\id AMO - Roviana \h Emosi \toc1 Sa Buka Emosi \toc2 Emosi \toc3 Em \mt2 SA BUKA TE \mt1 EMOSI \imt1 Sa Vinabakala \ip Pa totoso tanisa poropita Emosi, si ele paqaha rua sa binaṉara koasa popoa. Keke binaṉara si koa la pa kali gede, sa nana ṉati vasileana si pa Sameria. Ta pozae na binaṉara pa Izireli si asa. Keke binaṉara pule si pa Ziuda meke sa ṉati vasileana tanisa si Zerusalema. Ta pozae na binaṉara pa Ziuda si asa. \ip Sa poropita Emosi si mae gua koasa popoa pa kali binaṉara pa Ziuda. Pa Tekoa sa popoa tanisa meke na sepati mo si asa. Ba tioko ia Tamasa si asa pude la koasa butubutu baṉara pa Izireli, pude la tarae nia sa Nana zinama pa Betolo, sa vasina tanisa ṉati hope tanisa baṉara pa Izireli. Sa totoso sapu la tozi vura nia sa sa zinama te Tamasa si e Zeroboami vina rua si koa baṉara pa Izireli, pa kaiqa vuaheni zuapa gogoto lima ṉavulu puta sipu lopu ele podo se Zisu Karisito. Ba ka visavisa rane mo si ene tarae si asa. \ip Sa inavoso sapu vala nia Tamasa koa sa si la gua koari tie tagotago. Sarini sapu tagotago si tagotago va hola, meke arini pu malaṉa si koa malaṉa va hola tugo. Meke saripu tagotago si tavetavete ni rini sari pu malaṉa; hiko i rini meke ṉoṉovala i rini pude tagotago dia. \ip Ke sa vina balau te Emosi pa Betolo si tozia sapu kote mae gua pa Izipi meke pa Asiria sa tinahuara, si be lopu kekere si arini. Hadu ia sa ṉati hiama pa Betolo se Emosi, lopu ta hivae si asa, pule la pa Ziuda, guni nia sa. Ba korona se Emosi, na ta garunu mae koe Tamasa si asa, gua si asa. \ip Pa nana kinorokorotae la koe Izireli, si podalae si asa koari na kana te Izireli pu koa vari likohae nia sa popoa Izireli. Sari vinakilasa tadi na kana hire si zama kekenu ni sa meke tiqe kamo la koe Izireli; sari Siria, Pilisitia, Taea, Edomu, Amoni, Moabi, Ziuda meke tiqe e Izireli. Sari naba ṉeta meke made si tavetavete ni sa, sapu varigara la pa zuapa; sa naba zuapa si hokoto, gua, ginuana koari pa Hiburu. Ke totoso varigara la pa zuapa sari sinea tadi kasa si na soku hola, ele pada mo, lopu boka beto, gua ginuana. Ke kaqu tava kilasa. Totoso zamani sa sari ka zuapa sinea tadi pa Izireli si zamani pule sa sari ka zuapa vina kilasa sina ele soku hola sari dia sinea, meke lopu boka noso. \iot Sari na Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka \io1 Sa vina kilasa koari na butubutu pu tata koasa butubutu baṉara pa Izireli. Hinia 1:1 kamo hinia 2:5 \io1 Sa vina kilasa koasa butubutu baṉara pa Izireli. Hinia 2:6 kamo hinia 6:14 \io1 Sari ka lima dinogodogorae. Hinia 7:1 kamo hinia 9:15 \c 1 \s1 Sari Zinama Tuketukele \p \v 1 Hire sari na zinama te Emosi, keke koari na sepati pa Tekoa, sa nana dinogodogorae pa guguana Izireli sapu vata dogoro nia Tamasa koa sa, karua vuaheni sipu lopu ele kamo sa niu lavata, totoso e Uzaea si baṉara pa Ziuda meke e Zeroboami sa tuna koreo e Zehoasi si baṉara pa Izireli.\x * \xo 1:1 \xt 2 Baṉ 15:1-7; 2 Koron 26:1-23; 2 Baṉ 14:23-29\x* \s1 Bugoro ni Tamasa sari Tie Izireli \p \v 2 Zama se Emosi:\x * \xo 1:2 \xt Zol 3:16\x* \q1 “Se Zihova si kurumu vura mae gua pa Toqere Zaione \q2 meke sa mamalaiṉina si lulusu vura pa Zerusalema; \q1 sari duduli pa pezara vasina kopu sipi sari na sepati si mate, \q2 meke sari huda pa batu toqere Kameli si harahara.” \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova pa Siria \p \v 3 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Koari ka ṉeta sinea te Damasikasi\f * \fr 1:3 \ft Damasikasi si na ṉati vasileana tadi na tie pa Siria.\f* meke kamo ka made sinea, \q2 si lopu kaqu va kekere pule ia Rau sa vina kilasa, \q2 sina ele pada mo sari na dia sinea meke lopu boka beto. \q1 Koa gua sapu la huara va kaleania sa sa popoa Qileadi meke vagia sa,\x * \xo 1:3 \xt Ais 17:1-3; Zer 49:2-27; Zak 9:1\x* \q1 \v 4 ke kote garunu la nika si Arau koasa vetu baṉara sapu kuria Hazaelo\f * \fr 1:4 \ft Hazaelo si na Baṉara kekenu sapu tuti gore la koe Beni Hadadi.\f*, \q2 meke kote ta sulu palae sari vasidi ta gobadi te Beni Hadadi sa baṉara. \q1 \v 5 Kote seke gore nia Rau sa tukutuku sasada koasa goba pa Damasikasi; \q2 kote huara ia Rau sa baṉara sapu koa pa Lolomo pa Aveni\f * \fr 1:5 \ft Lolomo Aveni ginuana si “Lolomo Hahanana Kaleana.” Beti Idini ginuana si “Vetu Bibibolo”.\f* \q2 meke asa pu tuqena sa kolu binaṉara pa Beti Idini. \q2 Sari tie pa Siria si kote ta raovo pule la pa Kiri,” \qr zama gua se Zihova. \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova koasa Popoa pa Pilisitia \p \v 6 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Koari ka ṉeta sinea te Qaza meke kamo ka made, \q2 si lopu kaqu va kekere pule ia Rau sa vina kilasa, \q2 sina ele pada mo sari na dia sinea meke lopu boka beto. \q1 Koa gua sapu sari vasileana dodurudi si hoke raovo taloani sa \q2 meke la holuholu ni sa pa Edomu,\x * \xo 1:6 \xt Ais 14:29-31; Zer 47:1-7; Izk 25:15-17; Zol 3:4-8; Zepa 2:4-7; Zak 9:5-7\x* \q1 \v 7 ke kote garunu la nika si Arau koari na goba pa Qaza \q2 sapu kote sulu i sari nana vasileana ta gobadi. \q1 \v 8 Kote va mate pania Rau sa baṉara pa Asidodi \q2 meke asa pu tuqena sa kolu binaṉara pa Asikeloni. \q1 Kote taliri la nia Rau sa Limaqu pa Ekoroni, \q2 osolae mate beto sari pa Pilisitia,” \qr zama gua se Zihova sa Baṉara. \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova koasa Popoa pa Taea \p \v 9 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Koari ka ṉeta sinea te Taea, meke kamo ka made, \q2 si lopu kaqu va kekere pule ia Rau sa vina kilasa, \q2 sina ele pada mo sari na dia sinea meke lopu boka beto. \q1 Koa gua sapu sari vasileana dodurudi si hoke la holuholu ni sa pa Edomu, \q2 lopu kopu nia rini sa dia vinariva egoi tinamatasi koari na Qua tie,\x * \xo 1:9 \xt Ais 23:1-18; Izk 26:1 kamo hinia 28:19; Zol 3:4-8; Zak 9:1-4; Mt 11:21-22; Lk 10:13-14\x* \q1 \v 10 ke kote garunu la nika si Arau koari na goba pa Taea \q2 sapu kote sulu i sari nana vasileana ta gobadi.” \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova koasa Popoa pa Edomu \p \v 11 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Koari ka ṉeta sinea te Edomu meke kamo ka made, \q2 si lopu kaqu va kekere pule ia Rau sa vina kilasa, \q2 sina ele pada mo sari na dia sinea meke lopu boka beto. \q1 Koa gua sapu hadu luli nia vedara sa sa tasina koreo, \q2 loke nana tataru hokara, \q1 pa nana binugoro si raza pilipule ia mo sa si asa \q2 meke sa nana tinaṉaziri si huruṉu lamo,\x * \xo 1:11 \xt Ais 34:5-17, 63:1-6; Zer 49:7-22; Izk 25:12-14, 35:1-15; Obd 1-14; Mal 1:2-5\x* \q1 \v 12 ke kote garunu la nika si Arau pa Temani \q2 sapu kote sulu i sari vasileana ta gobadi pa Bozira.” \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova koasa Popoa pa Amoni \p \v 13 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Koari ka ṉeta sinea te Amoni meke kamo ka made, \q2 si lopu kote va kekere pule ia Rau sa vina kilasa, \q2 sina ele pada mo sari na dia sinea meke lopu boka beto. \q1 Koa gua sapu hova va rikati sa tiadi sari barikaleqe molumoludi pa Qileadi \q2 pude hoda i sari nana voloso pepeso,\x * \xo 1:13 \xt Zer 49:1-6; Izk 21:28-32, 25:1-7; Zepa 2:8-11\x* \q1 \v 14 ke kote garunu la nika si Arau koari na goba pa Raba \q2 sapu kote sulu i sari nana vasileana ta gobadi \q1 pa vari korapadi rina iraṉa na kukili koasa rane varipera, \q2 pa korapa givusu ṉiburuna pa totoso raneboṉi. \q1 \v 15 Sa nana baṉara meke sari nana koimata, \q2 si kote varigara la tugo pa tinaraovo,” \qr zama gua se Zihova. \c 2 \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova koasa Popoa Moabi \p \v 1 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Koari ka ṉeta sinea te Moabi meke kamo ka made, \q2 si lopu kaqu va kekere pule ia Rau sa vina kilasa, \q2 sina ele pada mo sari na dia sinea meke lopu boka beto. \q1 Koa gua sapu sulu i sa, guana sulu binu, \q2 sari susurina sa baṉara pa Edomu,\x * \xo 2:1 \xt Ais 15:1 kamo hinia 16:14, 25:10-12; Zer 48:1-47; Izk 25:8-11; Zepa 2:8-11\x* \q1 \v 2 ke kote garunu la nika si Arau koari pa Moabi \q2 sapu kote sulu i sari vasileana ta gobadi pa Kerioti. \q1 Se Moabi si kote tava gore pa keke vinaripera nomana \q2 pa vari korapadi rina iraṉa na kukili vinaripera meke na kabona sa buki. \q1 \v 3 Kote va mate pania Rau sa nana baṉara \q2 meke va matei sari doduru nana koimata,” \qr zama gua se Zihova. \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova koasa Popoa pa Ziuda \p \v 4 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Koari ka ṉeta sinea te Ziuda meke kamo ka made, \q2 si lopu kote va kekere pule ia Rau sa vina kilasa, \q2 sina ele pada mo sari na dia sinea meke lopu boka beto. \q1 Koa gua sapu ele kilu pania rini sa tinarae te Zihova \q2 meke lopu kopuni rini sari Nana ginarunu, \q1 ke ta turaṉa va seu si arini koari na tamasa kokohadi, \q2 sari tamasa sapu luli ri tiatamadia pukerane, \q1 \v 5 ke kote garunu la nika si Arau koari pa Ziuda \q2 sapu kote sulu i sari vasileana ta gobadi pa Zerusalema.” \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova koasa Popoa pa Izireli \p \v 6 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Koari ka ṉeta sinea tamugamu pa Izireli meke kamo ka made, \q2 si lopu kaqu va kekere pule ia Rau sa vina kilasa, \q2 sina ele pada mo sari na mia sinea meke lopu boka beto. \q1 Koa gua sapu holuholu ni siliva gamu sari tie toṉotodi, \q1 meke koari na sadolo mo holuholu ni gamu sari tie sapu loke dia. \q1 \v 7 Neti gamu batudi sari tie malaṉa \q2 guana neti mia pa kavuruna sa pepeso \q2 meke lopu poni tinoṉoto gamu sarini pu ta ṉoṉovala. \q1 Tamana meke sa tuna koreo si la ia si keke vineki mo \q2 meke ṉoṉovala ia gamu sa Pozaqu Hopena. \q1 \v 8 Seke tinarae si gamu totoso eko gamu pa kalidi ri doduru hope, \q2 koari na poko sapu ta tuqe vagidi pude tana gale lopu ele ta lipudi.\f * \fr 2:8 \ft Tiro laia Diut 23:12-13.\f* \q1 Pa korapa vetu tanisa dia tamasa \q2 si napoi rini sari vaeni sapu tabarani ri tie malaṉa totoso tava lipulipu hoboro si arini. \q1 \v 9 Seke goreni Arau sari na tie Amoraiti pa kenu dia, \q2 vea ululu guana huda sida si arini, \q2 meke vea ṉiṉira guana huda oaku si arini. \q1 Sari vuvua tanisa panaulu si huari Rau \q2 meke gua tugo sari karosona pa kauruna.\x * \xo 2:9 \xt Diut 3:8-11\x* \q1 \v 10 Arau vagi vurani gamu pa Izipi, \q2 meke turaṉa gamu koari ka made ṉavulu puta vuaheni pa soloso qega \q2 pude poni gamu sa pepeso tadi na tie Amoraiti. \q1 \v 11 Va noma sage i tugo Arau sari poropita pa vari korapadi ri tumia koreo \q2 meke vizata vagi tie Naziraiti\f * \fr 2:11 \ft Sa tie Naziraiti si na tie sapu va madi pule nia koe Zihova meke lopu napo vaeni meke lopu koto kalu si asa. Mi tiro laia sa buka Nab 6:1-21.\f* koari mia tie vaqura. \q1 Vea, lopu hinokaradi si hire, gamu na tinoni pa Izireli?” \qr zama vura gua se Zihova.\x * \xo 2:11 \xt Nab 6:1-8\x* \q1 \v 12 “Ba va napo ni vaeni tu gamu sari tie Naziraiti \q2 meke zamai gamu sari poropita pude tukui ṉuzudia. \q1 \v 13 Ego, kamahire si kote naqoto gamu Arau \q2 gua sa totopili susuraṉana huiti sapu ta mamatani sari qaqaloto huiti ke qirato. \q1 \v 14 Arini koa gamu pu haqala rerege si lopu kote govete, \q2 arini pu ṉiṉira si kote malohoro tu, \q2 meke sa varane si lopu boka harupu pule nia. \q1 \v 15 Sa tie gona bokala si kote rizu togolo pule, \q2 sa tie varipera sapu reregena ba lopu kote govete, \q2 sa tie koi hose ba lopu boka harupu pule nia. \q1 \v 16 Sari tie varane sapu bokabokadi hola \q2 ba kote dodohodi meke govete koa sa rane asa,” \qr zama vura gua se Zihova. \c 3 \p \v 1 Mi avoso mae! Hiera sa zinama te Zihova sapu ta zutuni gamu, kei gamu tinoni pa Izireli, gamu doduru pa butubutu Izireli sapu turaṉa vurani gamu Arau pa Izipi: \q1 \v 2 “Gamu mo sapu ele vizata gamu Arau \q2 koari doduru butubutu pa popoa pepeso; \q1 gua ke kote va kilasa gamu Arau \q2 koari doduru mia sinea.” \s1 Sari Ninanasa Tanisa Poropita \q1 \v 3 Boka ene varigara sari karua tie \q2 sapu lopu variqetuedi pude ene varigara? \q1 \v 4 Boka kurumu pa nana bae sa laione \q2 sipu lopu ele ari gana ginani? \q1 \v 5 Boka saputu vagi kurukuru sa sipata \q2 totoso loke kurukuru si koa? \q1 \v 6 Pana ta avoso sa buki pa vasileana lavata, \q2 si vea, lopu hoke neneqara sari tie? \q1 Pana kamo si keke tinasuna pa vasileana lavata, \q2 si vea lopu e Zihova tu va gevuria sia? \q1 \v 7 Hinokara sapu e Zihova Baṉara si lopu hoke tavetia si keketoṉa \q2 be lopu ele vivinei vurani Sa sari Nana hiniva \q2 koari Nana nabulu, sari poropita. \q1 \v 8 Ele kurumu sa laione. \q2 Esei si lopu kote matagutu? \q1 E Zihova Baṉara si ele zama. \q2 Esei si lopu boka zama nia sa kinorokorotae? \s1 Sa Tinahuara pa Sameria \q1 \v 9 Zama vura la koari na vasileana ta gobadi pa Asidodi \q2 meke koari vasileana ta gobadi pa Izipi; \q1 “Mi la varigara si gamu koari na toqere pa Sameria; \q2 mi dogoria sa kinolura pa korapana sa \q2 meke sa ṉinovaṉovala pa vari korapadia ari tie.” \q1 \v 10 “Lopu tumae tavete va toṉoto si arini,” zama vura gua se Zihova, \q2 “arini si va naqiti tinagotago ta saputu vagidi meke ta hikodi koari dia vasileana ta gobadi.” \p \v 11 Gua ke hiera gua si zama nia e Zihova Baṉara: \q1 “Na kana kote mae vari likohae nia sa mia popoa; \q2 kote daku goreni sa sari mia vasidi ṉiṉiradi \q2 meke hiko koari mia vasileana ta gobadi.” \p \v 12 Hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 “Gua sapu harupu vagia sepati pa ṉuzuna sa laione \q2 sari karua susuri nene babe vasi kali taliṉa, \q2 si kote ta harupu gua tugo asa sari pa Izireli, \q1 arini sapu habotu pa Sameria pa hukihukiri dia teqe \q2 meke pa dia habohabotuana arilaedi pa Damasikasi.” \p \v 13 “Mi avosia si hie, mamu zama vura la nia koasa butubutu te Zekopi,” zama vura gua sa Baṉara, se Zihova sa Tamasa Tadi na Qeto Minate. \q1 \v 14 “Koasa rane sapu va kilasia Rau se Izireli koari nana sinea, \q2 si kote huara pani Rau sari hope pa Betolo; \q1 sari kikihodi ri na hope si kote ta seke palae \q2 meke hoqa la pa pepeso.\x * \xo 3:14 \xt 2 Baṉ 23:15\x* \q1 \v 15 Kote huara pani Rau sari dia vetu tana totoso ibu \q2 meke gua tugo sari vetu tana totoso maṉini; \q1 sari vetu sapu tava sari koari na livo elopaniti si kote ta huara \q2 meke sari na vetu nomadi na arilaedi si kote ta daku gore,” \qr zama vura gua se Zihova. \c 4 \q1 \v 1 Mi avosia sa zinama hie, gamu na barikaleqe pu deana guana bulumakao pa Basani, \q2 gamu pu koa koasa toqere pa Sameria, \q1 gamu si ṉoṉovali sarini pu malaṉa meke arini pu loke gedi \q2 meke zama la koari mia palabatu, “Paleke poni gami napo,” gua. \q1 \v 2 Gua sapu hopena se Zihova Baṉara si tokotokoro si Asa: \q2 “Hinokara sa totoso asa si kote kamo mae, \q1 sa totoso kote ta rita qaqahere si gamu meke ta turaṉa taloa, \q2 doduru gamu si kote ta soto vinetuṉu. \q1 \v 3 Hopeke gamu si kote vura toṉoto taloa \q2 kote vura gua koari na lopa pa goba, \q2 meke kote ta gona vura la gua pa toqere Hemoni,” \qr zama vura gua se Zihova. \s1 Lopu Boka Tava Tumatumae se Izireli \q1 \v 4 “La pa Betolo, mamu tavete va kaleana vasina: \q2 la pa Qiliqali, mamu tavete va kaleana nono la tu. \q1 Paleke maeni sari mia vinukivukihi doduru munumunu, \q2 mia keke pa manege pa doduru vina ṉeta vuaheni. \q1 \v 5 Sari mia bereti koa i na isiti \ord d\ord* si mae variponi ni pude zama leana, \q2 mamu vahesi puleni gamu koari mia vinariponi moka; \q1 gamu tie Izireli, vivinei va titie ni, \q2 ura arini si qetuqetu ni gamu pude taveti,” \qr zama vura gua se Zihova sa Baṉara. \q1 \v 6 “Arau poni gamu tia kokobadi pa doduru vasileana lavata \q2 meke va ovia gamu koari na vasileana hitekedi, \q2 ba lopu kekere pule mae si gamu koa Rau,” \qr zama vura gua se Zihova. \q1 \v 7 “Tuqe pule nia tugo Rau sa ruku koa gamu \q2 totoso ṉeta sidara koa meke pakepakete, gua. \q1 Ponia ruku Arau si keke vasileana, \q2 ba va noso ia Rau koa sa keke pa kalina. \q2 Keke inuma si vagi ruku \q2 ba keke si loketoṉa meke popa taloa. \q1 \v 8 Sari tie si tedeve hata kolo pa keke vasileana la pa keke \q2 ba lopu boka vagi va leana kolo pude napo, \q2 gua ba lopu kekere pule mae si gamu koa Rau,” \qr zama vura gua se Zihova. \q1 \v 9 “Soku totoso si seke i Rau sari mia inuma meke gua tugo sari inuma vaeni, \q2 sekeni givusu maṉini meke nokinoki Rau. \q1 Na kupokupo henai sari mia piqi na huda olive, \q2 gua ba lopu kekere pule mae si gamu koa Rau,” \qr zama vura gua se Zihova. \q1 \v 10 “Sari na oza si garunu atu ni Rau koa gamu \q2 gua sapu tavete ia Rau pa Izipi. \q1 Va mate i Rau pa vedara sari mia tie vaqura, \q2 turaṉae mia hose ta zau vagidi. \q1 Sari isumia si va siṉi ni humaṉa muzi tomate Rau sapu mae guadi koasa mia vinarigara ipi, \q2 gua ba lopu kekere pule mae si gamu koa Rau,” \qr zama vura gua se Zihova. \q1 \v 11 “Arau va mate pani sari kaiqa koa gamu \q2 gua sapu huara i Arau si pa Sodomu meke Qomora. \q1 Agoi si guana itito sapu ta saputu vagina pa nika, \q2 gua ba lopu kekere pule mae si gamu koa Rau,” \qr zama vura gua se Zihova.\x * \xo 4:11 \xt Zen 19:24\x* \q1 \v 12 “Gua ke hie si kote tavete atu nia Arau koa gamu na butubutu Izireli, \q2 meke sina kote tavete atu nia Rau koa gamu na tie Izireli, \q2 ke mi va nama pude tutuvu ia sa mia Tamasa.” \q1 \v 13 Asa pu va podaki sari toqere, \q2 pu tavetena sa givusu, \q2 meke tozi vurani sari Nana binalabala koari na tie, \q1 Asa pu va iliri la nia pa hinuporo sa vaqavaqasa, \q2 meke tete koari na vasidi ululudi pa popoa pepeso, \q2 e Zihova Tamasa tadi na Qeto Minate sa Pozana Sa. \c 5 \s1 Sa Tinioko Pude Kekere \p \v 1 Mi avosia sa zinama hie, gamu na butubutu Izireli, sa kinera lukalukana hie pa gugua mia gamu: \q1 \v 2 “Hoqa se Izireli, sa Vineki Vaqura, \q2 lopu pude tekulu pule, \q1 ta luara palae pa nana popoa soti, \q2 meke loke tie si koa pude ovulu sage nia.” \p \v 3 Hiera gua si zama nia e Zihova sa Baṉara: \q1 “Sa vasileana lavata sapu garunu taloa keke tina varane, \q2 si kote keke gogoto mo si kekere pule; \q1 sa vasileana hite sapu garunu taloa keke gogoto varane \q2 si kote ka manege puta mo si toa.” \p \v 4 Hiera gua si zama la nia e Zihova koasa butubutu Izireli: \q1 “Hata Au pude mi toa; \q2 \v 5 lopu la hata ia se Betolo, \q1 lopu la pa Qiliqali, \q2 lopu ene va seu la pa Biasiba. \q1 Ura se Qiliqali si kote ta raovo taloa, \q2 meke se Betolo si kote murimuri taloa.” \q1 \v 6 Hata ia se Zihova pude mi toa, \q2 pude lopu gua si kote halala si Asa pa butubutu te Zosepa guana nika; \q1 kote variva mate si asa, \q2 meke loke tie pa Betolo kote boka va noso ia. \q1 \v 7 Agoi pu iliri va pasa ia sa ṉinoṉo \q2 meke neti gore nia pa pepeso sa tinoṉoto. \q1 \v 8 E Zihova si asa pu tavetedi sari pinopino Peliadesi meke Orioni, \q2 pu iliri va vaqavaqasa ia sa hinuporo \q2 meke va huporo ia sa rane la pa boṉi, \q1 pu tioko vagi kolo pa lamana \q2 pude va ruku boboso ia sa pepeso, \q2 e Zihova sa Pozana Sa.\x * \xo 5:8 \xt Zob 9:9, 38:31\x* \q1 \v 9 Asa tuturei huara i sari vasidi ṉiṉiradi \q2 meke ilasi sari vasileana ta gobadi. \q1 \v 10 Gamu si kana i si arini pu gegegese pa koti \q2 meke hakohako ni si arini pu tozi ia sa hinokara. \q1 \v 11 Neti gamu sari pu malaṉa \q2 meke zuzuki gamu pude poni gamu huiti. \q1 Gua ke, sari vetu patu leleadi sapu ele kuri i gamu \q2 si lopu kote koa i gamu; \q1 sari inuma vaeni masurudi sapu ele lete i gamu, \q2 si lopu kote napo i gamu sari vaeni koa rini. \q1 \v 12 Ura Arau tumae ni Qua visa ṉavulu sari mia tinavete kaleadi, \q2 meke vea noma gua sari mia sinea, \q1 ṉoṉovali gamu sari tie toṉoto meke vagi tinabara golomo \q2 meke hukati gamu pa koti sari vinilasa va toṉoto koari na tie malaṉa. \q1 \v 13 Gua ke sa tie gilae si kote lopu kulu pa totoso gua arini, \q2 ura kaleadi sari totoso. \q1 \v 14 Mi hata ia sapu leanana lopu sapu kaleanana, \q2 pude mi toa. \q1 Meke se Zihova Tamasa Tadi na Qeto Minate si kote koa koa gamu, \q2 gua sapu tozi ia gamu si gua tugo si Asa. \q1 \v 15 Kana ia mo sapu kaleana, tataru nia sapu leana; \q2 kopu nia sa vinilasa va toṉoto pa korapa vetu varipitui. \q1 Hokara kote koa ia tataru se Zihova Tamasa Tadi na Qeto Minate \q2 koari ka visavisa tie koa holadi pa tutina e Zosepa. \p \v 16 Gua ke hiera gua si zama nia e Zihova, se Zihova Tamasa Tadi na Qeto Minate: \q1 “Na uui si kote koa pa doduru sisiraṉa \q2 meke na kabo ta sigiti si kote ta avoso koari doduru varivarigarana. \q1 Sari tie lelete si kote ta tioko pude taruqoqo \q2 meke ari tie ta tabaradi pude lukalukana si kote uui. \q1 \v 17 Na uui si kote pa doduru inuma vaeni, \q2 ura na kote ene nuquru gua si Arau pa vari korapa mia,” \qr zama gua se Zihova. \q1 \v 18 Mi talotaṉa si gamu pu aqa nia sa rane te Zihova! \q1 Na vea ke aqa qetuqetu nia gamu sa rane te Zihova? \q2 Asa rane si kote huporo sa popoa, lopu kalalasa. \q1 \v 19 Kote gua sa tie sapu govete nia sa si keke laione \q2 meke tutuvu ia sa si keke bea, \q1 gua na tie sapu nuquru pa nana vetu \q2 meke va magogoso ia sa limana pa gobagoba \q2 si ta garata noki tu. \q1 \v 20 Vea, lopu kote huporo tu sa rane te Zihova, lopu kalalasa, \q2 dudukurumu toa, loke vasi kalalasana? \q1 \v 21 Zama se Zihova, “Arau kana hola i, lopu hiva hokara ni Arau sari mia rane inevaṉa; \q2 maledere hola ni Arau sari mia vinarigara.\x * \xo 5:21 \xt Ais 1:11-14\x* \q1 \v 22 Pana paleke mae ni gamu koa Rau sari vinukivukihi va uququ meke vinariponi huiti, \q2 ba lopu kote qetu ni Arau. \q1 Pana paleke mae vinukivukihi binaere leleadi gamu, \q2 ba lopu kote arilaedi koa Rau si arini. \q1 \v 23 Va taloa i sari mia kinera vinahesi vevehedi! \q2 Koroqu avosi Arau sari mia mike hapu sara. \q1 \v 24 Ba mi va malumu ia sa ṉinoṉo pude totolo guana ovuku, \q2 sa tinoṉoto pude guana tototolo sapu lopu hite popa! \q1 \v 25 Kei gamu na butubutu Izireli, vea, hoke paleke mae ni gamu koa Rau sari mia vinukivukihi meke vinariponi \q2 koari ka made ṉavulu puta vuaheni pa soloso qega?.\x * \xo 5:25 \xt TTA 7:42-43\x* \q1 \v 26 Lokari. Ba kamahire sa kinehana sa mia beku Sakuti sapu poza nia baṉara gamu si ovulu sage nia gamu, \q2 meke Kaivani sa mia tamasa pinopino \q2 sapu telemia taveti. \q1 \v 27 Gua ke kote garunu taloa ni gamu Arau pa tinaraovo la pa kali la Damasikasi,” \q2 zama gua se Zihova, sa Tamasa Tadi na Qeto Minate sa Pozana Sa. \c 6 \s1 Sa Tinahuara Tanisa Popoa Izireli \q1 \v 1 Mi talotaṉa gamu pu koa va leleana pa Zaione, \q2 meke koa gamu pu lopu koa matagutu pa toqere Sameria, \q1 gamu na koimata noma mia koasa ṉati butubutu baṉara koari doduru, \q2 koa gamu pu hoke mae hata tinokae sari tie pa Izireli! \q1 \v 2 La pa Kalane mamu la dogoria; \q2 beto mamu la koasa vasileana nomana pa Hamati, \q2 mamu gore la pa Qati pa popoa Pilisitia. \q1 Vea, noma hola ni rini sari karua butubutu baṉara pa Izireli meke Ziuda? \q2 Sari dia pepeso si noma hola ni si tamugamu? \q1 \v 3 Lokari! Sa rane tinahuara si koromia balabala ia, \q2 meke va tata mae ia gamu sa rane vinaripitui variva matagutuna. \q1 \v 4 Eko mia koari na teqe sapu tava kadakada livo elopaniti, \q2 zokozokoro mia pa habohabotuana malohorodi. \q1 Lami ta vizatadi si hena i gamu \q2 meke na tuna bulumakao nobokodi. \q1 \v 5 Mikemike va leana mia koari mia hapu gua e Devita \q2 meke kera ni sari kinera vaquaradi pu taveti gamu koari na mia ivivu na hapu. \q1 \v 6 Na vovoina vaeni nomadi si naponi gamu \q2 meke lumulumu ni gamu sari lumu sapu humaṉa lea, \q2 ba lopu talotaṉa nia gamu sa tinahuara te Izireli. \q1 \v 7 Gua ke gamu si kote kekenu hokara ta raovo taloa; \q2 sari mia inevaṉa na hahanana zokozokoro si kote noso. \p \v 8 Se Zihova sa Baṉara si tokotokoro pa Pozana Sa, se Zihova sa Tamasa Tadi na Qeto Minate, Asa si zama vura guahe: \q1 “Arau kana hola ia sa vina titie te Zekopi \q2 meke etulu i Arau sari nana vasileana ta gobadi. \q1 Kote vala nia Rau sa vasileana lavata hie koari na kana \q2 meke sari doduru tiṉitoṉa pa korapana,” gua si Asa. \p \v 9 Be ka manege puta tie si koa hola pa keke vetu, si kote mate tugo si arini. \p \v 10 Meke be mae si keke turaṉadia pude paleke pani pa vetu sari tinidia pude sulu i, gua, meke nanasia sa si asa sapu korapa tome vasina, “Vea, koa dia pule kaiqa tie?” \p Kote olaṉa si asa, “Lokari,” gua, meke kote hinoqa zama pule sa turaṉadia, “Mokomoko! Lopu kaqu poza ia gita sa Pozana e Zihova,” kote gua. \q1 \v 11 Ura ele vala nia e Zihova sa ginarunu, \q2 meke kote huara va umumu ia Sa sa vetu nomana, \q2 meke sa vetu hitekena si kote va inete ia Sa. \q1 \v 12 Vea, sari hose si hoke haqala tugo pa patupatu? \q2 Hoke la tavete inuma pa kolo lamana sari tie? \q1 Lokari! Ba gamu ele iliri la nia pa poizini sa ṉinoṉo, \q2 meke sa vuana sa tinoṉoto si va pasa ia gamu. \q1 \v 13 Qetu nia gamu sapu zau vagi ia gamu si pa Lodeba\f * \fr 6:13 \ft Sa ginuana Lodeba si “loketoṉa” meke Kanaimi ginuana si “ṉiṉira”.\f*, \q2 meke zama guahe, “Vea, lopu pa nada ṉiniraṉira soti tu vagi nia gita si pa Kanaimi?” \q1 \v 14 Ura zama vura guahe se Zihova sa Tamasa Tadi na Qeto Minate, \q2 “Kei, gamu na butubutu Izireli, kote va gevuru ia Rau si keke butubutu baṉara pude mae raza igo, \q1 kote raza na ṉoṉovala ia rini sa doduruna sa mia popoa, \q2 podalae pa karovoana pa toqere sapu la gua pa Hamati kamo la koasa lolomo pa Ovuku Zodani,” gua si Asa. \c 7 \s1 Sa Rovana Kupokupo \p \v 1 Hiera gua si va dogoro nau e Zihova sa Baṉara pa dinogodogorae: Korapa va nama rovana kupokupo si Asa, mudina sa totoso pakepakete tanisa hinia tanisa baṉara meke totoso podalae tuvulu pule sari linetelete. \v 2 Totoso hena beto pani ri kupokupo sari doduru linetelete koasa popoa, si kabo vura si arau, “Zihova Baṉara, taleoso ni gami! Vea meke kote boka toa se Zekopi? Nake hitekena hite mo si asa!” \p \v 3 Ke hobe binalabala se Zihova. \p “Lopu kote ta evaṉa si hie,” zama gua se Zihova Baṉara. \s1 Sa Nika \p \v 4 Hiera gua si va dogoro nau e Zihova sa Baṉara: Se Zihova sa Baṉara si korapa titioko pa korapa nika pude va kilasi sari Nana tinoni; sa lamana si va popa pania Sa meke sa nika si podalae gania sa popoa. \v 5 Ke kukili vura si arau, “Zihova sa Baṉara, tepa sisigiti atu si arau koa Goi pude noso si Agoi! Vea meke kote boka toa se Zekopi? Nake hitekena hite mo si asa!” \p \v 6 Ke hobe binalabala se Zihova. \p “Hie ba lopu kote ta evaṉa tugo,” zama gua se Zihova sa Baṉara. \s1 Sa Iku sapu Koa ia Mamamata \p \v 7 Hiera gua si va dogoro nau Sa si arau: Se Zihova Baṉara si korapa turu kapae Nana pa keke goba sapu toṉoto sage luli ia sa sa tinoṉoto tanisa iku koa ia mamamata, meke sa iku koa ia mamamata si koa nana pa Limana Sa.\fig Sa tinoṉoto tanisa iku koa ia mamata|alt="a plumb line" src="lb00125b.png" size="col" loc="Amos 7:7" copy="Louise Bass" ref="7:7" \fig* \v 8 Meke nanasa au e Zihova si arau, “Nasa si dogoria goi, ta Emosi?” gua si Asa. \p Meke olaṉa si arau, “Na iku sapu koa ia na mamamata pude pada ia sa tinoṉoto tana goba.” \p Meke zama se Zihova, “Doṉo mae, sa iku koa ia mamamata hie si veko ia Rau pa korapadi ri Qua tinoni pa Izireli; lopu kaqu poni pule ni totoso Arau si arini pude kekere. \q1 \v 9 Sari vasidi ululudi te Aisake si kote ta huara \q2 meke sari vasina hopedi pa Izireli si kote na remoremo; \q2 kote ovulu sagea Arau sa Qua vedara pude seke va matea sa butubutu baṉara te Zeroboami.” \s1 Sari Emosi meke Amazaea \p \v 10 Meke garunu la nia e Amazaea, sa hiama pa Betolo, si keke inavoso koe Zeroboami, sa baṉara pa Izireli: “Se Emosi si korapa qoraqora nigo si agoi baṉara, pa Betolo pa kokorapana sa popoa Izireli. Lopu leana la koasa popoa sari nana zinama. \v 11 Ura gua hie si zama nia Emosi: \q1 ‘Se Zeroboami si kote mate pa vedara, \q2 meke hinokara sari tie Izireli si kote ta raovo taloa, \q2 taloa va seu pa dia popoa soti,’ gua.” \p \v 12 Meke zama se Amazaea koe Emosi, “Vura taloa, agoi na tie dodogorae! Pule la pa Ziuda. La korokorotae; mamu ta tabara vasina. \v 13 Lopu korokorotae pule pa Betolo, sina hie si na hope tanisa baṉara meke na zelepade tanisa butubutu baṉara pa Izireli,” guni nia sa. \p \v 14 Olaṉa ia Emosi se Amazaea, “Arau si lopu na poropita meke lopu tuna keke poropita, ba na sepati si arau, meke na tie kopu huda sikamoa tugo si arau. \v 15 Ba vagi pani au e Zihova koasa qua tinavete kopu sipi meke zama au Sa, ‘La, mamu la korokorotae koari Qua tinoni pa Izireli,’ gua. \v 16 Ego kamahire, mu avosia sa zinama te Zihova. Zama si agoi, \q1 Lopu korokorotae la ia sa popoa Izireli, \q2 mamu noso, lopu korokorotae si agoi koasa butubutu te Aisake,” gua si goi. \p \v 17 “Gua ke hiera gua si zama nia e Zihova: \q1 ‘Sa mua barikaleqe si kote ta evaṉae na maqota koasa vasileana lavata, \q2 meke sari tumu koreo meke vineki si kote mate pa vedara. \q1 Sa mua pepeso si kote ta pada meke ta hia, \q2 meke agoi telemu si kote mate pa keke popoa tadi na tie huporo. \q1 Meke hinokara sa butubutu Izireli si kote la pa tinaraovo, \q2 seu taloa koasa dia popoa soti.’ ” \c 8 \s1 Huneke Siṉi ia na Vua Huda Saganadi \p \v 1 Hiera gua si va dogoro nau e Zihova sa Baṉara: na huneke siṉi ia na vua huda saganadi. \v 2 Meke nanasa si Asa, “Emosi, nasa si dogoria goi,” gua. \p “Na huneke siṉi ia na vua huda saganadi,” olaṉa gua si arau. \p Meke zama se Zihova koa rau, “Sa totoso tadi na Qua tinoni pa Izireli si ele sagana; lopu kote rizu pania Arau sa dia vina kilasa. \p \v 3 Zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara, koasa rane asa, sari kinera pa Zelepade si kote ta iliri uui. Na soku hola tini tie matedi si kote eko pa doduru vasina! Loke tie si kaqu kulu!” gua se Zihova. \s1 Tinahuara Tadi pa Izireli \q1 \v 4 Mi avosia si hie, gamu pu neti goreni saripu loke gedi \q2 meke va mate i saripu malaṉa koasa popoa, \q1 \v 5 meke zama guahe, \q1 “Totoso sa kote hola sa rane hopena pa Sidara Vaqura \q2 pude mami holuholu huiti, \q1 meke totoso sa kote hokoto sa Sabati \q2 pude mami maketi huiti?” \q1 Va hola i gamu sari pada \q2 va sage i sari hinolu \q2 meke sekesekei koari na sikele kokohadi, \q1 \v 6 meke holu ni siliva sari tie malaṉa \q2 meke sari pu loke gedi si holu ni sadolo mo, \q2 sari remoremo huiti ta sara vagidi ba kote holuholuni. \p \v 7 E Zihova si ele tokotokoro guahe koasa Pozana Telena: “Arau lopu kote muliṉi ni sari doduru tiṉitoṉa sapu ele taveti rini. \q1 \v 8 Vea, lopu kote neneqara nia sa popoa si hie, \q2 meke talotaṉa sari doduru pu koa vasina? \q1 Sa doduruna sa popoa si kote odu sage gua sa Ovuku Naelo; \q2 kote sage si asa meke lodu gore pule \q2 gua sa ovuku pa Izipi. \p \v 9 Koasa rane asa, zama vura gua si Arau Zihova Baṉara, \q1 kote va lodu gore ia Rau sa rimata pa korapa rane \q2 meke va huporo ia sa popoa pepeso pana rane toa. \q1 \v 10 Kote iliri Arau sari mia totoso inevaṉa la pa tinalotaṉa \q2 meke doduru mia kinerakera la pa kinabo. \q1 Kote va sageni gamu poko baika Arau si gamu doduru \q2 meke neri i sari batu mia. \q1 Kote tavetia Rau sa totoso asa pude guana totoso mate tanisa koburu ekeina, \q2 meke sa vina betona si kote guana keke rane pasana. \q1 \v 11 Sari rane si korapa mae, zama vura gua si Arau Zihova Baṉara, \q2 totoso kote garunu mae nia Rau sa oza koasa popoa; \q1 lopu na oza pa ginani babe na memeha hata kolo si asa, \q2 ba na oza pude lopu avosia sa zinama te Zihova. \q1 \v 12 Sari tie si kote tedeve podalae pa Kolo Matena la pa kolo Meditareniani, \q2 meke kote hebala gua pa kali gede meke la pa kali gasa rimata, \q1 pude hata ia sa zinama te Zihova, \q2 ba lopu kote boka dogoria arini. \p \v 13 Koasa rane asa \q1 sari barikaleqe vaqura leleadi meke sari koreo vaqura ṉiṉiradi \q2 si kote mabubulu na memeha. \q1 \v 14 Arini pu tokotokoro pa kinurekure te Sameria, \q2 babe zama, ‘Hinokara gua sapu toana sa mua tamasa agoi pa Dani,’ \q2 babe ‘Hinokara gua sapu toana sa tamasa pa Biasiba,’ \q1 si kote hoqa si arini, \q2 lopu pude tekulu sage pule.” \c 9 \s1 Sa Vina Kilasa te Zihova \p \v 1 Dogoria rau se Zihova sa Baṉara turu Nana pa kalina sa hope, meke zama guahe si Asa: \q1 “Seke pani sari batudi ri dedegerena sa Zelepade \q2 pude va niu ia sa nuqunuquruana. \q1 Va hoqa mae i pa batudi ri doduru tie; \q2 sarini pu koa hola si kote va mate i Arau pa vedara. \q1 Lopu keke si kote toa, \q2 loke tie si kote govete. \q1 \v 2 Be geli gore la si arini pa vasina tadi na tie matedi, \q2 ba sa Limaqu kote la vagi vurani vasina. \q1 Be haele sage la si arini pa maṉauru, \q2 ba vasina kote vagi gore mae ni Arau. \q1 \v 3 Be la tome puleni si arini pa batu toqere Kameli, \q2 ba kote tuqe vagi Rau si arini. \q1 Be la tome Nau rini si Arau pa hubina sa lamana, \q2 ba vasina kote garunia Rau sa noki lavata pude garati. \q1 \v 4 Be ta hadu la pa tinaraovo si arini koari dia kana, \q2 ba vasina kote garunia Rau sa vedara pude seke i. \q1 Sa mataqu Rau si kote doṉo toto la mo koa rini \q2 pude va kaleana i, lopu pude va leana i.” \q1 \v 5 Sa Baṉara, se Zihova Tadi na Qeto Minate, \q2 Asa tiqu ia sa popoa pepeso meke va kolo ia, \q2 meke va kaboi sari tie; \q1 sa doduruna sa popoa si kote odu sage gua pa Naelo, \q2 meke lodu gore pule gua sa ovuku pa Izipi. \q1 \v 6 Asa pu kuri ia sa Nana vetu baṉara panaulu pa maṉauru \q2 meke va sokirae ia Sa pa popoa pepeso, \q1 pu tioko vagi kolo pa lamana \q2 pude va ruku boboso ia sa pepeso, \q2 si e Zihova sa Pozana Sa. \q1 \v 7 “Vea, lopu kekeṉoṉo gua mo ari pa Itiopia \q2 si gamu pa Izireli koa Rau?” \qr zama vura gua se Zihova. \q1 “Lopu Arau tu vagi vura nia se Izireli pa Izipi, \q2 sari tie Pilisitia pa Nusa Kiriti, \q2 meke ari Siria pa Kiri? \q1 \v 8 Hinokara sapu sari matana e Zihova sa Baṉara \q2 si doṉo la koasa butubutu baṉara sapu tavete va kaleana. \q1 Kote huara pania Rau \q2 koasa popoa pepeso, \q1 gua ba lopu kote huara beto taloa nia Rau \q2 sa butubutu te Zekopi,” \qr zama vura gua se Zihova. \q1 \v 9 “Ura kote vala nia Rau sa ginarunu, \q2 meke kote niu ia Rau sa butubutu Izireli \q2 pa vari korapadi ri doduru butubutu \q1 gua sa huiti sapu ta paqaha koari na remoremona, \q2 meke lopu keke boni si koa hola. \q1 \v 10 Doduru tie tavete va kaleana koari Qua tinoni \q2 si kote mate pa vedara, \q1 doduru arini pu zama guahe, \q2 ‘Lopu kote tutuvia babe kamo gami na tinasuna si gami,’ gua. \q1 \v 11 Koasa rane asa si kote va vaqura pule ia Rau \q2 sa butubutu baṉara te Devita sapu guana keke ipi hoqana. \q1 Kote tuvaka pule i Rau sari vasidi sapu ele rikata, \q2 tavete va leana pule i sari vasidi sapu kaleana, \q2 meke kuri pule ia gua sapu tatasana,\f * \fr 9:11 \ft TTA 15:16-18\f* \q1 \v 12 pude boka la zau vagi rini saripu koa hola pa Edomu \q2 meke sari doduru butubutu saripu vahesi Au rini,” \q2 zama vura gua se Zihova pu kote taveti sari doduru hire. \p \v 13 “Sari rane si korapa mae, zama vura gua si Arau Zihova, \q1 totoso pakepakete sa tie si kote kamo ia mo sa tie geli pepeso pude lelete, \q2 meke sa tie lelete si kote kamo la ia mo sa tie munamunala vaeni. \q1 Na vaeni vaqura si kote zoloro koari na toa \q2 meke totolo gore koari na toqere. \q1 \v 14 Kote turaṉa pule mae ni Arau sari Qua tinoni pa Izireli pu ta raovo taloadi; \q2 kote kuri pule i rini sari vasileana ta huaradi meke kote koa i rini. \q1 Kote lete vaeni si arini meke napo i teledia; \q2 kote tavete inuma si arini meke hena i ri sari vuadi. \q1 \v 15 Kote lete ia Rau se Izireli pa dia pepeso soti, \q2 meke lopu kaqu ta rabutu pule hokara \q2 koasa pepeso sapu Arau poni lani koa rini,” \qr zama gua se Zihova mia Baṉara.