\id 2SA - Roviana \h 2 Samuela \toc1 Sa Buka Vinarua te Samuela \toc2 2 Samuela \toc3 2 Samuela \mt2 SA BUKA VINA RUA TE \mt1 SAMUELA \imt1 Sa Vinabakala \ip Sa Buka Vina Rua te Samuela, si na vina hokotona sa Buka Vina Keke te Samuela. Vivinei nia sa sa totoso sapu e Devita si na Baṉara, kekenu pa butubutu Ziuda (Hinia 1-4), meke beto sapu gua asa pa doduruna sa butubutu tie Izireli, (Hinia 5-24). Keke vivinei bakalana koasa guguana Devita, pude va nomaia sa nana binaṉara meke va ṉiṉira ia sa nana tuturuana, pude razai sari na kana pa korapana sa butubutu Izireli, meke gua tugo koari na baṉara ṉiṉiradi pa votiki popoa. Ele ta dogoro koe Devita sapu keke tie lohi nana rinaṉeraṉe meke soto va nabu si asa koe Tamasa, meke keke tie sapu boka hola nia tu sa vinapepekae tadi na nana tie. Kaiqa totoso si vata dogoro nia tugo sa sa kinaleana, meke okoro nia tugo sa pude taveti sari na sinea kaleadi hola, pude valeania sa nana binalabala meke nana hiniva. Ba sipu vata gilana nia sa sa nana sinea, koe Netani sa poropita te Zihova, si helahelae ni sa si arini meke va kamoa sa sa vina kilasa sapu garunu la nia Tamasa. \ip Hoke qetu hola nia rina tie Izireli sa tinoa meke sa hahanana te Devita, ke sipu kamoa tinasuna pa soku ṉavulu vuaheni sa butubutu si hoke balabala ia rini si keke baṉara sapu kaqu mae gua pa tutina e Devita, meke kaqu kekeṉoṉo puta gua tugo asa, gua. \iot Sari na Ṉati Pinaqapaqahana sa Buka \io1 Sa binaṉara te Devita pa butubutu Ziuda. Hinia 1:1 kamo hinia 4:12 \io1 Sa binaṉara te Devita pa doduruna sa butubutu Izireli. Hinia 5:1 kamo hinia 24:25 \io2 a. Sari na vuaheni tatasana baṉara se Devita. Hinia 5:1 kamo hinia 10:19 \io2 b. Devita meke Batisiba. Hinia 11:1 kamo hinia 12:25 \io2 c. Sari na tinasuna. Hinia 12:26 kamo hinia 20:26 \io2 d. Sari na vuaheni mumudi. Hinia 21:1 kamo hinia 24:25 \c 1 \s1 Gilania Devita sa Minate te Saula \p \v 1 Pa mudina sa minate te Saula si varipera se Devita koari na tie Amaleki \ord d\ord*. Va kilasi sa si arini meke pule mae, meke koa karua rane si asa pa vasileana Zikilaqi. \v 2 Pa koivugona si mae kamo si keke tie vaqura mae guana koari na tie varipera te Saula. Pude vata dogoro nia sa nana tinalotaṉa gua, si rikati sa sari nana poko meke binu nia pepeso sa sa batuna. La koe Devita si asa meke todoṉo gore pa pepeso pa pinamaṉa. \v 3 Nanasia Devita si asa, “Pavei mae guamu si goi?” gua. \p “Na govete mae guaqu vasina koa rina tie Izireli si arau,” gua si asa. \p \v 4 “Mu tozi nau, na sa si ta evaṉa,” gua se Devita. \p “Sa nada qeto minate si govete taloa, meke sokudi si ele mate, Saula meke sa tuna koreo, se Zonatani si ele mate tugo,” gua si asa. \p \v 5 “Na vegua ke gilania goi sapu ele mate tu se Saula meke Zonatani?” gua se Devita. \p \v 6 Olaṉa sa tie, “Koa qua rau pa toqere Qiliboa meke dogoria sapu kokopo la ia Saula sa nana hopere, meke sari na totopili varipera na tie koi pa hose si tata la mo koasa.\x * \xo 1:6 \xt 1 Samuela 31:1-6; 1 Koron 10:1-6\x* \v 7 Taliri si asa, meke dogorau Sa, meke titioko mae koa rau. Olaṉa si rau, ‘Hiera si rau, baṉara!’ \v 8 Nanasa si asa sapu esei si arau gua, meke tozi nia rau sapu arau si keke tie Amaleki, gua. \v 9 Ke zama si asa, ‘Mae, mamu va mateau tani! Na bakora va kaleana si rau, meke tata mate,’ gua si asa. \v 10 Ke la si rau meke va matea, sina ele gilania tu rau sapu kote mate mo si asa, ura ele bakora va kaleana si asa. Meke vagia rau sa toropae baṉara pa batuna meke na pizopizo pa limana meke paleke maeni rau si arini koa goi, baṉara.” \p \v 11 Ke rikati Devita meke sari nana tie sari na dia poko pa tinalotaṉa. \v 12 Kuliusu na kabo meke madi tugo si arini, osolae kamo totoso lodu sa rimata pa ginuadi ri Saula e Zonatani meke sari doduru tie Izireli, sari na tie varipera te Zihova, sina soku hola arini si mate. \p \v 13 Meke sipu nanasia e Devita sa tie vaqura sapu paleke mae nia sa inavoso koasa, “Pavei mae guamu si goi?” si olaṉa si asa, “Arau si keke tie Amaleki, ba koa pa popoa Izireli.” \p \v 14 “Na vegua ke lopu matagutu nia tu goi pude va matea sa baṉara ta vizatana te Zihova?” gua se Devita. \v 15 Meke tioko vagia Devita si keke ri nana tie meke zama ia, “Va matea gana”, ke seke va matea sa tie Izireli sa tie Amaleki. \v 16 Meke zama se Devita koasa tie Amaleki, “Va tasuna pule nigo meke zutu pulenigo telemu, sipu helahela nia goi sa vina matena si asa sapu ele vizatia Zihova pude na baṉara.” \s1 Sa Kinabo Nanae te Devita koari Saula e Zonatani \p \v 17 Kerania Devita sa kinera nanaedi ri Saula meke sa tuna koreo sapu e Zonatani, \v 18 meke va turua sa sa tinarae pude va tumatumae nia koari na tinoni pa butubutu Ziuda. (Ta kubere pa buka te Zasara si asa.)\x * \xo 1:18 \xt Zos 10:13\x* \q1 \v 19 “Koari na toqere pa Izireli si mate sari nada koimata! \q2 Sari na tie varane tadi na nada tie varipera si ele mate. \q1 \v 20 Mu lopu tozi vura nia si asa pa vasileana Qati \q2 babe koari na siraṉa pa Asikeloni. \q1 Mu lopu va malumi sari na barikaleqe Pilisitia pude koa qetu; \q2 mu lopu va malumi sari na tudia vineki ri na tie huporo pude koa qetuqetu. \q1 \v 21 Mani lopu hoqaia ruku babe na puni sa toqere Qiliboa; \q2 madi lopu masuru doduru totoso sari inuma vasina! \q1 Sina variva kurekuredi sari na lave tadi na tie varane saripu eko vasina; \q2 sa lave te Saula si lopu ta oela va ṉedala pule. \q1 \v 22 Sa bokala te Zonatani si variva mate, \q2 meke loke nana tataru sa magu varipera te Saula, \q2 pu va matei saripu ṉiṉiradi, \q2 meke va matei tugo sari na kana. \q1 \v 23 Saula meke Zonatani, tatarue mia hola meke tataruni gamu tugo ri na tie; \q2 koa varigara pa tinoa meke mate varigara tugo pa minate; \q2 rerege holani sari na atata, \q2 meke ṉiṉira holani sari na laione. \b \q1 \v 24 Gamu na barikaleqe pa Izireli, mi besu nia se Saula! \q2 Ele va pokoni gamu poko ziṉara arileadi sa, \q2 meke ele va sarisarini gamu patu arilaedi na qolo sa si gamu. \q1 \v 25 Ele hoqa sari na tie varane pa vinaripera, \q2 tava mate si arini. \q2 Zonatani si eko mate nana koari na toqere. \b \q1 \v 26 Kuliusu nigo rau, ke tasiqu Zonatani; \q2 ve toleṉe gua arilaemu hola koa rau si goi! \q1 Ve toleṉe gua tolavaena gua sa mua tataru koa rau, \q2 leana hola nia sa tataru tadi na barikaleqe. \q1 \v 27 Sari na tie varane pa vinaripera si ele mate, \q2 meke ta veko palae sari dia tiṉitoṉa varipera meke namu loke laedi.” \c 2 \s1 Tava Baṉara se Devita pa Butubutu Ziuda \p \v 1 Hola sapu gua asa, si nanasia Devita se Zihova, “Vegua kaqu la si rau pude koa pa keke koari na vasileana hire pa popoa Ziuda?” \p “Uve”, olaṉa gua se Zihova. \p “Vasileana pavei sia?” Gua se Devita. “Pa Heboroni”, gua se Zihova. \v 2 Ke la pa Heboroni se Devita, turaṉi sa sari karua nana barikaleqe ari Ahinoami, sapu na barikaleqe pa Zezireli, meke se Abiqeli, sa nabokona e Nebalo, sapu sa barikaleqe pa Kameli.\x * \xo 2:2 \xt 1 Samuela 25:42-43\x* \v 3 Turaṉi tugo sa sari nana tie meke sari dia tamatina, meke koa si arini koari na vasileana pa vari likohaena Heboroni. \v 4 Meke mae sari na palabatu pa butubutu Ziuda pa Heboroni meke va madia se Devita pude na baṉara pa butubutu Ziuda gua. \p Sipu avoso nia Devita sapu ele pomunu nia ri na tie pa vasileana Zebesi pa popoa Qileadi se Saula gua,\x * \xo 2:4 \xt 1 Samuela 31:11-13\x* \v 5 si garunu lani sa vasina si kaiqa tie paleke inavoso guahe: “Mani manani gamu e Zihova sina vata dogoro nia gamu sa mia tataru nomana koasa mia baṉara sapu pomunia gamu. \v 6 Meke kamahire si mani tataru va ṉoṉoni gamu e Zihova si gamu. Arau ba kaqu tavete valeana atu tugo, sina gua sapu ele tavetia gamu. \v 7 Ego, mi koa va ṉiṉira na varane! E Saula sa mia baṉara si ele mate, meke sari na tinoni pa butubutu Ziuda si ele va madi au si arau pude na dia baṉara gua.” \s1 Tava Baṉara pa Izireli se Isiboseti \p \v 8 Sa koimata nomana tanisa qeto minate te Saula, se Abana \ord d\ord*, sa tuna koreo e Nere, si govete turaṉia sa se Isiboseti, sa tuna koreo e Saula meke karovo la pa Ovuku Zodani meke kamo la gua pa vasileana Mahanaimi. \v 9 Tava baṉara vasina se Isiboseti koe Abana, pude kopuni sa sarini pa pinaqaha popoa pa Qileadi, sa vasileana Zezireli, sari butubutu Asa, Iparemi, meke Benisimane, meke gua tugo pa doduruna sa popoa Izireli. \v 10 Made ṉavulu puta vuahenina si asa totoso tava baṉara pa Izireli, meke karua vuaheni si koa tuturaṉa si asa. Ba pamaṉa nia sa butubutu Ziuda se Devita, sa baṉara. \v 11 Koa tuturaṉa pa Heboroni se Devita, meke kopu nia sa sa butubutu Ziuda koari ka Zuapa vuaheni onomo sidara. \s1 Vinaripera pa Varikorapadi rina Tie pa Izireli meke Ziuda \p \v 12 Taluarae pa Mahanaimi sari na nabulu te Isiboseti meke se Abana, la gua koasa vasileana lavata pa Qibione. \v 13 Zoabi sa tuna sa barikaleqe sapu e Zeruia meke kaiqa ri kasa tie te Devita si tutuvudi ri koasa kopi pa Qibione. Habotu beto vasina si arini, hopeke pukuna koari karua kalina sa kopi. \v 14 Zama la koe Zoabi se Abana, “Mada vizata vagi kaiqa tie vaqura koari karua hopeke pukuna, mada varipodekeni pa vinaripera.” \p “Leana mo” gua se Zoabi. \p \v 15 Ke ari ka manege rua tie si turu pa kalina koe Isiboseti koasa sa butubutu Benisimane, razai ri sari ka manege rua tie te Devita. \v 16 Hopeke variharupu tuqe batu sari doduru meke varihovai magu pa kali qeleqeledia, ke namu keke gua puta tugo hoqa gore meke mate varigara sari ka hiokona made. Gua asa ke ta pozae pepeso tana magu sa vasina asa pa Qibione. \p \v 17 Ke sa vinaripera lavata si ta evaṉae koasa rane sana, meke va kilasi rina tie te Devita sari na tie Izireli meke se Abana. \v 18 Sari ka ṉeta tuna koreo e Zeruia si koadia tugo vasina, ari Zoabi, Abisai, meke Asahele. Asahele si hoke boka haqala va rerege guana dia\f * \fr 2:18 \ft Sa dia pinomona si keke kukuru made nene sapu boka haqala rerege sisigiti.\f* pinomona, \v 19 meke podalae hadua sa se Abana, haqala totoro la ia sa. \v 20 Liṉana pule se Abana meke zama, “Agoi Asahele si isa?” “Uve,” gua si asa. \p \v 21 “Noso, lopu hadu au!” gua se Abana. “Hadu lulia tu si keke votiki tie varipera. Mamu vagi gua sapu tagoi sa?” Ba hadu lululia tugo e Asahele. \v 22 Zama pule la ia tugo Abana, “Noso, lopu hadu au, vea ke sovutau goi pude va mate igo? Vegua meke kote boka tutuvu pulea rau se Zoabi sa tasimu?” \v 23 Ba lopu hiva va avoso tugo se Asahele, ke hodu pule la nia Abana sa hubina sa nana hopere pa tiana, meke vura karovo pa mudina. Hoqa gore pa pepeso meke mate se Asahele, meke sari doduru pu kamo mae koasa vasina pu eko sa si turu noso vasina pa pinamaṉa. \p \v 24 Ba podalae hadu lulia ri Zoabi meke Abisai se Abana, meke sipu lodu gore sa rimata si kamo koasa toqere Ama sarini, kali gasa rimata pa Qia, koasa siraṉa sapu la gua koasa soloso qega pa Qibione. \v 25 Sari na tie pa butubutu Benisimane si mae koe Abana meke turu varigara pa batuna sa toqere meke varipera va ṉiṉira sisigiti. \v 26 Meke kukili vura la koe Zoabi se Abana, “Vegua, lopu kaqu beto varipera si gita? Lopu dogoria tu gamu sapu pa vinabetona si loketoṉa, bana vinarikanai mo? Gami sina turaṉamia mo. Vegua ke lopu zamai goi sari na mua tie pude lopu hadu luli gami?” \p \v 27 Olaṉa se Zoabi, “Zama hinokara si rau koasa Tamasa toana, be lopu guana zama vura mae si goi, si lopu kaqu noso hadu gamu rina qua tie, osolae kamoa munumunu vugo.” \v 28 Ke ivua Zoabi sa buki, na vina gilagila koari nana tie pude noso hadui sari na tie Izireli. Ke noso sa vinaripera. \p \v 29 Doduruna sa boṉi si ene karovo gua koasa lolomo pa Zodani se Abana meke sari nana tie, meke karovia rini sa Ovuku Zodani. Sipu ele enea rini sa doduruna sa kali munumunu, si mae kamo pule pa Mahanaimi si arini. \p \v 30 Sipu ele beto sa vinarihadui, si tioko varigara ni e Zoabi sari doduru nana tie, meke tiqe gilania sa sapu ari ka manege sia si lopu koa, turaṉae koe Asahele. \v 31 Ka ṉeta gogoto onomo ṉavulu puta sari na tie te Abana koasa butubutu te Benisimane sapu va matei rina tie te Devita. \v 32 Vagia e Zoabi meke sari nana tie sa tinina e Asahele meke la pomunu nia koasa lovuna sa tamadia pa Betilihema. Beto asa, doduruna sa boṉi si ene va tokele la meke kamo vaqavaqasa pule pa Heboroni si arini. \c 3 \p \v 1 Sa vinariperai pa varikorapaedia ri koari pu toka nia sa tatamana te Saula, meke koari pu toka nia sa tatamana te Devita si gelenaena hola. Totoso ṉiṉira lalanana sa kalina te Devita, si malohoro lalanana tugo sa kalina te Saula. \s1 Sari na Tuna e Devita \p \v 2 Sipu koa pa Heboroni se Devita si ari ka onomo sari na tuna koreo, Amanoni si na tuna koreo kenuna, sapu va podo nia sa koe Ahinoami sa barikaleqe pa Zezireli. \v 3 Vina rua si Sileabi, sa tuna e Abiqeli, sa nabokona e Nebalo pa Kameli. Abusalamu \ord d\ord* si vina ṉeta sa tuna e Ma'aka, sa tuna vineki e Talamai sa baṉara pa popoa Qesura. \v 4 Adonaeza si vina made sapu sa tuna e Haqiti, meke e Sepatia, si vina lima, sa tuna e Abitali. \v 5 Vina onomo si Itureami, tinana sa si e Eqala. \s1 Karovo La pa Kalina te Devita se Abana \p \v 6 Sipu korapa la sa vinaripera pa varikorapadi ri kalina te Devita meke sa qeto minate sapu toka nia sa tutina e Saula, si ṉiṉira lalanana se Abana holani sari na tie varitokae pa binaṉara te Saula. \p \v 7 Keke rane si va potu nia Isiboseti sa tuna e Saula koe Abana sapu puta turaṉia\f * \fr 3:7 \ft Pa hahanana tadi na tie Ziu sa tie sapu koa turaṉia sa barikaleqe pinausu tanisa baṉara si hiva hobea sa pude na baṉara.\f* sa sa barikaleqe pinausu tanisa tamana, pozana e Rizipa tuna vineki e Aia. \v 8 Ta ṉaziri sisigiti se Abana meke zama, “Balabala ia goi sapu osonia rau se Saula, gua? Na lopu e Ziuda si toka nia rau. Tatasana gua tu podalae luli va hitehitekia rau se Saula sa tamamu, meke sari tasina koreo, na nana baere. Meke ele toka nigo rau pude lopu va kilasigo e Devita, ba pa rane ṉinoroi si va potu nau goi sa barikaleqe sana! \v 9-10 Ele va tatara nia tu e Zihova koe Devita sapu kaqu vagi pania sa sa binaṉara koe Saula meke sari na tutina, meke kaqu tava baṉara hobe se Devita koari na butubutu pa popoa Izireli meke pa Ziuda, podalae pa keke kali kukuru popoa, meke kamo la gua pa vinabetona.\x * \xo 3:9-10 \xt 1 Samuela 15:28\x* \p Ego, mani seke va mate pani au e Tamasa si rau, be lopu va gorevura ia rau sapu gua asa!” \v 11 Matagutu hola nia Isiboseti se Abana, ke namu lopu kulu si asa. \p \v 12 Garunu la tie palepaleke inavoso koe Devita se Abana, sapu korapa koatu pa Heboroni pa totoso asa, pude tozi va avoso nia, “Esei si kote baṉara nia sa popoa hie? Mada tavetia sa vinariva egoi, meke kote toka nigo rau pude vagi karovia sa doduruna sa popoa Izireli pa mua kinopu.” \p \v 13 “Leana!” gua se Devita. “Kote tavetia rau sa vinariva egoi pa keke ginugua mo. Kaqu turaṉa pule mae nia goi se Maekolo sa tuna vineki e Saula, totoso mae dogorau goi.” \v 14 Meke garunu lani tugo e Devita sari nana tie paleke inavoso koe Isiboseti pude tozi nia sapu guahe, “Va pule mae ia se Maekolo sa qua barikaleqe. Holu nia keke gogoto kapu tie Pilisitia rau si asa meke haba ia!”\x * \xo 3:14 \xt 1 Samuela 18:27\x* \v 15 Ke turaṉa taloa nia e Isiboseti se Maekolo koe Palitieli sa nana palabatu sapu sa tuna e Laisi. \v 16 Kabo ene lulia Palitieli se Maekolo meke kamo la gua tu pa vasileana pa popoa Bahurimi. Ba sipu zama ia e Abana pude pule gua, si kekere pule pa popoa si asa. \p \v 17 La koari na tie tuturaṉa tadi na tie Izireli se Abana meke zama koarini si asa, “Ele seunae hola sapu aqania gamu se Devita pude na mia baṉara. \v 18 Kamahire mo sa totoso. Balabala ia gua sapu zama nia e Zihova, ‘Kaqu tavetavete nia Rau sa qua nabulu sapu se Devita, pude harupi sari na tie Izireli koari na tie Pilisitia, meke koari doduru dia votivotiki kana pule!’ ” \v 19 Zama tugo koari tiena sa butubutu te Benisimane se Abana meke tiqe hola la tozi nia sa se Devita pa Heboroni gua sapu va egoa rina tie pa popoa Izireli meke pa butubutu te Benisimane pude tavetia. \p \v 20 Sipu kamo mae pa Heboroni koe Devita se Abana meke sari ka hiokona puta nana tie, si tavete poni inevaṉa e Devita si arini. \v 21 Tozi nia Abana se Devita, “Maqu la mo kamahire meke la varigara maeni koa goi na qua baṉara sari doduru butubutu Izireli. Kote va egoa mo rini pude na dia baṉara si goi, meke tiqe kote boka evaṉia goi gua sapu mizia goi, meke kote kopu beto nia goi sa doduruna sa popoa.” Va egoa Devita meke tiqe va sarea sa se Abana meke garunu pule nia sa si asa pa binule. \s1 Tava Mate se Abana \p \v 22 Lopu seunae si kamo pule mae pa vinaripera se Zoabi meke sari kaiqa tie varipera te Devita, moatadi sari likakalae sapu paleke pule maeni rini koari na dia kana. Ele taluarae koe Devita pa Heboroni se Abana, sina ele va sarea sa meke garunu pule nia sa pa binule si asa. \v 23 Sipu mae kamo se Zoabi meke sari na tie varipera te Devita, si avoso nia rini sapu mae koe baṉara Devita se Abana, meke ele tava sare meke ta garunu pule pa binule si asa. \v 24 Ke la zama koasa baṉara si asa, “Na sa si tavetia goi? Mae se Abana koa goi, venagua ke va pule gunia tu goi sana sia? \v 25 Sapu mae nia sa si pude mae sekesekei nigo meke hata vurani sari doduru ginugua pu taveti goi meke sari doduru mua rinizu.” \p \v 26 Sipu taluarae se Zoabi koe Devita si garunu tie paleke inavoso si asa pude la turaṉa pule mae nia se Abana, kamoa rini koasa berukehe pa Saera meke turaṉa pule mae nia rini, ba lopu hite gilania Devita sapu gua asa. \v 27 Sipu kamo pule mae pa Heboroni se Abana, si turaṉa vata kale la gua nia Zoabi koasa sasada bara, pude mani vivinei koasa telena gua, ba sipu ene tata mae se Abana si hovaia sa tiana. Ke tava mate se Abana sina va matea sa se Asahele sa tasina, gua. \v 28 Meke sipu avoso nia e Devita sapu mate se Abana, si zama si asa, “Gilania Nana e Zihova sapu sa qua binaṉara meke arau si via koasa vina matena e Abana. \v 29 Mani ta gorei nia e Zoabi meke sari doduru nana tatamana sa vina kilasana. Koari doduru sinage kaiqa rina tie koasa nana tatamana si kaqu razai na tubu, popoqu, meke koele, babe mate pa vinaripera, na loke gedi ginani na gua.” \v 30 Koasa linipuna mo sapu va matea e Abana pa vinaripera pa Qibione se Asahele, si va matea ri Zoabi e Abisai se Abana. \s1 Ta Pomunae se Abana \p \v 31 Ke zama ia Devita se Zoabi meke sari nana tie varipera pude sira rikati dia poko, va sage poko baika, meke pude kaboa se Abana totoso ene va kenue ri kasa koasa vinaripomunae. Meke e Devita sa baṉara si ene lulia mudina sa tomate. \v 32 Ta pomunae pa Heboroni se Abana, meke kabo va ululae pa lovu sa baṉara, meke gua tugo sari doduru tie. \v 33 Kera nia e Devita sa kinera lukalukana hie la koe Abana, \q1 “Na venagua tu ke mate guana tie duviduvili se Abana? \q1 \v 34 Lopu ta pusi sari limana, \q2 lopu ta pusi sari nenena, \q2 mate guana keke tie sapu tava mate hoboro koasa tie kaleana.” \b \m Meke kabo pule tugo sari na tie. \p \v 35 Beto sapu gua asa si mae ososo nia rina tie se Devita pude hena ginani sipu korapa rane nana sa popoa, ba vekoa sa si keke vina tatara ṉiṉirana, “Mani va mate au e Tamasa si rau be hena ia rau si keke vasi ginani sipu lopu ele hokoto sa rane!” \v 36 Avosia ri doduru tie sapu gua asa meke qetu nia rini. Doduru ginugua sapu taveti sa baṉara si qetu betoni rini. \v 37 Doduru tie te Devita, meke sari doduru tie pa popoa Izireli si va hinokara betoa rini sapu lopu somana nia e Devita sa vina matena e Abana. \v 38 Zamai sa baṉara sari nana tie nomadi, “Gilania gamu sapu koasa rane hie si mate si keke koimata ṉiṉirana pa Izireli? \v 39 Ta vizataqu tu koe Tamasa si rau pude na baṉara, ba lopu ṉiṉira koasa rane ṉinoroi. Ṉiṉira hola nau ri tuna koreo e Zeruia si rau. Lopu boka hukatia rau sa dia tinavete kaleana hie. Mani va kilasi e Zihova sari tie kaleadi hire.” \c 4 \s1 Tava mate se Isiboseti \p \v 1 Sipu avoso nia e Isiboseti sa tuna koreo e Saula sapu tava mate pa Heboroni se Abana si matagutu si asa, meke sari doduru tinoni Izireli ba ta duaṉa tugo. \v 2 Karua koimata koasa nana qeto minate e Isiboseti sapu tuturaṉa pa vinaripera si koa pa Biaroti pa popoa Benisimane. Ari Bana meke e Rekabi sari karua tuna koreo e Rimoni. \v 3 Sari tinoni pu koa kenudi vasina si govete la pa Qitaimi, vasina si koa rini kamo kamahire. \p \v 4 Keke tutina pule e Saula si e Mepiboseti sa tuna koreo e Zonatani, sapu lima vuahenina mo meke mate sari Saula e Zonatani. Sipu kamo mae gua pa Zezireli sa inavosona sa dia minate si palekia sa barikaleqe pu kopuna se Mepiboseti meke govete turaṉia, ba va hoqaia sa, ke koele sari nenena.\x * \xo 4:4 \xt 2 Samuela 9:3\x* \p \v 5 Taluarae sari Rekabi e Bana pude la pa vetu te Isiboseti, meke la kamo tata korapa rane, sipu korapa magogoso si asa. \v 6-7 Rodoko sa barikaleqe pa sasada sipu korapa varipaqaha ni sa sari na kiko huiti koari na qaloqalotodi, meke puta nana, ke nuquru hola sari Rekabi e Bana.\f * \fr 4:6-7 \ft Sa Hiburu pa vesi hie si lopu bakala, kaiqa iniliri si zama, “Nuquru sari kara pa korapa vetu doṉo guana hata huiti si arini, ba hovaia ri karua tiana. Beto asa si govete golomo taloadia.”\f* Sipu kamoa ri karua pa korapa vetu si toṉoto lamo koasa teqe te Isiboseti pu korapa puta baroṉo nana vasina meke hovaia ri karua tiana. Kupa vagia ri karua batuna meke paleke ene karovo gunia pa lolomo Zodani doduruna sa boṉi. \v 8 La vala nia ri karua koe baṉara Devita pa Heboroni sa batuna meke zama, “Hie sa batuna e Isiboseti, sa tuna koreo sa mua kana se Saula, sapu podekia pude va matego. Rane ṉinoroi si va malumigo e Zihova pude tubehe hobea goi se Saula meke sari tutina.” \p \v 9 Olaṉa se Devita, “Zama tokotokoro koe Zihova sapu toa holana sapu va sare au koari doduru tinasuna si rau! \v 10 Sipu mae sa tie pude tozia koa rau pa Zikilaqi sa inavosona sa minate te Saula, si balabala ia sa sapu paleke mae inavoso leana si asa, ba garunia rau sa tie varipera pude tuqe vagia meke va matea. Asa tu sa pinia sapu vagia sa koasa nana inavoso leana!\x * \xo 4:10 \xt 2 Samuela 1:1-16\x* \v 11 Namu kaleana hola latu saripu va mate tie loke nana ginugua sapu putana pa nana vetu! Kaqu tubehe hobe gamu rau kamahire koasa vina matena sa, meke kaqu va mate gamu rau koasa kasia popoa hie.” \v 12 Garuni e Devita sari nana tie varipera meke va matei sari Rekabi meke e Bana, meke moku pani ri limadi na nenedia, va sigoto vekoi rini tinidia tata koasa kopi pa Heboroni. Vagia rini sa batuna e Isiboseti meke la pomunia pa lovu te Abana pa Heboroni. \c 5 \s1 Ta Evaṉae Baṉara pa Popoa Izireli se Devita \r (1 Koronikolo 11:1-9, 14:1-7) \p \v 1 Meke mae koe Devita sari doduru butubutu Izireli pa Heboroni meke zama, “Gami si na masamu na eharamu soti. \v 2 Pa totoso ele hola, sipu korapa mami baṉara se Saula, si agoi mo turaṉa lani pa vinaripera sari na tinoni Izireli, meke ele va tatara nia Zihova sapu agoi kaqu turaṉi na kopu ni sari Nana tinoni pude na dia baṉara, gua.” \v 3 Ke mae koe Devita, sa baṉara pa Heboroni, sari doduru koimata pa popoa Izireli. Ke tavetia sa si keke vinariva egoi madina koa rini pa kenuna e Zihova. Va madia rini meke ta evaṉae na baṉara pa Izireli si asa. \v 4 Ka toloṉavulu puta vuahenina se Devita sipu ta evaṉae baṉara, meke koa baṉara si asa ka made ṉavulu puta vuaheni.\x * \xo 5:4 \xt 1 Baṉ 2:11; 1 Koron 3:4, 29:27\x* \v 5 Koa baṉara pa Heboroni koari na tie Ziuda si asa koari ka zuapa vuaheni kukuruna, meke pa Zerusalema koari doduru tie Izireli meke pa Ziuda ka toloṉavulu ṉeta vuaheni. \p \v 6 Sa binaṉara pa Zerusalema si podalae guahe. Ene vura la se Devita meke sari nana tie pude rapata nia si pa Zerusalema. Sari na tie Zebusi, saripu koa vasina, si balabala ia sapu lopu kaqu boka va kilasia Devita sa vasileana lavata, gua asa ke zama si arini koa sa, “Lopu kaqu boka nuquru hokara mae tani si agoi. Ari na behu na ike mo ba kote boka hadu panigo si goi.”\x * \xo 5:6 \xt Zos 15:63; Zaz 1:21\x* \v 7 Ba zau vagia Devita sa vasileana pa korapana sa bara ṉiṉirana pa Zaione, meke ta gilana sapu ta evaṉae na “Vasileana Lavata te Devita” si asa. \p \v 8 Pa rane sana si zama se Devita koari nana tie, “Sa tie pu hiva va kilasi sari na tie Zebusi si mani ene nuquru sage lulia sa siraṉa tana kolo meke kaqu tiqe kamoi. Mani sage lulia sa siraṉa tanisa kolo pa korapa bae, meke haele koasa berukehe vasina vagi kolo rini. Mamu la rapatani gedi sari na qua kana, arini pu zama, ‘Na tie behu na ike,’ gua.” Arini pu kana ia se Devita gua asa ke ta pozae, “Na tie behu na tie ike ba lopu boka nuquru pa vetu tanisa baṉara.” \p \v 9 Sipu ele zau vagia sa sa vetu ṉiṉirana, si koa vasina se Devita meke poza nia sa, “Sa Vasileana Lavata te Devita si asa.” Podalae pa gasa rimata panapeka kamoa panaulu si va siṉi nia patu na pepeso rini meke tavete vari likohae nia vetu ṉiṉiradi sa sa vasileana lavata asa. \v 10 Ke ṉiṉira nono latu se Devita, sina se Zihova Tadi na Qeto Minate si somana koa koasa. \p \v 11 Sa Baṉara Hiramu pa Taea si garunu lani sa sari na tie paleke inavoso koe Devita; poni nia dekuru huda sida meke sari na kamada na tie peqo patu sa pude tavetia sa vetu baṉara. \v 12 Gua asa ke gilania Devita sapu ele va turu va nabua e Zihova si asa pude na baṉara pa Izireli, meke tava ululu sa nana butubutu baṉara pa laedi rina nana tinoni pa Izireli. \p \v 13 Sipu rizu taluarae pa Heboroni meke mae pa Zerusalema si arini, si vagi va soku barikaleqe pule se Devita, meke sari na nabulu barikaleqe, meke sokudi nana koburu koreo na vineki. \v 14 Hire sari na pozadi rina tuna Devita pa Zerusalema, ari Samua, Sobabu, Netani, Solomone, \v 15 Ibaha, Elisua, Nepeqi, Zapia, \v 16 Elisama, Eliada, meke Elipeleti. \s1 Mataqara Holani Devita sari na Tie Pilisitia \r (1 Koronikolo 14:8-17) \p \v 17 Ta tozi nia ri na tie Pilisitia sapu tava baṉara se Devita pa Izireli gua, ke topue sari na tie varipera pude la saputu vagia gana si asa gua. Sipu avoso nia Devita sapu gua asa, si gore la si asa koa keke vasina ṉiṉirana. \v 18 Kamo mae pa lolomo Repaemi sari na tie Pilisitia meke koa vasina. \v 19 Tepa la koe Zihova se Devita, “Vea kaqu la rapati rau sari na tie Pilisitia hire? Vegua kaqu poni nau Goi sa minataqara?” gua. \p Meke olaṉa se Zihova, “Uve, la mamu rapati, sina kote ponini gamu Rau sa minataqara pude va kilasi sari na tinoni Pilisitia.” \p \v 20 Ke la pa Beolo Perazimi se Devita meke vasina si va kilasi sa sari na tie Pilisitia. Zama si asa, “E Zihova si ele huara nuquru la i sari na qua kana guana naqe.” Gua asa ke ta pozae Beolo Perazimi\f * \fr 5:20 \ft Sa ginuana Beolo Perazimi si na “Baṉara tanisa Huara Nuquru.”\f* sa vasina asa. \v 21 Sipu govete sari na tie Pilisitia si veko pani rini sari dia beku, ke paleke taloa ni Devita meke ari kasa nana tie si arini. \p \v 22 Meke pule la pule pa lolomo Repaemi sari na tie Pilisitia meke la koa vasina. \v 23 Ke nanasa pulea Devita se Zihova meke olaṉa si Asa, “Mu lopu ene toṉoto la pude rapata ni koasa vasina sana, ba mamu likoho la tu. Mamu rapata ni si arini pa mudidia, tata koari na hudahuda balasamu. \v 24 Pana avosia gamu sa ene halabutu pa batu huda, si mamu tiqe rapata ni, sina Arau si kaqu ene va kenue koa gamu pude va kilasia sa qeto minate Pilisitia.” \v 25 Lulia Devita gua sapu garunu nia e Zihova, meke hadu pule ni sa sari na tie Pilisitia podalae pa Qeba meke kamo la tu pa Qeza. \c 6 \s1 Ta Paleke La pa Zerusalema sa Bokese Vinariva Egoi te Zihova \r (1 Koronikolo 13:1-14, 15:25 kamo hinia 16:6,43) \p \v 1 Tioko varigarani pule Devita sari doduru tie varipera bokabokadi pa Izireli, meke ari ka toloṉavulu puta tina tie si mae koasa. \v 2 Meke turaṉa lani sa pa Ba'ala pa popoa Ziuda si arini, pude paleke vagia sa Bokese Vinariva Egoi te Tamasa meke pude sage la pa Zerusalema, gua. Sa Habohabotuana Baṉara te Zihova Tadi na Qeto Minate\f * \fr 6:2 \ft Sa ginuana Zihova Tadi na Qeto Minate si Zihova pu tagoi sari doduru ṉiniraṉira meke baṉara nia sa doduruna sa kasia popoa. Na Koimata si asa pu ponia sa minataqara koari na Nana nabulu qeto minate tadi na mateana pa Maṉauru meke ari na tiena sa pepeso.\f* si Asa sapu koa pa varikorapadi rina mateana ari tatapurudi sapu ta pozae Serubimi.\x * \xo 6:2 \xt Ekd 25:22\x* \v 3 Paleke vagia rini si asa koasa vetu te Abinadabi pa toqere, meke suraṉia rini koa keke totopili vaqurana. Ari Uza e Ahio, sari kara tuna Abinadabi si turaṉana sa totopili.\x * \xo 6:3 \xt 1 Samuela 7:1-2\x* \v 4 E Ahio si ene va kenue, \v 5 meke se Devita meke sari doduru tie Izireli si vala betoi rini sari doduru dia ṉiniraṉira pa peka na kera, pude va lavatia se Zihova gua. Mikemike ni rini sari na mike, hapu, na laera, sari na daramu, tiṉitoṉa qaleqaletoro, meke na sibolo. \p \v 6 Sipu mae kamo si arini koasa vasina varipaqaha ni rini sari kiko huiti koari na qaqalotodi te Nekoni, si ta tubarae sa bulumakao, meke qaqama la se Uza meke tuqea sa sa Bokese Vinariva Egoi te Zihova. \v 7 Meke pa totoso tugo asa si bugoro nia Zihova Tamasa se Uza, meke seke va matea sa, sina lopu pamaṉa nia sa sapu hopena sa bokese. Mate vasina se Uza pa kapana sa Bokese Vinariva Egoi. \v 8 Ta ṉaziri se Devita sina va kilasia Zihova se Uza pa binugoro. Ke ta pozae Perezi Uza sa vasina asa kamoa kamahire, sapu sa ginuana sa “Tava kilasa se Uza.” \p \v 9 Meke koasa ranena asa si matagutu nia Devita se Zihova meke zama, “Vegua meke kaqu boka paleke mae nia rau sa Bokese Vinariva Egoi kamahire?” \v 10 Ke balabala ia sa si pude lopu paleke la nia pa Zerusalema si asa, ba kekere mokue mo pa siraṉa meke la vekoa sa si asa pa vetu te Opeti Edomu. Keke tie pa vasileana Qati si asa. \v 11 Koa mo vasina si asa ka ṉeta sidara, meke mana nia Zihova se Opeti Edomu meke sa nana puku tatamana.\x * \xo 6:11 \xt 1 Koron 26:4-5\x* \p \v 12 Avoso nia Devita sapu koa gua koasa Bokese Vinariva Egoi si mana nia Zihova sa puku tatamana te Opeti Edomu meke sari doduru pu tagoi sa. Ke la vagia sa sa Bokese Vinariva Egoi pa vetu te Opeti meke paleke la nia rini koari na huda palepalekeana meke sage la pa Zerusalema pa qinetuqetu lavata. \v 13 Sipu palekia rina tie sa Bokese Vinariva Egoi meke ene la ka onomo hinena nene, si va noso paki e Devita si arini, meke vala sa koe Zihova si keke vina vukivukihi bulumakao meke keke tuna bulumakao nobokona. \v 14 Tivitivi nia mo Devita si keke poko lineni pa kopetena meke peka va ṉiṉirae hola pude va lavatia se Zihova, gua. \v 15 Ke iriraṉa na buki qetuqetu se Devita meke sari doduru tie Izireli, sipu paleke sage la nia rini pa Zerusalema sa Bokese Vinariva Egoi te Zihova. \p \v 16 Sipu ele ta paleke nuquru pa vasileana Zerusalema sa Bokese, si hopiki vura pa vuida se Maekolo sa tuna vineki e Saula meke dogoria sa se Devita sapu korapa peka na horu pa kenuna e Zihova meke hakohako nia sa si asa. \v 17 Palekia rini sa Bokese meke la vekoa koasa nana vasina pa korapa ipi poko sapu ele tavete va nama vekoa Devita. Beto asa si va vukivukihi va uququ se Devita meke va vukivukihi binaere la koe Zihova. \v 18 Sipu ele beto tavetia sa sari na vina vukivukihi va uququ na vina vukivukihi binaere, si mana ni sa sari na tie pa korapa pozana Zihova Tadi na Qeto Minate. \v 19 Meke va hia poni ni ginani sa sari doduru. Hopeke poni bereti sa sari na palabatu na barikaleqe pa Izireli, meke keke vasi kukuru masa ta kinana meke kaiqa qurepi popadi tugo. Meke tiqe hopeke pule la pa dia vetu sari doduru.\x * \xo 6:19 \xt 1 Koron 16:43\x* \p \v 20 Beto asa, sipu pule la pa nana vetu se Devita pude la tutuvi sari nana tamatina gua, si vura mae se Maekolo koa sa, meke zama, “Sa baṉara pa Izireli si lopu vatanaka pule nia pa rane ṉinoroi! Dodorena guana tie duviduvilina pa kenudi rina vineki tadi nana nabulu meke loke nana kinurekure,” gua si asa. \p \v 21 Olaṉa se Devita, “Na peka si rau pude va lavatia se Zihova, sapu ele vizatau pude na hinobena sa tamamu meke sari nana tatamana, pude vata evaṉae nau na baṉara koari na tie Izireli. Kaqu peka lamo si rau pude va lavatia se Zihova. \v 22 Ba lopu kaqu va arilaena pulenau, meke kote balabala ia goi sapu loke laequ si rau, ba sari na vineki sara si kaqu va lavatau si rau!” \p \v 23 Ke namu loke tuna se Maekolo sa tuna vineki e Saula pa doduruna sa nana tinoa osolae mate si asa. \c 7 \s1 Sa Inavoso te Netani Koe Devita \r (1 Koronikolo 17:1-15) \p \v 1 Koa pa nana vetu baṉara se Devita, meke lopu kaqu varipera nia sari doduru nana kana, sina Zihova si ponia sa binule. \v 2 Meke zama sa baṉara koe Netani sa poropita, “Hiera si rau korapa koa pa keke vetu sapu ta tavetae huda sida, ba sa Bokese Vinariva Egoi te Zihova si ta kopue mo pa ipi poko!” \p \v 3 Olaṉa se Netani, “Mu tavetia gua sapu koa pa mua binalabala, sina koa koa goi se Zihova.” \v 4 Ba pa boṉi tugo asa si zama koe Netani se Zihova, \v 5 “La mamu tozi nia sa qua nabulu Devita sapu Arau si zama guahe koa sa, ‘Lopu agoi kaqu tavetia sa Zelepade pude vasina koa si Rau. \v 6 Podalae tu pa totoso sipu harupi Rau sari na tinoni pa Izipi kamoa kamahire, si lopu hite koa pa Zelepade si Rau. Ba koa mo pa ipi pa doduru vasina pu rizu la ia rina tie Izireli. \v 7 Koari doduru Qua inene somanae koari na tinoni Izireli, si namu lopu hite tepa ia Rau si keke rina koimata saripu ele huhuki Rau, sapu “Na vegua ke lopu tavete poni Nau rini si keke Zelepade sapu ta tavetae huda sida,” gua! \p \v 8 Ke tozi nia sa Qua nabulu Devita sapu Arau se Zihova Tadi na Qeto Minate si zama koa sa, ele vagi igo Rau sipu kopu sipi si goi pa pezara duduli meke va palabatu igo Rau koari na qua tinoni Izireli. \v 9 Ele koa turaṉa igo Rau pa ninae vasina pu la agoi, meke ele va kilasi Arau sari na mua kana, sipu raza la i goi. Kaqu va arilaemu igo Rau si goi gugua ari na koimata nomadi pa kasia popoa. \v 10-11 Ele vizatia Rau si keke vasina tadi na Qua tie Izireli meke ele va koa i Rau vasina, vasina pu kaqu koa si arini meke lopu kaqu ta ṉoṉovala pule. Podalae pa totoso sipu nuquria rini sa popoa hie, si ta raza lamo koari na tie kaleadi si arini, ba lopu kaqu ta evaṉa pule sapu gua asa. Va tatara nia Rau sapu kaqu va sare igo Rau si goi koari doduru mua kana meke kaqu kuri ponigo e Zihova si keke vetu.\f * \fr 7:10-11 \ft Kaqu kuri ponigo Rau si keke vetu, sa ginuana si “kaqu ponia koari na tumu sa binaṉara.”\f* \v 12 Pana mate si goi meke ta pomunu turaṉae koari na tiatamamu, si kaqu va baṉaria Rau si keke ri na tumu meke kaqu va ṉiṉira ia Rau sa nana binaṉara.\x * \xo 7:12 \xt Sam 89:3-4, 132:11; Zn 7:42; TTA 2:30\x* \v 13 Asa sa tie sapu kaqu kuria sa Zelepade taqarau, meke kaqu va koa hola ia Arau sa nana binaṉara ninae rane ka rane,\f * \fr 7:13 \ft E Zisu sina tuna Devita sapu kuria sa Zelepade hinokara sapu sa Nana tinina, sapu sari na tie hinokara te Tamasa. Mu doṉo la pa vesi 1 Kor 6:19; Epi 2:19-22:\f* \v 14 meke Arau si kaqu na Tamana sa, meke kaqu na tuqu koreo Rau si asa. Pana sea si asa, si kaqu va kilasia Rau si asa kekeṉoṉo gua sa tamana sa koburu sapu hoke va kilasia sa sa tuna.\x * \xo 7:14 \xt Sam 89:26-27; 2 Kor 6:18; Hib 1:5\x* \v 15 Ba lopu kaqu vagi pania Rau koa sa sa Qua tataru gua sapu evaṉia Rau koe Saula, sapu va rizu pania Rau pude agoi si kaqu na baṉara. \v 16 Kaqu ari tutimu si goi doduru totoso, meke kaqu va turu va nabua Rau sa mua butubutu ninae rane. Meke sa mua binaṉara si kaqu loke vinabetona.’ ” \f * \fr 7:16 \ft Zisu kuria sa Zelepade te Tamasa sapu koa hola ninae rane. Mu doṉo la pa Hiburu 1:5:\f* \x * \xo 7:16 \xt Sam 89:36-37\x* \p \v 17 Tozi beto lani Netani koe Devita sari doduru gua pu tozi nia Tamasa koa sa. \s1 Sa Vinaravara Zinama Valeana te Devita \r (1 Koronikolo 17:16-27) \p \v 18 Meke sipu avosia Devita sa zinama te Zihova koe Netani, si nuquru sa baṉara Devita pa korapa ipi pa kenuna Zihova. Habotu si asa meke varavara: “Ke Zihova, Baṉara, lopu garoqu rau gua sapu ele tavete mae ni Goi koa rau, gua tugo koari na qua tatamana. \v 19 Ba sapu tavetia Goi kamahire si arilaena hola nia visoroi hire. Ke Zihova Baṉara! Ele zama nia tugo Goi si asa, sapu koasa tutiqu rau sa Mua nabulu vugo repere meke va gilana nia Goi pa tie ke Zihova Baṉara! \v 20 Na sa pule si kaqu boka zama nia rau koa Goi! Gilanau Mua mo, na Mua nabulu si rau. \v 21 Na Mua hiniva meke koari na Mua zinama si tavetia Goi si hie. Ele taveti Goi sari doduru tinavete arileadi gua hire meke vata dogoro nia koarau sa Mua nabulu. \v 22 Toleṉe gua arileamu si Agoi, Zihova Baṉara. Loke tie pule si kekeṉoṉo gua Agoi, meke pa taliṉa mami avosi gami sapu Agoi mo telemu sa Tamasa. \v 23 Loke butubutu pule pa pepeso si kekeṉoṉo gua Izireli, sapu ele harupia Goi pa tinoa pinausu, pude vata evaṉae ni Mua tinoni soti Goi. Sari na tinavete arilaedi na variva magasadi pu tavete ponini Goi si vata gilana nia sa inavosomu Goi pa kasia popoa. Hadu pani Goi sari votiki butubutu meke sari na dia tamasa sipu zukuru nono la sari na Mua tie, pu vata rupaha pule mae ni Goi pa popoa Izipi, pude na Mua tinoni soti, gua.\x * \xo 7:23 \xt Diut 4:34\x* \v 24 Ele vata evaṉae ni na Mua tie soti Goi sari na tie Izireli ninae rane ka rane, meke Agoi Zihova, si ta evaṉae na dia Tamasa soti. \p \v 25 Meke kamahire, Zihova Tamasa, va gorevura ia doduru totoso sa Mua vina tatara sapu ele tavete mae nia Goi koa rau meke koasa tutiqu. Tavetia gua sapu ele zama nia Goi pude tavetia. \v 26 Sa inavosomu Goi si kaqu arilaena hola, meke kaqu zama guahe sari na tie ninae rane, ‘Zihova Tadi na Qeto Minate si na Tamasa.’ Meke kaqu kopu nia Goi sa qua binaṉara koari na tutiqu rau doduru totoso. \v 27 Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa tadi pa Izireli! Tava mataqara si rau koasa qua vinaravara atu koa Goi, sina ele va bakali tu Goi koa rau sari doduru pu gua hire koasa Mua nabulu, meke ele tozi nau Goi sapu kaqu vata evaṉae ni baṉara Goi sari na tutiqu. \p \v 28 Meke kamahire, Zihova, Agoi mo sa Tamasa lavata! Hoke kopuni Goi doduru totoso sari Mua vina tatara, meke ele tavetia tugo Goi sa vina tatara tolavaena hie koa rau. \v 29 Ele tepa igo rau si Goi pude manani sari na tutiqu pude lopu makudo sa binaṉara tanisa tutiqu koasa Mua dinoṉo. Agoi, Zihova Tamasa lavata, ele va tatara nia si hie, sapu sa Mua minana si kaqu koa koari na tutiqu ninae rane ka rane.” \c 8 \s1 Minataqara te Devita koari na Vinaripera \r (1 Koronikolo 18:1-17) \p \v 1 Hola kaiqa totoso si razai pule e Devita sari tinoni Pilisitia, va kilasi sa, meke vagi pania sa koarini sa popoa pa vasileana Meteqe Ama. \p \v 2 Va kilasi tugo Devita sari na tinoni Moabi. Va eko tokeli sa pa pepeso sari na tie ta pusidi meke va matei sa sari karua tie koari doduru vina ṉeta, ba sa doduru vina ṉeta si tava toa. Ke ta evaṉae na nana nabulu e Devita si arini, meke tabara la takisi si arini koasa. \p \v 3 Meke va kilasia sa se Hadadeza, tuna e Rehobi sa baṉarana sa kukuru pinaqaha popoa tadi pa Siria sapu pa Zoba. Sipu korapa gore la guana koasa kali pinaqaha popoa pa batuna sage sa popoa Ovuku Iuparetisi pude va turu pulea sa nana kinopu vasina, \v 4 si tuqe vagi e Devita sari ka manege zuapa tina tie varipera koari na hose tanisa meke ka hiokona puta tina sari nana tie varipera enedi. Kopuni sa sari na hose padadi keke gogoto totopili varipera meke seke va ike beto pani sa sari doduru pu koa holadi. \p \v 5 Totoso garunu la tie varipera sari na tie Siria pa Damasikasi pude la toka nia se Hadadeza gua, si rapata ni e Devita meke va matei sa sari ka hiokona rua tina tie. \v 6 Meke va koa nana puku tie varipera se Devita pude koimatani meke koa pa ipi varipera pa korapa dia voloso popoa, meke vata evaṉae ni nana nabulu, ke tabara takisi la koa sa si arini. Va mataqaria e Zihova pa doduru vasina sapu la si asa. \v 7 Tuqe vagi e Devita sari na lave qolo saripu paleki rina palabatu varipera te Hadadeza meke paleke lani sa pa Zerusalema. \v 8 Soku hola tugo sari na boronizi saripu vagi sa pa Beta meke pa Berotai, koari na vasileana lavata pu kopu ni e Hadadeza. \p \v 9 Avoso nia sa baṉara Tou pa vasileana Hamati sapu va kilasia e Devita sa doduruna sa qeto minate te Hadadeza. \v 10 Ke garunia sa sa tuna koreo sapu se Zoramu pude la tutuvia meke zama valeana koe baṉara Devita koasa nana minataqara koe Hadadeza, sina soku totoso ele raza ia sa se Toi. Paleke vinariponi ta tavetae qolo, siliva, na boronizi e Zoramu se Devita. \v 11 Va madi e Devita sari na vinariponi te Zoramu pude ta tavetae pa vinahesina e Zihova, turaṉae sari na qolo, siliva pu vagi sa koari na butubutu pu razai sa \v 12 pa Edomu, Moabi, Amoni, Pilisitia, meke Amaleki, gua tugo sari kukurudi rina tinagotago saripu vagi sa koe Hadadeza. \p \v 13 Noma hola la pule sa inavosona e Devita sipu va matei sa sari ka manege vesu tina tie Edomu koasa Lolomo pa Soloti meke tiqe sage pule la si asa pa Zerusalema.\x * \xo 8:13 \xt Sam 60 \x* \v 14 Vekoi nana tie varipera si asa pude koimata ni meke koa pa ipi varipera pa doduruna sa popoa Edomu, meke ta evaṉae na nana nabulu sari na tie koasa vasina asa. Va mataqaria e Zihova se Devita pa doduru vasina pu la si asa. \p \v 15 Kopu nia e Devita sa doduruna sa popoa Izireli, meke tavetia sa gua sapu garo meke gotogoto koari na tie. \v 16 Zoabi, sapu sa tinana sa si e Zeruia, si na koimata koasa qeto minate, meke se Zehosapati tuna koreo e Ahiludi si matamata nia sa kinopudi rina kinubekubere. \v 17 Zedoki, sa tuna koreo e Ahitubi, meke se Ahimeleki sa tuna koreo e Abiata, sari karua hiama; Seraea sina tie kubekubere pa binaṉara te Devita. \v 18 Benaea sa tuna koreo e Zehoiada si matamata ni sari na tie kopu tini te Devita, meke sari na tuna koreo e Devita si koimata pa binaṉara. \c 9 \s1 Devita meke Mepiboseti \p \v 1 Keke rane si nanasa se Devita, “Vegua koa nana keke tie sapu koa hola pa tatamana te Saula? Be guana koa nana, si hiva vata dogoro nia rau sa tataru vatukana koa sa, pa pozana e Zonatani.”\x * \xo 9:1 \xt 1 Samuela 20:15-17\x* \p \v 2 Koa nana si keke nabulu pa tatamana te Saula, pozana Ziba. Ke ta garunu si asa pude la koe Devita. Nanasa sa baṉara, “Vegua agoi se Ziba?” “Uve, arau tugo sa mua nabulu,” gua si asa. \v 3 Nanasia sa baṉara si asa. “Vegua koa nana keke tie sapu koa hola pa tatamana te Saula, pude maqu va gorevura ia sa qua zinama vina tatara sapu vekoa rau koasa qua tataru va tukana, gua sapu ele va tatara nia rau koe Tamasa?” Olaṉa se Ziba, “Koa nana si keke rina tuna koreo e Zonatani. Ba na mate beto nenena.”\x * \xo 9:3 \xt 2 Samuela 4:4\x* \p \v 4 “Avei si asa?” nanasa gua sa baṉara. “Koanana pa vetu te Makiri tuna e Amieli pa Lodeba,” olaṉa gua se Ziba. \v 5 Ke tiokia sa baṉara Devita si asa. \p \v 6 Sipu mae kamo se Mepiboseti, sa tuna e Zonatani sa tuna sa tuna Saula, si todoṉo si asa pa kenuna Devita pa pinamaṉa. Zama se Devita, “Mepiboseti?” Meke olaṉa si asa, “Arau sa mua nabulu, baṉara.” \p \v 7 “Mi lopu matagutu,” gua se Devita. “Pa pozana sa tamamu se Zonatani, si kaqu tataru nigo rau si goi. Kaqu va pule atui rau koa goi sari doduru pepeso tanisa sa tamana sa tamamu se Saula, meke agoi si kaqu hena na napo pa qua tevolo.” \p \v 8 Todoṉo pule se Mepiboseti meke zama, “Baṉara, arau si lopu leana hola nia si keke siki matena.” “Na vegua ke tataru hola nau tu goi si rau?” \p \v 9 Meke tiokia sa baṉara se Ziba, sa nabulu te Saula meke zama ia sa, “Vala pulei rau koe Mepiboseti, sa tuna sa mua palabatu sari doduru tiṉitoṉa saripu te Saula meke tadi na nana tatamana. \v 10 Agoi, meke sari na tumu koreo, meke sari na mua nabulu si kaqu letea sa pepeso tanisa mua palabatu pude poni ginani si arini. Ba se Mepiboseti mo si kaqu hena na napo pa qua tevolo doduru totoso” Se Ziba hie si ka manege lima tuna koreo meke ka hiokona puta nana nabulu. \p \v 11 Olaṉa se Ziba, “Doduru tiṉitoṉa saripu gua garununi sa qua baṉara si kaqu taveti rau.” Ke hena na napo pa tevolo tanisa baṉara se Mepiboseti, gua puta tugo mo keke ri na tuna koreo sa baṉara. \v 12 Keke tuna koreo vaqura se Mepiboseti pozana si e Maika. Ego sari doduru tie koasa tatamana te Ziba si ta evaṉae na nabulu mo te Mepiboseti. \v 13 Ke se Mepiboseti sapu mate beto karua nenena, si koa mo pa Zerusalema, henahena doduru totoso pa tevolo tanisa baṉara. \c 10 \s1 Va Kilasi Devita sari na Tie Amoni meke Siria \r (1 Koronikolo 19:1-19) \p \v 1 Hola kaiqa totoso si mate sa baṉara pa Amoni se Nahasi, meke sa tuna koreo sapu se Hanunu si baṉara hobe. \v 2 Zama se Devita, sa baṉara, “Kaqu va dogoro nia rau sa qua binaere nabuna koe Hanunu, kekeṉoṉo gua sapu evaṉia e Nahasi sa tamana koa rau.” Ke garunu la tie paleke inavoso se Devita pude la tozia sa nana tinalotaṉana. \p Sipu la kamo ri pa Amoni, \v 3 si zama la ia rina koimata vasina sa baṉara, “Balabala ia goi sapu pa pinamaṉana sa tamamu si garunu mae ni e Devita sari na tie hire pude mae tozia sa nana tinalotaṉa? Namu lokari hokara! Garunu mae ni sa sari na tie piko hire, pude vilitia sa vasileana lavata pude boka va kilasa gita!” gua. \p \v 4 Tuqe vagi Hanunu sari na tie paleke inavoso te Devita, neri pani sa keke kali gumidi, magu kumati sa pa totoso kopetedi sari dia poko, meke garunu taloa ni sa. \v 5 Kurekure hola dia pude pule la pa dia popoa. Totoso avoso nia Devita sapu gua ta evaṉa, si vala inavoso si asa koarini pude koa paki pa Zeriko osolae toqolo pule sari gumidi meke tiqe pule. \p \v 6 Gilania rina tinoni Amoni sapu ele vata evaṉae nia na dia kana rini se Devita, ke tabari rini sari ka hiokona puta tina tie varipera pa Siria pa vasileana Betirehobi, meke pa Zoba, meke ka manege rua tina tie pa popoa Tobi, meke koasa baṉara pa popoa Ma'aka si keke tina tie. \v 7 Avoso nia e Devita sapu gua asa, ke garunu la nia sa se Zoabi meke sa doduruna sa qeto minate. \v 8 Ene va tokele vura sari na tinoni Amoni meke hopeke la turu tokele pa dia tuturuana koasa siraṉa sapu la gua pa Raba, sa dia ṉati vasileana lavata. Kaiqa pule, saripu mae guadi pa Siria meke sari na tie pu mae guadi pa Tobi, meke Ma'aka, si va namanama pa kalina sa popoa koasa pavasa lavata. \p \v 9 Dogoria Zoabi sapu kote rapata mae gua pa kekenu meke pa mumudi sari na kana, ke vizata vagi sa sari na tie varipera bokabokadi pa Izireli, meke vekoi sa pa vasina kaqu mae gua sa qeto minate tadi pa Siria. \v 10 Sari doduru pule si vekoi sa pa kinopu te Abisai sa tasina, pude razai sari na tinoni Amoni. \v 11 Zama la koasa se Zoabi sa tasina, “Pude dogoria goi sapu va kilasau rina tinoni Siria, si mae mamu toka nau, meke be va kilasigo rina tinoni Amoni si kote atu toka nigo rau. \v 12 Koa varane na mataqara! Mada varipera va ṉiṉirae poni sari nada tie, meke gua tugo sari na vasileana lavata te Tamasa. Mani gorevura sa hiniva te Zihova.” \p \v 13 Meke sipu ririzu la se Zoabi meke sari nana tie pude rapata gua, si govete sari na tinoni Siria. \v 14 Sipu dogoria rina tinoni Amoni sapu govete taloa sari na tinoni Siria, si govete nia rini se Abisai meke togolo nuquru pule la koasa vasileana lavata. Ke kekere pule nana se Zoabi meke pule la nana mo pa Zerusalema. \p \v 15 Gilania rina tinoni Siria sapu tava kilasa si arini koari na tinoni Izireli, ke tioko varigara ni rini sari na dia tie varipera. \v 16 Tioko la i sa baṉara Hadadeza sari na tinoni Siria saripu koa pa kali gasa rimatana koasa Ovuku Iuparetisi, meke mae pa Helamu si arini aqorae koasa tinolie te Sobako, sa koimata koasa qeto minate te baṉara Hadadeza pa Zoba. \v 17 Sipu avoso nia e Devita sapu gua si varigara ni sa sari doduru koasa qeto minate pa Izireli; karovia rini sa Ovuku Zodani, meke ene la gua pa Helamu, vasina sapu korapa koa sari na tinoni Siria, meke podalae sa vinaripera. \v 18 Meke hadu puleni rina tinoni Izireli sari na tinoni Siria. Va matei e Devita meke sari nana tie sari ka zuapa gogoto tie varipera pa totopili, made ṉavulu puta tina tie varipera pa hose, meke va bakoraia tugo rini se Sobako sa palabatu varipera tanisa dia kana, sapu mate tugo koasa vasina varipera asa. \v 19 Sipu dogoria ri doduru baṉara pu toka nia se Hadadeza sa baṉara sapu tava kilasa si arini koari na tie Izireli, si la varibulei si arini koari na tie Izireli meke koa aqorae mo koarini. Ke matagutu toka pule ni rina tinoni Siria sari na tinoni Amoni. \c 11 \s1 Devita meke Batisiba \p \v 1 Koa sa totoso pa korapa vuaheni sapu noso sa ibu meke podalae pule sa maṉini, sa totoso sapu hoke la pa vinaripera sari na baṉara, si garunia Devita se Zoabi meke sari nana palabatu, meke sa qeto minate pa Izireli pude va kilasia sa butubutu Amoni, meke pude zau vagia tugo sa vasileana lavata pa Raba. Ba koa hola nana tu pa Zerusalema se Devita.\x * \xo 11:1 \xt 1 Koron 20:1\x* \p \v 2 Keke rane, pana veluvelu, si vaṉunu se Devita meke sage la pa batuna sa vetu baṉara. Sipu ene vilorae si asa panaulu, si doṉo gore la meke dogoria sa si keke barikaleqe korapa huhuve nana pa nana vetu. Tolavaena hola si asa.\f * \fr 11:2 \ft Pa hahanana tadi na tie Ziu sari na Barikaleqe si ta hivae pude via pa hahanana huhuve pa mudina sa totoso dogoro sidara tadi na barikaleqe.\f* \v 3 Ke garunia sa si keke tie pude la hata vura nia sapu esei si asa gua, meke ta gilana sapu e Batisiba si asa na tuna e Eliami meke na loana e Uraea na tie pa popoa Hitaiti. \v 4 Garuni Devita sari na tie pude la turaṉa mae nia si asa koa sa meke koa turaṉia sa si asa. Tiqe hokoto mo sa nana totoso dogoro sidara. Meke pule la pa nana vetu si asa. \v 5 Mudina asa si gilania sa sapu aritiana si asa ke garunu la nia sa koe Devita sa inavoso pude tozi nia. \p \v 6 Garunu la nia Devita si keke inavoso koe Zoabi. “Mamu garunu pule mae nia koa rau se Uraea sa tie pa popoa Hitaiti.” Ke garunu pule la nia Zoabi koe Devita si asa. \v 7 Sipu kamo se Uraea, si nanasa nia Devita koasa se Zoabi meke sari na tie varipera meke sa vinaripera. \v 8 Beto asa, si zama koe Uraea si asa, “Mu la pa mua vetu, mamu magogoso paki.” Ke taluarae se Uraea. Meke garunu luli la nia Devita si keke vinariponi pa nana vetu. \v 9 Ba lopu la pa nana vetu se Uraea. Puta somanae mo si asa koari na tie kopu pa sasada bara tanisa baṉara. \v 10 Sipu avoso nia Devita sapu lopu pule la pa nana vetu se Uraea, si nanasia sa si asa. “Ele seunae hola meke tiqe pule mae si goi, na vegua ke lopu la pa mua vetu si goi?” \p \v 11 Olaṉa se Uraea, “Sari na tie Izireli meke Ziuda si la pa vinaripera, meke sa Bokese Vinariva Egoi si koa koa rini. Sa qua palabatu se Zoabi meke sari nana koimata si puta mo pa sada. Na pude vegua ke kaqu pule la pa qua vetu si arau pude la hena na napo, meke puta turaṉia sa qua barikaleqe? Va tatara nia rau pa kenuna sa Tamasa toana, sapu lopu kaqu tavetia rau si keketoṉa gua asa.” \p \v 12 Ke zama se Devita, “Ego, mu koa mo tani pa doduruna sa rane, meke vugo si kaqu garunu pulenigo rau.” Ke koa karua rane pa Zerusalema se Uraea. \v 13 Ruvatia Devita si asa pa hinenahena meke va naponapo viviria sa. Ba pa boṉina asa si lopu pule tugo pa nana vetu se Uraea. Puta nana mo koasa nana teqe pa keke lose kokoana tadi na tie kopu pa vetu baṉara. \p \v 14 Pana munumunu si kuberia Devita si keke leta koe Zoabi meke va paleke nia mo sa koe Uraea. \v 15 Kubere guahe si asa, “Mamu vekoa pa tokele kekenu se Uraea, vasina ṉiṉira hola sa vinaripera. Beto asa mamu togolo pule pude mani tava mate,” gua. \v 16 Ke pa totoso raza ia Zoabi sa vasileana lavata si garunu la nia sa se Uraea koa sa vasina gilania sa sapu ṉiṉira sari na kana. \v 17 Vura mae pa vasileana lavata sari na kana meke razai sa qeto minate te Zoabi, meke kaiqa rina koimata te Devita si mate, gua tugo se Uraea. \p \v 18 Meke garunu la nia Zoabi sa inavoso koe Devita meke tozi nia sa sa guguana sa vinaripera. \v 19 Meke zama ia sa sa tie paleke inavoso, “Pana ele tozia goi koasa baṉara sa guguana sa vinaripera, \v 20 si gina kote bugoro si asa, meke nanasigo, ‘Na vegua ke tata sisigiti la koasa vasileana lavata si gamu meke razai si arini? Lopu gilania tu gamu sapu kote koa pa goba si arini meke gonani gamu tupi? \v 21 Lopu balabala ia tu gamu se Abimeleki sa tuna koreo e Qitione sapu mate pa Tebezi? Vasina gona gore nia keke barikaleqe si keke patu munamunalana huiti koa sa goba meke va matea si asa. Na vegua ke tata sisigiti la tu koa sa goba si gamu?’ Be nanasa gunigo he sa baṉara si goi, si mamu tozi nia, ‘Sapu sa mua nabulu Uraea sa tie Hitaiti ba mate tugo,’ mu guni nia.”\x * \xo 11:21 \xt Zaz 9:53\x* \p \v 22 Ke la sa tie paleke inavoso hie koe Devita meke la tozi koasa gua sapu tozi nia Zoabi pude zamani. \v 23 Zama si asa, “Sari na mami kana si ṉiṉira holani gami meke vura mae pa vasileana si arini meke raza gami rini pa vasina kalalasana, ba hadu pule lani gami koasa sasada barana sa vasileana lavata. \v 24 Meke arini pu koa pa goba si gonani gami tupi, meke kaiqa rina koimata tamugoi baṉara si mate. Sa mua palabatu se Uraea ba mate tugo.” \p \v 25 Zama se Devita koa sa tie paleke inavoso, “Mu la sovutu va ṉiṉira ia se Zoabi. Mamu tozi nia tugo pude lopu balabala mamata, sina lopu boka ta gilana sapu esei si kote mate pa vinaripera. Tozi nia si asa pude raza va ṉiṉira la pude vagia sa vasileana lavata sana.” \p \v 26 Sipu avoso nia Batisiba sapu mate sa nana palabatu gua, si kaboia sa si asa. \v 27 Sipu ele hola sa tinalotaṉa, si tioko la ia Devita si asa pude mae koa pa nana vetu baṉara. Ta evaṉae na loana si asa meke va podo nia sa koasa si keke koburu koreo. Ba lopu qetu nia Zihova gua sapu tavetia Devita. \c 12 \s1 Sa Inavoso te Netani meke sa Kinekere te Devita \p \v 1 Garunu la nia Zihova koe Devita se Netani sa poropita meke zama, “Koadia si karua tie saripu koa varigara pa keke vasileana nomana. Keke si tagotagona meke keke pule si habahualana.\x * \xo 12:1 \xt Sam 51 \x* \v 2 Sa tie tagotagona si soku nana rovana bulumakao meke na sipi, \v 3 ba sa tie habahualana si kekeke mo nana tuna sipi, sapu holua sa. Kopu nia sa si asa, meke noma sage turaṉi sa sari nana koburu pa nana vetu. Kaiqa gana ginani soti si hoke ponia sa koasa, meke hoke va napoa tugo sa pa nana kapa soti, meke hoke kukaia tugo sa si asa. Sa tuna sipi hie, si guana tuna vineki soti. \v 4 Keke rane si mae kamo pa vetu tanisa tie tagotagona si keke tie enene. Lopu hiva va matea sa tie tagotago hie si keke ri nana sipi soti pude va namaia sa ginani tanisa, ba vagia tu sa sa tuna sipi tanisa tie habahualana meke va nama ia pude ponia sa tie maena.” \p \v 5 Bugoro hola nia Devita sa tie tagotago hie meke zama, “Zama tokotoko nia rau koasa Tamasa toana, sa tie sapu evaṉia sa tinavete gua asa si garona pude kaqu tava mate! \v 6 Sina gua asa sa tinavete kaleana sapu ele tavetia sa, ke kaqu hobe pulea sa padana ka made totoso soku hola nia sapu gua ele vagia sa.” \p \v 7 “Namu agoi hokara mo sa tie sana,” gua se Netani koe Devita. “Meke guahe sapu zama nia e Zihova sa Tamasa tadi pa Izireli. Ele va baṉarigo Rau pa Izireli meke harupu pulenigo koe Saula. \v 8 Ele vatua Rau koa goi sa nana binaṉara meke sari nana barikaleqe. Ele va baṉarigo Rau koari tinoni Izireli meke Ziuda. Meke kaqu tomo pulei tu Rau, be guana lopu garo si arini. \v 9 Na vegua ke kilui tu goi sari na Qua Tinarae? Na vegua ke tavetia goi sa kinaleana hie? Agoi ba va matea se Uraea pa vinaripera. Va malumi goi sari na tie Amoni meke va matea si asa, meke vagia goi sa nana barikaleqe. \v 10 Ego, kamahire, koari doduru sinage, kaiqa rina tutimu si kaqu tava mate pa minate kaleana hola, sina va kari Au goi si Rau meke vagia sa barikaleqe te Uraea. \v 11 Zama hinokara atu koa goi si Rau, pa mua tatamana soti si kote vura mae ia Rau si keke tie pude vatasuna igo. Kaqu dogoria goi si asa, pana ta vagi sari na mua barikaleqe meke ta vala koasa tie, meke kaqu va sea i sa pa korapa kalalasa.\f * \fr 12:11 \ft Koasa zinama kinokorotae hie si bakala sapu pana lopu ele mate se Devita, si keke tuna e Devita si kaqu hiva hobea si asa.\f* \x * \xo 12:11 \xt 2 Samuela 16:22\x* \v 12 Tavete tomea goi sa mua sinea, ba kaqu va vuraia Rau si asa pa kalalasana sa rane pude dogoria ri doduru tie Izireli.” \p \v 13 “Kei, ele va sea la koe Zihova si rau,” gua se Devita. Olaṉa se Netani, “Taleoso nigo Zihova, meke lopu kaqu mate si goi. \v 14 Ba sina ele va dogoro nia goi sa tinavete kaleana gua hie koe Zihova, ke kaqu mate sa mua koburu,” gua. \v 15 Meke taluarae pule la pa nana vetu se Netani. \s1 Mate sa Tuna Koreo Devita \p E Zihova tu va moho sisigitia sa koburu tanisa sapu va podo nia e Devita koasa barikaleqe te Uraea. \v 16 Tepa sisigiti la koe Tamasa se Devita pa vinaravara pude va magogosia sa koburu gua. Lopu hiva hena ia sa si keketoṉa, meke doduru boṉi si hoke nuquru la pa nana lose si asa meke eko mo pa hatara. \v 17 Sari na koimata si hoke la koa sa, meke podekia pude va tekulia si asa, ba korona meke lopu hiva henahena somana tugo koa rini si asa. \v 18 Hola keke vuiki si mate sa koburu haha, meke matagutu tozia rina palabatu koa sa sa inavoso. Zama si arini, “Sipu toa nana sa koburu si lopu hoke hiva va avoso gita sa. Vegugua meke kote boka tozi nia gita si asa sapu ele mate sa tuna? Meke gua meke kote va kaleana pule nia telena.” \p \v 19 Sipu dogoro pohoi Devita sapu vari manamanasi si arini, si gilania sa sapu ele mate sa koburu. Ke nanasi sa si arini, “Ele mate sa koburu?” \p “Uve ele mate,” gua si arini. \p \v 20 Ke tekulu pa hatara se Devita, huve, susuti, meke hobei sa sari na nana poko. Meke la vahesi si asa pa vetu te Zihova. Sipu pule la si asa koa sa vetu baṉara si tepa ginani si asa, ke lopu sana va namai rini, meke henahena si asa. \p \v 21 “Lopu tumae nia gami sa ginugua hie,” zama gua sari nana palabatu koasa. “Sipu toana sa koburu, si kaboa goi si asa, meke lopu hiva henahena, ba sipu mate tugo sa, si tekulu meke henahena si goi.” \p \v 22 “Uve,” gua se Devita, “Madi na kabo si rau, sipu toana sa koburu. Balabala ia rau sapu gina kote tataru nau e Zihova si rau, meke lopu kaqu mate sa koburu,” gua. \v 23 Ba ele mate tu si asa kamahire, vegua ke kaqu madi si rau? Boka va toa pulea rau si asa? Kaiqa rane si kaqu la ia mo rau sa vasina sapu koa ia sa, ba lopu kaqu pule mae koa rau si asa kamahire. \s1 Podo se Solomone \p \v 24 Meke va manotia Devita sa nana barikaleqe se Batisiba. Meke va podo nia sa koasa si keke koburu koreo, sapu poza nia e Solomone sa si asa. Tataru nia e Zihova sa koreo, \v 25 meke zama ia Sa se Netani sa poropita pude poza nia Zedidaia\f * \fr 12:25 \ft Sa ginuana sa pozapoza Zedidaia si ta tataruena koe Tamasa.\f*, sina tataru nia e Zihova si asa. \s1 Tuqe Vagia Devita si pa Vasileana Raba \r (1 Koronikolo 20:1-3) \p \v 26 Koasa totoso asa si hoda la ia Zoabi sa nana vinaripera pa Raba sa ṉati vasileana lavata pa Amoni, meke tata hokara mo kote tuqe vagia sa. \v 27 Garunu la tie paleke inavoso koe Devita si asa, “Ele rapata pa Raba si rau meke ele tuqea rau sa dia vasina vagivagiana kolo. \v 28 Varigara ni tugo kamahire sa mua qeto minate; rapatia sa vasileana lavata; mamu vagia telemu. Lopu hiva vagi nia vina lavata rau sa vinagina sa.” \v 29 Ke varigarani e Devita sa qeto minate meke la pa Raba. Rapatia sa meke tuqe vagia sa. \v 30 Vagia e Devita pa batuna sa beku Moleki sa toropae qolo sapu sa mamatana si tata toloṉavulu lima kilo qaramu\f * \fr 12:30 \ft Zuapa ṉavulu lima paoni.\f* meke koa ia na patu ṉedala si asa. Vagi e Devita sari na patu ṉedaladi meke va sotoi sa koasa nana toropae baṉara. Nomana hola tugo sa vinagi koari na likakalae pu vagi sa koasa vasileana lavata. \v 31 Meke va tavetaveti sa sari na tiena sa popoa asa, va tuqeni mokumokuana labete na piki aeana na maho aeana, meke garunu zukuri sa pude tavete biriki. Tavete kekeṉoṉo guni tugo sa sari na tie Amoni koari doduru vasileana nomadi, meke pule si asa meke sari nana tie pa Zerusalema. \c 13 \s1 Amanoni meke Tama \p \v 1 Koanana si keke tasina vineki leleana sapu lopu ele varihabana se Abusalamu, sa tuna koreo e Devita; pozana sa si e Tama. Amanoni sapu keke tuna koreo pule e Devita si hivahivana sa. \v 2 Hiva hola nia sa meke va kamo nia moho tu sa, sina tasuna hola pude vagia sa sa vineki vaqura, sapu ta kopue totoko. Ke loke tie boka tata ia. \v 3 Ba koa nana keke nana baere sekesekeina se Amanoni; pozana sa si e Zonadabi na tuna koreo e Simea, keke tasina koreo e Devita. \v 4 Zama la koe Amanoni se Zonadabi, “Na tuna koreo tu sa baṉara si goi, ba rane ka rane si dogorigo rau guana doṉo talotaṉa si goi?” gua si asa. Meke olaṉa si asa, “Hiva nia rau se Tama sa tasina vineki sa tasiqu koreo karokarovo sapu se Abusalamu,” gua si asa. \p \v 5 Zama koasa se Zonadabi, “Mamu eko guana tie mohomu pa teqe. Totoso mae dogorigo sa tamamu si mamu zama guahe, ‘Mu tozi nia sa tasiqu vineki se Tama pude mae. Hiva nia rau pude mae vatana poni au ginani sa tani, vasina sapu boka dogoria rau, meke telena tugo kaqu va henahena au.’ ” \v 6 Ke eko guana tie mohona se Amanoni pa teqe. La dogoria sa baṉara Devita si asa, meke zama la koasa se Amanoni, “Mu va malumu mae ia se Tama pude mae taveti kaiqa keki tani koasa vasina sapu kote boka dogoria rau, meke telena tugo kaqu va henahena au.” \p \v 7 Ke va garunu inavoso la se Devita koe Tama pa vetu baṉara, “La pa vetu te Amanoni, mamu la tavete poni nia ginani.” \v 8 La si asa vasina meke la dogoria sa korapa eko pa nana teqe. Kaiqa palava si paleki sa, va tanai sa, meke taveti sa si kaiqa keki. \v 9 Meke va vurai sa koasa kinakinana pude henai sa gua, ba korona. “Garunu vura taloani sari doduru tie hire,” gua si asa, ke vura taloa beto si arini. \v 10 Meke tiqe zama la koe Tama si asa, “Paleke mae nia tani pa qua teqe sari na keki. Mamu telemu tugo poni au.” Paleki sa sari na keki, meke ene la koasa. \v 11 Sipu korapa ponia sa, si harupu vagia sa meke zama, “Mae eko turaṉau pa teqe.” \p \v 12 “Lokari, tasiqu! Lopu ososo nau pude tavetia sa tinavete vina goregoreiqu na variva kurekure. Mu lopu tavetia sa tinavete kaleana hie koa rau. \v 13 Lopu kaqu boka muliṉi nia rau kinurekurena meke kote ta ṉoṉovala si goi guana tie duviduvilimu pa popoa Izireli. Mu tepa koasa baṉara, rovea rau kote va malumau mo sa koa goi.” \v 14 Ba lopu hiva va avosia Amanoni, meke sina ṉiṉira hola nia sa sa vineki, ke va sea ia tu sa. \p \v 15 Mudina sapu gua asa si namu hakohako hola nia tu e Amanoni se Tama, hola nia tu sa tatasana, ke zama ia sa, “Mu vura taloa!” guni nia sa. \p \v 16 “Koroqu!” olaṉa gua si asa, “Pude garunu taloa guni nau goi he si kaleana hola nia gua sapu tiqe evaṉia goi koarau.” Ba lopu hiva va avosia sa si asa, \v 17 ke tioko nuquru puleni sa sa nana nabulu meke zama ia sa, “Turaṉa taloa nia pa kenuqu rau sa vineki hie. Va vura taloa ia, mamu tukua sa sasada!” \v 18 Turaṉa vura taloa nia sa nabulu meke tukua sa sa sasada. Keke poko gelena si va sage ia e Tama, meke gele limana, na hahanana pinokopoko tadi na tudia vineki rina baṉara, sapu lopu ele varihabadi koari na totoso arini. \v 19 Binu nia eba sa sa batuna, sira rikatia sa sa nana poko, meke va opo tamunia ola limana sa sa isumatana, meke ene kabokabo taloa nana. \v 20 Sipu dogoria sa tasina koreo se Abusalamu si asa, si nanasia sa, “Ṉoṉovaligo e Amanoni si goi? Mamu lopu koa talotaṉa sisigiti si goi. Na tasimu karokarovo mo si asa. Ke lopu tozia koa keke tie pule.” Ke koa pa vetu te Abusalamu se Tama, talotaṉa meke koa eke telena. \p \v 21 Sipu avoso nia e Devita sa baṉara sapu gua ta evaṉa si ta ṉaziri hola si asa. \v 22 Hakohako hola nia e Abusalamu se Amanoni koasa ṉinovaṉovalana e Tama, sa tasina vineki, meke lopu hiva zama hokaria sa. \s1 Tubehe Hobe se Abusalamu \p \v 23 Hola karua vuaheni si vagi tie kotokoto sipi se Abusalamu pa Beolo Hazo, tata koasa vasileana nomana pa Iparemi, meke ruvati sa sari doduru tuna koreo sa baṉara pude la vasina. \v 24 La si asa koe Devita sa baṉara meke zama, “Baṉara hivani gamu rau pude mae somana koasa qua inevaṉa, agoi meke sari mua palabatu. Na koto sipi si rau.” \v 25 “Lokari, tuqu!” olaṉa gua sa baṉara. “Pude atu beto gami si kote noma hola sa mua tinupiti.” Ososo nia tugo Abusalamu, ba lopu hiva sa baṉara, meke tozi nia sa se Abusalamu pude taloa. \v 26 Ba zama se Abusalamu, “Ego, pude guana lopu hiva goi, si va malumu mae ia sa tasiqu se Amanoni pude mae.” “Na vegua tu ke kote luli si asa?” nanasa gua sa baṉara. \v 27 Ba tepa ososo nia e Abusalamu, ke va malumia e Devita se Amanoni, meke sari doduru tuna koreo pude luli koe Abusalamu. Va namanama ia e Abusalamu sa hinenahena lavata padadi rina baṉara. \v 28 Meke zamai sa sari nana nabulu, “Dogoria pude guana napo va viviri se Amanoni, meke pana tozini gamu rau sa totoso, si mamu va matea. Lopu matagutu. Arau kote vagia sa tinazutuna sa.” \v 29 Ke lulia ri nana nabulu sa zinama te Abusalamu meke va matea rini se Amanoni. Sari doduru tuna koreo pule te Devita si koi pa dia miulu meke govete taloa. \p \v 30 Koasa dia inene pule rini, kaiqa tie tozi nia se Devita, “Va mate betoi e Abusalamu sari doduru tumu koreo. Lopu keke si koa hola,” gua. \v 31 Turu sage sa baṉara, daku rikati sa sari nana poko pa tinalotaṉa, meke hoqa eke la pa pepeso. Saripu koa turaṉae koasa ba sira rikati tugo rini sari na dia poko. \v 32 Ba se Zonadabi sa tuna koreo e Simea sapu sa tasina e Devita si zama, “Baṉara, lopu va mate betoi rini sari na tumu koreo. Telena mo e Amanoni si mate. Boka tumae nia mo goi sa binalabala te Abusalamu sapu na kukiti nia sa podalaena tu koasa totoso ṉoṉovalia sa sa tasina se Tama. \v 33 Ke lopu va hinokaria sa inavoso sapu tava mate beto sari na tumu koreo. Telena mo e Amanoni si tava mate.” \p \v 34 Koasa totoso asa si ele govete taloa tu se Abusalamu. \p Meke lopu sana doṉo vagia sa tie kopu sa puku tie gore mae gua tu koasa toqere koasa siraṉa pa Horonaimi. La si asa koasa baṉara meke tozia gua sapu dogoria sa. \v 35 Zama la koe Devita se Zonadabi, “Dotu, sari na tumu koreo si korapa mae hiroi, gua sapu zama nia rau si ta evaṉa.” \v 36 Meke lopu sana, si kamo mae mo sari na tuna koreo e Devita. Podalae kabo mo si arini, meke somana kabo va sisigitae tugo se Devita, meke sari nana palabatu nomadi. \p \v 37-38 Govete taloa meke la koa nana se Abusalamu koe Talamai sa baṉara pa Qesura, sapu sa tuna koreo e Amihudi, meke koa vasina ka ṉeta vuaheni si asa. Gelena sa totoso sapu kaboa Devita se Amanoni sa tuna koreo.\x * \xo 13:37-38 \xt 2 Samuela 3:3\x* \v 39 Ba sipu va hola ia sa sa tinalotaṉana sa minate te Amanoni, si saivi hola ia pule sa se Abusalamu sa tuna koreo. \c 14 \s1 Va Namanama ia Zoabi sa Pinule Mae te Abusalamu \p \v 1 Ele gilania Zoabi sapu saivi hola ia Devita se Abusalamu, \v 2 ke tiokia sa si keke barikaleqe bokabokana sapu koa pa vasileana Tekoa. Sipu kamo si asa, si zama ia sa sa barikaleqe, “Mamu guana tie sapu talotaṉana si agoi. Mamu va sagei sari mua poko tana besu; mamu lopu susuti. Mamu tavete kekeṉoṉo puta gua tugo keke barikaleqe sapu ele koa besu seunae hola. \v 3 Mamu tiqe la koa sa baṉara mamu zama nia koasa sapu gua kaqu tozi nigo rau, pude la zama nia.” Meke tiqe tozi nia Zoabi sapu gua kaqu la zama nia sa. \p \v 4 Meke la koasa baṉara sa barikaleqe, meke todoṉo gore si asa pa pepeso pa pinamaṉa meke zama, “Baṉara, toka nau!” \p \v 5 “Na sa si hiva nia goi?” nanasa gunia sa si asa. “Baṉara, arau si keke nabonaboko habahualaqu,” olaṉa gua si asa. “Sa loaqu si ele mate tu. \v 6 Karua tuqu koreo si arau, baṉara, meke keke rane si variperai si arini pa inuma, vasina pu loke tie pude vari ruparupaha ni, meke keke ri kara si mate. \v 7 Meke kamahire, baṉara, sari doduru turaṉaqu si bugoro nau meke tepau rini pude vala nia sa tuqu koreo, pude madi va matea gua, sina va matea sa sa tasina. Be guana evaṉia rini sapu gua hie, si kote loke tuqu koreo mo si arau. Kote ṉovalia mo rini sa qua rinoverove vugo repere meke sa loaqu si kote loke tuna koreo pude toa hola sa tutina.” \p \v 8 “Ego, mu pule la pa mua vetu,” olaṉa gua sa baṉara. “Meke kaqu va toṉotia rau sa ginugua hie.” \p \v 9 “Qua baṉara, sapu gua ele tozia goi, mamu tavetia. Arau meke sa qua tatamana si kaqu vagia sa tinazutu; sina via si agoi meke sa mua puku tatamana baṉara.” \p \v 10 Olaṉa sa baṉara, “Be va matamatagutigo keke tie, si mamu turaṉa mae nia koa rau, meke lopu kaqu tavete guni pulenigo sa si goi.” \p \v 11 Zama si asa, “Qua baṉara, tataru nau, mamu varavara la koe Zihova sa mua Tamasa, pude sari na turaṉaqu pu hiva lipua sa vina matena sa tuqu koreo, si lopu kaqu evaṉia si keke tinasuna nomana, pude va matei si kaiqa pule tuqu koreo.” \p Olaṉa se Devita, “Koe Zihova sapu toana si va tatara nia rau, pude mani lopu ta ṉovala hokara sa tumu koreo.” \p \v 12 “Ke qua baṉara mu tataru nau, maqu zama nia keke toṉa pule,” gua sa barikaleqe. \p “Ego” gua se Devita, \p \v 13 “Na vegua ke tavetia goi sa tinavete kaleana guahe koari na tinoni te Tamasa?” gua sa barikaleqe. “Tataru nau goi, ba heki nia goi sa tumu koreo soti pude taluarae mae gua koa sa nana vasina govegoveteana, gua asa ke zutu pulenigo si goi koasa mua zinama sapu tiqe zama nia goi. \v 14 Kote mate beto si gami, kekeṉoṉo gua mo na kolo sapu ta zoropae pa pepeso, sapu lopu boka ta pudiki varigarae pule. Ke gua asa lopu kaqu toa pule sari na tie matedi, ke sa baṉara si boka hata ia si keke siraṉa pude turaṉa pule mae nia sa tie sapu koa pa vasileana govegoveteana. \v 15 Ego, sa ginuana meke mae zama si rau koa goi qua baṉara, si na va matamatagutau ri na tinoni, gua asa ke zama telequ si arau sapu kaqu tavetia goi gua sapu tepa ia rau. \v 16 Ele balabala ia tu rau sapu kaqu avosau goi meke harupau koa sa tie sapu korapa podekia pude va matea sa tuqu koreo meke arau tugo. Pude lopu tago hola ia gami sa popoa sapu poni nia Tamasa koa ri nana tinoni. \v 17 Zama si rau pa korapa buloqu sapu sa mua vina tatara goi baṉara, si kaqu va sare au, sina sa baṉara si gua puta tugo na mateana sapu boka vilasia sapu leana meke kaleana. Mani koa koa goi se Zihova sa mua Tamasa.”\x * \xo 14:17 \xt 2 Samuela 19:27\x* \p \v 18 Olaṉa sa baṉara, “Maqu nanasa pakinigo keke ninanasa, meke kaqu tozi nau goi sa doduruna sa hinokara.” “Ego nanasa mae au tu, qua baṉara,” gua si asa. \p \v 19 “Vegua e Zoabi tozi nigo saripu gua hire?” nanasa gunia sa sa barikaleqe. Olaṉa si asa, “Zama hinokara si rau qua baṉara koari doduru pu hopedi, loke siraṉa pule si koa sapu hukatau pude olaṉia sa mua ninanasa. Namu asa hinokara mo, sa mua koimata tugo sapu se Zoabi, sapu tozi nau gua pude tavetia, meke gua pude zama nia. \v 20 Ba tavetavete gua asa si asa pude va toṉotia sa doduruna sa ginugua. Sa qua baṉara si tumatumae gua tugo sa mateana te Tamasa meke gilani sari doduru tiṉitoṉa saripu ta evaṉa.” \p \v 21 Mumudi hoi si zama koe Zoabi sa baṉara, “Ele balabala ia tu rau sapu gua hiva nia goi. La mamu turaṉa pule mae nia tani se Abusalamu sa tie vaqura.” \p \v 22 Hoqa todoṉo pa kenuna e Devita se Zoabi pa pinamaṉa, meke zama, “Tamasa mana nigo qua baṉara. Kamahire gilania rau sapu qetu nau goi, sina va tabea goi sa qua tinepa atu.” \v 23 Ke taluarae si asa meke la gua pa Qesura, meke turaṉa pule mae nia sa se Abusalamu pa Zerusalema. \v 24 Ba zama sa baṉara Devita, “Lopu kaqu mae koa koasa vetu baṉara se Abusalamu, ba kaqu la pa nana vetu soti si asa,” ke la koa pa nana vetu soti si asa, meke lopu hite va malaqaiti hokara la koe Devita. \s1 Varibulei Koe Devita se Abusalamu \p \v 25 Loke tie pa Izireli si hite ṉana kamoa sa tinolava te Abusalamu, lopu hite ari kisakisana podalae pa batu kaluna meke gore kamo pa nenena. \v 26 Moata valeana sa kaluna meke keke totoso pa vuaheni si hoke koto si asa totoso mamata sa kalu. Karua kilo qaramu mamatana totoso ta pada koasa padapadana tanisa butubutu baṉara. \v 27 Ari ka ṉeta sari na tuna koreo e Abusalamu meke sa pozana sa tuna vineki si e Tama, keke vineki leleana si asa. \p \v 28 Karua vuaheni si koa se Abusalamu pa Zerusalema meke lopu hite dogoro hokaria sa sa baṉara. \v 29 Ke va tatara nia sa se Zoabi, pude la zama ponia koasa baṉara, ba lopu hiva mae se Zoabi. Vina rua totoso va tatara pule nia sa ba korona tugo si asa. \v 30 “Dotu, sa inuma te Zoabi si pa kalina mo sa qua inuma meke toaia na bale si asa. La sulu pania.” Ke la vala nia nika rini sa inuma. \v 31 La pa vetu te Abusalamu se Zoabi meke zama ṉiṉira laia, “Na venagua ke sulua rina mua nabulu sa qua inuma?” \v 32 Olaṉa se Abusalamu, “Sina koromu mae totoso va tatara nigo rau. Hiva nigo rau pude la koasa baṉara meke la nanasa guahe, ‘Na venagua ke taluarae pa Qesura si rau meke mae koa tani. Leana hola si pude koa vasina, hola nia si pude mae tani meke lopu dogoria sa baṉara.’ ” Meke zama hoda la tu se Abusalamu, “Hiva nia rau pude la va toṉotia goi pude la dogoria rau sa baṉara, meke be sea si rau, si mani va mate pani au mo.” \v 33 Ke la koasa baṉara Devita se Zoabi meke la tozi nia sa, gua sapu zama nia e Abusalamu, ke la si asa, meke la kokotuṉu pa kenuna sa sa baṉara. Umaia na va kamoa sa baṉara si asa. \c 15 \s1 Va Namanama se Abusalamu Pude Koa Baṉara \p \v 1 Hola sapu gua asa, si va namanama ia Abusalamu si keke nana totopili varipera, sari na hose meke ka lima ṉavulu tie pude haqala va kenue koa sa, gua. \v 2 Hoke vaṉunu munumunu hokara se Abusalamu meke la turu pa kapa siraṉa koa sa sasada barana sa vasileana lavata. Pana be mae si keke tie vasina sapu koa pa vinaritokei meke hiva nia sa sa vinatoṉoto tanisa baṉara gua, si hoke tiokia Abusalamu meke nanasia sapu pavei mae guana si asa, gua. Meke pana tozi nia sa tie sa nana vasileana vasina sapu maea sa, \v 3 si hoke zama kokoha guahe se Abusalamu, “Dotu sa tinarae si ele koa mo pa kalimu goi sana, ba loke tie ta vizatana koa sa baṉara si koa, pude avosia meke va toṉotia sa mua tinasuna.” \v 4 Meke hoke zama gua tugo he si asa, “Be guana arau sa tie varipitui! Meke be arini saripu ari dia vinari nominomi babe kaiqa dia hiniva si boka mae mo koa rau, meke arau kaqu vizata ponia koa sa sa tinoṉoto.” \v 5 Be guana la vura koe Abusalamu si keke tie pude todoṉo pa kenuna sa gua, si hoke qaqama la se Abusalamu, tuqe vagia sa, meke ahoa si asa. \v 6 Tavete guni e Abusalamu sari doduru tie Izireli saripu hoke mae pude dogoria sa baṉara pa vinatoṉoto, gua asa ke sari doduru tie Izireli si qetu nia se Abusalamu pude guana na dia baṉara, gua. \p \v 7 Sipu hola ka made vuaheni si zama se Abusalamu koe Devita sa baṉara, “Baṉara, mu va malumau pude la pa Heboroni, pude maqu la tavetia sa vina tatara sapu ele va egoa rau koe Tamasa. \v 8 Sipu korapa koa si rau pa Qesura pa popoa Siria, si va tatara nia rau koe Zihova sapu pana turaṉa pule nau Sa si arau pa Zerusalema si kaqu vahesia rau si Asa pa Heboroni gua.” \p \v 9 “Ego, mu latu pa binule,” gua sa baṉara. Ke tiqe la pa Heboroni se Abusalamu. \v 10 Ba garunu golomo lani inavoso sa sari doduru butubutu pa Izireli, meke zama guahe, “Pana avosi gamu sari na mamalaiṉidi rina buki, si mi kukili guahe: ‘Abusalamu si ele tava baṉara koari doduru tie Izireli pa Heboroni!’ mi gua.” \v 11 Karua gogoto tie pu ruvati e Abusalamu sapu taluarae mae guadi pa Zerusalema si luli koasa, namu lopu hite gilania rini sa ṉatina sa ginugua. \v 12 Sipu tavetia sa sa vina vukivukihi, si garunu la tie tugo pa vasileana Qailo se Abusalamu pude hata ia se Ahitopeli, sapu keke rina tie totoli te Devita. Ba zuka ia sa se Abusalamu kamahire meke sa binalabala pude hobea se Devita sa baṉara gua si ṉiṉira lalanana; meke sari na tie te Abusalamu si sokudi hola. \s1 Govete Luaria Devita si pa Zerusalema \p \v 13 Mae si keke tie koe Devita meke tozia sa sa inavoso, sapu sari na tie Izireli si podalae va lavatia se Abusalamu pude na dia baṉara, gua. \p \v 14 Ke zamai Devita sari doduru nana palabatu pu koa turaṉi sa pa Zerusalema, “Mada tuturei taluarae mo si gita kamahire, be hiva govete nia gita se Abusalamu! Tuturei! Sina gina kote lopu sana mae kamo mo tani si asa, meke va kilasa gita na va matei sari doduru pa vasileana lavata!” \p \v 15 “Uve, mami baṉara,” olaṉa gua si arini. “Kaqu tavetia gami gua sapu hiva nia goi.” \v 16 Ke taluarae sa baṉara lulia ri doduru nana tamatina meke sari nana koimata, ba ari ka manege puta barikaleqe nabulu mo, si koa hola pude kopu nia sa vetu baṉara gua. \p \v 17 Sipu taluarae sa baṉara meke sari doduru nana tie koasa vasileana lavata, si la noso si arini koasa vetu vina betobeto. \v 18 Turu turaṉia ri doduru nana koimata si asa totoso ene hola sari na tie kopu tanisa baṉara pa kenuna sa. Sari ka onomo gogoto tie varipera saripu luli koasa totoso taluarae pa Qati si asa, ba ene hola tugo. \v 19 Meke zama sa baṉara koe Itai, sa dia koimata, “Na vegua ke luli tu koa gami si goi? Pule, mamu la koa turaṉia sa mua baṉara vaqura. Na tie karovomu si goi, na tie govetemu pa mua popoa soti. \v 20 Na koa vasinahite mo si goi tani, ke na vegua ke kaqu ene luli lamae koa rau si goi? Arau ba lopu gilana hokaria sa vasina pu korapa la ia rau, ke mamu pule, mamu turaṉa puleni sari na turaṉamu. Mani tataru va ṉoṉo nigo e Zihova si goi.” \p \v 21 Ba olaṉa se Itai, “Baṉara, tokotokoro atu koa goi si rau pa korapa pozana e Zihova sapu kaqu luli koa goi si rau doduru totoso vasina pu la goi, osolae kamoa minate.” \p \v 22 “Leana!” gua se Devita. “Ene atu!” Ke luli se Itai meke sari doduru nana tie meke sari dia tamatina tugo. \v 23 Kabo va ululae sisigiti sari na tie sipu taluarae taloa sari na tie te Devita. Karovia sa baṉara sa lolomo Kidoroni, lulia tugo ri nana tie meke tiqe ene varigara taloa si arini la gua tu pa soloso qega. \p \v 24 Zedoki sa hiama si koa nana, meke koa tugo koa sa sari na tie pa butubutu Livae, saripu palekia sa Bokese Vinariva Egoi. Va habotu gorea rini si asa, meke lopu ovulu sage pule nia rini, osolae taluarae beto tu pa vasileana lavata sari doduru tinoni. Sa hiama Abiata ba koa nana tugo. \v 25 Meke zama sa baṉara koe Zedoki. “Mu paleke pule la nia pa vasileana lavata sa Bokese Vinariva Egoi te Zihova. Be qetu nau Zihova si rau si keke rane kote boka va malumau Sa pude pule mae, meke la dogoria sa vasina koa ia Sa. \v 26 Ba be lopu qetu nau Sa si arau, si leana mo, mani evaṉia mo Sa koa rau gua sapu balabala ia Sa.” \v 27 Meke zama la tugo koe Zedoki si asa, “Ego, vagia sa mua koburu Ahimaza meke e Abiata meke sa tuna se Zonatani. Mamu pule la pa vasileana lavata pa binule. \v 28 Kamahire si kaqu ene mo si rau koari na karokarovoana ovuku pa korapa soloso, osolae vagia rau sa inavoso koa goi.” \v 29 Ke palekia ri Zedoki e Abiata sa Bokese Vinariva Egoi te Zihova, meke pule la pa Zerusalema meke koa vasina. \p \v 30 Kabo meke ene sagea Devita sa Toqere Olive. Lopu va sage sadolo si asa, meke nobia tugo sa sa batuna pude va dogoro nia sa nana tinalotaṉa. Sari doduru pu luli koa sa si nobi betoi tugo rini sari batudia meke kabo. \v 31 Sipu tozi nia rini se Devita sapu somana tu koe Abusalamu se Ahitopeli gua, si varavara si asa, “Tepaigo rau, Zihova, mamu iliri la nia pa pinupuhu sa binalabala te Ahitopeli!” \p \v 32 Sipu kamoa Devita sa batuna sa toqere, vasina sapu koa si keke vasina vahesihesiana te Tamasa, si mae tutuvia keke nana baere ta ronuna si asa, e Husai na tie Arakaiti, rikarikatana sa nana poko, meke tale pepesona batuna. \v 33 Zama se Devita koa sa, “Lopu kaqu boka ta tokae si rau be luli koa rau si goi, \v 34 ba kaqu toka nau goi si rau be pule la pa vasileana nomana si goi meke tozi nia se Abusalamu sapu kaqu nabulu va gorevura nia goi si asa, kekeṉoṉo gua sapu nabulu nia goi sa tamana. Mamu podeke sisigitia pude va kari sari kaiqa binalabala pu va turui e Ahitopeli. \v 35 Sa hiama Zedoki meke Abiata si korapa koadia vasina, tozi koarini sari doduru tiṉitoṉa pu avosi goi pa vetu tanisa baṉara. \v 36 Koadia sari dia koburu ari Ahimaza meke Zonatani, meke kote boka garunu maeni goi si arini koa rau meke sari doduru inavoso pu vagi goi.” \p \v 37 Ke pule la koa koasa vasileana lavata se Husai sa baere te Devita, meke totoso kamo vasina si asa, si kamo tugo se Abusalamu. \c 16 \s1 Devita meke Ziba \p \v 1 Sipu ele ene hola hite la gua se Devita koa sa batu toqere si hinoqa tutuvia e Ziba si asa, sa nabulu te Mepiboseti. Va paleke ni sa koari kaiqa doṉ'ki, si karua gogoto bereti, keke gogoto kata qurepi tava popadi, keke gogoto kata vua huda piqi, meke keke baika kapu kurukuru siṉia na vaeni.\x * \xo 16:1 \xt 2 Samuela 9:9-10\x* \v 2 Meke nanasia Devita si asa, “Na sa kote taveteni goi sari doduru sara?” Olaṉa se Ziba, “Sari na doṉ'ki si pude tadi na mua tatamana baṉara pude koi i koarini; sari na bereti meke na vua huda si pude tadi na tie pude henahena, meke sa vaeni si pude na napo tadirini pana mabo si arini pa soloso qega, gua.” \p \v 3 “Avei se Mepiboseti sa tuna sa tuna e Saula sa mua palabatu?” gua sa baṉara koa sa. “Korapa koa nana pa Zerusalema,” olaṉa gua se Ziba, “Sina ta hoqa nia sa sapu kaqu ta vala pule koa sa sa binaṉara tanisa tamana sa tamana e Saula, gua.”\x * \xo 16:3 \xt 2 Samuela 19:26-27\x* \p \v 4 Zama sa baṉara koe Ziba, “Sari doduru likakalae te Mepiboseti si tamugoi mo kamahire.” \p “Arau si na mua nabulu,” olaṉa gua se Ziba, “Hiva va qetua rau doduru totoso sa qua baṉara.” \s1 Devita meke Simei \p \v 5 Sipu kamo pa Bahurimi se Devita, keke rina turaṉana Saula, e Simei sa tuna Qera, si vura mae meke tutuvia si asa; leve nia sa se Devita sipu korapa ene mae sa. \v 6 Koa varilikohae nia ri na nana tie meke sari nana tie kopu si asa, ba podalae gona nia patu Simei se Devita meke sari nana koimata. \v 7 Zama panipania Simei si asa, “Taloa! Tie va mate tie! Tie kaleamu na loke laemu! \v 8 Ele vagia goi sa binaṉara te Saula, meke kamahire si va kilasigo Zihova si goi pa vina matedi ri soku puku tatamana te Saula. Sa binaṉara si ta vala koasa tumu Abusalamu, meke namu loke laemu hokara si goi kamahire, agoi na tie va mate tie!” \p \v 9 Abisai, sapu sa tuna e Zeruia, si zama koasa baṉara, “Baṉara na pude vegua ke va malumia goi sa siki sana pude zama panipanigo? Atu, maqu kupa pania gana batuna vasina!” \p \v 10 “Namu loke mua ginugua hokara si goi koasa ginua hie” gua si zama nia sa baṉara koe Abisai meke sa tasina se Zoabi. “Be zama panipani au sa si rau sina e Zihova tu zama ia pude tavete gua asa, si loke tie si boka hukatia sa nana zinama.” \v 11 Meke zama se Devita koe Abisai meke koa ri doduru nana koimata, “Sa tuqu soti mo si korapa podekia pude va mateau si arau; ke na vegua ke kaqu magasa nia gamu sa tie Benisimane hie? E Zihova tu tozi nia si asa pude zama panipani au, ke vekoa tu. Mani tavetia, sapu gua asa. \v 12 Gina kote doṉo gilania mo Zihova sa qua minalaṉa meke poni nau kaiqa minana pude hobea sa nana ṉinovaṉovala.” \v 13 Ke ene hola la se Devita meke sari nana tie pa siraṉa. Luli tugo se Simei koa rini, ene pa kali toqere si asa. Zama panipani na gona ni patu na pepeso sa si arini sipu ene luli si asa. \v 14 Mabo sa baṉara meke sari nana tie sipu kamoa rini si pa Zodani, ke magogoso si arini vasina. \s1 Abusalamu pa Zerusalema \p \v 15 Kamoa Abusalamu meke sari nana tie si pa Zerusalema, meke somana luli tugo koa rini se Ahitopeli. \v 16 Sipu tutuvia Husai, sa baere ta ronuna te Devita, se Abusalamu, si kukili si asa, “Mani toa va gelenae sa baṉara! Mani toa va gelenae sa baṉara!” gua. \p \v 17 “Na sa si ta evaṉa koa sa mua binaere ṉoṉona koe Devita?” Nanasa gunia Abusalamu si asa, “Na vegua ke lopu lulia goi si asa?” \p \v 18 Olaṉa se Husai, “Ve kaqu gua si arau? Arau si tanisa tie sapu ele vizatia Zihova, koa rina tie hire, meke koari doduru tie Izireli. Kaqu koa turaṉigo rau si goi. \v 19 Meke gua pule he, esei pule si kaqu nabulu nia rau, lopu sa tuna koreo sa qua palabatu? Gua sapu ele nabulu nia rau sa tamamu, si kamahire si kaqu nabulu nigo rau si goi.” \p \v 20 Meke liṉana la se Abusalamu koe Ahitopeli meke zama, “Kamahire sipu koa si gita tani, na sa si kaqu vizata ponini gita goi pude tavetia?” \p \v 21 Olaṉa se Ahitopeli, “La mamu va sea i sari na nabulu barikaleqe tanisa tamamu saripu veko hola i sa pude kopu nia sa vetu baṉara. Meke kote tiqe ta gilana koari doduru tie Izireli sapu na nana kana sa tamamu si goi, meke sari na mua tie si kaqu tava ṉaliṉali sisigiti.” \v 22 Ke va turua rini si keke ipi te Abusalamu pa batuna sa vetu baṉara, vasina sapu boka dogoro betoa ri doduru tie se Abusalamu sapu nuquru la meke va sea betoi sari doduru nabulu barikaleqe tanisa tamana.\x * \xo 16:22 \xt 2 Samuela 12:11-12\x* \p \v 23 Sari vinari tokae pa binalabala sapu vala i e Ahitopeli koari na rane arini si gua puta tugo na zinama te Tamasa sapu luli betoi mo ari Devita e Abusalamu. \c 17 \s1 Turaṉa Va Sea ia Husai se Abusalamu \p \v 1 Lopu ele seunae sapu gua asa, si zama se Ahitopeli koe Abusalamu, “Maqu vizati ka manege rua tina tie varipera, meke kohite boṉi si kaqu hadu lulia rau se Devita. \v 2 Kaqu rapata nia rau si asa pa totoso mabo na malohoro si asa. Kote matagutu si asa, meke kote govete taloa sari nana tie, sa baṉara mo telena si kaqu va matea rau, \v 3 Meke kote turaṉa pule maeni rau koa goi sari nana tie, gua puta tugo sa barikaleqe sapu pule la koa sa loana. Keke mo tie si hiva va matea goi; sari doduru si kaqu tava toa.” \v 4 Sa vinaritokae binalabala hie si guana leana koe Abusalamu meke koa ri doduru koimata Izireli. \p \v 5 Zama se Abusalamu, “Tiokia kamahire se Husai, mada avosia gua sapu kaqu zama nia sa.” \v 6 Sipu kamo se Husai si zama se Abusalamu koa sa, “Hie sa vinaturu sapu ponini gami Ahitopeli. Kaqu lulia gami sia? Be lopu gua, si mamu tozini gami gua sapu kaqu tavetia gami.” \p \v 7 Olaṉa se Husai, “Sa vinaturu sapu vatua Ahitopeli koa gamu kamahire hie si lopu leana. \v 8 Gilania mua goi sapu sa tamamu se Devita meke sari nana tie si na tie ṉiṉiradi pa vinaripera meke variva matagutudi gua tugo na bea mamaqota sipu ta hiko sari na tuna. Sa tamamu si na tie tumatumaena pa vinaripera meke lopu hoke koa turaṉae koari nana tie pana boṉi. \v 9 Kamahire si gina korapa tome pa keke bae si asa, babe kaiqa vasina. Pana be guana podalae rapatani Devita sari na mua tie, si kaqu avosia rina tie sapu gua asa meke kaqu zama sapu tava kilasa sari na mua tie gua. \v 10 Meke be keke tie varane sapu loke nana minatagutu gua rina laione, ba kote matagutu sina doduru tie pa Izireli si ele gilania sapu sa tamamu goi si keke tie varipera va ṉiṉira meke sari nana tie si na tie varane pa vinaripera. \v 11 Sa qua vinizata si pude varigara ni sari doduru tie Izireli pa doduru vasina, sapu soku gua tugo ri na onone pa masa, meke turaṉa lani goi si arini pa vinaripera. \v 12 Kaqu hata ia gita se Devita be pavei vasina koa si asa, meke rapata nia totoso lopu ele gilania sa sapu na sa si ta evaṉa. Namu lopu keke arini si kaqu toa. \v 13 Be guana togolo pule la pa vasileana nomana si asa, si kaqu paleke mae iku sari nada tie meke daku va hoqa la nia pa lolomo panapeka sa vasileana lavata sana. Lopu kaqu keke patu si kaqu koa hola pa batuna sa toqere.” \p \v 14 Zama se Abusalamu meke sari doduru tie, “Sa vinizata te Husai si leana hola nia si te Ahitopeli.” Sa binalabala te Ahitopeli si leana hola pude ta luli, ba e Zihova tu si toka nia se Husai pude hukatia sa binalabala te Ahitopeli pude kaqu kamo koe Abusalamu sa vina kilasa nomana. \s1 Tava Balau se Devita meke Govete \p \v 15 Meke tozini Husai sari Zedoki meke Abiata, guguana sa vinizata sapu vala ia sa koe Abusalamu meke sari na koimata Izireli, meke sa guguana sa vinizata te Ahitopeli sapu ele vala nia sa. \v 16 Zama guahe se Husai, “Tuturei, kamahire tugo! Mamu garunu la nia sa inavoso koe Devita pude lopu puta koasa karovoana sa ovuku pa soloso qega, ba pude karovia sa Ovuku Zodani kamahire tugo, pude lopu ta vagi si asa meke sari nana tie.” \p \v 17 Sa tuna Abiata se Zonatani meke sa tuna e Zedoki se Ahimaza si korapa aqa dia mo pa bukaha pa Eniroqeli, pa hukihukirina Zerusalema sina lopu hiva ta dogoro si arini pude nuquru pa vasileana lavata. Keke nabulu vineki si hoke pilipule la meke tozini gua sapu ta evaṉa, meke hoke la tozi nia rini se Devita sa baṉara. \v 18 Ba keke rane si dogoro pohoi keke koreo si arini, meke tozi nia sa se Abusalamu, ke tuturei sari kara meke la tome pa vetu tana keke tie pa vasileana Bahurimi. Keke nana berukehe si koa tata pa nana vetu, ke gore la vasina sarini pa korapana. \v 19 Vagia sa barikaleqe tanisa tie si keke tukutuku meke nobia sa sa beruna sa berukehe meke titisini sa sari na kiko koasa tukutukuna, pude loke tie doṉo gilania sapu koa vasina si keketoṉa. \v 20 Sipu mae sari na palabatu te Abusalamu koasa vetu asa, meke nanasia sa barikaleqe “Avei sari Ahimaza e Zonatani” gua si arini? “Ele karovo la tu pa kali karovona sa ovuku,” gua si asa. Hatai rina tie sari kara ba lopu dogori rini, ke pule la dia mo pa Zerusalema. \v 21 Sipu ele taloa sari na tie hata, si vura pa berukehe sari Ahimaza e Zonatani meke la totozi koe Devita sa baṉara. Tozi nia rini sapu guahe: “E Ahitopeli si ele taveti sari hiniva pa kinukitimu goi. Tuturei karovia sa ovuku,” gua. \v 22 Ke podalae karovia Devita meke sari nana tie sa Ovuku Zodani, meke pana munumunu hokara si ele karovo taloa beto si arini. \p \v 23 Sipu gilania Ahitopeli sapu lopu ta luli sa nana hiniva, si koi pa nana doṉ'ki si asa meke pule la pa nana vasileana soti. Sipu ele vatana valeani sa sari nana likakalae, si huqi pule nia telena si asa. Meke ta pomunae pa popomunuana tadi na tiatamana. \p \v 24 Ele kamoa tu Devita sa vasileana nomana pa Mahanaimi meke tiqe karovia Abusalamu meke sari na tie Izireli sa Ovuku Zodani. \v 25 Va turua Abusalamu se Amasa pude na koimata pa qeto minate pude na hinobena e Zoabi. Sa tuna e Zeta se Amasa na tie pa butubutu Isimeli; sa tinana sa si e Abiqeli, sa tuna vineki e Nahasi sapu sa tasina sa tinana e Zoabi se Zeruia. \v 26 Se Abusalamu meke sari na tie si koa pa popoa Qileadi. \p \v 27 Sipu kamo pa Mahanaimi se Devita, si tutuvia ri Sobi, Makiri, meke Bazilai. E Sobi sina tuna e Nahasi, pa vasileana lavata pa Raba pa popoa Amoni. E Makiri si na tuna Amieli, na tie pa Lodeba, meke e Bazilai si na tie pa vasileana Roqelimi pa popoa Qileadi. \v 28-29 Paleke maeni rini sari na besini, na raro patu, na teqe, meke na ginani tugo pude te Devita meke tadi na nana tie gua: na huiti, bale, palava, kiko ta kinadi, bini\f * \fr 17:28-29 \ft Pa zinama vaka sa “lentil” si keke bini tugo.\f*, zipale, sizi, meleke, meke kaiqa sipi tugo. Gilania rini sapu gina ovia, memeha, meke mabo se Devita meke sari nana tie pa soloso qega, gua. \c 18 \s1 Tava Kilasa meke Tava Mate se Abusalamu \p \v 1 Varigarani Devita sa baṉara sari doduru nana tie. Paqahi sa sarini pa hopeke pukuna, keke tina meke keke gogoto, meke vekoni koimata tugo sa si arini. \v 2 Beto asa si garunu taloani sa si arini. Keke pukuna te Zoabi, keke te Abisai, meke keke te Itai sa tie pa Qati, hopeke arini si palabatu nia si keke puku minate. Meke zama sa baṉara koa ri nana tie, “Kaqu luli koa gamu si rau,” gua se Devita. \p \v 3 “Lokari, lopu kaqu luli koa gami si agoi. Lopu votikaena koasa kana, be doduru gami si kekere meke govete, babe kukuruna sa sinoku mami gami si tava mate. Ba agoi si ka manege puta tina tu arileamu holani gami. Garomu hola pude koa mo tani pa vasileana lavata si goi, mamu garunu mae tinokae mo,” gua si arini. \p \v 4 “Kaqu lulia mo rau gua sapu leana hola pa mia binalabala,” olaṉa gua sa baṉara. Meke turu kapae nana pa kali sasada bara si asa sipu va tokele ene vura sari na puku minate varipera pa hopeke dia pukuna pa keke tina meke keke gogoto tinoni. \v 5 Meke zama sa baṉara koari Zoabi e Abisai, meke Itai, “Tataru nau, mamu lopu va kaleania se Abusalamu sa tie vaqura,” gua si asa. Avoso betoa ri doduru tie varipera sapu zama nia Devita koari na koimata. \p \v 6 Meke taluarae la pa kali popoa sari na tie varipera te Devita, meke razai rini sari na tie Izireli pa korapa hiqohiqo pa Iparemi. \v 7 Tava kilasa sari na tie Izireli koa sa qeto minate te Devita, kaleana hola sa vina kilasa asa, sapu ari ka hiokona puta tina tie si mate pa rane asa. \v 8 Meke pa doduruna mo sa kali popoa si ta evaṉa sa vinaripera, meke soku hola sari na tie si mate pa korapa hiqohiqo holani saripu mate pa vinaripera. \p \v 9-10 Sipu korapa varipera rini si tutuvi mo Abusalamu sari kaiqa tie te Devita. Koi koa keke miulu si asa, meke sipu haqala kaurae koa keke huda oaku lavata si asa, si soqo pa lelaṉa huda sa batuna. Haqala hola taloa nana sa kurukuru, ba se Abusalamu si isu hola nana mo. Keke ri na tie te Devita si dogorona si asa meke la tozi nia sa se Zoabi. “Palabatu, dogoria rau se Abusalamu si isu hola nana pa lelaṉa huda oaku,” gua si asa. \p \v 11 Zama se Zoabi, “Be dogoria goi, na vegua ke lopu va matea goi si asa vasina? Kote ponigo rau ka manege puta poata siliva meke keke belete varipera.” \p \v 12 Ba olaṉa sa tie, “Be guana poni au goi keke tina poata siliva, ba lopu kaqu va mate nia limaqu rau sa tuna sa baṉara. Ele avoso betoa mo gita doduru sa zinama sapu zama atu nia sa koa goi, meke koe Abisai, meke Itai, ‘Tataru nau, mamu lopu va kaleania se Abusalamu sa tie vaqura,’ gua. \v 13 Ba be guana va karia rau sa baṉara meke va matea se Abusalamu si kote avoso nia sa baṉara sa guguana sa meke kote avosoni sa sari doduru tiṉitoṉa meke lopu kaqu boka lavelave hukata nau goi si rau.” \p \v 14 “Maqu lopu okipalae hoboro qua totoso koa goi si rau,” gua se Zoabi. Vagi sa si ka ṉeta hopere meke la hopereni sa pa raqaraqana Abusalamu sipu korapa toa nana meke isu hola nana pa huda oaku. \v 15 Meke ari ka manege puta tie te Zoabi si kamo mae meke va mate hokaria se Abusalamu. \p \v 16 Ivua Zoabi sa buki pude va nosoa sa vinaripera, meke pule mae sari nana tie varipera pu hadu lulidi sari na tie Izireli. \v 17 Vagia rini sa tinina Abusalamu, meke gona voi nia rini pa keke pou lohina pa korapa hiqohiqo, meke tamunu nia kobi patu rini si asa. Sari doduru tie Izireli si govete pule beto la koa ri hopeke dia vasileana. \p \v 18 Pa totoso sipu korapa toanana se Abusalamu si tavetia sa si keke nana vinatigono telena pa Lolomo Tanisa Baṉara, sina loke tuna koreo si asa pude va toaia sa pozana gua. Ke poza nia pozana mo sa si asa, ke pa rane ṉinoroi si ta gilana sapu na vina tigonona e Abusalamu\f * \fr 18:18 \ft Lopu ta gilana sa vasina sapu koa ia sa vina tigono hie.\f* si asa. \s1 Ta Tozi nia Devita sa Minate te Abusalamu \p \v 19 Meke zama se Ahimaza tuna Zedoki, “Maqu haqala la koasa baṉara, maqu la tozi nia sa inavoso sapu e Zihova si harupia si asa koari nana kana, gua.” \p \v 20 “Lokari,” gua se Zoabi, “Ṉinoroi si lopu kaqu paleke la nia goi si keke inavoso. Kaiqa votiki rane tu si kaqu la si goi, lopu kamahire, sina mate sa tuna sa baṉara.” \v 21 Beto asa, si zama la koasa nana nabulu tie pa Itiopia si asa, “La mamu tozia koa sa baṉara gua sapu ele dogoria goi.” Todoṉo sa nabulu meke haqala taloa. \p \v 22 Zama va ṉiṉira se Ahimaza, “Lopu talotaṉa nia rau sapu kaqu ta evaṉa. Va malumau mo, maqu paleke la nia tugo sa inavoso.” “Na vegua ke hiva tavetia goi sapu gua asa, ta tuqu?” nanasa gua se Zoabi. “Loke pinia kaqu vagi nia goi si asa.” \p \v 23 “Be nasa sapu ta evaṉa,” zama pule gua tugo se Ahimaza, “Na hiva la tugo si rau.” “Ego la tu ba goi,” gua se Zoabi. Ke haqala taloa se Ahimaza luli gorea sa sa lolomo Zodani, meke lopu sana la hola nia sa sa nabulu Itiopia. \p \v 24 Sa bara labena si koa koasa vasileana. Meke sari na sasada si koa pa vari kalina. Devita si korapa habotu nana pa varikorapadi ri karua sasada. Sa tie kopu si haele sage pa halehaleana panaulu, meke la turu pa batuna sa bara nomana. Doṉo gore si asa meke dogoria sa si keke tie korapa haqala eke mae. \v 25 Velavela gore si asa meke tozi nia sa sa baṉara, meke zama sa baṉara, “Be telena eke sa tie sapu mae, si na inavoso leana si paleke mae nia sa.” Meke haqala tata kamo mae nana mo sa tie. \p \v 26 Meke dogoria pule sa tie kopu si keke tie pule sapu korapa haqala luli mae, meke velavela gore pule la koa sa tie kopu sasada si asa. “Dotu, keke tie pule si korapa haqala mae he!” Olaṉa sa baṉara, “Asa ba paleke mae inavoso leana tugo,” gua si asa. \p \v 27 Zama sa tie kopu, “Sa tie sapu haqala kekenu si doṉo gua tugo e Ahimaza.” “Na tie leana si asa,” gua sa baṉara, “Na paleke mae inavoso leana si asa.” \p \v 28 Sipu haqala tata mae si asa, si velavela vura nia Ahimaza sa inavoso variva qetu koasa baṉara, meke todoṉo gore pa pepeso pa kenuna sa, meke zama, “Vahesia se Zihova sa mua Tamasa, sapu ele poninigo sa minataqara koari na tie pu kukiti nia sa mua binaṉara!” \p \v 29 “Vegua se Abusalamu sa tie vaqura, leana mo?” nanasa gua sa baṉara. Olaṉa se Ahimaza, “Baṉara, sipu garunau Zoabi sa mua koimata si rau si dogoria rau si keke tiṉitoṉa lavata sapu variva nunalana hola, ba lopu boka tozia rau sapu na sa si asa.” \p \v 30 “Turu pana hoi,” gua sa baṉara, ke la turu si asa vasina. \p \v 31 Beto asa si kamo sa nabulu Itiopia meke zama koasa baṉara, “Paleke mae nia rau sa inavoso leana koa goi baṉara. Pa rane hie si poninigo Zihova sa minataqara koari doduru tie pu kana igo,” \p \v 32 “Vegua se Abusalamu sa koreo vaqura, leana mo?” nanasa gua sa baṉara. Olaṉa sa nabulu, “Baṉara, gua sapu ele ta evaṉa koa sa si kaqu ta evaṉa tugo koari doduru mua kana, meke koari doduru tugo pu kukiti nigo si goi.” \p \v 33 Talotaṉa hola sa baṉara, ke sage la si asa koa sa lose panaulu pa batuna sa bara nuqunuquruana pa vasileana meke kabo. Sipu korapa ene sage la si kabo meke zama si asa, “Kei tuqu! Tuqu Abusalamu! Abusalamu, tuqu! Be arau mo mate hobego. Tuqu Abusalamu, tuqu!” \c 19 \s1 Gegesia Zoabi se Devita \p \v 1 Tozi nia rini se Zoabi sapu se Devita sa baṉara si kabo na kuliusu nia sa se Abusalamu gua. \v 2 Ke sa qinetuqetuna sa minataqara si ta ilirae na tinalotaṉa tu tadi doduru tie varipera te Devita pa rane sana, sina avoso nia rini sapu kabo alilia Devita sa tuna. \v 3 Pule golomo la mo pa dia vasileana lavata sari doduru, gua tugo ri na tie varipera pu kurekure, sina govete taloa pa vinaripera si arini. \v 4 Nobi tamunia sa baṉara sa isumatana meke kabo va ululae, “Kei tuqu! Tuqu Abusalamu! Abusalamu, tuqu!” \p \v 5 La pa vetu tanisa baṉara se Zoabi meke zama, “Ṉinoroi si va kurekurei goi sari na mua tie pu harupia sa mua tinoa, meke na tinoa tadi na tumu koreo na vineki meke tadi na loamu meke sari na mua nabulu barikaleqe. \v 6 Va kari goi saripu tataru nigo meke tokani goi saripu kukiti nigo! Va bakala valeania goi sapu sari na mua koimata na mua tie si namu loke laedi koa agoi. Boka gilania rau sapu kote qetu si goi be guana toa se Abusalamu ṉinoroi meke mate beto si gami. \v 7 Ke la mamu valeana pulei dia binalabala sari mua tie. Zama hinokara si rau pa pozana Zihova sapu be lopu gua asa si goi, si lopu kaqu keke arini si kaqu koa somanae koa goi vugo munumunu. Meke asa sa tinasuna kaleana hola sapu kaqu ta sigiti nia goi pa doduruna sa mua tinoa.” \v 8 Beto asa si turu sa baṉara meke la habotu tata nana koa sa sasada barana sa vasileana lavata. Avoso nia ri nana tie sapu koa vasina si asa, ke la varigara koa sa sari doduru tie. \s1 Pule La pa Zerusalema se Devita \p Pa totoso sana si ele govete pule beto la tu pa hopeke dia vasileana soti sari doduru tie Izireli. \v 9 Meke pa doduruna sa popoa si podalae varinominomie la mo si arini, “Sa baṉara Devita mo si harupu gita si gita koari na nada kana,” hopeke varigue si arini. “Ele harupu gita sa koari na tie Pilisitia ba kamahire si govete nia sa se Abusalamu meke veko pania sa sa popoa. \v 10 Ele va madia gita se Abusalamu pude na nada baṉara gua, ba ele tava mate si asa pa vinaripera. Ke vegua be kaiqa tie si la podekia pude turaṉa pule mae nia sa baṉara Devita?” \p \v 11 Sa inavoso sapu gua vari zama nia ri na tie Izireli si ele kamo tu koe Devita sa baṉara. Ke garuni sa sari karua hiama ari Zedoki e Abiata pude zamai sari na koimata pa Ziuda, “Lopu hiva nia rau pude mae mumudi si gamu kasa pude varitokae meke turaṉa pulenau si arau koasa vetu baṉara. \v 12 Gamu kasa si na turaṉaqu soti, na masaqu meke na eharaqu soti. Na vegua ke kaqu gamu kasa tu sari na tie mumudi pude turaṉa pulenau si arau?” \v 13 Tozini tugo Devita si arini pude zama guahe koe Amasa, “Na turaṉaqu soti mo si goi. Kamahire si va turugo rau pude koimata nia sa qeto minate pude hinobena Zoabi. Mani va mate au Tamasa si rau be lopu tavetia rau sapu gua asa!” \v 14 Sa zinama te Devita si sovuti va kekere betoi sari doduru tie Ziuda, ke garunu la nia zinama rini si asa, pude pule turaṉae koari doduru nana koimata gua. \p \v 15 Koasa nana pinule si tutuvia rina tie Ziuda pa Ovuku Zodani sa baṉara, saripu mae pa Qiliqali pude turaṉa va karovia si asa pa ovuku, gua. \v 16 Pa totoso tugo asa se Simei sa tie Benisimane sa tuna e Qera pa vasileana Bahurimi si tuture la pa Zodani pude tutuvia se Devita sa baṉara, gua.\x * \xo 19:16 \xt 2 Samuela 16:5-13\x* \v 17 Somana luli koa sa si keke tina tie pa butubutu te Benisimane, meke se Ziba sa nabulu tanisa tatamana te Saula. Somana luli mae tugo koasa sari ka manege lima tuna koreo, meke sari ka hiokona puta nabulu. Meke kamo si arini pa Zodani, sipu lopu ele kamo sa baṉara. \v 18 Karovia rini sa ovuku pude turaṉa karovo nia sa puku minate tanisa baṉara, pude tavetia gua sapu hiva nia sa baṉara gua. \s1 Vata Dogoro nia Devita sa Tataru koe Simei \p Sipu va namanama sa baṉara pude karovo gua, si mae hoqa todoṉo se Simei pa kenuna sa \v 19 meke zama, “Baṉara, tepa igo rau mamu muliṉini sari na sinea pu ele taveti rau koasa rane sipu taluarae pa Zerusalema si goi. Mu lopu va naqiti na puku vekoni si arini. \v 20 Baṉara gilania rau, sapu ele sea si rau, gua asa ke arau mo sa tie kekenu koari na butubutu Izireli sapu mae pude tutuvigo si agoi baṉara pa rane hie.” \p \v 21 Abisai sa tuna Zeruia si zama nia sapu pada pude tava mate se Simei sina zama panipania sa sa tie sapu ele vizatia Zihova pude na baṉara, gua. \p \v 22 Ba zama la koe Abisai se Devita meke koa sa tasina se Zoabi, “Sa ginugua hie si lopu na mia ginugua gamu kara tuna e Zeruia! Na lopu va ego au mo gamu kara pa rane ṉinoroi si rau! Kamahire arau mo sa baṉara pa Izireli meke loke tie Izireli si kaqu tava mate pa rane hie.” \v 23 Meke zama tokotokoro la koe Simei se Devita, “Tozi nigo rau sapu lopu kaqu tava mate si goi.” \s1 Va Dogoro nia Devita sa Nana Tataru Va Tukana koe Mepiboseti \p \v 24 Meke gore mae se Mepiboseti sa tuna sa tuna Saula pude tutuvia sa baṉara gua. Lopu daloi sa sari nenena, meke sari na gumina ba lopu kotoi sa. Sari nana poko ba lopu va via i tugo sa, seunae gua taluarae pa Zerusalema sa baṉara osolae kamo pule mae pa minataqara si asa.\x * \xo 19:24 \xt 2 Samuela 9:1-13, 16:1-4\x* \v 25 Sipu kamo se Mepiboseti sapu mae guana pa Zerusalema pude tutuvia sa baṉara gua, si zama sa baṉara koa sa, “Mepiboseti, na vegua ke lopu luli si goi koa rau?” \p \v 26 Olaṉa si asa, “Ele gilania mua mo, baṉara na ike ba rau, meke ele tozi nia tugo rau sa qua nabulu, pude va namanama ia sa qua doṉ'ki pude boka suraṉa luli si rau koa goi gua, ba zama qoraqora au sa. \v 27 Kokoha au sa si arau koa sa guguamu agoi baṉara, ba agoi si kekeṉoṉo gua na mateana te Tamasa, ke mamu tavetia mo sapu leana koa goi. \v 28 Sari doduru tatamana tanisa tamaqu si garodi tugo pude tava mate koa goi baṉara ba va dogoro nau goi sa tinoṉoto sipu henahena pa tevolo, ke loke laena koa rau si pude tepa pulea si keketoṉa arilaena koa goi baṉara,” gua si asa. \p \v 29 Meke olaṉa sa baṉara, “Mamu lopu zama pule nia goi si keketoṉa. Ele vizatia tu rau sapu gamu karua Ziba kaqu varipaqahani sari na tinagotago te Saula.” \p \v 30 Ba olaṉa se Mepiboseti, “Mani vagi betoi mo e Ziba si arini. Pada mo koa rau sapu agoi sa qua baṉara si ele pule mae pa nana vetu soti.” \s1 Va Dogoro nia Devita sa Tataru Va Tukana koe Bazilai \p \v 31 E Bazilai sa tie Qileadi, si somana luli gore mae guana tugo pa Roqelimi pude turaṉa va karovo nia pa Ovuku Zodani sa baṉara, gua.\x * \xo 19:31 \xt 2 Samuela 17:27-29\x* \v 32 Na barogosona hola se Bazilai, ka vesu ṉavulu puta vuahenina. Tagotagona hola si asa meke ponia ginani sa sa baṉara totoso sipu koa pa Mahanaimi si asa. \v 33 Zama sa baṉara koa sa, “Mu luli mae koa rau pa Zerusalema, meke kote kopu nigo rau.” \p \v 34 Ba olaṉa se Bazilai, “Lopu kaqu toa va seunae si arau. Na vegua ke kaqu luli la tu koa goi baṉara si rau pa Zerusalema? \v 35 Ele ka vesu ṉavulu vuaheniqu si rau meke loketoṉa qinetuqetu pule si garo koa rau kamahire, na ginani na kolo ba lopu boka va liṉiliṉi valeani mo rau, meke lopu boka avoso valeani rau sari na mamalaiṉidi ri na tie kerakera. Kote va tupitigo mo rau si goi baṉara. \v 36 Lopu hite balabala ia tu rau pude vagia sa pinia lavata. Ke maqu ene luli vasinahite atu mo si rau koa goi pa kalina la koasa Ovuku Zodani. \v 37 Beto tu asa, mamu tiqe va malumau pude maqu pule qua pa qua vetu. Maqu la mate tata pa popomunuana tadi na tiatamaqu. Hie sa tuqu se Kimihamu, sapu kaqu nabulu nigo. Mamu turaṉia si asa, baṉara; mamu va tavete ni koa sa gua sapu balabala ia goi.” \p \v 38 Olaṉa sa baṉara, “Kaqu turaṉia rau si asa meke kaqu evaṉia rau koasa gua sapu kaqu qetu nia goi meke gua sapu hiva nia goi si kaqu tavetia tugo rau.” \p \v 39 Meke karovia Devita meke sari doduru tie sa Ovuku Zodani. Ahoa sa se Bazilai, beto asa si vala nia sa sa nana minana. Meke pule nana mo pa nana vasileana soti se Bazilai. \s1 Varitokei nia ri na Tie Izireli meke Ziuda sa Baṉara \p \v 40 Sipu ele va karovia ri doduru tinoni Ziuda meke kaiqa rina tinoni Izireli sa baṉara si ene la pa Qiliqali si asa, meke luli tugo se Kimihamu koa sa. \v 41 Meke la koa sa baṉara sari doduru tie Izireli meke zama koa sa, “Baṉara na vegua ke balabala gua tu he sari kasa tie Ziuda sara, sapu arini mo si pada pude turaṉa taloa nigo meke va karovigo si goi meke sari mua tamatina meke sari na mua tie tugo pude karovia sa Zodani?” gua. \p \v 42 Zama sari na tie Ziuda, “Tavetia gami sapu gua hie sina sa baṉara si keke mo koa gami meke na vegua ke kaqu bugoro nia tugo gamu sapu gua asa? Lopu holu ponini gami ginani sa meke lopu ponini gami tiṉitoṉa tugo sa.” \p \v 43 Olaṉa sari na tie Izireli, “Gami si ele ka manege totoso holani gamu gami, koasa mami tinepa koe Devita sa baṉara, ego ba na turaṉamia gamu si asa. Na vegua ke doṉo va gore gami tu gamu si gami? Mi balabala ia sapu gami mo zama kekenu nia guguana pude turaṉa pule nia sa baṉara.” Ba sari na tie Ziuda si ta ṉaziri holani sari na tie Izireli. \c 20 \s1 Na Vinagugue te Siba Koe Devita \p \v 1 Koanana pa Qiliqali si keke tie kaleana, pozana sa si e Siba, na tuna koreo e Bikiri, pa butubutu te Benisimane. Ivua sa sa buki, meke zama vura, “Luara veko pania se Devita! Koroda lulia si asa! Tiena sa popoa Izireli, aria mada pule la pa nada popoa!”\x * \xo 20:1 \xt 1 Baṉ 12:16; 2 Koron 10:16\x* \v 2 Ke luara veko pania rina tinoni Izireli se Devita meke lulia rini se Siba, ba sari na tinoni Ziuda si koa hola na luli va pepekae ia rini se Devita, podalae sipu taluarae tu pa Ovuku Zodani meke kamo la gua tu pa Zerusalema. \p \v 3 Sipu kamo se Devita, koasa nana vetu baṉara pa Zerusalema, si vagi sa sari ka manege puta nana nabulu barikaleqe saripu va koa hola i sa pude kopu nia sa vetu baṉara, meke vekoi sa pa kinopu tadi na tie kopu, meke kopuni sa si arini. Poniponi ginani e Devita ba lopu eko turaṉi sa si arini. Doduruna sa dia kinoa si koa ta kopue guana barikaleqe nabonabokodi mo vasina si arini.\x * \xo 20:3 \xt 2 Samuela 16:22\x* \p \v 4 Zama la koe Amasa sa baṉara, “Tioko varigarani sari na tinoni Ziuda, mamu kamo pule mae tani si gamu pa koivugona.” \v 5 Topue la se Amasa pude la tioki, ba lopu kamo pule mae si asa koasa totoso gua sapu hiva nia sa baṉara. \v 6 Ke zama la koe Abisai sa baṉara “Kote noma hola nia sa tinasuna te Abusalamu va mae ia e Siba koa gita. Vagi sari qua tie, mamu hadu lulia. Kote gua meke tuqe vagi sa si kaiqa vasileana lavata pu ta baradi meke tasuna pude vagia gita.” \v 7 Ke sari na tie te Zoabi, na tie kopu tanisa baṉara, meke sari doduru koasa qeto minate si taluara somanae koe Abisai pa Zerusalema pude hadu lulia se Siba. \v 8 Sipu kamoa rini sa patu lavata pa Qibione, si tutuvi e Amasa si arini. Va sage poko varipera se Zoabi, voi nana pa nana vovoina sa nana magu varipera meke soto nana koasa nana belete. Sipu rizu vura sa si hoqa vura sa magu varipera. \v 9 Zama la koe Amasa se Zoabi, “Vegua si goi ta qua baere?” guni nia sa. Tuqe vagi nia lima mataona sa sa gumina pude aho ia. \v 10 Lopu kopu nia Amasa sa magu varipera sapu tuqea e Zoabi pa kali limana, meke hova ia Zoabi sa tiana si asa, ke titisae pa pepeso sari laguna. Lopu sana hinoqa mate, ke lopu seke pulea e Zoabi si asa. \p Ke taluarae meke luli la ia e Zoabi meke Abisai sa tasina se Siba. \v 11 Keke tie te Zoabi si turu kapae nana koasa tinina e Amasa meke velavela vura, “Doduru tie sapu te Zoabi meke e Devita si lulia se Zoabi!” \v 12 Tale eharana meke eko nana pa kokorapa siraṉa sa tinina e Amasa. Dogoria sa tie te Zoabi sapu noso beto sari doduru tie, ke ririhi vura nia sa pa siraṉa meke la nobi nia baleqete sa pa kali hiqohiqoana. \v 13 Mudina tava rizu sa tinina pa siraṉa, si lulia ri doduru se Zoabi koasa hinaduna e Siba. \p \v 14 Nuquru hola gua koasa kali popoa tadi na tinoni Izireli se Siba, meke mae koasa vasileana lavata pa Ebolo Beti Ma'aka, meke varigara sa doduruna sa butubutu te Bikiri meke nuquru luli turaṉia rini koasa vasileana lavata. \v 15 Avoso nia rina tie te Zoabi sapu koa vasina se Siba gua, ke mae vari likohae nia rini sa vasileana lavata. Tavetia rini si keke buturu pa kali goba pude rapata na haele sage pa gobana sa vasileana lavata, pude boka ta huara meke boka nuquria rini sa vasileana asa, gua. \v 16 Koanana si keke barikaleqe tumatumaena koasa vasileana lavata sapu kukili vura gore mae koasa goba, “Va avoso mae! Va avoso mae! Tozi nia se Zoabi pude mae gua tani. Hiva vivinei koasa si rau.” \v 17 La se Zoabi, meke nanasia sa, “Agoi se Zoabi?” \p “Uve, arau,” gua se Zoabi. \p “Va avoso au qua baṉara” gua sa barikaleqe, \p “Korapa va avoso atu si rau,” olaṉa gua se Zoabi. \p \v 18 Meke tiqe zama sa barikaleqe, “Pukerane si zama si arini, ‘La mamu vagia sa mua inolaṉa koasa vasileana lavata pa Ebolo,’ gua hokara mo asa si hoke tavetia rini. \v 19 Nomana lavata sa vasileana tamigami; keke vasileana sapu bulebulena hola meke ṉoṉona pa Izireli si asa. Na venagua tu ke hiva huaria tu goi? Hiva ṉovalia goi sa vasileana lavata te Zihova?” \p \v 20 “Lokari hokara!” gua se Zoabi. “Lopu kaqu ṉovalia babe huaria rau sa mia vasileana lavata! \v 21 Lopu asa sa mami binalabala. Keke tie pozana e Siba sa tuna koreo e Bikiri, sapu mae guana pa toqere pa Iparemi, si podalae nia sa vinagugue la koe Devita sa baṉara. Tuqe mae nia sa tie asa, meke kote rizu taloa mo koasa vasileana lavata si rau.” \p “Kote oki karovo atunia gami sa batuna koa goi pa gobagoba,” gua sa barikaleqe. \v 22 Meke la tozia sa barikaleqe koari tiena sa vasileana lavata sa nana binalabala, meke kupa ia rini sa batuna e Siba meke oki karovo la nia rini pa gobagoba koe Zoabi. Ivua sa sa buki na vina gilagila koari nana tie pude taluarae koasa vasileana lavata, meke pule pa dia popoa si arini, meke pule la koasa baṉara pa Zerusalema se Zoabi. \s1 Sari na Palabatu Te Devita \p \v 23 Koimata ni e Zoabi sari doduru koasa qeto minate pa Izireli. Benaea tuna koreo e Zehoiada si ṉati hiniva koari na tie kopu te Devita. \v 24 Adoniramu si ṉati hiniva koari na tie ta zukuru tinavete ṉiṉiradi. Zehosapati tuna koreo e Ahiludi si ṉati hiniva koari na kinopudi rina kinubekubere. \v 25 Seva si na tie kubekubere koasa vetu varipitui. Zedoki meke e Abiata sina hiama, \v 26 meke e Ira pa vasileana nomana pa Zaea ba keke hiama soti tugo te Devita. \c 21 \p \v 1 Totoso koa baṉara se Devita si kamo si keke soṉe nomana hola pa korapadi ri ka ṉeta vuaheni. Varavara la nia e Devita sa ginugua asa koe Zihova, meke zama se Zihova, “Gilania Rau sapu somana nia Saula meke sa nana tatamana sa vina matedi rina tinoni Qibione.” \v 2 Sari na tie Qibione si lopu na tie Izireli, ba keke puku tie Amoraiti sapu lopu sokudi si arini. Ele tava tatara vekodi koari na tinoni Izireli si arini pude lopu kaqu tava mate, ba hiva va mate betoi Saula, sina koa gua koasa nana binalabala pude va mate pani sari na votiki tie koasa popoa tadi na tinoni Izireli meke Ziuda.\x * \xo 21:2 \xt Zos 9:3-15\x* \v 3 Ke tioko vagi e Devita sari na tinoni Qibione meke zamai sa, “Nasa si hiva nia gamu pude tavete poni gamu rau? Hiva va murimuria rau sa tinasuna sapu ta evaṉa koa gamu pude boka manani gamu sari na tinoni te Zihova.” \v 4 Olaṉa si arini, “Sa mami ninominomi koe Saula meke sa nana tatamana si lopu kaqu boka tava toṉoto koasa siliva na qolo babe tava mate si keke koari na tie Izireli.” “Na sa tu si balabala ia gamu sapu hiva ta tokae nia gamu koa rau?” \v 5 Olaṉa si arini, “Lopu keke gami si hiva nia e Saula pude va toa hola ia pa popoa Izireli. \v 6 Va malumu maeni sari ka zuapa tuna koreo pa tutina pude mami la huqi va matei pa kenuna e Zihova pa Qibea sa vasileana te Saula sa baṉara ta vizatana koe Zihova.” \p “Kote turaṉa atuni rau,” gua sa baṉara. \p \v 7 Ba koa gua koasa vina tatara madina sapu tavetia ari Devita e Zonatani pa varikorapadia si va lesevia e Devita se Mepiboseti sa tuna koreo e Zonatani, sapu sa tuna e Saula.\x * \xo 21:7 \xt 1 Samuela 20:15-17; 2 Samuela 9:1-7\x* \v 8 Ba vagi sa sari Amoni meke e Mepiboseti sari karua tuna koreo e Rizipa sapu sa tuna barikaleqe e Aia. Va podo nia e Saula koe Aia se Rizipa. Vagi tugo e Devita sari ka lima tuna koreo e Merabi sa tuna barikaleqe e Saula, sapu va podoni e Adireli tuna koreo e Bazilai sapu mae guana pa popoa Mehola.\x * \xo 21:8 \xt 1 Samuela 18:19\x* \v 9 Turaṉa lani e Devita koari na tinoni Qibione si arini, meke la huqi va matei pa toqere pa kenuna e Zihova. Meke mate varigara vasina sari ka zuapa. Tava mate si arini koasa rane kekenu koasa pinodalaena sa totoso pakepakete tadi ri na kiko bale. \p \v 10 Ke vagi poko baika se Rizipa sa tuna barikaleqe e Aia, meke tavete ipi pa patu, vasina koa sari tomatedi ri pu tava mate. Meke koa vasina si asa koasa pinodalaena sa totoso tana pakepakete, osolae kamo sa totoso tana rukuruku. Pana rane si hoke hakehakei ni sa koari na kurukuru tapuru meke pana boṉi si toketoke ni sa sari na kurukuru pinomo. \p \v 11 Sipu avoso nia e Devita gua sapu evaṉia e Rizipa, \v 12 si la vagi sa susuridi sari Saula meke e Zonatani sa tuna koreo koari na tinoni Zabesi pa Qileadi. Na hiko vagi rini koa ke vetu pa Beti Sani, la vasina va sigoto vekoi rina tinoni Pilisitia koasa ranena va matea rini se Saula pa toqere Qiliboa.\x * \xo 21:12 \xt 1 Samuela 31:8-13\x* \v 13 Vagi Devita sari susuridi ri Saula meke e Zonatani, meke varigarani tugo sa susuridi sari ka zuapa tie sapu ta huqi va mate. \v 14 Meke tiqe la pomuni rini susuridi sari Saula e Zonatani, koasa lovuna e Kisi sa tamana e Saula pa Zela koasa voloso popoa te Benisimane. Doduru gua pu garununi sa baṉara si ta tavete. Meke mudina asa si olaṉi Tamasa sari na dia vinaravara pa popoa. \s1 Vinariperai La koari na Malivi Pilisitia \p \v 15 Keke vinaripera pule si ta evaṉa pa varikorapadi ri na tie Pilisitia meke Izireli. La razai e Devita meke sari nana tie si arini. Meke koasa vinaripera asa si mabo hola se Devita. \v 16 Keke malivi pozana Isibi Benobi sapu palekia keke hopere boronizi sapu tata ṉeta meke kukuru kilo qaramu mamatana, meke sigoto nana sa nana magu varipera vaqurana. Balabala ia sa sapu kote boka va matea sa se Devita gua. \v 17 Ba la Abisai tuna koreo e Zeruia toka nia se Devita; raza ia sa sa malivi, meke va matea. Zama tokotokoro sari na tie te Devita, “Lopu kaqu luli pule pa vinaripera si agoi, sina agoi sa Kalalasa\f * \fr 21:17 \ft Sa Hiburu si zama “Agoi si na Zuke tadi na tie Izireli.” Sa ginuana si Tamasa si va turua se Devita pude kopuni, harupi, meke lavelave hukatani sari na tie Izireli koari na dia kana.\f* tadi na tinoni Izireli meke lopu hiva siana nigo gami,” gua si arini.\x * \xo 21:17 \xt 1 Baṉ 11:36; Sam 132:17\x* \v 18 Mudina asa si la varipera pule si arini koari na tie Pilisitia pa Qobu. Koasa totoso asa si va matea e Sibekai tie pa Husa si keke malivi pozana e Sapa. \v 19 Koa keke vinaripera pule koari tie Pilisitia pa Qobu, si la e Elehanana tuna koreo e Zaira pa Betilihema, va matea sa tasina e Qolaea pa popoa Qati, sapu sa nana hopere si moata gua tugo na hudana sa heta. \p \v 20 Keke vinaripera pule pa Qati, vasina koa nana si keke malivi sapu qetu hola nia sa vinaripera. Hopeke onomo kakarutu limana na nenena. \v 21 Zama va kaleani sa sari na tinoni Izireli meke la e Zonatani sa tuna koreo e Simea, sa tasina e Devita meke va matea. \v 22 Sari ka made hire si tututi mae gua koari na malivi pa Qati meke tava mate koari na tie te Devita. \c 22 \s1 Sa Kinera Vinarane te Devita \r (Sam 18) \p \v 1 Sipu harupia Zihova se Devita koe Saula meke koari doduru nana kana pule, si kera la nia Devita sa kinera hie koe Zihova. \b \q1 \v 2 E Zihova sa qua patu aqoroana, \q2 ke koa tome koa Sa si rau, \q2 meke loke kana si boka ṉoṉovalau. \q1 \v 3 Sa qua Tamasa si na qua vinasare, \q2 na qua patu heheda, \q2 meke koa Sa si aqorae si rau. \q1 Na qua lave; \q2 lavelave hukata nau na kopu nau na harupau Sa. \q1 Na ṉiniraṉira meke sa ṉatina sa qua tinaharupu si Asa; \q2 kopu nau Sa meke harupau Sa koari na tie ṉoṉovala. \q1 \v 4 Tepa tinokae si rau koe Zihova, \q2 sapu garona pude tava lavata \q2 meke harupau Sa koari na qua kana. \q1 Vahesia se Zihova! \b \q1 \v 5 Tata tava mate hokara si rau, \q2 gugua rina bogusu variva mate sapu varidikue nau; \q2 sari na bogusu tinahuara si nobi tamunau si arau. \q1 \v 6 Sari na tinasuna variva matedi si koa pa vari likohaequ, \q2 meke sa tinapusi tana minate si soqo au. \q1 \v 7 Pa korapa qua tinasuna si tepa la koe Zihova si rau; \q2 tepa la tinokae si rau koa sa qua Tamasa. \q1 Pa korapa Nana Zelepade si avosia Sa sa mamalaiṉiqu, \q2 meke toka nau Sa sipu avosia Sa sa qua kinabo. \b \q1 \v 8 Meke ziziziri na niniu sa pepeso; \q2 sa sinokiraedi rina toqere si niniu, \q2 sina bugoro sa Tamasa! \q1 \v 9 Na tuṉaha si vura pa isuna, \q2 meke na nika huruṉuna, \q2 meke na motete leradi si vura pa ṉuzuna. \q1 \v 10 Sira tukelia Sa sa maṉauru meke gore mae, \q2 na lei huporona si koa pa kauru nenena. \q1 \v 11 Koi pa keke mateana tapuruna, meke gore mae si Asa, \q2 rerege mae si Asa koasa givusu. \q1 \v 12 Va poko pule nia si Asa koasa huporo; \q2 meke sari na lei muhodi pu siṉia na kolo si koa pa vari likohaena Sa. \q1 \v 13 Sa malakapina sa kapi si \q2 huruṉu vura mae pa ṉinedalana Sa. \q1 \v 14 Beto asa si lulusu guana paka maṉauru se Zihova, \q2 meke ta avoso sa mamalaiṉina sa Tamasa Ululuna Hola. \q1 \v 15 Gona ni Sa sari Nana tupi meke ta hurakatae sari Nana kana; \q2 sa malakapina sa kapi si va goveti Sa si arini. \q1 \v 16 Sari na lolomo pa hubi lamana si ta dogoro hokara mo, \q2 meke sari na sinokiraedi rina pepeso si lopu tava paere, \q1 sipu norei Zihova sari Nana kana, \q2 meke va bubugorae lai Sa. \b \q1 \v 17 Qaqama gore mae se Zihova panaulu, \q2 meke harupau Sa, \q1 meke daku vura nau Sa pa lamana peava. \q1 \v 18 Harupau Sa si rau koari na qua kana ṉiṉiradi hola, \q2 meke koari doduru pu kukiti nau; \q2 ura ṉiṉira hola nau rini si arau. \q1 \v 19 Sipu korapa koa si rau pa tinasuna, \q2 si mae rapata nau rini, \q2 ba va sare au e Zihova. \q1 \v 20 Toka nau Sa meke va seu au Sa pa tinasuna; \q2 harupau Sa sina qetu nau Sa. \b \q1 \v 21 Pia au Zihova si arau sina tavete va toṉoto si rau; \q2 mana nau Sa si rau sina viaqu, lopu sea si arau. \q1 \v 22 Ele va tabea rau sa tinarae te Zihova; \q2 meke lopu va mudia rau sa qua Tamasa. \q1 \v 23 Kopu betoni rau sari doduru Nana tinarae; \q2 lopu hite sekei rau sari Nana ginarunu. \q1 \v 24 Loke tinazutuqu si rau pa kenuna Sa, \q2 meke ele kopu pule nau si rau pude lopu tavete va sea. \q1 \v 25 Meke gua asa ke pia au Sa si arau, \q2 sina tavete va toṉoto si rau, \q2 meke gilania Sa sapu loke qua sinea si arau. \b \q1 \v 26 Kei Zihova, ta ronuemu si Goi koarini pu soto va nabu koa Goi, \q2 meke va dogoro nia Goi sa Mua tinoṉoto koari na tie toṉoto. \q1 \v 27 Via si Goi koarini pu via, \q2 ba koari na tie sekesekei si guana tie sekesekei guni Nigo rini. \q1 \v 28 Harupi Goi saripu va pepekae, \q2 ba kanai Goi saripu vahesi puleni, \q2 osolae koa va pepekae si arini. \b \q1 \v 29 Zihova, Agoi mo, sa qua kalalasa; \q2 ele va kalalasa ia Goi sa qua hinuporo. \q1 \v 30 Ele poni nau Goi sa ṉiniraṉira \q2 pude rapati sari na qua kana \q2 meke sa vinarane pude boka va kilasia rau sa dia vasina varipera ṉiṉirana. \b \q1 \v 31 E Tamasa si toleṉe gua toṉotodi sari Nana tinavete; \q2 ta ronu hola sari Nana zinama! \q2 Guana lave si Asa koa ri doduru \q2 pu tome koa Sa. \q1 \v 32 E Zihova mo telena sina Tamasa; \q2 Asa mo telena sa nada Patu aqoroana. \q1 \v 33 Asa mo sa Tamasa sapu va ṉiṉira au, \q2 toka nau Sa pa siraṉa gotogotona. \q1 \v 34 Va boka au Sa pude ene koari na vasina tasunadi pa toqere,\x * \xo 22:34 \xt Hbk 3:19\x* \q2 meke lopu kaqu hite ta tubarae si arau. \q1 \v 35 Va tumatumae nau Sa pude varipera, \q2 ke boka ṉavea rau sa bokala ṉiṉirana hola. \b \q1 \v 36 Kei Zihova, lavelave hukata nau Agoi meke toka nau pude va kilasi sari na qua kana; \q2 koasa Mua vinapepekae si tava lavata si rau. \q1 \v 37 Ele va labe poni au Goi sa siraṉa, \q2 ke lopu vagi au ri na qua kana, \q2 meke lopu hite hoqa si arau. \b \q1 \v 38 Hadu luli rau sari na qua kana meke va kilasi rau si arini; \q2 lopu hite noso si rau osolae va mate betoi rau si arini. \q1 \v 39 Seke va hoqai rau si arini, ke lopu boka turu pule; \q2 mate eko mo pa kenuqu rau si arini. \q1 \v 40 Ele poni nau Goi sa ṉiniraṉira pa vinaripera, \q2 meke va todoṉi sari na qua kana pa kenuqu rau. \q1 \v 41 Ele va govete taloai Goi koa rau sari na qua kana; \q2 meke ele va matei rau saripu kukiti nau. \q1 \v 42 Tepa tinokae, ba loke tie harupi si arini; \q2 Tepa la koe Zihova si arini, ba lopu olaṉi Sa. \q1 \v 43 Muzara va umumi rau si arini, meke ta evaṉae guana kavuru; \q2 neti va konekonei rau si arini guana kosiri pa siraṉa. \b \q1 \v 44 Ele harupau Goi si rau koari na tie va karikaridi; \q2 meke ele va baṉara au Goi koari na butubutu; \q2 sari na tinoni pu lopu gilani rau ba nabulu nau rini. \q1 \v 45 Sari na tie karovodi si mae todoṉo pa kenuqu rau; \q2 pana avosau rini si arau, si va tabe mo si arini. \q1 \v 46 Matagutu hola meke neneqara vura mae gua tu koari na dia vetu varipera ta bara va ṉiṉiradi si arini. \b \q1 \v 47 Toana se Zihova! Mani tava lavata sa qua patu aqoroana! \q2 Maqu vahesia sa Tamasa, sa patu aqoroana, sa qua hinarupu! \q1 \v 48 Poni nau Sa sa minataqara koari na qua kana; \q2 toka nau Sa pude va kilasi sari na votiki butubutu, \q2 \v 49 meke harupau Sa si rau koari na qua kana. \b \q1 Ke Zihova, Agoi ele va mataqarau si rau koari na qua kana. \q2 Meke lavelave hukata nau Goi koari na tie ṉoṉovala. \q1 \v 50 Gua asa, ke kote vahesigo rau si Goi pa vari korapadi ri na butubutu huporodi; \q2 meke kera vahesia rau sa Pozamu Zihova!\x * \xo 22:50 \xt Rom 15:9\x* \q1 \v 51 Ponia Tamasa sa minataqara lavata koasa Nana baṉara; \q2 vata dogoro nia Sa sa Nana tataru nabuna koasa pu ele vizatia Sa. \q2 Koe Devita meke koari na tutina ninae rane. \c 23 \s1 Sari na Zinama Vina Betobeto te Devita \p \v 1 Devita sa tuna Zese si na tie sapu va arilaena ia Tamasa, sapu ele ta vizatana koasa Tamasa Ululuna Hola te Zekopi pude na baṉara, meke asa sapu tavetedi sari na kinera arileadi tadi pa Izireli. Hire sari na zinama vina betobeto te Devita: \b \q1 \v 2 Sa Maqomaqona e Zihova si zama koa rau; \q2 sa nana inavoso si koa mo pa beruqu rau. \q1 \v 3 Ele zama sa Tamasa pa Izireli; \q2 sa tie kopu pa Izireli si ele zama koa rau: \q1 “Sa baṉara sapu koa totoli pa tinoṉoto \q2 sapu koa baṉara pa vinatabena sa Tamasa, \q1 \v 4 si kekeṉoṉo gua tugo sa rimata \q2 sapu ṉedala vura mae koa sa vaqavaqasa bulebulena; \q2 sa rimata sapu lovuru sagea duduli pa pepeso.” \b \q1 \v 5 Meke gua asa sapu kaqu mana guni sa Tamasa sari na tutiqu, \q2 sina ele tavetia Sa si keke vinariva egoi koa holana koa rau, \q2 na vinariva egoi sapu lopu kaqu boka ta kumata, \q2 na vina tatara sapu lopu kaqu ta hobe. \q1 Asa mo sa doduruna sapu okoro nia rau; \q2 sa qua vinarane, \q2 sapu kaqu va maea Tamasa. \q1 \v 6 Ba sari na tie huporo si kekeṉoṉo gua tugo sari na huda rakihi saripu ta oki palae; \q2 loke tie si boka taṉini si arini pa limadi soti. \q1 \v 7 Kaqu tavetavete nia Goi si keke aeana babe na hopere; \q2 kaqu ta sulu palae beto si arini. \s1 Sari na Tie Varane te Devita \r (1 Koronikolo 11:10-41) \p \v 8 Hire pozadi sari na tie varipera bokabokadi te Devita: vina keke si e Zosepa Basebeti pa Takemoni, sapu sa koimata koari “Ka Ṉeta”. Hiru nia sa sa nana hopere pa vinaripera koari ka vesu gogoto meke va mate betoi sa si arini. \v 9 Sa vina rua koari ka ṉeta tie bokabokadi si e Eleaza tuna koreo e Dodo, pa butubutu te Aho. Keke rane si tepatepai ri kara Devita sari na tie Pilisitia sapu mae varipera. Togolo pule sari na tie Izireli, \v 10 ba turu va nabu si asa meke razai sa sari na tinoni Pilisitia, osolae gogomo sa limana meke lopu boka taluarae sa magu varipera. Sa minataqara lavata si ponini e Zihova koasa rane asa. Mudina sapu hola sapu gua asa si pule la vasina koa se Eleaza sari na tinoni Izireli meke la va gore vagi rini sari na poko varipera koarini pu matedi. \p \v 11 Sa vina ṉeta koari ke ṉeta tie bokabokadi si e Sama tuna koreo e Agi, pa Hara. Varigara pa Lehi sari na tinoni Pilisitia, vasina koa sa inuma lenitili. Goveteni rina tinoni Izireli sari na tie Pilisitia, \v 12 ba turu va nabu se Sama koasa inuma, toketoke nia sa, meke va matei sa sari na tie Pilisitia. Sa minataqara lavata si poni nia Zihova koasa pa rane asa. \p \v 13 Tata koasa totoso tana pakepakete, ka ṉeta ṉati palabatu koari ka toloṉavulu puta tie varipera si gore la koasa bae pa Adulamu, vasina koa se Devita, sipu korapa koa pa lolomo Repaemi sari na tie Pilisitia. \v 14 Koasa totoso asa si koa ia Devita sa toqere ta barana, meke koa ia ri puku tie Pilisitia si pa Betilihema. \v 15 Balabala pule se Devita meke zama, “Kei be keke tie mo la utuvu poniau kolo napo koasa berukehe pa kali sasada pa Betilihema.” \v 16 Varipera nuquru la sari ka ṉeta tie varane koari na tinoni Pilisitia, meke la utuvu vagi kolo napo koasa berukehe, meke paleke pule la vala nia rini koe Devita. Ba korona napo ia sa; meke zoropo nia sa pude guana vinariponi la koe Zihova. \v 17 Meke zama si asa, “Zihova lopu boka napoa rau si hie! Kote guana napoi mo rau eharadi sari na tie pu tasuna pa dia tinoa!” Ke korona napoa sa. Arini sari na tinavete mataqaradi saripu taveti ri ka ṉeta tie varane. \p \v 18 Abisai sa tasina e Zoabi (sa tinadia si e Zeruia) sina koimata koari ka Toloṉavulu Puta Tie Varane. Nana hopere si varipera nia sa meke va mate betoi sa sari ka ṉeta gogoto tie, meke tava ululu pozana koari ka toloṉavulu puta tie varane sara. \v 19 Bokaboka holani sa sari ka Toloṉavulu Puta meke ta evaṉae na dia koimata, ba lopu bokaboka holani tugo sa sari ka ṉeta. \p \v 20 Benaea tuna koreo e Zehoiada pa Kabuzili, si keke tie bokabokana pa vinaripera. Soku tinavete mataqaradi si taveti sa, kekeṉoṉo gua koasa vina matedi ri karua tie varane pa Moabi. Keke totoso si nuquru gore la ia sa pa pou sapu koa ia laione koasa rane sipu sinou sa popoa meke va matea sa. \v 21 Keke tie Izipi tugo si va matea sa, na tie nomana hola si asa sapu tuqea nana hopere. Na kukuru huda moatana la seke nia sa, meke saputu vagia sa pa limana sa nana hopere, meke huma va matea nia sa koasa. \v 22 Arini sari na tinavete mataqaradi te Benaea tuna e Zehoiada, sapu keke tugo koari ka toloṉavulu puta. \v 23 Hola koari ka toloṉavulu puta sa vina lavata vagia sa, ba lopu bokaboka gua tugo ari ka ṉeta. Vekoa Devita si asa, pude na tie matamata koari nana tie kopu. \v 24-39 Kaiqa tie pule koari ka toloṉavulu puta pu somana si: \li1 Asahele, tasina Zoabi. \li1 Elehanana sa tuna koreo e Dodo pa Betilihema, \li1 Sama meke Elika pa Harodi, \li1 Helezi pa Peleti, \li1 Ira tuna koreo e Ikesi pa Tekoa, \li1 Abieza pa Anatoti, \li1 Mebunai pa Husa, \li1 Zalamoni pa Aho, \li1 Maharai pa Netopa, \li1 Helebi tuna koreo e Bana pa Netopa, \li1 Itai tuna koreo e Ribai pa Qibea pa Benisimane, \li1 Benaea pa Piratoni, \li1 Hidai pa lolomo tata pa Qasi, \li1 Abialaboni pa Araba, \li1 Azamaveti pa Bahurimi, \li1 Eliaba pa Salaboni, \li1 sari na tuna koreo e Zaseni, si ari Zonatani sa tuna Sama pa Hava, \li1 Ahiama tuna koreo e Sara pa Hara, \li1 Elipeleti tuna koreo e Ahasibai pa popoa Ma'aka, \li1 Eliami tuna koreo Ahitopeli pa popoa Qilo, \li1 Hiziro pa Kameli, \li1 Pa'arai pa Araba, \li1 Iqala tuna koreo e Netani pa Zoba, \li1 Bani pa Qadi, \li1 Zeleki pa Amoni, \li1 Naharai pa Biaroti, tie paleke poko varipera te Zoabi, \li1 Ira meke Qarebi pa Zatiri, \li1 Uraea sa tie Hitaiti. \p Ka toloṉavulu zuapa vinarigaraedi sari na tie varipera bokabokadi. \c 24 \s1 Nae Tie se Devita \r (1 Koronikolo 21:1-27) \p \v 1 Hie si keke totoso pule sapu bugoroni e Zihova sari na tinoni Izireli, meke sovutia Sa se Devita pude va tutuvu ni tinasuna sarini. Zama la koasa se Zihova, “La mamu nae i sari na tinoni Izireli meke Ziuda.” \v 2 Ke vala zinama se Devita koe Zoabi sa palabatu koasa nana qeto minate, “Mamu ene luli sari mua tie nomadi, mamu enea sa doduruna sa butubutu Izireli, podalae pa kali hukihukirina meke duta kamo pa vinabetona sa popoa, meke naei sari na tinoni. Hiva gilania rau sapu ka visa si korapa koa.” \p \v 3 Ba olaṉia Zoabi sa baṉara, “Mani va sokui e Zihova sari na tinoni Izireli, keke gogoto totoso hola nia sapu korapa koa hire, meke kaqu toa kamoa na dogoria goi sapu gua evaṉia Sa.” \v 4 Ba zama ia sa baṉara se Zoabi meke sari na nana tie pude lulia sa nana ginarunu. Taluarae si arini koasa meke vura la nae i rini sari na tinoni Izireli. \p \v 5 Gore karovia rini sa Ovuku Zodani meke puta pa kali mataona sa popoa Aroere, sa vasileana lavata pa vari korapana sa lolomo, koasa popoa Qadi. Topue gua vasina si arini meke ene sage la pa Zaza, \v 6 meke la gua pa Qileadi meke pa Kadesi koasa popoa tadi na tie Hitaiti, tiqe gore la gua pa Dani, meke taluarae pa Dani meke gore lulia rini sa lodu rimata la gua pa Saedoni. \v 7 Meke ene la gua si arini koasa vasileana lavata sapu ta barana pa Taea, kamo la gua tu koari doduru vasileana lavata tadi na tie Hivaiti meke na tie Kenani, mumudi hokara si pa vasileana Biasiba, pa popoa Neqevi pa kali matao\f * \fr 24:7 \ft Kali matao be tia la pa kali gasa rimata.\f* pa popoa Ziuda. \v 8 Ke hola ka sia sidara hiokona puta rane si kekere pule la pa Zerusalema si arini, ene va upatia rini sa doduru popoa. \v 9 La tozia rini koasa baṉara sa doduru ninaedi rina tie sapu garo pude somana koasa qeto minate: vesu gogoto tina tie pa Izireli meke lima gogoto tina si pa Ziuda. \p \v 10 Sipu ele beto naei e Devita sari na tie, si kurekure pule nia telena si asa, meke zama la si asa koe Zihova, “Sinea nomana si tavetia rau koasa ginugua hie! Taleoso nau, na dinuviduvili si tavetia rau.” \v 11-12 Zama la koe Qadi se Zihova, “La mamu tozi nia se Devita sapu ka ṉeta vina kilasa si koadia, mani vizatia si keke meke kote evaṉia Rau gua sapu vizatia sa.” Pana munumunu sipu vaṉunu se Devita, \v 13 Qadi sa poropita sapu sa tie dodogorae te Devita, si la koasa meke tozi nia sapu gua tozi nia e Zihova, meke nanasia sa, “Avei koari ka ṉeta vina kilasa si kaqu vizatia goi? Ṉeta vuaheni soṉe pa mua popoa, ba ṉeta sidara govete koari mua kana, babe ṉeta rane oza pa mua popoa? Ego, mamu balabala paki mamu tozi nau sapu na inolaṉa sa si kaqu paleke pule la nia rau koe Zihova.” \p \v 14 Olaṉa se Devita, “Tasuna hola sa qua vinizata! Ba lopu hiva tava kilasa pa keke tie si rau. Mani telena e Zihova va kilasa gami, sina noma hola tugo sa Nana tataru.” \p \v 15 Ke garunu la nia e Zihova sa oza pa Izireli, podalae pana munumunu meke kamo tu koasa totoso pu vizatia Sa pude noso. Podalae pa hukihukirina sa popoa meke kamo la koasa kali hukihukirina, ka zuapa ṉavulu puta tina tie Izireli si mate. \v 16 Sipu podalae hiva va matei sa mateana te Zihova si pa Zerusalema, si hobea e Zihova sa Nana binalabala koasa vina kilasadi rina tie, meke zama ia Sa sa mateana sapu va matedi ri, “Beto! Pada mo!” Turu kapae nana sa mateana koasa vasina te Aruna, sa tie Zebusaiti, pa vasina vari paqaha kiko huiti koari na qaqalotodi. \p \v 17 Dogoria e Devita sa mateana sapu va matedi sari na tie, ke zama la koe Zihova si asa, “Arau mo si tavetia sa sinea, meke va naei sari na tie varipera. Ba sari na tie hire si kekeṉoṉo gua rina sipi, nasa sa dia sinea? Arau meke sa qua kinoa tatamana si pada pude tava kilasa.” \p \v 18 Ranena tugo asa si la se Qadi koe Devita meke tozi nia, “Sage la koasa vasina te Aruna sapu varipaqaha ni kiko huiti koari na qaqalotodi, mamu la tavetia si keke hope te Zihova.” \p \v 19 Va tabea e Devita sa zinama te Zihova meke sage la, gua sapu tozi nia e Qadi koasa. \v 20 Doṉo gore se Aruna meke dogoria sa sa baṉara meke sari nana palabatu nomadi korapa sage mae gua koasa. Todoṉo gore pa pepeso pa kenuna e Devita si asa, \v 21 meke nanasa, “Qua baṉara, nasa si mae nia goi tani?” Olaṉa se Devita, “Mae pude holu vagia sa mua vasina vari paqaha kiko huiti koari na qaqalotodi, meke tavetia keke hope te Zihova, pude boka va nosoa sa oza.” \p \v 22 “Vagia, qua baṉara,” gua se Aruna, “mamu ponia koe Zihova gua sapu balabala ia goi. Hire sari na bulumakao pude va vukivukihi guana vinariponi koasa hope; hire sari na dia ioki \f * \fr 24:22 \ft Sa ioki si na labete sapu hake pa ruadi rina bulumakao pude dakui sari na hudadi na hatara paqapaqaha kiko koari na qaqaloto.\f* na labelabete hatara pude suṉa ni nika.” \v 23 Vala betoni Aruna koasa baṉara meke zama ia sa, “Mani qetu nia e Zihova sa mua Tamasa sa mua vina vukivukihi.” \p \v 24 Ba olaṉa sa baṉara, “Lokari kote holui rau koa goi. Lopu kaqu valani rau koe Zihova sa qua Tamasa sari na vinukivukihi sapu vagi mokai rau.” Ke holua sa sa vasina varipaqaha ni kiko huiti koari na qaqalotodi meke sari na bulumakao koari ka lima ṉavulu puta poata siliva. \v 25 Meke tiqe kuria sa sa hope te Zihova meke veko vala nia sa sa vinukivukihi vina uququ meke sa vinukivukihi binaere. Olaṉia e Zihova sa nana vinaravara, meke tava noso sa oza pa Izireli.