\id COL - Roviana \h KOLOSAE \toc1 Sa Leta te Paula koari na Tie pa Kolosae \toc2 Kolosae \toc3 Kol \mt2 SA LETA TE PAULA KOARI NA TIE PA \mt1 KOLOSAE \imt1 Sa Vinabakala \ip Sa leta hie si e Paula kubere lania koa rina tiena sa ekelesia pa Kolosae. Kolosae si keke vasileana nomana pa Esia. Sapu Esia gunia rini pukerane, si kamahire poza nia rini Teki. Kolosae si koa pa kali gasa rimata pa Episasi. \ip Sa ekelesia pa Kolosae si lopu e Paula podalae nia, ba sina koa si asa koasa pinaqaha popoa vasina koa sari na puku ekelesia pu kopu ni e Paula, ke hoke garunu la tie tavetavete se Paula koa rina ekelesia arini. Sari na tie tavetavete arini si ta luaraedi mae pa Episasi, meke sa popoa Episasi si na ṉati popoa koasa pinaqaha popoa tanisa binaṉara Roma pa Esia. \ip Ele gilania Paula sapu koadia si kaiqa tie tuturaṉa seadi koasa ekelesia pa Kolosae. Sari na tie tuturaṉa seadi hire si zukuru nia rini koari na tie sa dia vina tumatumae sea sapu guahe: “Be hiva ta harupu si keke tie, si mani vahesi sari kaiqa votiki maqomaqo na ṉiniraṉira, kekeṉoṉo gua rina mateana,” gua. Va tumatumae nia tugo rini sapu sari doduru koreo na palabatu si kaqu ta magu \ord d\ord* gua sapu tozia sa Tinarae te Mosese, meke kaqu madi ni rini si kaiqa ginani pude lopu henai, gua. Meke kaiqa pule vina tumatumae seadi si tozi rini. \ip Paula si lopu va egoi sari na vina tumatumae gugua arini, gua asa ke zama va ṉiṉira nia sa pude tozi vura nia sa vina tumatumae hinokara te Karisito. Sa ṉatina hokara sa nana vina tumatumae si guahe: E Zisu Karisito mo telena si boka harupu gita, meke lopu ta hivae pule si kaiqa votiki siraṉa tinaharupu. Sari kaiqa votiki vina tumatumae seadi si va seu gita koe Karisito. Zama se Paula, “Pa korapana Karisito si kuri Tamasa sari doduru vina podaka, meke pa korapana tugo Karisito si vagi pule ni Tamasa si arini sapu ele muliuṉu taloa koa Sa. Sari na tie mo pu koa keke koe Karisito, si tagoa sa rinoverove sapu kaqu ta harupu si arini,” gua si asa. Meke tozi vura ni tugo Paula sari doduru ginugua leadi pu vagi rina tie pu koa keke koe Karisito, pa tinoa tadi pu va hinokaria se Karisito meke sa Nana vina tumatumae. \ip Mada doṉo gilania tugo sapu Onesimasi si lulia tugo se Tikikasi totoso paleke lania sa sa leta hie koa rini pa Kolosae. Onesimasi si na pinausu te Pilimone sapu kubere lania leta tugo Paula. Gina koanana se Pilimone pa Kolosae. \iot Sari na Ṉati Pinaqapaqahana sa Leta \io1 Zinama kekenu. Hinia 1:1-2 \io1 Vinaravara zama leana. Hinia 1:3-14 \io1 Tinoa meke na tinavete te Karisito. Hinia 1:15 kamo hinia 2:19 \io1 Tinoa vaqura koe Karisito. Hinia 2:20 kamo hinia 4:6 \io1 Tinukuna sa leta. Hinia 4:7-18 \c 1 \s1 Zinama Tuketukele \p \v 1 Sa leta hie si mae guana koa rau Paula, sa apositolo \ord d\ord* te Zisu Karisito pa hiniva te Tamasa, meke Timote sa tasida koe Karisito. \v 2 Garunu atu nia rau sa leta hie koa gamu na tie te Tamasa pa Kolosae, gamu na tamatasi ta ronu mia pa mia kineke koe Karisito. Mani koa koa gamu sa tataru variharupi na binule tanisa Tamasa sa Tamada. \s1 Vinaravara Zama Leana \p \v 3 Doduru totoso si zama leana si gami koe Tamasa, sa Tamana sa nada Baṉara Zisu Karisito, totoso varavara tokani gamu gami, \v 4 sina ele avoso nia gami sa mia rinaṉeraṉe koe Zisu Karisito, meke sa mia tataru koari doduru tie te Tamasa. \v 5 Totoso kamo tatasana koa gamu sa inavoso hinokara, sapu sa Inavoso Leana, si raṉea gamu sapu gua va nama vekoa Tamasa pude tamugamu pa Maṉauru, ke vura mae sa mia rinaṉeraṉe meke sa mia tataru. \v 6 Sa Inavoso Leana si korapa urahae la koari na tie pa soku popoa meke vahinokara si arini. Gua puta tugo sapu ta evaṉa pa korapa bulomia gamu, podalae totoso avosia meke gilania gamu sa guguana hinokara sa tataru variharupi te Tamasa. \v 7 Ele va nonoga ia gamu koe Epaparasi sa tataru variharupi te Tamasa. Asa si keke nabulu turaṉamami sapu ta tataruena, na ta ronuna te Karisito pu tokani gamu.\x * \xo 1:7 \xt Kol 4:12; Plm 23\x* \v 8 Ele mae tozini gami tu sa sa tataru sapu ele ponini gamu sa Maqomaqo Hope koa gamu. \p \v 9 Pa ginugua asa, si lopu makudo varavara tokani gamu gami, podalae tugo sipu avosoni gamu gami. Tepa ia gami sa Tamasa pude va siṉi ni gamu sa tinumatumae tanisa Nana hiniva, meke sa ginilagilana lohina sapu poni gita sa Maqomaqo Hope.\fig Lopu makudo varavara|alt="Don't stop praying" src="hk00272b.png" size="col" loc="Col 1:9-14" copy="Horace Knowles" ref="1:9" \fig* \v 10 Tepa ia tugo gami pude boka toa nia gamu sa tinoa sapu gotogoto sapu hiva nia Sa, meke va boka gamu pude evaṉia gua sapu variva qetu koa Sa doduru totoso. Sari na mia tinoa si kaqu va vurai sari na tinavete leadi, meke kaqu toqolo si gamu pa ginilanana sa Tamasa. \v 11 Mi koa va ṉiṉira koari doduru ṉiniraṉira saripu mae guadi koasa Nana ṉiniraṉira marilaena, pude boka turu va nabu si gamu koari doduru tinasuna pa korapa ṉinoṉo. \v 12 Pa korapa qinetuqetu, si mi zama leana koasa Tamada sapu ele va garogaro gamu pude somana tagoa sa doduruna gua sapu va nama vekoa Tamasa pude tadi Nana tie, koasa Binaṉara sapu koa ia kalalasa. \v 13 Ele harupu gita Sa koasa ṉiniraṉira tanisa hinuporo, meke ele va karovo la gita Sa koasa Binaṉara tanisa Tuna sapu tataru nia Sa. \v 14 Ele vata rupaha gita Karisito si gita. Sapu gunia si guahe: Ele taleosae ni Sa sari nada sinea.\x * \xo 1:14 \xt Epi 1:7\x* \s1 Karisito meke sa Nana Tinavete \p \v 15 Karisito si na kinehana sa Tamasa sapu lopu ta dogorona. Asa mo sa Tuna Tamasa sapu ele koa va kenue koari doduru vina podaka. \v 16 Ura pa korapana Sa si ta tavete sari doduru vina podaka pa Maṉauru, meke pa pepeso. Sari na tiṉitoṉa ta dogorodi, meke saripu lopu ta dogorodi, na ṉiniraṉira Maqomaqo, sari na baṉara, na tie totoli, meke na ṉati hiniva. Pa korapana Sa si kuri Tamasa sari doduru vina podaka pude tanisa Tuna. \v 17 Karisito si ele koa Nana tu sipu lopu ele ta tavete sari doduru vina podaka, meke pa korapa kineke koa Sa, si tava garogaro sari doduru pa hopeke dia vasidi. \v 18 Asa sa batuna sa tinina sapu sa ekelesia, meke na ṉatina sa tinoa tanisa tini sana. Na tuna kenuna si Asa koari doduru, sapu ele tava turu pule pa minate, pude kaqu koa na Ṉati Baṉara koari doduru likakalae.\x * \xo 1:18 \xt Epi 1:22-23\x* \v 19 Ura sa Nana vinizata soti sa Tamasa, si pude tagoa sa Tuna sa doduruna sa Nana tinoa tinamasa. \v 20 Meke pa korapana sa Tuna si variva bule ni Sa sari doduru Nana vina podaka pude pule la koa Sa, sari doduru likakalae pa Maṉauru, meke pa pepeso. Meke ele evaṉia Tamasa sa binule pa korapa eharana sa Tuna koasa Nana minate pa korosi.\x * \xo 1:20 \xt Epi 2:16\x* \v 21 Visoroihe si seu koe Tamasa si gamu pu lopu na tie Ziu, meke kana la koa Sa, sina koa gua koari na mia tinavete kaleadi, na binalabala bonidi. \v 22 Ba pa korapana sa minate pa tini tanisa Tuna, si vata evaṉae ni gamu Nana baere sa Tamasa si gamu, pude boka va kamo gamu Sa guana tie madi mia, via mia, meke loke tinazutu mia pa kenuna Sa. \v 23 Ke mi koa soto va nabu koa sa mia rinaṉeraṉe. Mi lopu rizu taloa gamu koa Sa sapu raṉea gamu koasa Inavoso Leana. Asa tugo sa Inavoso leana sapu nabulu nia arau, Paula. Sa Inavoso Leana hie si ele avoso nia gamu meke ele ta tarae koari na tie pa doduru popoa. \s1 Sa Ninabulu te Paula Koasa Ekelesia \p \v 24 Kamahire si qetu ni rau sari na qua tinasigiti pa vina leana mia gamu, sina sari na qua tinasigiti arini si pude toka nia sa vina gorevurana sa tinasigiti te Karisito pa laena sa tinina sapu sa ekelesia. \v 25 Ele vizata au Tamasa si arau pude nabulu nia sa ekelesia. Ele poni nau Sa sa tinavete pa vinaleana mia gamu. Sa tinavete asa si pude tozi vura nia sa doduruna sa Inavoso Leana. \v 26 Tava paere sa Inavoso Leana hie koari ninae butubutu na sinage na sage pukerane, ba kamahire si tava vura si Asa koari Nana tie. \v 27 Sa hiniva te Tamasa si pude vata gilana nia koari Nana tie meke koari doduru tie Zenitailo \ord d\ord* sa inavoso tomena hie, sapu marilaena hola. Sa inavoso tomena asa si guahe: Sapu e Karisito si koa koa gamu; ginuana asa si gua pule he: Sapu gamu si raṉea pude somana tagoa sa tinoa tolavaena te Tamasa. \v 28 Asa tugo sa Karisito sapu tozi vura nia gami koari doduru tie. Koari doduru ginilagilana lohina, si va balau ni, na va tumatumae ni gami sari na tie, pude komiha pa hopeke dia tinoa keke koe Karisito, meke va kamoi si arini pa kenuna sa Tamasa. \v 29 Tavetavete va ṉiṉira, na voriti mate si rau, pude va gorevura ia sa hiniva asa. Tavetavete nia rau sa ṉiniraṉira sapu poni nau e Karisito, sapu korapa koa tavetavete pa korapana sa qua tinoa. \c 2 \p \v 1 Maqu tozi va gilanani gamu sa qua pinodepodekae nomana, pude tokani gamu si gamu, meke sari na tie te Karisito pa Laodisia, meke arini pu lopu ele hite dogoro soti au si arau. \v 2 Tavetia rau si hie pude boka tava ṉiṉira si arini, pude di koa keke pa tataru, pude madi tagoa rini sa doduruna sa ginilagilana hinokara koasa inavoso tomena te Tamasa, sapu e Karisito mo. \v 3 Koa Sa si koa beto sari na tinagotago tomedi sapu sari na ginilagilana, na tinumatumae te Tamasa. \v 4 Tozini gamu arau si hie, pude mi lopu ta sekesekei pa keke tie koari nana zinama, na vina lomolomoso kokohadi, be vea avavoso lea gua sari nana zinama. \v 5 Lopu koa koa gamu si rau pa tiniqu, ba somana koa gamu si rau pa qua binalabala, meke qetu hola nia rau sipu gilania rau sa mia sinoto va nabu pa mia kinoa varigarae pa rinaṉena e Karisito. \s1 Sa Tinoa Hokotona koe Karisito \p \v 6 Sina ele tagoa gamu se Zisu Karisito sa Baṉara, ke mi koa keke pa korapana Sa. \v 7 Mi soto va nabu, mamu kuri sari na mia tinoa koa Sa. Koa va ṉiṉira pa rinaṉeraṉe gua sapu ele tava tumatumae nia gamu, mamu zama leana doduru totoso. \v 8 Mi balau pude lopu vata pusi gamu keke tie, koari na tinumatumae sekesekei sapu mae guadi koari na vina tumatumae tana tie, sapu ta vagidi koari na maqomaqo kaleadi tana kasia popoa, ba lopu koe Karisito. \v 9 Ura sa doduruna sa tinoa tinamasa si koa koe Karisito pa korapana sa tinoa tini Tanisa. \v 10 Meke ele ta poni nia gamu sa tinoa hokotona pa kinoa keke koa Sa. Asa si baṉara ni sari doduru maqomaqo pu tago ṉiniraṉira leadi na kaleadi pa Maṉauru meke pa pepeso. \v 11 Meke pa korapa kineke koa Sa si ta magu si gamu pa minagu sapu lopu ta tavete pa lima tie, ba e Karisito tavetia, sapu sa tinarupaha koari na hiniva kaleadi tana sinea pa tinida. \v 12 Pa mia pinapitaiso \ord d\ord* si guana ele mate, meke ta pomunu turaṉae koa Sa si gamu, meke gua tugo pa korapa mia rinaṉeraṉe, si kekeṉoṉo guana ele tava turu pule turaṉae koa Sa si gamu koasa ṉiniraṉira te Tamasa pu va turu pulea se Karisito pa minate.\x * \xo 2:12 \xt Rom 6:4\x* \v 13 Visoroihe si mate si gamu pa maqomaqo mia, koa gua koari na mia hiniva kaleadi tana sinea pa tinimia, sina na tie Zenitailo \ord d\ord* si gamu, meke lopu tagoa gamu sa Tinarae tadi na tie Ziu, meke luli gamu sari na mia binalabala huporodi. Ba kamahire si va toa gamu Tamasa koe Karisito. Meke taleosoni gita Sa si gita koari nada sinea.\x * \xo 2:13 \xt Epi 2:1-5\x* \v 14 Va betoa Tamasa sa kinubekuberedi ri nada lipulipu, koasa sinekena sa Tinarae te Mosese, sapu koa pude va kilasa gita koari nada sinea, sina vagi pania Sa meke poka nia pa Korosi.\x * \xo 2:14 \xt Epi 2:15\x* \v 15 Totoso asa si vagi pani Sa sari ṉiniraṉira tadi na maqomaqo kaleadi, meke turaṉa va dodogoroni Sa guana tie ta raovodi \ord d\ord*, koasa Nana minataqara pa korosi. \p \v 16 Ego, mi lopu va malumia keke tie pude zutu gamu pa ginugua ginani na napo, ba be pa kinopudi\f * \fr 2:16 \ft Pa dia binalabala si ka ṉeta sari na inevaṉa pude kopu ni pude ta evaṉae na tie te Tamasa meke na tie Ziu si arini.\f* rina rane hopedi, na inevaṉa pa totoso sidara vaqura, babe na rane Sabati.\x * \xo 2:16 \xt Rom 14:1-6\x* \v 17 Hire sina vina titiladi mo rina tiṉitoṉa pu kote mae, ba sa hinokarana si e Karisito tu. \v 18 Mi lopu va malumu puleni gamu pude ta zutu koa ke tie sapu balabala pule nia sapu na tie arilaena si asa, gua, sina ele dogori sa sari kaiqa dinogodogorae votivotikaedi, meke zukuru nia sa koari na tie sa vina pepekae kokohana, meke na vinahesidi rina mateana. Sa tie gugua asa si va lavalavatae pule nia koari na binalabala tana tie mo. \v 19 Luara pania sa se Karisito sa Batuna sa tini sapu sa ekelesia. Pa korapa tinolitolie te Karisito si ta varihodae valeana sari na kukuruna, meke tava toa sa tini, meke toqolo pa tinoqolo gua sapu hiva nia sa Tamasa.\x * \xo 2:19 \xt Epi 4:16\x* \s1 Mate meke Toa Somanae koe Karisito \p \v 20 Ele mate turaṉae koe Karisito si gamu, meke ele ta rupaha si gamu koari na maqomaqo kaleadi pu koa totoli koari doduru vina podaka pa maṉauru meke pa pepeso. Na vegua ke guana tie tanisa popoa pepeso tu si gamu, meke luli gamu sari na dia tinarae saripu gua hire? \v 21 “Mi lopu taṉinia si hie, mi lopu va liṉiliṉia si asa, lopu tiqua si hoi; na hopena,” gua. \v 22 Sari doduru arini si soto la gua mo koari na tiṉitoṉa pu kote beto totoso tavetavete ni. Na vina turu, meke na vina tumatumae tana tie mo si arini. \v 23 Sari na tinarae arini, si doṉodoṉo guana koa i na ginilagilana lohina koari dia vina turu pa vinahesi sapu teledia va turui, na vina pepekae kokoha, meke sa dia tinarae ṉiṉiradi pa tini si arini. Ba loke dia lineana si arini pude totoli va toṉotia sa hiniva kaleana tana tini. \c 3 \p \v 1 Ele tava toa pule turaṉae koe Karisito si gamu, ke gua asa si mi va soto la i sari na bulomia koari na tiṉitoṉa pa Maṉauru, vasina pu habotu pa Nana habohabotuana Baṉara se Karisito pa kali mataona sa Tamasa,\x * \xo 3:1 \xt Sam 110:1\x* \v 2 Ke mi va soto la i sari na mia binalabala koari na tiṉitoṉa panaulu, ba lopu koari na tiṉitoṉa pa pepeso. \v 3 Ura ele mate si gamu, meke sari mia tinoa hinokara si ele ta tome somanae koe Karisito pa korapana sa Tamasa. \v 4 Sa mia tinoa hinokara hie si e Karisito, meke pana vura mae Sa, si kaqu vura somanae mae koa Sa si gamu, pude somana tagoa sa Nana tinolava. \s1 Sa Tinoa Koana meke sa Tinoa Vaqura \p \v 5 Ego, mi va matei sari kukurudi rina mia tinoa saripu soto koari na kinaleadi tanisa pepeso, saripu gua na vinari riqihi, na binalabala bonidi, na inokoro sea, na tinaṉaziri, meke na pinuhi sapu kekeṉoṉo guana vinahesi beku. \v 6 Sina koa gua koari na kinaleadi hire, si kote va raza mae ia Tamasa sa Nana binugoro koari na tie va gugue. \v 7 Visoroihe si somana si gamu koari na inokoro sea hire, totoso koa ta pusi koa rini si gamu. \v 8 Ba kamahire si mi luara beto pani si hire: sari na binugoro, na tinaṉaziri, na kinukiti. Loke zinutuzutu kokoha, na zinama kaleadi, saripu hopena pude zamani, si kaqu vura pa beru mia. \v 9 Mi lopu vari zama kokohai, sina ele luara pania gamu sa tinoa koana asa, meke sari nana tinavete.\x * \xo 3:9 \xt Epi 4:22\x* \v 10 Meke ele tagoa gamu sa tinoa vaqura. Hie tugo sa tinoa vaqura sapu ta kuri koe Tamasa sapu va podakana sa kasia popoa, meke sapu korapa va vaqura pulea sa kinehana soti, pude boka toqolo sage si gamu pa ginilagilanana sa Tamasa.\x * \xo 3:10 \xt Epi 4:24; Zen 1:26\x* \v 11 Ke gua asa, si loke vinotikaena si koa pa varikorapadi rina tie Quriki, meke na tie Ziu, na tie ta magudi meke sapu lopu ta magudi, na tie karovona babe na tie pa hiqohiqo, pinausu meke lopu na pinausu, ba Karisito mo si arilaena hola koari doduru tie. \v 12 Gamu si na tie te Tamasa; madi mia, na ele tataruni gamu na vizata gamu Sa pude Nana telena. Ke gua asa, si mi tagoa sa tataru variva tukana, na vinaritokae, na vinapepekae, meke na ṉinoṉo.\x * \xo 3:12 \xt Epi 4:2\x* \v 13 Mamu variva taleosae pa tataru. Be keke koa gamu si lopu qetu nia sa si keke turaṉana, si mani taleoso nia. Madi variva taleosae, gua sapu taleosoni gamu sa Baṉara.\x * \xo 3:13 \xt Epi 4:32\x* \v 14 Meke koari doduru lineana hire, si mi va somania sa tataru, sapu pusi varigara ni sari doduru hire pa kineke hinokara. \v 15 Mamu va malumia sa binule te Karisito pude koa baṉara pa bulo mia, sina koasa binule hie si tioko varigara ni gamu Tamasa si gamu pa keke tini. Ke mamu zama leana doduru totoso. \v 16 Mani koa zoṉazoṉa pa bulomia gamu sa zinama te Karisito. Mi variva tumatumae ni sari na ginilagilana. Mi kera ni sari na Sam meke na kinera vinahesi, mi kera zama leana la koe Tamasa pa bulomia.\x * \xo 3:16 \xt Epi 5:19-20\x* \v 17 Sari doduru tiṉitoṉa pu evaṉi gamu, si mi taveti pa korapa pozana e Zisu sa Baṉara, pana zama leana si gamu koasa Tamasa sa Tamada pa korapana Sa. \s1 Tinoa Vaqura Tana Hopeke Tie \p \v 18 Gamu na barikaleqe si mi va tabei sari mia palabatu, ura gua tu asa si leana pude tavetia gamu na tie te Karisito.\x * \xo 3:18 \xt Epi 5:22; 1 Pit 3:1\x* \p \v 19 Gamu na palabatu, mi tataru ni tugo sari mia barikaleqe, mi lopu hidaki.\x * \xo 3:19 \xt Epi 5:25; 1 Pit 3:7\x* \p \v 20 Gamu na koburu, mi va tabei sari tiatamamia koari doduru tiṉitoṉa, ura gua asa si qetu nia sa Tamasa.\x * \xo 3:20 \xt Epi 6:1\x* \v 21 Gamu kasa na tamadia rina koburu, mi lopu va bubugori sari na tumia, pude madi lopu talotaṉa.\x * \xo 3:21 \xt Epi 6:4\x* \p \v 22 Gamu kasa na pinausu, mi va tabei sari na mia palabatu pa doduru ginugua, lopu totoso kopu totokoni gamu mo rini pude guana hiva va qetui mo si arini, ba mamu podekia pude va qetu i sarini pa doduru bulomia, pa mia pinamaṉa koa sa Baṉara.\x * \xo 3:22 \xt Epi 6:5-8\x* \v 23 Gua sapu tavetia gamu si mi tavetia pa doduru bulomia, guana sapu tavetavete ponia gamu sa Baṉara, lopu koari na tie mo. \v 24 Mi balabala ia sapu sa Baṉara si kote poni gamu sa pinia sapu ele va nama vekoa Sa, pude tadi Nana tie. Sina e Karisito tu sa Baṉara hinokara pu nabulu nia gamu. \v 25 Asa sapu tavete va sea si kote ta poni nia tugo sa sa laedi ri nana tinavete kaleadi. Ura lopu toka kale si Asa.\x * \xo 3:25 \xt Diut 10:17; Epi 6:9\x* \c 4 \p \v 1 Gamu na palabatu, mi tavete valeana meke tavete va toṉoto la koari na mia pinausu. Mamu balabala ia sapu gamu ba koa nana tugo sa Baṉara pa Maṉauru sapu palabatuni gamu.\x * \xo 4:1 \xt Epi 6:9\x* \s1 Vina Tumatumae \p \v 2 Mi lopu makudo varavara, mi kopu pa mia vinaravara, zama leana la koasa Tamasa. \v 3 Mi varavara tokani gami tugo, pude boka poni gami Tamasa sa totoso leana pude tarae nia sa Nana inavoso tomena, sapu se Karisito. Sina asa si ta pusi nia rau he. \v 4 Mi varavara toka nau pude boka tozi va bakalia rau sa inavoso tomena sana, pa siraṉa gua sapu hiva nia Tamasa pude tozia rau. \v 5 Mi koa gilae pa mia hahanana koa rini pu lopu va hinokara, mi haloi sari na totoso pu boka vagi gamu pude tozia sa Inavoso Leana.\x * \xo 4:5 \xt Epi 5:16\x* \v 6 Sari na mia zinama si madi variva qetuqetu doduru totoso, meke variva okoro. Mi tumae nia gua pude boka olaṉa va gotogoto la koari na votivotiki tie. \s1 Zinama Tataru Vina Betobeto \p \v 7 Se Tikikasi, sa tasida koe Karisito sapu ta tataruena; sapu keke tie tavetavete ta ronuena, meke na nabulu turaṉa mami koasa tinavete tanisa Baṉara, si kote tozini gamu sari doduru inavosoqu rau.\x * \xo 4:7 \xt TTA 20:4; 2 Tim 4:12\x*\x * \xo 4:7 \xt Epi 6:21-22\x* \v 8 Gua asa ke garunu atu nia rau si asa koa gamu, pude va ṉiṉira gamu pana tozini gamu sa sari na ginugua mami gami. \v 9 E Onesimasi, si luli koa sa, keke tasida ta ronuena koe Karisito si asa, sapu keke tie soti koa gamu. Arini kote atu tozini gamu sari hopeke ginugua sapu ta evaṉa tani.\x * \xo 4:9 \xt Plm 10-12\x* \v 10 Se Arisitakasi, sapu koa somana koa rau pa vetu varipusi si garunu atu nia sa nana tataru koa gamu, meke gua tugo e Maka, sa tasina puzakadara e Banabasi; ele vagia mo gamu sa inavoso pude va kamoa se Maka pana be ene hola gua koa gamu si asa.\x * \xo 4:10 \xt TTA 19:29, 27:2; Plm 24; TTA 12:12,25, 13:13, 15:37-39\x* \v 11 E Zosua sapu ta pozae Zasitasi, ba va atua tugo sa nana tataru. Ari ka ṉeta mo hire sari na tie Ziu pu kekeredi, meke tavetavete somanae koa rau koasa Binaṉara te Tamasa, meke varitokae hola si arini koa rau. \p \v 12 Tataru koa gamu gua se Epaparasi, keke tie soti tugo koa gamu si asa, meke na nabulu te Zisu Karisito. Hoke varavara tokani gamu sa si gamu meke doduru totoso si tepa ia sa sa Tamasa pude va boka gamu pude turu va nabu, guana tie komiha mia, na tie hinokara te Karisito, pa korapa vina tabena sa hiniva te Tamasa.\x * \xo 4:12 \xt Kol 1:7; Plm 23\x* \v 13 Arau si boka tozini gamu sa nana tinavete ṉiṉirana pude tokani gamu, meke sari na tie pa Laodisia meke Haerapolisi. \v 14 Se Luke sa mami tie salasalaṉa, sapu qetu nia gami, meke se Dimasi, ba garunu atu nia tugo sa dia tataru koa gamu.\x * \xo 4:14 \xt 2 Tim 4:10,11; Plm 24\x* \p \v 15 Tozia sa mami tataru koari na tasida pa Laodisia, meke gua tugo koe Nimipasi meke sa ekelesia pa nana vetu. \v 16 Pana ele tiro betoa gamu sa leta hie, si mi vala nia koasa ekelesia pa Laodisia, pude ta tiro pule vasina; meke gamu ba kote tiroa tugo sa qua leta, sapu kote va atua ri pa Laodisia. \v 17 Mi tozi nia se Akipasi pude va hokoto valeania sa tinavete sapu ele ta poni nia sa pa ninabuluna sa Baṉara.\x * \xo 4:17 \xt Plm 2\x* \v 18 Hie si kubere sotia rau pa limaqu. Sa qua tataru arau Paula koa gamu. Mi balabala i sari na tina pusiqu. Mani koa koa gamu sa tataru variharupi te Tamasa.