa,\f * \fr 11:5 \ft Sa ginuana “sogo hobe” si pana mate sa baṉara pa izipi si kote vagia sa koburu kenuna sa tuturuana tanisa baṉara.\f* meke kamoa sa tuna koreo sa barikaleqe pinausu, sapu hoke munamunala huiti. Meke sari doduru tudia ri na bulumakao saripu podo kenudi si kaqu mate tugo. \v 6 Kaqu ta evaṉa sa tinaruqoqo lavata pa doduru vasina pa popoa Izipi, gua sapu lopu hite ele ta evaṉa pukerane, meke lopu kaqu ta evaṉa pule sapu gua asa. \v 7 Namu lopu keke siki hokara si kaqu hohouni sari na tinoni Izireli babe sari na dia kurukuru. Pana hola sapu gua asa, si kaqu gilania gamu, sapu gua vata evaṉia Rau si kote votikaena, pa varikorapadi ri na Qua tinoni, meke ri na tinoni pa popoa Izipi.’ ” \v 8 Meke koasa nana zinama vina betobeto, si zama guahe se Mosese, “Sari doduru mua palabatu si kaqu mae, meke kokotuṉu gore pa kenuqu rau, meke kaqu tepa au rini, pude kaqu turaṉi sari doduru qua tinoni meke taloa. Pa mudina sapu gua asa, si kaqu taluarae si rau” Meke ta ṉaziri sisigiti se Mosese, meke taluarae koasa baṉara. \p \v 9 Ba ele zama nia tu e Zihova koe Mosese sapu guahe, “Sa baṉara si lopu kaqu beto korona avoso gamu, pude soku tinavete variva magasadi si kaqu taveti Rau pa popoa Izipi,” gua si Asa. \v 10 Meke hire sari doduru tinavete variva magasadi, si taveti ri Mosese e Eroni pa kenuna sa baṉara, ba va luli nia nana hiniva e Zihova sa baṉara, meke lopu va malumi sa sari na tinoni Izireli, pude taluarae koasa nana popoa. \c 12 \s1 Sa Pasova \p \v 1 Meke zama la koari Mosese e Eroni pa popoa Izipi se Zihova,\x * \xo 12:1 \xt Liv 23:5; Nab 9:1-5, 28:16; Diut 16:1-2\x* \v 2 “Sa sidara hie si kaqu na sidara kekenu tamugamu koasa vuaheni hie. \v 3 Mi la tozi sari na vina tumatumae hire koasa doduru butubutu Izireli: Pa rane vina manege puta koasa sidara hie, si kaqu hopeke vizatia ri na tie, si keke tuna sipi babe keke tuna qoti, pude tanisa nana tatamana soti. \v 4 Ego, be guana sa tatamana tanisa tie si hiteke hola, pude hena betoa si keke doduru kurukuru, si leana, be sa tatamana sapu koa tata koasa nana tatamana, si kaqu varihena nia si keke kurukuru koasa padana gua sa sinoku tie, pu boka hena betoa si asa. \v 5 Kaqu vizatia sa tie si keke sipi babe keke qoti kokoreo, ba kaqu keke vuahenina meke loke ari kisakisana si asa. \v 6 Meke pana veluveluna sa rane vina manege made, koasa sidara asa, si kaqu va matei rina butubutu Izireli, sari na kurukuru. \v 7 Meke kaqu vagi rina tinoni sari kaiqa ehara meke vekoi pa dedegere sasada, meke pa batudi rina sasada vetu, vasina sapu kaqu ta hena sari na kurukuru. \v 8 Meke koasa boṉi sana, si kaqu ta kina sa masa kurukuru, meke kaqu ta hena turaṉae kinupi\f * \fr 12:8 \ft Sa ginuana “Kinupi pasana” sina ginani elelo sapu koa ia pasa na kakatua.\f* pasana meke na palava lopu ta henie isitina si asa. \v 9 Loke tie si kaqu hena makata babe rarona, ba kaqu kinaia sa sa doduruna, sa batuna meke sari na nenena tugo, meke sari doduru kukuru tini pa korapa tinina. \v 10 Namu loketoṉa si kaqu veko hola ia gamu, osolae vurae munumunu. Be kaiqa toṉa si koa hola, si kaqu ta sulu beto palae. \v 11 Kaqu va namanama va sage poko, na sadolo, meke taṉini kolu si gamu, beto asa mi tuturei hena betoa si asa. Na Inevaṉa Pasova tana vina lavataqu Arau, e Zihova si asa. \p \v 12 Koasa boṉi sana, si kaqu ene si Rau pa korapa popoa Izipi, meke kaqu va matei Rau sari doduru koburu koreo podo kenudi tadi na tie, na kurukuru, meke kaqu va kilasi Arau Zihova sari doduru tamasa tadi na tinoni pa popoa Izipi. \v 13 Sari na ehara koari na dedegere sasada, si kaqu na vina gilagiladi ri na vetu vasina koai gamu. Pana dogori Rau sari na ehara, si kaqu ene holani gamu Rau, meke lopu kaqu va tasuna gamu Rau, pana va kilasi Rau sari na tinoni pa popoa Izipi. \v 14 Kaqu balabala nia keke rane nomana gamu sa rane asa, guana keke vinarigara nomana lavata pa mia linotu koari hopeke vuaheni na sinage na sage, pude va balabalani gamu sa tinavete sapu Arau Zihova ele tavetia koa gamu.”\x * \xo 12:14 \xt Ekd 23:15, 34:18; Liv 23:6-8; Nab 28:17-25; Diut 16:3-8\x* \s1 Sa Inevaṉa Bereti Loke Isitina \p \v 15 Meke zama se Zihova, “Koari ka zuapa rane, si namu lopu kaqu hite hena bereti sapu ta henie isiti \ord d\ord* si gamu, ba mamu henai mo sari na bereti saripu lopu ta henie isiti. Koasa rane kekenu, si mamu okipani betoni sari doduru isiti koari na mia vetu, sina be keke tie si hena bereti sapu ta henie isiti koari ka zuapa rane arini, si namu lopu kaqu koa hola koari na puku tie Izireli, gua. \v 16 Koasa rane kekenu, meke koasa rane vina zuapa pule, si kaqu varigara si gamu meke vahesia sa Tamasa. Lopu kaqu tavetavete si gamu koari na rane arini. Ba na ginani mo si kaqu va namani gamu. \v 17 Mi kopu nia sa rane nomana asa, sina koasa rane asa, si turaṉa vurani Rau pa popoa Izipi sari na mia butubutu. Sina koari doduru totoso mae hiroi si kaqu tavetia gamu sa vinarigara koasa rane asa. \v 18 Podalae pana veluvelu, pa rane vina manege made, koasa sidara kekenu meke kamoa sa veluvelu vina hiokona eke rane, si namu lopu kaqu hena gamu sa bereti sapu ta henie isiti. \v 19-20 Ura koari ka zuapa rane arini, si namu loke isiti si kaqu ta dogoro koari na mia vetu. Sina be keke tie, sapu ta podo tie Izireli, babe keke tie karovona, si hena ia sa bereti sapu ta henie isiti, si namu lopu kaqu koa hola koari na puku tie Izireli,” gua. \s1 Sa Pasova Kekenu \p \v 21 Meke tioki Mosese sari doduru koimata tadi na tie Izireli, meke zamai sa si arini, “Hopeke gamu si kaqu vizatia si keke tuna sipi ba be keke tuna qoti. Mamu va matea, pude boka tavetia sa mua tatamana sana sa Inevaṉa Pasova. \v 22 Mamu vagia si keke lelaṉa huda hisope, mamu poṉa la nia pa besini koa ia na ehara kurukuru, beto mamu siburu la nia koari na dedegere sasada, meke koasa huda pilivarata, pa batuna sa mua sasada vetu. Beto asa, si namu loke tie koa gamu, si kaqu luaria sa nana vetu, osolae kamoa sa munumunu.\fig Siburu la nia rini ehara koari na dedegere sasada|alt="Sprinkling blood on the doorposts" src="NTM_027.png" size="col" loc="Exod 12:1-28" copy="New tribes Mission" ref="12:22" \fig* \v 23 Pana ene karovia e Zihova sa korapa popoa Izipi, pude va matei sari na tie Izipi, gua, si kaqu dogoria Sa sa ehara koari na huda pilivarata pa batuna sa sasada, meke koari na dedegere sasada, meke lopu kaqu va malumia Sa sa mateana variva mate, pude nuquri sari na mia vetu, meke va mate gamu si gamu.\x * \xo 12:23 \xt Hib 11:28\x* \v 24 Gamu meke sari na mia koburu si kaqu luli sari na tinarae hire ninae rane. \v 25 Pana nuquria gamu sa popoa, sapu ele va tatara nia e Zihova pude vatua koa gamu, si kaqu tavetia gami sa tinavete vinahesi hie. \v 26 Meke pana nanasa guni gamu he rina mia koburu si gamu: ‘Nasa sa ginuana sa tinavete vinahesi asa?’ gua, \v 27 si kaqu olaṉa guahe si gamu, ‘Sa vina vukivukihi Pasova hie, si na vina lavatana e Zihova, sina ele ene hola ni Sa sari na vetu tadi na tinoni Izireli pa korapa popoa Izipi. Meke va matei Sa sari na tinoni tadi pa popoa Izipi, ba lopu va mate gita Sa si gita,’ mu guni,” gua si asa. \p Meke kokotuṉu gore sari na tinoni Izireli, meke vahesia rini si asa. \v 28 Beto asa, si la taveti rini, sapu gua garununi e Zihova koari Mosese e Eroni, pude taveti. \s1 Sa Minate Tadirini pu Podo Kenudi \p \v 29 Meke pana korapa boṉi, si va mate betoi e Zihova sari doduru koburu koreo podo kenudi pa popoa Izipi, podalae koasa tuna koreo sa baṉara, sapu kaqu sogo hobea sa baṉara Izipi, meke kamo koasa tie ta pusina pa vetu varipusi. Meke gua tugo koari na kurukuru ta podo kenudi, si mate beto tugo.\x * \xo 12:29 \xt Ekd 4:22-31\x* \v 30 Meke vaṉunu koasa boṉi sana sa baṉara, meke sari nana palabatu meke sari doduru tinoni pule pa popoa Izipi. Meke avosia rini sa taruqoqo lavata pa doduruna sa popoa Izipi, sina lopu hola nia keke vetu tadi na tie Izipi sa vina matedi rina koreo kenudi. \v 31 Meke koasa boṉi tugo asa, si tioki sa baṉara sari Mosese e Eroni, meke zama guahe, “La, mi taloa, gamu kara meke sari na mia tinoni Izireli. Mi luaria sa qua popoa. Mamu la vahesia se Zihova, gua sapu tepa ia gamu koa rau. \v 32 Mamu turaṉi sari na mia sipi, na qoti meke sari na bulumakao; mamu taloa. Ba mamu varavara mana nau tugo,” gua sa baṉara. \p \v 33 Meke hitu nonoi ri na tinoni pa popoa Izipi sari na tie Izireli, pude tuturei taloa koasa popoa. Meke zama si arini, “Kote mate beto si gami doduru be lopu taloa si gamu,” gua si arini. \v 34 Ke hadeni poko rina tinoni sari na palava ta henidi, saripu loke isitidi, meke voi i rini koari na dia kinakinana, meke paleki rini. \v 35 Meke evaṉi tugo ri na tinoni Izireli gua sapu ele zamani e Mosese koa rini. Ke la tepa dia qolo, na siliva ṉedaladi, meke na poko koari na tie Izipi si arini.\x * \xo 12:35 \xt Ekd 3:21-22\x* \v 36 Meke va lavalavata poni lani e Zihova koari na tinoni Izireli sari na tinoni pa popoa Izipi. Ke poni rini gua sapu tepa ia ri na tie Izireli koarini. Gua asa, ke paleke taloani rini sari na tinagotago tadi na tie pa popoa Izipi. \s1 Taluarae pa Popoa Izipi sari na Tie Izireli \p \v 37 Meke podalae taluarae ene pa vasileana Ramesesi, meke la gua pa Sukoti sari na tie Izireli. Ari ka onomo gogoto tina tie, ba lopu ta nae somanae sari na barikaleqe na koburu. \v 38 Meke soku hola tugo sari na votiki tie meke sari na sipi, na qoti meke sari na bulumakao, si somana luli tugo koa rini. \v 39 Meke kinai rini sari na palava saripu paleke vura ni rini pa popoa Izipi, saripu ele ta henie kolo, ba lopu ta henie isiti, sina tuturei hitu vurani rini si arini pa popoa Izipi. Ke loke dia totoso pude va namai sari na gedi ginani babe kinai sari na bereti saripu ele ta henie isiti. \p \v 40 Ka made gogoto toloṉavulu puta vuaheni si koa pa popoa Izipi sari na tie Izireli.\x * \xo 12:40 \xt Zen 15:13; Qal 3:17\x* \v 41 Ego, koasa rane sipu hokoto puta sari ka made gogoto toloṉavulu puta vuaheni, si taluarae pa popoa Izipi sari doduru butubutu te Zihova. \v 42 Asa sa boṉi, sapu kopu totokoni e Zihova, pude turaṉa vurani si arini pa popoa Izipi. Meke asa tugo sa boṉi sapu ele va madia e Zihova, pude tana doduru totoso mae hiroi. Meke asa sa boṉi pana kaqu koa kopu sari na tinoni Izireli. \s1 Sari na Tinarae koasa Guguana sa Pasova \p \v 43 Meke zama la koe Mosese meke Eroni se Zihova: “Hire sari na tinarae koasa guguana sa Pasova. Loke tie karovona si kaqu hena ia sa Hinenahena Pasova. \v 44 Be keke pinausu sapu ele holua gamu, si boka hena ia si asa, ba kekenu si kaqu ta magu paki si asa. \v 45 Loke tie karovodi, babe na tie ta tabaradi, si kaqu hena ia sa Hinenahena Pasova. \v 46 Sa doduruna sa hinenahena si kaqu ta hena pa korapa vetu, vasina pu ele tava nama si asa; meke loke hinenahena si kaqu ta hena pa sada. Meke lopu kaqu hite ta moku palae si keke susuridi ri na kurukuru.\x * \xo 12:46 \xt Nab 9:12; Zn 19:36\x* \v 47 Sa doduruna sa butubutu Izireli, si kaqu somana nia sa Hinenahena Pasova hie. \v 48 Ba loke tie, sapu lopu ele ta maguna si kaqu hena. Be keke tie karovona si koa turaṉae koa gamu, meke hiva somana nia sa sa Inevaṉa Pasova, pude va lavatia se Zihova, gua, si leana, ba kekenu si kaqu ta magu beto sari doduru tie pu koa pa nana vetu. Beto asa, si kaqu tiqe ta evaṉae guana keke tie ta podoe tie Izireli soti si asa meke tiqe kaqu somana nia sa sa Inevaṉa Pasova. \v 49 Kekeṉoṉo mo sari na tinarae, saripu la gua koari na tie Izireli soti meke gua tugo koari na tie karovodi saripu koa koa gamu” \v 50 Ke va tabei na taveti ri doduru tie Izireli gua sapu garununi e Zihova koari Mosese e Eroni. \v 51 Meke koasa rane sana si turaṉa vurani e Zihova pa popoa Izipi, sari na butubutu Izireli. \c 13 \s1 Vina Madidi ri pu Podo Kekenudi \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, \v 2 “Mi va madi koa Rau sari doduru koburu koreo pu podo kekenudi, sina taqarau beto sari doduru koburu koreo Izireli. Meke sari doduru kurukuru kokoreo saripu ta hira kenudi,” gua si Asa.\x * \xo 13:2 \xt Nab 3:13; Lk 2:23\x* \s1 Sa Inevaṉa Palava sapu Lopu Ta Henie Isiti \p \v 3 Beto asa, si zama la koari na tinoni se Mosese, “Mi balabala ia sa rane hie sa rane sapu taluarae ia gamu pa popoa Izipi, vasina sapu tava pinausu si gamu. Koasa rane hie, si ta turaṉa vura taloa si gamu, koasa ṉiniraṉira lavata te Zihova. Meke loke tie si kaqu hena ia sa bereti sapu ta henie Isiti. \v 4 Pa rane hie, koasa sidara Abibi sapu sa sidara kekenu pa vuaheni, si taluarae si gamu pa popoa Izipi. \v 5 Ele va tatara nia tu e Zihova koa rina tiatamamia, si pude vatui koa gamu sari na popoa tadi na tinoni Kenani, Hitaiti, Amoraiti, Hivaiti meke Zebusaiti. Pana turaṉa lani gamu Sa koasa popoa masuruna sana si gamu, si kaqu tavetia gamu sa Inevaṉa Pasova koasa sidara kekenu, pa doduru hopeke vuaheni. \v 6 Ura koari ka zuapa rane, si kaqu henai gamu sari na bereti saripu lopu ta henie isiti, meke koasa rane vina zuapa, si kaqu tavetia gamu si keke inevaṉa pude va lavatia se Zihova. \v 7 Meke koari ka zuapa rane tugo arini, si lopu kaqu hite henai gamu sari na bereti saripu ta henie isiti. Namu loke isiti babe na bereti sapu ta henie isiti, si kaqu koa pa doduruna sa mia popoa. \v 8 Koasa rane sapu podalae sa inevaṉa, si guahe si kaqu tozia goi koasa tumu koreo, ‘Taveti rau si hire, ura e Zihova ele tavete maeni koa rau si arini, sipu taluarae pa popoa Izipi si rau,’ mu gunia. \v 9 Sa tinavete hie, si kaqu na vina balabala pule, guana keke vina gilagila sapu ta pusi veko pa limamu babe pa raemu. Asa kaqu va balabala pule nigo, pude lopu makudo, tozi vura nia meke va nonoga ni goi koari na tie sa tinarae te Zihova. Ura e Zihova turaṉa vurani gamu pa nana ṉiniraṉira pa popoa Izipi, gua. \v 10 Mamu balabala ia sa rane asa, koari hopeke vuaheni, koasa totoso ta vizatana.” \s1 Sapu Ta Podo Kenudi si te Tamasa \p \v 11 “E Zihova kaqu turaṉa lani gamu si gamu koasa popoa tadi na tie pa Kenani, sapu ele va tatara zoṉazoṉa nia Sa koa gamu, meke koari na tiatamamia pukerane. Ego, pana vatu nia Sa si asa koa gamu, \v 12 si kaqu vala betoi gamu koe Zihova sari doduru koreo podo kenudi. Meke sari doduru kokoreo pu hira kekenu koari na mia kurukuru si te Zihova tugo.\x * \xo 13:12 \xt Ekd 34:19-20; Lk 2:23\x* \v 13 Ba kaqu holu vagi puleni gamu koa Sa sari doduru kokoreo pu ta hirae kenudi koari na doṉ'ki, pude hobeni keke tuna sipi si arini. Be koromia holu pule nia gamu sa doṉ'ki, si mamu moku i sari na susuri pa ruana pude va matea. Ba kaqu hobeni gamu sari doduru tumia koreo podo kenudi. \v 14 Ego, koari na rane vugorepere, pana nanasa gamu rina tumia koreo si gamu, ‘Na sa sa ginuana sa rane sapu kopu nia gita?’ gua, si kaqu olaṉia gamu si asa, ‘Koasa ṉiniraṉira lavata sapu tavetavete nia e Zihova, si ta turaṉa vura si gita na tie Izireli pa popoa Izipi, sa vasina sapu tava pinausu si gita. \v 15 Totoso va luli nia nana hiniva e Zihova sa baṉara, meke korona va malumu gita sa pude taloa, si va matei e Zihova sari doduru koreo podo kenudi pa popoa Izipi, sari na tie meke na kurukuru. Gua asa ke va vukivukihi lani gita koe Zihova sari doduru kurukuru kokoreo pu ta hirae kekenudi, ba hobe vagi puleni gita kasa sari na tuda koreo podo kenudi. \v 16 Ke sa rane hie si na vinabalabala pule, guana vina gilagila sapu ta pusie pa limada babe pa raeda, meke kaqu va balabalani gita, sapu turaṉa vurani gita e Zihova si gita pa popoa Izipi, koasa Nana ṉiniraṉira lavata.’ ” \s1 Sa Lei meke sa Nika \p \v 17 Meke sipu va malumi sa baṉara pa popoa Izipi sari na tinoni pude taloa, si lopu turaṉa lani e Tamasa si arini, koasa siraṉa sapu sage la gua pa raratana Pilisitia \ord d\ord*, na siraṉa papaka si asa. Balabala ia sa Tamasa, sapu lopu leana pude hobe binalabala sari na tie, meke pule la pa popoa Izipi, pana gilania rini sapu kote la varipera si arini, gua. \v 18 Ba turaṉa lani Sa si arini, meke va ene viloviloraei Sa pa korapa popoa qega, sapu la gua koasa Kolo Ziṉara. Meke va sage poko varipera sari na tie Izireli. \p \v 19 Meke palekia Mosese sari na susuri tinina e Zosepa, ura ele va tatara zoṉazoṉa nia tu e Zosepa koari na tinoni Izireli, sapu pude gua asa. Guahe si zama nia e Zosepa, “Pana harupu gamu e Tamasa si gamu, si kaqu paleke taloani gamu sari na susuri tiniqu koasa popoa hie,” gua si asa.\x * \xo 13:19 \xt Zen 50:25; Zos 24:32\x* \p \v 20 Meke taluarae si arini koa ke vasina pozana Sukoti, meke la va turu dia ipi si arini pa Etami, koasa hukihukirina sa popoa qega. \v 21 Pana rane si hoke ene va kenue koarini se Zihova koa keke lei, pude va dogoro nia koa rini sa siraṉa, meke pana boṉi si ene va kenue si asa koa rini koa keke nika, pude va kalalasi si arini pude boka ene si arini pana boṉi meke pana rane. \v 22 Doduru totoso sa lei si hoke turu va kenue koari na tie pana rane, meke sa nika pana boṉi. \c 14 \s1 Karovia Rini sa Kolo Ziṉara \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, \v 2 “Mu tozini sari na tinoni Izireli pude kekere la pa Pi Hahiroti, mi la va turu ipi, pa vari korapana sa vasileana Miqidoli meke sa Kolo Ziṉara, tata pa Beolo Zepone. \v 3 Meke kote balabala ia sa baṉara, sapu korapa ene vilorae mo pa korapa popoa si gamu tata pa qega, gua. \v 4 Kaqu va luli nia nana hiniva Rau sa baṉara, meke kote hadu luli gamu sa si gamu, meke koasa Qua minataqara sapu lopu boka ṉana kamoa sa baṉara meke sari nana ṉiha na varane, si kaqu va lavatau rini si Rau. Meke vasina si kaqu gilania rina tinoni pa popoa Izipi, sapu Arau se Zihova.” Meke va tabea ri na tie Izireli sapu gua ele ta tozi nia rini. \p \v 5 Meke sipu ele tozi nia rina tie sa baṉara pa popoa Izipi sapu ele govete taloa tu sari na tinoni Izireli, gua, si hobe binalabala si asa meke sari nana palabatu nomadi meke zama: “Lopu leana sapu tavetia gita. Ele va malumi gita meke va govete taloai si arini. Meke kamahire si ele siana ni gita sari nada pinausu arini!” gua si arini. \v 6 Meke va namanama i sa baṉara sa nana totopili varipera meke sari nana ṉiha na varane. \v 7 Meke topue la si asa meke sari doduru nana totopili varipera, turaṉae tugo sari ka onomo gogoto tie totopili ṉiṉiradi pa vinaripera pu koai sari na dia palabatu varipera bokabokadi. \v 8 Meke va luli nia nana hiniva e Zihova sa baṉara, meke hadu luli sa sari na tinoni Izireli, saripu ele taluarae va mataqara pa kinopu te Zihova. \v 9 Meke hadu luli ni hose, na totopili varipera rini sari na tie Izireli, meke la kamoi rini si arini pa Kolo Ziṉara, tata pa Pi Hahiroti meke vasina sapu tia la pa Beolo Zepone. \p \v 10 Meke sipu dogoria rina tie Izireli sa baṉara Izipi meke sari na tie varipera saripu korapa ene nono la koa rini, si matagutu sisigiti, meke kabo velavela va ululae na hata tinokae koe Zihova si arini. \v 11 Meke zama la koe Mosese si arini, “Nake soku vasina popomunuana pa popoa Izipi. Ba turaṉa hoboro maeni gami goi tani pa korapa qega, pude va mate gami. Dotu, sapu tavetia goi meke turaṉa vurani gami pa popoa Izipi! \v 12 Ele tozi nigo tu gami, sipu lopu ele taluarae si gita tatasana, sapu kaqu ta evaṉa sapu guahe. Ele tozi nigo tu gami pude lopu voritini gami, ba mami koa tava pinausu nono la mami mo koari na tinoni pa popoa Izipi. Sina leana hola nia si pude koa tava pinausu vasina si gami, meke pude tava mate hoboro tani pa korapa popoa qega,” gua si arini. \p \v 13 Ba olaṉa se Mosese, “Mi lopu matagutu! Mi turu va ṉiṉira, mamu dogoria sa tinaharupu, sapu kaqu evaṉia e Zihova koa gamu pa rane ṉinoroi, ura lopu kaqu dogoro pulei gamu sari na tie Izipi hire. \v 14 E Zihova si kaqu varipera poni gita, meke loketoṉa si kaqu ta hivae koa gamu pude tavetia,” gua si asa. \p \v 15 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Na vegua ke kabo vura na hata tinokae si goi? Mu tozini sari na tinoni pude ene la. \v 16 Mu ovulu sage nia sa mua kolu hodu, mamu taṉini va ululia koasa kolo. Meke kaqu boka ene pa pepeso popana, pa vari korapana sa kolo sari na tinoni Izireli. \v 17 Ba kaqu va lulini dia hiniva Rau sari na tinoni pa popoa Izipi, meke kaqu hadu luli gamu rini si gamu, meke kaqu vagia Rau sa Qua vina lavata nomana, koasa Qua minataqara koasa baṉara, meke koari na hose na totopili, meke sari doduru tie varipera. \v 18 Pana va kilasi Rau si arini, si kaqu gilania ri na tinoni pa popoa Izipi sapu Arau mo se Zihova.” \p \v 19 Ego, sa mateana te Tamasa sapu turu pa kenuna sa puku tie varipera tadi pa Izireli, si rizu la meke turu pa mudidia ri na tie varipera tadi pa Izireli. Sa lei ba rizu tugo, osolae la koa, \v 20 pa varikorapa dia ri na tie Izipi meke sari na tie Izireli. La sa lei meke va hupori sari na tie Izipi, ba poni kalalasa sa sari na tie Izireli, gua asa ke lopu boka ene varikamoi sari na tie varipera koasa doduruna sa boṉi sana. \p \v 21 Meke huhuku sage nia Mosese sa limana koasa kolo, meke va tupele pule nia givusu gevasa ṉiburuna e Zihova sa kolo. Meke raza lamo sa givusu koasa doduruna sa boṉi, meke ta evaṉae na pepeso popana sa kolo, sipu paqaha rua si asa. \v 22 Meke ene pa vari korapana sa kolo koasa pepeso sari na tie Izireli. Meke koa varikali, guana goba pa karu kalina sa kolo.\x * \xo 14:22 \xt 1 Kor 10:1-2; Hib 11:29\x* \v 23 Meke hadu lulini hose na totopili, rina tie Izipi si arini, meke kamo la gua pa varikorapadi sari karu goba kolo. \v 24 Meke sipu lopu ele kamo sa vaqavaqasa, si koa pa nika meke pa lei se Zihova meke doṉo gore mae koasa qeto minate tadi na tie Izipi, meke va tarazuzui Sa si arini. \v 25 Meke va soqoi mo e Zihova pa pepeso malohorona na napiti sari na totopili varipera, ke rizu mamata la si arini. Meke zama sari na tie Izipi, “Ai, e Zihova si varipera tokani sari na tie Izireli. Mada luara pania sa vasina hie!” gua si arini. \p \v 26 Meke zama se Zihova koe Mosese, “Huhuku la nia sa limamu koasa kolo, pude kaqu varikamoi pule sa kolo, meke va lodu betoi sari na tie Izipi, meke sari na totopili varipera, na tie koari na dia hose.” \v 27 Ke huhuku sage nia Mosese sa limana koasa kolo, meke pule mae meke vari kamoi pule sa kolo pana vaqavaqasa. Meke podekia rina tie Izipi pude govete nia si asa, ba va lodu betoi e Zihova pa korapa kolo lamana si arini. \v 28 Meke lodu pa korapa kolo lamana sari na totopili varipera, na tie koari na hose, meke sari doduru tie varipera tadi pa Izipi saripu luli maei sari na tie Izireli koasa kolo, meke lopu hite keke koa rini si koa hola. \v 29 Ba ene pa pepeso popana sari na tie Izireli, pa varikorapadi karua goba kolo. \p \v 30 Koasa rane sapu harupi e Zihova sari na tie Izireli koari na tie Izipi, si dogori ri na tie Izireli sari na tinidia ri na tie Izipi eko matedi pa raratana masamasa. \v 31 Meke sipu dogoria rina tie Izireli sa ṉiniraṉira lavata te Zihova sapu va kilasadi sari na tie Izipi, si magasa na pamaṉa nia rini se Zihova, meke raṉea rini si Asa, meke se Mosese sapu sa Nana nabulu. \c 15 \s1 Sa Kinera te Mosese \p \v 1 Beto asa, si kera vahesi la nia e Mosese meke sari na tinoni Izireli sa kinera hie koe Zihova: \q1 “Kaqu kera vahesia rau se Zihova, \q2 sina mataqara si Asa koasa Nana ṉiniraṉira lavata. \q1 Ele va lodui Sa pa korapa lamana sari na tie meke sari dia hose.\x * \xo 15:1 \xt Rev 15:3\x* \q1 \v 2 E Zihova si va ṉiṉirau meke harupau. \q1 Asa tugo sa qua Tamasa sapu kaqu vahesia rau, \q2 meke Asa tugo sa Tamasa tadi na tiatamaqu, \q2 sapu kaqu kera vahesia rau guguana sa Nana ṉiniraṉira.\x * \xo 15:2 \xt Sam 118:14; Ais 12:2\x* \q1 \v 3 E Zihova si na tie varipera; \q2 meke e Zihova tugo sa pozana. \b \q1 \v 4 Meke ipa lani Sa pa kolo sa qeto minate tadi pa Izipi \q2 meke sari dia totopili varipera. \q1 Meke lodu pa Kolo Ziṉara sari na ṉati palabatu varipera tadirini. \q1 \v 5 Meke lodu guana patu pa hubi lamana, \q2 meke kuzu beto pa korapana sa kolo si arini. \b \q1 \v 6 Sa lima mataomu Goi Zihova si ṉiṉira hola \q2 meke variva magasa, sapu muzara va umumia sa kana. \q1 \v 7 Meke koasa Mua vinariva magasa Baṉara, si va kilasi Goi sari na Mua kana; \q2 meke sa Mua binugoro si huruṉu vura guana nika \q2 sapu sulu betoi si arini guana remoremo popadi. \q1 \v 8 Va givusia Goi sa lamana, \q2 meke varitomotomoi sage sari na kolo; \q1 meke turu toṉoto sage guana goba; \q2 sa pepeso pa lamana lavata si ta evaṉae guana patu ṉiṉira. \q1 \v 9 Meke zama sa kana, ‘Kaqu hadu luli rau, \q2 meke saputu vagi si arini; \q1 meke kaqu lobusu vagia rau sa qua magu, \q2 meke vagi betoi sari doduru pu tagoi rini; \q1 meke kaqu variva hia ni rau sari doduru dia likakalae, \q2 meke vagi sari doduru pu hivani rau,’ gua si asa. \q1 \v 10 Keke siṉo lavata mo Goi Zihova, \q2 si lodu beto mo sari na tie Izipi; \q2 meke lodu guana aeana pa korapa lamana si arini. \b \q1 \v 11 Ke Zihova, esei koari na tamasa sapu kekeṉoṉo gua Agoi! \q1 Esei si kekeṉoṉo gua Agoi sapu hopemu meke variva magasa hola? \q1 Esei si boka taveti sari na tinavete variva magasadi meke ṉiṉiradi gugua Tamugoi? \q1 \v 12 Ovulu sage nia Goi sa lima mataomu, \q2 meke ta onolo toa pa korapa pepeso sari nada kana. \q1 \v 13 Koasa Mua tataru lopu ta ṉana kamona, \q2 si turaṉi Goi sari na Mua tie saripu ele vata rupahi Goi; \q1 meke koasa Mua ṉiniraṉira si turaṉa lani Goi koasa Mua popoa madina si arini. \q1 \v 14 Soku butubutu si avoso nia, \q2 meke holoqoru na matagutu si arini, \q2 meke tarazuzu sari na tie Pilisitia. \q1 \v 15 Matagutu sisigiti sari na koimata tadi pa Edomu \ord d\ord*; \q2 meke sari na tie ṉiṉiradi pa popoa Moabi si neneqara; \q2 meke malohoro sari na tinoni pa Kenani. \q1 \v 16 Meke matagutu sisigiti si arini, \q2 sapu dogoria rini sa ṉiniraṉira tamugoi Zihova. \q1 Meke turu nunala pa minatagutu si arini, \q2 osolae ene hola sari na mua tie \q2 saripu vata rupahi Goi pa tinoa pinausu. \q1 \v 17 Turaṉi Goi sari na Mua tinoni, \q2 meke la vekoi Goi koasa Mua toqere soti, \q2 sa vasina sapu kuria Goi telemu, \q1 pude na Mua vasina kokoana, \q2 sapu sa vasina hopena sapu kuria Goi Zihova pa limamu soti. \q1 \v 18 Kaqu koa Baṉara si Goi Zihova ninae rane ka rane.” \s1 Sa Kinera te Miriami \p \v 19 Ene pa varikorapa kolo koasa pepeso popana sari na tie Izireli. Ba sipu ene luli la sari na totopili varipera, meke sari na tie Izipi koari na dia hose pa vari korapana sa kolo koa sa pepeso popana, si varikamo pule nia e Zihova sa kolo meke kuzu beto pa korapa kolo si arini. \p \v 20 Beto asa si taṉini vagia poropita Miriami sapu sa tasina barikaleqe e Eroni sa tabarini, meke lulia ri doduru barikaleqe si asa, peka lopilopi turaṉi rini sari na tabarini. \v 21 Meke kera se Miriami: \q1 “Mi kera vahesia se Zihova, \q2 tava lavata si Asa sina mataqara si Asa pa vinaripera; \q1 ele ipani Sa pa kolo sari na tie varipera koari na dia hose!” \s1 Tava Lomoso sa Kolo Pasana \p \v 22 Meke turaṉa va seu i e Mosese pa Kolo Ziṉara meke la gua pa korapa qega sapu ta pozae Sura sari na tie Izireli. Ka ṉeta rane si enea rini sa korapa qega, ba loke kolo si dogoria rini. \v 23 Meke sipu kamoa rini si keke vasina pozana Mara, ba sa kolo vasina si pasa sisigiti, ke lopu boka napoa rini si asa. Gua asa ke ta pozae Mara sa pozana. \v 24 Meke qumiqumi na nanasia rini se Mosese, “Nasa si kote napoa gita?” gua si arini \v 25 Meke varavara va ṉiṉirae la koe Zihova se Mosese, meke va dogoro nia e Zihova koasa si keke kukuru huda, meke oki la nia sa si asa pa kolo, pude va lomoso ia meke boka ta napo sa kolo. \p Meke ponini tinarae tugo e Zihova vasina si arini, pude luli. Podeki tugo Sa vasina si arini, \v 26 meke zama si Asa, “Arau tugo se Zihova sapu salaṉa gamu si gamu. Be va tabe va hinokara si gamu koari na tinavete sapu gua toṉoto pa Qua hiniva, meke kopuni gamu sari na Qua zinama, si lopu kaqu va kilasa gamu Rau si gamu koari na minoho saripu vata razae lani Rau koari na tinoni pa popoa Izipi.” \p \v 27 Beto asa si mae pa vasileana Elimi si arini, meke vasina si dogori rini sari ka manege rua bukaha kolo meke sari ka zuapa ṉavulu huda pamu, ke va turu dia ipi tata koasa kolo vasina si arini. \c 16 \s1 Sa Ginani sapu Ta Pozae Mana meke sari na Kurukuru Tapuru \p \v 1 Meke taluarae pa Elimi sa doduruna sa butubutu Izireli, meke mae koasa soloso qega sapu ta pozae Sini si arini, sapu pa vari korapana Elimi meke Saenai. Meke kamo vasina pa rane vina manege lima koasa sidara vina rua si arini seunae gua taluarae pa popoa Izipi si arini. \v 2 Meke pa korapana sa qega vasina, si nominomi la koari Mosese e Eroni sari doduru tinoni, \v 3 meke zama guahe koari karua si arini, “Leana hola si be ele va mate gami e Zihova pa popoa Izipi si gami vasina sapu ele boka koa meke hena gemami miti, meke soku pule ginani gua pu hivani gami, ba turaṉa maeni gami gamu kara tani si gami doduru meke va agoso mate gami,” gua si arini. \p \v 4 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Ego, kamahire si kaqu va gore gunia na ruku Rau pa galegalearane koa gamu doduru sa ginani. Koari doduru rane si kaqu vura la sari doduru tie meke pudiki varigarani gua sapu garo koasa rane asa. Pa siraṉa hie si hiva podeki Rau si arini, be va tabei rini sari na Qua vina tumatumae.\x * \xo 16:4 \xt Zn 6:31\x* \v 5 Koasa rane vina onomo si kaqu vagi va soku si gamu, hola nia doduru totoso, mamu va namanama i sari na ginani padana karua rane,” gua si Asa. \p \v 6 Ke zama la koari doduru tie Izireli sari Mosese e Eroni, “Koasa veluvelu hie si kaqu gilania gamu sapu e Zihova si turaṉa vurani gamu pa popoa Izipi si gamu. \v 7 Pana munumunu si kaqu dogoria gamu sa ṉedalana sa kalalasa te Zihova. Ura ele avosi Sa sari na mia qinumiqumi saripu lopu qetuni Sa. Uve, qumiqumi nia gamu si Asa, sina gami karua si tozi vurani mo sari Nana vina tumatumae.” \v 8 Meke zama se Mosese, “Pana veluvelu hie si kote poni gamu miti e Zihova si gamu pude henai, meke sokudi hola bereti sapu gua hivani gamu, si kote poni gamu Sa doduru munumunu, sina ele avosi Sa sari doduru mia qinumiqumi, sapu lopu qetu nia gamu si Asa. Totoso qumiqumini gami gamu, si namu e Zihova mo si qumiqumi nia na lopu qetu nia gamu.” \p \v 9 Meke zama la koe Eroni se Mosese, “Mu tozini sari doduru tie pude mae turu pa kenuna e Zihova, sina ele avosi Sa sari na dia qinumiqumi,” gua si asa. \v 10 Meke sipu zama la i tugo Eroni sari doduru tie Izireli, si doṉo la pa qega si arini, meke hinoqa ṉedala vura mae koa ke lei sa kalalasa te Zihova. \v 11-12 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Ele avosi Rau sari na qinumiqumi tadi na tie Izireli. Ego, mamu tozini sapu pana veluveluna sa popoa si kaqu henai rini sari na miti, meke pana munumunu si ve soku gua sari na bereti saripu hivani rini si kaqu henai rini. Beto asa si kaqu gilania rini, sapu Arau si e Zihova sa dia Tamasa,” gua si Asa. \p \v 13 Beto asa si tapuru mae gana si keke rovana kurukuru lavata, meke siṉia rini sa vasina pu koa ia rini, meke sa vasina tugo asa si hoqaia na puni pana munumunu. \v 14 Meke sipu murimuri taloa sa kolo, si koa hola pa beru pepeso qega si keke tiṉitoṉa kekeoro hitekena. \v 15 Meke sipu dogoria ri na tie Izireli, si varinanasa nia rini si asa, “Nasa sa tiṉitoṉa hie?” gua si arini, sina lopu gilania rini si asa.\x * \xo 16:15 \xt 1 Kor 10:3\x* \p Meke zama la se Mosese koa rini, “Asa sa ginani sapu ponini gamu e Zihova pude hena ia,” gua si asa. \v 16 Meke tozini e Zihova si arini, pude hopeke pudiki varigarani sokudi gua sapu hivani rini, padana karua lita hopeke tie pa nana vetu soti. \p \v 17 Meke tavetia rina tie Izireli sapu gua asa. Kaiqa si vagi va soku meke kaiqa si va visavisae mo. \v 18 Meke sipu padai rini si arini, arini sapu vagi va soku si lopu tago va soku sisigiti, meke arini sapu vagi va visavisa, si lopu papaka tugo sapu vagia rini, ba hopeke vagia rini sapu gua garona koasa nana pada.\x * \xo 16:18 \xt 2 Kor 8:15\x* \v 19 Meke zama la koa rini se Mosese, “Namu loke tie si kaqu va naqiti hola ia si keketoṉa, pude tana vugo,” gua si asa \v 20 Ba kaiqa arini si lopu hiva avosia se Mosese, meke va naqiti vekoi rini si kaiqa meke kamoa munumunu si siṉi na nokinoki meke humaṉa hikare si arini, meke bugoroni e Mosese si arini. \v 21 Meke doduru munumunu si pudiki varigarani rini, sapu gua boka hena betoi rini. Meke sipu maṉini sage sa rimata, si kolo taloa dia saripu koa hola pa pepeso. \p \v 22 Meke koasa rane vina onomo si padana karua totoso hola gua sa ginani sapu varigara nia rini hopeke tie si ka made lita padana. Meke tozia ri doduru koimata tanisa butubutu sa guguana koe Mosese. \v 23 Meke zama la koa rini se Mosese, “Guahe si zama nia e Zihova, ‘Vugo si na rane Sabati, meke na rane magogoso si asa, sapu ele tava madi koe Zihova. Kaqu kinai ṉinoroi sapu gua hivani gamu pude kinai, meke kaqu raroi gamu sapu gua hiva raroi gamu. Meke sapu koa hola si kaqu veko vata kalei gamu pude tana vugo,’ ” gua si asa.\x * \xo 16:23 \xt Ekd 20:8-11\x* \v 24 Ke veko hola i rini sari na ginani koa holadi osolae kamoa munumunu gua sapu zama nia Mosese koa rini, ba lopu muzi babe koai nokinoki si arini. \v 25 Meke zama se Mosese, “Mi henai si hire ṉinoroi, sina na rane Sabati si ṉinoroi, na rane magogoso sapu ele tava madina koe Zihova, meke lopu boka vagi ginani si gamu pa valena sa vasina sapu koa ia gamu hie, sina lopu koa vasina si asa. \v 26 Ka onomo rane si kaqu hata ginani si gamu, ba koasa rane vina zuapa, sa rane magogoso, si lopu kaqu hoqa sa ginani.” \p \v 27 Ba kaiqa rina tie si la hata ginani koasa rane vina zuapa, ba loketoṉa si dogoria rini. \v 28 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Ve seunae gua si kaqu koromia va tabei gamu na tie Izireli sari na Qua zinama? \v 29 Dotu, sapu Arau Zihova, si ele poni gamu sa rane magogoso; gua asa ke, kaqu garomia sa ginani sapu kaqu ponini gamu doduru totoso, meke koasa rane vina onomo pude tana karua rane. Meke doduru tie si kaqu koa vasina sapu koa si asa, koasa rane vina zuapa, si lopu kaqu luaria sa sa nana vetu.” \v 30 Ke gua asa si lopu tavetavete sari na tie koasa rane vina zuapa. \p \v 31 Meke poza nia mana ri na tie Izireli sapu kekeṉoṉo keke kiko keoro hitekena, meke liṉiliṉi gua ri na bisikiti hitekedi saripu ta henie zipale. \x * \xo 16:31 \xt Nab 11:7-8\x* \v 32 Meke zama se Mosese, “Ele zama gita e Zihova si gita, pude va naqiti vekoi kaiqa mana, pude tadi tudia rina tuda; meke pude boka dogoria rini sa ginani, sapu ponini gita Sa meke hena ia gita pa korapa qega, sipu turaṉa vurani gita e Zihova pa popoa Izipi.” \v 33 Meke tiqe zama la koe Eroni se Mosese, “Vagia keke zagi mamu voi nia mana karua lita padana, mamu vekoa pa vetu te Zihova, pude ta kopue tana tudia ri na tuda,” gua si asa.\x * \xo 16:33 \xt Hib 9:4\x* \v 34 Ke tavetia Eroni sapu gua zamani e Mosese, meke vekoa Eroni sa zagi sapu koa ia na mana pa kenuna sa Bokese Vinariva Egoi \ord d\ord*, pude ta kopue. \v 35 Ego na mana si hena ia ri na tinoni Izireli koari ka made ṉavulu puta vuaheni pule, osolae kamoa arini sa popoa Kenani, vasina sapu koa si arini. \x * \xo 16:35 \xt Zos 5:12\x* \v 36 Sa padana sa mana si karua kilo pa keke tie. \c 17 \s1 Kolo Mae Guana pa Patu \p \v 1 Meke taluarae koasa soloso qega sapu ta pozae Sini sa doduruna sa butubutu Izireli, meke ririzu la koari ninae vasina pa zinama te Zihova si arini. Meke mae va turu ipi si arini pa Repidimi, ba namu loke kolo napo si koa vasina. \v 2 Meke podalae nominomi nia rini se Mosese, meke zama guahe, “Kei poni gami kolo napo,” gua si arini. \p Meke olaṉa se Mosese, “Na vegua ke nominomi nau gamu? Na vegua ke hiva podepodekia gamu se Zihova?” gua si asa. \p \v 3 Ba memeha mate sari na tinoni, ke lopu makudo qumiqumi nia mo rini se Mosese. Meke zama guahe si arini, “Na vegua ke turaṉa va seu pani gami goi pa popoa Izipi si gami? Na pude va memeha mate gami meke sari na mami koburu na mami rovana kurukuru gua si goi?” gua si arini. \p \v 4 Meke varavara va ṉiṉira la koe Zihova se Mosese meke zama, “Nasa si boka tavetia rau koari na tie hire? Na korapa hiva gona nau patu mo rini si rau,” gua si asa. \p \v 5 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mamu vagi atuni koa goi sari kaiqa koimata tadi na tie Izireli. Mamu ene la va kenue koa rina tinoni; mamu vagia sa kolu hodu sapu seke nia goi koasa Ovuku Naelo. \v 6 Kaqu turu si Rau pa kenuna keke patu koasa toqere Saenai, kaqu sekea goi sa patu asa, meke kaqu vura mae koasa sa kolo, pude napo sari na tie.” Meke tavetia tugo Mosese pa kenudia rina koimata tadi na tie Izireli sapu gua asa. \p \v 7 Ke ta pozae Ma'asa, meke Meriba sa vasina asa, sina nominomi na podepodekia rina tinoni Izireli se Zihova, meke nanasa guahe: “Vegua koa Nana koa gita se Zihova babe lokari?” gua. \s1 Sa Vinaripera koari na Tie Amaleki \p \v 8 Meke mae razai rina tie Amaleki \ord d\ord* sari na tie Izireli pa Repidimi. \v 9 Ke zama koe Zosua se Mosese, “Mamu vizata vagi kaiqa tie pude la razai sari na tie Amaleki vugo. Arau si kote turu pa batuna sa toqere meke taṉinia sa kolu hodu sapu tozi nau e Zihova pude palekia,” gua si asa. \v 10 Meke tavetia tugo Zosua sapu gua garunu nia Mosese koasa meke la razai rini sari na tie Amaleki, sipu sage la pa batu toqere sari Mosese, Eroni meke Huri. \v 11 Totoso va sage seunae i e Mosese sari limana si mataqara sari na tie Izireli pa vinaripera, ba sipu gore sari limana si podalae tava kilasa sari na tie Izireli koari na tie Amaleki. \v 12 Meke sipu mabo sa limana e Mosese, si vagi vala nia ri Eroni e Huri si keke patu, pude habotu si asa vasina. Meke turu kapae koasa si arini meke ovulu sageni sari limana, meke tuqe va nosoi osolae lodu sa rimata. \v 13 Gua asa ke va kilasa betoi Zosua sari na tie Amaleki. \p \v 14 Beto asa si zama la koe Mosese se Zihova, “Mu kuberia vivineina sa minataqara hie, pude ta balabalae si asa. Mamu tozi nia se Zosua sapu kaqu va kilasa betoi Rau sari na tie Amaleki pude loke tie pa kasia popoa si boka balabala la i,” gua si Asa.\x * \xo 17:14 \xt Diut 25:17-19; 1 Samuela 15:2-9\x* \v 15 Meke tavetia Mosese si keke hope meke poza nia sa, “E Zihova sa qua Pitipiti pude turaṉi sari na tie pa minataqara,” gua. \v 16 Meke zama si Asa, “Mu ovulu sage nia sa pitipiti te Zihova\f * \fr 17:16 \ft Tasuna sa zinama Hiburu pa vesi hie. Kaiqa iniliri pule si zama, “Sari na Lima si ta ovulu sage pude huhuku la koasa habohabotuana Baṉara te Zihova,” gua.\f*. Meke lopu kaqu makudo razai e Zihova sari na tie Amaleki koari doduru sinage na sage,” gua si Asa. \c 18 \s1 La Tutuvia Zetoro se Mosese \p \v 1 Ego, avoso nia e Zetoro, sapu sa roana e Mosese, meke na hiama pa Midiani, sari doduru ginugua saripu taveti e Tamasa koe Mosese, meke koari na tinoni Izireli, sipu turaṉa vurani Sa si arini pa popoa Izipi. \v 2 Ke turaṉa mae nia sa koe Mosese se Zipora sapu sa barikaleqe te Mosese, sapu koa hola koasa.\x * \xo 18:2 \xt Ekd 2:21-22\x* \v 3 Meke se Qesomu, meke se Elieza, sapu sari karua tuna koreo. Ura ele zama nia tu e Mosese sapu na tie karovona si asa pa votiki popoa gua, ke poza nia Qesomu sa sa tuna koreo asa. \x * \xo 18:3 \xt TTA 7:29\x* \p \v 4 Meke zama nia tugo sa sapu guahe, “Sa Tamasa tanisa tamaqu si ele toka nau meke harupau, meke lopu tava mate si rau koasa baṉara pa popoa Izipi” gua, ke poza nia Elieza pule sa si keke tuna koreo.\f * \fr 18:4 \ft Sa mamalaiṉi sa zinama Hiburu pa pozana Qesomu si kekeṉoṉo sa Hiburu “na tie karovona”, meke sa ginuana sa pozana Elieza si “sa qua Tamasa si toka nau”.\f* \p \v 5 Ego, turaṉa mae nia e Zetoro, sa barikaleqe te Mosese, meke sari karua koreo pa korapa qega, vasina sapu korapa koa se Mosese koasa toqere hopena. \v 6 Meke garunu va kenue la inavoso tu si asa koe Mosese sapu korapa mae si arini, gua. \v 7 Ke la tutuvia Mosese si asa, meke todoṉo pa kenuna, meke ahoa sa si asa, meke nanasani ri karua sari na dia tinoa, meke tiqe la pa ipi te Mosese si arini. \v 8 Meke vivineini e Mosese koe Zetoro sari doduru ginugua, saripu evaṉi e Zihova koasa baṉara meke koari na tinoni pa popoa Izipi, pude harupi sari na tinoni Izireli. Meke vivineini tugo Mosese koasa sari na guguadi rina tinasuna saripu tutuvi rini pa inene, meke gua meke ele harupi e Zihova si arini. \v 9 Meke sipu avosi Zetoro sari doduru vivinei arini si qetu hola si asa. \v 10 Meke zama, “Mani tavahesi se Zihova sapu harupu puleni gamu koasa baṉara, meke koari na tie pa popoa Izipi! Mani tavahesi se Zihova sapu harupu puleni sari Nana tie koasa tina pausudia. \v 11 Ego, kamahire si gilania rau sapu e Zihova si ululu holani sari doduru tamasa pule, sina ele evaṉia Sa sapu gua asa, totoso doṉo goreni na ṉoṉovali ri na tie Izipi si arini.” \v 12 Beto hoi si paleke la nia e Zetoro si keke kurukuru doduruna pude va vukivukihi va uququa, meke kaiqa pule, pude vala ni koe Tamasa. Ari Eroni meke sari doduru koimata tadi na tie Izireli si luli koasa, pude henai sari na ginani madidi tana vinahesi. \s1 Sa Vinizatadi rina Tie Varipitui \r (Diutironomi 1:9-18) \p \v 13 Pa koivugona, si pitu va toṉoti e Mosese sari na ninominomi tadi na tinoni Izireli; meke tupiti mate si asa, podalae munumunu meke kamoa pana boṉi. \v 14 Meke sipu dogori e Zetoro sari doduru tinavete saripu taveti e Mosese, si nanasa guahe si asa, “Nasa sari doduru tinavete hire, saripu korapa taveti goi tadi na tie? Na vegua ke tavete eke betoi goi telemu sari doduru, meke sari na tie si korapa turu tani, meke tepa nigo tinokae, podalae munumunu meke kamoa boṉi?” \p \v 15 Meke olaṉa se Mosese, “Ura mae koa rau sari na tie pude hata ia sa vinatoṉoto te Tamasa. Ke kaqu tavetia rau si asa. \v 16 Pana varitokei sari karua tie, si mae koa rau si arini, meke arau si vizatia sapu esei ri karua si toṉoto, meke kaqu tozini rau sari na zinama na vina tumatumae te Tamasa.” \p \v 17 Meke zama se Zetoro, “Sa siraṉa sapu tavetia goi sana si lopu toṉoto. \v 18 Agoi meke sari doduru tie hire si kote mabo sisigiti sina mamata sisigiti sa tinavete hie koa goi meke lopu boka tavete ekea goi si asa. \v 19 Ego, maqu ponigo kamahire kaiqa vinaritokae leadi, meke mani koa koa goi sa Tamasa. Meke kaqu na tie varikarovae si agoi koa rina tie pa kenuna sa Tamasa meke paleke maeni sari na dia tinasuna. \v 20 Kaqu va tumatumae nia goi koa rini sa tinarae te Tamasa, meke va dogoro nia koa rini sa siraṉana sa tinoa, meke sa tinavete sapu kaqu tavetia rini. \v 21 Ba guahe si kaqu tomo la nia goi koari na mua tinavete. Kaqu vizati goi si kaiqa tie bokabokadi, meke kaqu na koimata koari na tinoni si arini. Kaiqa si kaqu koimatani si kaiqa tina, kaiqa si kaiqa gogoto, kaiqa si ari ka lima ṉavulu meke kaiqa si ari ka manege puta. Kaqu na tie te Tamasa meke ta ronuedi saripu lopu boka ta tabara golomo pude ta sekesekei koari na dia tinavete. \v 22 Madi koa varitokae pa tinavete varipitui si arini doduru totoso koari na tie, ba sari na tinasuna nomadi si kaqu paleke mae ni rini koa goi. Meke sari na tinasuna hitekedi si kaqu pitui mo rini teledia, gua asa si lopu kaqu tasuna koa goi si arini, pude paleke toka nigo rini sa pinaleke mamata. \v 23 Ego, be lulia goi sa zinama te Tamasa sapu gua asa, si lopu kaqu va mabo pule nigo si goi, meke sari doduru tie hire si kote ele tava toṉoto dia tinasuna, meke pule la pa dia vetu,” gua si asa. \p \v 24 Ke avosia Mosese sa roana sapu se Zetoro, meke taveti sa sari doduru ginugua saripu zama ni sa koasa. \v 25 Meke vizati Mosese sari na tie bokabokadi koari doduru tie Izireli, meke va koimata i sa koari na tina tie, koari na keke gogoto tie, na lima ṉavulu tie, meke manege puta tie. \v 26 Meke koa varitokae pa tinavete varipitui koari na tie si arini doduru totoso, meke paleke lani rini koe Mosese sari na tinasuna nomadi, ba pitui mo rini sari na tinasuna hitekedi. \p \v 27 Beto asa, si zama luluaria e Mosese se Zetoro meke pule la pa nana popoa si asa. \c 19 \s1 Sari na Tie Izireli pa Toqere Saenai \p \v 1-2 Meke taluarae sari na tie Izireli pa Repidimi. Meke pa rane kekenu koasa sidara vina ṉeta, pa mudina sipu taluarae rini pa popoa Izipi, si mae koasa qega pa Saenai si arini. Meke mae koa varigara vasina pa hubina sa toqere Saenai. \v 3 Meke sage la pa toqere se Mosese, pude la tutuvia sa Tamasa, gua. \p Meke zama sa Tamasa koa sa pa toqere meke tozi nia Sa si asa, pude kaqu zama guahe koari na tie Izireli, \v 4 “Ele dogoria gamu, sapu gua ele tavetia Arau Zihova koari na tie pa popoa Izipi, meke turaṉa gamu, kekeṉoṉo guana atata sapu palekia sa tuna, meke turaṉa maeni gamu tani koa Rau. \v 5 Ego, be va tabei na kopuni gamu kamahire sari na Qua vinariva egoi koa gamu, si kaqu na Qua tie soti si gamu. Ura sa doduruna sa kasia popoa si Taqarau mo, ba gamu sari na Qua tie ta vizatamia.\x * \xo 19:5 \xt Diut 4:20, 7:6, 14:2, 26:18; Ta 2:14\x*\x * \xo 19:5 \xt 1 Pit 2:9\x* \v 6 Gua ri na butubutu hiama pu va madi Rau telequ pude na butubutu tava madi mia.”\x * \xo 19:6 \xt Rev 1:6, 5:10\x* \v 7 Ke gore la se Mosese meke tioko varigarani sari doduru koimata na tinoni, meke tozi koarini sari doduru ginugua pu ele zama ni e Zihova koasa. \v 8 Beto asa, si olaṉa keke gua sari doduru tie, “Kaqu va tabei gami sari doduru gua pu zamani e Zihova,” gua si arini, meke pule la tozi e Mosese koe Zihova sari doduru gua pu zama ni ri na tie koasa. \v 9 Meke zama koe Mosese se Zihova, “Kaqu mae si Rau koa goi pa korapa lei moatana, pude kaqu avosia rina tie, sapu zama si Rau meke kaqu va hinokarigo rini podalae kamahire.” \p Meke la tozia e Mosese koe Zihova sa inolaṉa tadi na tinoni Izireli. \v 10 Meke zama koasa se Zihova, “Mu la tozini sari na tinoni pude va via i dia tinoa podalae pa rane ṉinoroi meke vugo pude vahesi Au si Arau. Kaqu sopu va via i rini sari na dia poko, \v 11 pude madi va namanama nia sa rane pana repere. Meke koasa rane sana si kaqu gore mae si Rau koasa toqere pa Saenai meke kaqu dogoro Au rini vasina. \v 12 Mamu voloso hukatia tugo sa vari likohaena sa toqere, pude lopu kaqu ene karovia rina tie si asa. Meke kaqu tozini tugo goi sari na tie, pude lopu kaqu ene sage la pa toqere, babe ene tata la koasa hubina. Ego, be keke tie si ene la netia si asa, si kaqu tava mate tugo si asa.\x * \xo 19:12 \xt Hib 12:18-20\x* \v 13 Namu loke tie kaqu tiqua si asa, ba kaqu ta gona patu babe na tupi si asa. Be na tie sia babe na kurukuru ba kaqu tava mate si arini! Ba pana ta ivu va gelenae sa buki, si kaqu ene tata la koasa voloso pa toqere sari na tie,” gua si asa. \p \v 14 Meke taluarae gore mae pa toqere se Mosese, meke tozini sa sari na tie pude va namanama, pude vahesia sa Tamasa. Ke sopu va via i rini sari na dia poko. \v 15 Meke zama la koa rini se Mosese, “Mi va namanama nia sa rane pana repere, mamu lopu va tata i sari na mia barikaleqe,” gua si asa. \p \v 16 Ego, koasa munumununa sa rane vina ṉeta, si kapi na paka sa popoa, meke hakea na lei sa batuna sa toqere. Meke ta avoso sa kabona sa buki, meke matagutu na neneqara hola sari na tinoni.\x * \xo 19:16 \xt Rev 4:5\x*\x * \xo 19:16 \xt Diut 4:11-12\x* \v 17 Meke turaṉa vurani Mosese koari na dia ipi sari na tinoni Izireli, meke turu pa hubina sa toqere si arini, pude tutuvia sa Tamasa. \v 18 Meke opo tamunia na tuṉaha sa doduruna sa toqere Saenai, sina mae turaṉae koasa se Zihova pa korapa nika. Meke sage sa tuṉaha, guana tuṉaha tana nika lerana, meke matagutu na neneqara sisigiti sari doduru tinoni Izireli. \v 19 Meke ṉiṉira lalanana sa mamalaiṉina sa buki, meke olaṉia e Tamasa sa zinama te Mosese pa korapana sa paka maṉauru. \v 20 Meke gore mae pa batuna sa toqere Saenai sa Tamasa, meke tioko sage nia Sa se Mosese pa batuna sa toqere. Ke sage la se Mosese, \v 21 meke zama koasa se Zihova, “Mu gore la, mamu va balau i sari na tinoni pude lopu karovia rini sa voloso, pude mae dogorau. Be karovia rini si asa, si kaqu soku arini si tava mate. \p \v 22 Meke gua tugo sari na hiama saripu tata mae koa Rau, si kaqu va via puleni. Ba be lopu gua asa, si kaqu tava mate si arini.” \v 23 Meke zama la koe Zihova se Mosese, “Sari na tie si lopu kaqu boka sage atu pa toqere Saenai, sina ele tozini gami Goi pude va hopea sa toqere, meke ta voloso vari likohae si asa.” \p \v 24 Meke olaṉa la ia Zihova si asa, “Mu gore la, mamu turaṉa sage mae nia se Eroni. Ba sari na hiama meke sari na tie si lopu kaqu karovia sa voloso pude sage mae koa Rau. Ba be karovia rini si asa, si kaqu tava mate si arini,” gua si Asa. \v 25 Ke tiqe gore la koari na tinoni se Mosese, meke tozini sa koarini saripu gua zamani e Zihova. \c 20 \s1 Sari ka Manege Puta Tinarae \r (Diutironomi 5:1-21) \p \v 1 Hire sari na zinama te Tamasa, saripu zama ni Sa: \v 2 “Arau tugo se Zihova sa mia Tamasa, sapu turaṉa vurani gamu pa popoa Izipi, vasina pu koa tava pinausu si gamu. \li1 \v 3 Loke Tamasa si kaqu vahesia gamu ba Arau mo. \li1 \v 4 Lopu kaqu taveti gamu kinehadi sari na tiṉitoṉa pa maṉauru meke pa pepeso babe pa korapa kolo.\x * \xo 20:4 \xt Ekd 34:17; Liv 19:4, 26:1; Diut 4:15-18, 27:15\x* \v 5 Lopu kaqu todoṉo nia na vahesia gamu si keke beku, ura Arau se Zihova sa mia Tamasa sina Tamasa kono si Rau, meke lopu va malumu gamu Rau pude vahesi sari kaiqa tamasa pule. Kaqu va kilasi Rau si arini pu kana Au meke sari na dia pinodopodo kamoa ka ṉeta meke made sinage.\f * \fr 20:5 \ft “Ṉeta meke made sinage” sa ginuana si pude va kilasi padana sa ninomana sa sinea lopu sapu va naei Tamasa sari na sinage meke va kilasa betoi Sa si arini.\f*\x * \xo 20:5 \xt Ekd 34:6-7; Nab 14:18; Diut 7:9-10\x* \v 6 Ba kaqu tataru ni Rau sari na tina sinage na sage saripu tataru Nau na va tabei sari na Qua tinarae. \li1 \v 7 Meke mu poza kokoha nia pa tinokotokoro sa pozaqu, ura kaqu va kilasia Arau Zihova, sa mua Tamasa, sa tie sapu poza hoboro nia ginugua seana sa pozaqu.\x * \xo 20:7 \xt Liv 19:12\x* \li1 \v 8 Mu kopu nia na va madia goi sa rane Sabati.\x * \xo 20:8 \xt Ekd 16:23-30, 31:12-14\x* \v 9 Koari ka onomo rane si kaqu taveti gamu sari na mia tinavete,\x * \xo 20:9 \xt Ekd 23:12, 31:15, 34:21, 35:2; Liv 23:3\x* \v 10 ba sa rane vina zuapa, si na rane magogoso sapu ele va madia Rau. Koasa rane asa si loke tie si kaqu tavetavete: agoi, sari na tumu, sari na mua kurukuru, babe sari na tie karovodi saripu koa pa mua popoa. \v 11 Ura koari ka onomo rane si tavetia Arau e Zihova sa pepeso, sa maṉauru, sa lamana, meke sari doduru likakalae koa rini, ba pa rane vina zuapa si magogoso si Rau. Gua asa si va hopea Rau sa rane Sabati meke va madia Rau si asa.\x * \xo 20:11 \xt Zen 2:1-3; Ekd 31:17\x* \li1 \v 12 Mu va lavatia sa tamamu meke sa tinamu, gua asa si kote koa va gelenae si goi pa popoa sapu kaqu poninigo Rau.\x * \xo 20:12 \xt Diut 27:16; Mt 15:4, 19:19; Mk 7:10, 10:19; Lk 18:20; Epi 6:2,3\x* \li1 \v 13 Meke mu variva mate.\x * \xo 20:13 \xt Zen 9:6; Liv 24:17; Mt 5:21, 19:18; Mk 10:19; Lk 18:20; Rom 13:9; Zem 2:11\x* \li1 \v 14 Meke mu barabarata.\x * \xo 20:14 \xt Liv 20:10; Mt 5:27, 19:18; Mk 10:19; Lk 18:20; Rom 13:9; Zem 2:11\x* \li1 \v 15 Meke mu hiko.\x * \xo 20:15 \xt Liv 19:11; Mt 19:18; Mk 10:19; Lk 18:20; Rom 13:9\x* \li1 \v 16 Meke mu zutu kokoha ia si keke tie.\x * \xo 20:16 \xt Ekd 23:1; Mt 19:18; Mk 10:19; Lk 18:20\x* \li1 \v 17 Meke mu okoro nia goi sa vetu tanisa keke tie, sa nana barikaleqe, sari nana pinausu koreo na vineki, sari nana kurukuru, meke sari nana doṉ'ki, babe kaiqa toṉa pule saripu tagoi sa tie.”\x * \xo 20:17 \xt Rom 7:7, 13:9\x* \s1 Matagutu sari na Tie Izireli \p \v 18 Ego, sipu avosia ri na tinoni sa paka na avoloṉanana sa buki, meke dogoria rini sa malakapina sa kapi, meke sa tuṉahana sa toqere, si matagutu na neneqara sisigiti, meke turu pa seu si arini.\x * \xo 20:18 \xt Hib 12:18-19\x* \v 19 Meke zama la koe Mosese si arini, “Mamu zama koa gami meke kote va avoso si gami, ba mani lopu zama toṉoto mae koa gami sa Tamasa, sina kote mate si gami,” gua si arini. \p \v 20 Meke olaṉa se Mosese, “Mi lopu matagutu. Na hiva va sosodea mo Tamasa sapu pude pamaṉa nia gamu si Asa, meke lopu makudo va tabea gamu si Asa, meke lopu kaqu tavete va sea si gamu,” gua. \v 21 Ba turu va seu dia tugo sari na tie, meke e Mosese mo telena si ene tata la koasa lei muho, vasina koa sa Tamasa. \s1 Sa Tinaraena sa Hope \p \v 22 Meke tozi nia Zihova se Mosese, pude zamani koari na tie Izireli si hire, “Ele dogoria gamu sapu Arau, Zihova si ele zama gore mae guahe pa maṉauru, koa gamu. \v 23 Mi lopu taveti sari na tamasa siliva babe qolo, ba Arau mo si mi vahesi eke Au. \v 24 Mamu tavete poni Nau si keke hope pepeso, mamu va vukivukihi ni vasina sari na mia sipi, qoti, na bulumakao, pude na vina vukivukihi tava uqudi, meke vina vukivukihi pa hinenahena binaere. Kaqu mae si Rau meke manani gamu, pa doduru vasina sapu ele va madi poni gamu Rau, pude vahesi Au. \v 25 Ego, be guana tavete poni Nau gamu si keke hope patu, si mamu lopu peqoi sari na patu, ura be guana peqoni tiṉitoṉa tavetaveteana gamu sari na patu, si lopu kaqu qetu nia Rau si asa, na lopu garo pa vinahesi si arini.\x * \xo 20:25 \xt Diut 27:5-7; Zos 8:31\x* \v 26 Mi lopu tavete nia halehaleana sage sa hope. Ba be tavetia gamu si asa si kote ta dogoro dodoho mia sipu haele sagea gamu sa halehaleana.” \c 21 \s1 Sa Tinaraedi rina Pinausu \r (Diutironomi 15:12-18) \p \v 1 Beto asa si zama la koe Mosese sa Tamasa, “Hire sari na tinaraedi rina pinausu sapu kaqu valani goi koari na tie Izireli: \v 2 Be guana holua goi si keke pinausu Hiburu, si kaqu tavetavete ponigo sa ka onomo vuaheni. Meke koasa vuaheni vina zuapa si kaqu ta rupaha, meke loke nana lipulipu si asa.\x * \xo 21:2 \xt Liv 25:39-46\x* \v 3 Be na pinausu lelekena meke mae si asa, si kaqu lelekena\f * \fr 21:3 \ft Sa ginuana “Lelekena” si keke tie vaqura sapu lopu puta turaṉia si keke tie.\f* tugo meke ta rupaha taloa si asa. Ba be na pinausu varihabana si asa, si mani turaṉa taloa nia sa sa nana barikaleqe. \v 4 Ba be va haba nia sa palabatu pu tagona si keke barikaleqe koasa tie, meke va podo nia koburu koreo babe vineki sa si asa, si kaqu koa hola guana pinausu tugo tanisa sa barikaleqe meke sari nana koburu, meke sa tie mo si kaqu ta rupaha taloa nana mo. \v 5 Ba be zama guahe sa pinausu, ‘Tataru nia rau sa qua palabatu, meke sa qua barikaleqe meke sari na tuqu,’ gua, meke lopu hiva ta rupaha taloa si asa, \v 6 si kaqu turaṉa la nia sa nana palabatu si asa koari na tie varipitui pa kenuna sa Tamasa. Meke kaqu va turu kapae ia sa pa tukutukuna sa sasada babe koasa dedegere sasada meke tiqe lopaia sa sa taliṉana. Beto asa si kaqu na nana pinausu si asa pa doduruna sa nana tinoa. \v 7 Be keke tie si holuholu nia sa sa tuna vineki pude na pinausu gua, ba lopu kaqu ta rupaha taloa kekeṉoṉo gua ri na pinausu tie. \v 8 Ego, be ta holuholue si asa koa ke tie, pude na barikaleqe pinausu tanisa gua, ba lopu hiva nia sa tie si asa, si kaqu vata holu pule la nia sa tie koasa tamana sa barikaleqe si asa. Lopu kaqu holuholu nia sa koari na tie karovodi, sina lopu ronua sa si asa. Kumatia sa sa nana vina tatara koasa. \v 9 Ba be keke tie si holua si keke pinausu vineki pude va haba nia koasa tuna koreo gua, si kaqu tataru gunia na tuna vineki soti sa si asa. \v 10 Be keke tie si vagi pulea si keke barikaleqe pude na nana barikaleqe vina rua, gua, si mani lopu makudo tugo pude tataru nia sa sa barikaleqe kekenu. Kaqu gunia tugo sa sa nana barikaleqe kekenu pa ginani, poko, na koa turaṉia sa, gua tugo pa pinodalaena sa dia kinoa keke pa vinarihaba. \v 11 Ego, be lopu tavete lani sa tie hie sari nana tinavete koasa barikaleqe kekenu, si kaqu vata rupahia sa si asa, meke loke nana gale sa barikaleqe koasa. \s1 Tinaraedi rina Ginugua La gua pa Tinaṉaziri \p \v 12 Asa sapu sekea si keke tie meke va matea, si kaqu tava mate tugo si asa.\x * \xo 21:12 \xt Liv 24:17\x* \v 13 Ba be lopu pa nana hiniva pude va matea sa tie, gua, ba na ta evaṉa hola nana mo, gua, si kote boka govete la nana koa ke vasina sapu Arau kote vizatia pude la ia sa; meke vasina si kaqu tava sare si asa.\x * \xo 21:13 \xt Nab 35:10-34; Diut 19:1-13; Zos 20:1-9\x* \v 14 Ba pana bugoro sisigiti si keke tie meke kuhana nia sa sa tie meke va matea sa, si kaqu tava mate tugo sa tie asa. Be guana haqala la si asa koasa Qua hope pude tava sare, ba kaqu tava mate tugo sa tie asa. \p \v 15 Asa sapu sekea sa tamana babe tinana, si kaqu tava mate tugo si asa. \v 16 Asa sapu ososo tuqe taloa nia si keke turaṉana, pude holuholu nia, babe korapa kopu nia pude nana pinausu gua, si kaqu tava mate tugo si asa.\x * \xo 21:16 \xt Diut 24:7\x* \v 17 Asa sapu zama ṉoṉovalia sa tamana babe sa tinana, si kaqu tava mate tugo si asa.\x * \xo 21:17 \xt Liv 20:9; Mt 15:4; Mk 7:10\x* \v 18-19 Be ta evaṉa si keke vinariperai, meke la si keke tie meke gona nia patu sapu keke babe tupaia, ba lopu va matea sa si asa, si lopu kaqu tava mate si asa pu gonana ba be tupana si asa. Ba be eko pa nana teqe sa tie bakorana hie, meke mumudi si tekulu si asa meke hodu vura la pa sada; sa tie sapu va bakoraia sa tie hie si kaqu here nia sa sa nana totoso sapu ta okipalae hoboro, meke kaqu kopu nia sa si asa osolae ibu sa bakorana. \p \v 20 Be keke tie si hena vagia si keke huda meke seke va matea pa totoso tugo asa sa nana pinausu koreo babe pinausu vineki, sa tie asa si kaqu tava kilasa tugo. \v 21 Ba be hola keke be karua rane si leana pule nana sa pinausu, si lopu kaqu tava kilasa sa tie, sina nana tinago sa tie sa pinausu asa. \v 22 Be kaiqa tie si variperai meke sekea si keke barikaleqe aritiana, ke ta podo mokoe sa nana koburu, ba loketoṉa bakora nomana pule si ta evaṉa koasa; ke sa tie pu va huarana sa si kaqu here nia si asa, padana gua, sapu tepa ia sa palabatu tanisa barikaleqe, meke va egoa rina tie varipitui. \v 23 Ba be na tinasuna si kamo koasa barikaleqe; ke sa vina kilasa sapu kaqu vagia sa, si hobe nia tinoa sa tinoa. \v 24 Hobe nia mata sa mata, hobe nia livo sa livo, hobe nia lima sa lima, hobe nia nene sa nene,\x * \xo 21:24 \xt Liv 24:19-20; Diut 19:21; Mt 5:38\x* \v 25 hobe nia sinulu sa sulu, hobe nia bakora sa binakora, hobe nia tebotebo ehara sa tebo ehara. \v 26 Be sekea keke tie sa matana sa nana pinausu koreo babe vineki meke va behua sa si keke kali matana si asa, si kaqu vata rupahia sa si asa, pude na hinobena sa matana. \v 27 Be tupa pakoa sa sa livona, si kaqu vata rupahia sa sa pinausu asa, pude na hinobena sa livona. \s1 Sari na Tinaraedi rina Tinago tanisa Tie \p \v 28 Be hoata va matea keke bulumakao kokoreo si keke tie, si kaqu ta gona patu sa bulumakao kokoreo, meke sa masana si lopu kaqu ta gani; ba sa tie sapu tagona sa bulumakao kokoreo hie si lopu kaqu tava kilasa. \v 29 Ba be asa mo sa hahanana sapu hoke tavetia sa bulumakao kokoreo, hoke tava balau tugo, ba lopu ta veko pa bara si asa. Ego, mumudi si hoata va matea sa si keke tie, ke kaqu ta gona patu sa bulumakao kokoreo, meke sa tie sapu tagona sa bulumakao kokoreo hie si kaqu tava mate tugo. \v 30 Ba be tava malumu pude veko hinere sa tie pu tagona sa bulumakao kokoreo, pude va sarea sa nana tinoa, gua, si mani here va hokotia sa sa doduruna sapu gua ta hivae. \v 31 Be va matea sa bulumakao kokoreo si keke koreo babe vineki, si sa tinarae tugo asa si kaqu ta tavetavetae vasina. \v 32 Be va matea sa bulumakao kokoreo si keke pinausu koreo babe pinausu vineki. Sa tie sapu tagona sa bulumakao kokoreo hie, si kaqu here nia ka toloṉavulu puta poata siliva sa tie sapu tagona sa pinausu. Beto asa si kaqu ta gona va mate sa bulumakao kokoreo asa. \p \v 33 Be keke tie si tukelia si keke pou, babe gelia sa si keke meke lopu tukua sa, meke hoqa voi vasina si keke bulumakao kokoreo, babe keke doṉ'ki, \v 34 si kaqu here nia sa tie pu tagona sa pou asa, sa tie pu tagona sa kurukuru ṉame sapu mate. Meke kaqu vagia sa tie herehere hie sa kurukuru sapu matena. \v 35 Be va matea sa bulumakao kokoreo, tanisa keke tie, si keke bulumakao kokoreo tanisa keke. Sari karua tie hire si kaqu holuholu nia sa bulumakao kokoreo toana, meke variva hiani ri karua sari na poatana, meke gua tugo sa bulumakao kokoreo matena, kaqu vari va hiani ri karua sari na masana. \v 36 Ba be ta gilana sapu hoke raraza nia kikihona sa bulumakao kokoreo hie, meke lopu ta kopue pa korapa bara koasa tie pu tagona sa, si kaqu varihobei bulumakao kokoreo sari kara, sapu matena si kaqu ta vala koasa pu tagona sa bulumakao toana meke kaqu hobea tugo sa sapu matena. \c 22 \s1 Tinaraedi ri na Tinago \p \v 1 Be keke tie si hikoa si keke bulumakao kokoreo ba be keke sipi meke va matea babe holuholu nia, si kaqu hobe nia ka lima bulumakao kokoreo sa sa bulumakao kokoreo sapu hikoa sa. Meke sa sipi si kaqu hobe nia ka made sipi sa si asa. \v 2 Ego, be ta tuqe si keke tie hikohiko pana boṉi, meke ta seke va mate, si lopu sea nia sa tie sapu tuqena sa vina matena sa; \v 3 Ba be ele rane seunae tu ta evaṉa gua sa hiko, si sea nia sa sa vina matena sa tie. Kaqu here nia sa tie hikohiko sa laena sa nana hinikohiko, babe lopu gua asa, si kaqu ta holuholue si asa pa tinavete pinausu, pude na hinerena sa nana hinikohiko. \v 4 Be ta dogoro sa kurukuru ṉame sapu ta hikona koari nana tinago saripu tagoi sa, be na bulumakao babe doṉ'ki babe sipi sia, si kaqu tomo rua sa nana hinere sa tie hikohiko sana. \v 5 Be keke tie si va ganigani pa nana inuma babe pa keke nana inuma vaeni sari nana bulumakao; beto hoi si karovo sea latu pa keke inuma tanisa keke tie sari na bulumakao, meke la ganigani. Kaqu hereni sa tie pu ari nana bulumakao, sari na ginani leadi, saripu gani ri na nana bulumakao, koasa inuma tanisa tie, babe koasa nana inuma vaeni. \p \v 6 Be va katua sa tie si keke nika meke sulu sa hiqohiqo, meke karovo la ia sa inuma tanisa keke tie meke ta sulu sari na linetelete saripu tiqe toqolodi, babe sari na linetelete saripu turu varigaraedi, ba be sa doduruna mo sa nana inuma sa tie si ta sulu beto; ego, sa tie pu va katuna sa nika, si kaqu hereni sari na linetelete pu ta sulu koasa inuma tanisa tie sana. \p \v 7 Be keke tie si valani koasa turaṉana si kaiqa poata siliva babe kaiqa tiṉitoṉa pude kopu ponia gua; meke ta hiko si arini koasa vetu tanisa turaṉana. Meke be ta vagi sa tie hikohiko, si kaqu tomo rua sa hinerehere tanisa tie hikohiko sana. \v 8 Ba be lopu ta dogoro sa tie hikohiko, ego, sa tie sapu kopu nia sa tiṉitoṉa marilaena si kaqu ta turaṉa la pa vasina tadi na tie varipitui, meke kaqu zama tokotokoro nia sa sapu lopu hikoa sa sa tinago tanisa sa tie sana, gua. \v 9 Ba be sari karua si lopu variva ego nia sapu tesei nana si keketoṉa. Be na bulumakao, na doṉ'ki, sipi, poko sia, ba be kaiqa toṉa pule, si ego, sari karua tie hire sapu hopeke zama, ‘Na qua rau’ gua, si kaqu ta turaṉa la pa vasina vinaripitui. Vasina tu kaqu tozi vura nia sa tie varipitui sapu esei si sea, meke kaqu tomo rua sa nana hinerehere koasa tie toṉoto. \p \v 10 Be keke tie si tepa ia sa turaṉana pude kopu vala nia sa nana kurukuru ṉame, be na doṉ'ki, babe na bulumakao, babe na sipi, babe kaiqa kurukuru ṉame pule, meke be mate, babe bakora, babe ta hiko taloa sa kurukuru ṉame asa; meke namu loke tie gilania sapu gua ta evaṉa koasa kurukuru ṉame asa; \v 11 sa tie sapu kopuna sa kurukuru sana, si kaqu la pa vasina vinaripitui, meke zama tokotokoro nia, sapu lopu hikoa sa sa kurukuru ṉame tanisa turaṉana. Be va hinokaria sa turaṉana pu ari nana, sapu lopu hikoa sa tie kopuna sa nana kurukuru ṉame, ba na muliuṉu mo, gua, si lopu ta hivae pude here nia sa tie kopuna sa tie pu ari nana. \v 12 Ba be ta hiko sa kurukuru ṉame koasa tie sapu kopuna si asa, si kaqu ta herei sa tie sapu ari nana kurukuru ṉame. \v 13 Babe tava mate si asa koari na kurukuru pinomo. Sa tie pu kopuna sa kurukuru, si kaqu paleke la nia koasa tie sapu ari nana kurukuru, sa kurukuru asa pude na vina sosode; meke lopu ta hivae pude here nia sapu tava mate koari na kurukuru pinomo si asa. \p \v 14 Be keke tie si vagi pakia mo sa si keke kurukuru ṉame koa keke tie, meke bakora babe mate si asa, totoso lopu koa sa tie sapu ari nana, ke kaqu holua sa tie pu vagi pakina si asa, koasa tie pu ari nana. \v 15 Ba be ta evaṉa si asa totoso koa nana sa tie sapu ari nana kurukuru ṉame si lopu kaqu tabaria sa tie si asa. Be ta tabara poata sa tie sapu ari nana kurukuru ṉame koari hopehopeke totoso pa tinavete, sa binakora babe minate tanisa kurukuru ṉame sana, si ele ta tabara koasa poata asa. \s1 Tinarae tana Tinoa Tie \p \v 16 Be keke tie si ṉoṉovalia si keke vineki vaqurana toa, sapu lopu ele ta pinirovetu vekona, kaqu veko nia poata sa si asa meke haba ia.\x * \xo 22:16 \xt Diut 22:28-29\x* \v 17 Ba be lopu va malumia sa tamana\f * \fr 22:17 \ft Pa hahanana tadi na tie Ziu, sa tamana si na tie kopu nia sa pinirovetu tanisa tuna vineki.\f* pude haba ia sa sa tuna vineki, si kaqu here nia kaiqa poata sa sa tamana, padana gua sa inivasana sa vineki vaqurana toa, sapu lopu ele hite ta ṉoṉovala koa ke tie. \p \v 18 Kaqu tava mate sa barikaleqe sapu na tie vakuvakutae.\x * \xo 22:18 \xt Diut 18:10,11\x* \p \v 19 Kaqu tava mate sa tie sapu tavete va sea ia si keke kurukuru ṉame.\x * \xo 22:19 \xt Liv 18:23, 20:15-16; Diut 27:21\x* \p \v 20 Kaqu tava kilasa pa minate si keke tie, sapu va vukivukihi la koa keke tamasa, sapu lopu e Zihova, sa Tamasa hinokara.\x * \xo 22:20 \xt Diut 17:2-7\x* \p \v 21 Mi lopu ṉoṉovalia babe vata sigitia gamu si keke tie karovona. Mi balabala ia sapu gamu, ba na tie karovomia tugo pa Izipi.\x * \xo 22:21 \xt Ekd 23:9; Liv 19:33-34; Diut 24:17-18, 27:19\x* \v 22 Mi lopu ṉoṉovalia gamu si keke nabonaboko babe keke tie eapana. \v 23 Be ṉoṉovalia gamu si asa, si Arau, sapu e Zihova, si kaqu avosia pana kabo alili mae ia rini sa Qua tinokae, \v 24 Meke kaqu bugoroni gamu Rau, meke va mate gamu pa vinaripera. Meke kaqu koa nabonaboko sari na mia barikaleqe meke sari na tumia si kaqu loke tamadia. \p \v 25 Be vala paki poata si gamu koari na Qua tinoni saripu habahualadi; meke tavetavete kekeṉoṉo sari na tie pu hoke va malumu lipulipu, lopu tepa tomo nia gamu gua sapu ele ta poni nia sa koa gamu.\x * \xo 22:25 \xt Liv 25:35-38; Diut 15:7-11, 23:19-20\x* \v 26 Be vagia goi koa ke tie si keke koti pude na vina sosodena sapu kaqu tabarigo sa, gua. Kaqu va pule vala nia goi si asa koasa, sipu lopu ele lodu sa rimata,\x * \xo 22:26 \xt Diut 24:10-13\x* \v 27 sina asa mo sa titeke koti maṉini sapu tagoia sa. Loketoṉa pule si boka puta nia sa. Pana kabo alilia sa sa Qua tinokae, si kaqu avosia Rau si asa, sina tataru ni Rau sari na tie tasunadi. \p \v 28 Mi lopu zama ṉoṉovala ia gamu sa Tamasa, meke lopu zama va kaleania goi sa koimata tadi na tinoni.\x * \xo 22:28 \xt ZT 23:5\x* \p \v 29 Mi lopu hekini koa Rau sari na mia vinariponi, sari na vua kenudi ri na mia pinakepakete, sari na huiti, vaeni, na oela olive, na gua. \p Mi poni Nau tugo sari na tumia koreo kenudi. \v 30 Mi poni Nau tugo sari na mia bulumakao na sipi podo kenudi. Ba madi koa paki ka zuapa ranedi sari na tudia kokoreo koa ri na tinadia, meke pa rane vina vesu, si kaqu ta poni mae koa Rau si arini. \p \v 31 Gamu si na Qua tie tava madimia. Ke mi lopu henai sari na masadi rina kurukuru ṉame saripu tava mate koari na kurukuru pinomodi; ba mi poni lani koari na siki.\x * \xo 22:31 \xt Liv 17:15\x* \c 23 \s1 Sa Tinarae pa Vinariṉoṉoi pa Tataru Variva Tukana \p \v 1 Mu lopu va ene hoboro inavoso kokohadi, meke lopu toka nia sa tie seana, pude helahelae vurani sari na zinama kokohadi.\x * \xo 23:1 \xt Ekd 20:16; Liv 19:11-12; Diut 5:20\x* \p \v 2 Mu lopu somana luli koasa vinarigara tie totoso lulia rini sapu seana babe tozi vura nia sapu seana pude huaria sa vinilasa toṉotona. \v 3 Be koa pa vinaripitui si keke tie, si mamu lopu toka kale nia, sina na tie habahualana si asa.\x * \xo 23:3 \xt Liv 19:15\x* \p \v 4 Be ta evaṉa sapu dogoria goi sa bulumakao babe doṉ'ki tanisa mua kana sapu ene hoboro, si mamu turaṉa pule la nia koasa pu tagona.\x * \xo 23:4 \xt Diut 22:1-4\x* \v 5 Be hoqa turaṉia sa nana doṉ'ki sa nana pinaleke si mamu lopu va talevara hola, ba mamu toka nia sa mua kana pude va turu pulea sa doṉ'ki. \p \v 6 Mu lopu oso nia goi koa ke tie habahualana sa tinoṉoto, pana ta pitu si asa.\x * \xo 23:6 \xt Liv 19:15; Diut 16:19\x* \v 7 Mu lopu zutu kokoha ia goi si keke tie meke lopu va mate hoboria goi si keke tie toṉoto, ura kote zutua Rau sa tie gua asa, sapu tavete va sea. \v 8 Mu lopu ade vagia goi sa poata tanisa tie pu hiva nigo, pude tavete ponia sa kinaleana koasa, ura sa poata gua asa si va behui sari na tie koasa tinoṉoto, meke ṉovali sari na tie hokara pu loke dia ginugua. \v 9 Mi lopu ṉoṉovalia gamu si keke tie karovona; na ele gilania mia mo gamu si pude na tie karovona, ura gamu ba na tie karovo mia mo pa popoa Izipi.\x * \xo 23:9 \xt Ekd 22:21; Liv 19:33-34; Diut 24:17-18, 27:19\x* \s1 Sari na Tinarae Tanisa Vuaheni meke Sabati \p \v 10 Ura koari ka onomo vuaheni si kaqu lelete na pakepakete si gamu koa ri na mia inuma,\x * \xo 23:10 \xt Liv 25:1-7\x* \v 11 ba koasa vuaheni vina zuapa, si mani tava magogoso meke lopu ta lete pule sa pepeso. Meke sari na tie malamalaṉadi saripu koadi koa gamu, si madi vagi gedi ginani vasina, meke sari na kurukuru pinomodi si madi gani saripu veko hola i rini. Meke gua tugo sari na mia inuma vaeni na linetelete olive. \p \v 12 Ka onomo rane koari hopeke vuiki si kaqu tavetavete si gamu, ba loke tie si kaqu tavetavete koasa rane vina zuapa koari hopeke vuiki. Sari na mia pinausu na tie karovodi saripu tavetavete poni gamu meke sari na mia kurukuru ṉame ba kaqu magogoso beto tugo.\x * \xo 23:12 \xt Ekd 20:9-11, 31:15, 34:21, 35:2; Liv 23:3; Diut 5:13-14\x* \p \v 13 Kaqu avosi na kopu valeani gamu sari na doduru zinama saripu zamani Arau Zihova koa gamu. Mu lopu varavara la koari kaiqa tamasa pule; namu lopu hivani Rau pude pozai gamu pozadi si arini. \s1 Ka Ṉeta Inevaṉa Nomadi \p \v 14 Ka ṉeta totoso koari hopeke vuaheni si kaqu tavete inevaṉa si gamu, pude va lavatau. \v 15 Koasa sidara Abibi, sapu taluarae ia gamu pa popoa Izipi, si kaqu tavetia gamu sa Inevaṉa Bereti Loke Isitina \ord d\ord* . Koari ka zuapa rane tanisa inevaṉa, mi hena ia gamu sa bereti loke isitina, gua sapu ele tozini gamu Rau. Mu lopu mae somana pa vinahesi pana lopu paleke maeni gamu sari na mia vinariponi gua. \x * \xo 23:15 \xt Ekd 12:14-20; Liv 23:6-8; Nab 28:17-25\x* \p \v 16 Mi tavetia sa inevaṉa pakepakete, totoso podalae paketi gamu sari na mia vuvua, mi vala i koe Tamasa saripu vua kenudi pa mia inuma.\x * \xo 23:16 \xt Liv 23:15-21,39-43; Nab 28:26-31\x* \p Mi tavetia sa Inevaṉa vina balabaladi rina dia ipi pa qega pa totoso paketi gamu sari na vua huda na vaeni. \v 17 Gamu doduru palabatu si kaqu mae vahesi Au si Arau, Zihova, sa mia Tamasa, koari ka ṉeta inevaṉa, koari hopeke vuaheni. \p \v 18 Totoso va vukivukihi nia ehara kurukuru ṉame koa Rau, si mi lopu tavete turaṉia si keke vinariponi sapu henia na isiti, meke lopu kaqu va malumia goi si keke vasi deana koa holana koasa vina vukivukihi, pude tanisa rane vugo. \p \v 19 Hopeke vuaheni si mi paleke va maei sari na mia pinakepakete huiti kekenu pa inuma koa rau pa vetu te Zihova sa mia Tamasa.\x * \xo 23:19 \xt Ekd 34:26; Diut 14:21, 26:2\x* \p Keke tuna qoti babe na tuna sipi sapu korapa susu pa tinana, si mi lopu raroia gamu koasa meleke tanisa tinana. \s1 Sari na Vinatatara na Vina tumatumae \p \v 20 Kaqu garunu va kenue atu nia Rau si keke mateana pude kopuni gamu koasa mia inene, meke pude turaṉa lani gamu koasa vasina sapu ele va nama veko nia Rau, gua. \v 21 Kaqu avosia na va tabea gamu si asa. Mu lopu toketokea gamu si asa. Na lopu kaqu taleosoni sa sari na mia tinoketoke la koasa, sina pozaqu Rau si koa koasa. \v 22 Ba be va tabei na taveti gamu sari doduru gua pu tozini gamu Rau, si kaqu varipera poni gamu Rau koari na mia kana. \v 23 Sa Qua mateana si kaqu la va kenue koa gamu meke va kilasa beto pani sari doduru mia kana sapu sari na butubutu Amoraiti, Hitaiti, Perizaiti, Kenanaiti, Hivaiti meke Zebusaiti, meke turaṉa lani gamu koari na popoa arini. \v 24 Mi lopu todoṉoni na vahesi gamu sari na dia tamasa, meke lopu vagi va karovi sari na dia hahanana vinahesi beku. Huari gedi sari na dia tamasa, mamu seke huhuari gedi sari na dedegere, saripu va hopei rini koari na dia vinahesi. \v 25 Mi vahesi Au si Arau Zihova, sa mia Tamasa. Pana vahesi Au gamu, si kaqu qetuni gamu Rau meke poni gamu ginani na kolo, meke lopu kaqu raza gamu minoho. \v 26 Namu loke barikaleqe pa mia popoa si kaqu mate tudia, sipu lopu ele kamo sa nana totoso podo, babe tige. Kaqu va toa gelenae i Rau sari na mia tinoa. \p \v 27 Kaqu va tarazuzu kenui Rau sari na tinoni pu kana gamu, meke kaqu va pupuhi Rau sarini pu razai gamu, meke kaqu va goveti Rau koa gamu sari doduru mia kana. \v 28 Kaqu va tarazuzu kenui Rau sari na mia kana, meke kaqu hadu taloani Rau sari na tie Hivaiti, na tie Kenani, meke sari na tie Hitaiti pa seu. \v 29 Ba lopu kaqu hadu taloani Rau sari doduru tie pa keke vuaheni, be gua asa si kote ivulu sa popoa, meke kote ta soku holani gamu sari na kurukuru pinomodi. \v 30 Gua asa ke kaqu kaiqa paki, osolae pada pude vagia gamu doduruna sa popoa. \v 31 Kaqu taveti Rau sari na volosodi sari na mia popoa pude na kokoina sa pepeso, sapu kamo mae gua koasa koqu lavata pa Aqaba, meke kamo la gua pa kolo Meditareniani, meke topue koasa soloso qega tata pa Izipi, meke kamo la gua koasa Ovuku Iuparetisi. Kaqu poni gamu Rau sa ṉiniraṉira sapu holani koari pu koadi koasa popoa, meke kaqu hadu la ni gamu pa seu si arini. \v 32 Mi lopu taveti gamu si kaiqa vinariva egoi koari na tie sara, babe koari na dia tamasa. \v 33 Lopu kaqu va koai gamu pa mia popoa sari na tie arini, be va koai gamu, si kote turaṉa va sea gamu rini, meke kana Au si Arau. Meke be vahesi gamu sari na dia tamasa, si kote gua tugo sa tie sapu ele soto pa sipata si gamu.” \c 24 \s1 Va Egoa ri na Tinoni Izireli sa Vinariva Egoi te Tamasa koa Rini \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Agoi meke Eroni, Nadabi, Abihu, meke ari ka zuapa ṉavulu puta koimata tadi na tie Izireli, si kaqu ene sage mae koa Rau pa toqere; meke pana lopu ele tata mae gamu, si mi todoṉo na vahesi Au. \v 2 Loke tie pule, ba agoi mo telemu, si kaqu tata mae koa Rau. Sari na Koimata si kaqu ene sage meke vahesi Au pa seu, ba sari na tinoni Izireli ba namu lopu kaqu ene sage mae pa toqere,” gua. \p \v 3 Meke la koari doduru tinoni Izireli se Mosese, meke tozi betoni koari doduru sari na zinama na tinarae te Zihova, si olaṉa beto sari doduru tinoni, “Kaqu va tabei gami sari doduru ginugua saripu zamani e Zihova,” gua si arini. \v 4 Meke kubere gore betoni e Mosese sari doduru zinama te Zihova. Meke pa koivugona sa munumunu asa, si tavetia e Mosese si keke hope pa hubina sa toqere, meke varihakehake ni sa sari ka manege rua patu, keke patu koari hopeke butubutu Izireli. \v 5 Beto meke tiqe garuni sa sari na tie vaqura pude va vukivukihi va uququ la koe Zihova, meke kaiqa bulumakao si tava vukivukihi pa hinenahena binaere\f * \fr 24:5 \ft Sa vina vukivukihi hinenahena binaere koe Zihova si kukuruna sina vina vukivukihi va uququ meke kukuruna si hena ia rina tie pa hinenahena binaere koe Zihova. Kaiqa iniliri poza nia na vina vukivukihi binule.\f* koe Zihova, pude tanisa henahena varigara koari na tinoni Izireli, gua. \v 6 Meke vagia Mosese sa padana sa kukuruna sa eharadi ri na kurukuru meke zoropo lani sa koari na besini, meke sapu keke kukuruna pule si siburu la nia sa koasa hope. \v 7 Beto meke tiqe vagia Mosese sa buka, vasina ta kubere sa vinariva egoi te Zihova, meke tiro va ululae ia koari na tie. Meke olaṉa sari na tie, “Kaqu va tabei na taveti gami sari doduru ginugua pu tozini gami e Zihova,” gua si arini. \p \v 8 Beto meke vagia Mosese sa ehara sapu voi koari na besini, siburu la nia sa koari na tinoni, meke zama, “Sa ehara hie si na vina gilagilana koasa mia vinariva egoi va nabu hie sapu kaqu kopu nia gamu, sapu variva ego nia gamu meke e Zihova, totoso vatui Sa sari Nana zinama,” gua.\x * \xo 24:8 \xt Mt 26:28; Mk 14:24; Lk 22:20; 1 Kor 11:25; Hib 9:19-20, 10:29\x* \p \v 9 Meke sage la pa toqere sari Mosese, Eroni, Abihu, Nadabi, meke sari ka zuapa ṉavulu puta koimata tadi na tie Izireli, \v 10 meke dogoria rini sa Tamasa Izireli. Sa kaurudi ri nenena si doṉo guana keketoṉa sapu leleana hola, sapu balairi guana galegalearane meke bakala hola. \v 11 Meke lopu va matei sa Tamasa sari na koimata tadi pa Izireli, ba dogoria mo rini si Asa, meke beto asa si napo na henahena varigara mo si arini. \s1 Mosese pa Toqere Saenai \p \v 12 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu sage mae koa Rau pa toqere, mamu aqa vasina, meke kote ponigo Rau sari karua patu labelabe, vasina ta kubere sari doduru tinarae pude va tumatumae i sari na tie Izireli.” \p \v 13 Meke va namanama se Mosese meke Zosua, sa nana tie vatukana meke podalae ene sage la pa toqere hopena se Mosese. \v 14 Meke zamai Mosese sari na koimata, “Gamu si mamu aqani gami tani, osolae kamo pule mae si gami. Ari Eroni e Huri si koa turaṉa gamu meke esei sapu ari nana vinaritokei koa ke tie, si mani paleke mae nia koari kara,” gua. \p \v 15 Meke sipu ene sage la pa toqere Saenai se Mosese, si nobi tamunia na lei si asa. \v 16-17 Meke sa ṉinedala te Zihova si gore mae pa batuna sa toqere. Meke dogoria rina tie Izireli sa kalalasa sapu doṉo guana nika huruṉuna pa batuna sa toqere. Meke ka onomo rane si nobi tamunia na lei sa toqere, meke koasa rane vina zuapa si titioko vura pa lei koe Mosese se Zihova. \v 18 Meke sage hola latu pa batuna sa toqere koasa lei se Mosese. Meke vasina koa ka made ṉavulu puta rane na boṉi si asa.\x * \xo 24:18 \xt Diut 9:9\x* \c 25 \s1 Sari na Vinariponi La koe Zihova pude Kuria sa Ipi Hopena \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, \v 2 “Tozini sari na tie Izireli pude va mae i koa Rau sari na vinariponi. Vagia gua sapu boka poni nia sa tie pa nana hiniva soti. \v 3 Gua hire sari na vinariponi saripu kaqu ta vagi: qolo, siliva, boronizi; \v 4 poko lineni memelesina; meke vulu bulu, pepolo, meke ziṉara; poko sapu ta tavetae kalu qoti; \v 5 kapuna keke sipi kokoreo sapu tava ziṉara; kapu rumu tava popana; huda akesia; \v 6 oela tana zuke; oto huda humaṉa lea tana vina uququ, sari na votiki oto huda oela na pauda humaṉa lea tana oela olive tana va madi tie; \v 7 sari na patu ṉedala na vinasari doṉo lea, saripu soto koasa poko hiama hopena meke sa poko raqaraqa tanisa hiama kenukenue. \p \v 8 Ego, kaqu tavete poni Au ri na tinoni si keke Ipi Hopena, pude kaqu somana koa koa rini si Rau. \v 9 Meke sa tinavetena, meke sari doduru likakalae pa korapana, si kaqu gua puta tugo saripu va dogoro nigo Rau. \s1 Sa Bokese Tanisa Vinariva Egoi te Zihova \p \v 10 Mi tavete nia huda akesia gamu sa Bokese Vinariva Egoi, keke gogoto manege puta sentimita sa ginelena, ka onomo ṉavulu onomo sentimita labena, onomo ṉavulu onomo sentimita ululuna.\f * \fr 25:10 \ft Ka made ṉavulu lima inisi sa ginelena, ka hiokona zuapa inisi sa labena, meke ka hiokona zuapa inisi sa ululuna.\f* \v 11 Mamu poko nia qolo pa korapana meke mudina, meke gua tugo doduru vari likohaena. \v 12 Taveti ka made riṉi qolo palepalekeana; mamu va soto lani koari ka made nenena; karua riṉi koari karua kalina. \v 13 Mamu tavete nia palepalekeana huda akesia; mamu va pokoni qolo si arini, \v 14 mamu va lopoto lani koari na riṉi, pa karua kalina sa bokese sari na huda. \v 15 Meke lopu kaqu ta unusu vagi pule sari na huda palepalekeana koari na riṉi. \v 16 Mamu tiqe vekoi pa korapa bokese hopena sari karua patu labelabe vasina ta kubere sari na tinarae, saripu kote vatui Rau. \p \v 17 Mamu tavetia pa qolo viana si keke tukutuku, sapu keke gogoto manege puta sentimita gelena, meke onomo ṉavulu onomo sentimita labena.\f * \fr 25:17 \ft 45 Inisi gelena, meke 27 inisi labena.\f* \x * \xo 25:17 \xt Hib 9:5\x* \v 18-19 Mamu sekeseke va vurai karua serubimi koasa tukutuku qolo keke pa hopeke kalina.\f * \fr 25:18-19 \ft Serubimi si keke mateana hopena te Tamasa pa Maṉauru koai tatapurudi.\f* Mamu sekesekei pude kaqu ta evaṉae keke tini sari karua mateana meke sa tukutukuna sa bokese. \v 20 Sari karua serubimi si kaqu vari doṉo totoi meke sari na tatapurudi si kaqu nobia sa tukutuku. \v 21 Mamu voi i pa korapa bokese sari karua patu labelabe, mamu tukua. \v 22 Beto meke kaqu tutuvu gamu Rau panauluna sa tukutuku bokese hopena, pa varikorapadi ri karua mateana serubimi; meke kaqu zama vatuni Rau koa gamu na tie Izireli sari doduru Qua tinarae. \s1 Sa Tevolo Bereti \r (Ekisidasi 37:10-16) \p \v 23 Mamu tavete nia huda akesia si keke tevolo, vesu ṉavulu vesu sentimita gelena, made ṉavulu made sentimita labena, meke onomo ṉavulu onomo sentimita ululuna.\f * \fr 25:23 \ft Ka 36 inisi gelena, ka 18 inisi labena, meke 27 inisi ululuna.\f* \v 24 Mamu tavetia keke poko sekesekeana sapu ta tavetae qolo viana, meke pa hukihukirina si ta napitae qolo. \v 25 Mamu tavetia keke tokatoka sage pa hukihukirina sa tevolo. Sa ululuna si kaqu zuapa ṉavulu lima milimita ululuna meke sa hukihukirina panaulu si kaqu ta pokoe qolo. \v 26 Mamu taveti ka made qolo riṉi palepalekeana, mamu hopeke va sotoi koari ka made iiona sa tevolo, vasina koa sari hopeke nenena. \v 27 Sari na riṉi si kaqu ta soto kapae koasa tokatoka sage pude tuqei sari na huda palepalekeana tanisa tevolo. \v 28 Mamu tavete nia karua palepalekeana huda akesia, mamu pokoni qolo. \v 29 Mamu taveti sari na peleta, kapa, zagi, na besini, pude tana naponapoana vaeni; kaqu na qolo viana tavete betoni sari doduru hire. \v 30 Kaqu ta veko pa kenuna sa Bokese Vinariva Egoi, sa tevolo, meke doduru totoso sa bereti madina sapu koa koasa tevolo, si kaqu ta poni mae koa Rau.\x * \xo 25:30 \xt Liv 24:5-8\x*\fig Sa tevolo bereti|alt="The bread table" src="hk00258b.png" size="col" loc="Exod 25:23-30" copy="Horace Knowles" ref="25:30" \fig* \s1 Sa Tuturuana Zuke \r (Ekisidasi 37:17-24) \p \v 31 Mamu tavete nia qolo viana si keke tuturuana zuke: sekeseke hitehite vura nia koasa sa hubina meke dedegerena; mamu tavete vurani kaiqa kineha kapa havohavoro, guana vina sari, sari na havoro lopu ele pelaradi, meke na elodi. Kote keke tini doduruna si arini. \v 32 Kaqu ka onomo limana sa tuturuana zuke; ka ṉeta pa karua kalina. \v 33 Hopeke koari ka onomo limana hire, si koadia sari ka ṉeta vinasari havoro, sapu doṉo gua kineha havoro olomodi, sapu koai elodi na havoro lopu ele pelaradi. \v 34 Meke koasa dedegerena sa tuturuana zuke, si kaqu koadia sari ka made kapa, sapu doṉo guari na havoro huda olomodi kinehadi, sapu koai na havoro lopu ele pelaradi, meke na elodi. \v 35 Kaqu koa nana si keke havoro lopu pelarana, panapeka koari ka ṉeta hopeke limadia. \v 36 Sari na limana, meke sari na havoro lopu ele pelaradi, meke sa tuturuana zuke si kaqu ta sekeseke meke ta tavete vura pa qolo viana. \v 37 Beto mamu taveti ka zuapa zuke oela hitekedi, mamu vekoi koasa tuturuana zuke, pude va kalalasia sa kenuna, sa vasina sapu koa sa tuturuana zuke. \v 38 Mamu taveteni qolo sari na nepihina meke sari na vovoina. \v 39 Kaqu tavetia gamu sa tuturuana zuke meke sari na tiṉitoṉa tanisa koari ka toloṉavulu lima kilo qolo viana.\f * \fr 25:39 \ft Ka zuapa ṉavulu lima paoni qolo mamatana.\f* \v 40 Mi tavete valeani, gua puta tugo sa kineha sapu va dogoroni gamu Rau pa toqere.\x * \xo 25:40 \xt TTA 7:44; Hib 8:5\x* \c 26 \s1 Sa Ipi Hopena te Zihova \p \v 1 Ego, kaqu tavete poni nau ri na tinoni si keke Ipi Hopena. Ka manege puta kukuru poko lineni arilaedi, sapu ta tigisi vulu bulu, pepolo, meke ziṉara si kaqu tavete nia rini sa ipi, mamu tigisi ni mateana serubimi sari na poko. \v 2 Sari na gineledi ri na hopeke kukuru poko si ka manege rua mita geledi, meke karua mita labedi.\f * \fr 26:2 \ft Ka manege ṉeta iadi geledi meke karua iadi labedi (keke ṉava).\f* \v 3 Piti varihodaeni sari ka lima poko, meke gua tugo sari ka lima pule. \v 4 Mamu piti va sotoni kukuru poko bulu bobolokuhae sapu koai lopa pa huhukiridi sari na poko goba, pude boka sopele la nia sa labete sisigotoana. \v 5 Mamu piti va sotoi sari ka lima ṉavulu puta poko bulu bobolokuhae sapu koai lopa koari hopeke karua poko goba. \v 6 Beto mamu taveti ka lima ṉavulu puta qaqahere pude guana lozo, meke doṉo guana keke mo sari karua goba. \p \v 7 Beto mamu vagi ka manege eke kukuru poko kalu qoti, mamu tavetia keke ipi poko. \v 8 Sari padadi ri doduru si ka manege ṉeta mita geledi meke karua mita labedi.\f * \fr 26:8 \ft 15 iadi geledi meke 2 iadi labedi.\f* \v 9 Mamu piti varihodaeni sari ka lima, meke gua tugo sari ka onomo pule; mamu tomo rua ia, sapu vina onomo kukuruna panaulu, pude nobia kenuna sa Ipi Hopena. \v 10 Beto mamu va soto i pule sari ka lima ṉavulu puta kukuru poko bulu bobolokuhae sapu koai lopa, pa hukihukiridi sari karua poko hire. \v 11 Beto mamu taveti pule ka lima ṉavulu puta qaqahere boronizi, mamu va sopele lani koari na kukuru poko bulu bobolokuhae sapu koai lopa, pude ta varihodae sari karua kukurudi, meke doṉo guana keke nobinobiana mo. \v 12 Totosona va turua gamu sa Ipi Hopena si va sigoto gorea sa kukuruna sa poko tomo rua meke nobia mudina sa Ipi Hopena. \v 13 Kaiqa lima ṉavulu sentimita pule\f * \fr 26:13 \ft Kukuru iadi pule.\f* saripu sigoto gore pa hopeke vari kalina hola nia sa poko lineni arilaena, si pude va paeria sa ipi. \p \v 14 Mamu taveti pule karua nobinobiana tanisa Ipi Hopena. Keke si na kapu sipi kokoreo, sapu tava ziṉarana, meke keke pule si na kapu rumu, pude tana sada. \p \v 15 Mamu va turu varibarani kaiqa huda barabara akesia pude tanisa Ipi Hopena. \v 16 Kaqu ka made mita geledi\f * \fr 26:16 \ft Manege lima piti geledi sari hopeke huda barabara, meke sa huda varihodae pilivarata si ka 27 inisi labedi.\f* meke onomo ṉavulu onomo sentimita labedi. \v 17 Hopeke karua barabara hire si kaqu turu koasa vovoina siliva. \v 18 Mamu taveti ka hiokona puta hopeke karua huda barabara tana kali mataona\f * \fr 26:18 \ft Kali saoti.\f*. \v 19 Meke ka made ṉavulu puta vovoina siliva vasina tava turu sari na barabara; hopeke karua vovoina pa keke huda barabara, pude tuqe va nabui sari karua. \v 20 Mamu taveti pule ka hiokona puta hopeke karua huda barabara pude tana kali gede\f * \fr 26:20 \ft Kali gede be tia la pa kali lodu rimata.\f* sa Ipi Hopena, \v 21 meke ka made ṉavulu vovoina siliva, hopeke karua vovoina pa hubina keke barabara huda. \v 22 Meke pa mudina sa ipi pa kali lodu rimata, si mamu taveti ka onomo hopeke karua huda barabara; \v 23 mamu taveti pule karua hopeke barabara huda, koari na iio pa mumudi. \v 24 Sari karua barabara huda koari hopeke iiona sa Ipi Hopena, si kaqu ta varihodae varigara meke ta tuqe varigarae koa ke riṉi boronizi, panapeka meke kamo panaulu. \v 25 Gua asa, ke kaqu ka vesu sari doduru hopeke karua barabara huda pa mudina sa Ipi Hopena, meke kaqu ka manege onomo sari doduru voivoina siliva, karua vovoina pa kaurudi ri hopeke karua barabara huda. \p \v 26 Ego, mamu taveti sari na huda akesia, pude tana gaso pilipilivarata, pude va ṉiṉirai sari na huda tuturu koari na barabara tana Ipi Hopena. Ka lima gaso si pude tuqe varigarani sari na barabara pa keke kalina. \v 27 Meke ka lima pule si pude tuqe varigarani sari na barabara pa keke kalina. Meke ka lima pule pilipilivarata, pude tuqe varigarani sari na barabara pa mudina sa Ipi Hopena. \v 28 Sa huda gaso pa kokorapadi rina barabara, si kaqu kamo la gua koari karua vina betobeto barabara. \v 29 Vekoni riṉi qolo sari na barabara huda, mamu va lopoto la i sari na gaso koari na riṉi, mamu pokoni qolo sari na barabara, meke sari na huda gaso. \p \v 30 Mamu podalae tavetia meke kuri va hokotia sa Ipi Hopena koasa kineha, sapu va dogoro nigo Rau pa batu toqere Saenai. \v 31 Mamu tavete nia poko lineni arilaena si keke goba poko, mamu piti nia lozi bulu, pepolo meke ziṉara. Beto mamu piti la nia kineha mateana serubimi si asa. \v 32 Beto mamu va sigotia sa poko goba koari na qaqahereana qolo saripu sotodi koari ka made dedegere huda akesia saripu turudi koari ka made vovoina meke ta pokoe qolo. \v 33 Va sigotia sa poko goba pa kaurudi ri na qaqahereana qolo; mamu vekoa sa bokese tanisa vinariva egoi, sapu koa ia ri karua patu labelabe pa mudina sa poko goba pa lose hopena pa hopena. Sa poko goba hie si kaqu varipaqaha nia sa lose hopena koasa hopena pa hopena.\x * \xo 26:33 \xt Hib 6:19, 9:3-5\x* \v 34 Mamu tukua sa Bokese Vinariva Egoi koasa tukutukuna, vasina pu koa ia tinaleosae na vinulasadi sari na sinea. \v 35 Mamu vekoa sa tevolo pa sadana sa poko goba pa kali gede\f * \fr 26:35 \ft Kali gede be tia la pa kali lodu rimata.\f* koasa Ipi Hopena, meke sa tuturuana zuke pa kali matao. \p \v 36 Ego, koasa nuqunuquruana tanisa Ipi Hopena, si kaqu va sigoto nia poko goba ta tavetena pa poko lineni arilaena, sapu ta pitie lozi bulu, pepolo, meke ziṉara; meke kaqu piti nia vinasari tugo gamu si asa. \v 37 Meke kaqu taveti gamu sari ka lima dedegere huda akesia sapu ta pokoe qolo, pude tanisa poko goba asa, mamu va sotoi pa qaqahere si arini; mamu taveti tugo ka lima vovoina boronizi, pude tadi na dedegere arini. \c 27 \s1 Sa Hope Vina Vukivukihi Uququana \p \v 1 Mamu tavete nia huda akesia si keke hope vina vukivukihi uququana. Kaqu kekeṉoṉo puta sari ginelena meke linabena. Kaqu karua gogoto hiokona sentimita gelena meke labena, meke keke gogoto toloṉavulu sentimita ululuna.\f * \fr 27:1 \ft 7:5 piti gelena meke labena meke 4:5 piti ululuna.\f* \v 2 Mamu taveti ka made kikiho koari ka made iiona sa hope. Sari na kikiho meke sa hope si kaqu ta tavetae keke tini meke pokoni boronizi. \v 3 Mamu taveteni boronizi sari doduru tiṉitoṉa pu tavetavete ni pa tinavete vina vukivukihi, sapu sari na raro boronizi pude oki pani sari na eba, sari na besini boronizi pude tana sisiruana ehara, sari na poka ililiriana masa, meke sari na raro boronizi pude tana nika. \v 4 Mamu tavetia keke hatara boronizi lopalopana, mamu va soto nia ka made riṉi boronizi, koari hopeke iiona sa hatara. \v 5 Mamu veko la nia sa tiṉitoṉa lopalopa pa korapana sa hope uququana, pude koa pa kokorapana sa hope. \v 6 Mamu taveti sari na palepalekeana huda akesia, mamu pokoni boronizi. \v 7 Meke kaqu tava lopoto koari na riṉi sari na palepalekeana, pude koa varikali koari karu kalina sa hope, totoso ta paleke si asa. \v 8 Mamu tavete nia labete labedi sa hope, mamu va kokoba vekoa sa korapana; gua tugo sa kineha sapu ele va dogoro nigo Rau pa toqere.\fig Sa hope vina vukivukihi uququana|alt="The altar of burnt offerings" src="hk00256b.png" size="span" loc="Exod 27:1-8" copy="Horace Knowles" ref="27:8" \fig* \s1 Sa Gobana sa Ipi Hopena te Zihova \r (Ekisidasi 38:9-20) \p \v 9 Mamu tavete nia gobagoba poko lineni arilaena sa vari likohaena sa Qua Ipi Hopena. Sa kali mataona\f * \fr 27:9 \ft Kali saoti.\f* si kaqu made ṉavulu made mita gelena. \v 10 Meke ka hiokona puta sari na barabara boronizi, saripu tava turu meke sari na hubidi si rokomo koari ka hiokona puta vovoina boronizi, meke sari na qaqaheredi pa hopeke barabara meke sa gaso vasina tava sigoto sa goba si ta tavetae siliva. \v 11 Kote tavete gunia tugo sa gobagoba poko pa kali gede\f * \fr 27:11 \ft Kali gede be tia la pa kali lodu rimata.\f*. \p \v 12 Pa kali lodu rimata si kaqu veko nia gobagoba poko, ka hiokona rua mita labena\f * \fr 27:12 \ft 25 iadi labena.\f*, meke ka manege puta sari na barabara, saripu tava turu meke sari na hubidi si rokomo koari ka hiokona puta vovoina boronizi. \v 13 Sa gobagoba poko koasa nuqunuquruana pa kali gasa rimata, si kaqu ka hiokona rua mita labena\f * \fr 27:13 \ft 25 iadi labena.\f*. \v 14-15 Sa gobagoba poko koari hopeke kalina sa nuqunuquruana, si kaqu onomo mita meke onomo ṉavulu sentimita\f * \fr 27:14-15 \ft 7 1/2 iadi.\f*; meke kaqu ka ṉeta sari barabara boronizi meke hopeke dia vovoina boronizi. \v 16 Ka sia mita sa gobagoba poko koasa nuqunuquruana, sapu na vina sari si ta pitie lozi bulu, pepolo, meke ziṉara, meke ta tavetae koasa poko lineni arilaena. Meke kaqu tava sigoto va nabu si arini koari ka made barabara boronizi pu tava turudi koari na hopeke vovoina boronizi. \v 17 Sari doduru barabara pa vari likohaena sa gobagoba poko, si kaqu ta vari hodae koari na gaso siliva, meke sari na qaqahere si kaqu ta tavetae siliva, meke sari na hubidi ri na barabara si tava turu koari na hopeke vovoina boronizi. \v 18 Sa korapana si kaqu made ṉavulu made mita gelena meke hiokona mita labena, meke karua mita kukuruna ululuna\f * \fr 27:18 \ft 50 iadi gelena, meke 25 iadi labena, meke 2 1/2 iadi ululuna.\f*; sa poko goba si kaqu ta tavetae na poko lineni arilaena, meke sari na hubi barabara si kaqu tava turu koari na vovoina boronizi. \v 19 Sari doduru likakalae saripu kaqu tavetaveteni rini koasa ipi, meke sari doduru tupili pude tuqe va ṉiṉira ia sa ipi poko, si kaqu ta tavetae na boronizi. \s1 Kinopuna sa Zuke \r (Livitikasi 24:1-4) \p \v 20 Mamu tozini sari na tie Izireli, pude paleke ponigo sa oela olive, sapu via hola, pude tanisa zuke, pude va katui doduru veluvelu. \v 21 Eroni meke sari na tuna koreo, si kaqu kopu nia sa vina katuna sa zuke sapu koa pa sadana sa poko goba sapu pa kenuna sa Bokese Vinariva Egoi. Sa tinavete kopuna si podalae veluvelu meke kamoa munumunu. Sa tinarae hie si kaqu ta kopue koari na tie Izireli meke sari na dia sinage na sage, ninae rane ka rane. \c 28 \s1 Sari na Poko Tadi na Hiama \p \v 1 Mu turaṉa vata kale mae nia se Eroni, meke sari na tuna koreo koa goi: Ari Nadabi, Abihu, Eleaza, meke se Itamara, pude madi nabulu Nau rini, pude na hiama. \v 2 Mamu tavete ponia poko madidi goi sa tasimu, sapu se Eroni, pude doṉo leana na tava lavata koari na tie. \v 3 Mamu zamai sari doduru tie, saripu ele poni binokaboka tana piti poko Rau. Mu tozini pude piti sari na poko te Eroni pude va madia pa tinavete hiama, sapu nabulu nia sa Qua tinavete. \v 4 Ego, hire sari na poko saripu kaqu piti rini: keke poko raqaraqa, keke poko tana hiama, keke poko gele tana hiama, keke poko keoro doduru, keke toropae batu tana hiama, meke keke poko dokoho. Kaqu piti gamu sari na poko madidi hire, pude tanisa tasimia sapu se Eroni, meke sari na tuna koreo, pude di nabulu Nau rini, guari na hiama. \v 5 Kaqu pitipitini ri na tie sari na lozi qolo, bulu, pepolo, ziṉara, koasa lineni arilaena. \p \v 6 Sa poko tanisa hiama, si kaqu ta pitie lozi bulu, pepolo, ziṉara, na qolo, meke kaqu ta pitie vinasari si asa. \v 7 Karua sari na soqosoqoana pa avarana si kaqu ta vari sotoi sari na hukihukiridi. \v 8 Keke poko dokoho arilaena sapu kekeṉoṉo gua tugo sari na tinavetena, si kaqu tava soto la koasa poko tana hiama hie, pude dikuru va nabua sa kenuna meke mudina sa poko koasa tinina sa hiama. \v 9 Mamu vagi karua patu arilaedi sapu ta pozae onikisi, mamu kuberi pa korapana sari na pozadi ri ka manege rua tuna koreo e Zekopi. \v 10 Meke sari na pozadi si kaqu luli sari na vinarilulina sa pinodopodo; ari ka onomo kenudi pa keke patu meke ari ka onomo mudidi koa keke patu. \v 11 Mamu va kubereni koari na tie bokabokadi, sari na pozadi ri na tuna koreo Zekopi, koari karua patu gua tugo hoke tavetia ari na tie bokabokadi koari na patu arilaedi; mamu vekoni qolo vari likohaedi sari na patu arini. \v 12 Mamu vekoi pa avarana, koari karua sosotoanana sa poko hiama pude na vina balabaladi ri ka manege rua butubutu Izireli. Meke kaqu paleki Eroni pa avarana sari na pozadi rini, meke lopu kaqu ta muliṉae koa Arau Zihova sari na Qua tinoni, gua. \v 13 Taveti karua sosotoana qolo, pude tuqei sari na patu. \v 14 Meke karua seni qolo hinokara, sapu nokinokie guana aroso, mamu vari sotoini sari karua seni, koari karua sosotoana qolo, sapu tuqedi rina patu. \s1 Sa Poko Raqaraqa \r (Ekisidasi 39:8-21) \p \v 15 Mamu tavetia keke poko raqaraqa tanisa hiama, pude tana vinulasa te Tamasa. Kaqu kekeṉoṉo gua tugo sa pinitina sa vinasari koasa poko lineni arilaena tanisa poko hiama sapu ta piti pa lozi qolo, bulu, pepolo, meke ziṉara. Kaqu tava sigoto pa raqaraqana sa hiama si asa. \v 16 Kaqu kekeṉoṉo mo padadi meke tomo rua, keke pidoko gelena, meke keke pidoko tugo labena. \v 17 Mamu vekoni ka made tokele patu arileadi sa poko raqaraqa. Koasa tokele kekenu si kaqu vekoa goi si keke patu sapu ziṉara guana qelasi sapu ta pozae rubi, keke patu sapu meava guana hakua saganana sapu ta pozae topazi, meke keke patu sapu guana pepeso ziṉara sapu ta pozae qaraneti; \v 18 meke koasa tokele vina rua si na patu sapu buma guana elo huda sapu ta pozae emerolo, keke patu sapu buma guana lamana peava sapu ta pozae sapira, meke keke patu sapu ta pozae daemani. \v 19 Koasa tokele vina ṉeta si na patu buma gua sa kopi pa sagauru pa rane sapu gona rimata sapu ta pozae turakoisi, meke keke patu pepolo sapu ta pozae aqate, meke keke patu pepolo guana vua leqata sapu ta pozae ametiseti; \v 20 meke koasa tokele vina made, si keke patu buma guana elo kinu sapu ta pozae beriolo, keke patu ziṉara sapu ta pozae karaneliani, meke keke patu ṉedala guana qelasi viana sapu ta pozae Zasipa. Mamu vekoni qolo vari likohaedi sari na patu arini. \v 21 Meke koari hopeke patu hire, si kaqu ta kubere keke pozadi koari hopeke tuna koreo e Zekopi, pude keke pozapoza butubutu Izireli pa hopeke patu. \v 22 Meke koasa poko raqaraqa, si mamu taveti karua seni qolo hinokara, sapu nokinokie guana aroso pude sigotia. \v 23 Beto mamu tavete pulei karua riṉi qolo, mamu vari sotoni pa hukihukiri avara panaulu koasa poko tana raqaraqa. \v 24 Beto mamu vari soto va ṉirani sari karua seni qolo koari karua riṉi; \v 25 beto mamu vari sotoni sari karua seni qolo hire koari karua sosotoanana sa poko hiama vasina soto sari karua patu onikisi pa avarana. \v 26 Beto mamu taveti pule karua riṉi qolo, pude soto la koasa hukihukirina gore sa poko raqaraqa. \v 27 Meke taveti pule karua riṉi qolo, mamu va soto la i pa kenuna sa poko hiama tata koasa poko dokoho. \v 28 Sari na riṉi tanisa poko raqaraqa si kaqu ta pusie va nabu koari na riṉi tata koasa poko dokoho pa kenuna sa poko tana hiama koari karua aroso bulu, pude kapae va leana koasa raqaraqa meke lopu kepuhu taloa koasa poko hiama. \p \v 29 Meke pa totoso nuquru la koasa lose hopena se Eroni, si kaqu va sagea sa sa poko raqaraqa, vasina pu ta kubere sari na pozadi ri na butubutu Izireli, pude doduru totoso si kaqu balabala i Arau, Zihova sari na Qua butubutu Izireli. \v 30 Beto mamu vekoi pa korapa poko raqaraqa sari karu tiṉitoṉa hire, sa Urimi meke Tumimi\f * \fr 28:30 \ft Sa hiama si tavetavete nia sa Urimi meke sa Tumimi pude vagia sa vinizavizata te Zihova.\f*; pude boka paleke maeni e Eroni totoso nuquru mae pa kenuqu Rau. Koari na totoso gua arini si kaqu va sagea Eroni doduru totoso sa poko raqaraqa hie, pude boka vizata valeana si asa pa hiniva te Tamasa, koari na tie Izireli.\x * \xo 28:30 \xt Nab 27:21; Diut 33:8; Ezr 2:63; Nehe 7:65\x* \s1 Sari Kaiqa Poko Hiama Pule \r (Ekisidasi 39:22-31) \p \v 31 Sa poko gele sapu koa kaurae koasa poko kukuru, si kaqu ta tavetae zoṉazoṉa poko bulu. \v 32 Kaqu koa ia keke lopa, pude tanisa batu si asa, meke sa lopa hie, si piti vari likohae nia, pude va ṉiṉira ia meke lopu kaqu boka rikata si asa. \v 33-34 Koasa doduru vari likohaena sa hubina sa poko, si mamu veko nia guana vua huda pomeqaraneti, sapu bulu, pepolo, meke ziṉara meke hopeke belo qolo pa varikorapadi. \v 35 Kaqu va sagea Eroni sa poko hie pa nana totoso tavetavete pa tinavete hiama. Pana nuquru mae si asa pa kenuqu Rau koasa lose hopena babe taluarae si asa, si kaqu ta avoso sari na mamalaiṉidi rina belo, pude lopu kaqu tava mate si asa. \p \v 36 Beto mamu tavetia si keke tiṉitoṉa qolo sapu doṉo lea, mamu kuberia pa korapana sa zinama hie, ‘Ele tava madi koe Zihova,’ gua. \v 37 Mamu vagia keke aroso bulu, mamu pusi nia pa kenuna sa toropae batu tanisa hiama. \v 38 Meke kaqu va sagea Eroni si asa pa raena, pude kaqu ta qetue koa Arau Zihova, sari doduru vinariponi na vina vukivukihi, saripu va madi i ri na tie Izireli koa Rau. Be va sea i ri na tie Izireli sari kaiqa toṉa koari na dia vinariponi, ba kaqu ta zutu se Eroni koari na dia tinavete sea. \p \v 39 Mamu piti nia poko lineni arilaena sa poko gele te Eroni, meke sa toropae batu. Mamu piti nia vinasari tugo sa poko dokoho. \v 40 Mamu taveti sari na poko keoro doduru, na poko dokoho, meke na toropae hiama tugo tadi na tuna koreo e Eroni pude boka doṉo lea na tava lavata si arini. \v 41 Mamu va sageni koasa tasimia se Eroni meke koari na tuna koreo sari na poko arini. Beto mamu tiqe zoroponi oela olive pa batudi pude va madi, pude boka nabulu Nau rini pa tinavete hiama. \v 42 Mamu taveti sari na dia poko korapae, kokoi pa siqe meke kamo la pa pudapuda. \v 43 Eroni meke sari na tuna koreo si kaqu va sagei sari na poko arini, totoso nuquru mae pa korapana sa Ipi Hopena pa kenuqu Rau, babe tata mae koasa hope, pude nabulu Nau pa tinavete hiama pa lose hopena pude lopu ta zutu meke mate. \p Hie si keke tinarae tadi na hiama koe Eroni, meke koari na tudia ri na tuna, sapu kaqu koa hola ninae rane ka rane. \c 29 \s1 Sa Vina Madidi ri na Hiama \p \v 1 Guahe si kaqu tavetia gamu koe Eroni, meke sari na tuna koreo pana va madi gamu, pude nabulu Nau: kaqu hena ia gamu si keke bulumakao kokoreo vaqurana, meke karua sipi kokoreo loke ari kisakisadi. \v 2 Mamu tavetavete nia sa palava huiti sapu viana, ba lopu heni nia isiti; mamu kinai kaiqa bereti, na keki saripu ta henie oela olive, meke kaiqa bisikiti manivisidi, mamu ṉuzapa ni oela. \v 3 Beto mamu voi i pa keke huneke, mamu paleke maeni koa Rau, mamu va vukivukihi nia gamu sa bulumakao kokoreo meke sari karua sipi kokoreo. \v 4 Beto, mamu turaṉa mae nia se Eroni, meke sari na tuna koreo pa sasadana sa Ipi Hopena pa kenuqu Rau; mamu huveni kolo. \v 5 Beto mamu vagi sari na poko hiama, mamu va sage nia koe Eroni, sa keoro doduru, sa poko gele, sa poko hiama, poko raqaraqa, meke sa poko dokoho. \v 6 Mamu va sage nia toropae batu tanisa hiama si asa; mamu pusi nia koasa sa vina gilagila madina sapu ta kubere guahe pa korapana: ‘Ele tava madi koe Zihova,’ gua. \v 7 Beto mamu vagia sa oela tana vina madi, mamu zoropo nia pa batuna, mamu va madia si asa. \v 8 Mamu turaṉa maeni sari na tuna koreo, mamu va sageni poko keoro doduru. \v 9 Mamu va hakeni toropae batudi, beto mamu va sage ni sari na poko dokoho koari kasa. Gua asa meke kaqu va madia gamu se Eroni, meke sari na tuna koreo. Meke kaqu nabulu Nau ri na tudia rina tudia pa tinavete hiama si Rau, ninae rane ka rane. \p \v 10 Mamu turaṉa la nia pa kenuna sa Ipi Hopena koe Zihova sa bulumakao kokoreo, mamu zama ia se Eroni meke sari na tuna koreo, pude va opoi limadia pa batuna. \v 11 Mamu va matea sa bulumakao kokoreo pa kenuna e Zihova, tata koasa sasadana sa Ipi Hopena. \v 12 Mamu paleke lani koasa hope sari kaiqa eharana sa bulumakao kokoreo; mamu va boboso ni ehara sari na kakarutumu, mamu honi lani koari ka made kikihona koari na iiona sa hope. Mamu zoropo la nia sa ehara koa holana pa hubina sa hope. \v 13 Keke pule, mamu vagi sari doduru deana pa korapana, sa kukuruna sa bero leanana, meke vagi turaṉaeni tugo sari karua leleqata meke sa deana koarini; mamu va uqu betoi koasa hope, pude na mia vina vukivukihi mae koa Rau. \v 14 Ba sului sari na masana sa bulumakao kokoreo, meke sari na kapuna, meke sari na laguna pa sadana sa vasileana. Sa vina vukivukihi asa, si pude vulasa pani sari na sinea tadi na hiama. \p \v 15 Beto mamu vagia keke sipi kokoreo, mamu tozi nia se Eroni, meke sari na tuna koreo, pude va opoi limadia pa batuna. \v 16 Mamu va matea, mamu vagia sa eharana, mamu siburu beto lani koari ka made kalikalina sa hope. \v 17 Mamu magumagu va hitekia sa sipi kokoreo, mamu ṉuzapa va via ia sa korapana, meke sari na nenena, mamu veko turaṉae ni koasa batuna, meke na masana. \v 18 Mamu va uququa sa doduruna sa sipi pa hope. Na vina vukivukihi va uququ koa Arau Zihova. Meke sa hibi lea tanisa si variva qetu koa Rau.\x * \xo 29:18 \xt Epi 5:2; Pil 4:18\x* \p \v 19 Mamu vagi pulea sa sipi kokoreo vina rua, pude tana vina madi. Mamu tozi nia se Eroni meke sari na tuna koreo, pude va opoi limadi pa batuna. \v 20 Mamu va matea, mamu vagi kaiqa eharana, mamu vekoi pa kali boboa taliṉa mataodi, meke koari na gugulavata lima mataodi, meke koari na gugulavata nene mataodi, ari Eroni meke sari na tuna koreo. Meke sari na ehara koa holadi si mamu siburu lani koari ka made kalina sa hope. \v 21 Beto mamu vagi kaiqa ehara koasa hope, meke kaiqa oela tana va madi hiama, mamu siburu la nia koe Eroni meke sari nana poko, meke koari na tuna koreo meke sari na dia poko, pude vata dogoro nia sapu Eroni, meke sari na tuna koreo, meke sari dia poko, si tava madi koasa ninabuluqu Rau. \p \v 22 Beto mamu magu pani sari na deanana sa sipi kokoreo vina rua hie, sa pikutuna sapu moatia deana, doduru deana pa korapana, sa kukuruna sa bero leanana, meke vagi turaṉaeni tugo sari karua leleqata meke sa deana koarini meke sa pudapuda kali mataona. \v 23 Beto asa, mamu hena vagia keke bereti sapu lopu ta henie isiti, keke keki sapu ta henie oela, meke keke bisikiti manivisina koasa huneke pa kenuna e Zihova. \v 24 Mamu va adeni pa limadia ri Eroni, meke ri na tuna koreo sari doduru ginani arini, pude ovulu sageni pude va madi koa Rau, guana vinariponi arilaedi. \v 25 Beto mamu vagi koa rini, mamu veko lani pa batuna sa vina vukivukihi va uququ koasa hope, meke sa hibi lea tanisa si variva qetu koa Rau. \p \v 26 Beto mamu hena ia sa masa pa raqaraqana sa sipi kokoreo hie, mamu va madia koe Zihova guana vinariponi arilaena. Sa kukuruna asa si kaqu tamugoi. \v 27 Sipu tava madi se Eroni meke sari na tuna, sa masa raqaraqana meke sa pudapudana sa sipi kokoreo tanisa vina madidi ri kasa, si kaqu tavamadi koa Rau guana vinariponi koa Rau, meke ta veko vata kale pude tadi na hiama pude ta hena. \v 28 Sa siraṉa asa si kaqu ta luli tugo pa doduru vina vukivukihi binaere tadi na tie Izireli vugo na repere. Keke tinarae si asa pude ta luli doduru totoso sapu va vukivukihi ni rini sari na dia vina vukivukihi hinenahena binaere. Kaqu henahena pa binaere koe Zihova meke sa susuna meke sa pudapuda si kaqu tavamadi koe Zihova pude Tanisa, ba sari na hiama si kaqu hena ia. \x * \xo 29:28 \xt Ekd 24:5\x* \p \v 29 Sari na poko hiama te Eroni si kaqu ta vala koari na tuna koreo pa mudina sa nana minate, pude kaqu va sagei, pana tava madi si arini. \v 30 Sa tuna koreo sapu hobena se Eroni, pude na hiama kenukenue, meke nuquru la pa korapa ipi pa kenuqu Rau pa lose hopena si kaqu pokoni sari na poko arini koari ka zuapa rane. \p \v 31 Kaqu vagi gamu sa masana sa sipi kokoreo tanisa vina madidi rina hiama; mamu raro va qototia pa vasina madina\f * \fr 29:31 \ft Gina rararo si arini pa keke vasina madina tata lopu koasa Ipi Hopena.\f*. \v 32 Beto asa, meke kaqu hena ia ri Eroni meke sari na tuna koreo, sa masana sa sipi kokoreo, pa sasadana sa Ipi Hopena; meke kaqu hena turaṉae nia bereti madina sapu koa holana pa huneke rini si asa. \v 33 Kaqu henai rini, sari na ginani arini saripu tana vinavia, tana vinariva taleosae koasa dia vina madi. Sari na hiama mo tava madidi arini si boka hena ia sari na ginani arini, si na hopedi si arini. \v 34 Ego, be kaiqa masa babe kaiqa bereti si lopu ta hena koari na hiama meke kamoa munumunu, si lopu kaqu henai rini si arini, ba kaqu ta sulu palae, si na hopedi si arini. \p \v 35 Mamu taveti sari doduru tiṉitoṉa saripu tozini gamu Rau hire koe Eroni meke sari na tuna koreo, kaqu ka zuapa rane seunae gua sa dia totoso tinava madi. \v 36 Koari hopeke rane, si kaqu vala nia gamu si keke bulumakao kokoreo, pude na vina vukivukihi vinulasa sinea, meke pude va via ia sa hope. Beto mamu zoropo nia oela, pude va madia si asa koa Rau. \v 37 Ka zuapa rane si kaqu tavetia gamu sapu gua asa. Beto meke kaqu ta va madi sisigiti si asa. Meke be tiqua ke tie babe keketoṉa si asa, si kaqu tava madi tugo si asa. \s1 Sari na Vina Vukivukihi pa Hopeke Rane \r (Ninaedi rina Tinoni 28:1-8) \p \v 38 Koari hopeke rane podalae kamahire, si mamu va vukivukihini koasa hope si karua tuna sipi sapu keke vuahenidi. \v 39 Mamu va vukivukihi nia si keke pana munumunu, meke keke pule pana veluvelu. \v 40 Kaqu vala turaṉa nia gamu koasa tuna sipi kekenu, si keke kilo palava huiti, sapu ta muzara va leanana; mamu heni nia sa palava koa keke lita oela olive sapu via valeanana, beto mamu valani pa hope pude na vina vukivukihi va uququ. Beto mamu zoropo nia keke lita vaeni, pude na vinariponi tana napo. \v 41 Mamu va vukivukihi nia pule sa tuna sipi vina rua pana veluvelu; kekeṉoṉo gua tugo sa padana sa palava, oela olive meke sa vaeni, sapu ta vala pana munumunu. Asa sa mia vinariponi ginani koa Rau Zihova, meke sa hibi lea tanisa si variva qetu koa Rau. \v 42 Koari na sinage mae hiroi, sa vina uququ hie, si kaqu ta tavete doduru totoso koasa hope tata koasa sasadana sa Ipi Hopena pa kenuna e Zihova, meke vasina si kaqu tutuvu gamu na zama gamu Rau si gamu. \v 43 Meke vasina si kaqu tutuvi Rau sari na tie Izireli, meke kaqu tava madi sa vasina asa, pa ṉinedalana sa Qua sinomana. \v 44 Meke kaqu va madia Rau sa Ipi Hopena, meke sa hope, meke kaqu va madia Rau se Eroni meke sari na tuna koreo, pude di nabulu Nau pa tinavete hiama. \v 45 Meke kaqu koa koari na tie Izireli si Rau, meke kaqu na dia Tamasa. \v 46 Meke kaqu gilania rini sapu Arau si e Zihova, sa dia Tamasa, sapu turaṉa vurani si arini pa popoa Izipi, pude boka koa koa rini si Rau. Arau si e Zihova sa dia Tamasa. \c 30 \s1 Sa Hope tana Vina Uququ Humaṉa Lea \p \v 1 Mamu tavete nia huda akesia si keke hope tana vina uququ humaṉa lea. \v 2 Kaqu kekeṉoṉo puta gelena, meke labena, sapu made ṉavulu lima sentimita labena meke gelena, meke sia ṉavulu sentimita ululuna.\f * \fr 30:2 \ft Keke kiubiti gelena meke labena. Meke karua kiubiti ululuna.\f* Meke sari na kikihona pa hopeke iiona si kaqu keke mo koasa tinina. \v 3 Beto mamu poko nia qolo sa batuna, sari ka made kalina beto, meke sari ka made kikihona sa hope. Beto meke sa hukihukirina si kaqu ta pokoe qolo. \v 4 Mamu taveti karua palepalekeana riṉi qolo, mamu va sotoi pa kaurudi ri karua kalina sapu ta pokoe qolo, pude tuqei sari na huda palepalekeana. \v 5 Mamu taveteni huda akesia sari na palepalekeana hire, beto mamu pokoni qolo tugo. \v 6 Beto mamu vekoa sa hope hie pa sadana sa poko goba, sapu sigoto pa kenuna sa Bokese Vinariva Egoi. Vasina si kaqu tutuvu gamu Rau si gamu. \v 7 Doduru munumunu pana mae puripuri Eroni sari na zuke, si kaqu va uqua sa sa oto huda humaṉa lea koasa hope hie. \v 8 Kaqu va uququa tugo sa si asa pana mae va katui sa sari na zuke pana veluvelu pude lopu kaqu makudo sa vina uququ doduru rane na boṉi ninae rane ka rane. \v 9 Lopu kaqu tava uqu koasa hope hie, si keke votiki vina uququ humaṉa lea. Lopu na vina uququ kurukuru, babe na huiti, meke lopu zoropo nia keke napo vaeni koasa. \v 10 Keke totoso pa vuaheni, si kaqu va madia Eroni sa hope vina vukivukihiana. Kaqu vekoni ehara sa ka made kikiho koari ka made iiona sa hope, pude va madia sa hope koe Zihova. Kaqu va madia sa koasa eharana sa bulumakao kokoreo sapu sa vinulasadi ri na mia sinea. Kaqu tavetia sa sapu gua asa keke totoso pa hopeke vuaheni podalae kamahire, meke sa hope hie si kaqu tavamadi sisigiti si asa koe Zihova.” \s1 Sa Takisi tanisa Ipi Hopena te Zihova \p \v 11 Meke zama la koe Mosese se Zihova, \v 12 “Totoso naei gamu sari na tie Izireli, pa totoso asa, si kaqu here puleni sari doduru hopeke tie koari na dia tinoa koe Zihova, pude loke oza, si kaqu ta evaṉa koari na tie pana ta nae si arini. \v 13 Kaqu tata onomo\f * \fr 30:13 \ft Sa tinabara si keke sekeli poata sapu 5.7 qaramu mamatana.\f* qaramu poata siliva mamatana gua sapu hoke pada nia pa keke sekeli mamatana pa tinavete koasa Ipi Hopena, si kaqu here nia sa tie pu ta nae. Meke kaqu poni mae nia koa Rau si asa.\x * \xo 30:13 \xt Ekd 38:25-26; Mt 17:24\x* \v 14 Doduru tie pu somana ta nae, saripu hiokona puta vuaheni meke sage la vuahenidi si kaqu tabaria sa poata asa. \v 15 Sa tie tagotagona si lopu kaqu tabara va sage sisigiti meke sa tie habahuala si lopu kaqu tabara va gore sisigiti padana sapu tagoa rini, totoso tabaria rini sa hinerena sa dia tinoa. \v 16 Kaqu vagi varigarani goi sari na poata arini koari na tinoni Izireli, pude na vina enena sa tinavete koasa Qua Ipi Hopena. Sa takisi asa, si na hineredi na dia tinoa, meke kaqu balabala i na kopuni Rau si arini.” \s1 Keke Besini Boronizi Nomana \p \v 17 Meke zama la koe Mosese se Zihova: \v 18 “Mu tavetia keke besini boronizi nomana meke gua tugo sa nana tuturuana, mamu la vekoa pa vari korapana sa Ipi Hopena meke sa hope va uququana; mamu va siṉi nia kolo.\x * \xo 30:18 \xt Ekd 38:8\x* \v 19 Vasina kote ṉuzapa lima na nene se Eroni, meke sari na tuna koreo. \v 20-21 Sipu lopu ele nuquru la si arini koasa ipi, babe ene tata la koasa hope pude va vukivukihi ni sari na kurukuru pa nika, si kaqu ṉuzapa paki lima na nene si arini pude lopu kaqu mate. Asa sa tinarae sapu kaqu kopu nia rini, meke sari na tudia ri na tuna ninae rane ka rane.” \s1 Sa Oela tana Vina Madi \p \v 22 Meke zama la koe Mosese se Zihova,\x * \xo 30:22 \xt Ekd 37:29\x* \v 23 “Mu vagi sari hopeke pukudi gua hire: Ka onomo kilo kolo oto huda sapu ta pozae moa, ṉeta kilo sinamoni humaṉa lea hola, ṉeta kilo keini humaṉa lea,\f * \fr 30:23 \ft Manege rua paoni oela moa, ka onomo paoni sinamoni humaṉa lea hola, ka onomo paoni keini humaṉa lea, meke ka manege rua paoni kasia, sapu humaṉa lea hola. \f* \v 24 meke ka onomo kilo kasia sapu humaṉa lea hola. Ta pada sari doduru hire koasa mamata sapu hoke pada nia pa keke sekeli mamatana pa tinavete koasa Ipi Hopena, meke varigara la ka made lita oela olive pule. \v 25 Mamu tavetia keke oela hopena tana vina madi, sapu ta varihenie guana seda humaṉa lea. \v 26 Vagia mamu va madi nia sa Qua Ipi Hopena, meke sa Bokese Vinariva Egoi, \v 27 sa tevolo, sa tuturuana zuke meke sari doduru dia tiṉitoṉa tavetaveteana tanisa zuke, meke sa hope tana vina uququ humaṉa lea, \v 28 sa hope vina vukivukihi va uququana, meke sari na tiṉitoṉa tavetaveteana tanisa, meke sa besini boronizi nomana meke sa nana tuturuana. \v 29 Mamu va madi guni arini sari na tiṉitoṉa hire, pude kaqu tava hope hola, meke nasa sapu tiqudi ri, si kaqu evaṉae hopedi si arini. \v 30 Beto mamu zoropo nia oela se Eroni meke sari na tuna koreo, pude nabulu Nau pa tinavete hiama si arini. \v 31 Mamu zama koari na tie Izireli guahe, ‘Hie sa oela hopena pude tavetavete nia koasa ninabuluqu Rau, doduru totoso koari na rane mae hiroi. \v 32 Lopu kaqu zoropo nia pa tinidia ri na tie hokara pa vasileana, meke lopu kaqu tavete va kekeṉoṉo gunia gamu koasa si keke oela. Hopena si asa, meke kaqu tavetavete nia gamu pa siraṉa sapu gua hopena si asa. \v 33 Ba be guana tavetia keke tie si keke nana oela sapu kekeṉoṉo gugua asa sapu sa oela hopena hie, ba be zoropo nia koa keke tie, sapu lopu keke hiama, si namu lopu kaqu koa hola koari na puku tie Izireli si asa,’ gua.” \s1 Sa Oto Huda Humaṉa Lea \p \v 34 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu vagi sari na oto huda humaṉa lea hire: Oto huda moa, qalabanamu, meke parakinisenisi, meke sa onika, pude kaqu kekeṉoṉo sa padadi sapu ta henie pude tana va uququ. \v 35 Mamu taveteni vina uququ, sapu ta varihenie guana tiṉitoṉa humaṉa lea, mamu heni nia soloti, pude viana meke hopena. \v 36 Mamu muzara va umumu valeania si keke kukuruna, mamu paleke la nia koasa Ipi Hopena pa kenuna sa Bokese tanisa Vinariva Egoi vasina kaqu tutuvu gamu Rau si gamu. Hopena si asa, ke mamu va hope sisigitia si asa. \v 37 Mi lopu tavetia gamu si keke vina uququ, sapu kekeṉoṉo gua asa tinavetena, pude mia mo telemia, ba mamu va hopea koe Zihova si asa. \v 38 Be keke tie si tavetia sapu gua puta asa, pude tana vina uququ humaṉa lea, si kaqu paqaha koari na tie Izireli si asa.” \c 31 \s1 Bezaleli meke Oholiabi \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, \v 2 “Ele vizatia Rau se Bezaleli, sa tuna e Uri, sapu na tuna e Huri, koasa butubutu pa Ziuda. \v 3 Meke ele va siṉi nia Rau sa Maqomaqoqu koa sa, meke ele poni nia Rau koasa sa ginilagilana, tinumatumae, na binokaboka, koari doduru votivotiki tinavete. \v 4 Boka taveti sa sari doduru tiṉitoṉa tolavaedi na leleadi pa tinavete, pude tavetavete nia sa qolo, siliva, meke na boronizi. \v 5 Boka taveti sa sari na patu arileadi meke boka vekoi sa pa korapa qolo. Boka peqopeqo na magumagu huda, meke doduru votivotiki tinavete si boka taveti sa. \v 6 Ele vizatia tugo Rau se Oholiabi, sa tuna koreo e Ahisamaka, koasa butubutu te Dani, pude tavetavete somanae koasa. Ele ponini binokaboka nomadi tugo Rau sari doduru tie bokabokadi pa tinavete, pude boka taveti rini sari doduru tiṉitoṉa saripu garununi Rau koarini pude kaqu taveti sapu gua hire: \v 7 sa Ipi Hopena, vasina tutuvu gamu Rau si gamu, sa Bokese Vinariva Egoi meke sa tukutukuna, vasina pu koa ia tinaleosae na vinulasadi sari na sinea, meke sari doduru likakalae tanisa Ipi Hopena; \v 8 meke sa tevolo bereti meke sari na tiṉitoṉa tanisa; sa tuturuana zuke qolo, meke sari doduru nana likakalae; sa hope tana vina uququ humaṉa lea; \v 9 sa hope vukivukihi uququana, meke sari doduru nana likakalae; sa besini boronizi nomana meke sa nana tuturuana; \v 10 meke sari na poko hiama hopedi hola te Eroni, meke sari na tuna koreo, pude pokoni totoso somana tavetavete pa tinavete hiama si arini; \v 11 meke sa oela tana vina madi, meke sa oto huda humaṉa lea tana vina uququ koasa lose hopena. Kaqu taveti ri sari doduru hire gua puta tugo sapu ele garunu nigo Rau pude taveti.” \s1 Sa Rane Sabati \p \v 12 Beto asa si garunia e Zihova se Mosese, \v 13 pude tozia koari na tinoni Izireli sa Nana zinama, sapu zama guahe: “Mi kopuni sari na rane Sabati. Kaqu na vina gilagila pa varikorapada, gamu meke Arau, ṉinoroi, meke doduru totoso sapu korapa mae, pude boka gilania gamu, sapu Arau si e Zihova sapu va madi gamu, pude na Qua tie soti si gamu. \v 14 Kaqu kopu nia gamu sa rane Sabati asa, sina madina si asa. Meke asa, sapu lopu kopu nia, ba tavetavete nana koasa rane asa, si kaqu tava mate si asa. \v 15 Ka onomo rane si kaqu tavetaveti gamu sari na mia tinavete, ba sa rane vina zuapa si na rane magogoso, sapu tava madi koe Zihova. Meke asa sapu tavetavete koasa rane sana sapu koari na tie Izireli, si kaqu tava mate si asa.\x * \xo 31:15 \xt Ekd 20:8-11, 23:12, 34:21, 35:2; Liv 23:3; Diut 5:12-14\x* \v 16 Kaqu kopu nia ri na tie Izireli sa rane Sabati, guana keke vina gilagila tanisa vinariva egoi koe Zihova, meke koari na tie Izireli. \v 17 Keke vina gilagila koa hola si asa pa varikorapada, gamu na tie Izireli meke Arau ninae rane, sina Arau Zihova ele tavetia sa maṉauru meke na pepeso koari ka onomo rane, meke koasa rane vina zuapa, si noso si Rau pa tinavete, meke magogoso.”\x * \xo 31:17 \xt Ekd 20:11\x* \v 18 Meke sipu beto zama koe Mosese se Zihova pa batu Toqere Saenai, si valani Sa koe Mosese sari karua patu labelabe, vasina pu kuberi sa Tamasa telena sari na tinarae. \c 32 \s1 Sa Bulumakao Qolo \r (Diutironomi 9:6-29) \p \v 1 Meke sipu dogoria rina tie Izireli, sapu lopu gore pule mae pa toqere se Mosese, ba koa seunae nana vasina, si mae varigara, meke zama guahe koe Eroni si arini, “Lopu gilania gami sapu ta evaṉa koasa tie hie, sapu se Mosese, sapu turaṉa vurani gita pa popoa Izipi; ke hiva nia gami pude tavete poni gami keke tamasa, pude turaṉa gami,” gua si arini.\x * \xo 32:1 \xt TTA 7:40\x* \p \v 2 Meke olaṉa la koa rini se Eroni, “Ego, mamu unusu va gorei sari na vikulu qolo saripu va sagei rina mia barikaleqe, na tumia koreo, meke ri na tumia vineki pa taliṉadia. Mamu paleke maeni koa rau si arini.” \v 3 Ke unusu va gorei ri doduru tie sari na dia vikulu qolo pa taliṉadia, meke paleke lani rini koe Eroni. \v 4 Meke vagi Eroni sari na dia vikulu qolo, saripu va sotoi rini pa taliṉadia, meke va koloi, meke zoropo la nia sa koa keke tiṉitoṉa tavetaveteana, meke tavetia sa si keke beku tuna bulumakao kokoreo qolo.\x * \xo 32:4 \xt 1 Baṉ 12:28; TTA 7:41\x* Meke zama sarini, “Ke Izireli, hie sa nada tamasa sapu turaṉa vurani gita pa popoa Izipi,” gua. \p \v 5 Beto hoi, si kuria Eroni si keke hope pa kenuna sa beku bulumakao qolo meke zama va ululae guahe: “Vugo si kaqu tavetia gita si keke inevaṉa pude va lavatia se Zihova,” gua. \v 6 Meke vaṉunu munumunu hokara sari na tie, meke paleke maeni rini si kaiqa kurukuru, pude tana vina vukivukihi va uququ, meke na vina vukivukihi hinenahena binaere. Meke mumudi si habotu henahena na napo pa keke inevaṉa si arini, meke ta evaṉae naponapo va hola meke hoqa pa sinea koasa hahanana vinari riqihi si arini.\x * \xo 32:6 \xt 1 Kor 10:7\x* \p \v 7 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu tuturei gore pule; ura sari na mua tie saripu turaṉa vurani goi pa popoa Izipi, si ele tavete va sea, meke vahesi beku si arini. \v 8 Ele luaria rini sa siraṉa sapu tozini Rau pude lulia; meke ele tavetia rini si keke beku bulumakao, sapu tavete nia qolo tava kolona rini, meke va vukivukihi la ia na vahesia rini. Meke zama nia rini, sapu asa sa dia tamasa, sapu turaṉa vurani si arini pa popoa Izipi, gua.” \v 9 Meke zama se Zihova koe Mosese, “Na dogoria Rau sapu na tie tasunadi sari na tie hire,” gua. \v 10 “Ego, mamu lopu podekia pude hukatau. Ele bugoroni Rau, meke hiva va kilasa va matei Rau si arini. Beto asa si kaqu vata evaṉae nigo keke butubutu lavata Rau si goi.” \p \v 11 Ba tepa ososo nia tugo e Mosese se Zihova, sa nana Tamasa, meke zama, “Ke Zihova, na vegua ke kaqu bugoro sisigitini tu Goi sari na Mua tie, saripu ele harupi Goi pa popoa Izipi koasa Mua ṉiniraṉira lavata?\x * \xo 32:11 \xt Nab 14:13-19\x* \v 12 Kote sa gua si zama nia rina tie Izipi sapu Agoi turaṉa vurani vasina sari na Mua tie, pude va kilasa va mate betoi tu Goi si arini koari na toqere? Mu lopu bugoro si Goi, hobea sa Mua binalabala. Mamu lopu va tasunai sari na Mua tie? \v 13 Mu balabala pulei sari na Mua nabulu, Ebarahami, Aisake, meke se Zekopi. Mamu balabala pulea sa Mua vina tatara soti sapu zama nia Goi koarini pa pozamu soti, sapu guahe: Kaqu va soku kekeṉoṉo guni gamu rina pinopino pa galegalearane Rau sari na tudia ri na tumia, meke kaqu vala i Rau koari doduru tudia rina tumia sari doduru pepeso, saripu ele va tatarani Rau, pude kaqu tamugamu ninae rane ka rane,” gua.\x * \xo 32:13 \xt Zen 22:16-17, 17:8\x* \p \v 14 Ke hobea e Zihova sa Nana binalabala, gua sapu zama kekenu nia Asa, meke lopu va matei Sa sari Nana tie Izireli. \v 15 Meke gore pule pa toqere se Mosese, meke paleki nana sari na tinarae te Tamasa, saripu ta kubere pa varikalidi ri karua patu labelabe. \v 16 E Tamasa mo telena taveti sari na patu labelabe arini. Meke e Tamasa tugo telena kuberi sari na tinarae, koari na patu labelabe arini. \p \v 17 Meke sipu avosi Zosua kukilidi sari na tinoni Izireli, si zama la koe Mosese si asa, “Guana mamalaiṉi varipera si avosia rau koari na tie Izireli.” \p \v 18 Meke olaṉa se Mosese, “Lokari, lopu guana mamalaiṉi vinarane babe vina kilasa koari na kana, ba guana na mamalaiṉi kinera tu.” \p \v 19 Meke sipu ene tata mae koari na tinoni se Mosese, si dogoria sa sa beku bulumakao, meke sa pineka tadi na tinoni Izireli, ke bugoro sisigiti si asa. Meke gona goreni sa pa hubi toqere sari na patu labelabe saripu paleki sa, meke ta huara si arini. \v 20 Meke vagia sa sa kineha beku bulumakao sapu tavetia rini, meke va koloa pa nika meke huara va umumu pani sa, gua na kavuru si asa, meke heni nia kolo lomoso sa. Beto asa, si va naponi sa koari na tie Izireli sa kolo asa. \v 21 Meke zama la koe Eroni si asa, “Nasa si evaṉia ri na tinoni koa goi, meke va taveteni sinea kaleana sisigiti goi si arini.” \p \v 22 Meke olaṉa se Eroni, “Mu lopu bugoro nau; gilania mua sapu sari na tie hire, si hoke hiva tavete va sea doduru totoso. \v 23 Mae zama guahe si arini koa rau, ‘Ele seunae meke lopu gilania gami sapu ta evaṉa koasa tie hie, sapu se Mosese, sa tie sapu turaṉa vurani gita pa popoa Izipi, ke mamu tavete poni gami keke tamasa pude koimatani gita,’ gua si arini. \v 24 Ke tozini rau, pude va gore maeni sari na dia vinasari qolo pa taliṉadi, meke arini pu ari dia si va gorei tugo meke paleke maeni rini koa rau. Meke va koloi rau pa nika sari na vinasari, meke ta evaṉae kineha bulumakao beku si asa!” \p \v 25 Meke tiqe gilania Mosese sapu hiva tavete va sea sari na tinoni, meke lopu boka kopu totokoni e Eroni si arini; ke va duviduvilae pa kenudi rina dia kana. \v 26 Ke turu pa siraṉa nuquru la gua pa vasina koa rina ipi poko tadi na tie Izireli se Mosese, meke velavela guahe, “Esei koa gamu hiva lulia sa hiniva te Zihova si mae koa rau.” Ke la turu koasa sari doduru tie pa butubutu Livae. \v 27 Meke zama la koa rini si asa, “Se Zihova, sa Tamasa tadi na tie Izireli si zama guahe: ‘Kaqu la si gamu meke vagi sari na mia vedara, mamu la koasa vinarigara tie, podalae pa kalina hie, meke kamo la pa kalina latu; mamu va matei sari na tasimia koreo, sari na mia baere, meke sari na turaṉa mia gamu.’ ” \v 28 Meke va tabea ri na tie Livae si asa, meke ka ṉeta tina tie si seke va matei rini. \v 29 Meke zama la koari na tie pa butubutu Livae se Mosese, “Pa rane ṉinoroi si va madi puleni gamu si gamu, sina va matei gamu sari na tumia koreo, meke sari na tasimia koreo, ke tamanae koe Tamasa si gamu.” \p \v 30 Meke pa koivugona sa rane sana, si zama la koari na tie se Mosese, “Keke sinea kaleana sisigiti si tavetia gamu. Ba kamahire si kote sage pule la koe Zihova pa toqere si rau; be boka si gina maqu va taleosaeni koe Tamasa sari na mia sinea.” \v 31 Meke sage pule la koe Zihova pa toqere se Mosese meke zama, “Ele tavetia rina tie Izireli si keke sinea sapu kaleana sisigiti. Ele tavetia meke vahesia rini si keke tamasa qolo. \v 32 Leana tataruni, Mamu taleoso nia sa dia sinea; ba be koromu, si Mamu huaria sa pozaqu koasa buka, vasina pu kuberi Goi sari na pozadi ri na Mua tie.”\x * \xo 32:32 \xt Sam 69:28; Rev 3:5\x* \p \v 33 Meke olaṉa se Zihova, “Arini mo saripu tavete va sea pa kenuqu Rau, si kaqu huara pani Rau pozadi pa Qua buka. \v 34 Ke mamu la kamahire, mamu turaṉa lani sari na tie koasa popoa sapu ele tozi nigo Rau. Mamu balabala pulea sapu sa Qua mateana si kaqu turaṉa gamu, ba koa nana sa totoso sapu korapa mae, pana kaqu va kilasi Rau sari na tie hire koari na dia sinea,” gua. \p \v 35 Ke garunu la nia e Zihova koari na tie Izireli si keke oza, sina ososo nia rini se Eroni, pude tavetia sa beku bulumakao qolo meke vahesia. \c 33 \s1 Tozini e Zihova sari na Tie Izireli pude Luaria sa Toqere Saenai \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Luaria sa vasina hie, agoi meke sari na tie Izireli, saripu turaṉa vurani goi pa popoa Izipi. Mamu la koasa popoa sapu ele va tatara nia Rau koari Ebarahami, Aisake, meke e Zekopi, meke koari na tudia rina tudia.\x * \xo 33:1 \xt Zen 12:7, 26:3, 28:13\x* \v 2 Kaqu garunia Rau si keke mateana pude va dogoroni gamu sa siraṉa, meke kaqu hadu va seu i Rau sari na tie Kenani, tie Amoraiti, tie Hitaiti, tie Perizaiti, tie Hivaiti meke sari na tie Zebusaiti. \v 3 Mi la koasa popoa masuruna sapu sokua na ginani na zipale. Ba lopu kaqu somana turaṉa gamu Rau si gamu, sina na tie tasuna mia si gamu, meke kote va kilasa gamu Rau koasa mia inene la.” \p \v 4 Meke sipu avosia rina tie Izireli sa inavoso variva talotaṉana gua asa; si podalae talotaṉa na kabo meke lopu va sage pulei rini sari na dia vinasari. \v 5 Ura tozi nia e Zihova se Mosese pude zama guahe koarini, “Na tie tasuna mia si gamu, meke be somana luli koa gamu si Rau kamahire, si kote va mate beto gamu Rau koasa mia inene la. Ego, mi va gore betoi sari na mia vinasari, meke Arau mo kaqu vizatia sapu kaqu taveteni gamu,” gua. \v 6 Ke sipu taluarae rini koasa Toqere Saenai, si lopu va sagei ri na tie Izireli sari na dia vinasari. \s1 Sa Ipi Vasina Tutuvia rina Tie se Zihova \p \v 7 Ego, hoke va turua Mosese si keke ipi, pa seseuna vasina hite koari na ipi poko tanisa vinarigara tie, meke poza nia na “ipi varivarigarana” sa si asa. Be keke tie si hiva nanasa nia si keke ginugua koe Tamasa, si kaqu la koasa ipi asa. \v 8 Doduru totoso pana la se Mosese koasa ipi, si hoke turu pa sasadadi rina dia ipi sari na tie Izireli, meke kopu nia rini se Mosese, osolae nuquru la si asa pa korapana sa ipi. \v 9 Meke sipu ele nuquru hola la sa, si hoke gore mae sa lei, sapu doṉodoṉo guana dedegere lavata, meke turu pa sasadana sa ipi, meke hoke zama vura mae koasa lei asa se Zihova. \v 10 Meke sipu dogoria ri na tie Izireli sa lei, sapu doṉodoṉo guana dedegere lavata, pa sasadana sa ipi varivarigarana, si hoke todoṉo si arini pa sasadadi ri na dia ipi. \v 11 Pa totosona asa si hoke vivinei va tia ia Mosese se Zihova, guana keke tamabaerena mo. Beto meke hoke pule la koasa vasina koa sari na ipi tadi na tie Izireli se Mosese, ba sa koreo vaqura sapu se Zosua sa nana tie varitokae, sapu sa tuna e Nani, si lopu taluarae koasa ipi. \s1 Va Tatara nia Zihova si pude Somana Turaṉi sari Nana Tie \p \v 12 Meke zama la koe Zihova se Mosese, “Ele tozi nau tu Goi pude turaṉa lani koasa popoa sana sari na tie hire, ba lopu ele va gilana nau Goi sapu esei si kaqu garunu va luli maea Goi koa Rau. Ele zama nia Goi sapu gilana valeanau Goi meke qetu nau Goi, gua. \v 13 Ego, be gua asa si Agoi, si mamu tozi nau sa Mua hiniva, na binalabala, pude qu gilana valeanigo na nabulu nigo meke lopu makudo va qetu igo. Mamu balabala pulea tugo sapu sa butubutu tie hie si Mua mo telemu,” gua. \p \v 14 Meke olaṉa la koe Mosese se Zihova, “Kaqu somana luli turaṉigo Rau meke kaqu somana magogoso turaṉau goi,” gua si Asa. \p \v 15 Meke olaṉa la ia e Mosese se Zihova, “Be lopu somana luli koa gami si Goi si mu lopu vata luarae gami koasa vasina hie. \v 16 Namu loke tie kaqu gilania, sapu qetuni Goi sari na Mua tie meke arau, be lopu somana luli koa gami si Goi. Sa Mua sinomana koa gami, si kaqu va votikaena gami koari na tie pa popoa pepeso.” \p \v 17 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Kaqu tavetia Rau sapu gua hiva nia goi, sina ele gilana valeana nigo meke qetu nigo Rau si goi.” \p \v 18 Beto asa, si tepa ia Mosese se Zihova, pude va dogoro nia koasa sa ṉinedalana sa nana sinomana koa rini. \p \v 19 Meke olaṉa se Zihova, “Kaqu vata dogoroni Rau sari doduru Qua hahanana leleadi pa kenumu goi. Meke kaqu tozi vura nia Rau sa pozaqu koa goi: Arau si e Zihova. Arini pu hiva ni Rau si kaqu tataru ni meke toka ni Rau.\x * \xo 33:19 \xt Rom 9:15\x* \v 20 Ba lopu kaqu va dogoro nia Rau koa goi sa Isumataqu, sina be dogorau goi si lopu kaqu toa si goi. \p \v 21 Ba koa nana he si keke patu pa kaliqu; vasina si kote boka turu si goi. \v 22 Meke sipu ene hola sa ṉinedalaqu, si kaqu veko igo Rau koasa ta viqalana sa patu, meke kaqu nobi nigo limaqu, osolae hola taloa si Rau. \v 23 Beto asa, si kaqu va seu ia Rau sa limaqu, meke sa mudiqu mo si kaqu dogoria goi; ba lopu sa Isumataqu.” \c 34 \s1 Sari Karua Patu Labelabe Vaqura \r (Diutironomi 10:1-5) \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Mu peqoi karua patu labelabe vaquaradi, kekeṉoṉo gua puta tugo rina patu labelabe kekenu. Meke kaqu kuberi Rau sari na zinama saripu kuberi Rau koari karua patu kekenu saripu ele va hoqa huari goi. \v 2 Mu va namanama vugo munumunu, mamu sage mae pa batuna sa Toqere Saenai, mamu tutuvu Au vasina. \v 3 Namu loke tie si kaqu somana luli sage mae koa goi. Meke namu loke tie si kaqu ta dogoro pa keke vasina koasa toqere, meke namu loke sipi na bulumakao si kaqu ganigani pa hubina sa toqere.” \v 4 Ke peqoi Mosese si karua patu labelabe sapu kekeṉoṉo gua ri karua pu koa kekenu, meke pana munumunu hokara si paleke sage lani sa pa Toqere Saenai, gua puta tugo sapu ele zama nia e Zihova. \p \v 5 Beto asa, si gore mae pa korapa lei se Zihova, meke turu turaṉia Sa se Mosese, meke tozi vura nia Sa sa pozana hopena, sapu e Zihova. \v 6 Meke ene pa kenuna e Mosese se Zihova meke zama va ululae, “Arau se Zihova, sa Tamasa sapu ta siṉie tataru meke tokani na taleosoni Rau sari na tie. Meke lopu hoke tuturei bugoro. Meke sa Qua tataru lavata si koa hola doduru totoso, meke kopu ni Rau sari na Qua zinama.\x * \xo 34:6 \xt Ekd 20:5-6; Nab 14:18; Diut 5:9-10, 7:9-10\x* \v 7 Korapa tataruni Rau sari na Qua tie na kopuni Rau sari na Qua vina tatara koari soku tina sinage na sage meke taleosoni Rau sari na tie koari na dia sinea, meke kinaleana, totoso kilu Au rina tie si Arau; ba lopu kaqu va sasanae si Arau pude va kilasi sari na tie koari na dia sinea, kamo tu koari na tudia rina tudia koasa vina ṉeta meke vina made sinage.” \p \v 8 Meke hinoqa todoṉo gore pa pepeso se Mosese meke vahesia sa sa Tamasa. \v 9 Meke zama, “Baṉara, be qetu va hinokara nau Goi, si mamu tataruni gami, mamu luli turaṉa gami. Tie tasunadi sari na tie hire, ba mamu taleosoni sari na mami sinea saripu taveti gami, mamu kopuni gami guana Mua tie soti mo.” \s1 Tava Vaqura Pule sa Vinariva Egoi \r (Ekisidasi 23:14-19; Diutironomi 7:1-5, 16:1-17) \p \v 10 Meke zama la koe Mosese se Zihova, “Kamahire si tavetia Rau sa vinariva egoi hie koari na tie Izireli. Koarini si kaqu evaṉi Rau sari na ginugua variva magasadi saripu lopu ele hite evaṉi Rau pa doduru vasina pa popoa pepeso, koari na butubutu tie. Meke kaqu dogori doduru tie sari na tiṉitoṉa variva magasadi, saripu boka taveti Arau, Zihova, sina kote taveti Rau sari tiṉitoṉa variva magasadi koa gamu. \v 11 Mamu va tabei sari na tinarae saripu vatui Rau koa gamu pa rane hie, meke kaqu hadu pani Rau sari na tie Amoraiti, Kenani, Hitaiti, Perizaiti, Hivaiti, meke na Zebusaiti pa kenumia gamu pa vinaripera. \v 12 Mu lopu tavete vinariva egoi koari kaiqa tie pa popoa vasina la ia gamu sina kote va tasuna gamu rini. \v 13 Ba mamu huari mo sari na dia hope meke sari na dia vina tigono; mamu huara gore nia sa kineha beku tamasa barikaleqe, sapu e Asera \ord d\ord*.\x * \xo 34:13 \xt Diut 16:21\x* \p \v 14 Mu lopu vahesia gamu si keke tamasa votikaena, sina Arau, Zihova si kote bugoro guana tie konokono koari na tie pu luara pani dia vinahesi koa Rau. \v 15 Mu lopu tavete vinariva egoi koari kaiqa tie pa popoa, ura pana la va vukivukihi na vahesi rini sari na dia tamasa huporodi, si kote ruvata gamu rini pude la somana, meke kote podeke va henani gamu ginani ta poni la koari na dia tamasa si gamu. \v 16 Meke sari na tumia koreo si kote habai sari na barikaleqe karovodi, meke kote turaṉi rini sari na mia koreo pude vata luari pa dia vina hinokara koa Rau, meke somana vahesi rini sari dia tamasa huporodi. \p \v 17 Mu lopu taveti na vahesi sari na tamasa beku.\x * \xo 34:17 \xt Ekd 20:4; Liv 19:4; Diut 5:8, 27:15\x* \p \v 18 Kaqu kopu nia na tavetia gamu sa Inevaṉa Bereti Loke Isitina. Kekeṉoṉo gua sapu ele tozini gamu Rau, si mi hena ia sa bereti loke isitina koari ka zuapa rane, koasa sidara kekenu pa vuaheni sapu ta pozae Abibi. Ura koasa sidara asa tu si taluarae si gamu pa popoa Izipi.\x * \xo 34:18 \xt Ekd 12:14-20; Liv 23:6-8; Nab 28:16-25\x* \p \v 19 Sari doduru tumia koreo kenudi, meke sari doduru kurukuru pu kopuni gamu saripu podo kenudi si Taqarau beto.\x * \xo 34:19 \xt Ekd 13:2\x* \v 20 Ba boka holu vagi pule nia gamu si keke doṉ'ki podo kenuna, koa keke tuna sipi. Ba be lopu holu vagi pule nia gamu si asa, si mamu mokua sa susuri ruana pude va matea. Mi holu vagi puleni sari doduru koreo podo kenudi. Be loke vina vukivukihi, si namu loke tie si kaqu mae koa Rau.\x * \xo 34:20 \xt Ekd 13:13\x* \p \v 21 Ka onomo rane si kaqu tavetavete si gamu, ba pa rane vina zuapa si kaqu magogoso si gamu, ba mi tavete gua tugo asa koari na mia totoso letelete na pakepakete.\x * \xo 34:21 \xt Ekd 20:9-10, 23:12, 31:15, 35:2; Liv 23:3; Diut 5:13-14\x* \p \v 22 Mamu tavetia sa inevaṉa pakepakete totoso podalae paketi gamu sari na vua kenudi ri na mia huiti, meke sa inevaṉa vinabalabaladi rina dia Ipi pa qega pa vinabetona sa vuaheni. \x * \xo 34:22 \xt Liv 23:15-21; Nab 28:26-31\x* \p \v 23 Sari doduru mia tie si kaqu mae vahesi Au si Arau Zihova, sa Tamasa tadi na tie Izireli, ka ṉeta totoso pa keke vuaheni. \v 24 Kaqu hadu taloani Rau koa gamu sari doduru butubutu tie, meke kaqu poni va nomani gamu popoa Rau. Meke loke tie hokara si kaqu podekia pude va kilasia sa mia popoa, totoso taveti gamu sari ka ṉeta inevaṉa. \p \v 25 Totosona va vukivukihi mae nia gamu koa Rau sa ehara tana vina vukivukihi, mi lopu tavetia na vinariponi sapu koa ia sa isiti. Mamu lopu veko hola ia gamu si keke kukuru masa kurukuru sapu tava mate pa totoso Inevaṉa Pasova, osolae kamoa munumunu.\x * \xo 34:25 \xt Ekd 12:10\x* \p \v 26 Koari hopeke vuaheni, si mi paleke maeni koasa vetu te Zihova, sari na vua kekenu arilaedi saripu paketi gamu. \p Keke tuna qoti babe na tuna sipi sapu korapa susu pa tinana, si mi lopu raro ia gamu koasa meleke tanisa tinana.”\x * \xo 34:26 \xt Diut 24:21, 26:2\x* \p \v 27 Beto asa, si zama la koe Mosese se Zihova, “Mu kubere goreni sari na zinama hire. Sina koari na ṉati zinama hire, si vata evaṉia Rau sa vinariva egoi koa goi, meke koari na tie Izireli.” \v 28 Meke koa turaṉia Mosese vasina se Zihova ka made ṉavulu puta rane na boṉi, meke lopu hite hena na napo si asa. Meke kubere goreni sa koari na patu labelabe sari na zinama vinariva egoi, sapu sari ka manege puta tinarae. \s1 Ene Gore Pule pa Toqere Saenai se Mosese \p \v 29 Meke sipu paleke goreni Mosese pa toqere Saenai sari ka manege puta tinarae, si ṉedala guana kalalasa sa isumatana, sina ele vivinei turaṉia sa se Zihova, ba lopu va nonoga ia sa si asa.\x * \xo 34:29 \xt 2 Kor 3:7-16\x* \v 30 Ari Eroni meke sari doduru tie Izireli si doṉo la nia koe Mosese, sapu ṉedala guana kalalasa sa isumatana, meke matagutu ene tata la ia rini si asa. \v 31 Ba titioko la i Mosese si arini, ke ene la koasa se Eroni, meke sari doduru koimata tadi na tie Izireli; meke vivinei koa rini se Mosese. \v 32 Beto sapu gua asa, si tiqe varigara la koasa sari doduru tie Izireli, meke valani Mosese koarini sari doduru tinarae saripu valani e Zihova koasa pa Toqere Saenai. \v 33 Meke sipu beto vivinei koa rini se Mosese, si nobi va paere nia poko sa sa isumatana. \v 34 Totoso nuquru la koe Zihova pa korapa ipi varivarigarana, se Mosese pude vivinei koe Zihova, si hoke va gore pania sa sa poko va paerena sa isumatana. Meke totoso vura si asa koasa ipi, si hoke tozi ni Mosese koari na tie Izireli, sari doduru pu ta tozi ni sa pude zama ni. \v 35 Meke hoke dogoria rini sapu ṉedala sa isumatana, ke hoke nobi va paere pulea sa sa isumatana, osolae mae vivinei pule koe Zihova si asa. \c 35 \s1 Sari na Tinaraena sa Rane Sabati \p \v 1 Meke tioko varigarani Mosese sari doduru butubutu tinoni Izireli, meke zama la koa rini si asa, “Guahe sapu tozini gamu e Zihova pude tavetia: \v 2 Ka onomo rane si kaqu tavetavete si gamu, ba sa rane vina zuapa si madina, na rane magogoso sapu ele tava madina koa Rau, Zihova. Be keke tie si tavetavete koasa rane asa, si kaqu tava mate si asa.\x * \xo 35:2 \xt Ekd 20:8-11, 23:12, 31:15, 34:21; Liv 23:3; Diut 5:12-14\x* \v 3 Namu loke nika si kaqu tava katu koari na mia popoa koasa rane Sabati.” \s1 Sa Kinurina sa Ipi Hopena \p \v 4 Meke zama la koari doduru tinoni Izireli se Mosese: “Guahe si zama nia e Zihova: \v 5 Mi tavetia sa vinariponi te Zihova; doduru tie sapu hiva si kaqu paleke maeni sari na qolo, siliva, babe na boronizi; \v 6 na poko lineni memelesina; meke vulu bulu, pepolo, meke ziṉara; poko sapu ta tavetae kalu qoti; \v 7 na kapuna sa sipi kokoreo sapu tava ziṉara; kapu rumu tava popana; huda akesia; \v 8 oela olive tana zuke; oto huda humaṉa lea tana vina uququ, sari na votiki oto huda oela na pauda humaṉa lea tana oela olive tana va madi tie; \v 9 meke sari na patu ṉedala na vinasari doṉo lea, saripu soto koasa poko hiama hopena meke sa poko raqaraqa tanisa hiama kenukenue. \s1 Sari na Likakalaena sa Ipi Hopena te Zihova \p \v 10 Gamu doduru tie bokaboka mia si kaqu mae, mamu taveti sari doduru tiṉitoṉa sapu zamani e Zihova: \v 11 sa Ipi Hopena, sari karua nobinobi tanisa, sari na qaqahere, sari na huda barabara, sari na huda tana pilipilivarata, sari na dedegere huda, sari na dia vovoina siliva; \v 12 sa Bokese Tanisa Vinariva Egoi, meke sari na palepalekeana, sa tukutukuna, vasina pu koa ia tinaleosae na vinulasadi sari na sinea, meke sa poko goba pa vari korapana sa Lose Hopena pa Hopena, meke sa Lose Hopena\f * \fr 35:12 \ft Karua lose koa pa korapana sa Ipi Hopena. Keke si na Lose Hopena pa Hopena, vasina koa se Zihova, meke sa lose vina rua si ta pozae Lose Hopena sapu koa ia sa tuturuana zuke, na hope tana vina uququ humaṉa lea meke na tevolo bereti. Mamu doṉo la koasa pikisa pa Livitikasi 24:8.\f*; \v 13 sa tevolo bereti meke sari na palepalekeana meke sari doduru nana tiṉitoṉa; sa bereti ta valana koe Tamasa; \v 14 sa tuturuana zuke meke sari nana tiṉitoṉa, sari na zuke meke sari na dia oela; \v 15 sa hope tana vina uququ humaṉa lea, meke sari na palepalekeana, sa oela tana vina madi, meke sa oto huda humaṉa lea tana vina uququ koasa lose hopena, sa gobagoba poko koasa nuqunuquruana; \v 16 sa hope vina vukivukihi va uququana, hatara lopalopa boronizi tanisa hope, sari na palepalekeana meke sari na tiṉitoṉa tavetavete tanisa, meke sa besini boronizi nomana meke sa nana tuturuana; \v 17 sa gobagoba poko lineni arilaena pu vari likohae nia sa Ipi Hopena, sari na barabara boronizi, meke sari na dia vovoina boronizi, meke sa gobagoba poko koasa nuqunuquruana; \v 18 meke sari na tupili, meke sari na aroso pusipusiana tana ipi, meke sa gobagoba poko vari likohae; \v 19 meke sari na poko arileadi saripu va sagei rina hiama, meke tavetavete ni rini pa korapa Ipi Hopena. Arini sari na poko hopedi te Eroni meke sari na tuna koreo.” \s1 Paleke Maeni rina Tie Izireli sari na Dia Vinariponi \p \v 20 Beto asa, si taluarae koe Mosese sari na tie, \v 21 meke sari doduru tie pu hiva, si paleke maeni sari na dia vinariponi koe Zihova, pude kuria sa Ipi Hopena te Zihova. Meke paleke maeni rini sari doduru likakalae pu ta hivaedi pude tavetaveteni koasa ipi, meke sari na poko arilaedi tadi na hiama. \v 22 Meke sari doduru tie na barikaleqe pu hiva si paleke mae vinasari: patu arilaedi, na vikulu, na riṉi, na pakupaku, meke doduru votivotiki vinasari ta tavetedi pa qolo, meke tava madi koe Zihova. \v 23 Meke sari doduru pu tago poko lineni memelesidi, poko bulu, poko pepolo, lozi vulu ziṉara, poko kalu qoti; na kapu sipi kokoreo tava ziṉara; na kapu rumu tava popana. \v 24 Meke sari doduru pu boka variponi siliva, babe boronizi, si paleke maeni dia vinariponi koe Zihova; meke ari doduru pu tago huda akesia, pude boka ta tavetavetae si ta paleke mae tugo. \p \v 25 Sari doduru barikaleqe bokabokadi si paleke mae lozi vulu keoro, bulu, meke ziṉara, saripu taveti rini. \v 26 Meke na kalu qoti tugo si tavete nia lozi rini. \v 27 Meke paleke maeni ri na koimata sari na patu onikisi, meke sari votiki patu arilaedi pule, pude tava soto koasa poko hiama hopena meke sa poko raqaraqa tanisa ṉati hiama kenukenue. \v 28 Meke paleke maeni rini sari na tiṉitoṉa humaṉa lea, na oela tana zuke, meke na oela tana vina madi meke oto huda humaṉa lea tana vina uququ. \v 29 Sari doduru tinoni Izireli saripu hiva varitokae, si paleke maeni rini koe Zihova sari dia vinariponi pude tavetaveteni pa tinavete koasa Ipi Hopena, saripu tozini Sa koe Mosese pude taveti. \s1 Bezaleli meke se Oholiabi \p \v 30 Meke zama la koari na tinoni Izireli se Mosese, “Ele vizatia e Zihova se Bezaleli, sa tuna e Uri sapu sa tuna Huri koasa butubutu Ziuda. \v 31 Ele tava siṉi nia Sa sa Maqomaqona Tamasa, meke ele poni nia Sa koasa sa ginilagilana, tinumatumae, na binokaboka pude taveti sari doduru votivotiki tinavete, \v 32 pude taveti sa sari doduru tiṉitoṉa tolavaedi na leleadi pa tinavete, pude tavetavete nia sa qolo, siliva, meke na boronizi. \v 33 Bokabokana hola koari na tinavete patu arilaedi na huda si asa; meke koari doduru pule tinavetavete pude taveteni sari na tiṉitoṉa tolavaedi na arilaedi. \v 34 Ponia Zihova koasa, meke koe Oholiabi sa tuna koreo e Ahisamaka, sapu sa tie pa butubutu te Dani, sa binokaboka, pude va tumatumaei sari na tie tavetavete pude boka somana pa tinavete si arini. \v 35 Poni e Zihova koa rini sa binokaboka arilaena pude taveti sari doduru votivotiki tinavete: pude boka peqo kineha pa huda, taveteni sari na kineha pa poko pude tavetavete ni lozi keoro, bulu, pepolo, meke ziṉara, meke boka tigitigisi tugo si arini. \c 36 \p \v 1 Ke se Bezaleli meke se Oholiabi, meke sari doduru tie bokabokadi pa tinavete lima, saripu ele poni ginilagilana na tinumatumae e Zihova meke gilani gua pude taveti sari doduru likakalae, meke na tiṉitoṉa tana kinurina sa Ipi Hopena, si kaqu taveti rini sari doduru gua pu ele garununi e Zihova.” \s1 Soku Vinariponi si Paleke Maeni ri na Tie Izireli \p \v 2 Meke tioki Mosese sari Bezaleli e Oholiabi, meke sari doduru tie bokabokadi pule, saripu poni binokaboka e Zihova meke sarini pu hiva varitokae, meke tozini Mosese pude podalae tavetavete. \v 3 Meke vagi rini koasa sari doduru vinariponi, saripu paleke maeni ri na tie Izireli, pude kuria sa Ipi Hopena. Ba lopu beto paleke lani ri na tie Izireli koe Mosese sari na dia vinariponi doduru munumunu. \v 4 Ke luara vekoa ri na tie bokabokadi sa dia tinavete, sapu korapa tavetia rini koasa Ipi Hopena, \v 5 meke la zama koe Mosese, “Sari na tie si korapa paleke va soku sisigiti mae, hola nia sapu ta hivae koasa tinavete, sapu ele garunu nia sa Tamasa pude tavetia.” \p \v 6 Ke garunu lani zinama e Mosese sari doduru tinoni, pude loke tie si kaqu vala pule vinariponi koasa Ipi Hopena; ke lopu paleke pule la sari na tie. \v 7 Sapu gua ele ta vala, si soku hola nia sa padana, pude va hokotia sa doduruna sa tinavete. \s1 Kuria Rini sa Ipi Hopena te Tamasa \r (Ekisidasi 26:1-37) \p \v 8 Sari na tie bokabokadi hola pa tinavete koari doduru tie si tavetia sa Ipi Hopena te Tamasa \ord d\ord*. Ka manege puta kukuru poko lineni arilaedi, sapu ta tigisi lozi bulu, pepolo, meke ziṉara si taveti rini; meke tigisi ni mateana serubimi rini sari na poko. \v 9 Sari na gineledi ri na hopeke kukuru poko si ka manege rua mita geledi, meke karua mita labedi. \v 10 Meke piti varihodaeni rini sari ka lima poko pa keke kalina, meke gua tugo sari ka lima pule pa keke kalina. \v 11 Beto asa si va sotoni kukuru poko bulu bobolokuhae sapu koai na lopa rini hukihukiridi sari na poko pude boka lopoti na labete sisigotoana. \v 12 Meke piti va sotoi rini sari ka lima ṉavulu puta kukuru poko bulu bobolokuhae sapu koai na lopa koari hopeke karua kalina sa poko. \v 13 Beto asa si taveti rini si ka lima ṉavulu puta qaqahere pude lozo, meke doṉo guana keke mo sari karua poko. \p \v 14 Beto asa si vagi rini sari ka manege eke kukuru poko sapu ta tavete pa kalu qoti, meke tavetia keke ipi poko pude nobia sa Ipi Hopena. \v 15 Sari padadi ri doduru si ka manege ṉeta mita geledi meke karua mita labedi. \v 16 Piti varihodaeni rini sari ka lima poko pude tavetia si keke, meke gua tugo sari ka onomo pule. \v 17 Meke va sotoi pule rini sari ka lima ṉavulu puta kukuru poko bulu bobolokuhae sapu koai na lopa, pa hukihukiridi sari karua poko hire. \v 18 Beto asa si taveti pule rini sari ka lima ṉavulu puta qaqahere boronizi, pude ta varihodae sari karua kukurudi, meke doṉo guana keke nobinobi mo. \v 19 Beto asa si tavete pulei rini si karua nobinobi tanisa Ipi Hopena. Keke si na kapu sipi kokoreo, sapu tava ziṉara, meke keke pule si na kapu rumu, pude tana sada. \p \v 20 Beto asa, si va turu varibarani rini sari kaiqa huda barabara akesia pude tanisa Ipi Hopena. \v 21 Hopeke ri na barabara si ka made mita ululuna, meke onomo ṉavulu onomo sentimita labena, \v 22 meke hopeke karua barabara hire si turu koari na vovoina siliva. \v 23 Taveti rini si ka hiokona puta hopeke karua huda barabara tana kali mataona\f * \fr 36:23 \ft Kali saoti.\f*. \v 24 Meke ka made ṉavulu puta vovoina siliva si koa pa kaurudi ri hopeke karua huda barabara. Karua huda barabara si varihodae meke sa hubidi si turu pa karua vovoina siliva. \v 25 Meke taveti pule rini si ka hiokona puta hopeke karua huda barabara pude tana kali gedena\f * \fr 36:25 \ft Kali gede be tia la pa kali lodu rimata.\f*sa Ipi Hopena. \v 26 Meke ka made ṉavulu puta vovoina siliva, si koa pa kaurudi ri hopeke karua barabara. \v 27 Meke pa mudina sa ipi pa kali lodu rimata, si taveti rini si ka onomo hopeke karua huda barabara. \v 28 Tavete pulei rini karua hopeke barabara huda, koari karua iiona pa mumudi. \v 29 Sari karua barabara huda koari hopeke iiona sa Ipi Hopena, si ta varihodae varigara si arini meke ta tuqe varigarae koa keke riṉi boronizi, panapeka meke kamo panaulu. \v 30 Gua asa, ke taveti rini si ka vesu sari doduru hopeke karua barabara huda pa mudina sa Ipi Hopena, meke kaqu ka manege onomo sari doduru vovoina siliva, karua vovoina pa kaurudi ri hopeke karua barabara huda. \p \v 31 Taveti rini sari na huda akesia, pude tana gaso, pude va ṉiṉirai sari na huda tuturu koari na barabara tana Ipi Hopena. Ka lima gaso si pude tuqe varigarani sari na barabara pa keke kalina, \v 32 meke ka lima pule si pude tuqe varigarani sari na barabara pa keke kalina. Meke ka lima pule gaso, pude tuqe varigarani sari na barabara pa mudina sa Ipi Hopena. \v 33 Sa huda gaso pa kokorapadi rina barabara, si kamo la gua koari karua vina betobeto barabara. \v 34 Vekoni riṉi qolo rini sari na barabara huda, meke va lopoto lani sari na gaso koari na riṉi, meke pokoni kapu qolo sari na barabara, meke sari na huda gaso. \p \v 35 Meke tavete nia poko lineni arilaena rini si keke goba poko, meke pitini lozi bulu, pepolo meke ziṉara. Beto meke piti valani rini sari na kineha mateana serubimi si asa. \v 36 Beto asa si va sigotia rini sa poko goba koari na qaqahereana qolo saripu sotodi koari ka made dedegere huda akesia sapu ta pokoe qolo meke saripu turudi koari ka made vovoina siliva. \v 37 Ego, koasa nuqunuquruana tanisa Ipi Hopena, si va sigoto nia poko goba ta tavetena pa poko lineni arilaena, sapu ta pitie lozi bulu, pepolo, meke ziṉara; meke piti nia vinasari tugo rini si asa. \v 38 Meke taveti tugo rini si ka lima dedegere huda akesia sapu ta pokoe qolo, pude tanisa poko goba asa, meke va sotoni qaqahere rini; meke taveti tugo ka lima vovoina boronizi, pude tadi na dedegere arini. \c 37 \s1 Sa Tinavetena sa Bokese Vinariva Egoi \r (Ekisidasi 25:10-22) \p \v 1 Tavete nia huda akesia e Bezaleli sa Bokese Vinariva Egoi, ka keke gogoto manege puta sentimita sa ginelena, ka onomo ṉavulu onomo sentimita labena, onomo ṉavulu onomo sentimita ululuna. \v 2 Meke va poko nia qolo sa pa korapana meke mudina, meke gua tugo doduru vari likohaena. \v 3 Meke taveti sa ka made riṉi qolo palepalekeana; meke va soto lani koari ka made nenena; karua riṉi koari karua kalina. \v 4 Meke taveti sa sari na palepalekeana huda akesia, meke va pokoni qolo sa si arini. \v 5 Meke va lopoto lani sa koari na riṉi, pa karua kalina sa bokese sari na huda. \v 6 Meke tavetia pa qolo viana si keke tukutuku qolo viana, sapu keke gogoto manege puta sentimita gelena, meke onomo ṉavulu onomo sentimita labena. \v 7-8 Meke sekeseke va vurai sa sari karua serubimi koasa tukutuku qolo, keke pa hopeke kalina; keke tini mo sa tukutuku meke sari karua serubimi. \v 9 Meke sari karua serubimi si vari doṉo totoi meke sari na tatapurudi si nobia sa tukutuku. \s1 Sa Tevolo Bereti sapu Ta Poni La Koe Tamasa \r (Ekisidasi 25:23-30) \p \v 10 Meke tavete nia huda akesia e Bezaleli si keke tevolo, vesu ṉavulu vesu sentimita gelena, made ṉavulu made sentimita labena, meke onomo ṉavulu onomo sentimita ululuna. \v 11 Meke poko nia qolo viana sa sa tevolo meke va moata nia qolo viana sa sa hukihukirina sapu pa vari likohaena sa tevolo. \v 12 Meke tavetia sa si keke tokatoka sage pa hukihukirina sa tevolo. Sa ululuna sa tokatoka sage si ka zuapa ṉavulu lima milimita, meke sa hukihukirina panaulu koasa tokatoka sage si va moata nia qolo. \v 13 Meke taveti sa ka made qolo riṉi palepalekeana, meke hopeke va sotoi sa koari ka made iiona sa tevolo, vasina koa sari hopeke nenena. \v 14 Sari na riṉi si va sotoi sa kapae koasa tokatoka sage pude tuqei sari na huda palepalekeana tanisa tevolo. \v 15 Meke tavete ni sa sari karua palepalekeana huda akesia, meke va poko ni qolo sekesekeana. \v 16 Beto asa si taveti sa sari na peleta, kapa, zagi, na besini, pude tana naponapoana vaeni; tavete betoni sa pa qolo viana sari doduru hire. \s1 Sa Tinavetena sa Tuturuana Zuke \r (Ekisidasi 25:31-40) \p \v 17 Beto asa si tavete nia qolo viana sa si keke tuturuana zuke. Sekeseke hitehitea sa hubina meke dedegerena, meke tavete vurani sa si kaiqa kineha kapa havohavoro, guana vina sari, sari na havoro lopu ele pelaradi, meke na elodi, meke keke tini doduruna mo si arini. \v 18 Kaqu ka onomo limana sa tuturuana zuke; ka ṉeta pa karu kalina. \v 19 Hopeke koari ka onomo limana hire, si koadia sari ka ṉeta vinasari havoro, sapu doṉo guana kineha havoro olomodi, sapu koai elodi na havoro lopu ele pelaradi. \v 20 Meke koasa dedegerena sa tuturuana zuke, si koadia tugo sari ka made kapa, sapu doṉo guari na havoro huda olomodi kinehadi, sapu koai na havoro lopu ele pelaradi, meke na elodi. \v 21 Koanana si keke havoro lopu pelarana, panapeka koari ka ṉeta hopeke limadia. \v 22 Sari na limana, meke sari na havoro lopu ele pelaradi, meke sa tuturuana zuke si ta sekeseke meke ta tavete vura pa qolo viana. \v 23 Beto taveti sa ka zuapa zuke oela hitekedi, meke vekoi koasa tuturuana zuke, meke taveteni qolo viana sa sari na nepihina meke sari na vovoina. \v 24 Tavetia sa sa tuturuana zuke meke sari na tiṉitoṉa tanisa koari ka toloṉavulu lima kilo qolo viana.\f * \fr 37:24 \ft Ka zuapa ṉavulu lima paoni mamata qolo.\f* \s1 Tinavetena sa Hope Vina Uququana Humaṉa lea \r (Ekisidasi 30:1-5) \p \v 25 Meke tavete nia huda akesia e Bezaleli si keke hope tana vina uququ humaṉa lea. Meke kekeṉoṉo puta gelena, meke labena, sapu made ṉavulu lima sentimita labena meke gelena, meke sia ṉavulu sentimita ululuna.\f * \fr 37:25 \ft Keke kiubiti gelena meke labena. Meke karua kiubiti ululuna.\f* Meke taveti sa sari na kikihona pa hopeke iiona sapu keke mo koasa tinina. \v 26 Beto poko nia qolo sa batuna, sari ka made kalina, meke sari ka made kikihona sa hope. Beto asa si tavetia sa sa hukihukirina sapu ta pokoe qolo. \v 27 Meke taveti sa karua palepalekeana riṉi qolo, meke va sotoi pa kaurudi ri karua kalina sapu ta pokoe qolo, pude tuqei sari na huda palepalekeana. \v 28 Beto asa si taveteni huda akesia sa sari na palepalekeana, meke pokoni qolo tugo sa. \s1 Ta Tavete sa Oela Tana Vina Madi meke sa Oto Huda Humaṉa Lea \p \v 29 Beto asa si tavetia sa sa oela tana vina madi, meke sa oto huda humaṉa lea.\x * \xo 37:29 \xt Ekd 30:22-38\x* \c 38 \s1 Tavetia Rini sa Hope Vina Vukivukihi Uququana \r (Ekisidasi 27:1-8) \p \v 1 Meke beto asa si tavete nia huda akesia e Bezaleli si keke hope vukivukihi uququana sapu kekeṉoṉo puta sari ginelena meke linabena. Meke karua gogoto hiokona puta sentimita gelena meke labena, meke keke gogoto toloṉavulu puta sentimita ululuna.\f * \fr 38:1 \ft 7.5 piti gelena meke labena meke 4.5 piti ululuna.\f* \v 2 Meke taveti sa si ka made kikiho koari ka made iiona sa hope. Sari na kikiho meke sa hope si ta tavetae keke tini meke pokoni boronizi sa. \v 3 Meke taveteni boronizi sa sari doduru tiṉitoṉa pu kaqu ta tavete ni pa tinavete vina vukivukihi: sapu sari na raro boronizi pude oki pani sari na eba, sari na besini boronizi pude tana sisiruana ehara, sari na poka ililiriana masa, meke sari na raro boronizi pude tana nika. \v 4 Beto asa si tavetia sa si keke hatara lopalopa boronizi voivoina eba suludi, meke veko la nia sa tiṉitoṉa lopalopa pa korapana sa hope uququana, pude koa pa kokorapana sa hope, \v 5 meke va soto nia sa ka made riṉi boronizi, koari hopeke iiona sa hatara. \v 6 Beto si taveti sa sari na palepalekeana huda akesia, meke pokoni boronizi. \v 7 Meke tava lopoto koari na riṉi sari na palepalekeana, pude koa varikali koari karu kalina sa hope, totoso ta paleke si asa. Meke taveteni labete labedi sa sa hope, meke kokobana sa korapana sa hope. \s1 Tavetia Sa sa Besini Boronizi Nomana \r (Ekisidasi 30:18) \p \v 8 Meke tavetia sa si keke besini boronizi nomana meke gua tugo sa tuturuanana koari na tiroana ta tavetae boronizi tadi na barikaleqe saripu tavetavetedi koasa nuqunuquruana la koasa Ipi Hopena. \s1 Sa Tinavetena sa Gobana sa Ipi te Zihova \r (Ekisidasi 27:9-19) \p \v 9 Beto asa si tavetia sa si keke gobagoba poko lineni arilaena pu vari likohaena sa Ipi Hopena te Zihova. Sa kali matao\f * \fr 38:9 \ft Kali matao be tia la pa kali gasa rimata.\f* si made ṉavulu made mita gelena, \v 10 meke ka hiokona puta sari na barabara boronizi, saripu turudi koari ka hiokona puta vovoina boronizi, meke sari na qaqahereana pa hopeke barabara meke sa gaso vasina tava sigoto sa goba si ta tavetae siliva. \v 11 Meke tavete kekeṉoṉo puta gua nia tugo sa sa gobagoba poko pa kali gede\f * \fr 38:11 \ft Kali gede be tia la pa kali lodu rimata\f*. \p \v 12 Pa kali lodu rimata si koa nana sa gobagoba poko sapu ka hiokona rua mita labena\f * \fr 38:12 \ft 25 iadi labena.\f*, meke ka manege puta sari na barabara, pa hopeke dia vovoina boronizi, meke sari na qaqahereana pa hopeke barabara meke sa gaso vasina tava sigoto sa goba si ta tavetae siliva. \v 13 Sa gobagoba poko koasa nuqunuquruana pa kali gasa rimata, si ka hiokona rua mita labena\f * \fr 38:13 \ft 25 iadi labena.\f*. \v 14-15 Sa gobagoba poko koari hopeke kalina sa nuqunuquruana, si onomo mita meke onomo ṉavulu sentimita\f * \fr 38:14-15 \ft 7 1/2 iadi.\f*; meke ka ṉeta sari barabara boronizi meke hopeke dia vovoina boronizi. \v 16 Sari doduru gobagoba poko saripu vari likohae nia sa vasina tanisa Ipi Hopena, si ta tavetae na poko lineni arilaena beto. \v 17 Sari doduru vovoina barabara pa vari likohaena sa gobagoba poko, si ta tavetae boronizi, meke sari na qaqahereana pa hopeke barabara meke sa gaso vasina tava sigoto sa goba meke sari na nobidi ri na batudi ri na barabara, si ta tavetae siliva. Meke vari hodae sari na barabara koari na gaso siliva. \p \v 18 Meke sa gobagoba poko koasa nuqunuquruana si ta tavetae poko lineni arilaena, sapu ta pitie lozi vulu bulu, pepolo, meke ziṉara; meke piti nia vinasari tugo sa si asa. Meke ka sia mita gelena meke karua mita ululuna, kekeṉoṉo gua sari doduru poko goba. \v 19 Meke sari na qaqahereana pa hopeke barabara meke sa gaso vasina tava sigoto sa goba meke sari na nobidi ri na batudi ri na barabara si ta tavetae siliva. \v 20 Meke sari na tupili tanisa Ipi Hopena meke sa gobagoba poko pa vari likohaena si ta tavetae pa boronizi. \s1 Sari na Likakalae Arilaedi saripu Ta Tavetavetae koasa Ipi Hopena \p \v 21 Hire sari na likakalae arilaedi saripu tavetaveteni rini koasa Ipi Hopena, vasina pu ta kopue sari ka manege puta tinarae saripu ta kubere koari karua patu labelabe. Garununi Mosese koarini, pude kubere goreni sari na tiṉitoṉa arilaedi, ke kubere goreni ri na tie pa butubutu Livae, saripu ta totolie pa tinuraṉa te Itamara, tuna Eroni sapu sa hiama. \p \v 22 Doduru tiṉitoṉa saripu garununi e Zihova koe Mosese si tavete betoi e Bezaleli, sa tuna koreo e Uri sapu sa tuna e Huri sapu keke tie pa butubutu Ziuda. \v 23 Se Oholiabi sa nana tie varitokae, sapu na tuna koreo e Ahisamaka, koasa butubutu te Dani, si na tie bokabokana pa tinavete patu arilaedi, na tinavete pitipiti poko lineni arilaedi, meke pitipiti lozi vulu bulu, pepolo, meke ziṉara si asa. \p \v 24 Sari doduru qolo saripu ele tava madidi koe Zihova, pude tana Ipi Hopena, si keke tina kilo mamatadi. Asa sa pada koasa padapadana hopena tadi na hiama. \v 25 Sari na siliva saripu ta vala koe Zihova totoso ta nae sari na tie, si ṉeta tina made gogoto toloṉavulu puta kilo mamatana. Asa sa pada koasa padapadana hopena tadi na hiama.\x * \xo 38:25 \xt Ekd 30:11-16\x* \v 26 Asa sa padana, sa sinokuna, sapu ta tabara koari doduru tie pu somana koasa ninae. Hopeke arini si tabaria, sapu gua ta hivae pude tabaria rini sa hinerena sa dia tinoa. Sa padana pa doduruna koasa padapadana hopena tadi na hiama. Ari ka onomo gogoto ṉeta tina meke lima gogoto lima ṉavulu puta tie, saripu ka hiokona vuahenidi babe hola, si somana koasa ninae.\x * \xo 38:26 \xt Mt 17:24\x* \v 27 Koari na siliva, ka ṉeta tina made gogoto kilo, si tavetavete ni rini koari ka keke gogoto vovoina barabara meke koasa poko goba tanisa Ipi Hopena; ka toloṉavulu made kilo pa hopeke vovoina barabara. \v 28 Meke toloṉavulu puta kilo siliva, si tavete nia rini koari na gaso siliva, sari na qaqahereana, meke sari na nobidi ri na batudi ri na barabara. \v 29 Sa boronizi sapu ta vala koe Zihova si ka karua tina made gogoto hiokona lima kilo mamatana. \v 30 Sa boronizi hie si taveteni vovoina tana nuqunuquruana koasa Ipi Hopena te Zihova, meke sa hope boronizi tana vina vukivukihi, meke sa hatara lopalopa boronizi meke sari doduru tiṉitoṉa saripu ta tavetae koasa hope,\fig Ipi hopena meke sari ipi tadi pa Izireli|alt="The tabernacle and the tents of Israel" src="BA03004BW.png" size="col" loc="Exod38:28-40:33" copy="Louise Bass" ref="38:30" \fig* \v 31 meke sari na vovoidi rina barabara boronizi na tupili tanisa Ipi Hopena, meke tanisa gobagoba poko vari likohaena sa meke sa nuqunuquruana kekenu koa sa gobagoba poko asa. \c 39 \s1 Tinavetedi ri na Poko tadi na Hiama \r (Ekisidasi 28:1-14) \p \v 1 Pitini lozi vulu bulu, pepolo, na ziṉara rini sari na poko tadi na hiama. Ta pokoe sari na poko hire totoso taveti rini sari na dia tinavete pa korapa Ipi Hopena. Gua puta tugo sapu tozia e Zihova koe Mosese, si tavete guni tugo rini sari na poko hiama te Eroni. \v 2 Pitipitini ri na tie sari na lozi qolo, bulu, pepolo, ziṉara, koasa lineni arilaena sapu sa poko tanisa hiama. \v 3 Beto asa si muzara va manivisi gunia na poko rini sa qolo; meke resi va gelegele, meke tavete gunia na lozi sa qolo pa vari korapana sari na lozi vulu bulu, pepolo, meke ziṉara rini. \v 4 Meke taveti rini si karua soqosoqoana pa avarana sa poko, meke va sotoi koari karua hukihukirina, pude tana va nabunabuana. \v 5 Sa poko dokoho arilaena sapu ta pitie vina sari kekeṉoṉo gua tugo asa koasa poko hiama, si tava soto la koasa poko tana hiama hie, gua tugo sapu ele tozi nia e Zihova koe Mosese pude tavetia. \v 6 Meke va namani karua patu arilaedi sapu ta pozae onikisi si arini, meke va sotoi koari karua sosotoana qolo, pude tuqei sari na patu; meke kuberi rini sari na pozadi ri ka manege rua tuna koreo Zekopi. \v 7 Meke vekoi rini pa avarana, koari karua sosotoanana sa poko hiama pude na vina balabaladi ri ka manege rua butubutu Izireli, gua puta tugo asa sapu tozia e Zihova koe Mosese pude tavetia. \s1 Sa Tinavetena sa Poko Raqaraqa \r (Ekisidasi 28:15-30) \p \v 8 Meke tavetia rini sa poko raqaraqa tanisa hiama sapu kekeṉoṉo gua tugo sa pinitina sa vinasari koasa poko lineni arilaena tanisa poko hiama sapu ta piti pa lozi qolo, bulu, pepolo, meke ziṉara. \v 9 Tomorua, keke pidoko gelena, meke keke pidoko tugo labena si asa. \v 10 Meke veko nia ka made tokele patu marilaedi sa poko raqaraqa. Koasa tokele kekenu si vekoa rini si keke patu sapu ziṉara guana qelasi sapu ta pozae rubi, keke patu sapu meava guana hakua saganana sapu ta pozae topazi, meke keke patu sapu guana pepeso ziṉara sapu ta pozae qaraneti. \v 11 Meke koasa tokele vina rua si na patu sapu buma guana elo huda sapu ta pozae emerolo, keke patu sapu buma guana lamana peava sapu ta pozae sapira, meke keke patu sapu ta pozae daemani. \v 12 Koasa tokele vina ṉeta si na patu buma gua sa kopi pa sagauru pa rane sapu gona rimata sapu ta pozae turakoisi, meke keke patu pepolo sapu ta pozae aqate, meke keke patu pepolo guana vua leqata sapu ta pozae ametiseti; \v 13 meke koasa tokele vina made, si keke patu buma guana elo kinu sapu ta pozae beriolo, keke patu ziṉara sapu ta pozae karaneliani, meke keke patu ṉedala guana qelasi viana sapu ta pozae Zasipa. Meke vekoni rini koari na sosotoana qolo sari na patu arini. \v 14 Koari hopeke patu hire, si ta kubere keke pozadi koari hopeke tuna koreo e Zekopi, pude keke pozapoza butubutu Izireli pa hopeke patu. \v 15 Meke koasa poko raqaraqa, si taveti rini karua seni qolo hinokara, sapu nokinokie guana aroso pude sigoto. \v 16 Beto meke taveti pule rini karua riṉi qolo, meke vari sotoni pa hukihukiri avara panaulu koasa poko tana raqaraqa, \v 17 Beto asa si vari soto va ṉirani sari karua seni qolo koari karua riṉi, \v 18 meke vari sotoni sari karua seni qolo hire koari karua sosotoanana sa poko hiama vasina tava soto sari karua patu onikisi pa avarana. \v 19 Beto meke taveti rini karua riṉi qolo, meke soto lani koasa hukihukirina gore sa poko raqaraqa. \v 20 Meke taveti pule rini si karua riṉi qolo, meke va soto la ni pa kenuna sa poko hiama tata koasa poko dokoho. \v 21 Sari na riṉi tanisa poko raqaraqa si ta pusie va nabu koari na riṉi tata koasa poko dokoho pa kenuna sa poko tana hiama koari karua aroso bulu, pude kapae va leana koasa raqaraqa meke lopu kepuhu taloa koasa poko hiama, kekeṉoṉo gua sapu ele tozi nia Zihova se Mosese. \s1 Ta Tavete sari Kaiqa Poko Hiama Pule \r (Ekisidasi 28:31-43) \p \v 22 Sa poko gele sapu koa kaurae koasa poko kukuru, si ta tavetae poko bulu mo. \v 23 Koaia keke lopa, pude tanisa ruana si asa, meke sa lopa tanisa rua hie si ta piti vari likohae, pude va ṉiṉira ia meke lopu kaqu boka rikata si asa. \v 24-26 Koasa doduru vari likohaena sa hubina sa poko, si veko nia rini guana vua huda pomeqaraneti, sapu bulu, pepolo, meke ziṉara meke hopeke belo qolo pa varikorapadi, kekeṉoṉo gua sapu tozi nia Zihova se Mosese. \v 27 Meke taveti rini sari na poko keoro doduru, te Eroni meke sari na tuna koreo, \v 28 meke sari na toropae hiama, meke sa pusi batu tadi na tuna koreo e Eroni meke te Eroni, meke taveti rini sari na dia poko korapae, meke pitini vinasari koasa poko lineni arilaena. \v 29 Meke piti nia vinasari tugo rini sa poko dokoho koasa poko lineni arilaena koari na lozi vulu bulu, pepolo, meke ziṉara, gua tugo sapu ele tozi nia Zihova koe Mosese. \v 30 Meke tavetia rini si keke tiṉitoṉa qolo viana sapu doṉo lea, meke kuberia rini pa korapana sa zinama hie, “Ele Tava madi koe Zihova,” gua. \v 31 Meke pusi nia rini pa kenuna sa toropae batu tanisa hiama koasa keke aroso bulu, gua sapu ele tozi nia Zihova koe Mosese. \s1 Sa Vina Hokotona sa Tinavete \r (Ekisidasi 35:10-19) \p \v 32 Beto asa sari doduru tinavete koasa Ipi Hopena te Zihova si hokoto beto. Ele tavete betoi ri na tie Izireli sari doduru gua pu tozi e Zihova koe Mosese pude taveti. \v 33 Meke paleke la nia rini koe Mosese sa Ipi Hopena, meke sari doduru tiṉitoṉa tanisa: sari na qaqahere, sari na huda barabara, sari na huda tana pilipilivarata, sari na dedegere huda, sari na dia vovoina dedegere, \v 34 sari karua nobinobi tanisa Ipi Hopena, sapu sa kapu sipi kokoreo, sapu tava ziṉara, meke sa kapu rumu, meke sa poko goba pa vari korapana sa lose hopena pa hopena meke sa lose hopena; \v 35 sa Bokese Vinariva Egoi, sapu koa ia rina patu labelabe, sari na huda palepalekeana, meke sa tukutukuna; \v 36 sa tevolo meke sari doduru tiṉitoṉa tanisa, meke sa bereti madina sapu ta valana koe Tamasa; \v 37 sa tuturuana zuke sapu ta tavetae qolo viana, sari na zukena, meke sari doduru tiṉitoṉa pude tavetavete ni, meke sari na oela tadi na zuke; \v 38 sa hope sapu ta tavetae qolo, meke sa oela tana vina madi, sa oto huda humaṉa lea tana vina uququ, sa poko goba tana nuqunuquruana la koasa Ipi Hopena; \v 39 sa hope boronizi meke sa hatarana, sari na huda palepalekeana, meke sari doduru tiṉitoṉa pude tavetavete ni koasa; sa besini boronizi nomana meke sa nana tuturuana; \v 40 sari na gobagoba poko lineni pu vari likohae nia sa vasina tanisa Ipi Hopena, sari na barabara boronizi, meke sari na vovoina boronizi; sa gobagoba poko koasa nuqunuquruana koasa sa gobagoba poko lineni, meke sari na aroso pusipusiana; sari na tupili tanisa Ipi Hopena meke sari doduru tiṉitoṉa tavetaveteana tanisa Ipi Hopena; \v 41 meke sari na poko arileadi tadi na hiama pude va sagei rini totoso nuquru rini pa Lose Hopena; meke sari na poko madidi tadi Eroni meke sari na tuna koreo. \v 42 Meke va hokoto betoi ri na tie Izireli sari doduru tinavete, gua puta tugo sapu tozi nia e Zihova koe Mosese pude taveti. \v 43 Meke la doṉo viliti betoi Mosese sari doduru tinavete, meke dogori sa sapu gua puta tugo asa sapu tozi nia e Zihova koasa pude taveti. Ke va madi Mosese si arini. \c 40 \s1 Sa Vina Turuna meke sa Vina Madina sa Ipi Hopena te Zihova \p \v 1 Meke zama la koe Mosese se Zihova, \v 2 “Koasa rane vinakeke koasa sidara kekenu, si mamu va turua sa Ipi Hopena sapu koa ia e Zihova vasina sapu kaqu tutuvu gamu Sa. \v 3 Mamu vekoa pa korapana sa Ipi Hopena sa Bokese Vinariva Egoi, sapu koa ia ri ka manege puta tinarae, mamu vekoa si keke poko goba pa kenuna sa. \v 4 Mamu paleke nuquru nia sa tevolo bereti meke sari na likakalae tana vinariponi napo na bereti, meke mamu paleke nuquru nia tugo sa tuturuana zuke, mamu va turui koasa sari na zuke. \v 5 Mamu vekoa sa hope qolo tana vina uququ humaṉa lea pa kenuna sa Bokese Vinariva Egoi, beto mamu va sigotia sa poko goba pa vasina nuqunuquruana tanisa Ipi Hopena. \v 6 Mamu la vekoa pa kenuna sa Ipi Hopena sa hope vina vukivukihi va uququana. \v 7 Mamu la vekoa sa besini boronizi nomana pa vari korapana sa Ipi Hopena meke sa hope, mamu va siṉi nia kolo. \v 8 Va turu sagea sa gobagoba poko lineni arilaena pa vari likohaena sa Ipi Hopena, mamu va sigotia sa poko goba pa nuqunuquruana sa gobagoba poko. \p \v 9 Beto mamu va madi nia oela hopena tana vina madi sa ipi, meke sari doduru tiṉitoṉa tanisa, pude kaqu hopedi. \v 10 Beto asa, si mamu va madi nia oela tana vina madi sa hope vina vukivukihi va uququana meke sari doduru tiṉitoṉana pude kaqu tava hope sisigiti si asa. \v 11 Meke gua tugo, mamu va madia sa besini boronizi nomana meke sa tuturuanana. \p \v 12 Beto asa mamu turaṉa mae nia se Eroni meke sari na tuna koreo pa sasadana sa Ipi Hopena, mamu huve va via i pude va madi. \v 13 Mamu va sageni koe Eroni sari na poko hiama, mamu va madi nia oela batuna, pude mani nabulu Nau pa tinavete tana hiama. \v 14 Mamu turaṉa maeni sari na tuna koreo, meke va sageni poko hiama. \v 15 Beto, mamu va madi ni oela tana vina madi batudi, kekeṉoṉo gua tugo sapu va madi nia oela goi sa tamadia pude madi nabulu Nau pa tinavete tana hiama. Sa vina madidi oela pa batu hie si pude vata evaṉae ni na tuti hiama koari na sinage ninae rane ka rane.” \p \v 16 Meke tavete betoi Mosese sari doduru tiṉitoṉa saripu tozi nia Zihova pude taveti. \v 17 Ke pa rane vina keke koasa sidara kekenu, pa vuaheni vina rua, pa mudina sipu taluarae rini pa popoa Izipi, si tava turu sa Ipi Hopena te Zihova. \v 18 Va haboti Mosese sari na vovoina, meke va turui sari na barabara, meke varihodaeni koari na huda pilipilivarata, meke tava turu sage sari na dedegere pude tavetia. \v 19 Meke repahia sa sa poko lineni arilaedi koasa Ipi Hopena meke repahia tugo sa nobinobiana pa batuna sa Ipi Hopena gua puta tugo sapu ele tozi nia e Zihova koasa pude tavetia. \v 20 Meke tiqe vagi sa sari karua patu labelabe, meke voi lani sa pa korapa Bokese Vinariva Egoi. Meke va lopoto lani sa sari na huda palepalekeana koari na riṉina sa bokese, meke vekoa sa sa tukutukuna koasa. \v 21 Beto asa, si vekoa sa sa Bokese Vinariva Egoi pa korapa Ipi Hopena, meke va sigotia sa sa poko goba, pude va paeria sa bokese hopena, gua puta tugo sapu ele tozi nia e Zihova koasa. \p \v 22 Beto meke va turua sa sa tevolo pa korapa Ipi Hopena pa kali gede\f * \fr 40:22 \ft Kali gede be tia la pa kali lodu rimata.\f*, pa sadana sa poko goba pa korapana sa ipi. \v 23 Meke vekoi sa sari na bereti sapu poni nia rini koe Zihova vasina, gua puta tugo sapu tozi nia e Zihova koasa. \v 24 Meke la vekoa sa pa korapa Ipi Hopena sa tuturuana zuke pa kali mataona\f * \fr 40:24 \ft Kali saoti.\f*. Sa zuke meke sa tevolo pa karu kalina. \v 25 Meke va katui sa vasina pa kenuna e Zihova sari na zuke gua puta tugo sapu tozi nia e Zihova koasa. \v 26 Beto asa si la vekoa sa pa korapa Ipi sa hope qolo, pa kenuna sa poko goba, \v 27 meke va uqua sa sa oto huda humaṉa lea koasa, gua puta tugo sapu tozi nia e Zihova koasa. \v 28 Meke va sigotia sa sa poko goba pa sasada nuqunuquruana tana Ipi Hopena. \v 29 Meke pa kenuna sa poko goba vasina, si vekoa sa sa hope vina vukivukihi va uququana, meke va vukivukihini sa koasa sari na kurukuru meke va uqui sa sari na vinariponi huiti, gua puta tugo sapu tozi nia e Zihova koasa. \v 30 Meke sa besini boronizi nomana si vekoa sa pa vari korapana sa ipi meke sa hope, meke va siṉi nia kolo sa. \v 31 Mosese, Eroni meke sari na tuna Eroni si ṉuzapi sari limadi na nenedi vasina, \v 32 totoso nuquru la ri pa korapa Ipi Hopena, babe ene tata koasa hope gua puta tugo sapu tozi nia e Zihova koe Mosese pude taveti. \v 33 Beto asa si va turu sagea Mosese sa gobagoba poko pa vari likohaena sa Ipi Hopena meke sa hope, meke va sigotia sa sa poko goba pa sasada nuqunuquruana tana gobagoba poko. Meke hokoto beto sari doduru tinavete. \s1 Meke Nobi Tamunia na Lei sa Ipi Hopena te Zihova \r (Ninaedi rina Tinoni 9:15-23) \p \v 34 Beto asa si nobi tamunia na lei sa Ipi Hopena meke ṉedala vura mae se Zihova pa korapana sa Ipi,\x * \xo 40:34 \xt 1 Baṉ 8:10-11; Ais 6:4; Izk 43:4-5; Rev 15:8\x* \v 35 ke lopu boka nuquru la koasa Ipi Hopena se Mosese. \v 36 Meke sipu sage taloa sa lei koasa Ipi Hopena si boka rizu taloa sari na tie Izireli pa keke vasina. \v 37 Ba pa totoso sapu koa sa lei vasina, si lopu boka rizu si arini. \v 38 Koari doduru vuaheni saripu ta turaṉa sari na tie Izireli pa korapa qega si dogoria rini sa lei te Zihova pa batuna sa Ipi Hopena pana rane, meke na nika toana pa batuna sa ipi pana boṉi.