\id ECC - Roviana \h Ekeleziasiti \toc1 Sa Buka Ekeliziasiti \toc2 Ekeliziasiti \toc3 Ekl \mt2 SA BUKA \mt1 EKELEZIASITI \imt1 Sa Vinabakala \ip \bk Sa buka Ekeleziasiti\bk* si koa ia na binalabala tanisa “tie va tumatumae.” La sa tie asa meke viliti va hitekia vea papaka gua meke vea hadu luli givusu gua sa tinoa tana tie. “Loke laena sa tinoa,” gua si kamo ia sa, sina lopu toṉoto meke variva nunala sari soku ginugua pa tinoa. Lopu va bakalia sa sari hahanana te Tamasa, asa pu lalae nia sa tinoa tana tie. Be vea gugua ba tozi ni sa sari pude tavetavete va ṉiṉira meke koa qetu ni rini sari na vinariponi te Tamasa pa dia tinoa. \ip Soku ri na binalabala tanisa si guana ene kale tugo, meke variva malohorodi. Ba koasa laena sapu somana pa Buka Hope sa buka hie, si vata dogoro nia sapu sa rinaṉeraṉe tadi kasa pukerane si repaha ke boka ta tokae si gita koari na binalabala variva rabekedi. Kaiqa tie si manoto nia sapu guana dia tinoa si vivinei nia sa buka hie, gua. Dogoria tugo rini sapu sari binalabala hire si koa koasa Buka Hope sapu tagoi tugo sari binalabala variharupi te Tamasa. \iot Sari na Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka \io1 Vegua koa nana tu sa ṉatina sa tinoa tie pa pepeso? \ior 1:1, 2:26\ior* \io1 Kaiqa zinama tumatumaedi. \ior 3:1, 11:8\ior* \io1 Sari na binalabala varitokae pa tinoa. \ior 11:9, 12:8\ior* \io1 Sari na zinama vina betobeto. \ior 12:9-14\ior* \c 1 \s1 Sa Tinoa si Loke Laena \p \v 1 Hire sari na zinama tanisa tie va tumatumae, sa baṉara pa Zerusalema, sa tuna koreo e Devita: \q1 \v 2 “Loke laena! Loke laena!” gua si rau, sa tie va tumatumae. \q1 “Namu loke laena hokara! \q2 Doduru ginugua si loke laedi.” \b \q1 \v 3 Na sa si vagia sa tie koari doduru nana minabo \q2 sapu ṉataṉata nia sa pa kauruna sa rimata? \q1 \v 4 Na sinage si mae meke taloa, \q2 ba sa kasia popoa si asa nana eko mo. \q1 \v 5 Sa rimata si gasa sage meke lodu gore pule, \q2 meke bebeno pule la vasina kote gasa pule si asa. \q1 \v 6 Sa givusu si mae gua pa kali gevasa, \q2 meke taliri mae gua pa kali togarauru; \q1 viloro meke vilorae si asa, \q2 meke pule mae gua mo vasina mae guana tatasana. \q1 \v 7 Doduru tototolo si gore beto la pa kolo hokara, \q2 ba sa lamana si lopu boka siṉi. \q1 Pa vasina mae guadi sari na tototolo \q2 si vasina tugo pule la sa kolo. \q1 \v 8 Doduru ginugua si na loke vina betodi, variva mabodi, \q2 lopu boka zama ni na tie. \q1 Sa mata si doṉo lamo ba lopu boka deṉa, \q2 meke sa taliṉa si lopu boka beto avavoso. \q1 \v 9 Sapu ele ta evaṉa si kote ta evaṉa pule, \q2 sapu ele ta tavete si kote ta tavete pule tugo; \q2 namu loketoṉa si vaqura pa kauruna sa rimata. \p \v 10 Koa nana beka keke toṉa sapu boka zama guni nia keke tie, “Dotu! Hie keke toṉa si vaqura”? \p Lokari, na pukerane hola tu ele koa nana; ele koa nana tu sipu lopu ele podo si gita. \q1 \v 11 Loke tie si kote balabala i saripu ele mate, \q2 meke arini pu lopu ele podo si lopu kote balabala i arini pu korapa mumudi mae koa rini. \s1 Sa Vina Nonoga Tanisa Tie Va Tumatumae \p \v 12 Arau sa tie va tumatumae, si koa pa Zerusalema meke baṉara nia sa binaṉara Izireli. \v 13 Voriti nia rau telequ pude vilitia meke hata ia pa ginilagilana sari doduru ginugua pu ta tavete pa kauruna sa maṉauru. Hinokara mamatana sa pinaleke sapu vala nia Tamasa koari na tie! \v 14 Arau ele dogori sari doduru ginugua pu ta evaṉa pa kauruna sa rimata; doduru si loke laedi beto, na guana hadu luli givusu mo. \q1 \v 15 Sapu koqi si lopu kote boka tava toṉoto; \q2 meke sapu loketoṉa si lopu kote boka ta nae. \p \v 16 Balabala si arau, “Dotu, arau si ele tie nomaqu meke ele soku nau ginilagilana lohidi, hola ni sari doduru pu ele koa baṉara pa Zerusalema; ele soku totoso nonoga ia rau sa ginilagilana meke tinumatumae.”\x * \xo 1:16 \xt 1 Baṉ 4:29-31\x* \v 17 Meke voriti nia rau pude va bakalia sa ginilagilana lohina \ord d\ord*, meke sa dinuviduvili meke pinekipeki, ba doṉo gilania rau sapu na hinata hie si guana hadu luli givusu mo. \q1 \v 18 Ura pa ginilagilana sokudi si mae sa tinalotaṉa mamatadi; \q2 meke pa tinumatumae sokudi si na tinasigiti nomadi. \c 2 \p \v 1 Balabala si arau, “Ego, maqu podekia sa qinetuqetu pa kasia popoa pude tumae nia nasa si leana koasa.” Ba va sosodea rau sapu asa ba loke laena tugo. \v 2 Meke zama si rau, “Hegehegere si na pinekipeki. Ke nasa si ta vagi koasa qinetuqetu pa kasia popoa?” \v 3 Podekia rau pude qetuqetu pa kali napo vaeni, ke va kapae ia rau sa pinekipeki, ba sa qua binalabala si korapa ta turaṉa koasa ginilagilana. Hiva hata vagia rau nasa si leana koari na tie pude tavetia pa kauruna sa maṉauru koari na visavisa rane pa dia tinoa. \p \v 4 Va tupiti pule nau koari na tinavete nomadi. Taveti rau sari qua vetu meke sari na inuma vaeni nomadi.\x * \xo 2:4 \xt 1 Baṉ 10:23-27; 2 Koron 9:22-27\x* \v 5 Tavete inuma meke na linetelete huda si rau, na kobi votivotiki huda vuvua si lete i rau. \v 6 Taveti rau si kaiqa kopi pude poni kolo sari na kobi hudahuda. \v 7 Holu va soku pinausu si rau meke koadia sari pinausu sapu pododi pa qua vetu. Tagoi rau sari bulumakao na sipi sapu soku hola, hola ni tadi doduru baṉara pukerane pa Zerusalema.\x * \xo 2:7 \xt 1 Baṉ 4:23\x* \v 8 Va omunu vekoi rau sari siliva na qolo, meke vagi si rau koari na baṉara pa votiki butubutu na popoa. Vagi tie kerakera si rau, koreo na vineki, meke soku qua barikaleqe pinausu leleadi gua sapu hoke qetu ni ri na hiniva tadi tie.\x * \xo 2:8 \xt 1 Baṉ 10:10,14-22\x* \v 9 Meke noma hola tu sa laequ hola ni doduru pu ele koadi pa Zerusalema pukerane. Ba doduru totoso si koa turaṉau mo sa qua ginilagilana lohina.\x * \xo 2:9 \xt 1 Koron 29:25\x* \p \v 10 Lopu hukata pule nau si rau koari doduru pu okoro ni sa mataqu. \q2 Lopu koroqu ni rau sari na hahanana qinetuqetu. \q1 Qetu beto ni rau sari doduru qua tinavete, \q2 meke asa sa qua pinia koari doduru qua ṉinataṉata. \q1 \v 11 Gua, ba totoso viliti rau sari doduru pu taveti sari limaqu \q2 meke saripu voriti ni rau pude va evaṉi, \q1 si doduru si loke laedi beto mo, na hadu luli givusu mo; \q2 loketoṉa si gavoria rau pa kauruna sa rimata. \q1 \v 12 Meke podalae vilitia rau sa ginilagilana, \q2 meke gua tugo sa dinuviduvili meke sa pinekipeki. \q2 Ura sa si boka tavetia sa tuna sa baṉara? \q2 Loketoṉa ba arini mo sapu ele taveti ari na baṉara pa kenuna. \p \v 13 Dogoria rau sapu sa ginilagilana si leana hola nia sa pinekipeki, \q2 gua sapu leana hola nia kalalasa sa huporo. \q1 \v 14 Sa tie gilagilana si koa ia mata batuna, \q2 ba sa tie pekipeki si ene pa huporo; \q1 ba vagia rau sa binalabala \q2 sapu kamo beto mo pa keke ginugua sari karua. \p \v 15 Meke balabala pa buloqu si rau, \q2 “Sa ginugua sapu kamo koari tie pekipeki si kote kamo la ia tugo rau. \q1 Ke sa si va gavoria rau koasa qua ginilae?” \q2 Zama si rau pa buloqu, \q1 “Hie ba loketoṉa tugo laena.” \p \v 16 Ura sari tie gilagilana si kote gua mo ari tie pekipekidi, \q2 sapu loke tie kote balabala va nonoga vekoi; \q1 koari na rane pu korapa mae si kote ta muliṉae beto mo sari karua. \q1 Sa tie gilagilana ba kaqu mate gua tugo sa tie pekipeki! \p \v 17 Ke hakohako hola nia rau sa tinoa, sina sa tinavete pa kauruna sa rimata si kamo la mo pa tinasuna. Dodurudi si loketoṉa laedi, na hadu luli givusu mo. \p \v 18 Kamo sapu hakohako ni mo rau sari doduru ginugua sapu tavetaveti rau pa kauruna sa rimata, sina kote veko hola lani mo rau koa sa pu luli mudi mae koa rau. \p \v 19 Meke kote vea beka, kote tie gilaena sia ba na pekipekina? Gua, ba kote asa na kopu ni sari doduru pu tavetaveti na va evaṉi rau pa qua binokaboka pa kauruna sa rimata. Hie tugo ba loke laena. \p \v 20 Ke podalae balabala mamata ni arau sari doduru qua tinavete sapu ṉataṉata ni arau pa kauruna sa rimata. \p \v 21 Ura sa tie si kote tavetavete pa nana ginilagilana, tinumatumae, meke binokaboka, meke kote luara beto lani sa koasa pu lopu hite ṉataṉata ni. Hie tugo si loketoṉa laena meke na tinasuna nomana. \p \v 22 Na sa si vagia sa tie koari doduru nana minabo, meke balabala mamata ni sapu taveti sa pa kauruna sa rimata? \p \v 23 Doduruna sa nana tinoa si ta sigiti meke voriti hola si asa koari nana tinavete; pana boṉi ba lopu magogoso sa nana binalabala. Hie ba loketoṉa laena tugo.\x * \xo 2:23 \xt Zob 5:7, 14:1\x* \p \v 24 Loketoṉa si boka tavete valeania sa tie, ba na hena meke napo meke qetuni mo sari nana tinavete. Ba hie dogoria rau si maena pa limana sa Tamasa,\x * \xo 2:24 \xt Ekl 3:13, 5:18, 9:7; Lk 12:19; 1 Kor 15:32\x* \v 25 ura pude lopu tavetavete pude va qetua si Asa, si esei si boka hena na napo meke qetuqetu? \p \v 26 Asa pu va qetuna, si ponia ginilagilana, tinumatumae, meke qinetuqetu sa Tamasa, ba koasa tie pu tavete va sea si ponia Sa sa tinavete pude varivarigara meke naqiti tinagotago pude vala ni koarini pu va qetuna sa Tamasa. Hie tugo si loke laena, na hadu luli givusu mo.\x * \xo 2:26 \xt Zob 32:8; ZT 2:6\x* \c 3 \s1 Hopeke Totoso tadi Hopeke Ginugua \q1 \v 1 Sari doduru ginugua si koadia hopeke dia totoso, \q2 na totoso tadi hopeke tinavete pa kauruna sa maṉauru: \b \q1 \v 2 Na totoso pude podo meke na totoso pude mate, \q2 na totoso pude lelete meke na totoso pude pakepakete, \q2 \v 3 na totoso pude variva matei meke na totoso pude sasalaṉa, \q2 na totoso pude huhuara meke na totoso pude kurikuri, \q2 \v 4 na totoso pude kabo meke na totoso pude hegere, \q2 na totoso pude talotaṉa meke na totoso pude peka, \q2 \v 5 na totoso pude taburu palae patu meke na totoso pude varigara ni, \q2 na totoso pude vari kapae meke na totoso pude vari seu i, \q2 \v 6 na totoso pude hata meke na totoso pude muliuṉu, \q2 na totoso pude va naqiti meke na totoso pude okipalae, \q2 \v 7 na totoso pude rikata meke na totoso pude tuvaka, \q2 na totoso pude lopu kulu meke na totoso pude zama, \q2 \v 8 na totoso pude vari tatarue meke na totoso pude vari kanai, \q2 na totoso pude varipera meke na totoso pude varibulei. \p \v 9 Na sa si vagia sa tie tavetavete koari nana minabo? \v 10 Ele dogoria rau sa minamata vekoa sa Tamasa koari na tie. \v 11 Tavete va leleani Sa sari doduru ginugua pa dia totoso. Meke padai Sa sari gineledi rina totoso pa bulo tie; gua, ba lopu boka dogoria na tie sa doduruna sa tinavete te Tamasa pa pinodalaena kamo vina betona. \v 12 Gilania rau sapu loketoṉa si leana la koasa tie, ba pude qetuqetu mo meke tavete va leana sipu korapa toa nana. \v 13 Pude mani hena na napo sari doduru tie, meke mani qetu ni sari nana minabo pa tinavete, arini si na vinariponi te Tamasa. \v 14 Gilania rau sapu doduru ginugua pu taveti sa Tamasa si kote koa hola; loketoṉa si boka ta hoda la, meke loketoṉa si boka ta vagi palae koasa. Tavetia sa Tamasa pude va lavatia ri na tie si Asa. \q1 \v 15 Doduru sapu ta evaṉa kamahire si ele ta evaṉa tu pukerane, \q2 meke sapu kote ta evaṉa si ele ta evaṉa tu; \q2 meke sapu ele ta evaṉa tugo asa si kote va evaṉa pilipule i sa Tamasa. \p \v 16 Meke dogoria rau si keketoṉa pule pa kauruna sa rimata: \q1 Pa vasina varipitui, si na kinaleana si ele koa nana, \q2 pa vasina vari toṉoti, si na kinaleana si ele koa nana. \p \v 17 Balabala si rau pa buloqu, \q1 “Kote turaṉa lani Tamasa pa vinaripitui \q2 saripu toṉoto meke arini pu kaleadi, \q1 ura kote koa dia sari hopeke totoso tana doduru vina tana, \q2 hopeke dia totoso sari doduru tinavete.” \p \v 18 Meke balabala tugo si rau, “Sari tie si podeki sa Tamasa pude di gilania sapu arini si kekeṉoṉo gua mo rina kurukuru ṉame. \v 19 Sa vina betona sa tinoa tana tie, si gua mo tadi na kurukuru; kekeṉoṉo mo sari karua; pana mate si keke si mate tugo si keke. Sa tinoa tanisa tie si lopu hola nia sapu tanisa kurukuru. Doduru ginugua si loke laedi beto. \v 20 Doduru si la mo pa keke vasina; pa kavuru vura maedi, meke pa kavuru mo pule la. \v 21 Lopu ta gilana, be sa maqomaqona sa tie si sage taloa meke sa maqomaqona sa kurukuru ṉame si gore la pa korapa pepeso.” \p \v 22 Ke dogoria rau sapu loketoṉa si leana koasa tie, ba pude qetu nia mo sa sa nana tinavete, sina asa sa nana hinia. Ura, esei kote boka va dogoro nia koasa sapu gua kote ta evaṉa pa mudina sa? \c 4 \p \v 1 Meke doṉo pule la si rau meke dogori rau sari doduru ṉinovaṉovala saripu korapa ta evaṉa pa kauruna sa rimata: \q1 Dogori rau sari na kolomata tadi na tie ta ṉovaladi, \q2 meke loke tie va manoti. \q1 Loke tie va manoti sina sa ṉiniraṉira si pa kalina tadi na tie ṉoṉovala. \q1 \v 2 Meke zama si rau sapu arini pu ele mate, \q2 si qetu hola ni sarini pu toadi. \q1 \v 3 Ba sapu leana holani sari karua \q2 si asa pu lopu ele podo, \q1 asa pu lopu ele dogoria sa kinaleana \q2 sapu ta tavete pa kauruna sa rimata. \p \v 4 Meke dogoria rau sapu doduru minabo pa tinavete meke doduru binokaboka si vuradi koasa inokoro tanisa tie pude tagoa gua sapu tagoa sa turaṉana. Meke hie tugo si loketoṉa laena, na hadu luli givusu mo. \p \v 5 Sa tie pekipeki si poloi sari limana, ovia si asa, \q2 meke ṉovala pule nia, sina korona tavetavete. \q1 \v 6 Leana si be tagoa goi si keke sinara lima pa binule \q2 hola nia sapu be karua sinara lima ba pa minabo meke hadu lulia sa givusu. \p \v 7 Dogoria pule rau si keketoṉa sapu loke laena pa kauruna sa rimata: \q1 \v 8 Koa nana si keke tie koa ekeina; \q2 loke tuna koreo babe tasina koreo si asa. \q1 Loke vina betona sa tinavetavete tanisa, \q2 ba sari na matana si lopu manoto ni sari nana tinagotago. \q1 “Ura, esei si korapa tavetavete ponia rau,” gua si asa, \q2 “meke na vea ke hukata pule nau pude qetuqetu qua?” \q2 Hie tugo ba loketoṉa laena, \q2 keke ginugua sapu variva hakohakona. \b \q1 \v 9 Karua si leana hola nia sapu keke, \q2 sina kote noma laena sa dia tinavete. \q1 \v 10 Be hoqa si keke, \q2 ba sa nana baere kote ovulu sage pule nia! \q1 \v 11 Meke be karua si eko varigara, si kote vari maṉini. \q2 Ba vea meke kote boka koa maṉini si keke tie telena? \q1 \v 12 Ura keke tie si kote boka ta komiti, \q2 ba karua si kote boka lavelave pule ni. \q1 Na iku sapu ta tavete koari ka ṉeta aroso \q2 si lopu kote boka tuturei kumata. \p \v 13 Leana be sa tie vaqura si malaṉana ba gilaena hola nia sa baṉara sapu barogoso meke pekipeki sapu lopu boka vagi vina balau. \v 14 Sa tie vaqura si gina koa maena pa vetu varipusi meke evaṉae baṉara nana, babe podo maena pa minalaṉa koasa nana butubutu. \v 15 Dogoria rau sapu doduru pu toa meke ene pa kauruna sa rimata si lulia sa tie vaqura, sa hinobe tanisa baṉara. \v 16 Soku hola saripu totoli ni sa baṉara, ba sa sinage pu sage luli mae si kilua sa hinobena sa baṉara. Hie tugo si loketoṉa laena, na hadu luli givusu mo. \c 5 \s1 Lopu Bebeno Tavete Vina Tatara \p \v 1 Mu kopu pule nigo totoso la si agoi pa Zelepade te Tamasa. Leana pude mu tata la pude va avoso meke va tabe, hola nia si be vukivukihi gua tadi tie pekipeki. Lopu gilania rini sapu tavete va sea si arini. \b \q1 \v 2 Mu lopu tuturei zama nia sa ṉuzumu, \q2 lopu bebeno zama ni sapu pa bulomu \q2 pude va tatara pa kenuna sa Tamasa. \q1 Ura sa Tamasa si pa maṉauru, \q2 meke agoi si pa pepeso \q2 ke va pada i sari mua zinama pa kenuna Sa. \q1 \v 3 Na putagita si kamo pana soku sari na tinasuna na tinalotaṉa, \q2 meke sa zinama pekipeki si ta tozi vura be guana zama va soku sa tie. \p \v 4 Pana zama va tokotokoro goi koe Tamasa, si mu tuturei va gorevura ia. Tamasa lopu qetu ni sari tie pekipeki; va gorevura ia sapu tokotokoro nia agoi.\x * \xo 5:4 \xt Sam 66:13-14\x* \v 5 Leana hola si be lopu va tokotokoro, hola nia si pude tokotokoro meke lopu tava gorevura. \v 6 Lopu va malumia sa ṉuzumu pude turaṉa va sea igo. Lopu la koasa hiama meke tozi nia sapu lopu boka gorevura i goi sari mua zinama. Na vevelaso si gua asa. Lopu leana be kote bugoro ni Tamasa sari mua zinama meke huara pani Sa sari doduru pu taveti goi pa limamu. \v 7 Soku pinutagita meke soku zinama si loke laedi. Gua ke mu noso mamu koa pamaṉa nia sa Tamasa. \s1 Tinoa si Loke Laena \p \v 8 Pana dogoria goi sapu ta ṉoṉovala sa tie malaṉa, sapu sa ṉinoṉo meke tinoṉoto si lopu ta poni nia sa, si mu lopu magasa nia. Ura sa tie qavuna si ta kopue koasa pu kali sage koasa, meke ari karua si ta kopu koasa pu ululuna sage la tu. \v 9 Sapu ta gavoro koasa pepeso si hia betoa mo ri doduru, meke sa baṉara ba vagi tugo koari na inuma. \q1 \v 10 Asa pu tataru nia sa poata si lopu qetu nia gua sapu gavoro va soku si asa; \q2 asa pu okoro hiva tagotago si lopu boka qetuni sapu ele tagoi sa. \q2 Hie tugo si loke laena. \b \q1 \v 11 Pana soku sari likakalae pu tagoi goi, \q2 si kote soku tugo sarini pu kote vagi pani. \q1 Ke sa sa laedi koa goi pu tagodi? \q2 Na pude doṉo lani mata meke beto mo? \b \q1 \v 12 Sa pinuta tanisa tie tavetavete si lomoso hola, \q2 lopu kiluna be hena va soku si asa ba vasinahite mo, \q1 ba sa tago va soku tanisa tie tagotago, \q2 si lopu boka puta va leana nia sa. \p \v 13 Dogoria rau si keke tiṉitoṉa kaleana hola pa kauruna sa rimata: \q1 Sa tinagotago sapu ta naqiti meke tinasuna nia sa, \q2 \v 14 meke sa tinagotago sapu ta ṉovala pa kaiqa tinasuna, \q2 meke totoso vagi tuna koreo sa, \q2 si loketoṉa boka veko hola ponia. \q1 \v 15 Dodohona sa koburu totoso vura si asa pa tiana sa tinana; \q2 mae gua asa si asa, ke mani pule gua tugo asa. \q1 Loketoṉa koasa nana minabo sapu ele vagia sa \q2 si kote boka paleke taloa nia sa pa limana.\x * \xo 5:15 \xt Zob 1:21; Sam 49:17; 1 Tim 6:7\x* \p \v 16 Hie tugo si keke ginugua kaleana hola: \q1 Limalimana sa tie totoso mae, si gua tugo pana taloa si asa, \q2 ke sa mo si va gavoria sa? \q2 Na guana tavetavete ponia mo sa sa givusu. \q1 \v 17 Doduruna sa nana tinoa si henahena mo si asa pa huporo, \q2 pa korapa tinasuna, tinasigiti, meke binugoro. \p \v 18 Meke tiqe tumae nia rau sapu na leana tu meke gotogoto pude hena na napo sa tie, meke pude vagi kaiqa lineana koari na tinavete pu mabo ni sa pa kauruna sa rimata koari ka visavisa rane pu ponia sa Tamasa koasa. Ura asa mo sa nana hinia. \v 19 Ura, pana ponia tinagotago sa Tamasa si keke tie, meke va boka ia Sa pude qetu ni sari nana vinagi pa tinavete, si leana pude va egoa sa sa nana hinia, meke tavetavete qetuqetu si asa pa nana tinavete. Ura arini mo sari na vinariponi te Tamasa. \p \v 20 Lopu hoke balabala sisigitia sa sapu vea papakana gua sa nana tinoa, sina va tupitia Tamasa si asa koasa qinetuqetu pa bulona. \c 6 \p \v 1 Keke kinaleana pule si dogoria rau pa kauruna sa rimata, meke lopu goto la pa tinoa tana tie: \v 2 Ponia tinagotago Tamasa si keke tie, meke na likakalae meke vina lavata tugo, pude saripu okoro ni sa bulona si koa betodia, ba lopu ponia lolomo Sa pude liṉiliṉi i sa pa maqomaqona sari nana tinago, ba na votiki tie tu mae qetu ni. Hie si namu loketoṉa laena, na kinaleana nomana. \p \v 3 Be tagoa sa tie si keke gogoto koburu meke toa soku ṉavulu vuaheni; be vea seunae gua sa nana tinoa ba lopu liṉiliṉia sa nana tinago meke lopu ta pomunae va leana si asa, si na koburu sapu mate pa tiana sa tinana si leana hola nia si asa. \p \v 4 Na loke laena sa pinodo tanisa koburu; pa hinuporo si mate si asa, meke loke pozana. \v 5 Be lopu dogoria sa sa rimata meke loketoṉa gilania, ba magogoso nana si asa, hola nia sa sa tie asa; \v 6 na kote boka toa karua tina vuaheni tugo sa tie, ba sina lopu liṉiliṉi i sa pa maqomaqona sari nana tinagotago, si sa koburu si leana hola nia. Vea, lopu mate beto mo sari karua? Ke sa mo sa laena? \q1 \v 7 Doduru tinavete tanisa tie si pude henahena na napo mo, \q2 ba sa tiana si lopu boka deṉa. \q1 \v 8 Na sa si leana koasa tie gilae, hola nia sa tie pekipeki? \q1 Na sa sa laena koa sa tie malaṉa pude gilagilana, \q2 meke pude pamaṉa pa tie? \q1 \v 9 Pude qetu nia sapu dogoro soti matana, \q2 si leana hola nia si pude okoro tago va soku. \q1 Hie tugo si loketoṉa laena, \q2 na hadu luli givusu mo. \b \q1 \v 10 Doduru pu ele va podaki Tamasa si ele koa beto pozadi, \q2 meke sa guguana sa tie si ele ta tumaena; \q1 loke tie kote hiva toke ia sa tie sapu ṉiṉira hola nia si asa. \q1 \v 11 Pana soku sari zinama si visavisa mo laedi, \q2 ke nasa laena koari na tie pude gua asa? \p \v 12 Ura esei gilania sapu leana pa tinoa tanisa tie koari na visavisa rane sapu loke laedi, meke sapu ene hola guana maqomaqo? Esei kote boka tozi nia si asa, sapu sa si kote ta evaṉa pa kauruna sa rimata pa mudina sapu mate si asa? \c 7 \s1 Binalabala koasa Tinoa \q1 \v 1 Na pozapoza leana si hola nia sa lumu humaṉa lea, \q2 meke na rane mate si leana hola nia sa rane podo.\x * \xo 7:1 \xt ZT 22:1\x* \q1 \v 2 Leana si pude la pa vetu haqohaqoana \q2 hola nia si pude la inevaṉa pa keke vetu, \q1 ura na mate si na dudutana tadi doduru tie; \q2 arini pu korapa toa si pada pude kopu nia si hie pa bulodia. \q1 \v 3 Talotaṉa si leana hola nia sa hegere, \q2 sina na isumata kuliusuna si leana koasa bulo. \q1 \v 4 Sa bulona sa tie giligilana si la koasa haqohaqoana, \q2 ba sa bulona sa tie pekipeki si hatai sari na tiṉitoṉa qetuqetu. \q1 \v 5 Leana si be avosia sa ginegese tanisa tie gilae \q2 hola nia si be avosi sari kinera tadi na tie pekipeki. \q1 \v 6 Gua sa pidaladi rina rerequtu huda rakihi pa kauru raro, \q2 sa hegerena sa tie pekipeki. \q2 Hie tugo si loketoṉa laena. \q1 \v 7 Sa hiniko poata si boka pekipeki nia sa tie gilae, \q2 meke sa tabara golomo poata si ṉovalia sa bulo. \b \q1 \v 8 Sa vina betona sa ginugua si leana hola nia sa pinodalaena, \q2 meke sa aqa va ṉoṉo si leana hola nia sa vinahesi pule. \q1 \v 9 Lopu tuturei ta ṉaziri pa maqomaqomu, \q2 ura sa binugoro si koa ekona mo pa bulona sa tie pekipeki.\x * \xo 7:9 \xt Zem 1:19\x* \q1 \v 10 Mu lopu zama, “Vea ke pukerane si leana hola nia sapu kamahire?” \q2 Na lopu na ninanasa gilae sapu asa. \b \q1 \v 11 Ginilagilana lohina, si na tiṉitoṉa leana, guana tinago \q2 meke vagi nia lineana arini pu dogoria sa rimata. \q1 \v 12 Ginilagilana lohina si guana vetu, \q2 gua tugo sa poata si guana vetu, \q2 ba sapu leana nia sa ginilagilana si hie: \q2 sa ginilagilana si kopu nia sa tinoa tanisa tie pu tagona. \q1 \v 13 Mu vilitia gua sapu tavetia sa Tamasa: \q2 Esei boka va toṉotia \q2 sapu ele va koqi ia Sa? \q1 \v 14 Pana leadi sari na totoso, si mu qetu; \q2 ba pana kaleadi sari na totoso, si balabala ia si hie: \q1 E Tamasa tu si tavete betoi sari karua. \q2 Gua ke sa tie si lopu boka tumae nia nasa si kote ta evaṉa pa kenuna sa. \p \v 15 Koasa qua tinoa sapu loke laena hie si dogoro betoi rau sari karua ginugua hire: \q1 sa tie toṉoto sapu mate pa nana tinoṉoto, \q2 meke sa tie kaleana sapu toa va gelenae pa nana kinaleana. \q1 \v 16 Ke lopu koa va toṉotoṉotae sisigiti, \q2 babe va gilagilae va hola; \q2 vea ke kote ṉovala pule nigo tu? \q1 \v 17 Lopu va hola ia sa mua hahanana kaleana, \q2 meke lopu va pekipekie; \q2 vea ke kote mate tu sipu lopu ele kamo mua totoso? \q1 \v 18 Leana si pude tuqe vagia si keke \q2 meke lopu va taloa ia sapu vina rua. \q2 Sina sa tie pu pamaṉa nia sa Tamasa si kote va seu koari karua beto. \b \q1 \v 19 Sa ginilagilana lohina si va ṉiṉira ia si asa pu gilae \q2 hola ni sari ka manege puta tie tuturaṉa pa keke popoa. \b \q1 \v 20 Lopu keke tie toṉoto pa popoa pepeso \q2 si tavete va toṉoto meke loke nana sinea. \b \q1 \v 21 Mu lopu va taliṉa la i sari doduru zinama pu zama ni rina tie, \q2 na kote avoso hola ia goi sa mua nabulu pana leve nigo sa; \q1 \v 22 ura gilania mua pa bulomu \q2 sapu soku totoso si leve ni goi sari kaiqa. \p \v 23 Doduru hire si podeki rau pa ginilagilana, meke zama si arau, \q2 “Na ṉiṉirana sa qua hiniva pude gilagilana,” \q2 ba hie si hola sisigiti, lopu boka ia rau. \q1 \v 24 Be vea guguana sa ginilagilana lohina, \q2 ba seu hola si asa meke lopu boka ta vagi; \q2 esei boka dogoria? \q1 \v 25 Ke va sotoa rau sa qua binalabala pude tumae nia, \q2 pude vilitia meke hata va hitekia sa ginilagilana lohina meke sari ginugua tanisa \q1 meke pude tumae nia sa dinuviduvili tanisa kinaleana \q2 meke sa pinupuhu tanisa pinekipeki. \b \q1 \v 26 Ba sapu variva sigiti, hola nia sa minate si \q2 sa barikaleqe sekesekeina, \q1 sapu sa bulona si na sipata \q2 meke sari limana si guana seni. \q1 Sa tie pu va qetua sa Tamasa si boka govete nia si asa, \q2 ba sari tie seadi si kote saputu vagi sa. \p \v 27 “Dotu,” gua si rau, sa tie va tumatumae, “Hie si dogoro vagia rau totoso varigara ni rau sari doduru ginugua: \q1 \v 28 Sipu korapa hatahata si rau meke lopu vagia keketoṉa, \q2 si dogoria rau si keke tie toṉoto koari ka keke tina, \q2 ba lopu keke barikaleqe si toṉotona koarini! \q1 \v 29 Hie mo si dogoria rau: \q2 Taveti Tamasa sari na tie pude toṉoto \q2 ba sari na tie si la hata va soku dia ginugua.” \c 8 \q1 \v 1 Esei si guana tie gilagilana? \q2 Esei tumae va bakali sari ginugua? \q1 Na ginilagilana va komolo ia tugo sa isumatana sa tie \q2 meke va komolia sa kenuna. \s1 Va Tabea sa Baṉara \p \v 2 Mu va tabea sa ginarunu tanisa baṉara, gua si rau, sina va tokotokoro si goi pa kenuna sa Tamasa. \v 3 Lopu bebeno vura taloa pa kenuna sa baṉara. Lopu turu turaṉi sarini pu tavete va kaleana, ura sa baṉara boka tavetia mo gua sapu hiva nia sa. \v 4 Sina sa zinama tanisa baṉara si koa ia ṉiniraṉira, \q2 esei boka tozi nia si asa, “Na sa si tavetia goi?” gua. \q1 \v 5 Asa pu va tabei sari nana ginarunu si lopu kaqu tava kilasa, \q2 meke saripu gilae pa bulodia si kote tumae nia sa totoso gotona meke sa hahanana. \q1 \v 6 Ura koa dia sari totoso gotodi meke hahanana tadi doduru ginugua, \q2 be vea mamata gua sari tinasuna tana tie. \b \q1 \v 7 Sina loke tie si tumae nia sa totoso vugo na repere, \q2 esei boka tozia sa si korapa mae? \q1 \v 8 Loke tie tagoa sa ṉiniraṉira pude lalae nia sa givusu; \q2 ke loke tie tugo tagoa sa ṉiniraṉira pude va nosoa sa nana rane mate. \q1 Gua sapu loke tie si tava malumu pude pule pa totoso varipera, \q2 sa kinaleana tugo ba lopu vata rupahi sarini pu tavetavete koasa. \s1 Na Tie Duviduvili meke na Tie Toṉoto \p \v 9 Doduru hire si dogori rau totoso balabala la i rau sari doduru ginugua pu evaṉa pa kauruna sa rimata. Koa nana sa totoso sapu lalae ni sa tie sari kaiqa, meke ta sigiti ni sa. \v 10 Meke dogori tugo rau sari tie kaleadi ta pomunae, arini pu pilipule koasa Zelepade meke vagi vinahesi pa vasileana vasina hoke ṉoṉovali arini sari na tie. Hie tugo si loketoṉa laena. \p \v 11 Totoso lopu tuturei ta kilasa sa tie koasa kinaleana tavetia sa, si sari bulodi rina tie si siṉi na hiniva pude tavete va kaleana. \v 12 Na tie kaleana si kote boka tavete va sea keke gogoto totoso meke toa va gelenae nana, ba gilania rau sapu sarini pu pamaṉa nia sa Tamasa si kote bokaboka hola la tu. \v 13 Ba sina sa tie kaleana si lopu pamaṉa nia sa Tamasa, ke lopu kote bokaboka si asa, meke sari nana rane si lopu kote gele. \p \v 14 Koa nana pule sapu loke laena pa popoa pepeso: Sari na tie toṉoto sapu vagia sa vina kilasa tadi na tie kaleadi, meke sari na tie kaleadi sapu vagi sari na lineana tadi na tie toṉoto. Hie tugo si loke laena, guni nia arau. \p \v 15 Ke arau va egoa sa kinoa qetuqetu, sina loketoṉa si leana pa tie pa kauruna sa rimata ba sapu hena, napo meke koa qetuqetu mo. Meke kote lulia qinetu si asa koari nana tinavete koari doduru rane pa nana tinoa pu ponia sa Tamasa pa kauruna sa rimata. \p \v 16 Totoso hiva tumae nia rau sa ginilagilana meke dogori rau sari na tinavete na minabo tanisa tie pa popoa pepeso, sapu lopu va puta i sari matana boṉi na rane, \v 17 si tiqe dogori rau sari doduru pu evaṉi sa Tamasa. Loke tie kote boka tumae nia sa si korapa ta evaṉa pa kauruna sa rimata. Vea voriti gua sa tie pude hata vura nia, ba lopu kote boka dogoro vagi ia tugo sa sa laena. Sa tie gilagilana kote tozia sapu tumae nia sa gua, ba lokari, lopu dogoria tugo sa sa laena. \c 9 \p \v 1 Ke balabala i rau sari doduru hire meke kamoa rau sapu sari tie toṉoto meke tie gilae meke sari dia tinavete, arini si pa limana sa Tamasa, ba loke tie gilania nasa si kote ta kamo nia rini, be na tataru sia babe na vinari kanai. \v 2 Doduru si kote kamo la pa keke vasina mo, sari tie toṉoto meke tie seadi, saripu leana meke kaleana, saripu viadi meke bonidi, arini pu la vukivukihi meke arini pu lopu la. \q1 Gua sapu ta evaṉa koari tie leadi \q2 si asa tugo si koari na tie seadi; \q1 gua sapu ta evaṉa koari tie pu tokotokoro pa Pozana sa Tamasa \q2 si gua tugo saripu korodia. \p \v 3 Hie tugo sa kinaleana koari doduru pu ta evaṉa pa kauruna sa rimata: Keke vasina mo kote kamo la sari doduru. Gua ke sari bulodi rina tie si siṉi na kinaleana, meke koai na dinuviduvili sari bulodia sipu korapa toa rini, meke mumudi si la somani mo sarini pu matedi. \v 4 Arini pu toadi si boka hata ia sa lineana koe Tamasa, ura na siki toana si leana hola nia sa laione matena! \q1 \v 5 Ura sarini pu toadi gilania sapu kote mate si arini, \q2 ba sarini pu matedi si loketoṉa pule gilania; \q1 loketoṉa dia pinia, \q2 meke ta muliṉi palae tu si arini. \q1 \v 6 Dia tataru, dia kinukiti, dia kinonokono si pukerane tu murimuri taloa; \q1 lopu kaqu somana pulei rini \q2 sari ginugua pu ta evaṉa pa kauruna sa rimata. \p \v 7 Ke qetuqetu mu la henai gemu ginani, meke napo gemu vaeni mamu qetu mua, ura va malumu igo Tamasa pude taveti. \v 8 Mu pokopoko keoro doduru totoso, meke doduru totoso mu lumu nia oela sa batumu. \v 9 Mu koa qetu turaṉia sa mua barikaleqe, asa pu tataru nia goi, koari doduru rane koasa tinoa sapu loke guguana. Asa tugo sa tinoa sapu ponigo e Tamasa pa kauruna sa rimata, koari doduru mua rane sapu loke laedi. Ura asa sa laena sa mua tinoa meke sa mua ṉinataṉata sapu mabo nia goi pa kauruna sa rimata. \v 10 Be sa si tavetia ri na limamu, si mu tavetia pa doduruna sa mua binokaboka, ura pa lovu, vasina pu korapa la ia goi, si loke tinavete, loke binalabala, loke tinumatumae, na loke ginilagilana koa ia. \p \v 11 Keke tiṉitoṉa pule si dogoria rau pa kauruna sa rimata: \q1 Sa hinaqala si lopu tadirini pu rerege \q2 sa vinaripera si lopu tadirini pu ṉiṉira, \q1 meke sa ginani si lopu la koari pu gilae, \q2 sa tinagotago si lopu la koari pu bokaboka, \q1 meke na vina lavata si lopu la koarini pu tumatumae; \q2 ba evaṉa goto mo pa dia totoso meke lolomo sari doduru arini. \p \v 12 Beto meke, loke tie si tumae nia panavisa kote kamo sa nana totoso. \q1 Gua sa igana sapu ta vagi pa vaqara, \q2 babe na kurukuru tapuru sapu ta sipata vagi, \q1 si sari na tie si ta saputu vagi koari na totoso kaleadi sapu kamo va hodaka koa rini. \s1 Na Binalabala pa Ginilagilana meke Dinuviduvili \p \v 13 Dogoria tugo rau pa kauruna sa rimata sa vina padapada koasa ginilagilana sapu goto mae koa rau: \v 14 Koa nana si keke vasileana hite sapu visavisa tie koa ia. Meke mae si keke baṉara ṉiṉirana meke mae raza ia, koa vari likohae nia rini meke nama pude huari sari gobana. \v 15 Ego koa nana pa popoa asa si keke tie sapu malaṉa ba gilagilana, meke asa harupia sa popoa koasa nana ginilagilana. Ba loke tie si balabala ia sa tie malaṉana asa. \v 16 Ke zama si rau, “Ginilagilana si leana hola nia sa ṉiniraṉira.” Ba loke tie si hiva avosia sa ginilagilana tanisa tie malaṉa, meke loke tie kote va tabea. \b \q1 \v 17 Sari zinama hitehite tadi na tie gilagilana si mu avosi \q2 hola ni sari na kinukili tadi na baṉara koari na tie pekipekidi. \q1 \v 18 Ginilagilana si leana hola ni sari na tiṉitoṉa varipera, \q2 ba keke tie kaleana boka huari soku ginugua sapu leanadi. \c 10 \q1 \v 1 Sari na dodoa matedi boka va humaṉa hikare ia sa lumu, \q2 gua sapu sa pinekipeki hitekena boka huara pania sa ginilagilana meke sa vina lavata. \q1 \v 2 Sa bulona sa tie gilae si vizatia sa siraṉa toṉoto, \q2 ba sa bulona sa tie pekipeki si vizatia sa siraṉa sapu seana. \q1 \v 3 Nonoga hola pana ene pa siraṉa sa tie pekipeki, \q2 na kote dogoria mo ri na tie sapu na pekipekina si asa. \q1 \v 4 Be guana bugoro nigo sa baṉara si goi, \q2 si lopu veko pania sa mua tuturuana; \q2 na binule boka va noso i mo sari na sinea nomadi. \q1 \v 5 Koa nana si keke kinaleana sapu dogoria rau pa kauruna sa rimata, \q2 sa sinea gua sapu hoke vura koari na koimata. \q1 \v 6 Sari na tie pekipeki si ta veko pa tuturuana nomadi, \q2 meke sari tie tagotago si koa pa vasina pepekadi. \q1 \v 7 Ele dogori rau sari na pinausu sapu habotu pa hose, \q2 meke sari koburu tavia si ene guana pinausu. \b \q1 \v 8 Asa pu gelia sa pou si kote hoqa pule nia mo sa; \q2 asa pu lopoto nuquru pa goba si kote ta garata noki.\x * \xo 10:8 \xt Sam 7:15; ZT 26:27\x* \q1 \v 9 Asa pu la geli patu si kote ta bakora patu; \q2 asa pu soko huda si kote boka bakora maho. \q1 \v 10 Pude tutu sa maho meke pako sa livona, \q2 si na ṉiniraṉira si kote ta hivae, \q1 ba na ginilagilana si va kamo binokaboka. \b \q1 \v 11 Be guana garata sa noki sipu lopu ele va mamania sa tie kopu, \q2 si loke laena mo sa tie kopu. \q1 \v 12 Sari zinama pa ṉuzuna sa tie gilagilana si avoso lea, \q2 ba sa tie pekipeki si ṉovala pule nia koari nana zinama. \q1 \v 13 Pa pinodalaena si avoso hikare sari nana zinama; \q2 ba pa vina betona si duviduvili va kaleana sari nana binalabala, \q2 \v 14 meke sa tie pekipeki si zama hoboro lamo. \b \q1 Loke tie si tumae nia nasa si korapa mae pa kenuna, \q2 meke esei boka tozia na sa si kote evaṉa pa mudina sa? \q1 \v 15 Sa tie pekipeki si mabo nia sa sa nana tinavete; \q2 ke lopu gilania sa sa siraṉa pule la pa nana vetu. \q1 \v 16 Tasuna sa butubutu sapu na koburu mo si baṉara nia, \q2 meke sari koburu tavia si inevaṉa pana munumunu. \q1 \v 17 Tamanae sa butubutu sapu sa nana baṉara si pa tuti binaṉara, \q2 meke sari koburu tavia si henahena luli pa totoso, \q2 pude ṉiṉira, lopu pude viviri. \b \q1 \v 18 Pana hakohako sa tie, sa ropoto vetu si kote hoqa; \q2 pana lopu boka tavetavete sa limana, si kote honi sa vetu. \b \q1 \v 19 Pa inevaṉa si hegere sari na tie, \q2 meke sa napo vaeni si variva qetu koa rini, \q2 ba na poata mo sa inolaṉa koari doduru. \b \q1 \v 20 Lopu nanae nia sa baṉara, lopu zama golomo nia tugo, \q2 babe leve nia pa mua lose sa tie tagotago, \q1 sina sa kurukuru pa galegalearane kote paleki sari mua zinama, \q2 meke na kurukuru tapuru kote la tozi sapu zama ni goi. \c 11 \s1 Sa Tinavete Tanisa Tie Gilaena \q1 \v 1 Sari mua vuvua si mu holuholu ni pa popoa seu, \q2 meke pa totoso si kote vagia goi laena. \q1 \v 2 Mu lelete veko pa zuapa babe vesu vasidi, \q2 ura lopu ta gilana totoso sa kote raza sa tinasuna. \q1 \v 3 Pana siṉi na kolo sari na lei, \q2 si zoropo la pa pepeso sa ruku. \q1 Be hoqa la pa kali mataona sa huda baba pa kali gedena, \q2 si pa vasina pu hoqa la sa, si vasina tugo si kote eko si sa. \q1 \v 4 Asa pu kopu eko nia sa givusu si lopu kote lelete, \q2 meke asa pu doṉo viliti sari na lei si lopu kote pakepakete. \b \q1 \v 5 Gua mo sapu lopu tumae nia goi sa siraṉa tanisa givusu, \q2 babe vea meke podaka sa koburu pa tiana sa tinana, \q1 si lopu tumae nia tugo goi sa tinavete te Tamasa, \q2 Asa pu taveti sari doduru likakalae. \b \q1 \v 6 Mu lelete pana munumunu, \q2 meke pana veluvelu si mu lopu noso, \q1 ura lopu gilania goi sapu kiko veguguana si kote toa, \q2 babe doduru mo si kote leadi beto. \q1 \v 7 Kalalasa si variva qetu, \q2 meke valeana ia sa mata pude dogoria sa rimata. \q1 \v 8 Be soku sari vuaheni toani sa tie, \q2 si mani koa qetuqetu nana koari doduru. \q1 Ba mani gilania sapu sari rane huporodi si koadia, \q2 ura na kote sokudi. \q2 Doduru pu korapa mae si loke laedi. \s1 Tinarae Tadi na Tie Vaqura \q1 \v 9 Mu qetu, agoi na tie vaqura, sipu korapa vaqura mua, \q2 meke mani va qetu igo sa bulomu koari na mua totoso vaqura. \q1 Lulia sa hiniva tanisa bulomu \q2 meke be sa si dogori sari matamu, \q2 ba mu gilania sapu doduru hire si kote ta pitu ni goi koe Tamasa. \q1 \v 10 Gua ke, saripu talotaṉa sisigiti ni goi si mu rizui pa bulomu \q2 meke sari tinasuna pa tinimu si mu oki pani, \q2 ura sa tie vaqura meke sa ṉiniraṉira si lopu kote koa hola. \c 12 \q1 \v 1 Mu balabala ia si Asa pu tavetigo, \q2 koari na rane pu korapa vaquramu, \q1 sipu lopu ele kamo sari na rane tasunadi \q2 meke sipu lopu ele barogoso si goi, meke kote zama, \q2 “Namu loke qinetu si vagi nia rau koasa qua tinoa,” \q1 \v 2 sipu lopu ele huporo sari na kalalasa rimata, \q2 meke sari sidara na pinopino, \q2 meke sipu lopu ele pule sari lei mudi ruku; \q1 \v 3 totoso neneqara sari tie kopu vetu, \q2 meke koqoho sari tie ṉiṉira, \q1 totoso visavisa sari na livo \q2 meke sari mata si rida. \q1 \v 4 Mu balabala ia si Asa pu tavetigo totoso nuli sari taliṉamu, \q2 meke lopu ta avoso sari vevehe pa siraṉa, \q1 totoso vaṉunu sari tie koari na kabodi rina kurukuru tapuru, \q2 ba sari na vevehe hire ba guana seu tu; \q1 \v 5 totoso matagutu ni rina tie sari vasidi ululudi \q2 meke sari tinasuna pa siraṉa; \q1 totoso keo beto sari kalu \q2 meke rizu mamata sari na inene \q2 meke soku hiniva si lopu ta boka mo, \q1 meke la pa nana popoa pa lovu sa tie, \q2 totoso taruqoqo si arini pa siraṉa. \q1 \v 6 Mu balabala ia sa Tamasa, sipu lopu ele mate si goi, guana ta kumata sa seni siliva, \q2 babe poraka sa baolo qolo; \q1 sipu lopu ele ilasa sa palepalekeana kolo pa tototolo, \q2 babe kaleana sa iku pa berukehe, \q1 \v 7 meke sipu lopu ele pule la pa pepeso sa tini, \q2 meke sa maqomaqo si pule la koe Tamasa pu poni vatua. \b \q1 \v 8 “Loke laena, loke laena!” gua si rau, sa tie va tumatumae. \q2 “Doduru tiṉitoṉa si loke laedi!” \s1 Zinama Hokohokoto Binalabala \p \v 9 Arau sa tie va tumatumae si gilaena, meke va karovo tinumatumae si rau la pa tie. Balabala, viliviliti, meke va toṉotoṉoti rau sari na zinama tumatumae. \v 10 Hatai rau, sa tie va tumatumae, sari zinama sapu gotogoto, meke sapu kuberi rau si toṉoto meke hinokara. \p \v 11 Sari zinama tumatumae si guana kolu sekeseke, sari vinarigara zinama ginilagilana si guana poka pa hubina sa kolu pude kalaha sipi sa Sepati tadigita, sa nada Tamasa. \p \v 12 Tuqu, keke ginugua pule si maqu va balau nigo. Sa kubere va soku buka si loke vina betona, meke sa voriti pude va nonoga si variva mabona. \q1 \v 13 Ego, doduru si ele ta avoso; \q2 sapu hiera mo sa vina betona sa ginugua: \q1 Pamaṉa nia sa Tamasa, mamu kopu ni sari Nana tinarae, \q2 ura asa sa ṉati tinavete ta hia nia sa tie. \q1 \v 14 Ura kote pitui Tamasa sari doduru ginugua pu taveti gita, \q2 doduru pu ta tomedi ba gua tugo, \q2 be kaleadi sari ba leanadi.