\id MRK \h Markus \toc1 Lamatuaꞌ Yesus Dudꞌui Malolen tungga Markus \toc2 Markus \toc3 Mar \mt2 Lamatuaꞌ Yesus Dudꞌui Malolen \mt2 tungga \mt1 Markus Susuran \c 1 \p \v 1 Dudꞌui maloleꞌ ia, Lamatualain Ana\f + \fr 1:1 \ft Hara-liiꞌ ‘Lamatualain Ana na’ nese sia susura matetuꞌ ruma rala.\f* na dudꞌui na. Nara na, Yesus Kristus. Lamatualain dudu basa E mia doo na neu. Dudꞌui fefeu na taꞌo ia: \s1 Yohanis Mana Sarani, soi dalaꞌ fee neu Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 3:1-12; Lukas 3:1-18; Yohanis 1:19-28) \p \v 2 Yesus nda feꞌe tao Eni tatao na sa, te Lamatualain denu atahori sa nara na Yohanis. Yohanis musi neu soi dalaꞌ fee neu Yesus nenema na. Te fai dalahulu naa, Lamatualain pake mana dui-bꞌengga na esa, nara na Baꞌi Yesaya fo suraꞌ memaꞌ nae: \q1 “Rena o! Au denu Au atahori ngga, fo neu soi dalaꞌ fee neu Nggo.\x + \xo 1:2 \xt Meleaki 3:1\x* \q1 \v 3 Atahori naa neu nisiꞌ mamanaꞌ fo atahori nese, fo nameli nae: \q2 ‘Basa atahori raloleꞌ dalaꞌ, fo simbo Lamatuaꞌ nenema na! \q2 Ratetu dalaꞌ, fo simbo E.’”\x + \xo 1:3 \xt Yesaya 40:3\x* \p \v 4-6 Atahori babꞌae Yohanis, Mana Sarani. Ana leo sia mamana maꞌafuniꞌ. Bua-baꞌu na tao mia onta fulu na. Bꞌobꞌori na tao mia banda rou a. Nanaa na, lamat no oni oeꞌ. (Yohanis masodꞌa na ia, onaꞌ a Baꞌi Elia dalahulu naa).\x + \xo 1:4-6 \xt 2 Mane-maneꞌ ra 1:8\x* \p Leleꞌ naa, atahori mia kota Yerusalem, no propinsi Yudea isi nara, rema randaa ro Yohanis sia mamana na. Ara rema rae rita Yohanis ma rae rena nenori na. Ana nafadꞌe nae, “Musi mitaa sala-singgo mara, fo Lamatualain ose hendi basa salaꞌ mara. Basa naa, hei musi sarani dei, fo tao tanda oi hei malole mo Lamatualain ena.” \p Basa ma, ara rataa sala-singgo nara, de ana sarani se sia loe Yordan. \p \v 7 Ana nafadꞌe naꞌo ia, “Dei fo hambu atahori sa mana seliꞌ lenaꞌ au nae nema. Mae dadꞌi akaꞌ a eni dedenu na o, au nda undaa sa.\f + \fr 1:7 \ft Susuraꞌ dedꞌea Yunani matetuꞌ nae, “beꞌutee fo sefi laopei na o, au nda undaa sa.” Sosoa na nae Yohanis akaꞌ a atahori anadikiꞌ. Dadꞌi Lamatuaꞌ Yesus mana denu na o, eni nda nandaa sa.\f* \v 8 Au akaꞌ a sarani hei pake oe, te dei fo Ana tao lenaꞌ au, ma Ana tao nasofe hei rala mara no Lamatuaꞌ Dula-Dale Meumare Na.” \s1 Yohanis sarani Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 3:13-17; Lukas 3:21-22) \p \v 9 Leleꞌ naa, Yesus nema mia kambo Nasaret nisiꞌ Galilea, de nandaa no Yohanis. De Yohanis sarani E mia loe Yordan. \v 10 Yesus dea neu mia oe a, ngegger ma, lalai a sii. Basa ma Lamatualain Dula-Dale na, sama onaꞌ mbui lunda onda neu E. \v 11 Boe ma rena Lamatualain hara na mia lalai a oi, \q1 “Ho ia, Au Ana susue ngga. \q2 Ho tao mumuhoꞌo Au mukundoꞌa.”\x + \xo 1:11 \xt Dudꞌuit Fefeuꞌ a 22:2; Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 2:7; Yesaya 42:1; Mateos 3:17; 12:18; Markus 9:7; Lukas 3:22\x* \s1 Malangga nitu ra sobꞌa Lamatuaꞌ Yesus mia mamana maꞌafuniꞌ \r (Mateos 4:1-11; Lukas 4:1-13) \p \v 12 Basa ma, Lamatuaꞌ Dula-Dale na nore nendi Yesus nisiꞌ mamana rouꞌ maꞌafuniꞌ. \v 13 Ana leo mia mamanaꞌ naa fai haa nulu no banda fui ra. Sia naa, malangga nitu ra nema sobꞌa Yesus fo tungga e, te nda nala E sa. Basa ma, Lamatualain ate nara mia sorga rema tao mataꞌ neu Eni. \s1 Lamatuaꞌ Yesus nisiꞌ Galilea de natudꞌu Lamatualain dala na \r (Mateos 4:12-17; Lukas 4:14-15) \p \v 14 Ara tao Yohanis Mana Saraniꞌ a bui rala neu, te Yesus nisiꞌ propinsi Galilea, de bengga Lamatualain Hara-lii Malole na sia naa. \v 15 Ana olaꞌ nae, \q1 “Rena o! Ia naa, Lamatuaꞌ fai Na losa ena! \q2 Ia naa, basa atahori rahine rae Lamatualain toꞌu parendaꞌ. \q2 Naa de hei musi miloeꞌ mia sala-singgo mara! \q3 Basa fo, tungga Lamatualain Hara-lii Maloleꞌ na leon.”\x + \xo 1:15 \xt Mateos 3:2\x* \s1 Lamatuaꞌ Yesus noꞌe atahori fo tungga Eni \r (Mateos 4:18-22; Lukas 5:1-11) \p \v 16 Faiꞌ esa, Yesus laoꞌ tungga dano Galilea suu na. Ana mete-nita atahori esa nara na Simon, no odꞌi na, Anderias. Ruꞌa se dala uꞌu. Naa sira ue nara fai-fai esa. \v 17 Yesus noꞌe se nae, “Ima fo tungga Au leo! Hei biasa sangga uꞌu, te ia naa Au ae tao hei dadꞌi mana sangga ao samanaꞌ. \v 18 Rena rala boe ma, ruꞌa se lao hela dala, de reu tungga E. \p \v 19 Basa ma, Yesus laoꞌ nakandoo mbei fai, Ana mete-nita Sabadius ana nara. Aꞌa ka, nara na Yakobis, no odꞌi na Yohanis. Ruꞌa se ralole puꞌat sia ofaꞌ rala. \v 20 Yesus noꞌe ruꞌa se nae, “Ima fo tungga Au.” De ruꞌa se lao hela sira papa na, no mana tulu-fali nara sia ofaꞌ ata. De ara reu tungga E. \s1 Lamatuaꞌ Yesus oi hendi nitu mia atahori sa mia kambo Kapernaum \r (Lukas 4:31-37) \p \v 21 Basa ma, Yesus no atahori kahaaꞌ ra, losa kambo Kapernaum. Losa atahori Yahudi fai hule-oꞌe na,\f + \fr 1:21 \ft Atahori Yahudi fai hule-oꞌe na, fai hahae ao na, do fai hahae tataos nara, ara rae ‘Fai Sabat’.\f* Yesus nisiꞌ ume hule-oꞌe, de nanori mia naa. \v 22 Rena Eni oꞌola na, basa atahori ra ndii-ndiiꞌ a, huu Eni nahine tebꞌe nenoriꞌ naa isi na. Naa, fea no atahori Yahudi meser nara.\x + \xo 1:22 \xt Mateos 7:28-29\x* \p \v 23 Leleꞌ naa, hambu atahori nitu taoꞌ a sia ume naa rala, nameli nae, \v 24 “Woi! Yesus, atahori Nasaret! Mae tao saa mo hai? Uma mae tao mulutu hai, do? Hai mihine Ho. Ho ia, atahori fo dalahulu naa Lamatualain helu nae haitua nema. Ho ia, atahori nda ma salaꞌ sa.” \p \v 25 Te Yesus nae, “Soo bafa ma! Lao hela atahori naa!” \p \v 26 Nitu ra tao atahori naa ao na ndundulea nahereꞌ, de lao hela e no randu nahereꞌ. \v 27 Basa atahori mana sia ume hule-oꞌe rala titindindii. De basa se ola-olaꞌ rae, “We! Ia, saa ia! Ana parenda nitu ra dea reu, boe ma ara tungga hihii Na. Ia nenori feuꞌ, do? Tou Lasiꞌ a oꞌola na, seli!” \p \v 28 Boe ma atahori akaꞌ dui-bꞌengga mia kamboꞌ nisiꞌ kamboꞌ sia propensi Galilea. \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ Petrus ina ari na, no atahori naeꞌ \r (Mateos 8:14-17; Lukas 4:38-41) \p \v 29 Ara lao hela ume hule-oꞌe, de Yesus nisiꞌ Simon no Anderias umen. Yakobis no Yohanis reu ro se. \v 30 Simon ina ari na mera mafeo-matobꞌi, de ana sungguꞌ mia koi a. Yesus se masoꞌ ume na, boe ma atahori rema rafadꞌe rae, “Ina lasiꞌ a mera mafeo-matobꞌi.” \p \v 31 Yesus neu seꞌu ina lasiꞌ a, toꞌu lima na, de nafefela e. Memera na hai neuꞌ ena. Ina lasiꞌ a dea neu tao mataꞌ neu se. \p \v 32 Relo a loe-loe boe, atahori ra rendi atahori mamahedꞌi ra, ro atahori nitu taoꞌ ra. Ara risiꞌ Yesus roꞌe tulu-faliꞌ. \v 33 Losa basa kambo isiꞌ a, rema tesa sia ume mata na. \v 34 Hedꞌi nara mataꞌ-mataꞌ, te Yesus naꞌahahaiꞌ se. Ana o oi hendi nitu ra. Te Ana nda fee se kaꞌe rala fo olaꞌ sa, huu ara rahine Eni ena. \s1 Lamatuaꞌ Yesus rereoꞌ kambo laen, dui-bꞌengga Hara-lii Maloleꞌ mia Lamatualain \r (Lukas 4:42-44) \p \v 35 Mbila deka manggarelo, feꞌe maꞌahatuꞌ, Yesus fela lao nisiꞌ mamana rou esa, de ola-olaꞌ no Lamatualain. \v 36 Simon se fela, nda rita Yesus sa, de ara reu sangga E. \v 37 Randaa ro E, de rafadꞌe rae, “Papa, atahori naeꞌ sangga Papa.” \p \v 38 Te Ana nataa nae, “Naa malole. Te lao tisiꞌ kambo laen dei, mana deka ia, fo Au ae ufadꞌe Hara-lii Maloleꞌ neu se. Huu naa, Au uma.” \p \v 39 Basa boe, ara lao rereoꞌ propinsi Galilea, de Yesus dui-bꞌengga Hara-lii Maloleꞌ sia sira ume-ume hule-oꞌe na. Ma Ana oi hendi nitur mia atahori ra.\x + \xo 1:39 \xt Mateos 4:23; 9:35\x* \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ atahori mamahedꞌi kusta esa \r (Mateos 8:1-4; Lukas 5:12-16) \p \v 40 Leleꞌ naa, hambu atahori hedꞌi kusta esa, nema nisiꞌ Yesus. De ana sendeꞌ lululangga na noꞌe tulu-faliꞌ neu E nae, “Papa e! Tulu-fali au dei! Au bubꞌuluꞌ Papa bisa naꞌahahaiꞌ au hedꞌi ngga ia. Sadꞌi Papa nau.” \p \v 41 Yesus kasian atahori naa, de loo lima na toꞌu nala e, ma nae, “Memaꞌ, Au nau! Ho hai leon!” \v 42 Nggengger ma, atahori naa hedꞌi na mopo, de ana hai neuꞌ ena. \v 43 Yesus denu atahori naa baliꞌ, de nafadꞌe mbali e nae, \v 44 ‘Musunedꞌa matalolole! Ho hai ena, te afiꞌ mufadꞌe esa-esa boe! Musi tungga Baꞌi Musa parenda na dei. Misiꞌ malangga agama, fo ana paresaꞌ ao ma, fo seꞌu hedꞌi ma hai tebꞌe, do hokoꞌ. No musi fee tutunu-hohotuꞌ dadꞌi makasi, fo basa atahori ra bubꞌuluꞌ ho hai ena.”\x + \xo 1:44 \xt Malangga Agama ra Atoran na 14:1-32\x* \p \v 45 Te atahori naa lao, ma neu dui sudꞌiꞌ a sia bee-bꞌee. Huu naa, atahori naeꞌ rae randaa ro Yesus, de ana naeꞌ a nda natudꞌu mata na sia kamboꞌ naa sa. Ana leo siaꞌ a mamana-mamana rou sia kambo deaꞌ. Te mia bee-bꞌee, atahori nonggo rema, rae randaa ro E. \c 2 \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ atahori mamaluꞌu \r (Mateos 9:1-8; Lukas 5:17-26) \p \v 1 Sodꞌaꞌ fai hira boe ma, Yesus se reu seluꞌ risiꞌ Kapernaum. De atahori ra rafadꞌe sia bee-bꞌee oi Ana sia ume ena. \v 2 Huu naa, atahori rema mia bee-bꞌee. Rakaseseti rakaseꞌe sia ume rala, losa dea boe. De Yesus nanori se Lamatualain hihii-nanau na. \p \v 3 Ana feꞌe ola-olaꞌ boe ma, atahori haa ndoro rendi atahori mamaluꞌu esa nisiꞌ Yesus. \v 4 Te huu atahori nae na seli, de ara nda bisa rendi atahori naa losa mata na sa. De ara hene risiꞌ ume mbuni na, no ofe mbuni na nandaa no Yesus fafo na. Boe ma ara raondaꞌ e no nenei na.\f + \fr 2:4 \ft Nenei nara, ara tao mia saa mana manggateeꞌ.\f* \v 5 Nita se boe, nahine sira ramahere tebꞌe-tebꞌeꞌ neu Eni. Boe ma Ana nafadꞌe atahori mamaluꞌu nae, “Ana ngga e! Au fee ambon sala ma ena!” \p \v 6 Te sia naa, hambu atahori meser agama Yahudi hira nggua-nggua. Rena Yesus oꞌola na, ramedꞌa nda maloleꞌ sia rala nara sa. \v 7 De ara olaꞌ rae, “Te atahori ia nambarani olaꞌ taꞌo naa! Akaꞌ Lamatualain bisa fee ambon neu atahori sala nara. Te atahori ia oꞌola na, sama onaꞌ Eni, Lamatualain. Ana naꞌamuti ma!” \p \v 8 Te Yesus bubꞌuluꞌ memaꞌ rala nara ena. De Ana olaꞌ nae, “Hei afiꞌ dꞌua taꞌo naa! \v 9-10 Bee ka mudaꞌ lenaꞌ? Mete ma Au ufadꞌe mbali atahori mamaluꞌu ia ae, ‘Ho sala ma hambu ambon’, hei nda bubꞌuluꞌ dadꞌi taꞌo naa, do hokoꞌ. Te mete ma Au ufadꞌe ae, ‘Fela leon! Haꞌi ho nenei ma fo baliꞌ.’ Mete ma ana fela neuꞌ ena, hei feꞌe seꞌu-mita bukti mae Au uꞌena koasa fee ambon neu atahori sala nara. Huu, Au ia, tebꞌe-tebꞌe Atahori Matetuꞌ a.” \p Boe ma Ana nafadꞌe atahori mamaluꞌu naa nae, \v 11 “Rena e! Ia naa ho hai ena! Fela, haꞌi nenei ma, fo baliꞌ leon.” \p \v 12 Rena taꞌo naa, nggengger ma ana fela. De haꞌi nenei na, lao dea neu. Atahori mana sia naa ra rita no mata nara. Basa se titindindii, de oi, “Awi! Hita feꞌe tita onaꞌ ia! Lamatualain memaꞌ mana seli!” \s1 Lamatuaꞌ Yesus noꞌe Lewi fo tungga Eni \r (Mateos 9:9-13; Lukas 5:27-32) \p \v 13 Basa ma, Yesus se reu seluꞌ risiꞌ dano Galilea suu na. Atahori naeꞌ rema sangga e, de nafadꞌe se Lamatualain hihii-nanaun. \p \v 14 Sa naa, atahori esa nara na Lewi, Alfeus ana na. Ue-tatao na edꞌa bea fee mana parenda. Yesus laoꞌ tungga naa, ma nita Lewi. De nafadꞌe nae, “Wei! Uma tungga Au!” \p Rena naꞌo naa boe, Lewi fela tungga E. \p \v 15 Basa boe, Yesus se endoꞌ raa mia Lewi ume na, ro nono mana edꞌa bea ra. Hambu atahori feaꞌ fo atahori Yahudi ra rae atahori nda maloleꞌ sa, raa ro sira. Atahori naa ra, naeꞌ hii rena Yesus. \p \v 16 Leleꞌ naa, meser agama mia partei Farisi hira, rita Yesus endoꞌ naa no mana edꞌa bea ra, ma atahori fo sira rae nda maloleꞌ ra sa. De ratane mana tungga nara rae, “Taꞌo bee de hei Meser ma endoꞌ naa no atahori mana edꞌa bea ra, ma atahori nda maloleꞌ naa ra sa?” \p \v 17 Yesus rena, boe ma nataa nae, “Atahori mamahedꞌiꞌ parlu doter, te atahori maloleꞌ ra hokoꞌ. Au uma tao mata neu atahori nda maloleꞌ ra sa. Te nda uma tao mata neu atahori mana namedꞌa ao na maloleꞌ sa. \s1 Lamatuaꞌ Yesus nenori feu na afiꞌ nebali no atahori Farisi ra nenori mbaraa na \r (Mateos 9:14-17; Lukas 5:33-39) \p \v 18 Lao esa, atahori partei agama Farisi ra puasa. Ara rita Yohanis Mana Sarani a mana tungga nara o puasa. Te Yesus ana mana tungga nara nda puasa sa. Ara rema randaa ro Yesus de ratane rae, “Papa. Hai puasa. Yohanis atahori nara puasa boe. Te, taꞌo bee de Papa ana mana tungga mara nda puasa sa?” \p \v 19 Yesus nataa nae, “Hei bubꞌuluꞌ ena, mete ma fefeta kakabꞌi, fuiꞌ ra nda puasa sa, te raa raꞌabꞌeta. Mete ma touꞌ a feꞌe sia naa, basa se raa rabꞌue. \v 20 Te mete ma atahori feaꞌ lea rendi touꞌ a, nono nara susa, dei fo ara puasa.” \p \v 21 Boe, Yesus olaꞌ nekendandaaꞌ esa nae, “Atahori nda tanda teme feuꞌ neu badꞌu mbaraaꞌ sa. Te mete ma safe, teme feu a, kukundu tao nasideꞌ seluꞌ badꞌu mbaraaꞌ a. \v 22 Onaꞌ naa boe, atahori nda ombo tua feuꞌ neu mbaꞌo mbokoꞌ sa. Te mete ma mbaꞌo a fanggi, tuaꞌ a nandali hendi e. De tua feuꞌ musi ombo neu mbaꞌo feuꞌ.”\f + \fr 2:22 \ft Dedꞌea Yunani susura matetuꞌ a nae, atahori nda isi oe anggor feuꞌ a nisiꞌ tas rouꞌ mbaraaꞌ rala, te afiꞌ losa ana fanggi, oe anggor a nandali hendi e.\f* Onaꞌ naa, Yesus nanori se nae Eni nenori na feuꞌ, de afiꞌ nebali no atahori Farisi ra nenori mbaraaꞌ na. \s1 Lamatuaꞌ Yesus mana tungga nara etu are gandum nandaa no fai hahae aoꞌ \r (Mateos 12:1-8; Lukas 6:1-5) \p \v 23 Lao esa, nandaa no atahori Yahudi fai hule-oꞌe na, Yesus se laoꞌ tungga osi. Boe ma mana tungga nara etu are gandum, de raa.\x + \xo 2:23 \xt Dui Seluꞌ Dala Masodꞌa 23:25\x* \v 24 Te atahori Farisi ra mete-rita, de rafadꞌe Yesus rae, “Taꞌo bee de mana tungga mara langgar hita atoran agama na? Ara etu are gandum nandaa no fai hahae aoꞌ! Hei afiꞌ tao taꞌo naa!” \p \v 25-26 Nataa nae, “Taꞌo bee o? Hei nda misinedꞌa Baꞌi Daud dudꞌui na sa. Leleꞌ naa tou lasi Abiatar dadꞌi sira malangga agama na. Baꞌi Daud no mana tungga nara ndoe rala seli. Boe ma ara risiꞌ Lamatualain lalaa hule-oꞌe na rala, de haꞌi roti fo malangga agama ra fee basa neu Lamatuaꞌ. Tao-tao te akaꞌ a malangga agama ra bole raa, te atahori feaꞌ ra hokoꞌ. Te Baꞌi Daud se raa, nda hambu atahori fee salaꞌ neu se sa.”\x + \xo 2:25-26 \xt 1 Samuel 21:1-6; Malangga Agama ra Atoran na 24:9\x* \p \v 27 Yesus nafadꞌe seluꞌ nae, “Lamatualain tao fai hahae aoꞌ fo tulu-fali hita atahori a. Te Ana nda tao hita atahori fo tungga fai hahae aoꞌ a atoran na sa. \v 28 Au ia, tebꞌe-tebꞌe Atahori Matetuꞌ a. Au uꞌena hak fo ae atahori bole, do nda bole tao saa-saa nandaa no fai hahae aoꞌ sa.” \c 3 \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ atahori, nandaa no fai hahae aoꞌ \r (Mateos 12:9-14; Lukas 6:6-11) \p \v 1 Basa naa boe, Yesus se baliꞌ risiꞌ ume hule-oꞌe. Sa naa Ana nita atahori esa lima na seri maꞌamateꞌ. \v 2 Sa naa o hambu atahori hira mana sangga-sangga dalaꞌ fo fee salaꞌ neu Yesus. De ara memeteꞌ, fo rae rahine Ana nae naꞌahahaiꞌ atahori nandaa no fai hahae aoꞌ, do hokoꞌ. \p \v 3 Yesus noꞌe atahori naa nae, “Uma misiꞌ ia.” \p \v 4 Boe ma natane basa atahori naa ra nae, “Tungga hita atoran agama na, saa fo hita bole tao nandaa no fai hahae aoꞌ? Hita tao maloleꞌ, do afiꞌ? Hita tao tahaiꞌ atahori, do tao tisa e?” Te basa se neneeꞌ a. \p \v 5 Boe ma Yesus namanasa no rala na susa nala seli, huu sira tao fadꞌuli lenaꞌ neu sira atoran na, te nda tao fadꞌuli neu atahori fo lima maꞌamateꞌ seseriꞌ naa sa. De Ana nakarereluk seꞌu rereoꞌ se, ma nafadꞌe atahori naa nae, “Loo lima ma!” Atahori naa loo lima na, nggengger ma, lima na hai. \v 6 De atahori Farisi ra lao hela ume hule-oꞌe naa. Ara raꞌabꞌue ro atahori partei Herodes ra, fo sangga dalaꞌ rae risa Yesus. \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ atahori naeꞌ mia dano a suu na \p \v 7-8 Lao esa, Yesus no mana tungga nara dinggoꞌ risiꞌ dano Galilea suu na. Atahori naeꞌ rena basa saa fo Eni tao, de rema mia bee-bꞌee. Atahori naa ra rema mia propensi Galilea, Yudea, Idumea, kota Yerusalem, Sidꞌon, Tirus, boe ma loe Yordan bobꞌoa rulu na. Basa se rae randaa ro E. \v 9 Huu atahori nara naeꞌ, Yesus denu mana tungga nara fo sadꞌia fee ofaꞌ esa. Ana nae olaꞌ sia ofaꞌ ata, fo basa se hambu rena, ma afiꞌ rakaseseti ro E. \v 10 Feꞌe saꞌ a naa, Eni naꞌahahaiꞌ atahori hedꞌis naeꞌ. Naa de, ia naa basa atahori hedꞌis ra rema rakaseseti rae nggama Eni.\x + \xo 3:10 \xt Markus 4:1; Lukas 5:1-3\x* \v 11 Atahori nitu masoꞌ ra rita E, boe ma raꞌaloli mia mata na. Basa ma, rataa rae, “Ho ia memaꞌ Lamatualain Ana na.” \p \v 12 Te Ana naꞌangge nahereꞌ neu se nae, “Hei afiꞌ mifadꞌe atahori mae Au ia, seka!” \s1 Lamatuaꞌ Yesus tengga atahori sanahulu rua dadꞌi neu mana tungga na \r (Mateos 10:1-4; Lukas 6:12-16) \p \v 13 Basa ma Yesus hene nisiꞌ leteꞌ esa ata. Ana noꞌe nala atahori hira ndaa no rala na. Boe ma ara rema risiꞌ Eni. \v 14 Ana tengga nala atahori sanahulu rua, ma nafadꞌe se nae, “Hei tungga Au, mi dui-bꞌengga Lamatualain Dudꞌui Malole na neu basa atahori. \v 15 Au fee koasa neu hei, fo oi nitu mia atahori ra.” \p \v 16-19 Atahori naa ra, nara-nara onaꞌ ia: \q2 Simon (fo Yesus babꞌae nara na Petrus), \q2 Yakobis \q2 Yohanis, (Yakobis no odꞌi na Yohanis ia, ruꞌa se, Sabadius ana na. Yesus babꞌae ruꞌa se nara na ‘Boanerges’, sosoa na ‘onaꞌ ndukurulu.’)\f + \fr 3:16-19 \ft a: Dedꞌea Yunani susuraꞌ nae ‘ndukurulu ana na’, no sosoa na, ‘tatao na onaꞌ ndukurulu’. Atahori mahineꞌ hira dudꞌuꞌa rae Yakobis no Yohanis hara nara maꞌadere onaꞌ a ndukurulu. Atahori feꞌa dudꞌuꞌa rae Yesus babꞌae se taꞌo naa, huu sira hii a asinggaggaraꞌ onaꞌ ndukurulu.\f* \q2 Anderias, \q2 Felipus, \q2 Bartolomeos, \q2 Mateos, \q2 Tomas, \q2 Yakobis (Alpius ana na), \q2 Tadius, \q2 Simon (mana tungga partei poletik Selot),\f + \fr 3:16-19 \ft b: Partei Selot ia sangga dalaꞌ fo ara nenemboꞌit mia mana tungga parenda Roma. De ara o babꞌae partei ia rae ‘Manggeo’.\f* \q2 no Yudꞌas Iskariot (eni mana seo Yesus). \s1 Meser agama ra fee salaꞌ neu Yesus rae malangga nitu ra mana fee koasa neu E \r (Mateos 12:22-32; Lukas 11:14-23; 12:10) \p \v 20 Basa naa ma, Yesus no mana tungga nara onda baliꞌ mia leteꞌ a. De Yesus no mana tungga nara ume rala reu, atahori naeꞌ rema heo rala se, losa nda kaꞌe raa sa. \v 21 Rita taꞌo naa boe, atahori rae, “Mita dei! Ana liliꞌ fadꞌuli ao na.” Bꞌobꞌonggi nara rena atahori olaꞌ taꞌo naa, de rae ro baliꞌ E. \p \v 22 Leleꞌ naa meser agama ra mia Yerusalem rema rafadꞌe atahori sia naa rae, “We! Hei afiꞌ tungga-tunggaꞌ Yesus. Ana oi nitu ra taꞌo na, huu hambu koasa mia malangga nitu ra, fo rae Baalsebul.”\x + \xo 3:22 \xt Mateos 9:34; 10:25\x* \p \v 23 Yesus rena taꞌo naa boe, noꞌe basa se de nafadꞌe nae, “Nda masoꞌ dudꞌuꞌat sa! Taꞌo bee de malangga nitu ra oi baliꞌ mana tungga nara! \v 24 Mete ma sia nusaꞌ esa, manggarau nara ramusuꞌ na, malangga nda hambu saa sa boe! \v 25 Do, mete ma ume isiꞌ esa rarau aoꞌ na, ara sea-sarangganggaa! \v 26 Onaꞌ naa boe, nitu ra esa musu esa na, ara sea-sarangganggaa, ma rambalulutu! \p \v 27 Musenedꞌa! Mete ma atahori esa nae nema namanaꞌo buas sia maꞌadereꞌ esa ume na, ana musi paꞌa mates atahori naa dei. Dei fo ana namanaꞌo.\f + \fr 3:27 \ft No taꞌo naa, Yesus nafadꞌe nae, Eni maꞌadereꞌ lenaꞌ malangga nitu ra, fo sira roꞌe nara na ‘Baalsebul’.\f* \p \v 28 De Au ufadꞌe hei: Lamatualain nau fee ambon neu atahori sala nara. Mete ma atahori sa naꞌamuti atahori laen, Lamatualain feꞌe fee ambon sala na. \v 29 Te mete ma atahori sa naꞌamuti Dula-Dale Meumareꞌ a, Lamatualain nda fee ambon neu sala na sa, losa rae-fafoꞌ a noe!”\x + \xo 3:29 \xt Lukas 12:10\x* \p \v 30 Yesus naꞌo naa, huu ara fee salaꞌ neu E rae, “Nitu ra dai E!” \s1 Atahori mana tungga Lamatualain hihii-nanau na, sira Yesus bobꞌonggi tetebꞌes nara \r (Mateos 12:46-50; Lukas 8:19-21) \p \v 31 Basa ma, Yesus mama na no odꞌi nara risiꞌ ume naa, rae randaa ro E. Sa naa rambariiꞌ siaꞌ a ume deaꞌ, de denu atahori reu roꞌe. \v 32 Leleꞌ naa, Yesus nggua-nggua olaꞌ no atahori naeꞌ. Ma atahori rema rafadꞌe rae, “Papa! Papa mama na no odꞌi mara sia deaꞌ. Ara rae randaa ro Papa.” \p \v 33 Boe ma Yesus nataa nae, “Au mama ngga no toronoo nggara seka?” \p \v 34 Basa ma Ana mete atahori mana endoꞌ rereoꞌ E. De olaꞌ nae, “Basa hei, Au mama ngga no toronoo nggara. \v 35 Huu atahori mana tungga Lamatualain hihii-nanau na, sira tebꞌe-tebꞌeꞌ Au bobꞌonggi nggara.” \c 4 \s1 Lamatuaꞌ Yesus fee nekendandaaꞌ fini sia rae mataꞌ-mataꞌ \r (Mateos 13:1-9; Lukas 8:4-8) \p \v 1 Lao esa, Yesus se reu seluꞌ sia dano Galilea. Atahori naeꞌ rema heo rala E. Basa ma Ana hene neu endoꞌ nisiꞌ ofaꞌ sa ata mana nafuꞌ sia naa, de nanori. Basa atahori mana sia madꞌaꞌ ata ra, rena E.\x + \xo 4:1 \xt Lukas 5:1-3\x* \v 2 Ana nanori naeꞌ neu se nendiꞌ nekendandaaꞌ nae, \p \v 3 “Rena matalolole! Atahori sa neu nggari fini sia osi na. \v 4 Fini naa ra, ruma tudꞌa sia dala ata. De mbuiꞌ ra rema bito hendi basa fini ra. \v 5 Fini ruma tudꞌa sia rae fatu-fatuꞌ. Ara mori halalai, te huu rae a niꞌis, \v 6 relo a botiꞌ boe, numbuꞌ naa ra male meto hendi se. Huu oka nara nda masoꞌ losa rala sa. \p \v 7 Fini ruma tudꞌa sia unu hau anaꞌ. Boe ma unu hau anaꞌ a hapi nisa numbuꞌ naa ra, de nda bisa mori sa. \v 8 Fini ruma tudꞌa sia rae isiꞌ a. De ranumbu, raꞌamoko, rabuna, no rabꞌoa. Ruma rabꞌoa telu nulu, ruma nee nulu, ma ruma losa natun esa. \p \v 9 Se mandikiꞌ, rena matalolole!’ \s1 Taꞌo bee de Lamatuaꞌ Yesus olaꞌ nendiꞌ nekendandaaꞌ? \r (Mateos 13:10-17; Lukas 8:9-10) \p \v 10 Leleꞌ Yesus mesaꞌ ne, mana tungga kasanahulu ruaꞌ ra, ro atahori laen baꞌubꞌe mana rena basa Eni nenori na, ara rema randaa ro E. Ara roꞌe Eni nafadꞌe nekendandaaꞌ naa sosoa na. \v 11 Boe ma Yesus nataa nae, ‘Huu hei mae mihine tebꞌe-tebꞌeꞌ Lamatualain parenda na, de Au ufadꞌe memaꞌ nekendandaaꞌ naa sosoa na. Te mete ma atahori laen naa, Au unori noꞌ a nekendandaaꞌ. \v 12 Te mia dalahulu na Lamatualain mana dui-bꞌengga nara suraꞌ hela atahori naa ra hadꞌaꞌ nara rae, \q1 ‘Sira rita ena, te nda nau rahine sa. Sira rena ena, te nda nau bubꞌuluꞌ sa. \q1 Hela fo afiꞌ ramahere Lamatualain, fo Lamatualain afiꞌ parlu fee ambon neu sala nara.”\x + \xo 4:12 \xt Yesaya 6:9-10\x* \s1 Lamatuaꞌ Yesus nafadꞌe nekendandaaꞌ fini a sosoa na \r (Mateos 13:18-23; Lukas 8:11-15) \p \v 13 Basa naa boe, Yesus nafadꞌe se nekendandaaꞌ naa sosoa na nae, “Wei! Mete ma hei nda feꞌe mihine nekendandaaꞌ ia sosoa na sa, taꞌo bee fo hei bisa mihine nekendandaaꞌ laen sosoa na? \v 14 De eni sosoa na, taꞌo ia: Atahori mana nggari fini naa, eni onaꞌ a atahori mana dui-bꞌengga Lamatualain Hara-lii na. \v 15 Fini mana tudꞌa sia dalaꞌ ata losa mbuiꞌ ra bito hendi, onaꞌ atahori mana rena Lamatualain hara-lii na. Te nda doo saꞌ ma, malanga nitu ra nema de haꞌi nendi hara-lii naa mia atahori naa rala na. \v 16 Fini mana tudꞌa sia rae fafatuꞌ naa, onaꞌ atahori mana rena ma simbo nala hara-lii naa no rala nemehoꞌot. \v 17 Te hara-lii naa nda naꞌoka sa. Naa de ana nda nenembedꞌa dooꞌ sia atahori rala na sa. Mete ma atahori laen naꞌasususaꞌ e, ana mboꞌi hendi e neuꞌ ena. \v 18 Fini mana tudꞌa sia unu hau anaꞌ a, onaꞌ atahori mana rena nala hara-lii naa. \v 19 Te ana akaꞌ tasibꞌu no tataos mataꞌ-mataꞌ, fo namasuꞌi. Tataos naa ra seti hendi hara-lii mia rala na, de nda nendi papakeꞌ sa. \v 20 Fini mana tudꞌa sia rae isiꞌ a, onaꞌ a atahori mana rena no simbo nala hara-lii naa, ma tungga Lamatuaꞌ hihii na. Ana tao saa-saa akaꞌ maloleꞌ, onaꞌ a fini mana maboaꞌ. Hambu ruma boaꞌ telunulu, ruma neenulu, ma ruma losa natun esa.” \s1 Afiꞌ tatana lambu no boa \r (Lukas 8:16-18) \p \v 21 Yesus olaꞌ nakandoo mia ofaꞌ ata. Ana fee seluꞌ nekendandaaꞌ esa nae, “Taꞌo bee! Atahori pake lambu, basa ma tatana sia boa rala? Do mbedꞌa e sia mamana susungguꞌ a raeꞌ? Hokoꞌ, to? Mete ma tao taꞌo naa, nda manggareloꞌ saꞌ ena. Atahori musi tao lambu neu mamana naruꞌ fo manggareloꞌ.\x + \xo 4:21 \xt Mateos 5:15; Lukas 11:33\x* \v 22 De saa fo maꞌafuniꞌ aleꞌ ia, dei fo nene nitaꞌ. Saa fo atahori nda rahine aleꞌ ia sa, dei fo rahine.\x + \xo 4:22 \xt Mateos 10:26; Lukas 12:2\x* \v 23 Seka mandikiꞌ, rena matalolole.” \p \v 24 Basa ma Ana olaꞌ seluꞌ nae, “Dꞌua matalolole Au nenori ngga ia! Mete ma hei uku atahori laen tatao na, atahori o uku hei tataꞌo ma onaꞌ naa boe. Lamatualain o uku hei tatao ma boe. Te Eni uꞌuku na, bera na lenaꞌ.\x + \xo 4:24 \xt Mateos 7:2; Lukas 6:38\x* \p \v 25 Atahori mana rae sangga Lamatualain hihii-nanau na, ana tamba mahine. Te atahori mana nda nau fadꞌuli Lamatualain hihii-nanau na sa, ana tamba namanggoa.\x + \xo 4:25 \xt Mateos 13:12; 25:29; Lukas 19:26\x* \s1 Lamatuaꞌ Yesus fee nekendandaaꞌ fini mana mori aoꞌ \p \v 26 Basa naa ma Yesus olaꞌ seluꞌ nae, “Lamatualain nusaꞌ-namo na onaꞌ a fini fo atahori nggari sia osi na. \v 27 Mae atahori naa baliꞌ, sungguꞌ-fela, nda nasanedꞌa fini naa sa ena, te fini naa nanumbu ma naꞌamoko nakandooꞌ a. \v 28 Fini naa nasodꞌa ao na sia rae a, de nadana, nabuna, losa naisi. \v 29 Mete ma namatasa na, tenu osiꞌ a nahineꞌ a nema oruꞌ. Lamatualain nusaꞌ-namo na onaꞌ a naa boe. Basa naa ra, Lamatualain mana tao, nda atahori mana tao sa.”\x + \xo 4:29 \xt Yoel 3:13\x* \s1 Lamatuaꞌ Yesus fee nekendandaaꞌ fini anahikiꞌ mana mori dadꞌi hau huu ineꞌ \r (Mateos 13:31-32, 34; Lukas 13:18-19) \p \v 30 Basa naa ma, Yesus olaꞌ seluꞌ nae, “Au fee seluꞌ nekendandaaꞌ esa fo hei mihine Lamatualain atahori nara. Fefeu na hidꞌaꞌ a, te bau dooꞌ, sira bau ramaheta. \v 31 Fefeu na, sira onaꞌ a deke anahikiꞌ. \v 32 Mete ma sela tala e naa, ana nasodꞌa dadꞌi hau huu ineꞌ. Mbui ra rema sangga mafoꞌ fo randuna sia ataꞌ.” \p \v 33 Taꞌo naa Yesus nanori se, nandaa no sisimbo nara. \v 34 Mete ma nanori atahori naeꞌ, ana pakeꞌ a nekendandaaꞌ. Te mete ma no mana tungga nara, Ana nafadꞌe nekendandaaꞌ no sosoa na. \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌamate sanggu anin \r (Mateos 8:23-27; Lukas 8:22-25) \p \v 35 Bobꞌo naa, Yesus feꞌe sia ofaꞌ ataꞌ. De Ana noꞌe mana tungga nara nae, “Ima tisiꞌ seriꞌ naa.” \p \v 36 Basa ma ara sae ofaꞌ ro Yesus. De ara lea laa lao hela atahori ra sia naa. Te ruma sae tungga ofaꞌ laen. \v 37-38 Faiꞌ naa, Yesus sungguꞌ nasambeta ndae langga na neu ainulu a mia ofaꞌ deaꞌ. Nda dooꞌ saꞌ boe, sanggu anin losa. Ree ra poꞌa oe a masoꞌ nisiꞌ ofaꞌ rala, losa naeꞌ a sofe. De mana tungga nara ramatau. Ara fafae rae, “Papa! Fela dei! Hita tae molo ena! Papa nda nau hita tasodꞌa sa, do?” \v 39 Ana fela de ai anin naa nae, “Muloeꞌ!” Ana o parenda dano a nae, “Muꞌumate leon!” Anin naa naloeꞌ ma dano a naꞌamate neuꞌ ena. \v 40 Basa ma Yesus natane se nae, “Saa de hei mimitau? Hei nda mimihere Au sa, do?” \p \v 41 Basa se ramatau ma titindindii, de olaꞌ rae, “Ia, seka e? Losa anin no ree ra rena E!” \c 5 \s1 Yesus oi nitu naeꞌ mia touꞌ sa \r (Mateos 8:28-34; Lukas 8:26-39) \p \v 1 Basa naa ma, Yesus no mana tungga nara losa dano Galilea seriꞌ, sia mamanaꞌ esa nara na Gerasa. \v 2-6 Sa naa hambu atahori touꞌ esa, nitu ra tao e losa namulu. Ana leo sia rates ra. Hatuꞌ-rerelon ana koo-koo rereoꞌ mbuku-mbukuꞌ sa naa ra no maꞌaholaꞌ. Nameli nakandooꞌ a. Ana tutu tao nabisuꞌ ao na no fatu. Huu maꞌadere na seli, naa de nda hambu atahori bisa paꞌa nala e sa, mae no rante besi. Atahori ra paꞌa rasafafali ei-lima nara no rante besi, te naꞌetuꞌ rante a. \p Yesus se rae onda mia ofa a boe, atahori muluꞌ naa mete-nita se ma dꞌooꞌ-dꞌooꞌ. Ana kalua mia rates, nela nisiꞌ Yesus, de sendeꞌ lululangga na neu mata Na. \v 7-8 Yesus mete-nita e boe, Ana olaꞌ nae “Woi! Nitu deꞌulakaꞌ! Lao hela atahori ia!” \p Basa ma, atahori naa randu nahereꞌ nae, “Woi! Ho mae tao saa mbali au! Au bubꞌuluꞌ Ho ia, Yesus, Lamatualain fo mana koasa Ana na. Au oꞌe fo Ho nda tao doidꞌoso neu au sa!” \p \v 9 Boe ma Yesus natane mbali e oi, “Ho nara ma, seka?” \p Atahori naa nataa nae, “Au nara ngga \it Legion\it*, sosoa na hetar, huu hai nitu naeꞌ seli!” \p \v 10 Basa ma nitu ra pake atahori naa fo noꞌe Yesus afiꞌ denu sira lao hela nusaꞌ naa. \p \v 11 Deka mia naa, hambu atahori ranea fafi lalaet esa. Mbei ma fafi rifon rua. Ara sosoꞌa sia mbukuꞌ a suu na. \v 12 Nitu ra roꞌe Yesus oi, “Denu hai fo masoꞌ misiꞌ fafi naa ra. \p \v 13 Rena taꞌo naa, Yesus nau. Nitu naa ra, rela lao hela atahori naa risiꞌ fafi ra. Fafi rifon rua naa ra, onda leli mia mbuku suu na, risiꞌ dano rala. De basa se mate, tena sia naa. \p \v 14 Rita taꞌo na boe, atahori mana ranea fafi ra, relaꞌ reu rafadꞌe rereoꞌ basa atahori sia kambo-kamboꞌ ra. Atahori naeꞌ rema nau rita saa mana dadꞌiꞌ naa. \v 15 Ara rema randaa ro Yesus, ma rita atahori nitu taoꞌ a endoꞌ sia naa. Eni dudꞌuꞌa na malole baliꞌ, no pake baliꞌ bua-baꞌus ena. Rita taꞌo naa boe, atahori naa ra basa se ramatau, huu ara rahine mana oi hendi nitu ra mia atahori naa, memaꞌ mana seli. \v 16 Atahori mana rita no mata nara dui atahori muluꞌ naa hahai na, ma fafi mana mate tena hendiꞌ ra. \v 17 Boe ma atahori kambo-kamboꞌ naa ra rema roꞌe fo Yesus lao hela sira mamana na. \p \v 18 Yesus nae hene nisiꞌ ofaꞌ ataꞌ, boe ma atahori nitu taoꞌ a nema, nae “Papa e, fee au tungga boe. \p \v 19 Te Yesus nda nau sa. Ana nafadꞌe nae, “Malole lenaꞌ ho baliꞌ fo mufadꞌe basa bobꞌonggi mara saa fo Lamatualain tao fee ho ena. Muu mufadꞌe mae Lamatualain sue ho.” \p \v 20 Basa ma, atahori naa baliꞌ de neu rereoꞌ nusaꞌ esa no kamboꞌ sanahulu fo sira roꞌe rae ‘Dekapolis’. Eni dui saa fo Yesus tao basa neu e. Basa atahori mana rena dudꞌuit naa, ara titindindii. \s1 Lamatuaꞌ Yesus nasodꞌa baliꞌ Yairus ana na. No ina mamahedꞌi mboꞌa raaꞌ mana kois Lamatuaꞌ Yesus badꞌu na \r (Mateos 9:18-26; Lukas 8:40-56) \p \v 21 Basa ma, Yesus se lea laa baliꞌ risiꞌ dano a seriꞌ. Ara onda mia ofaꞌ, atahori naeꞌ rema heo rala E. \v 22 Sa naa atahori sa, nara na Yairus. Eni malangga ume hule-oꞌe sia nusaꞌ naa. Ana nita Yesus, ma sendeꞌ lululangga na neu mata na, \v 23 de noꞌe nae, “Papa! Au ana feto ngga feꞌe too sanahulu rua, mera nae a mate. Papa tulun nema fo muꞌuhahaiꞌ e dei.”\f + \fr 5:23 \ft Susuraꞌ dedꞌea Yunani nae, “Papa tulun uma, fo tao lima ma neu e, fo ana hai baliꞌ, ma nasodꞌa.” Sia naa, “noꞌe tao lima na” sosoa na “tulun muhaiꞌ e”. Ana feto naa umur na, susura dedꞌea Yunani suraꞌ hela sia lalane 42.\f* \p \v 24 Boe ma Yesus tungga Yairus, de nisiꞌ ume na. \p Ara lao boe ma, atahori naeꞌ tungga Eni losa rakaseseti dii-onaꞌ. \p \v 25 Sia atahori naa ra taladꞌan na, inaꞌ esa hambu fulan na nda nateꞌe malole sa losa too sanahulu rua. \v 26 Ana fee basa doi na no hata-heto na fo bae neu dokter ra. Te nda hambu esa naꞌahahaiꞌ nala e sa. Hedꞌi na foe nakandooꞌ a. \v 27-29 Inaꞌ naa rena dudꞌuit naeꞌ soꞌal Yesus. De ana sususi sia atahori naeꞌ taladꞌan naa, fo nae deka-deka Yesus dea na. Ana dꞌua nae, “Sadꞌi au kois badꞌu na, au hai!” \p Ana kois badꞌu na boe, nggengger ma, hedꞌi na naloeꞌ ena. Ana medꞌa, eni hai tebꞌe ena. \v 30 Nandaa no leleꞌ naa, Yesus medꞌa koasa kalua mia E. Ana heoꞌ deaꞌ de seꞌu atahori naa ra. Ana natane nae, “Seka kois Au badꞌu ngga?” \p \v 31 Mana tungga nara rataa rae, “Papa seꞌu neuꞌ ena. Atahori naeꞌ rakaseseti basa ia naa. Papa feꞌe mutane mae, ‘Seka kois badꞌu ma?’” \p \v 32 Te Yesus mete rereoꞌ, fo nae sangga tiro, seka kois Eni. \v 33 Rena Yesus natane taꞌo naa boe, inaꞌ naa namatau seli. Ana sendeꞌ lululangga na neu mata na, de nataa nae, “Papa! Au mana kois Papa badꞌu na.” \p \v 34 Ana nataa e oi, “Huu mama namahere tebꞌe-tebꞌeꞌ Au, naa de mama hai ena. Ia naa, mama baliꞌ no nemehoꞌot ena.” \p \v 35 Ana feꞌe ola-olaꞌ taꞌo naa, atahori sa nema mia Yairus ume na, de nafadꞌe nae, “Kasian! Anaꞌ a mate ena. De onaꞌ neꞌe-bebꞌenggeꞌ Papa Meser fali. Afiꞌ neu fali.” \p \v 36 Te Yesus nda fadꞌuli atahori naa oꞌola na sa. Nafadꞌe Yairus nae, “Ho onaꞌ mumutau! Mumuhere neu a Lamatuaꞌ.” \v 37 Boe ma Yesus lao hela mana tungga laen nara. Ana no Petrus, Yakobis no odꞌi na Yohanis, de ara lao rakandoo. \v 38 Losa Yairus ume na, ara rita atahori naeꞌ selu-sole ma rena se nggae ei-ei. \v 39 Yesus masoꞌ rala neu, de natane mbali se nae, “Saa de hei nggae taꞌo ia? Anaꞌ ia nda mate sa. Ana sungguꞌ a.” \p \v 40 Ara rena E, ma basa se mali. \p Te Ana denu basa se dea reu. Ana noꞌe anaꞌ na papa na no mama na, no mana tungga nara atahori telu, de ara risiꞌ ana a kama na. \v 41 Yesus toꞌu anaꞌ lima na, ma olaꞌ dedꞌea Aram nae, “\it Talitakum\it*”! Sosoa na nae, “Anaꞌ fetoꞌ! Fela leon!” \p \v 42-43 Nggengger ma, ana fetoꞌ naa fela, de laoꞌ. Yesus denu mama na nae, “Fee ne naa leon!” \p Basa atahori mana rita mana dꞌadꞌiꞌ naa, ara titindindii. Te Yesus ira se nae, “Afiꞌ mifadꞌe see-see mae Au tao usodꞌa baliꞌ e!” \c 6 \s1 Atahori Nasaret ra nda simbo Lamatuaꞌ Yesus sa \r (Mateos 13:53-58; Lukas 4:16-30) \p \v 1 Basa ma, Yesus no mana tungga nara baliꞌ risiꞌ Eni kambo Nasaret na. \v 2 Basa ma, nandaa no atahori Yahudi fai hule-oꞌe na, Yesus nisiꞌ ume hule-oꞌe, de nanori. Faiꞌ naa atahori naeꞌ reu hule-oꞌe. Rena nenori na, ara titindindii, de rae, “Atahori ia mahine na dei! Eni o naꞌena koasa! Saa de Ana tao taꞌo naa? \v 3 Eni akaꞌ a tukan hau. Hita tahine mama na Maria; no odꞌi nara, Yakobis, Yoses, Yudꞌas ma Simon. Eni ma fetoꞌ boe. Hita kamboꞌ esa na!” Naa de, rala nara mera ma nda nau rena E sa. \p \v 4 Te Yesus nafadꞌe nae, “Memaꞌ tebꞌe! Sia kamboꞌ laen, atahori fee hadat neu Lamatualain dedenu na lenaꞌ sia sira kambo na.”\x + \xo 6:4 \xt Yohanis 4:44\x* \p \v 5-6a Te atahori naa ra rala manggatee na seli, de nda nau ramahere Yesus sa. Naa de, Ana titindindii ma nda pake koasa na sia naa sa. Ana naꞌahahaiꞌ akaꞌ a atahori esa-ruaꞌ a. \s1 Lamatuaꞌ Yesus denu mana tungga nara risiꞌ kambo-kamboꞌ \r (Mateos 10:5-15; Lukas 9:1-6) \p \v 6b Basa ma, Yesus laoꞌ ndule kambo mana dekaꞌ ra, fo nanori Lamatualain hihii-nanau na. \v 7 Ana noꞌe mana tungga nara sanahulu rua de denu se laoꞌ rua-ruaꞌ reu bengga Lamatualain Hara-lii Malole na. Ana o fee se koasa fo oi nitu ra. \v 8-9 Ana parenda se nae, “Afiꞌ mendi nae-nae sia dalaꞌ a. Onaꞌ mendi lepa-ngges, doiꞌ ma kapiꞌ. Pake a buas, laopei, ma mendi teteas. \v 10 Mete ma atahori simbo hei sia ume na, hei musi leo sia naa losa hei lao. \v 11 Te mete ma losa mamanaꞌ esa, atahori naa ra nda simbo sa, ma nda rena hei sa, lao hela naa. Boe ma mifadꞌe se mae, “Hei nda nau rena sa, de lemba-misaa ao mara!”\f + \fr 6:11 \ft Susura dedꞌea Yunani nae, “nggafur hendi afu sia ei mara”. Ara tao taꞌo naa, fo dadꞌi tanda nae atahori mana nda nau rena sa, lemba-rasaa ao nara. Ara suraꞌ taꞌo naa boe, sia *Lukas 10:4-11; Kisah Para Rasul 13:51*\f* \p \v 12 Basa ma, reu bengga Hara-lii Maloleꞌ a, neu atahori ra rae, ara musi doaꞌ tao salaꞌ. \v 13 Mana tungga nara o oi nitu ra, ma tao mina neu atahori hedꞌis langga nara, de raꞌahahai se.\x + \xo 6:13 \xt Yakobis 5:14\x* \s1 Ara nggero rala Yohanis Mana Saraniꞌ a langga na \r (Mateos 14:1-12; Lukas 9:7-9) \p \v 14 Leleꞌ naa, atahori rahine Yesus sia bee-bꞌee. Dudꞌuit koasa na, Mane Herodes o rena boe. Hambu atahori rae, “Yohanis Mana Sarani a, nasodꞌa baliꞌ sia Yesus ao na! Naa de, Ana tao mana dadꞌi naa ra.” \p \v 15 Te atahori ruma rae, “Hokoꞌ! Yesus ia, Elia nasodꞌa baliꞌ sia ao na. Do Lamatualain mana dui-bꞌengga nara ruma mia doo na neu.”\x + \xo 6:15 \xt Mateos 16:14; Markus 8:28; Lukas 9:19\x* \p \v 16 Mane Herodes rena ara olaꞌ taꞌo naa boe, nataa nae, “Ia, Yohanis Mana Sarani fo au denu nggero rala langga na. Ia naa nasodꞌa baliꞌ ena!” \p \v 17-18 Mane Herodes denu taꞌo naa, huu nadꞌedꞌea no Yohanis. Dudꞌui naa taꞌo ia: Mane Herodes nae sao nala odꞌi na Filipus sao na, nara na Herodias. Te huu Filipus no Herodias nda feꞌe mahelaꞌ sa. Naa de, Yohanis ai nasafafali nae, “Papa Maneꞌ afiꞌ sao mala odꞌi ma sao na. Te sala no hita adat Yahudi na!” Te onaꞌ o Herodes sao nala e. Basa ma, ana denu humu Yohanis de tao bui rala neu.\x + \xo 6:17-18 \xt Lukas 3:19-20\x* \p \v 19 Yohanis ai nasafafali, naa de inaꞌ a nambedꞌa ralaꞌ ma nae tao nisa e. Te nda feꞌe kaꞌe nala sa, huu Herodes tao e sia bui rala, \v 20 ma denu soldꞌadꞌu ra ranea rahereꞌ e. Memaꞌ Herodes hia Yohanis, ma nahine nae eni Lamatualain dedenu na. Eni o atahori maloleꞌ. Herodes hii rena Yohanis oꞌola na, te lao-lao esa naa, ana rasa nda malole saꞌ boe. \p \v 21 Faiꞌ esa, ina Herodias kaꞌe nala fo balas rala mera na. Faiꞌ naa, ara tao Mane Herodes fai bobꞌonggi na. Roꞌe malangga ra rema boe. Mana nemaꞌ ra, mana parenda ra, malangga soldꞌadꞌu ra, ro lasi adat Galilea raꞌ. \v 22 Sia fefetas naa taladꞌa na, ina Herodias ana feto na lendo. Lelendo na, meulau na seli, tao namahoꞌo Herodes no fuiꞌ ra. Herodes noꞌe nala e, de nafadꞌe nae, “Mae moꞌe saa na, mufadꞌe leo! Te au fee. \v 23 Mae moꞌe banggi rua nusaꞌ ia o, au fee. Au sumba endiꞌ Lamatualain nara Na!” \p \v 24 Basa naa, ana feto naa neu natane mama na nae, “Mama! Au oꞌe saa sia papa?” \p Mama na nataa nae, “Naaa! Moꞌe Yohanis langga na.” \p \v 25 Ana feto na, neu de nae, “Papa! Au oꞌe Yohanis langga na, tao sia dulang rala, fo mendi fee au oras ia!” \p \v 26 Mane Herodes rena ma fale rala na. Ana nda bisa lea baliꞌ susumba na sa, huu atahori rena ena. \v 27 De ana parenda malangga soldꞌadꞌu a neu nggero Yohanis langga na mia bui rala. \v 28 Ara nggero rala Yohanis langga na, ma tao neu dulang rala, de fee neu ana fetoꞌ naa. Simbo nala dulang boe, ana oꞌo nendi fee neu mama na. \v 29 Yohanis mana tungga nara rena boe ma, reu oꞌo rendi ao sisi na, de raꞌoi e. \p Baꞌu naa, Yohanis mamate na, dudꞌuit na. \s1 Lamatuaꞌ Yesus nahao atahori rifon lima lenaꞌ \r (Mateos 14:13-21; Lukas 9:10-17; Yohanis 6:1-14) \p \v 30 Lao esa, mana tungga naa ra baliꞌ reu ro Yesus. Rafadꞌe saa fo sira tao ma ranori. \v 31 Leleꞌ naa, atahori naeꞌ reu-rema sangga Yesus. Naa de, Ana no mana tungga nara nda raa rala sa. De nafadꞌe se nae, “Ima teu sangga mamana rouꞌ, fo hita hahae tala mbei dei.” \p \v 32 De basa se risiꞌ ofaꞌ rala, reu sangga mamana rouꞌ. \p \v 33 Te atahori naeꞌ naa ra rita Yesus se ofa na, de reu tungga dano a suu na. Ara lao hela kamboꞌ tungga dala madꞌaꞌ ata, de losa raꞌahuluꞌ Yesus se. \v 34 Yesus onda mia ofaꞌ, nita atahori naeꞌ rahani Eni ena. Ana tudꞌa kasian se, huu sira nda ritaꞌ rae tao saa saꞌ boe, onaꞌ bibꞌi lombo nda raꞌena manatadꞌa sa. De nanori se Lamatualain hihii-nanau na\x + \xo 6:34 \xt Reken 27:17; 1 Mane-maneꞌ ra 22:17; 2 Israꞌel no Yahuda Dudꞌuin 18:16; Yeskiel 34:5; Sakarias 10:2; Mateos 9:36\x* \v 35-36 mia fefetun losa bobꞌoꞌ. Mana tungga nara rafadꞌe rae, “Papa! Malole lenaꞌ denu atahori ia ra reu hasa nanaat sia kambo mana deka ia ra. Bꞌobꞌoꞌ ena te nanaat nese.” \p \v 37 Yesus nataa nae “Afiꞌ! Hei fee se nanaat.” \p Te ratane baliꞌ rae, “Awe! Mete ma hai mihao atahori ia ra, hai musi pake doiꞌ nae na seli. Baꞌu atahori sa nggadi na fula falu!\f + \fr 6:37 \ft Susuraꞌ dedꞌea Yunani matetuꞌ a nae, “doi fulaꞌ \ft \+it denari\+it* natun rua” \+it Denari\+it* doi fulaꞌ esa leleꞌ uluꞌ a, sama onaꞌ tukan sa nggadi na fai esa.\f* Mabꞌee hai hambu doiꞌ baꞌu naa?” \p \v 38 Te Yesus nataa nae, “Mitane se mae, mendi lepa-ngges boe.” \p Reu ratane, de baliꞌ rafadꞌe rae, “Hambu roti bueꞌ lima, no uꞌu rua.” \p \v 39 Basa ma Yesus denu basa atahori naa ra endoꞌ raꞌabꞌubꞌue sia uru ata. \p \v 40 Ara reu endoꞌ raꞌabꞌue. De hambu atahori natun-natun, ma ruma lima nulu-lima nulu. \v 41 Yesus haꞌi nala roti kalimaꞌ, ma uꞌu karuaꞌ ra. Ana oroꞌa noꞌe makasi mbali Lamatualain. Basa ma, Ana bibꞌibꞌi roti naa ra, de soro fee mana tungga nara, denu se reu banggi fee atahori ra. Uꞌu karuaꞌ ra o, banggi fee se boe. \v 42 Basa se raa raꞌabꞌeta. \v 43 Basa boe, mana tungga nara radꞌuru nanaa lenaꞌ ra, sofe boa sanahulu rua. \p \v 44 Mbeima sira atahori rifon lima. Naa akaꞌ a touꞌ mana naaꞌ ra. Nda feꞌe ingga inaꞌ ra ro anahikiꞌ ra sa. \s1 Yesus laoꞌ sia oeꞌ ata \r (Mateos 14:22-33; Yohanis 6:16-21) \p \v 45 Basa naa ma, Yesus denu mana tungga nara sae ofaꞌ raꞌahuluꞌ risiꞌ kambo Betsaida sia dano seriꞌ. Te Eni feꞌe nahati sia naa, fo denu atahori naa ra baliꞌ. \v 46 Ara baliꞌ boe, Ana hene mbukuꞌ esa de hule-oꞌe. \v 47-50 Fai a hatuꞌ dei de Ana onda baliꞌ. Nita mana tungga nara ofa na losa dano a taladꞌa na. Ara sefe rae mate, huu ofaꞌ labꞌan anin. Deka manggarelo, Yesus tungga se. Ana laoꞌ sia oeꞌ ata. Sangga seli ofa a, ara rita E. Ara nggengger. De ratane rae, “He! Saa ia? Nitu, do?” Te Yesus olaꞌ nggero nae, “Afiꞌ mimitau! Ia Au.” \v 51 Ana hene ofaꞌ ata neu, ma anin naa naloeꞌ. Mana tungga nara titindindii. \v 52 Sira feꞌe rita Yesus pake koasa na fo nahao atahori rifon lima lenaꞌ. Te nda feꞌe rahine tebꞌe-tebꞌeꞌ koasa na sa, huu sira rala nara manggateeꞌ. \s1 Yesus laoꞌ sudꞌi a bee neu, nahahaiꞌ atahori hedꞌis ra \r (Mateos 14:34-36) \p \v 53 Losa dano a seriꞌ boe, ara nafu mia nusa Genesaret dano suu na. \v 54 Ara onda mia ofa a, atahori naeꞌ rita se. Rameli rae, “We! Yesus nema ena!” \v 55-56 Basa se relaꞌ reu rafadꞌe ndule kamboꞌ, de atahori ra oꞌo rendi atahori mamahedꞌiꞌ ra. Sadꞌi sira rena Yesus sia mamanaꞌ esa, ara nonggo-nonggo rendi atahori mamahedꞌiꞌ, de ralololi se sia rae loaꞌ. Ara dꞌua rae, “Sadꞌi atahori hedꞌis naa ra kois dai Yesus badꞌu Na suu na, sira hai reuꞌ ena.” Kois taꞌo naa, ma ara hai tuteꞌ a. \c 7 \s1 Atahori atoran na afiꞌ nggati Lamatualain parenda na \r (Mateos 15:1-9) \p \v 1 Hambu atahori Farisi ro meser agama bubꞌueꞌ esa rema mia Yerusalem, fo randaa ro Yesus. \v 2-5 Atahori Farisi naa ra toꞌu rahereꞌ sira adat Yahudi na. Onaꞌ a, mete ma atahori rae raa, musi safe lima na tungga adat hihii-nanau na. Mete ma baliꞌ mia pasar, sira musi rariu dei. Losa-losa sira bua dapu na boe o, onaꞌ a huraꞌ, pinggaꞌ, nggalas, ceret, basa se musi safe tungga adat hihii na, dei fo pake raa. \p Mete ma hambu atahori Yahudi laen nda tungga adat naa sa, atahori Farisi ra ramanasa. \p Naa de, leleꞌ ara mete-rita Yesus mana tungga nara raa nda safe lima nara tungga adat hihii na, ara ramanasa. Basa ma ara rema fee salaꞌ neu Yesus rae, “Saa de mana tungga mara raa, nda safe lima nara sa? Naa, sira labꞌan basa hita adat na mia bei-baꞌi tara!” \p \v 6-7 Te Yesus nataa nae, “Hei ia ra memaꞌ atahori mana oꞌolaꞌ laen, tao laen! Mia dalahulu naa Baꞌi Yesaya suraꞌ hela Lamatualain hara-lii na oi, \q1 ‘Atahori ia ra koa-kio Au, \q2 no akaꞌ bafa a, te nda no rala nara sa. Sira tao taꞌo naa, o parsuma a. \q2 Sira nda fadꞌuli Au hihii ngga sa, \q3 te sira tungga akaꞌ a atahori hihii na. \p Hei onaꞌ naa boe. \v 8-9 Hei lao hela Lamatualain hihii na, fo tungga atahori adat na. Hei memaꞌ mahine mara seli tao onaꞌ a naa!\x + \xo 7:8-9 \xt Yesaya 29:13\x* \p \v 10 Lele uluꞌ a Baꞌi Musa nafadꞌe Lamatualain parenda na nae, ‘Fee hadat neu hei papa-mama mara.’ Ma oi, ‘Mete ma atahori se rarai eni papa-mama na, musi hukun misa e.’\x + \xo 7:10 \xt Kalua mia Masir 20:12; 21:17; Malangga Agama ra Atoran na 20:9; Dui Seluꞌ Dala Masodꞌa 5:16\x* \v 11-12 Lamatualain nanori taꞌo naa, te hei minori fea. Hei mae, ‘Mete ma atahori helu basa fee buas esa neu Lamatualain, mae eni papa-mama na doidꞌoso rae mate o, te buas naa nda bole pake tulu-fali neu se sa, huu helu basa fee neu Lamatualain ena.’ \v 13 Naa de, Au ufadꞌe basa faꞌ ra, hei nggari Lamatualain hihii na, de nggati no atoran feuꞌ. Hei nggati basa atoran naeꞌ taꞌo naa ena.” \s1 Dedꞌea deꞌulakaꞌ mana kalua mia atahori rala na \r (Mateos 15:10-20) \p \v 14 Basa ma, Yesus noꞌe atahori laen sia naa, de nae, “Pasa ndiki mara dei, fo mihine. \v 15 Saa fo masoꞌ nisiꞌ teiꞌ a rala, naa nda tao nanggenggeo atahori sa. Te saa fo kalua dea neu, naa mana tao nanggenggeo. \v 16 [Seka mandikiꞌ, rena matalolole o!”]\f + \fr 7:16 \ft Susura dedꞌea Yunani matetuꞌ a, nda suraꞌ lalane kasanahulu nee naa sa.\f* \p \v 17 Basa ma Yesus no mana tungga nara lao hela atahori ra, de masoꞌ risiꞌ ume sa rala. Boe ma mana tungga nara ratane nekendandaaꞌ naa sosoa na. \v 18 Yesus nataa nae, “Hei o nda mihine sa, do? Sosoa na taꞌo ia: saa fo atahori raa, naa maloleꞌ. Te saa fo kalua, naa nda maloleꞌ sa. \v 19 Saa fo hita taa, masoꞌ nisiꞌ tei tara, basa naa kalua seluꞌ fali. (Lamatuaꞌ Yesus hihii na oi atahori bole raa sudꞌiꞌ saa. Nda ena-ai sa.) \p \v 20 Saa fo kalua mia atahori rala na, naa fo tao nanggenggeo losa Lamatualain melu-mudꞌu eni, boe ma nda nau naꞌabꞌue no e sa. \v 21 Dedꞌea deꞌulakaꞌ naeꞌ kalua mia atahori rala nara! Sama onaꞌ dudꞌuꞌa deꞌulaka, hohongge, nemenaꞌo, tisa atahori, \v 22 bare-naꞌo, deꞌulakaꞌ, lelekoꞌ, tungga hihii na, dale loleꞌ, olaꞌ natudꞌa atahori, koao, nda nahine hadat sa, ma langga fatu. \p \v 23 Basa deꞌulakaꞌ naa ra, kalua mia atahori rala nara. Naa, mana tao nalutu se. Lamatualain melu-mudꞌu se bee.” \s1 Yesus tulu-fali mama esa nda atahori Yahudi sa \r (Mateos 15:21-28) \p \v 24 Basa boe, Yesus se lao hela mamanaꞌ naa, de risiꞌ kamboꞌ esa nara na Tirus. Losa naa, ara masoꞌ risiꞌ ume esa, huu Yesus nda nau atahori bubꞌuluꞌ Eni sia naa sa. Te Eni nda bisa keke sa. \p \v 25-26 Sa naa hambu mama esa nda atahori Yahudi sa. Bꞌonggi eni mia Fenesia sia propensi Siria. Ana rena Yesus nema, ana neu noꞌe Yesus fo oi hendi nitu mia ana feto na. \p \v 27 Te Yesus nggari dedꞌeat nae, “Anaꞌ ra musi raa raꞌahuluꞌ, dei fo nggari lena na neu busa!” (No hihii maꞌafuniꞌ, Yesus musi tulu-fali Eni atahori Yahudi nara dei, dei fo bisa tulu-fali atahori feaꞌ ra). \p \v 28 Te mama naa naselu nae, “Tebꞌe, Papa! Te busa sia mei a raeꞌ, naa nanaat mana tudꞌa mia anaꞌ a pinggan.” (No hihiiꞌ na, leleꞌ anaꞌ ra raa, busa o hambu naa boe. Mae Yesus tulu-fali Eni atahori nara, Eni o musi mete atahori feaꞌ ra boe.) \p \v 29 Rena taꞌo naa, Yesus nafadꞌe nae, “Wei! Mama olaꞌ ndaa lao esaꞌ! De mama baliꞌ leo, te nitu a lao hela mama ana na ena.” \p \v 30 Basa ma, mama naa baliꞌ. Losa ume, ana na mana sunggu masambetaꞌ. Nitu a memaꞌ lao hela e. \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ atahori mabꞌobꞌeꞌ mbakeꞌ esa \p \v 31 Basa ma, Yesus lao hela kambo Tirus, tungga dala tasi suu na seli kambo Sidꞌon. Mia naa, ara lao rakandoo losa dano Galilea. Basa ma ara lao risiꞌ nusaꞌ esa no kamboꞌ sanahulu fo roꞌe rae ‘Dekapolis’. \v 32 Sa naa hambu atahori esa mabꞌobꞌeꞌ ma mbakeꞌ. Nono nara rendi e nisiꞌ Yesus. Ara roꞌe Yesus tao lima neu langga na fo nahai e. \v 33 Boe ma Yesus lao hela atahori naeꞌ naa ra, de mesaꞌ ne neu no atahori naa. Yesus mbau lima uꞌu na neu atahori naa ndiki na ruꞌa se rala. Basa ma, Ana tao miru neu lima uꞌu na, de nggama atahori naa maa na. \v 34 Ana oroꞌa mbali lalai ata, lea hahae naruꞌ, basa ma parenda nae, “\it Efata\it*” (sosoa na oi “Tabuka leon!”) \p \v 35 Ana olaꞌ taꞌo naa, boe ma atahori naa ndiki na rena neuꞌ ena. Ma maa baraꞌaiꞌ na, bangganaꞌu neuꞌ ena, losa ana olaꞌ malole. \v 36 Basa ma, ruꞌa se baliꞌ risiꞌ atahori naeꞌ naa ra. Yesus ai se nae, “Rena! Hei afiꞌ mifadꞌe atahori mae, Au uhaiꞌ atahori ia ena.” Mae Yesus ena-ai se, te ara dui sia bee-bꞌee. \v 37 Atahori mana rena dudꞌuit naa ra, ndindiiꞌ a. De ara ola-olaꞌ rae, “Mana seli! Atahori ia tao basa e, dadꞌi malole. Atahori mbakeꞌ rena. Atahori mabꞌobꞌeꞌ ola-olaꞌ.” \c 8 \s1 Lamatuaꞌ Yesus nahao atahori rifon haa \r (Mateos 15:32-39) \p \v 1-3 Lao esa, atahori naeꞌ rema raꞌabꞌue, fo rena Yesus. Ara tungga E fai telu ena, naa de, sira nanaa na basa. Boe ma Yesus noꞌe nala mana tungga nara, de nafadꞌe nae, “Au sue atahori ia ra. Hambu ruma mana nemaꞌ mia dodꞌooꞌ, naa te, ara raꞌabꞌue fai telu ena losa nanaat nara basa ena. Malole lenaꞌ ara afiꞌ baliꞌ no tei rouꞌ. Afiꞌ losa ara masaloe sia dalaꞌ taladꞌan.” \p \v 4 Yesus mana tungga nara rataa oi, “Papa. Mamanaꞌ ia naꞌadꞌoo no kamboꞌ a. De nda bisa hita fee atahori naeꞌ ia ra raa sa!” \p \v 5 Te Yesus natane se, oi “Hei roti ma hira?” \p Rataa rae, “Papa. Hai mbedꞌa hela akaꞌ roti bueꞌ hitu.” \p \v 6 Basa ma, Yesus denu atahori naa ra endoꞌ reu rae a. Ana haꞌi nala roti bueꞌ hitu naa ra, de noꞌe makasi neu Lamatualain. Ana bibꞌibꞌi roti naa ra, de fee neu mana tungga nara, fo reu babanggi fee neu basa atahori naa ra. \v 7 Sira o hambu uꞌu hira boe. Basa ma Yesus noꞌe makasi seluꞌ neu Lamatualain soaꞌ neu uꞌu naa ra. Basa ma Ana denu seluꞌ mana tungga nara, fo babanggi fee atahori naa ra fali. \v 8-9 Basa se mbeima atahori rifon haa. Ara raa losa raꞌabꞌeta. Basa ma, mana tungga nara reu raduru nanaa sisaꞌ ra, sofe boa monaeꞌ hitu. Basa naa de, Yesus denu se baliꞌ. \v 10 Ara baliꞌ, boe ma Yesus no mana tungga nara hene risiꞌ ofaꞌ rala, de lao risiꞌ mamanaꞌ esa, nara na Dalmanuta. \s1 Atahori Farisi rae raꞌatutudꞌa Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 16:1-4) \p \v 11 Yesus se losa Dalmanuta, boe ma atahori bꞌaꞌubꞌe mia partei Farisi rema randaa ro E. Ara raselu bale ro E fo rae raꞌatutudꞌa E. Ara roꞌe E rae, “Papa! Mutudꞌu mana dadꞌi fo dadꞌi tatanda oi Papa memaꞌ hambu koasa mia Lamatualain.”\x + \xo 8:11 \xt Mateos 12:38; Lukas 11:16\x* \p \v 12 Yesus lea hahae naruꞌ nae, “Mete ma Au rena hei olaꞌ taꞌo naa na, Au fale-rala ngga! Saa de hei moꞌe mana dadꞌi ra? Afiꞌ taꞌo naa! Memaꞌ Au bisa tao mana dadꞌi ra, te Au nda nau utudꞌu hei sa.”\x + \xo 8:12 \xt Mateos 12:39; Lukas 11:29\x* \p \v 13 Basa naa boe, Yesus lao hela se de hene baliꞌ ofaꞌ rala neu, no mana tungga nara. Boe ma ara lao risiꞌ dano a seriꞌ. \s1 Yesus nanori nae besa-bꞌesa mbali atahori Farisi ra kokoe-nanasi nara \r (Mateos 16:5-12) \p \v 14 Yesus se losa dano a taladꞌan na, dei de mana tungga nara rasanedꞌa oi sira liliꞌ rendi lepa-ngges. Sira rendi akaꞌ roti bueꞌ esa. \v 15 Rena se olaꞌ roti, Yesus nae, “Hei musi besa-bꞌesa! Afiꞌ losa mane Herodes a no atahori Farisi ra kokoe-nanasi deꞌulakaꞌ na dai hei. Sira kokoe-nanasi na onaꞌ bibit roti.”\x + \xo 8:15 \xt Lukas 12:1\x* \p \v 16 Rena Ana naꞌo naa, mana tungga nara bingun. Ara ola-olaꞌ rae, “Tou lasiꞌ a olaꞌ saa ia? Mbei ma Ana olaꞌ taꞌo naa, huu hita nda tendi roti sa.” \p \v 17 Te Yesus nahine sira dudꞌuꞌa na. De Ana olaꞌ nae, “Saa de hei olaꞌ akaꞌ a roti a! Hei nda mihine Au oꞌola ngga sa, do? Hei uta mara memaꞌ mbakat seli! \v 18 Hei mita no mata mara, te nda mihine sosoa na sa. Onaꞌ a nda mita sa! Hei rena no hei ndiki mara, te nda mihine saa-saa saꞌ bee. Onaꞌ a hei nda rena mihine sa! Hei liliꞌ hendi\x + \xo 8:18 \xt Yermia 5:21; Yeskiel 12:2; Markus 4:12\x* \v 19 roti bueꞌ lima fo Au bibꞌibꞌi se, de nahao atahori rifon lima naa ra sa, do? Leleꞌ naa hei miduru mala roti a lena naa, boa hira?” \p Rataa rae, “Boa sanahulu rua, Papa.” \p \v 20 Yesus natane seluꞌ nae, “Hei feꞌe misinedꞌa faiꞌ naa fo Au bibꞌibꞌi roti bue kahitu ra, de fee atahori rifon haa raa, do? Hei miduru mala lena naa ra, boa hira?” \p Rataa rae, “Boa manaeꞌ hitu, Papa!” \p \v 21 Boe ma Yesus nae, “Memaꞌ tebꞌe! Hei mita no mata mara, te saa de hei nda feꞌe mihine Au koasa ngga mia bee nema sa?” \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ atahori pokeꞌ mia Betsaida \p \v 22 Basa ma, Yesus se losa kambo Betsaida. Sa naa atahori ra rendi atahori pokeꞌ sa nisi Yesus. Ara roꞌe Yesus kois naꞌahahaiꞌ atahori pokeꞌ naa. \v 23 De Yesus toꞌu nala atahori naa lima na ma nendi e nisiꞌ kamboꞌ a deaꞌ. Ana pupu miru neu atahori naa mata na, basa ma nggama matan. Natane nae, “Taꞌo bee? Ho mita ena, do?” \p \v 24 Atahori naa botiꞌ mata na, de mete dii-ona. Nataa nae, “Ia! Au ita atahori lao-laoꞌ. Te onaꞌ a hau huu ra laoꞌ!” \p \v 25 Yesus tao seluꞌ lima na neu atahori naa matan. Boe ma atahori naa mete seluꞌ, naa-naa te mata na nita tebꞌe ena. Ia naa eni nita no manggareloꞌ ena. \v 26 Boe ma Yesus denu atahori naa baliꞌ, ma fee nesenedꞌaꞌ neu e, nae “Baliꞌ leo, te muu tungga dalaꞌ laen! Afiꞌ heoꞌ baliꞌ misiꞌ Betsaida.” \s1 Petrus nafadꞌe nae Yesus naa, Kristus, atahori fo Lamatualain dudu memaꞌ mia dalahulu naa neu \r (Mateos 16:13-20; Lukas 9:18-21) \p \v 27 Basa naa ma, Yesus se lao rereoꞌ kambo-kamboꞌ sia Kaisaria Filipi. Mia dalaꞌ taladꞌan Yesus natane mbali se nae, “Mete ma tungga atahori ra dudꞌui na, ara rae Au ia, seka?” \p \v 28 Rataa E rae, “Atahori ruma rae, ‘Yohanis Mana Sarani.’ Ruma rae, ‘Baꞌi Elia’, Lamatualain mana dui-bꞌengga na mia fai dalahulu naa. Ruma rae, Papa ia, esa mia Lamatualain mana dui-bꞌengga laen nara.”\x + \xo 8:28 \xt Markus 6:14-15; Lukas 9:7-8\x* \p \v 29 Boe ma Yesus natane seluꞌ nae, “Te hei mae Au ia, seka?” \p Petrus nataa nae, “Papa ia, Kristus, atahori fo Lamatualain dudu basa mia dalahulu naa neu.”\x + \xo 8:29 \xt Yohanis 6:68-69\x* \p \v 30 Te Yesus naꞌanggee se nae, “Hei afiꞌ mifadꞌe atahori esa boe!” \s1 Lamatuaꞌ Yesus nafadꞌe memaꞌ doidꞌoso Na no mamate Na \r (Mateos 16:21-28; Lukas 9:22-27) \p \v 31 Basa ma Yesus nafadꞌe mana tungga nara, nae “Au ia, tebꞌe-tebꞌeꞌ Atahori Matetuꞌ a. Dei fo Au doidꞌosoꞌ naeꞌ, huu lasi adat, malangga agama, ro meser agama ra basa se nda simbo Au sa. Ara risa Au, te finiesa na boe ma, Au usodꞌa baliꞌ.” \v 32 Yesus nafadꞌe relo-relo taꞌo naa, te Petrus nore nala E nisiꞌ suuꞌ, de ai nae, “Papa afiꞌ olaꞌ taꞌo naa! Au nda hela fee se lima nara dai Papa sa.” \p \v 33 Te Petrus olaꞌ taꞌo naa, nda tungga Lamatualain hihii na sa. Yesus heoꞌ dea na mete mana tungga laen nara. Ana ai Petrus nae, “He! Naa, malangga nitu ra dedꞌea na! Dinggoꞌ naa! Ho dudꞌuꞌa akaꞌ a atahori hihii na, te nda Lamatualain hihii na sa!” \p \v 34 Basa ma Yesus noꞌe atahori laen ra, fo rema raꞌabꞌue ro mana tungga nara. Basa ma nanori se nae, “Se nae tungga Au, eni musi naꞌatataaꞌ nakandoo tungga fai! Eni musi liliꞌ hendi hihii-nanau na, fo tungga akaꞌ Lamatualain hihii na. Mae atahori rae tao risa eni o, eni musi tungga nakandoo, onaꞌ a atahori lemba hau nggangge na fo neu mate.\x + \xo 8:34 \xt Mateos 10:38; Lukas 9:23; 14:27\x* \v 35 Atahori mana nae dꞌuaꞌ a eni masodꞌa na, eni masodꞌa na mopo e! Te atahori mana sadꞌia mate, huu tungga Au no dui-bꞌengga Lamatualain Hara-lii Malole na, eni hambu masodꞌaꞌ nakandoo no Lamatualain.\x + \xo 8:35 \xt Mateos 10:39; Lukas 17:33; Yohanis 12:25\x* \v 36 Rena! Mae ho hambu basa raefafoꞌ a isi na, te Lamatualain nda simbo nggo sa na, ho hambu saa? \v 37 Mae ho lemba mendi raefafoꞌ a isi na boe o, nda bisa nggati ao samana ma sa! \p \v 38 Musunedꞌa e! Atahori sia raefafoꞌ aleꞌ ia deꞌulaka na mataꞌ-mataꞌ. Ara nda hii tungga Lamatualain sa. De see mae tungga Au, ma mae toꞌu Au nanori ngga, Au o mae utaa eni sia Lamatualain mata na. Te Au, tebꞌe-tebꞌeꞌ Atahoriꞌ Matetuꞌ ia, dei fo Au baliꞌ mia sorga uma. Lamatualain ate nara mia sorga rema ro Au. Hai onda mia sorga mo Amaꞌ koasa monae na, dei fo atahori ra rahine rae Au ia, seka. \c 9 \p \v 1 Hei afiꞌ liliꞌ Au oꞌola ngga ia. Hambu mia basa hei ia ra, ruma nda feꞌe mate sa, dei fo rita Lamatualain parenda no koasa monae na. \s1 Lamatuaꞌ Yesus dadꞌi laen no badꞌu makahahadꞌo mia leteꞌ ata \r (Mateos 17:1-13; Lukas 9:28-36) \p \v 2 Basa fai nee boe, Yesus noꞌe Petrus, Yakobis, ma Yohanis, de hene risiꞌ mbuku naruꞌ sa atahori nese na. Losa ata ma, rita Yesus dadꞌi laen. \v 3 Eni badꞌu na dadꞌi muti makahahadꞌo. Sia raefafoꞌ ia nda hambu saa fo mutiꞌ lenaꞌ Eni badꞌu na sa. \v 4 Aiboiꞌ ma, rita Yesus ola-olaꞌ no Baꞌi Elia ma Baꞌi Musa. \p \v 5-6 Petrus se ramatau rae mate. Petrus o bingun, losa ana olaꞌ leli. Nafadꞌe Yesus nae, “Papa! Hita maloleꞌ sia ia, e! Dadꞌi malole lenaꞌ hita tao lalaꞌ telu. Fee esa neu Papa, esa neu Baꞌi Musa, ma esa neu Baꞌi Elia.” \p \v 7 Basa naa ma, leleeꞌ a onda nema, de tatana nala se. Boe ma rena haraꞌ mia leleeꞌ a nae, “Rena! Yesus ia, Au Ana susue ngga. Hei rena matalolole neu E!”\x + \xo 9:7 \xt 2 Petrus 1:17-18; Mateos 3:17; Markus 1:11; Lukas 3:22\x* \p \v 8 Petrus se rena haraꞌ na, ara mete rereoꞌ te nda rita atahori laen sa, akaꞌ a Yesus mesaꞌ ne. \p \v 9 Basa naa, Yesus no mana tungga nara onda mia leteꞌ naa. Yesus ai se nae, “Saa fo hei feꞌe mita faꞌ ra, hei afiꞌ mifadꞌe atahori esa boe. Au ia, tebꞌe-tebꞌeꞌ Atahori Matetuꞌ a. Au musi mate dei. Basa fo, Au usodꞌa baliꞌ, dei fo hei bole mifadꞌe atahori ra.” \p \v 10 Ara toꞌu rahereꞌ Yesus hehelu-fufuli na, de nda rafadꞌe atahori sa. Te teluꞌ se, esa natane esa rae, “Eni dudꞌuꞌa na saa, losa nae Eni nasodꞌa baliꞌ mia mamate na? Taꞌo bee, e?” \p \v 11 Boe ma, ratane E rae, “Meser agama ra rae ‘Baꞌi Elia musi nema dei, dei fo Kristus nema.’ Te tungga Papa, naa taꞌo bee?”\x + \xo 9:11 \xt Meleaki 4:5; Mateos 11:14\x* \p \v 12 Yesus nataa nae, “Memaꞌ tebꞌe. Baꞌi Elia musi nema dei, fo soi dalaꞌ fee neu Kristus, atahori fo Lamatualain dudu basa mia dalahulu naa neu. Te taꞌo bee? Hei nda feꞌe mihine saa fo ara suraꞌ sia Lamatualain susura na soaꞌ neu Atahori Matetuꞌ naa? Ara suraꞌ memaꞌ, rae mete ma Eni nema ena, atahori raꞌasususaꞌ E, losa tao risa E. \v 13 Hei musi pasa ndiki mara matalole! Baꞌi Elia naa memaꞌ nema ena. Ma atahori raꞌasususaꞌ e, tungga sira hihii na. Naa o nandaa no saa fo baꞌi-baꞌi ra suraꞌ hela memaꞌ mia doo na neu.” \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ ana nitu deꞌulakaꞌ taoꞌ a \r (Mateos 17:14-21; Lukas 9:37-43) \p \v 14 Yesus no mana tungga katelu nara, randaa baliꞌ ro mana tungga laen nara, ma rita atahori naeꞌ raꞌabꞌubꞌue. Ara rema rita Yesus mana tungga laen nara rareresi ro meser agama ra. \v 15 Atahori naeꞌ naa ra mete-rita Yesus, ara nggengger, te rae Ana feꞌe sia leteꞌ ata. De ara relaꞌ reu randaa ro E. \p \v 16 Yesus natane mbali se nae, “Hei mireresi saa sia ia?” \p \v 17 Te atahori esa nema nae, “Papa, rena dei! Au o ana tou ngga. Ana nabobꞌeꞌ nda ola-olaꞌ nala sa, huu nitu a tao e. Au oꞌe Papa naꞌahahaiꞌ e dei. \v 18 Mete ma nitu a masoꞌ e, ana mbembesiꞌ ao na neu rae a. Boe ma bafa na lua fufureꞌ, ma ale nisi na. Boe ma ao na o baraꞌai onaꞌ hau a. Au oꞌe Papa mana tungga nara, fo oi hendi nitu a. Te ara nda bisa saa-saa sa bee.” \p \v 19 Rena taꞌo naa, Yesus bua se nae, “He! Hei seli tebꞌe! Au unori hei bali-baliꞌ, onaꞌ o hei nda mihine sa. Ma nda mimihere tebꞌe-tebꞌeꞌ neu Au sa! Au musi fee tembo neu hei losa bee fai! Mendi anaꞌ naa nisiꞌ ia!” \v 20 De oꞌo rendi e nisiꞌ Yesus. Nitu a mete-nita Yesus, boe ma ana mbesiꞌ hendi anaꞌ a losa naꞌaloli lololir neu rae a ma bafa na nafufure. \p \v 21 Basa boe ma, Yesus natane anaꞌ a papa na nae, “Ho ana ma dadꞌi taꞌo ia mia leleꞌ bee?” \p Papa na nataa nae, “Mia ana diki na.” \v 22 Nitu a nae nisa e doo ena. Ana tao hendi ana ngga ia bali-baliꞌ ai rala neu, ma naꞌatetenaꞌ e oe rala neu boe. De Papa tulun dei! Mete ma bisa, Papa sue hai na, muꞌuhahaiꞌ e dei.” \p \v 23 Yesus nataa nae, “Taꞌo bee de ho mae ‘mete ma bisa’? Au memaꞌ bisa tao basa-bꞌasaꞌ e, sadꞌi atahori ramahere dei!” \p \v 24 Basa boe ma, tou lasiꞌ a nataa no naeꞌ a nggaee oi, “Papa! Memaꞌ au umuhere ena. De tulun au fo nemehere ngga boe tamba manggate!” \p \v 25 Leleꞌ naa, Yesus nita atahori naeꞌ rema rakaseseti sia naa. Boe ma Ana parenda nitu a nae, “He! Nitu deꞌulaka! Lao hela ana ia leo fo ana rena, ma ola-olaꞌ nalaꞌ. Ho afiꞌ masoꞌ seluꞌ misiꞌ e fai!” \p \v 26 Rena Yesus olaꞌ naꞌo naa boe, nitu a nggasi nahereꞌ. Ana tao anaꞌ naa naꞌaloli ndundulea dei, de ana lao hela e. Boe ma anaꞌ naa onaꞌ a mates e. De atahori mana sa naa ra rae, “Naa, maten!” \p \v 27 Te Yesus toꞌu nala anaꞌ lima na, de nafefela e. Boe ma ana fela neuꞌ ena. \p \v 28 Basa naa, de Yesus no mana tungga nara lao hela mamanaꞌ naa, de risiꞌ ume sa rala. Sia naa ratane Yesus rae, “Papa! Taꞌo bee de hai nda bisa oi nitu naa sa?” \p \v 29 Yesus nafadꞌe se nae, “Rena matalolole! Nitu ra memaꞌ deꞌulakaꞌ. De mete ma hei nda hule-oꞌe moꞌe tulun neu Lamatualain sa, hei nda bisa oi nitu onaꞌ naa sa.” \s1 Lamatuaꞌ Yesus nafadꞌe seluꞌ mamate na \r (Mateos 17:22-23; Lukas 9:43-45) \p \v 30 Basa ma Yesus no mana tungga nara lao hela mamanaꞌ naa, de risiꞌ propinsi Galilea. Leleꞌ naa, Yesus nda nau atahori rahine Eni sia naa sa, \v 31 huu Ana nae nanori a mana tungga nara. Ana nafadꞌe se nae, “Nda doo saꞌ te, ara seo hendi Au neu atahori feaꞌ. Dei fo ara risa Au, Atahori Matetuꞌ ia. Memaꞌ Au mate, te finiesa na, Au usodꞌa baliꞌ.” \p \v 32 Yesus nafadꞌe naꞌo naa, ma mana tungga nara bingun. Te ara nda rambarani ratane seluꞌ Yesus oꞌola na sosoa na sa. \s1 Lamatuaꞌ Yesus mana tungga nara rararesi rae seka monaeꞌ lenaꞌ \r (Mateos 18:1-5; Lukas 9:46-48) \p \v 33 Basa naa ma, Yesus se laoꞌ losa Kapernaum. Ara risiꞌ ume rala, boe ma Yesus natane se nae, “Faꞌra hei mireresi saa mia dalaꞌ?” \p \v 34 Te huu, nda hambu esa nambarani nataa sa bee, te mia dalaꞌ taladꞌan ara rasimbo bafaꞌ rae seka monaeꞌ sia basa-bꞌasa sira.\x + \xo 9:34 \xt Lukas 22:24\x* \p \v 35 Basa ma Yesus endoꞌ de nanori se nae, “Seka nae dadꞌi atahori monaeꞌ, eni masodꞌaꞌ na musi onaꞌ a ate fo tulu-fali basa atahori.\x + \xo 9:35 \xt Mateos 20:26-27; 23:11; Markus 10:43-44; Lukas 22:26\x* \p \v 36 Basa boe ma, Yesus oꞌo nala ana dikiꞌ esa mia naa, de baliꞌ nisiꞌ taladꞌa nara. Ana olaꞌ nae, \v 37 ‘Seka tungga Au fo simbo atahori anadikiꞌ onaꞌ anaꞌ ia, naa sosoa na eni simbo Au ena. Ana o simbo Au Papa ngga mana denu Au isiꞌ raefafoꞌ ia.”\x + \xo 9:37 \xt Mateos 10:40; Lukas 10:16; Yohanis 13:20\x* \s1 Seka dadꞌi neu hita atahorin? \r (Lukas 9:49-50) \p \v 38 Basa naa boe, Yesus mana tungga na Yohanis, kalaak nae, “Papa! Lao esa, hai mita atahori sa pake Papa nara na oi nitu. Te hai miꞌinggee e, huu eni nda hita atahori na sa.” \p \v 39 Boe ma Yesus nataa nae, “He! Afiꞌ miꞌinggee e. Te seka pake Au nara ngga fo tao mana dadꞌi, eni nda olaꞌ tao Au nara ngga maꞌafoo sa. \v 40 Mete ma eni nda labꞌan hita sa, sosoa na, eni o hita atahori na boe.\x + \xo 9:40 \xt Mateos 12:30; Lukas 11:23\x* \v 41 Misinedꞌa matalolole o! Mete ma hambu atahori rahine rae hei tungga Kristus, boe ma ana tulun hei, Lamatualain nda liliꞌ atahori naa bebengge na sa. Mae ana fee akaꞌ a oe mutiꞌ nggalas esa o, Lamatualain nda liliꞌ e sa.”\x + \xo 9:41 \xt Mateos 10:42\x* \s1 Afiꞌ neꞌemiminaꞌ mo sala-kiluꞌ! \r (Mateos 18:6-9; Lukas 17:1-2) \p \v 42 Basa boe ma, Yesus nafadꞌe seluꞌ se nae, “Mete ma atahori sa kokoe ana dikiꞌ esa fo tungga dala masalaꞌ losa anaꞌ naa nda namahere Au sa na, besa-bꞌesa o! Malole lenaꞌ atahori naa haꞌi nala fatu monaeꞌ esa,\f + \fr 9:42 \ft Susura dedꞌea Yunani nae ‘fatu lolir’. Fatu lolir naa, fatu monaeꞌ ara pake fo lolir are gandum.\f* paꞌa neu lesu ai na, ma naꞌatetenaꞌ ao na nisiꞌ tasiꞌ a taladꞌa na. \p \v 43 Mete ma ho tao salaꞌ mendiꞌ lima ma na, tati hendiꞌ e! Malole lenaꞌ sorga muu mendiꞌ lima seseriꞌ a. Afiꞌ losa ara nggari nggo misiꞌ ai naraka mo lima ma ruꞌa se.\x + \xo 9:43 \xt Mateos 5:30\x* \v 44 [Naraka naa, memaꞌ mamana doidꞌosoꞌ. Ai a nda mate sa, no ula-ula sia naa ra nda hahae tao maꞌafooꞌ sa.]\f + \fr 9:44 \ft Susura dedꞌea Yunani matetuꞌ a, nda suraꞌ lalane kahaa nulu haa naa ia sa.\f* \v 45 Mete ma ho tao salaꞌ mendiꞌ ei ma na, tati hendi e. Malole lenaꞌ sorga muu mendiꞌ ei seseriꞌ. Afiꞌ losa ara nggari nggo misiꞌ ai naraka mo ei ma ruꞌa se. \v 46 [Naraka naa, memaꞌ mamana doidꞌosoꞌ. Ai a nda mate sa, no ula-ula sia naa ra nda hahae tao maꞌafooꞌ sa.]\f + \fr 9:46 \ft Susura dedꞌea Yunani matetuꞌ a, nda suraꞌ lalane kahaanulu nee naa ia sa.\f* \v 47 Mete ma ho tao salaꞌ mendi mata ma na, edꞌo nggari hendi e! Malole lenaꞌ sorga muu mendi mata seseriꞌ. Afiꞌ losa ara nggari nggo misiꞌ ai naraka mo mata ma ruꞌa se.\x + \xo 9:47 \xt Mateos 5:29\x* \q1 \v 48 ‘Naraka naa, memaꞌ mamana doidꞌosoꞌ. \q2 Ai a nda mate sa, \q2 no ula-ula sia naa ra nda hahae tao maꞌafooꞌ sa.’\x + \xo 9:48 \xt Yesaya 66:24\x* \p \v 49 Au nanori ngga ia, memaꞌ bera na seli. De seka nae tungga Au, musi naꞌatataaꞌ tungga nakandoo, onaꞌ sisi fo atahori tao masiꞌ, de pangga neu ai, fo sisi naa naꞌatataa dooꞌ. \p \v 50 Masiꞌ a mafeliꞌ. Hita pake fo tao nanaat a maladꞌaꞌ. Te mete ma masiꞌa nda masi sa na, eni soaꞌ neu saa fai? Hita nggari hendiꞌ e. Hei o musi dadꞌi onaꞌ masiꞌ, fo misodꞌa sue-lai mo basa atahori. \p De hei musi miloeꞌ mireresi seka monaeꞌ ma seka anadikiꞌ!”\x + \xo 9:50 \xt Mateos 5:13; Lukas 14:34-35\x* \c 10 \s1 Atahori Farisi ra sangga dalaꞌ fo raꞌatutudꞌa Lamatuaꞌ Yesus no dala masao-mahelaꞌ \r (Mateos 19:1-12; Lukas 16:18) \p \v 1 Basa boe, Yesus se risiꞌ propensi Yudea, ma mamana-mamanaꞌ laen sia loe Yordan bobꞌoa rulu na. Mia bee-bꞌee atahori naeꞌ rema heo rala E. Onaꞌ a biasa, Yesus nanori se. \p \v 2 Hambu atahori Farisi hira rema rae tao raꞌatutudꞌa E. Ratane rae, “Tungga hita atoran agama na naa, mete ma touꞌ sao ena, bole mahelaꞌ, do hokoꞌ?” \p \v 3 Yesus nataa se nae, “Misinedꞌa dei! Atoran sasaot fo Baꞌi Musa fee hela neu hita nae taꞌo bee?” \p \v 4 Rataa rae, “Baꞌi Musa atoran na nae, touꞌ bole mahelaꞌ, sadꞌi fee susura mahelaꞌ neu sao na dei.”\x + \xo 10:4 \xt Dui Seluꞌ Dala Masodꞌa 24:1-4; Mateos 5:31\x* \p \v 5 Yesus naselu nae, “He! Rena dei! Huu hei langga fatu mara, naa de Baꞌi Musa suraꞌ taꞌo naa! \v 6 Afiꞌ hei liliꞌ dudꞌui fefeu na, leleꞌ Lamatualain tao lalai no raefafoꞌ! Nene suraꞌ hela nae, \q1 “Lamatualain tao atahori, touꞌ no inaꞌ.\x + \xo 10:6 \xt Dudꞌuit Fefeuꞌ a 1:27; 5:2\x* \q2 \v 7 Naa de, touꞌ a lao hela papa-mama na, \q3 neu nasodꞌa ralaꞌ esa no sao na, \q3 \v 8 huu ruꞌa se dadꞌi esa ena.’\x + \xo 10:8 \xt Dudꞌuit Fefeuꞌ a 2:24\x* \p \v 9 Mete ma Lamatualain, tao nala sira ruꞌa se dadꞌi esa ena, atahori afiꞌ fee se mahelaꞌ fai!” \p \v 10 Basa boe ma, Yesus no mana tungga nara risiꞌ ume sa rala. Sia naa ratane Yesus nenori na faꞌ ra. \p \v 11 De nataa nae, “Seka hela hendiꞌ sao na, basa ma ana sao seluꞌ, naa hohongge ena! \v 12 Inaꞌ o onaꞌ naa boe! Mete ma ana hela hendi sao na, basa ma sao seluꞌ fai, naa hohongge boe!\x + \xo 10:12 \xt Mateos 5:32; 1 Korintus 7:10-11\x* \s1 Lamatuaꞌ Yesus olaꞌ fee papala-babꞌanggi neu ana-anaꞌ \r (Mateos 19:13-15; Lukas 18:15-17) \p \v 13 Leleꞌ esa, atahori ra rendi ana nara risiꞌ Yesus, roꞌe fee se papala-babꞌanggi. Te Yesus mana tungga nara ai atahori naa ra. \p \v 14 Yesus mete-nita taꞌo naa, namanasa mana tungga nara nae, “Hela anaꞌ naa ra rema risiꞌ Au! Afiꞌ miꞌinggee! Te atahori onaꞌ sira ia ra, Lamatualain atahori nara. \v 15 Misinedꞌa matalolole! Seka nau nema nandaa no Lamatualain, ana musi hii E, sama onaꞌ anaꞌ hii papa-mama na. Mete ma nda taꞌo naa sa, ana nda nandaa dadꞌi Lamatualain atahori na sa.”\x + \xo 10:15 \xt Mateos 18:3\x* \v 16 Basa boe ma, Yesus holu nala anaꞌ naa ra, tao lima na neu esa-esaꞌ, de fee se papala-babꞌanggi. \s1 Atahori mamasuiꞌ a sangga dalaꞌ fo nasodꞌa nakandoo no Lamatualain \r (Mateos 19:16-30; Lukas 18:18-30) \p \v 17 Yesus se rae lao boe, atahori mamasuiꞌ esa nela-nelaꞌ nema nae nandaa no E. Ana sendeꞌ lululangga na neu Yesus mata na, ma natane nae, “Papa Meser nene fehadat! Au ae utane mbei. Taꞌo ia, Papa. Au musi tao taꞌo bee, fo uhine tebꞌeꞌ au masoꞌ sorga fo usodꞌa o Lamatualain? \p \v 18 Yesus nataa nae, “Taꞌo bee de ho mae Au, ‘nene fehadat’!? Nda hambu atahori esa nene fehadat, akaꞌ a Lamatualain. \v 19 Ho muhine, Lamatualain parenda na ma fai maꞌahulu naa nae, \q2 ‘Afiꞌ misa atahori; \q2 Afiꞌ hohongge; \q2 Afiꞌ mumunaꞌo; \q2 Afiꞌ dadꞌi sakasii lelekoꞌ; \q2 Afiꞌ laka atahori fo haꞌi mala sudꞌiꞌ saa nara; \q2 Ma fee hadꞌat neu ho papa-mama ma.’”\x + \xo 10:19 \xt Kalua mia Masir 20:12-16; Dui Seluꞌ Dala Masodꞌa 5:16-20\x* \p \v 20 Atahori na nataa nae, “Tebꞌe, Papa Meser! Mia au soru ngga, au tungga basa parendaꞌ naa ra ena.” \p \v 21 Yesus kasian atahori naa, de nafadꞌe nae, “Tebꞌe! Te feꞌe hela dalaꞌ esa. Ia naa baliꞌ fo seo hendi basa suꞌi mara. Basa naa, muu babanggi doiꞌ nara fee atahori toꞌataꞌ ra. Dei fo uma tungga Au leo. Te Lamatualain pala-baꞌe fee ho suꞌi-betas sia sorga!” \p \v 22 Atahori naa rena Yesus oꞌola na taꞌo naa, rala na nambalulutu. Ana baliꞌ no rala sususaꞌ, huu eni suꞌiꞌ na naeꞌ. \p \v 23 Boe ma Yesus mete neu-nema, ma olaꞌ no mana tungga nara nae, “Rena e! Atahori mamasuiꞌ a memaꞌ susa lao esaꞌ nisiꞌ sorga! \p \v 24 Rena taꞌo naa boe, mana tungga nara bingun. Te Yesus olaꞌ seluꞌ nae, “Rena matalolole! Mae dadꞌi Lamatualain atahori na, susa lao esaꞌ! Afiꞌ dꞌua mae naa mudaꞌ. \v 25 Atahori mamasuiꞌ a nisiꞌ sorga dadꞌi Lamatualain atahori na, sususa na onaꞌ a banda onta monaeꞌ esa nisiꞌ lalae na tungga sosoot a ndola na.” \p \v 26 Yesus ola taꞌo naa, tao se bau bingun, de ratane rae, “Mete ma memaꞌ taꞌo naa, seka bisa hambu masodꞌa?” \p \v 27 Yesus mete esa-esa, boe ma nafadꞌe nae, “Atahori memaꞌ nda bisa tao sa. Te afiꞌ liliꞌ! Lamatualain bisa tao basaꞌ e!” \p \v 28 Basa boe ma, Petrus olaꞌ nae, “Papa. Hai lao hela basa saa-saa mara ena fo tungga Papa. Te hai hambu saa?” \p \v 29-30 Yesus nataa nae, “Au ufadꞌe hei taꞌo ia! Seka tungga Au, ma lao hela papa-mama nara, odꞌi-aꞌa nara, ana nara, osi na, ue-tatao na, no ume isi nara, fo neu bengga Lamatualain Hara-lii Malole na neu atahori sia bee-bꞌee, eni simbo baliꞌ buna-bꞌoaꞌ lao natun esa. Basa saa fo eni lao helaꞌ nara, eni simbo baliꞌ lenaꞌ naa. Te atahori tao e doidꞌosoꞌ, huu eni tungga Au. Te mete ma raefafoꞌ ia nateteꞌe, eni nasodꞌa nakandoo no Lamatualain. Naa, eni balaꞌ-bae na! \v 31 Misinedꞌa e! See naꞌamoko ao na, tungga Lamatualain dudꞌuꞌa na, atahori naa atahori anadikiꞌ seli. Te seka naloe ao na, tungga Lamatualain dudꞌuꞌa na, eni atahori monaeꞌ.”\x + \xo 10:31 \xt Mateos 20:16; Lukas 13:30\x* \s1 Lamatuaꞌ Yesus nafadꞌe mamate na lao katelu na \r (Mateos 20:17-19; Lukas 18:31-34) \p \v 32 Leleꞌ naa, Yesus se lao risiꞌ Yerusalem. Yesus laoꞌ naꞌahuluꞌ, ma mana tungga nara ro atahori laen nara raꞌabuit. Sira rasanedꞌa saa fo Ana olaꞌ dalahulu naa nae, atahori rae risa Eni sia Yerusalem. Naa de, ara dadꞌi bingun boe ramatau. Rena taꞌo naa, Yesus noꞌe nala mana tungga nara, de nafadꞌe seluꞌ saa fo atahori rae tao neu Eni sia Yerusalem. \v 33 Ana olaꞌ nae, “Rena o! Ia naa, hita tae Yerusalem teu. Au ia, Atahori Matetuꞌ a. Losa naa, ara seo Au neu malangga agama ro meser agama ra. Basa ma ara hukun risa Au. Boe ma ara mboꞌi nggari hendi Au neu atahori laen mana nda rahine Lamatualain sa. \v 34 Basa ma ara olaꞌ raꞌamamaeꞌ Au. Ara puras miru neu Au. Ara filo ralulutu Au ao ngga. Basa dei de, ara risa Au. Memaꞌ Au mate tebꞌe. Te finiesa na ma, Au usodꞌa baliꞌ.” \s1 Yakobis no Yohanis roꞌe dadꞌi atahori monaeꞌ \r (Mateos 20:20-28) \p \v 35 Basa boe, Yakobis no Yohanis, Sabadius ana nara, rema risiꞌ Yesus. Ara roꞌe Yesus rae, “Papa Meser! Hai parlu.” \p \v 36 Yesus natane se nae, “Hei parlu saa?” \p \v 37 Rataa rae, “Taꞌo ia, Papa! Mete ma Papa endoꞌ toꞌu parendaꞌ ena, hai moꞌe Papa naꞌeꞌendoꞌ hai, esa sia Papa bobꞌoa ona ma, esa sia bobꞌoa dii ma. Fo hai o toꞌu parendaꞌ.” \p \v 38 Yesus nataa nae, “Hei ruꞌa nggi nda mihine saa fo hei moꞌe sa. Te Au hambu doidꞌosoꞌ naeꞌ. De taꞌo bee? Hei dꞌua mae hei o bisa lemba doidꞌosoꞌ naa mo Au losa mate, do?”\x + \xo 10:38 \xt Lukas 12:50\x* \p \v 39 Rataa rae, “Hai bisa, Papa!” \p Yesus olaꞌ a seluꞌ no se nae, “Memaꞌ hei bisa lemba doidꞌosoꞌ naa, onaꞌ Au boe. \v 40 Te seka endoꞌ sia Au bobꞌoa dii-ona ngga, naa Au nda uꞌetuꞌ sa. Naa, Lamatualain mana naꞌetuꞌ. Ana naꞌetuꞌ basa ena, seka-seka mana endoꞌ sia mamanaꞌ naa.” \p \v 41 Leleꞌ mana tungga laen nara rena Yakobis no Yohanis roꞌe taꞌo naa ma, ramanasa. \v 42 Basa ma Yesus noꞌe nala basa se, de nae, “Hei mihine ena, to? Atahori monaeꞌ mana toꞌu parendaꞌ ra akaꞌ a tuni-ndeni manggarau nara, losa ara nda bisa raꞌalalauꞌ saa sa bee. Boe ma malangga nusaꞌ fo nda rahine Lamatualain sa, ara parendaꞌ raꞌaꞌlelenaꞌ, losa manggarau nara nda bisa botiꞌ langga nara sa. \v 43 Te hei afiꞌ tao taꞌo naa! Seka mia hei ia ra, nae dadꞌi neu atahori monaeꞌ, eni musi dadꞌi onaꞌ mana tulu-fali fo tao mataꞌ neu atahori laen.\x + \xo 10:43 \xt Lukas 22:25-26\x* \v 44 Seka nae dadꞌi neu malangga, eni musi dadꞌi onaꞌ ate.\x + \xo 10:44 \xt Mateos 23:11; Markus 9:35; Lukas 22:26\x* \v 45 Te Au ia, tebꞌe-tebꞌe Atahori Matetuꞌ a. Au nda uma fo atahori tao mataꞌ neu Au sa. Te Au uma fo tao mataꞌ neu atahori naeꞌ. Au uma fee masodꞌa ngga teme-teme fo mboꞌi hendi atahori naeꞌ mia sira sala nara.” \s1 Lamatuaꞌ Yesus naꞌahahaiꞌ atahori pokeꞌ esa \r (Mateos 20:29-34; Lukas 18:35-43) \p \v 46 Yesus no mana tungga nara losa kambo Yeriko. Leleꞌ ara rae lao rakandoo, boe ma atahori nae na seli tungga se. Sia naa o hambu atahori pokeꞌ esa endoꞌ hule-huleꞌ sia dalaꞌ a bife na. Nara na Bartimeos, Papa Timeos ana na. \v 47 Ana rena nae mana tungga naa, Yesus mia Nasaret, boe ma ana nggasi nahereꞌ nae, “Yesus! Daud tititi-nonosi na, ee! Hai nea-nea Papa doo ena! Sue-lai au dei!” \p \v 48 Rena ana nggasi naꞌo naa, boe ma atahori ra ai e rae, “He! Nee-nee!” \p Te ana nggasi nahereꞌ seluꞌ fai nae, “Yesus! Daud tititi-nonosi na, ee! Sue-lai au dei!” \p \v 49 Boe ma Yesus nambariiꞌ. Ana denu nae, “Mo e nema!” \p Ara reu, de rae, “Mumuhoꞌo leo! Te Papa Meser noꞌe nggo. De uma leo!” \p \v 50 Rena taꞌo naa, Bartimeos piru hendi lafe na, boe ma ana nambariiꞌ haelalai, de neu nandaa no Yesus. \p \v 51 Yesus natane e nae, “Ho nau saa?” \p Nataa nae, “Papa, e! Au oꞌe fo au bisa ita.” \p \v 52 Yesus nafadꞌe seluꞌ e nae, “Huu ho mumuhere mae Au bisa uꞌuhahaiꞌ nggo, leleꞌ ia o, ho hai boe! Muu leo!” \p Boe ma mata na nita neuꞌ ena, de ana neu namaloloꞌ no Yesus. \c 11 \s1 Lamatuaꞌ Yesus se risiꞌ Yerusalem no atahori naeꞌ koa-kio E onaꞌ a atahori monaen \r (Mateos 21:1-11; Lukas 19:28-40; Yohanis 12:12-19) \p \v 1 Leleꞌ ara deka ro kota Yerusalem, ara losa kamboꞌ rua, nara na Betfage no Betania, sia Leteꞌ Saitun suu na.\f + \fr 11:1 \ft Ara babꞌae leteꞌ naa, nara naa ‘Saitun’, huu sia naa hambu osi hau saitun hetar. Ara rala mina mia hauꞌ naa boa na. Lete Saitun naa, mbeima kilo esa mia kota Yerusalem.\f* Mia naa Yesus se rahani mbeiꞌ. De Ana haitua mana tungga na rua lao raꞌahuluꞌ. \v 2 Ana denu nae, “Hei ruꞌa nggi miꞌihuluꞌ misiꞌ kamboꞌ naa. Mete ma hei losa, hei mita keledei anaꞌ esa, mana paꞌaꞌ sia naa. Atahori nda feꞌe sae rita e sa. Hei mi sefi hendi tali na fo lea mendi e nema. \v 3 Te mete ma atahori ratane hei rae, ‘Taꞌo bee de hei sefi mendi keledei naa?’ hei musi mitaa mae, ‘Lamatuaꞌ nae pake. Mete ma pake basa na, Ana fee baliꞌ eꞌ.’” \p \v 4 Basa ma, atahori karuaꞌ ra reu, boe ma rita keledei anaꞌ nene paꞌaꞌ sia ume sa mataꞌ sia dalaꞌ a bobꞌoa na. Ara sefi rendi e. \v 5 Te atahori mana sia nara, ratane rae, “He! Taꞌo bee de hei sefi mendi atahori keledei naa?” \p \v 6 Rataa rae, “Hai Lamatua ma nae pake. Mete ma Ana pake basa, hai mendi baliꞌ e.” Boe ma atahori naa ra lao hela se nore rendi keledei a. \v 7 Ara nore rendi nisiꞌ Yesus. Basa de, ara lakaꞌ lafe nara neu keledei a, de Yesus sae. \p \v 8 Leleꞌ ara rae losa kota rala, atahori naeꞌ haꞌi rala lafe nara, de bela neu dalaꞌ. Hambu ruma reu tati hau palam rooꞌ\f + \fr 11:8 \ft Markus susura matetuꞌ na nae, ‘danaꞌ’. Te hita tahine mia Yohanis 12:13 nae dana naa, dana palam.\f* mia dalaꞌ bife na, de bela neu dalaꞌ taladꞌan. Ara tao taꞌo naa, fo dadꞌi tatandaꞌ rae sira simbo Lamatuaꞌ Yesus no hadꞌat. Onaꞌ a sira simbo atahori monae nara boe. \v 9 Boe ma atahori ruma lao raꞌahuluꞌ Yesus, no ruma raꞌabꞌuit. De ara eki randu rae, \q1 “\it Hosana!\it* Hai koa-kio Lamatualain!\f + \fr 11:9 \ft Sira dedꞌea Aram nae \ft \+it ‘hosana’\+it*, sosoa na nae ‘masodꞌaꞌ’. Hara-liiꞌ naa ara pake fo koa-kio Lamatualain.\f* \q2 Lamatualain naꞌondaꞌ pala-banggi fee atahori mana nema pake Lamatualain nara na, \q3 huu Lamatualain mana denu E!\x + \xo 11:9 \xt Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 118:26\x* \q1 \v 10 \it Hosana!\it* Hai koa-kio Lamatualain! \q2 Huu Lamatualain nae nafefela baliꞌ Mane Daud parenda na! \q1 \it Hosana!\it* Hai koa-kio Lamatualain! \q2 Huu Lamatualain endoꞌ parenda memaꞌ ena, sia lalai naru ata!” \p \v 11 Losa kota rala, Yesus se reu risiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ nembeleo na. Yesus mete matalolole ndule basa mamanaꞌ naa. Te naꞌe a hatuꞌ ena, de ara lao baliꞌ risiꞌ kambo Betania. \s1 Lamatuaꞌ Yesus parenda hau huu esa fo nda bisa nabꞌoa selu sa \r (Mateos 21:18-19) \p \v 12 Mbila fefetu na, ara lao hela Betania de baliꞌ risiꞌ kota Yerusalem. Mia dalaꞌ taladꞌan, Yesus namedꞌa ndoe. \v 13 Ana nita hau huuꞌ esa mia dalaꞌ bife na. Atahori biasa raa boa na.\f + \fr 11:13 \ft Alkitab dedꞌea Indonesia nae ‘pohon ara’, te susura dedꞌea Yunani nae \ft \+it sukei\+it*. Naa, hau huuꞌ esa sia naa, fo atahori biasa raa boa na.\f* De Yesus neu deka-deka hau huu naa, nae mete sobꞌa hambu boaꞌ, do hokoꞌ. Losa hau huuꞌ naa, Ana nda nita saa-saa saꞌ bee. Te memaꞌ nda fai nabꞌoa na sa. Ana feꞌe nae naroo naa. \v 14 Boe ma Yesus olaꞌ fee hau huuꞌ naa nae, “Ho nda fee boa ma neu Au sa, de mia faiꞌ ia, ho nda bisa fee boa ma neu atahori laen sa!” \p Mana tungga nara rena Ana olaꞌ nahereꞌ taꞌo naa. \s1 Lamatuaꞌ Yesus masoꞌ nisiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, ma ofe hendi pasar mia naa \r (Mateos 21:12-17; Lukas 19:45-48; Yohanis 2:13-22) \p \v 15 Basa ma ara lao rakandoo, losa Yerusalem, boe ma Yesus neu seluꞌ nisiꞌ Ume Hule-oꞌe Huu na. Sia Ume Hule-oꞌe a nembeleo na, atahori tao dadꞌi pasar, fo raseoꞌ mbui lunda fo atahori tao neu tutunu-hohotuꞌ. Nita taꞌo naa boe, Yesus neu oi hendi se. Ana timba lenggu-babara hendi mei-mei fo ara pake tukar doiꞌ, ma timba hendi banggu-banggu fo ara pake raseoꞌ neu mbuiꞌ ra. \v 16 Ana o naꞌangge basa atahori fo nda bole haꞌi rendi sira saa-saa nara fo lao nggero tungga nembeleo naa sa. \v 17 Boe ma Ana nanori se nae, “Hei mihine memaꞌ saa fo Lamatualain mana dui-bꞌengga nara suraꞌ hela rae, ‘Au ufefela Au Ume ngga ia fo atahori mia basa nusaꞌ ra rema hule-oꞌe sia ia.’ Te hei tao mala Ume ia dadꞌi neu naꞌo ra mamana neꞌebꞌue na!”\x + \xo 11:17 \xt Yesaya 56:7; Yermia 7:11\x* \p \v 18 Leleꞌ malangga agama ra ro meser agama ra rena Yesus tao taꞌo naa ena, ara ramanasa E, de sangga dalaꞌ fo rae risa E. Te ara o hia boe, huu atahori naeꞌ hii a rena nanori na. \p \v 19 Leleꞌ relo a nae mopo, boe ma Yesus se lao hela kota Yerusalem, de baliꞌ reu sungguꞌ sia kambo Betania. \s1 Mete ma hita tamahere tebꞌe-tebꞌe neu Lamatuaꞌ, Ana fee saa fo hita toꞌe \r (Mateos 21:20-22) \p \v 20-21 Mbila fefetu ana na ma, Yesus se baliꞌ risiꞌ Yerusalem. Mia dalaꞌ taladꞌan ara tungga baliꞌ hau afis a. Mana tungga nara kakaler, huu hau naa mate meto losa oka-oka na. Boe ma Petrus nasanedꞌa Yesus oꞌola naa afis a. Nafadꞌe nae, “Papa! Mete dei! Hau fo afis a Papa ndoondoon a, mate ena!” \p \v 22 Yesus nataa nae, “Memaꞌ tebꞌe! Sadꞌi hei mimihere Lamatualain taꞌo naa boe. \v 23 Mete ma hei mimihere tebꞌe-tebꞌeꞌ, hei bisa denu leteꞌ esa lali tasiꞌ rala neu. Boe ma Lamatualain fee leteꞌ naa lali, sadꞌi hei afiꞌ mimihere mo rala mana banggiꞌ! Hei musi mimihere tebꞌe-tebꞌeꞌ neu Lamatualain.\x + \xo 11:23 \xt Mateos 17:20; 1 Korintus 13:2\x* \v 24 Afiꞌ liliꞌ! Sadꞌi hei mimihere tebꞌe-tebꞌeꞌ Lamatualain bisa fee saa fo hei moꞌe, naa, Ana fee hei! \v 25 Te mete ma hei hule-oꞌe, te hei esa rala na nda maloleꞌ no atahori laen sa, eni musi malolole no atahori naa dei. Taꞌo naa, dei fo hei Papa ma sia sorga nau tao nameu hei sala mara. \v 26 [Mete ma hei esa mimbedꞌa ralaꞌ, no nda nau fee ambon neu atahori sa, hei Papa ma sia sorga boe o nda fee ambon neu hei sala mara sa.”]\f + \fr 11:26 \ft Susura dedꞌea Yunani matetuꞌ a, nda suraꞌ lalane lea ruanulu nee ia sa.\f* \x + \xo 11:26 \xt Mateos 6:14-15\x* \s1 Ara ratane Lamatuaꞌ Yesus hak na \r (Mateos 21:23-27; Lukas 20:1-8) \p \v 27 Basa boe ma, ara laoꞌ rakandoo. Losa Yerusalem, ara masoꞌ baliꞌ risiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Leleꞌ ara masoꞌ losa nembeleon naa, malangga agama ra ro meser agama ra rema, \v 28 de ratane Yesus rae, “Seka denu Nggo uma mumue mia ia afis a? Seka fee Nggo hak!” \p \v 29 Te Yesus nahine sira sangga dalaꞌ fo rae raꞌatutudꞌa E. Basa ma Ana nataa nae, “Au o ae utane hei bee. Hei mitaa Au, dei fo Au utaa hei. \v 30 Au utane taꞌo ia: Basa hei mihine Yohanis, Mana Saraniꞌ naa, do? Seka denu e fo sarani atahori? Lamatualain, do atahori?” \p \v 31 Boe ma ara dudꞌuꞌa neu-nema, no ralaꞌ esa rae, “Awe! Dai hita ena! Mete ma hita tataa tae, ‘Lamatualain mana denu’, naa, Ana nataa nae, ‘Mete ma taꞌo naa, saa de hei nda mimihere Yohanis sa!’ \v 32 Te hita o nda bisa tae ‘atahori mana denu’ sa. Te basa atahori ra ramue. Huu ara ramahere rae Yohanis naa, Lamatualain mana dui-bꞌengga na.” \p \v 33 Basa de rataa rae, “Hai nda mihine sa!” \p Boe ma Yesus nataa baliꞌ nae, “Mete ma taꞌo naa, Au o nda nau ufadꞌe seka mana denu Au sa bee.” \c 12 \s1 Lamatuaꞌ Yesus dui nekendandaaꞌ, atahori tao osi anggor \r (Mateos 21:33-46; Lukas 20:9-19) \p \v 1 Basa naa, Yesus olaꞌ seluꞌ no malangga agama Yahudi ra no meser agama ra. Ana fee nekendandaaꞌ nae, “Hambu atahori esa nae tao osi anggor sa sia rae na. Ana lutu-mbaa rereoꞌ, ma nafefela mamana neneaꞌ naruꞌ esa, de sela hau anggor. Ana o tao bak fo nae natanee boa anggor oe na. Basa boe ma, ana fee osi naa neu atahori laen mete-seꞌu, fo banggi hasil na. De ana lao tuteꞌ nusa lain neu.\x + \xo 12:1 \xt Yesaya 5:1-2\x* \p \v 2 Losa fai etu boa anggor boe ma, tenu osi a denu ate na esa neu nisiꞌ atahori mana tao osi ra, fo noꞌe eni hahambu na. \v 3 Losa naa, mana mete-seꞌu osi ra toꞌu rala e, de popoko. Basa ma ara denu e baliꞌ no lima rouꞌ. \p \v 4 Basa ma tenu osi a haitua ate na esa fali. Te mana mete-seꞌu osi ra popoko langga na losa hinaꞌ-hinaꞌ, ma raꞌamamaeꞌ e, de oi hendi. \v 5 Basa naa, tenu osi a haitua seluꞌ ate na esa fai. Te ara risa e. Mae ara tao taꞌo bee o, tenu osi a haitua nakandoo a ate nara. Te mana mete-seꞌu osi ra popoko ruma, ma risa ruma. \v 6 Ia naa hela akaꞌ a atahori esa ena. Naa eni tenu osi a ana mone susue na. Huu nda hambu dalaꞌ laen seluꞌ sa, de ana haitua anaꞌ naa. Ana dꞌua nae, ‘Mete ma au haitua ana ngga, ara simbo no malolole, boe ma ara rena e. \p \v 7 De ana haitua ana na neu sia naa. Te mana mete-seꞌu osi ra rita ana naa nema, boe ma ara ola-olaꞌ rae, “Wei! Mete dei! Tou lasiꞌ a haitua ana na nema mata na! Mete ma tou lasiꞌ a mate, eni ia mana simbo nala basa hata-heto naa ra. Ima hita tisa e, fo hita soa hata-heto na ia ra! \v 8 Basa ma ara humu e, de risa e. Ara mbia hendi ao sisi na nisiꞌ osi deaꞌ. Dudꞌui na losaꞌ a naa.” \p \v 9 Yesus dui basa boe ma, natane atahori monaeꞌ ra nae, “Tungga hei dudꞌuꞌa mara, tenu osi a nae tao taꞌo bee neu mana mete-seꞌu osi ra? Tungga Au, ana nema fo nisa basa se. Basa naa, ana fee osi anggor na neu atahori laen mete-seꞌu. \p \v 10 Basa hita seꞌu-tita sia Lamatualain susuraꞌ na nae, \q1 ‘Hambu fatu esa fo tukan ra nggari hendi. \q2 Te ia naa, fatu naa dadꞌi neu fatu lalakaꞌ. \q1 \v 11 Lamatualain tengga nala, boe ma naꞌeꞌendoꞌ fatu naa. \q2 Naa de, hita tita eni malole na seli!’”\x + \xo 12:11 \xt Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 118:22-23\x* \p \v 12 Atahori monaeꞌ ra rahine neuꞌ ena rae, Yesus nggari dedꞌeat naa neu se pake nekendandaaꞌ. Ara onaꞌ mana mete-seꞌu osi naa ra. Basa boe ma ara ator dalaꞌ fo rae humu Yesus. Te ara hia atahori naeꞌ mana hii rena Yesus nenori na. De ara lao hela E. \s1 Atahori rae raꞌatutudꞌa Yesus rendiꞌ bea babꞌaeꞌ na \r (Mateos 22:15-22; Lukas 20:20-26) \p \v 13 Basa ma, atahori Yahudi moko-monae naa ra, denu atahori Farisi bꞌaꞌubꞌe, ro atahori mia Herodes partei nara, reu raselu bale ro Yesus, fo rae raꞌatutudꞌa E. \v 14 Boe ma ara rema raseluꞌ bale ro Yesus rae, “Papa Meser! Basa hai mihine mae Papa rala na tetuꞌ, ma Papa nda pepeko-lelekoꞌ sa. Papa mete akaꞌ atahori rala nara. Papa o nafadꞌe Lamatualain hihii-nanau na no relo-relo, huu Papa nda mete mataꞌ sa. Ia naa, hai mae mitane dalaꞌ esa. Tungga hita atoran agama Yahudi na, hita musi bae bea neu mana parenda Roma, do afiꞌ?”\f + \fr 12:14 \ft Atahori Roma mane monae na, ara roꞌe rae ‘Keser’.\f* \p \v 15 Te Yesus nahine sira rae teꞌe-sii E, fo olaꞌ labꞌan mana parenda Roma. De nataa nahereꞌ nae, “Taꞌo bee de hei mae miꞌitutudꞌa Au no dalaꞌ naa! Fee doi fulaꞌ esa, fo Au mete sobꞌa dei!” \p \v 16 Boe ma ara loo fee doi fulaꞌ esa. Yesus haꞌi nala, de seꞌu namemeuꞌ doiꞌ naa. Boe ma natane mbali se nae, “Ia, seka mata na? Ia, seka nara na?” \p Rataa rae, “Naa, mana parenda Roma Mane Monae na!” \p \v 17 Boe ma Yesus nae, “Mete ma taꞌo naa, fee mana parenda saa fo mana parenda ena na. Ma fee Lamatualain saa fo Lamatualain ena na.” \p Rena nataa naꞌo naa, boe ma basa se ndii-ndiiꞌ a, te Ana nataa ndaa. Naa de, ara nda bisa teꞌe-sii rala E sa. \s1 Atahori rae raꞌatutudꞌa Yesus rendiꞌ dalaꞌ laen \r (Mateos 22:23-33; Lukas 20:27-40) \p \v 18 Hambu partei agama laen esa, fo atahori rae partei Saduki. Ara ranori rae atahori mates nda bisa rasodꞌa baliꞌ sa. Lao esa, atahori Saduki hira rema rae hengge Yesus.\x + \xo 12:18 \xt Dedꞌenuꞌ ra Dudꞌuin 23:8\x* \v 19 Ara olaꞌ ro Yesus rae, “Papa Meser! Baꞌi Musa suraꞌ hela fee hai, adat ia nae: Mete ma touꞌ esa mate hela sao na, ma anaꞌ nese, touꞌ naa odꞌi na musi sao nala ina falu na, fo hela fee tititi-nonosiꞌ neu aꞌa mana mate na.\x + \xo 12:19 \xt Dui Seluꞌ Dala Masodꞌa 25:5\x* \v 20 Memaꞌ Musa nanori taꞌo naa. Te hai mae mitane taꞌo ia. Hambu touꞌ hitu odꞌi-aꞌa. Aꞌa ka sao naꞌahuluꞌ. Basa ma ana mate, te nda ma anaꞌ sa. \v 21 Boe ma odꞌi mana tungga eni a, sao baliꞌ ina falu naa. Nda doo sa ma, ana mate, nda hambu anaꞌ sa. Onaꞌ naa odꞌi ka telu na, sao baliꞌ no ina falu naa, te ana mate, ma anaꞌ nese. \v 22 Taꞌo naa nekendooꞌ a losa odꞌi muri na o mate. Basa boe ma, ina falu naa mate. \p \v 23 Ia naa hai mae mitane taꞌo ia: Inaꞌ naa sao touꞌ hitu ena! Te mete ma raefafoꞌa nateteꞌe fo Lamatualain fee atahori mates ra rasodꞌa baliꞌ, inaꞌ naa dadꞌi seka sao na mia touꞌ kahituꞌ naa ra?” \p \v 24 Basa ma Yesus nataa nae, “Mete ma hei mitane taꞌo naa, naa hei nda mihine Lamatualain susuraꞌ na isi na sa. Hei o nda mihine Lamatualain koasa na sa. De hei ia ra seli tebꞌe ma! \p \v 25 Rena, e! Taꞌo ia! Sia sorga, nda hambu masaoꞌ sa. Basa atahori mates fo Lamatuaꞌ fee rasodꞌa baliꞌ ra, nda hambu rasao seluꞌ sa ena. Onaꞌ naa boe o Lamatualain ate nara sia sorga nda sao saꞌ bee. \v 26 Au o ufadꞌe atahori mates ra, ara rasodꞌa baliꞌ, do hokoꞌ. Sia Baꞌi Musa susura na ana suraꞌ nae hau anaꞌ mana lalanggeꞌ te nda kadꞌe sa. Hei misinedꞌa dudꞌuit naa, do hokoꞌ? Leleꞌ ai a mbila mia hau naa, Lamatualain nafadꞌe Musa nae, ‘Au ia ho baꞌi mara Lamatualain na. Naa, eni Baꞌi Abraham, Baꞌi Isak, ma Baꞌi Yakob. Basa sira beꞌutee neu Au losa ia neme.\x + \xo 12:26 \xt Kalua mia Masir 3:6\x* \v 27 Hita tahine tae baꞌi naa ra, mate doo ena. Te huu Lamatualain nafadꞌe nae Eni feꞌe dadꞌi neu sira Lamatuaꞌ na. Memaꞌ atahori mana beꞌutee neu Lamatualain, atahori masodꞌaꞌ, nda atahori mates sa. Naa de, hita tahine tae ara rasodꞌa baliꞌ ena. De mae atahori mate ena o, ara rasodꞌa baliꞌ. De mete ma hei toꞌu mikindoo neu nenoriꞌ a nae, atahori mates ra nda rasodꞌa baliꞌ sa, hei memaꞌ talalu sala ena!” \s1 Sue-lai Lamatuaꞌ no sue-lai atahori \r (Mateos 22:34-40; Lukas 10:25-28) \p \v 28 Leleꞌ naa, meser agama esa rena Yesus ola-olaꞌ no atahori partei Saduki ra. Meser agama naa dꞌua nae Yesus nataa sira no maloleꞌ. Basa ma ana natane Yesus nae, “Papa! Au ae utane taꞌo ia: Hita parenda adat no parenda agama na, nae na seli. Mia basa se, bee ka lenaꞌ?” \p \v 29 Yesus nataa nae, “Baꞌi Musa suraꞌ hela Lamatualain parenda mana seliꞌ na, nae taꞌo ia: \q1 ‘Basa atahori sia Israꞌel! Rena matalolole! \q1 Lamatualain memaꞌ hita Lamatuaꞌ na \q2 no hita malangga na! \q3 Nda hambu laen sa, akaꞌ a Eni! \q1 \v 30 De hita musi sue-lai E \it lenaꞌ\it* basa e. \q2 Hita musi hii E nakandooꞌ a, \q2 tahine E, \q2 ma manggate tungga hihii-nanau na.\x + \xo 12:30 \xt Dui Seluꞌ Dala Masodꞌa 6:4-5\x* \p \v 31 Ma parendaꞌ karua naa nae taꞌo ia: \q1 ‘Hita musi sue atahori, onaꞌ a hita sue hita ao na boe.’ \p Parenda karuaꞌ ia ra mana seliꞌ. Nda hambu parendaꞌ laen mana lenaꞌ mia parenda karua ia ra sa.”\x + \xo 12:31 \xt Malangga Agama ra Atoran na 19:18\x* \p \v 32 Basa ma, meser agama ra olaꞌ seluꞌ ro Yesus rae, “Memaꞌ! Papa nafadꞌe naa, tebꞌeꞌ. Lamatualain dadꞌi hita malangga na, ma nda hambu Lamatuaꞌ laen sa ena.\x + \xo 12:32 \xt Dui Seluꞌ Dala Masodꞌa 4:35\x* \v 33 Hita musi sue Eni lenaꞌ basa e, losa hita hii eni, tahine eni, ma manggate tungga hihii-nanau na. Hita o musi sue atahori, onaꞌ a hita sue ao tara. Hita bisa tungga parenda lain ra, te mete ma hita tungga parenda karuaꞌ naa ra, Lamatualain namahoꞌo lenaꞌ. Hita bisa fee banda tutunu-hohotuꞌ a, do tutunu-hohotuꞌ laen, te mete ma hita tungga parenda karuaꞌ naa ra, Ana namahoꞌo lenaꞌ.”\x + \xo 12:33 \xt Hosea 6:6\x* \p \v 34 Rena nataa naꞌo naa, Yesus dꞌua nae meser agama ia nahine no maloleꞌ ena. De Yesus nae, “Ho maeꞌ a dadꞌi Lamatualain atahorin.” \p Basa naa, nda hambu atahori laen rambarani raselu-bale ro Yesus, huu nda hambu atahori rasenggiꞌ E sa ena.\x + \xo 12:34 \xt Lukas 10:25-28\x* \s1 Kristus, memaꞌ Mane Daud tititi-nonosi na, te Eni o dadꞌi Mane Daud Malangga na boe \r (Mateos 22:41-46; Lukas 20:41-44) \p \v 35 Leleꞌ Yesus feꞌe nanori atahori ra sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, natane se nae, “Tungga hei dudꞌuꞌa ma, naa taꞌo bee? Meser agama ra ranori rae Kristus naa, atahori fo Lamatualain dudu basa mia fai maꞌahulu na. Tungga sira, Eni akaꞌ a Mane Daud a tititi-nonosi na. Te naa nda tebꞌe sa. \v 36 Fai maꞌahulu na Lamatualain Dula-Dale Meumareꞌ na pake Daud fo suraꞌ nae, \q1 ‘Lamatualain nafadꞌe basa neu au malangga ngga nae, \q2 “Uma endoꞌ muu mamana maloleꞌ sia Au bobꞌoa ona ngga. \q3 Dei fo Au tao musu mara losa ara taꞌalok neu nggo.’”\x + \xo 12:36 \xt Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 110:1\x* \p \v 37a Mia naa nema hita hambu tahine tae mane Daud noꞌe Kristus, nae ‘Malangga’. Sosoa na, mete ma atahori rae Kristus akaꞌ a mane Daud tititi-nonosi na, naa nda feꞌe dai sa! Huu Eni o dadꞌi Mane Daud malangga na boe! \s1 Lamatuaꞌ Yesus nae besa-bꞌesa mbali meser agama ra pepeko-lelelo na \r (Mateos 23:1-36; Lukas 20:45-47) \p \v 37b Yesus olaꞌ taꞌo naa ma, atahori naeꞌ hii rena E. \v 38 Ana nafadꞌe seluꞌ se nae, “Hei musi besa-bꞌesa mbali meser agama ra. Ara hiiꞌ a pake sira badꞌu naru nara, lao-lao reu randaa ro atahori naeꞌ, fo ara rae, ‘We! Sira atahori moko, o!’ \v 39 Mete ma risiꞌ ume hule-oꞌe a, do tungga fefetas, ara sangga mamana eꞌendoꞌ maloleꞌ, fo atahori naeꞌ rita se. \v 40 De besa-bꞌesa! Te ara boe o hii a peko-leleloꞌ ina falu ra, fo lea rala basa ume nara. Sia atahori naeꞌ mata na, ara tatana deꞌulaka nara, ma rambariiꞌ hule-oꞌe doo na seli. Sira hiiꞌ a fo atahori rafadꞌe rae sira rala nara meuꞌ. Te dei fo Lamatualain fee huku-dokiꞌ monaeꞌ neu se.” \s1 Ina falu mana tudꞌa-loloeꞌ esa fee doi kolete monae lenaꞌ basa e \r (Lukas 21:1-4) \p \v 41 Basa naa, Yesus neu endoꞌ mbali, peti kolete a mia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Ana mete atahori ra rema mbedꞌa doi kolete neu peti kolete a rala. Ana nita atahori mamasuꞌi-maꞌenaꞌ ra rema mbedꞌa doi kolete naeꞌ nisiꞌ peti rala neu. \v 42 Basa ma, ina falu mana tudꞌa-loloeꞌ esa o nema tungga hule-oꞌe. Ana mbedꞌa doiꞌ sen rua nisiꞌ peti a. Doiꞌ naa, feli na mbeiꞌ na sala. \p \v 43 Basa ma Yesus kaper mana tungga nara nae, “Hei mete matalolole ina falu mana tudꞌa-loloeꞌ naa. Ana fee akaꞌ doiꞌ sen ruaꞌ a, te ana fee nalenaꞌ basa atahori ra. \v 44 Atahori laen ra basa se fee doi kolete mia sira doi sisa nara. Te ina falu ia, fee nabasaꞌ doi nara reu Lamatualain. Nda hela mbei sa bee.” \c 13 \s1 Lamatuaꞌ Yesus nafadꞌe memaꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a sea-sarangganggaa na \r (Mateos 24:1-2; Lukas 21:5-6) \p \v 1 Basa ma, Yesus no mana tungga nara rae lao hela Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Ara kalua, ma mana tungga na esa dudu ume hule-oꞌe naa, de nafadꞌe nae, “Papa, e! Mete dei! Ume ia meulau na seli! Ara dama fatu monaeꞌ nara malole na seli! \p \v 2 Te Yesus nataa nae, “Ume ia memaꞌ maloleꞌ! Nda doo saꞌ te, atahori raseaꞌ hendi fatu ia ra.” \s1 Fai mateteꞌe a, tatanda na \r (Mateos 24:3-14; Lukas 21:7-19) \p \v 3 Basa boe ma, Yesus se lao risiꞌ Lete Saitun, de endoꞌ mbali Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Basa ma, mana tungga nara haa rema ola-olaꞌ ro mesaꞌ ne. Sira ia ra, Petrus, Yakobis, Yohanis, ma Anderias. \v 4 Ratane rae, “Papa! Sobꞌa mufadꞌe seluꞌ oꞌola ma faꞌ ra. Fai hiraꞌ fo fai na losa? No tatanda nara, onaꞌ beeꞌ?” \p \v 5 Basa ma Yesus nataa nae, “Sadꞌi hei minea matalolole! Fo afiꞌ edi rala hei. \v 6 Te atahori mataꞌ-mataꞌ rema toꞌo tenda nara rae, ‘Au ia, Kristus, atahori fo Lamatualain helu-fuli mia fai maꞌahulu na!’ Boe ma ara edꞌi rala atahori naeꞌ. \v 7 Mete ma hei mita atahori ratati, do hei rena siuꞌ rae, hambu netatiꞌ sia bee-bꞌee na, hei afiꞌ mimitau. Te mana onaꞌ naa ka, musi dadꞌi dei. Te huu fai mateteꞌe na, nda feꞌe losa sa. \v 8 Leleꞌ naa, leo esa natati no leo laen. Nusa esa natati labꞌan no nusaꞌ laen. Hambu rae a nanggenggo sia bee-bꞌee. Ndoe-laꞌas o sia bee-bꞌee. Basa tatanda ia ra, onaꞌ inaꞌ mana feꞌe namedꞌa nae bꞌonggi. \p \v 9 De hei musi minea matalolole! Te ara rema humu rala hei fo ro hei misiꞌ mamana nggenggero agama. Ma ara poko-paru hei sia ume-ume hule-oꞌe rala. Ara o paꞌa rendi hei misiꞌ atahori mana toꞌu koasa, huu hei tungga Au. Sia naa hei kaꞌe mala fo mifadꞌe Au dala malole ngga neu se. \v 10 Te Lamatualain atahori nara musi reu rafadꞌe raꞌahuluꞌ Au Hara-lii Malole ngga neu basa leo sia raefafoꞌ ia, dei fo fai mateteꞌe na losa. \v 11 Misinedꞌa! Mete ma ara paꞌa rendi hei misiꞌ mamana nggenggero a, hei afiꞌ mimitau mae, ‘Au olaꞌ taꞌo bee? Au utaa ae saa?’ Mete ma fai naa losa ena, hei olaꞌ tungga saa fo Lamatualain Dula-Dale Meumareꞌ na nafadꞌe hei.\x + \xo 13:11 \xt Mateos 10:17-20; Lukas 12:11-12\x* \p \v 12 Sia ume sa rala, mete ma hambu atahori ramahere Au, odꞌi-aꞌa nara mesaꞌ se sangga dalaꞌ fo risa e. Mete ma anaꞌ a namahere, ama na mesaꞌ ne nisa e. Mete ma papa no mama ramahere, ana nara tao risa se. \v 13 Atahori ra ramanasa hei, huu mimihere Au. Te seka naꞌatataaꞌ losa basa, dei fo Lamatualain fee ne masodꞌa.”\x + \xo 13:13 \xt Mateos 10:22\x* \s1 Minea matalolole, te fai mateteꞌe a sangga losa \r (Mateos 24:15-28; Lukas 21:20-24) \p \v 14 Yesus olaꞌ nakandoo nae, “Atahori esa nae nema. Eni deꞌulaka na seli. Ana nambariiꞌ sia mamanaꞌ meumare sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Ana nda nandaa no mananaꞌ naa sa, losa eni tao melu-mudꞌu. Naa de, Lamatualain hiruꞌ nasadea hela mamanaꞌ naa. Mete ma hei mita taꞌo naa, besa-bꞌesa! (Seka mana baca ia, musi besa-bꞌesa o!) Naa dadꞌi netudꞌuꞌ nae fai-fai sususaꞌ a losa lelesu a bafa na ena. Mete ma mita taꞌo naa ena, atahori sia propinsi Yudea, fela mela misiꞌ leteꞌ a leo.\x + \xo 13:14 \xt Daniel 9:27; 11:31; 12:11\x* \v 15 Musti melaꞌ lai-lai, fo afiꞌ doidꞌoso. Mete ma kalua hela ume ena, afiꞌ baliꞌ haꞌi bua-loꞌas fai. \v 16 Atahori mana sia osi a, afiꞌ baliꞌ haꞌi lafe fai. Te mela mikindoo leo.\x + \xo 13:16 \xt Lukas 17:31\x* \v 17 Kasian lenaꞌ ina mairuꞌ, no mama mana rasusu ana diki mana mbilaꞌ ra. Te sira nda bisa relaꞌ haelai sa. \v 18 De malole lenaꞌ hei hule-oꞌe fo moꞌe dala deꞌulakaꞌ naa, afiꞌ tudꞌa nandaa no fai udꞌan. \v 19 Te faiꞌ naa, sususa na seli! Eniꞌ a mia Lamatualain tao raefafoꞌ losa ia, atahori-atahori nda feꞌe hambu rita sususa monaeꞌ mataꞌ naa saꞌ bee. De atahori nda rita seluꞌ sususaꞌ mataꞌ naa saꞌ ena.\x + \xo 13:19 \xt Daniel 12:1; Rae-fafoꞌ Mata Feuꞌ 7:14\x* \v 20 Mete ma Lamatualain nda naꞌaꞌeꞌeku fai naa sa, nda hambu atahori esa o naꞌatataaꞌ nasodꞌa saꞌ bee. Te huu Lamatualain sue atahori fo Ana tengga nalaꞌ ra, naa de Ana naꞌaꞌeꞌeku fai susa-sonaꞌ naa ra. \p \v 21 Mete ma fai naa losa, hei rena atahori rae, ‘Mete dei! Kristus sia ia!’ Te atahori feꞌa ra rae, ‘Kristus sia naa!’ Te hei onaꞌ rena e! \v 22 Te hambu atahori kalua fo toꞌo tenda nara rae, ‘Au ia, Kristus!’ Ruma fali rae, ‘Au ia, Lamatualain mana dui-bꞌengga na.’ Ara ratudꞌu mana dadꞌi mataꞌ-mataꞌ pake nitu a koasa na, fo ara peko-lelekoꞌ atahori. Ara sobꞌa-sobꞌa Lamatualain atahori nara fo edꞌi rala se! \v 23 De hei musi minea matalolole! Fai sususaꞌ naa ra nda feꞌe losa sa, te Au fee hela nesenenedꞌaꞌ neu hei! \s1 Atahori Matetuꞌ a nenema na \r (Mateos 24:29-31; Lukas 21:25-28) \p \v 24 Basa ma Yesus tute nafadꞌe mbali mana tungga nara nae, “Mete ma faiꞌ sususaꞌ naa ra basa, \q1 ‘Relo a dadꞌi maꞌahatuꞌ. \q2 Fulan o nda manggareloꞌ saꞌ ena.\x + \xo 13:24 \xt Yesaya 13:10; Yeskiel 32:7; Yoel 2:10, 31; 3:15; Rae-fafoꞌ Mata Feuꞌ 6:12\x* \q1 \v 25 Nduuꞌ ra tudꞌa mia lalai a, \q2 no basa koasa sia lalai a dadꞌi sea-sasaraꞌ!\x + \xo 13:25 \xt Yesaya 34:4; Yoel 2:10; Rae-fafoꞌ Mata Feuꞌ 6:13\x* \p \v 26 Basa naa, dei fo basa atahori mete-rita Au, Atahori Matetuꞌ ia. Te Au onda mia lalai a o leleeꞌ fo basa atahori ra rita Au koasa ngga, ma mandete-masaꞌa ngga!\x + \xo 13:26 \xt Daniel 7:13; Rae-fafoꞌ Mata Feuꞌ 1:7\x* \v 27 Basa naa, Au denu Lamatualain ate nara mia sorga reu raꞌabꞌue atahori fo Au tengga alaꞌ ra mia raefafoꞌa suu na, mia rulu losa muri, mia dii losa ona. \s1 Fai-fai sususaꞌ dadꞌi tatanda Yesus nenema na \r (Mateos 24:32-35; Lukas 21:29-33) \p \v 28 Yesus olaꞌ nakandoo nae, “Au haꞌi nekendandaaꞌ mia hau. Mete ma roo na sangga fula, naa tatandaꞌ fai matobꞌiꞌ a deka-deka nema. \v 29 Taꞌo naa boe, mete ma hei mita fai-fai sususaꞌ naa nema, naa tatanda Au deka-deka uma. \v 30 Rena matalolole! Mia basa atahori mana masodꞌaꞌ leleꞌ ia, hambu ruma nda feꞌe mate sa, te fai sususaꞌ naa nema ena. \v 31 Mae lalai no raefafoꞌ a mopo, te Au oꞌola ngga ia nda basa sai-sai sa. \s1 Lamatuaꞌ Yesus fai nenema na, maꞌafuniꞌ \r (Mateos 24:36-44) \p \v 32 Yesus o olaꞌ nae, “Nda hambu atahori esa fo bubꞌuluꞌ faiꞌ bee no leleꞌ bee Au uma baliꞌ sa. Lamatualain ate nara sia sorga, o nda rahine sa. Au ia o, nda uhine sa. Akaꞌ a Au Ama ngga nahine.\x + \xo 13:32 \xt Mateos 24:36\x* \v 33 Naa de, hei musi minea matalolole, te hei nda bubꞌuluꞌ faiꞌ bee Au baliꞌ sa. \p \v 34 Nda doo saꞌ te, Au lao hela hei, te Au heoꞌ baliꞌ. Onaꞌ atahori mana lao hela ume na, fo lao nisiꞌ mamana dodꞌooꞌ. Ana denu mana tungga nara fo tao malolole ume naa. Boe ma ana banggi fee se esa-esaꞌ no ue-tatao na. Ana parenda mana manea lelesu a, fo nanea matalolole, losa eni baliꞌ.\x + \xo 13:34 \xt Lukas 12:36-38\x* \v 35 Hei o musi minea hatuꞌ-rerelon, te hei nda bubꞌuluꞌ fain saa tenu umeꞌ a nema sa. Baliꞌ bobꞌoꞌ do, fai banggi ruaꞌ do, relo mamatetuꞌ do, relo a todꞌa saa. Hei nda bubꞌuluꞌ fain saa saꞌ boe. \v 36 Afiꞌ losa ana nema aiboiꞌ, te hambu hei sungguꞌ masambetaꞌ. \p \v 37 De saaꞌ fo Au ufadꞌe hei ia, Au o ufadꞌe basa atahori feaꞌ ra ae, ‘Hei musi minea matalolole fo simbo Au nenema ngga.’” \p (Losa naa, Lamatuaꞌ Yesus naloeꞌ ola-olaꞌ no mana tungga nara mia Lete Saitun.) \c 14 \s1 Atahori malangga agama Yahudi sangga dalaꞌ fo humu Lamatuaꞌ Yesus no nee-nee \r (Mateos 26:1-5; Lukas 22:1-2; Yohanis 11:45-53) \p \v 1-2 Basa ma, malangga agama Yahudi ra feꞌe sangga dalaꞌ fo humu Yesus no nee-nee, te ara rae risa E. Ara rae, ‘Nehati dei! Te fai-fai malole a deka ena. Hita afiꞌ humu E dei, afiꞌ losa atahori ramue.” \p Ara ola-olaꞌ taꞌo naa, huu hela feꞌe fai rua fali, te atahori Yahudi fai malole nara, fo ara babꞌae, rae ‘Fai Paska’ no ‘Fefeta roti nda tao bibit sa’. Sia fai maloleꞌ naa ra, ara rasanedꞌa fai maꞌahulu naa, leleꞌ sira bei-baꞌi nara lao hela nusa Masir.\x + \xo 14:1-2 \xt Kalua mia Masir 12:1-27\x* \s1 Inaꞌ sa mboꞌa mina maꞌameni mafelit neu Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 26:6-13; Yohanis 12:1-8) \p \v 3 Sia kambo Betania, hambu atahori esa, nara na Simon. Maꞌahulu na, eni namahedꞌi kusta. Te ia naa, ana hai ena. \p Fai malole ra nda feꞌe losa sa, Yesus se reu raa mia Simon ume na. Leleꞌ ara raa, inaꞌ esa masoꞌ rala neu. Ana toꞌu boto fatuꞌ esa. Isi na mina maꞌameniꞌ mafelit.\f + \fr 14:3 \ft Mina naa feli na, sama onaꞌ atahori sa nggadi na too esa. Susura dedꞌea Yunani nae mina feli na doi \ft \+it ‘denari’\+it* natun telu. Mina naa nara na \+it ‘nardos’\+it*, leleꞌ uluꞌ a atahori tao mia oka maꞌameniꞌ. Susura dedꞌea Indonesia nae ‘narwastu’. No boto naa, ara tao mia fatu atahori paa. Boto naa, o feli na seli. Susura dedꞌea Yunani nae boto naa, ara tao mia fatu a nara na \+it ‘alabastros’\+it*. Susura dedꞌea Indonesia nae fatu a, nara na ‘batu pualam’. Mete sia *Lukas 7:37-38*.\f* Basa ma, inaꞌ a helu-tiku botoꞌ a tatana na. De ana mboꞌa nandali mbei-mbei neu Yesus langga na, fo fee hadꞌat neu E. \p \v 4 Te hambu atahori laen hira tungga raa sia naa boe. Rita inaꞌ a tao taꞌo naa, ara ramanasa, de olaꞌ koao rae, “Hmm! Ina saa a ia! Ana mboꞌa hendi parsumaꞌ a mina maꞌameni mafelit a! \v 5 Malole lenaꞌ seo, fo banggi doi naa ra, neu mana toꞌataꞌ ra! \p \v 6 Te Yesus naselu nae, “Hei onaꞌ miꞌisususaꞌ inaꞌ ia! Hela neu! Au umuhoꞌo, huu ana mboꞌa mina maꞌameniꞌ ia neu langga ngga. \v 7 Atahori mana toꞌataꞌ ra raꞌabꞌue ro hei rakandoo a. De hei bisa tulun se sudꞌiꞌ a leleꞌ bee. Te nda doo saꞌ ena, Au nda uꞌubꞌue o hei sa.\x + \xo 14:7 \xt Dui Seluꞌ Dala Masodꞌa 15:11\x* \v 8 Au masodꞌa ngga nda doo saꞌ ena. No mboꞌa mina ia a, inaꞌ ia sadꞌia memaꞌ au ao ngga, soa neu au fai naꞌoi ngga. \v 9 Misinedꞌa matalolole! Sia bee atahori dui-bꞌenggaꞌ Lamatualain Hara-lii Malole na, sa naa o ara dui-bꞌengga inaꞌ ia tatao malole na, fo basa atahori rasanedꞌa e. \s1 Yudꞌas nala haraꞌ nae seo Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 26:14-16; Lukas 22:3-6) \p \v 10 Boe ma Yesus mana tungga kasanahulu rua nara esa, nara na Yudꞌas Iskariot, neu sangga malangga agama Yahudi ra, fo seo Yesus neu se. Nandaa no se, ma nafadꞌe dudꞌuꞌa na. \v 11 Leleꞌ ara rena boe, ramahoꞌo seli. Ara helu rae, “Mete ma ho seo Yesus na, hai bae.” Boe ma Yudꞌas dea neu, sangga dalaꞌ fo fee Yesus neu se. \s1 Lamatuaꞌ Yesus naa fefeta Paska no mana tungga nara \r (Mateos 26:17-25; Lukas 22:7-14, 21-23; Yohanis 13:21-30) \p \v 12 Faiꞌ naa, fai kaesaꞌ mia atahori Yahudi fai malole na. No fai naa, ara tunu roti nda tao bibit sa, ma mbau bibꞌi lombo. Leleꞌ naa, Yesus mana tungga nara rema ratane E rae, “Papa! Faiꞌ ia, hita fai malole Paska. De Papa nau hai mi sadꞌia nanaat sia ume bee?” \p \v 13 Basa ma, Yesus denu mana tungga nara rua nae, “Hei mi miꞌihuluꞌ misiꞌ kota. Sia naa hei mindaa mo touꞌ esa, nasaa oe nggusi esa. Hei tungga e leo. \v 14 Mete ma ana ume rala neu, hei tungga e. Mifadꞌe tenu umeꞌ a mae, ‘Papa! Hai papa meser ma noꞌe kama esa fo tao fefeta Paska no mana tungga nara. \v 15 Dei fo ana natudꞌuꞌ kama loaꞌ esa sia tadꞌaꞌ ata ka. Ana sadꞌia nala kama ena. Helaꞌ a hei sadꞌia nanaat.” \p \v 16 Boe ma ruꞌa se lao kota reu. Sia naa, randaa ro saa fo Yesus nafadꞌe se. Ara sadꞌia basaꞌ e, fo sira raa fefeta Paska sia naa. De ruꞌa se reu roꞌe Yesus no mana tungga laen ra. \p \v 17 Relo a mopo boe, Yesus no mana tungga kasanahulu rua nara lao reu. \v 18 Basa ma ara endoꞌ, de raa raꞌabꞌue. Ara raa boe, Yesus olaꞌ nae, “Rena, e! Esa mia hei, nau seo Au neu atahori laen ra.”\x + \xo 14:18 \xt Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 41:10\x* \p \v 19 Rena taꞌo naa, rala nara mera. Esa-esa natane Yesus nae, “Nda au sa, to?” \p \v 20 De Yesus nataa nae, “Atahori mana boroꞌ roti nisiꞌ manggo a rala naꞌabꞌue no Au, naa eni mana seo Au. \v 21 Misinedꞌa e! Au ia, Atahori Matetuꞌ. Au musi mate onaꞌ ara suraꞌ memaꞌ sia Lamatualain susura na. Te, besa-bꞌesa! Atahori mana seo Au, ana lemba huku-doki na! Malole lenaꞌ, mama na afiꞌ bꞌonggi e! \s1 Lamatuaꞌ Yesus nafadꞌe nae roti ma oe anggor dadꞌi nesenenedꞌaꞌ neu Eni \r (Mateos 26:26-30; Lukas 22:14-20; 1 Korintus 11:23-25) \p \v 22 Leleꞌ ara feꞌe raa, Yesus haꞌi nala roti bueꞌ esa, de noꞌe makasi neu Lamatualain. Ana bibꞌibꞌi roti a, de soro fee mana tungga nara, ma nafadꞌe nae, “Roti ia, Au ao ngga. Haꞌi, fo mia leo.” \p \v 23 Basa ma, Ana haꞌi nala oe anggor nggalas esa. Ana noꞌe makasi neu Lamatualain, de loo nggalas naa neu mana tungga nara fo rinu. \v 24 Nafadꞌe nae, “Oe anggor ia, Au raa ngga. Raaꞌ ia nandali fo fee masodꞌaꞌ neu atahori naeꞌ. Raaꞌ ia o dadꞌi nesenedꞌaꞌ nae, “Saa fo Lamatualain helu, memaꞌ dadꞌi ena. Haꞌi, fo minu leo.\x + \xo 14:24 \xt Kalua mia Masir 24:8; Yermia 31:31-34\x* \v 25 Rena! Au nda inu seluꞌ oe anggor sa, losa Ama ngga sia sorga endoꞌ parenda.” \p \v 26 Basa boe ma, ara sodꞌa sosodꞌat esa fo koa-kio Lamatualain. Basa ma ara dea reu de lao risiꞌ Lete Saitun. \s1 Lamatuaꞌ Yesus nafadꞌe naꞌahuluꞌ nae, basa fo, Petrus nafanii Eni \r (Mateos 26:31-35; Lukas 22:31-34; Yohanis 13:36-38) \p \v 27 Ara laoꞌ boe ma, Yesus nafadꞌe memaꞌ nae, “Tetembaꞌ ia, basa hei mela hela Au. Te ara suraꞌ memaꞌ sia Lamatualain susuraꞌ na nae, \q1 ‘Lamatualain nisa manatadꞌa, \q2 de bibꞌi lombo nara rela sea-saranggaa.’\x + \xo 14:27 \xt Sakarias 13:7\x* \p \v 28 Au memaꞌ mate. Te leleꞌ Au usodꞌa baliꞌ naa, Au lao uꞌuhuluꞌ hei isiꞌ propensi Galilea.”\x + \xo 14:28 \xt Mateos 28:16\x* \p \v 29 Rena Yesus ola taꞌo naa, Petrus nda nau sa, de nae, “Papa! Mae atahori laen ra basa se rela hela Papa o, te au hokoꞌ!” \p \v 30 Yesus nataa nae, “Petrus! Musunedꞌa, e! Tetembaꞌ ia, manu ra nda feꞌe koꞌo-kee lao rua sa, te ho olaꞌ lao telu mae ho nda muhine Au sa! \p \v 31 Te Petrus nataa seluꞌ fai nae, “Hokoꞌ, Papa! Mete ma Papa mate, au o mate tungga boe. Te au nda ela hela Papa sa!” \p Petrus nono nara o, basa se raꞌo naa boe. \s1 Lamatuaꞌ Yesus hule-oꞌe mia osi Getsemani \r (Mateos 26:36-46; Lukas 22:39-46) \p \v 32 Basa naa, Yesus se laoꞌ rakandoo losa osi esa sia Lete Saitun, nara na ‘Getsemani’. Boe ma Yesus nafadꞌe mbali se nae, “Hei endoꞌ mihani ia. Au ae uu hule-oꞌe sia naa.” \p \v 33 Boe ma Yesus noꞌe Petrus, Yakobis, ma Yohanis, fo reu raꞌabꞌue ro E. Mia faiꞌ naa, Yesus rala na namedꞌa susa no nda malololeꞌ sa. \v 34 Ana nafadꞌe se nae, “Au rala ngga susa nala seli! Au medꞌa na onaꞌ a Au ae mate. Hei endoꞌ minea sia ia.” \p \v 35-36 Basa ma Ana lao naꞌadꞌooꞌ mbei. Boe ma sendeꞌ lululangga na neu rae a, de hule-oꞌe nae, “Papa e! Mete ma Papa hii naa, afiꞌ fee Au lemba doidꞌosoꞌ naa losa mate. Au bubꞌuluꞌ memaꞌ ae, nda hambu sa fo Papa nda bisa tao sa. Mete ma bisa, Papa naꞌadꞌodꞌoo hendi doidꞌosoꞌ ia mia Au. Te afiꞌ tungga Au hihii ngga; tungga akaꞌ a Papa hihii na.” \p \v 37 Basa ma, Ana baliꞌ nisiꞌ mana tungga katelu nara, te ara sungguꞌ rasambeta ena. Ana fafae se, de olaꞌ no Petrus nae, “He! Petrus!\f + \fr 14:37 \ft Susura dedꞌea Yunani suraꞌ nae ‘Simon’ sia ia. Simon ia, Petrus nara laen a.\f* Ho sungguꞌ, do? Au ma naa nda doo sa, te hei nda bisa minea mbei saꞌ boe! \v 38 Ose mumeu mata ma dei, fo fela munea mo Au! Hei rala mara memaꞌ dꞌua tao maloleꞌ, te huu au sisi mara nda beꞌi sa. De malole lenaꞌ hei hule-oꞌe, fo mete ma hambu sosobꞌa-dꞌodꞌouꞌ naa, hei nda tudꞌa sa.” \p \v 39 Basa ma Yesus neu hule-oꞌe seluꞌ lao esa fai. Ana noꞌe seluꞌ neu Lamatualain, fo afiꞌ fee Eni lemba doidꞌosoꞌ naa. \v 40 Basa ma Ana baliꞌ nisiꞌ mana tungga katelu nara. Te ara sungguꞌ baliꞌ fai, te mata nara nduar seli. Basa ma Ana fafae seluꞌ se, te ara nda ritaꞌ rae rataa saa mbali E saꞌ boe. \p \v 41 Basa naa, Yesus lao hela se, de neu hule-oꞌe lao katelu na. Basa ma, Ana baliꞌ de fafae se nae, “Hei feꞌe sungguꞌ fai, do? Dai ena! Fela leo! Te atahori mana nae seo Au, Atahori Matetuꞌ ia, ana deka ena. Ia naa, ara rae humu Au ena, fo fee neu atahori deꞌulaka ra lima na. \v 42 Fela leo! Milaa mata mara fo mete sobꞌa sia naa dei! Atahori mana nae seo Au a, nema ena. Ima fo teu tandaa to se! \s1 Ara humu rala Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 26:47-56; Lukas 22:47-53; Yohanis 18:3-12) \p \v 43 Leleꞌ Yesus feꞌe olaꞌ naꞌo naa, aiboiꞌ ma, Yudꞌas nema no atahori naeꞌ. Ara rema rendi tafaꞌ no hau eꞌetuꞌ, fo rae humu Yesus. Ara tao taꞌo naa, tungga parendaꞌ mia malangga agama Yahudi ra, meser agama ra, ro lasi adat ra. \v 44 Yudꞌas nafadꞌe memaꞌ neu se nae, “Mete malolole! Seka fo au idꞌu e, hei humu mala E leo! Atahori fo hei sangga a, naa Eni ena! \p \v 45 Yudꞌas se losa naa ma, ana neu nandaa no Yesus. Natea nae, “Papa Meser!” De ana holu ma idꞌu E. \v 46 Boe ma, atahori naeꞌ mata reu, de humu rala Yesus. \p \v 47 Te Yesus atahori na esa lesu nala tafa na, de soe atahori esa ndiki roo na. Atahori maꞌahinaꞌ naa, malangga manae agama Yahudi aten. \v 48 Basa ma Yesus olaꞌ no atahori mana rema humu E nae, “Taꞌo bee? Hei mae Au ia atahori deꞌulakaꞌ, do? De hei ima humu Au mendi tafaꞌ no hau eꞌetuꞌ! \v 49 Tungga fai, Au unori hei sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, te nda hambu atahori esa fo nema humu Au saꞌ bee. Humu Au leo! Te ara suraꞌ memaꞌ taꞌo naa mia fai maꞌahulu na sia Lamatualain susuraꞌ na.\x + \xo 14:49 \xt Lukas 19:47; 21:37\x* \p \v 50 Leleꞌ naa, Yesus mana tungga nara ramatau seli. De rela hela mesaꞌ ne. \p \v 51 Sia naa o hambu atahori soru esa tungga-tungga Yesus dea na. Ana mboti ao na nendiꞌ temeꞌ eꞌetuꞌ esa. Atahori ra o rae humu e boe, \v 52 te ara toꞌu rala akaꞌ a eni teme na. De ana nela no maꞌahola na, huu namatau nae mate na. \s1 Ara ro Lamatuaꞌ Yesus neu nisiꞌ mamana nggengero agama \r (Mateos 26:57-68; Lukas 22:54-55, 63-71; Yohanis 18:13-14, 19-24) \p \v 53 Basa ma, ara toꞌu rendi Yesus nisiꞌ malangga manae agama Yahudi umen. Sia naa, atahori moko ra raꞌabꞌue ena. Ia eni, malangga agama ra, meser agama ra, ro lasi adat ra. \v 54 Leleꞌ ara toꞌu rendi Yesus, Petrus naꞌafuniꞌ tungga-tungga deaꞌ, losa malangga manae agama Yahudi ume na. Ana o nisiꞌ nembeleo na rala, de endoꞌ no atahori mana dara ai ra. \p \v 55 Sia ume naa rala, malangga agama ra ola-olaꞌ ro atahori mana endoꞌ sia mamana nggengero agama. Basa se sangga dalaꞌ fo rae fee salaꞌ neu Yesus, fo rae hukun risa e. Te ara nda hambu dalaꞌ saa-saa saꞌ bee. \v 56 Boe ma ara roꞌe rala sakasii naeꞌ fo rae raꞌatutudꞌa Yesus. Te sira dedꞌea ola na, esa nda nandaa no esa saꞌ bee. \p \v 57 Boe ma hambu sakasii hira fela rambariiꞌ, de olaꞌ peko-lelekoꞌ rae, \v 58 “Hai rena atahori ia olaꞌ nae, ‘Au ndefaꞌ hendi Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a fo atahori rafafela rendiꞌ limaꞌ. Finiesa na ma, Au ufefela baliꞌ e, te nda pake atahori liman sa.\x + \xo 14:58 \xt Yohanis 2:19\x* \v 59 Te sira oꞌola nara boe, esa nda nandaa no esa saꞌ bee. \p \v 60 Basa ma malangga manae agama Yahudi, fela nambariiꞌ mia atahori mata nara mana endoꞌ mia mamana nggengeroꞌ naa. Ana natane Yesus nae, “Atahori naeꞌ kalaak ho ena. Te, saa de ho nee-neeꞌ a?” \p \v 61 Yesus nda olaꞌ saa-saa saꞌ boe. Basa ma malangga manaeꞌ a natane seluꞌ nae, “Mutaa dei! Memaꞌ Ho ia, tebꞌe-tebꞌeꞌ Kristus, Lamatualain Ana na fo Ana helu-fuli mia maꞌahulu na, do?” \p \v 62 Yesus nataa nae, “Memaꞌ tebꞌe! Au ia eni. Basa fo hei mete-mita Au, Atahori Matetuꞌ ia, endoꞌ sia sorga sia Lamatualain bobꞌoa ona na. Lamatualain naa, koasa na mana seliꞌ! Au o E miꞌibꞌue toꞌu parendaꞌ! Basa naa boe, Au onda mia sorga o leleeꞌ a.\x + \xo 14:62 \xt Daniel 7:13\x* \p \v 63 Rena Yesus olaꞌ naꞌo naa ma, malangga manaeꞌ a namanasa, losa ana sidꞌa nalutu badꞌu naru na. Basa ma ana nafadꞌe atahori mana endoꞌ sia mamana nggengero naa nae, “Hita nda parlu sangga sakasii seluꞌ sa! \v 64 Hei rena no ndiki mara, Eni mesaꞌ ne olaꞌ naꞌo naa, to? Ana soꞌu ao na dadꞌi Lamatualain Ana na. Ia neꞌemutis! Tungga atoran agama, mete ma atahori tao ao na onaꞌ Lamatualain, atahori naa musi mate! De ia naa, hei mae nggero taꞌo bee? \p Boe ma basa se nggero rae, “Atahori ia memaꞌ sala ena! De ana musi hambu hukun mate!”\x + \xo 14:64 \xt Malangga Agama ra Atoran na 24:16\x* \p \v 65 Basa ma atahori bꞌaꞌubꞌe mata reu puras miru neu Yesus. Ara mboti rala mata na, de tutu E. Basa ma ratane rae, “Mete ma ho muꞌena koasa naa, rai sobꞌa. Seka tutu Nggo?” Basa ma ara parenda atahori mana manea Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, fo rema ro Yesus. Ara ro Yesus neu, no mbasa raꞌamiminaꞌ E. \s1 Petrus nataa lao telu, nae eni nda nahine Lamatuaꞌ Yesus sa \r (Mateos 26:69-75; Lukas 22:56-62; Yohanis 18:15-18, 25-27) \p \v 66-67 Leleꞌ naa, Petrus feꞌe endoꞌ sia nembeleo naa. Sia naa o hambu malangga manae agama Yahudi ate ina na esa. Ana nema nita Petrus dara ai. Ana mete namemeu mata na, ma olaꞌ nae, “Faꞌra, ho o tungga muꞌubꞌue mo Yesus, atahori Nasaret naa. Ia, to?” \p \v 68 Te Petrus nataa nae, “Hokoꞌ! Taꞌo bee de mutane taꞌo naa! Au nda uhine Eni sa.” Basa naa ma, Petrus kalua neu nambariiꞌ sia lelesu ineꞌ a. Nandaa no leleꞌ naa ma, manu a koꞌo-kee boe. \p \v 69 Basa ma, inaꞌ a nita seluꞌ Petrus. De nafadꞌe atahori mana sia naa ra nae, “Atahori ia, esa mia sira!” \p \v 70 Te Petrus nareresi nae, “Seꞌute ho muluꞌ! Au nda uhine atahori naa sa, ma!” \p Nda doo saꞌ fali ma, atahori feaꞌ ra olaꞌ seluꞌ neu Petrus rae, “He! Ho feꞌe pepekoꞌ mae ho nda muꞌubꞌue mo atahori naa ra sa!? Wei! Basa hei, atahori Galilea, to?” \p \v 71 Te Petrus labꞌan seluꞌ nae, “We! Au sumba! Au nda uhine atahori naa sa! \p \v 72 Nandaa no ana olaꞌ naꞌo naa ma, manu a koꞌo-kee lao rua boe. Petrus nasanedꞌa Yesus dedꞌea na faꞌ ra nae, “Manu a nda feꞌe koꞌo-kee lao rua sa, te ho mufunii Au lao telu ena.” \p Nasanedꞌa nala taꞌo naa boe ma, ana nggae ei-ei. \c 15 \s1 Ara ro Lamatuaꞌ Yesus neu nandaa no hofernor Pilatus \r (Mateos 27:1-2, 11-14; Lukas 23:1-5; Yohanis 18:28-38) \p \v 1 Feꞌe fefetu anaꞌ na, basa atahori sia mamana nggengero naa, maꞌiraꞌ fo rae risa Yesus. Basa ma ara paꞌa ro E neu nandaa no Hofernor Pilatus. \v 2 Losa hofernor, ana natane Yesus nae, “Taꞌo bee? Ho ia, tebꞌe-tebꞌe atahori Yahudi Mane na, do?” \p Yesus nataa nae, “Tebꞌe! Papa hofernor olaꞌ ndaa.” \p \v 3 Basa ma malangga agama ra olaꞌ ro hofernor rae, “Atahori ia tao salaꞌ nda mbei-mbeiꞌ a sa!” Boe ma ara rafadꞌe sala nara, esa-esaꞌ. \v 4 Basa ma hofernor natane seluꞌ Yesus nae, “Ho nda rena oꞌola nara sa, do? Ara fee salaꞌ nae-nae neu Nggo. Sobꞌa mutaa dei!” \p \v 5 Te Yesus nda nataa saa-saa sa bee, losa hofernor a ndii-ndiiꞌ a, de kakaus langga na. \s1 Hofernor Pilatus naꞌetuꞌ hukun mate neu Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 27:15-26; Lukas 23:13-25; Yohanis 18:39—19:16) \p \v 6 Tungga too, nandaa no atahori Yahudi ra fefeta Paska na, hofernor mboꞌi hendi atahori bui esa. \v 7 Leleꞌ naa, atahori bui esa, nara na Barabas. Fai maꞌahulu na, ara humu e de tao e bui rala neu, huu ana labꞌan mana parenda Roma ra, ma nisa atahori boe. \v 8 Fefeta Paska deka-deka ena, naa de atahori naeꞌ risiꞌ Hofernor Pilatus, de rameli rae, “Papa Hofernor! Fai Paska nema ena! Meta ma bisa, Papa Hofernor tulun mboꞌi atahori bui sa sama onaꞌ biasa!” \p \v 9 Basa ma hofernor naselu nae, “Au mboꞌi see? Mete ma Au mboꞌi hendi atahori Yahudi mane na naa, hei nau, do?” \v 10 Hofernor olaꞌ taꞌo naa, tao-tao te ana nahine malangga agama ra ro Yesus nisiꞌ eni, huu ara nda hii E sa, ma rambedꞌa ralaꞌ ro E. \p \v 11 Te, malangga agama ra dudunggu-mbau atahori naa ra, de basa se roꞌe mbali hofernor rae, “Hai nda nau mboꞌi Yesus sa! Mboꞌi hendiꞌ a Barabas!” \p \v 12 Basa ma Hofernor natane seluꞌ nae, “Mete ma taꞌo naa, au musi tao saa mbali Yesus, fo ara roꞌe rae, ‘Mane Yahudi’?” \p \v 13 Boe ma basa se rameli randaa rae, “Tao misa E! Mbaku E neu hau ngganggeꞌ a!” \p \v 14 Basa ma hofernor natane nae, “Te Ana sala saa? Au paresaꞌ basa ena, te au nda hambu sala na saa-saa saꞌ boe!” \p Te basa se randuꞌ rahereꞌ seluꞌ rae, “Tao tisa E! Mbaku E neu hau ngganggeꞌ a leo!” \p \v 15 Hofernor nae tao namahoꞌoꞌ atahori naa ra rala nara, naa de, ana mboꞌi hendi Barabas, tungga hihii-nanau nara. Basa ma ana parenda atahori mana maneaꞌ ra, fo reu filo Yesus rendiꞌ ue. Filo basa ma, soldꞌadꞌu ra haꞌi rendi E, de reu mbaku risa E sia hau ngganggeꞌ a.\f + \fr 15:15 \ft Soldꞌadꞌu Roma ra filo pake ue mana tao mia tali rouꞌ hira. Ara paꞌa rui tandeꞌ do tima tandeꞌ sia taliꞌ ra tonggo na. Mete ma liꞌu bali-baliꞌ pake ue naa, atahori rou nara kufa hendi se.\f* \s1 Soldꞌadꞌu ra filo raꞌamiminaꞌ Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 27:27-31; Yohanis 19:2-3) \p \v 16 Basa ma, soldꞌadꞌu ra nore rendi Yesus nisiꞌ sira nembeleo monae na.\f + \fr 15:16 \ft Soldꞌadꞌu ra mamana naa, ara roꞌe sia dedꞌea Latin nae \ft \+it praetorium\+it*. Mamana naa sia ume panggat soldꞌadꞌu ra.\f* Sia naa, ara roꞌe rala sira nono nara nononggo esa. \v 17 Boe ma ara fee Yesus pake badꞌu naruꞌ esa dula na mbila-maranggeoꞌ onaꞌ a maneꞌ biasa pake. Basa ma, haꞌi rala hau manggouꞌ a dana na de hano neu soloꞌ. Boe ma ara ndeni solo manggouꞌ a neu Yesus langga na, de tao raꞌamiminaꞌ onaꞌ a sira rae soꞌu mane feuꞌ pake solo panggat. \p \v 18 Boe ma, basa se fee hadꞌat neꞌemiminaꞌ neu E rae, “Sodꞌaꞌ Papa Mane Yahudiꞌ!” \v 19 Boe ma ara beꞌutee eꞌedik fee hadꞌat neu Yesus. Ma ara puras miru bali-baliꞌ neu mata na. Basa ma, ara hemba rasafafali E no hau. \v 20 Ara raꞌamiminaꞌ basa E, boe ma olu hendi badꞌu naruꞌ a, de olu baliꞌ badꞌu na. Ara rendi E lao hela kota Yerusalem, de reu mbaku E sia hau ngganggeꞌ a losa mate. \s1 Ara mbaku Lamatuaꞌ Yesus sia hau ngganggeꞌ \r (Mateos 27:32-44; Lukas 23:26-43; Yohanis 19:17-27) \p \v 21 Leleꞌ ara lao hela Yerusalem, randaa ro atahori esa mia dalaꞌ taladꞌan. Ana feꞌe nema mia kota Kirene. Nara na Simon, Aleksander no Rufus papa na. Ana nae nisiꞌ Yerusalem, te soldꞌadꞌu ra toꞌu rala e, de raꞌasusuꞌe lemba Yesus hau nggangge na.\x + \xo 15:21 \xt Roma 16:13\x* \v 22 Ara rendi Yesus losa mamanaꞌ esa, nara na Golgota. Sosoa na nae, ‘mamana langga ruiꞌ’. \v 23 Sia naa, ara rae fee Yesus ninu oe anggor maꞌeiꞌ sambor no modꞌo, fo Ana naꞌatataaꞌ nembeta na. Te Yesus nda nau ninu sa. \v 24-25 Basa de, ara mbaku raꞌalelenggaꞌ Yesus mia hau ngganggeꞌ a. Boe ma ara raririi hau naa, nandaa no liꞌ sio fefetu na. Boe ma soldꞌadꞌu ra lea lot fo rae rahine seka hambu Yesus badꞌu na.\x + \xo 15:24-25 \xt Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 22:19\x* \v 26 Basa ma ara suraꞌ sia papaꞌ esa rae, \qc \it “Ia, Atahori Yahudi Mane na.”\it* \p De ara mbaku neu Yesus langga na ataꞌ. No dalaꞌ naa, rafadꞌe saa de sira hukun Yesus. \v 27 Sia naa o, ara mbaku risa atahori naꞌo rua. Esa sia Yesus bobꞌoa ona na, ma esa sia bobꞌoa dii na. \v 28 [No taꞌo naa, memaꞌ ara tungga Lamatualain susuraꞌ na nae, “Ara tao E, onaꞌ a atahori deꞌulakaꞌ.”]\f + \fr 15:28 \ft Susura dedꞌea Yunani mbaraaꞌ a, nda hambu lalane karuanulu falu na sa.\f* \x + \xo 15:28 \xt Yesaya 53:12\x* \p \v 29 Basa atahori mana laoꞌ tungga naa, rita Yesus mana mbakuꞌ sia hau ngganggeꞌ. Boe ma ara kakaler langga nara de olaꞌ raneneut Yesus rae, “Hoi! Ho mae, Ho bisa ndefaꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Basa fo mufefela baliꞌ sia fai telu rala, to?\x + \xo 15:29 \xt Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 22:8; 109:25; Markus 14:58; Yohanis 2:19\x* \v 30 Sobꞌa Ho onda mia hau ngganggeꞌ a, fo mboꞌi hendi ao ma leo! Mete ma taꞌo naa, dei fo hai mimihere mae, Ho memaꞌ Lamatualain Ana na.” \p \v 31 Atahori Yahudi malangga agama ra, ma meser agama ra raneneut Yesus rae, “Ana tao nasodꞌa atahori laen, te nda nasodꞌa nala ao na sa! \v 32 Eni nafadꞌe Ao na nae ‘Kristus’, ia eni atahori fo Lamatualain helu memaꞌ mia maꞌahulu na. Atahori laen rae, ia Eni atahori Israꞌel mane na. Mete ma tebꞌe taꞌo naa, hela Eni onda mia hau ngganggeꞌ a fo hita tita dei. Naa, dei fo hita tamahere E.” \p Atahori karuaꞌ mana mbakuꞌ raꞌabꞌue ro Yesus sia hau ngganggeꞌ a, ara o raneneut boe. \s1 Lamatuaꞌ Yesus mate \r (Mateos 27:45-56; Lukas 23:44-49; Yohanis 19:28-30) \p \v 33 Basa naa ma, maꞌahatuꞌ a tatana nala mamanaꞌ naa mia reorenduꞌ losa liꞌ telu bobꞌon. \v 34 Liꞌ telu bobꞌon boe ma, Yesus nameli no dedꞌea Aram nae, \it “Eloi! Eloi! Lama sabaktani?”\it* sosoa na nae, “Au Lamatualain ngga! Au Lamatualain ngga e! Taꞌo bee de Papa hiruꞌ musudea hela Au taꞌo ia?”\x + \xo 15:34 \xt Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 22:2\x* \p \v 35 Hambu atahori hira deka-deka sia naa rena Yesus hara na. Boe ma rae, “Hoi! Rena dei. Ana noꞌe Elia, Lamatualain mana dui-bꞌengga maꞌahulu na!” \v 36 Basa ma atahori esa nela-nelaꞌ neu haꞌi lolombuꞌ, de dombo neu oe anggor maꞌeiꞌ a rala. Boe ma ana dunggu lolombu naa neu teteas tonggo na, de deta neu Yesus nudꞌu na fo Ana musi. Basa ma, atahori naa olaꞌ nae, “Mihati fo mete sobꞌa! Se bubꞌuluꞌ mbei fo Elia nema na ondaꞌ E mia hau ngganggeꞌ a.”\x + \xo 15:36 \xt Sosodꞌat Koa-kioꞌ ra 69:22\x* \p \v 37 Basa ma Yesus nameli seluꞌ fai, boe ma Ana mate. \p \v 38 Sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, hambu teme pepele monaeꞌ esa mana londaꞌ babata Lamatualain kama meumare na. Etu Yesus hahaen na, boe ma teme pepele naa sika banggi neu rua, mia ata losa raeꞌ.\x + \xo 15:38 \xt Kalua mia Masir 26:31-33\x* \p \v 39 Sia Golgota, hambu malangga soldꞌadꞌuꞌ esa nambariiꞌ deka Yesus hau nggangge na. Leleꞌ ana nita Yesus mamate na, ana nggengger nae, “Awi! Atahori ia, memaꞌ tebꞌe-tebꞌeꞌ Lamatualain Ana na, o!” \p \v 40-41 Hambu inaꞌ bꞌaꞌubꞌe rita Yesus mamate na mia a dodꞌooꞌ. Maꞌahulu na ara tao mataꞌ neu Yesus se mia Galilea. Inaꞌ naa ra, Salome, Maria mia kamboꞌ Magdala, ma Maria esa fali (Yakobis soruꞌ a no Yoses mama na).\f + \fr 15:40-41 \ft Hambu susura Yunani ruma rae ‘Yoses mama na’, laen fai oi, ‘Yosef mama na’.\f* \x + \xo 15:40-41 \xt Lukas 8:2-3\x* \s1 Ara raꞌoi Lamatuaꞌ Yesus \r (Mateos 27:57-61; Lukas 23:50-56; Yohanis 19:38-42) \p \v 42-43 Basa ma, hambu atahori esa sangga dalaꞌ fo naondaꞌ Yesus ao sisi na mia hau ngganggeꞌ a. Atahori naa, nara na Yusuf. Ana mia kota Arimatea. Eni o mana nggero-furi sia mamana nggenggeroꞌ agama Yahudiꞌ a. Rala na maloleꞌ. Eni o nahani Lamatualain parenda na nema. \p Yesus mamate na, nandaa no hari lima. De mbilaꞌ neu ma, nandaa no atahori Yahudi fai hule-oꞌe na. Naa de, Yusuf nda nau nahati losa mbilaꞌ fo feꞌe naondaꞌ Yesus ao sisi na. De ana nambararani rala na, fo neu noꞌe Yesus ao sisi na mbali Hofernor Pilatus. \v 44 Hofernor rena Yusuf noꞌe taꞌo naa, ana titindindii. Basa ma nae, “Awi! Atahori naa mate haelai! Au ae neꞌoko nda dadꞌi taꞌo naa sa!” \p Boe ma ana denu atahori reu roꞌe malangga soldꞌadꞌuꞌ a, de natane nae, “Taꞌo bee, e! Yesus mate ena, do feꞌe hokoꞌ?” \p \v 45 Malangga soldꞌadꞌuꞌ a nataa nae, “Ana memaꞌ mate faꞌ ra, Papa.” Hofernor rena taꞌo naa, boe ma nanggoloꞌ Yusuf fo neu haꞌi Yesus ao sisi na. \p \v 46 Basa de Yusuf lao Golgota neu, de naondaꞌ Yesus ao sisi na mia hau ngganggeꞌ a. Ana mboti malolole no teme feu mafelit. Leleꞌ naa, ara feꞌe paa basa rates sa sia mbuku fatuꞌ. Boe ma Yusuf se oꞌo rala Yesus ao sisi na, de tao rates rala neu. Boe ma ara lolir rala fatu bebelaꞌ monaeꞌ esa, de tatana ralolole neu rates a bafa na. Boe ma Yusuf se baliꞌ. \p \v 47 Leleꞌ naa, Maria mia Magdala no Maria laen (Yoses mama na), ara tungga losa naa. Ruꞌa se mete fo rasanedꞌa matalolole mamanaꞌ fo ara tao Yesus ao sisi na. \c 16 \s1 Lamatuaꞌ Yesus nasodꞌa baliꞌ \r (Mateos 28:1-8; Lukas 24:1-12; Yohanis 20:1-10) \p \v 1 Mbilaꞌ, fo hari anam, atahori Yahudi fai hule-oꞌe na. Relo a tena, boe ma Maria mia kambo Magdala, Maria laen naa (Yakobis mama na) ma Salome, reu hasa mina maꞌameniꞌ, fo mbilaꞌ rae bibirus neu Yesus ao sisi na, tungga sira adat na. \v 2 Basa ma nggarei fefetu na, teluꞌ se risiꞌ rates. \v 3-4 Mia dalaꞌ taladꞌan ara ola-olaꞌ rae, “Wei! Seka bisa tulun oꞌo hendi fatu monaeꞌ mia rates a bafa na? Hita telu ia ra nda beꞌi sa, te fatu a monaeꞌ na seli! \p Te ara losa naa, rita fatu a faliꞌ hendi ena.” \v 5 Basa ma rates rala reu. Te ara nggengger, huu mete-rita atahori soruꞌ esa endoꞌ sia sira bobꞌoa ona nara, pake bua muti makahahadꞌoꞌ. \v 6 Boe ma atahori soruꞌ naa nafadꞌe se nae, “We! Afiꞌ mimitau! Au bubꞌuluꞌ hei ima mae sangga Yesus mia Nasaret. Ara risa E sia hau ngganggeꞌ a. Te Ana nda sia ia sa, huu nasodꞌa baliꞌ ena. Ima fo mete neuꞌ ena mamanaꞌ fo ara tao ao sisa na. Rouꞌ ena. \v 7 Hei baliꞌ lai-lai! Mifadꞌe Petrus se mae, Yesus nasodꞌa baliꞌ ena. Ana lao naꞌahuluꞌ nisiꞌ Galilea. Basa fo hei mindaa mo E sia naa, onaꞌ a mia fai maꞌahulu na, ana nafadꞌe basa neu hei ena. Hei baliꞌ leo!”\x + \xo 16:7 \xt Mateos 26:32; Markus 14:28\x* \p \v 8 Inaꞌ ra rita mamanaꞌ a rouꞌ ma, ara nggengger. Boe ma rela dea reu, de ara baliꞌ lai-lai. Te ara nda rafadꞌe esa-esa mia dalaꞌ a saꞌ boe, huu ramatau rae mate. \s1 [Lamatuaꞌ Yesus nandaa no Maria mana mia Magdala \r (Mateos 28:9-10; Yohanis 20:11-18) \p \v 9 Nggarei fefetu ana na, Yesus natudꞌu mata na naꞌahuluꞌ neu Maria mana mia Magdala, fo maꞌahulu na Ana oi hendi nitu hitu mia ao na.\f + \fr 16:9 \ft Susura dedꞌea Yunani mbaraaꞌ a basa sia lalane falu na. Markus dudꞌui na, tatana no dalaꞌ rua: naruꞌ esa (Markus 16:9-20), no eꞌekuꞌ esa fai (Markus 16:9-10). Tungga atahori mahine ra fo rahine matalolole Markus dudꞌui na, tatana karuaꞌ ia ara suraꞌ naꞌabuꞌit. Ruꞌa se dui Yesus tatao na ra.\f* \v 10 Maria nita Yesus boe ma, ana baliꞌ neu nafadꞌe basa atahori fo fai maꞌahulu naa tungga Yesus. Ara feꞌe raꞌabꞌubꞌue no rala sususaꞌ ma luu oe nara tudꞌa, huu rasanedꞌa Yesus mamate na. \v 11 Maria nafadꞌe se nae, “Taꞌo bee de hei feꞌe susa? Afiꞌ susa fai, te Yesus nasodꞌa baliꞌ ena! Faꞌra, au feꞌe undaa o E!” \p Te basa se rataa rae, “We! Ho lelekoꞌ!” \s1 Lamatuaꞌ Yesus natudꞌu mata na neu mana tungga na rua \r (Lukas 24:13-35) \p \v 12 Basa ma, Yesus mana tungga na rua laoꞌ risiꞌ kamboꞌ esa. Mia dalaꞌ taladꞌan, Yesus natudꞌu mata na neu se, te Yesus mata na dadꞌi laen. Te dodꞌooꞌ ma, ara rahine E. \v 13 Basa ma ruꞌa se baliꞌ reu rafadꞌe nono nara rae, “We! Rena dei! Faꞌra, hai mindaa mo Yesus mia dalaꞌ! \p Te rataa rae, “We! Afiꞌ lelekoꞌ taꞌo naa! \s1 Lamatuaꞌ Yesus natudꞌu mata na neu basa mana tungga na \r (Mateos 28:16-20; Lukas 24:36-49; Yohanis 20:19-23; Dedꞌenuꞌ ra Dudꞌuin 1:6-8) \p \v 14 Basa boe ma, Yesus nandaa no mana tungga kasanahulu esa nara, leleꞌ ara endoꞌ raa. Ana natea se nae, “We! Hei langga fatu mara! Atahori rafadꞌe hei rae, sira rita Au no sira mata nara o, te hei nda nau mimihere sa! Hei mae, ara lelekoꞌ! Ia naa, mete neuꞌ ena. Au memaꞌ mate, te usodꞌa baliꞌ ena! \p \v 15 Mi rereoꞌ raefafoꞌ ia, fo dui-bꞌengga neu basa atahori, Au Dudꞌui Malole ngga.\x + \xo 16:15 \xt Dedꞌenuꞌ ra Dudꞌuin 1:8\x* \v 16 Seka namahere Au, no hambu sarani, Lamatualain o fee masodꞌaꞌ neu e, fo ana leo no Lamatualain sia sorga. Te seka nda namahere sa, dei fo ana hambu huhukuꞌ, boe ma Lamatualain timba hendi e fo ana leo nakandoo sia deaꞌ. \v 17 Atahori mana ramahere Au, ara tao mana dadꞌi mataꞌ-mataꞌ, fo basa atahori rahine rae, sira koasa na, memaꞌ mia Lamatualain. Ara o bisa oi nitu ra pake Au nara ngga. Ma Lamatualain fee se olaꞌ rendiꞌ dedꞌeat laen fo sira nda rahine sa. \v 18 Mete ma sira toꞌu mengge marasoꞌ, do ara rinu raso, ara nda hambu deꞌulakaꞌ sa. Ma mete ma ara nggama liman nara reu atahori mamahedꞌiꞌ a langga na, atahori naa hai.” \s1 Lamatuaꞌ Yesus hene sorga neu \r (Lukas 24:50-53; Dedꞌenuꞌ ra Dudꞌuin 1:9-11) \p \v 19 Yesus ola-olaꞌ basa no mana tungga nara, boe ma Lamatualain soꞌu E sorga neu. Sa naa, Ana dadꞌi Lamatualain lima ona na, de ruꞌa se endoꞌ parenda raꞌabꞌue.\x + \xo 16:19 \xt Dedꞌenuꞌ ra Dudꞌuin 1:9-11\x* \p \v 20 Basa ma, mana tungga nara tungga parenda na. Ara reu sia bee-bꞌee de rafadꞌe basa atahori, Yesus Dudꞌui Malole na. Boe ma Lamatualain fee se koasa fo ara tao basa mana dadꞌi ra fo Yesus nafadꞌe leleꞌ naa ra. Basa ma atahori naeꞌ ramahere Yesus, huu rahine rae memaꞌ dudꞌui maloleꞌ naa, tebꞌe. \s1 [Markus Tatana Dudꞌui na, Tungga Susura Mbaraaꞌ Laen a \p \vp 9\vp* Leleꞌ ina kateluꞌ ra losa Petrus se, boe ma rafadꞌe basa-bꞌasa se saa fo atahori soruꞌ a olaꞌ mia rates faꞌ ra.\f + \fr 16:20 \ft Susura dedꞌea Yunani mbaraaꞌ a basa sia lalane falu na. Markus dudꞌui na, tatana no dalaꞌ rua: naruꞌ esa (Markus 16:9-20), no eꞌekuꞌ esa fai (Markus 16:9-10). Tungga atahori mahine ra fo rahine matalolole Markus dudꞌui na, tatana karuaꞌ ia ara suraꞌ naꞌabuꞌit. Ruꞌa se dui Yesus tatao na ra.\f* \vp 10\vp* Basa boe ma, Yesus mesaꞌ ne parenda mana tungga nara, fo reu rafadꞌe Dudꞌui Malole na neu basa mamanaꞌ ra, losa raefafoꞌ suu nara. Dudꞌui Malole ia natudꞌu dalaꞌ fo Lamatualain fee masodꞌa neu atahori mia sira sala-kilu nara, fo rasodꞌa rakandoo ro E. \p Dudꞌui malole ia, memaꞌ tebꞌe lao esaꞌ. Naa de, ana naꞌatataaꞌ nakandoo losa doo na neu.]