\id GEN \h Dudꞌuit Fefeuꞌ a \toc1 Dudꞌuit Fefeuꞌ a Eniꞌ a Lamatulain tao lalai no raefafoꞌ \toc2 Dudꞌuit Fefeuꞌ a \toc3 Kej \mt1 Dudꞌuit Fefeuꞌ a \mt2 Eniꞌ a Lamatulain tao lalai no raefafoꞌ \c 1 \s1 Lamatualain naꞌadadadꞌiꞌ lalai no raefafoꞌ \p \v 1 Fefeu na, Lamatualain naꞌadadadꞌiꞌ lalai no raefafoꞌ a. \p \v 2 Leleꞌ naa, raefafoꞌ a nda feꞌe dadꞌi sa, ma basaꞌ e feꞌe runggu-ranggaꞌ. Feꞌe akaꞌ a, oeꞌ ma maꞌahatuꞌ a tatana nala e. Lamatualain Dula-dale Na\f + \fr 1:2 \ft Dedꞌea Ibrani sia ia, sosoa na mataꞌ-mataꞌ. Naeni ‘Lamatualain Dula-dale Na’, do ‘anin mia Lamatualain’, do ‘koasa mia Lamatualain.’\f* laa-laa sia oeꞌ ata. \m \v 3 Boe ma, Lamatualain olaꞌ nae, “Manggareloꞌ dadꞌi.” Ana olaꞌ basa ma, manggareloꞌ a dadꞌi tuteꞌ a. \v 4 Ana nita manggareloꞌ a ma, rala Na namahoꞌo, huu saa fo Eni taoꞌ naa, maloleꞌ. Basa de, Ana tadꞌa manggareloꞌ mia hatuꞌ a, de esa-esaꞌ no fai na. \v 5 Ana babꞌae manggareloꞌ a ‘rereloꞌ’, ma hatuꞌ a, ‘tetembaꞌ’. Naa, fai kaesa na. \m \v 6-7 Basa ma, Lamatualain olaꞌ seluꞌ nae, “Mamana rouꞌ sa dadꞌi, fo tadꞌa oeꞌ a. Naa fo, hambu oeꞌ sia ataꞌ, ma sia raeꞌ boe.” Ana olaꞌ basa ma, oeꞌ a banggi neu rua tuteꞌ a. \v 8 Ana babꞌae oeꞌ mana sia ataꞌ a, ‘lalai’. Naa, fai karua na. \m \v 9 Basa ma, Lamatualain olaꞌ seluꞌ fai nae, “Oe mana sia raeꞌ a musi naꞌabꞌue neu mamanaꞌ esa, fo hambu rae madꞌa.” Ana olaꞌ basa ma, rae madꞌa a dadꞌi tuteꞌ a. \v 10 Ana babꞌae rae madꞌa a, ‘madꞌa ata’; ma oe mana maꞌabꞌueꞌ a, ‘tasiꞌ’. Ana nita basa naa ra ma, rala Na namahoꞌo, huu saa fo Eni taoꞌ naa ra, memaꞌ maloleꞌ. \v 11 Boe ma, Lamatualain olaꞌ seluꞌ fai nae, “Hau-hau musi mori sia madꞌaꞌ ata. Musi hambu hau mabꞌoaꞌ, madekeꞌ, ma maroo modꞌoꞌ. Naa fo, hau ra esa-esaꞌ mbule-bꞌoa na tungga mata na.” Ana olaꞌ basa ma, basa hau ra dadꞌi tuteꞌ a. \v 12 Ma hau naa ra mbule-bꞌoa nara esa-esaꞌ tungga mata na, losa rasofe madꞌaꞌ ata. Ana nita basa naa ra ma, rala Na namahoꞌo, huu saa fo Eni taoꞌ naa ra, memaꞌ maloleꞌ. \v 13 Naa, fai katelu na. \m \v 14-15 Boe ma, Lamatualain olaꞌ seluꞌ fai nae, “Sia ataꞌ musi hambu manggareloꞌ mataꞌ-mataꞌ fo raronda neu raefafoꞌ ia. Musi hambu mana fee manggareloꞌ neu fai rereloꞌ, ma mana fee manggareloꞌ neu fai tetembaꞌ. Basa naa ra, dadꞌi tatandaꞌ fo bisa reken fai, too, no fula-fai.” Ana olaꞌ basa ma, manggareloꞌ ra dadꞌi tuteꞌ a. \v 16 Ana tao manggarelo monaeꞌ mataꞌ rua. Manggarelo monaeꞌ a naronda rereloꞌ ma manggarelo anadikiꞌ a naronda tetembaꞌ. Ana o tao nduuꞌ ra boe. \v 17 Ma Ana ator basa naa ra sia lalai, fo raronda neu raefafoꞌ a. \v 18 De ara fee manggareloꞌ neu rereloꞌ ma tetembaꞌ. No taꞌo naa, ara tadꞌa manggareloꞌ mia hatuꞌ a. Ana nita basa naa ra ma, rala Na namahoꞌo, huu saa fo Eni taoꞌ naa ra, memaꞌ maloleꞌ. \v 19 Naa, fai kahaa na. \m \v 20 Basa ma, Lamatualain olaꞌ seluꞌ fai nae, “Banda mataꞌ-mataꞌ musi rasodꞌa sia oeꞌ rala. Ma mbuiꞌ mataꞌ-mataꞌ musi ratambembele sia raefafoꞌ ata.” \v 21 Boe ma Ana naꞌadadadꞌiꞌ basa uꞌu mataꞌ-mataꞌ no banda monaeꞌ mana rasodꞌa sia oeꞌ. Ana o naꞌadadadꞌiꞌ mbuiꞌ mataꞌ-mataꞌ fo ratambembele sia lalai. Ana nita basa naa ra ma, rala Na namahoꞌo, huu saa fo Eni taoꞌ naa ra, memaꞌ maloleꞌ. \v 22 Basa ma Ana olaꞌ fee papala-babꞌanggiꞌ neu basa banda ra nae, “Uꞌu ra musi ramaheta, fo rasofe oeꞌ a sia bee-bꞌee. Ma mbuiꞌ ra o musi ramaheta boe.” \v 23 Naa, fai kalima na. \m \v 24-25 Basa ma, Lamatualain olaꞌ seluꞌ fai nae, “Banda mataꞌ-mataꞌ musi rasodꞌa sia madꞌaꞌ ata. Musi hambu banda neꞌebꞌoiꞌ, banda fui, ma banda mana nodꞌoꞌ sia rae, esa-esaꞌ no mata na.” Ana olaꞌ basa ma, basa se dadꞌi tuteꞌ a. Ana nita basa se ma, rala Na namahoꞌo, huu saa fo Eni taoꞌ naa ra, memaꞌ maloleꞌ. \p \v 26 Basa ma Lamatualain olaꞌ seluꞌ fai nae, “Ima fo Ata tao atahori tungga onaꞌ Hita boe. Naa fo, ara tao mataꞌ neu uꞌu ra sia tasi, mbuiꞌ ra sia lalai, banda neꞌeboiꞌ ra, ma basa banda feaꞌ mana masodꞌa sia raefafoꞌ a.”\x + \xo 1:26 \xt Kolose 1:16\x* \p \v 27 Boe ma Ana naꞌadadadꞌiꞌ atahori onaꞌ mata ao Na boe. Ana naꞌadadadꞌiꞌ se, touꞌ no inaꞌ. \v 28 Ma Ana olaꞌ fee se papala-babꞌanggiꞌ nae, “Hei musi bꞌonggi mimihefu, fo misofe raefafoꞌ ia, ma tao mataꞌ neu e. Au o fee hei koasa fo tao mataꞌ neu uꞌu ra, mbuiꞌ ra, ma basa banda madꞌaꞌ ata ra. \v 29 Rena malolole! Au fee hei nanaat mataꞌ-mataꞌ sia raefafoꞌ ia. Au fee hau mabꞌoaꞌ, madekeꞌ, ma maroo modꞌoꞌ ra. \v 30 Au o fee basa hau mataꞌ-mataꞌ, fo dadꞌi basa banda ra nanaat na. Nanaat soaꞌ neu banda neꞌeboiꞌ, banda fui, banda mana nodꞌoꞌ, ma mbuiꞌ ra.” Ana olaꞌ basa ma, basa nanaat mataꞌ-mataꞌ dadꞌi tuteꞌ a. \v 31 Ana nita basa naa ra ma, rala Na namahoꞌo, huu saa fo Eni taoꞌ naa ra, memaꞌ maloleꞌ. Naa, fai kanee na. \c 2 \p \v 1 No dalaꞌ naa, Lamatualain tao lalai no raefafoꞌ, no basa isi-oe na. \m \v 2 Mbilaꞌ neu ma, ndaa no fai kahitu na, Ana hahae ao Na, huu tao nala basaꞌ e ena. \v 3 No taꞌo naa, Ana tao fai kahitu na dadꞌi fai monaeꞌ mia fai feaꞌ ra, huu Ana tao basa ue-tatao Na ena, de fai kahitu na ma, Ana hahae ao Na. \v 4a Lamatualain naꞌadadadꞌiꞌ lalai no raefafoꞌ dudꞌui na, taꞌo a naa. \s1 Lamatualain naꞌadadadꞌiꞌ touꞌ no inaꞌ \p \v 4b Leleꞌ LAMATUALAIN naꞌadadadꞌiꞌ lalai no raefafoꞌ a, \v 5-6 nda feꞌe hambu hau-bebꞌa saa saꞌ boe, huu Ana nda feꞌe naꞌondaꞌ udꞌan sa. Leleꞌ naa, feꞌe akaꞌ a lumeꞌ a namasu mia rae fo naꞌadꞌoe raefafoꞌ. Ma nda feꞌe hambu atahori fo tao osi sa. \v 7 Dei de LAMATUALAIN haꞌi rae mbei, de tao dadꞌi atahori. Ana fuu ani-hahaeꞌ tungga mbana ndola na, ma atahori a nasodꞌa tuteꞌ a. \p \v 8 Basa ma, LAMATUALAIN tao osi esa mia rae Eden seriꞌ rulu, de Ana fee atahori a leo sia naa. \v 9 Ana naꞌadadadꞌiꞌ hau huuꞌ maloleꞌ mataꞌ-mataꞌ sia osi a, fo atahori a naa no maladꞌaꞌ. Ma Ana o tao hau huuꞌ mataꞌ rua sia osi a taladꞌa na. Mete ma atahori raa hau esa boa na, ara rasodꞌa rakandoo. Te mete ma ara raa hau esa ka boa na, ara rahine bee maloleꞌ ma bee deꞌulakaꞌ. \p \v 10 Hambu loe sa nandali mia osi a, de dea neu. Loe naa, masaranggaaꞌ haa. \v 11 Ranggaꞌ kaesa na, naran Pison. Ranggaꞌ naa nandali rereoꞌ rae Hawila. Sia naa, hambu lilo naeꞌ. \v 12 Lilo naa ra meuꞌ. Sia naa o hambu hau raa maꞌameniꞌ ma fatu makahadꞌoꞌ. \v 13 Ranggaꞌ karua na, naran Gihon. Ranggaꞌ naa nandali rereoꞌ rae Kus.\f + \fr 2:13 \ft Dalahulu naa, rae ia naran ‘Kus’. Aleꞌ ia ana sia nusa Etiopia, ma nusa Sudan, mana sia Afrika seriꞌ rulu.\f* \v 14 Ranggaꞌ katelu na, naran Tigris. Ranggaꞌ ia, dadꞌi tadꞌaꞌ sia rae Asyur\f + \fr 2:14 \ft Asyur naa, nusaꞌ fo aleꞌ ia, naran ‘Irak’.\f* seriꞌ rulu. Ma rangga kahaa na, naran Efrat. \p \v 15 LAMATUALAIN fee atahori a leo sia Eden, fo tao mataꞌ neu osi a. \v 16 Ma Ana parenda e nae, “Ho sudꞌiꞌ a mua hau boaꞌ saa mia basa hau huuꞌ sia osi ia. \v 17 Te akaꞌ na, afi mua hau boaꞌ mia hau huuꞌ mana fee nggo muhine bee maloleꞌ ma bee deꞌulakaꞌ. Mete ma mua, naa, mate nggo.” \p \v 18 Basa ma, LAMATUALAIN olaꞌ seluꞌ nae, “Nda maloleꞌ sa atahori ia nasodꞌa mesaꞌ ne. De Au ae tao fee ne, nonoon esa fo ndaa no e.” \p \v 19-20 Leleꞌ naa, LAMATUALAIN ao nala rae mbei, de tao banda ma mbuiꞌ mataꞌ-mataꞌ. Ana nendi se risiꞌ atahori a, fo nanara se. Boe ma, atahori a nanara se, esa-esaꞌ no nara na. Te ana nda feꞌe hambu nonoon sa. \p \v 21 De LAMATUALAIN fee atahori a sungguꞌ nasambeta, de haꞌi nala rui aiusu na esa. Dei de, Ana mbalu baliꞌ bisu a. \v 22 Ma Ana tao ruiꞌ naa dadꞌi inaꞌ, de fee neu atahori a. \v 23 Atahori a nita inaꞌ a ma, ana nae, \q1 “Ia dei, fo ndaa no au! \q2 Rui na o, onaꞌ au rui ngga boe. \q3 Ma ao sisi na, onaꞌ au ao sisi ngga. \q2 Huu eni dadꞌi mia touꞌ, naa de au babꞌae e ‘inaꞌ’.”\f + \fr 2:23 \ft Sia dedꞌea Ibrani, touꞌ nae ‘\ft \+it ish\+it*’. Inaꞌ nae ‘\+it isha\+it*’. Dadꞌi sia ia, ara rae “\+it isha\+it* (inaꞌ) dadꞌi mia \+it ish\+it* (touꞌ).”\f* \q1 \v 24 Huu naa, touꞌ musi lao hela ina-ama nara, \q2 fo nasodꞌa ralaꞌ esa no sao na, \q3 te ruꞌa se dadꞌi esa ena. \p \v 25 Leleꞌ naa, ruꞌa se maꞌaholaꞌ, te ara nda mae saꞌ. \c 3 \s1 Atahori nda nau rena Lamatualain sa \p \v 1 Mia basa banda fo LAMATUALAIN tao sia raefafoꞌ ia, mengge a nahine pepeko-lelekoꞌ lenaꞌ basa e. Lao esa, hambu mengge sa natane inaꞌ a nae, “Tebꞌe, do? Lamatualain ai hei nae, ‘Afiꞌ mia hau boaꞌ mana sia osi ia, to?’” \p \v 2-3 Inaꞌ a nataa nae, “Hokoꞌ! Hai bole mia! Te akaꞌ a hau esa sia osi a taladꞌa na, Lamatualain ai hai fo afiꞌ mia. Ana nae hai afiꞌ mia, ma afiꞌ nggama boa na, te hokoꞌ naa, hai mate.” \p \v 4 Te mengge a nataa nae, “Weh! Naa, nda tebꞌe sa! Hei nda mate sa. \v 5 Lamatualain memaꞌ ai taꞌo naa, huu Ana bubꞌuluꞌ mete ma hei mia hau a boa na, naa, hei mihine bee maloleꞌ ma bee deꞌulakaꞌ, onaꞌ Eni boe.” \p \v 6 Boe ma, inaꞌ a nita hau a malole na seli, no boa na onaꞌ maladꞌaꞌ. Ana dꞌua nae, “Mete ma au ua boaꞌ ia, neꞌo au uhine.” Basa ma, ana etu boaꞌ naa, de naa. Ma nendi fee sao na, de ana o naa boe. \v 7 Ara raa basa ma, aiboiꞌ ma rahine rae sira maꞌaholaꞌ. Naa de, ara nato hau roo fo babꞌata ao nara. \p \v 8 Bꞌobꞌo na ma, ara rena LAMATUALAIN lao-laoꞌ sia osi a. De ara keke mia hau sa deaꞌ, naa fo, LAMATUALAIN nda nita se sa. \v 9 Te LAMATUALAIN noꞌe touꞌ a nae, “Adam! Ho sia bee?” \p \v 10 Touꞌ a nataa nae, “Au rena hara Ma sia ia. Te au mae, huu au maꞌaholaꞌ. Naa de, au keke.” \p \v 11 Boe ma Lamatualain nae, “Seka nafadꞌe oi ho maꞌaholaꞌ? Taꞌo bee? Ho mua hau boaꞌ fo Au aiꞌ a, to?” \p \v 12 Nataa nae, “Inaꞌ ia, fo Lamatualain fee dadꞌi nonoo ngga, ana mana fee au hau boaꞌ a, fo ua!” \p \v 13 Boe ma LAMATUALAIN olaꞌ no inaꞌ a nae, “Ho tao saa, ia?” \p Nataa nae, “Mengge a mana eꞌedik nala au! Naa de, au ua ma.” \s1 Lamatualain huku-doki se \p \v 14 Basa ma, LAMATUALAIN huku-doki mengge a nae, \m “Huu tatao ma, Au hukun nggo. Mia basa banda ra, akaꞌ a mesaꞌ nggo dai huku-dokiꞌ ia. Mia oras ia losa mate, nodꞌo mendiꞌ a tenda ma, ma mua siaꞌ a rae a. \v 15 Au tao nggo mo inaꞌ ia bamusuꞌ mikindooꞌ a. Hei ruꞌa nggi tititi-nonosi mara o, taꞌo naa boe. Dei fo, tititi-nonosi mara ero atahori ra ei tingga nara. Te inaꞌ a tititi-nonosi na esa, tutu nalutu langga ma.” \p \v 16 Basa ma, Lamatualain nafadꞌe inaꞌ a nae, \m “Au fee nggo sususaꞌ naeꞌ leleꞌ muiru, ma bꞌonggi no doidꞌosoꞌ seli. Te taꞌo naa o, ho feꞌe hii-nau mo sao ma. Ma ana mana nauli nggo.” \p \v 17 Boe ma Lamatuaꞌ nafadꞌe touꞌ a nae, \m “Ho nda tungga Au parenda ngga sa, te tunggaꞌ a sao ma hihii na, de mua hau boaꞌ fo Au aiꞌ a. Naa de Au huku-dokiꞌ nggo boe. Ma Au o huku-doki rae a boe. Mia oras ia losa mate, ho musi tao ues naeꞌ aꞌali rae, fo feꞌe hambu mua na. Naa fo, musodꞌa. \v 18 Onaꞌ mae ho sela mataꞌ-mataꞌ o, akaꞌ a duri-nggaut a mori. \v 19 De ho musi tao ues naeꞌ, fo rae a fee nggo mua. Ma mbusa ma musi nandali losa ho mate. Au tao nggo mia rae, de mete ma mate nggo, naa, dadꞌi baliꞌ rae.” \p \v 20 Basa naa ma, Adam babꞌae sao na ‘Hawa’ (sosoa na ‘mana masodꞌa’), huu basa atahori masodꞌaꞌ ra ina na, eni.\f + \fr 3:20 \ft Sia dedꞌea Ibrani, ‘\ft \+it adam\+it*’ sosoa na ‘atahori’.\f* \p \v 21 Boe ma LAMATUALAIN tao buas mia banda rouꞌ, de seluao neu se. \s1 Lamatualain oi hendi Adam no Hawa \p \v 22 Basa ma LAMATUALAIN olaꞌ nae, “Ia naa, atahori rahine bee maloleꞌ ma bee deꞌulakaꞌ, onaꞌ Hita boe. Afiꞌ losa ara o raa boaꞌ mia hau mana fee se rasodꞌa rakandoo.” \v 23 Naa de, Ana oi hendiꞌ se mia osi Eden. Ara risiꞌ mamana feaꞌ, de aꞌali rae, fo rasodꞌa mia rae a. \v 24 Lamatualain oi basa se ma, Ana denu ate malida Nara mia sorga,\f + \fr 3:24 \ft Dedꞌea Ibrani nae, Lamatualain ate malidꞌa nara mia sorga naa, ‘\ft \+it kerubim\+it*’.\f* fo reu ranea osi seriꞌ rulu. Ara toꞌu tafaꞌ mana mbila onaꞌ ai, de lalaes neu-nema. Lamatualain denu se ena dalaꞌ rala neu, huu Ana nda nau atahori ra reu etu hau boaꞌ mana fee se rasodꞌa rakandoo. \c 4 \s1 Kaen no Habel dudꞌui na \p \v 1 Lao esa, Adam sungguꞌ no sao na Hawa, de ana nairu. Ana bꞌonggi ana touꞌ esa, ma nae, “Ana touꞌ esa dea nema ena, huu LAMATUALAIN tulu-fali au.” De babꞌae e, \it Kaen\it* (sosoa na ‘dea nema’). \v 2 Basa ma, Hawa bꞌonggi seluꞌ ana touꞌ esa, de babꞌae e \it Habel\it*. \p Ruꞌa se raꞌamoko ma, Habel dadꞌi manatadꞌa banda, ma Kaen tao osi. \v 3 Lao esa, Kaen nendi osi na mbule-bꞌoa na ruma, fee LAMATUALAIN. \v 4 Habel o nendi bibꞌi lombo nara, ana ulu nara. Ana mbau-hala se, ma nendi sisi maloleꞌ neu Lamatualain. Ma LAMATUALAIN rala Na namahoꞌo, huu Habel, ma tutunu-hohotu na. \v 5 Te Ana nda hii Kaen tutunu-hohotu na sa. Naa de, Kaen namanasa, de mata na maꞌalasi. \p \v 6 Boe ma LAMATUALAIN olaꞌ no Kaen nae, “Heh, Kaen! Taꞌo bee de mumunasa, losa mata ma maꞌalasi taꞌo naa? \v 7 Mete ma ho tao maloleꞌ, naa, Au simbo nggo no maloleꞌ boe. Te besa-bꞌesa! Mete ma ho tao deꞌulakaꞌ, dei fo deꞌulakaꞌ a naa baliꞌ nggo, onaꞌ meo obꞌo lafo. Dadꞌi mete ma hii mae tao deꞌulakaꞌ, malole lenaꞌ nggari hendi leo!” \p \v 8 Lao esa, Kaen kokoe Habel nae, “Odꞌiꞌ! Uma fo teu lao-laoꞌ sia osi.”\f + \fr 4:8 \ft Susura mbaraaꞌ hira suraꞌ Habel oꞌola na ia, te dedꞌeat naa nda hambu sia susura dedꞌea Ibrani lasiꞌ a sa.\f* Ara losa naa, aiboiꞌ ma, Kaen momoko nisa odꞌi na. \p \v 9 Basa ma LAMATUALAIN natane Kaen nae, “Heh, Kaen! Odꞌi ma saa bee?” \p Nataa nae, “Au nda bubꞌuluꞌ saꞌ! Mae au mana toꞌu ei na, do?” \p \v 10 Te Lamatualain olaꞌ nae, “Taꞌo bee de ho tao deꞌulaka taꞌo naa? Afiꞌ mae ho bisa funi odꞌi ma raa na sia rae a, te Au ita basa ena! \v 11 Ia naa huku-dokiꞌ sae nala nggo. Leleꞌ misa odꞌi ma, rae a musi nala raa na. De ia naa, rae a nda fee masodꞌaꞌ neu nggo sa ena. \v 12 Mete ma ho tao osi, rae a nda fee mbule-bꞌoaꞌ saa-saa saꞌ boe. Mia oras ia, ho koo-kale muu-uma onaꞌ atahori mana toꞌa-taaꞌ sangga masodꞌaꞌ sia raefafoꞌ ia.” \p \v 13 Te Kaen labꞌan LAMATUALAIN nae, “Awii! Lamatualain, e! Taꞌo bee de huku-doki au bera na seli, losa au nda lemba beꞌi sa! \v 14 Huu Lamatualain oi hendi au sia mamanaꞌ ia, dei fo au uꞌudꞌoodꞌooꞌ mia Lamatualain. Au koo-kale sudꞌiꞌ a bee uu. Ma sudꞌiꞌ a se randaa ro au, naa, tati risa au.” \p \v 15 Te LAMATUALAIN nataa nae, “Nda taꞌo naa sa! Seka tati nisa nggo, naa, Au huku-doki e bera na lenaꞌ lao hitu!” Dei de, LAMATUALAIN tao tatandaꞌ neu Kaen, fo atahori rahine, rae nda bole tao risa e sa. \v 16 Basa ma, Kaen lao hela mamanaꞌ naa, fo neu naꞌadꞌodꞌoꞌ no LAMATUALAIN. Ana lao losa mamanaꞌ esa sia osi Eden seriꞌ rulu, nara na \it Nod\it*, sosoa na nae, ‘koo-kale’. Boe ma, ana leo sia naa. \s1 Kaen tititi-nonosi nara \p \v 17 Basa ma, Kaen sao, de sao na nairu. Ana bꞌonggi ana touꞌ esa, de babꞌae e, Henok. Kaen o nafefela kamboꞌ esa, de babꞌae kamboꞌ a Henok, tungga ana na nara na. \v 18 Henok ana na, Irad. Ma Irad ana na, Mehuyael. Mehuyael ana na, Metusael. Ma Metusael ana na, Lamek. \p \v 19 Lamek sao na rua. Esa naran Ada, ma esa naran Sila. \v 20 Ada ana ulu na, naran Yabal. Yabal tititi-nonosi nara, dadꞌi manatadꞌa. Ara rasodꞌa lali-laliꞌ, ma leo sia lalaat. \v 21 Yabal odꞌi na, naran Yubal. Yubal tititi-nonosi nara, mana maꞌaminaꞌ lii-liiꞌ mana pake sanar onaꞌ a sasando, ma fuu onaꞌ suling. \p \v 22 Ma Lamek sao na Sila bꞌonggi Tubal Kaen. Tubal Kaen tititi-nonosi nara mana tutu besi. Ara tao sudꞌiꞌ a saa mataꞌ-mataꞌ mia besi ma riti. Tubal Kaen feto na, Naꞌama. \p \v 23 Lao esa, Lamek nananaru ao na mia sao nara ruꞌa se mata nara nae, “Rena, e! Faꞌ ra monetenaꞌ esa tutu au, te au tao isa e. \v 24 Atahori mana tao nisa Kaen, hambu huku-dokiꞌ lao hitu. Te mete ma hambu mana nae nambedꞌaꞌ ralaꞌ no au, ana hambu huku-dokiꞌ lao hitu nulu hitu.” \s1 Adam ana na esa fai, naran Set \p \v 25 Adam sao na Hawa bonggi ana touꞌ esa fai. De ara babꞌae e, Set, huu Hawa nae, “Lamatualain fee anaꞌ ia nggati Habel, fo Kaen tao nisaꞌ a.” \v 26 Dꞌoo-dꞌoo ma, Set hambu ana touꞌ esa, naran Enos. \p Leleꞌ naa, atahori ra feꞌe rahine LAMATUALAIN ena, ma beꞌutee neu E. \c 5 \s1 Adam tititi-nonosi nara losa Noh \p \v 1-2 Leleꞌ Lamatualain naꞌadadadꞌiꞌ atahori, Ana tao mata nara, onaꞌ Eni mata na boe. Naꞌadadadꞌiꞌ se, touꞌ no inaꞌ. Ana noꞌe se, nae “atahori”, ma fee se papala-babꞌanggiꞌ. \p Atahori fefeu na, nara na, Adam. Ia, Adam tititi-nonosi nara: \m \v 3 Adam too natun esa telu nulu ma, ana hambu ana touꞌ esa, mata na onaꞌ e boe. Ana babꞌae e, Set. \v 4 Basa ma, Adam feꞌe nasodꞌa too natun falu, de hambu seluꞌ ana touꞌ no inaꞌ fai. \v 5 Ana too natun sio telu nulu ma, ana mate. \m \v 6 Set too natun esa lima ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Enos. \v 7 Basa ma, Set feꞌe nasodꞌa too natun falu hitu, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \v 8 Ana too natun sio sanahulu rua ma, ana mate. \m \v 9 Enos too sio nulu ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Kenan. \v 10 Basa ma, Enos feꞌe nasodꞌa losa too natun falu sanahulu lima, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \v 11 Ana too natun sio lima ma, ana mate. \m \v 12 Kenan too hitu nulu ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Mahalalel. \v 13 Basa ma, Kenan feꞌe nasodꞌa losa too natun falu haa nulu, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \v 14 Ana too natun sio sanahulu ma, ana mate. \m \v 15 Mahalalel too nee nulu lima ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Yared. \v 16 Basa ma, Mahalalel feꞌe nasodꞌa losa too natun falu telu nulu, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \v 17 Ana too natun falu sio nulu lima ma, ana mate. \m \v 18 Yared too natun esa nee nulu rua ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Henok. \v 19 Basa ma Yared feꞌe nasodꞌa losa too natun falu, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \v 20 Ana too natun sio nee nulu rua ma, ana mate. \m \v 21 Henok too nee nulu lima ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Metusalak. \v 22 Henok nasodꞌa ralaꞌ esa no Lamatualain losa too natun telu. De ana hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \v 23-24 Ana nasodꞌa ralaꞌ esa nakandoo no Lamatualain. Ana too natun telu nee nulu lima ma, mopo e, huu Lamatualain soꞌu botiꞌ e. \m \v 25 Metusalak too natun esa falu nulu hitu ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Lamek. \v 26 Basa ma, Metusalak feꞌe nasodꞌa losa too natun hitu falu nulu rua, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \v 27 Ana too natun sio nee nulu sio ma, ana mate. \m \v 28 Lamek too natun esa falu nulu rua ma, ana hambu ana touꞌ esa. \v 29 Ana nae, “Dei fo anaꞌ ia tao namahoꞌo hita rala nara, mia ue-taos sofeꞌ no doidꞌosoꞌ sia rae fo Lamatualain huku-dokiꞌ a.” De ana babꞌae e, \it Noh\it* (lii na naeꞌ a onaꞌ dedꞌeat esa, sosoa na nae, ‘nendi nemehoꞌot’). \v 30 Basa ma, Lamek feꞌe nasodꞌa losa too natun lima sio nulu lima, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \v 31 Ana too natun hitu, hitu nulu hitu ma, ana mate. \p \v 32 Noh too natun lima ma, ana hambu ana touꞌ telu ena, nara nara, Sem, Yafet ma Ham.\f + \fr 5:32 \ft Ham, ana mana matea susu oeꞌ. Mete \ft \+it Dudꞌuit Fefeuꞌ a\+it* 9:24-25.\f* \c 6 \s1 Atahori ra deꞌulaka nara \p \v 1 Leleꞌ naa, atahori bau ramaheta. Ara rasodꞌa nggari-nggari sia bee-bꞌee ndule raefafoꞌ ia. Ara o bꞌonggi ana inaꞌ ra boe. \v 2 Lamatuaꞌ ana tou nara\f + \fr 6:2 \ft ‘Lamatualain ana tou nara’, sosoa na nda meuꞌ sa. Atahori mahineꞌ ruma rae naa ra, maneꞌ ra ana nara. Ma ruma rae ara mia bobꞌonggiꞌ nda atahori sa. Ruma fai duꞌa rae atahori naa ra, Lamatualain ate nara mia sorga. Te esa o nda bubꞌuluꞌ matetu na taꞌo bee saꞌ boe.\f* rita atahori ra ana fetoꞌ nara meulauꞌ. De reu sao ana feto fo sira hiiꞌ ra. \v 3 Boe ma LAMATUALAIN nae, “Au benggeꞌ a o atahori mana rasodꞌa tao leliꞌ ia ra. Dula-dale Ngga mana fee masodꞌa neu se, nda nau se rasodꞌa rakandoo sa ena.\f + \fr 6:3 \ft Dedꞌea Ibrani sia ia nda meuꞌ sa.\f* Ara musi mate. De mia ia, ara rasodꞌa losaꞌ a too natun esa rua nulu.” \p \v 4 Leleꞌ naa, ma fai maꞌabuiꞌ ra, hambu atahori seleꞌ sia raefafoꞌ ena.\f + \fr 6:4 \ft Dedꞌea Ibrani nae ‘atahori Nefil ra’. Te sosoa na nda meuꞌ sa.\f* Lamatualain ana tou nara sao atahori ra ana feto nara, de bꞌonggi atahori seleꞌ naa ra. Ara dadꞌi malangga matatiꞌ ra, fo mana nenebebenggaꞌ sia dudꞌui maꞌahulu na. \p \v 5 Leleꞌ naa, LAMATUALAIN nita atahori sia raefafoꞌ deꞌulaka na naseliꞌ ena. Rala nara duꞌa akaꞌ a deꞌulakaꞌ rakandooꞌ a. \v 6 De LAMATUALAIN fale rala Na, huu naꞌadadadꞌiꞌ se, ma fee se leo sia raefafoꞌ ia ena. Naa, nameraꞌ rala Na seli. \v 7 Naa de, Ana olaꞌ nae, “Dei fo Au tao ulutu atahori, fo Au uꞌudadadꞌiꞌ sia raefafoꞌ ia. Au o tao ulutu mbuiꞌ ra ro banda feaꞌ ra, huu Au fale rala Ngga tao ala se ena.” \v 8 Akaꞌ a Noh, tao namahoꞌo LAMATUALAIN rala Na. \s1 Noh dudꞌui na \p \v 9-10 Ia, Noh dudꞌui na. Ana tou na telu, nara nara Sem, Yafet ma Ham. Noh nasodꞌa ndoos, nda tao deꞌulakaꞌ sa. Ana nasodꞌa deka no Lamatualain. Ma leleꞌ naa, akaꞌ a mesaꞌ ne maloleꞌ. \p \v 11-12 Te Lamatualain nita atahori feaꞌ ra, basa se deꞌulakaꞌ. Sia bee-bꞌee atahori dala masodꞌa nara nda matetuꞌ sa. Lamatualain nita atahori sia raefafoꞌ, akaꞌ a deꞌulakaꞌ ra. \v 13 Boe ma Ana nafadꞌe Noh nae, “Sia bee-bꞌee, Au ita akaꞌ a atahori deꞌulaka nara. De Au uꞌetuꞌ ae tao ulutu raefafoꞌ ia no basa isi-oe na. \v 14 Dadꞌi taꞌo ia, Noh! Tao ofai esa mia hau manggateeꞌ. Sia ofai naa rala, tao kama-kama. Basa naa, dudꞌu ofai a ma leli e no ter. \v 15 Tao ofai a nanaru na, meter natun esa telu nulu telu. Loloa na, meter rua nulu rua. Ma ataꞌ neu a, meter sanahulu telu. \v 16 Tao ofai a ma mbuniꞌ. Te hela mbuni na onaꞌ a banggi rua meter esa mia ririndi na. Banggi ofai a neu tadꞌaꞌ telu ma tao lelesu esa neu bobꞌoa na. \p \v 17 Musunedꞌa malolole! Dei fo Au uꞌondaꞌ oe mandaliꞌ monaeꞌ fo tao nisa basa mana masodꞌaꞌ sia raefafoꞌ ia, losa nda hela saa saꞌ boe. \v 18 Te Au ae tao hehelu-fufuliꞌ o nggo. Dei fo ofai rala muu mo sao ma, ana mara, ma ana feto feu mara. \p \v 19-20 Ho o musi haꞌi mala basa banda ra pasan beꞌe esaꞌ, ma mendi se ofai rala neu, fo ara rasodꞌa ro nggo boe. Haꞌi banda neꞌeboiꞌ ra, mbuiꞌ ra, ma banda mana nodꞌoꞌ ra, fo basa se rasodꞌa. \v 21 Ho o musi mendi nanaat mataꞌ-mataꞌ nisiꞌ ofai rala neu, soaꞌ neu hei mo banda ra.” \p \v 22 Boe ma, Noh tao tungga basa Lamatulain parenda Na. \c 7 \s1 Oe mandali monaeꞌ \p \v 1 Basa naa ma, LAMATUALAIN olaꞌ no Noh nae, “Au mete neu bee-bꞌee, akaꞌ ho fo rala ma ndoos. Huu naa, mo sao-ana mara, ofai rala mi leo. \v 2-3 Mendi basa banda fo hei miaꞌ ra, ma basa banda fo hei tao neu tutunu-hohotuꞌ fee Auꞌ ra, pasan hitu-hitu ofai rala neu. Mendi basa mbuiꞌ ra, pasan beꞌe hituꞌ boe. Te banda feaꞌ ra naa, mendi pasan beꞌe esaꞌ a. No taꞌo naa, banda ma mbuiꞌ naa ra, dadꞌi fini, fo ara afiꞌ mopo. \p \v 4 Musunedꞌa malolole e! Te helaꞌ a fai hitu ena, Au uꞌondaꞌ udꞌan nda hahae sa, losa rereloꞌ fai haa nulu ma tetembaꞌ fai haa nulu. Naa fo, mate basa mana masodꞌaꞌ sia madꞌaꞌ ata, fo Au uꞌudadadꞌiꞌ alaꞌ ra.” \p \v 5 Boe ma, Noh tao tungga basa LAMATUALAIN parenda Na. \p \v 6 Noh too natun nee ma, oeꞌ a lala nema. \v 7 Ana no sao na, ana nara, ma ana feto feu nara, ofai rala reu, fo rasodꞌa mia oe mandali monaeꞌ a. \v 8-9 Noh o tungga LAMATUALAIN parenda Na, de nendi basa mbuiꞌ mataꞌ-mataꞌ ma banda feaꞌ ra, esaꞌ no nonoo na, mae banda fo atahori raaꞌ ra, ma banda fo atahori nda raaꞌ ra sa. \v 10 Basa fai hitu ma, udꞌan monaeꞌ mboꞌa nema, fo nae tatana raefafoꞌ a. \p \v 11 Noh too natun nee, fula rua, fai sanahulu hitu ma, oe monaeꞌ a nema! Onaꞌ lalai a lelesu na nenesoiꞌ, de oeꞌ a mboꞌa rae neu. Ma basa oe mataꞌ sia rae rala ra fanggi, de oe a nasapupuraꞌ dea neu. \v 12 Udꞌan o nda hahae sa hatuꞌ-rerelon, losa fai haa nulu. \p \v 13 Te faiꞌ naa, Noh, no sao na, ma ana nara teluꞌ se Sem, Yafet no Ham, ma ana feto feu nara, basa se ofai rala reu. \v 14 Ara rala reu ro banda mata-mataꞌ. Naeni, banda neꞌeboiꞌ, banda fui, banda mana nodꞌoꞌ, mbuiꞌ ra ma banda malidꞌa feaꞌ ra. \v 15-16 Noh ofai rala neu no basa masodꞌaꞌ ra pasan beꞌe esaꞌ, tungga Lamatualain parenda na. \p Basa se rala reu ma, LAMATUALAIN nggoe ofai a lelesu na. \p \v 17-19 Boe ma, udꞌan monaeꞌ a nema nakandooꞌ a losa fai haa nulu, de oe mandali monaeꞌ a boe hene naruꞌ ata neu, losa ofai a laa. Basa ma, oeꞌ a hene nakandooꞌ a, losa tatana nala lete naruꞌ ra. \v 20 Basa ma, oeꞌ a hene nda naloeꞌ sa, losa naru na meter hitu sia mbukuꞌ ra ata. \p \v 21-23 No taꞌo naa, basa mana masodꞌaꞌ sia madꞌaꞌ ata ra, mate. Atahori, banda neꞌebꞌoiꞌ, banda fui, banda mana nodꞌoꞌ, ma mbuiꞌ ra, basa se mate. Akaꞌ a Noh no basa mana sia ofai rala ra, rasodꞌa. \v 24 Oeꞌ a nda reꞌe sa, losa fula lima.\f + \fr 7:24 \ft fai natun esa lima nulu.\f* \c 8 \s1 Rae a nae madꞌa \p \v 1 Te Lamatualain nda liliiꞌ Noh se ro basa banda mana sia ofai a. Naa de, Ana fee anin fuu nareꞌe oe mandaliꞌ a. \v 2 Ana o tatana basa oe mataꞌ sia raefafoꞌ a, ma naloeꞌ udan mia lalai a. \v 3 Boe ma oeꞌ a namakura. Basa fula lima ma, oeꞌ a nda naruꞌ naeꞌ sa ena. \v 4 Ndaa no fula ka hitu na, fai sanahulu hitu ma, ofai a hara sia leteꞌ naruꞌ sa ata, nara na Ararat. \v 5 Basa ma, oeꞌ a reꞌe nakandoo. Fula ka sanahulu na, fai ka esa na ma, mbuku-leteꞌ ra tonggo nara sou. \p \v 6 Seli fai haa nulu ma, Noh soi ofai a jandela na esa. \v 7 Ana mboꞌi mbui kaaꞌ esa. Mbuiꞌ naa natambele neu-nema losa oe mandali monaeꞌ a reꞌe tebꞌe ena. Ana nda baliꞌ ofai neu sa. \v 8 Boe ma, Noh mboꞌi mbui lunda esa, fo nae nahine oeꞌ a reꞌe tebꞌe, do feꞌe hokoꞌ. \v 9 Te huu oeꞌ a feꞌe ndule raefafoꞌ, de mbuiꞌ a nda hambu mamana teteeꞌ sa. De ana baliꞌ ofai neu. Noh loo lima na, de simbo nala baliꞌ mbuiꞌ a ofai rala neu. \p \v 10 Noh nahati fai hitu fai, dei de ana mboꞌi seluꞌ mbuiꞌ a. \v 11 Bꞌobꞌo naa ma, mbuiꞌ a baliꞌ seluꞌ nisiꞌ Noh, nendi saitun rooꞌ esa, fo ana feꞌe bito nala naa. Dei de, Noh bubꞌuluꞌ oeꞌ a meti tetebꞌes ena. \v 12 Ana nahati fai hitu fai, de mboꞌi seluꞌ mbui lunda a. Te ia naa, mbuiꞌ a nda baliꞌ sa. \p \v 13 Noh too natun nee esa, ndaa no fai ka esa fula ka esa na ma, oeꞌ a meti tebꞌe-tebꞌeꞌ ena. Boe ma, Noh soi ofai a jandela na, de mete rereoꞌ ma nita rae a madꞌa ena. \v 14 Fula ka rua na, fai ka sanahulu hitu na ma, rae a madꞌa tebꞌe-tebꞌeꞌ ena. \p \v 15 Basa ma, Lamatualain olaꞌ no Noh nae, \v 16 “Noh! Basa nggi onda mia ofai a leo. \v 17 Soi basa banda ra dea reu! Soi basa banda neꞌeboiꞌ, banda fui, banda mana nodꞌoꞌ, no mbuiꞌ ra. Naa fo, basa se boe ramahefu, fo rasofe raefafoꞌ ia.” \p \v 18-19 Basa de, Noh no sao na, ma ana nara, ma ana feto feu nara, dea reu mia ofai a. Basa banda ra o, dea reu, esa-esaꞌ no nonoo na. \s1 Noh fee tutunu-hohotuꞌ fo noꞌe makasi neu Lamatualain \p \v 20 Basa naa ma, Noh lutu mbatu mei tutunu-hohotuꞌ fee LAMATUALAIN. Noh haꞌi nala banda beꞌe esaꞌ, mia basa banda fo bisa tao dadꞌi tutunu-hohotuꞌ. Ana mbau hala se, ma tunu se sia mei tutunu-hohotuꞌ a, fo dadꞌi tutunu-hohotuꞌ fee LAMATUALAIN. \v 21 LAMATUALAIN hae nala tutunu-hohotuꞌ a maꞌafo meni na ma, rala Na namahoꞌo. De Ana duꞌa nae, \m “Mia faiꞌ ia, Au nda afiꞌ huku-doki raefafoꞌ a huu atahori deꞌulaka na sa. Onaꞌ mae ara duꞌa akaꞌ a deꞌulakaꞌ o, Au nda afiꞌ tao ulutu basa masodꞌa ra sa, onaꞌ Au taoꞌ basaꞌ a ena. \v 22 Mete ma raefafoꞌ a feꞌe sia, naa, fula-faiꞌ ia ra basa se laoꞌ rakandoo, tungga dala nara. Fula-fai sela-nggariꞌ no fula-fai etu-oruꞌ, fula-fai maꞌasufuꞌ no fula-fai matobꞌiꞌ, fula-fai relo-ai no fula-fai udꞌa-oeꞌ, ma rereloꞌ no tetembaꞌ, basa se lao tungga dala nara.” \c 9 \s1 Lamatualain tao hehelu-fufuliꞌ no Noh \p \v 1 Basa naa ma, Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ neu Noh no ana nara. Ana olaꞌ nae, “Ama bꞌonggi nae-nae, fo misofe raefafoꞌ a. \v 2 Dei fo basa banda fui ra, mbuiꞌ ra, ma uꞌu ra ramatau hei. Hei musi tao mataꞌ neu se. \v 3 Hei bisa mia basa banda ra sisi na, onaꞌ hei mia huu-huuꞌ ra buna-bꞌoa na. Au fee basa ia ra neu nggi. \p \v 4 Akaꞌ na, hei afiꞌ mia sisi feꞌe ma raaꞌ, huu banda hahae na sia raa na. \v 5-6 Au uꞌudadadꞌiꞌ atahori onaꞌ mata Ngga boe. Huu naa, de afi tao misa atahori. Mete ma hambu atahori, do banda, tao risa atahori, naa, musi tao misa se boe. Hohoro-lalaneꞌ ia, mia Au nema. \v 7 Hei musi bꞌonggi mimihefu, fo misofe baliꞌ raefafoꞌ ia.” \p \v 8 Basa ma, Lamatualain olaꞌ seluꞌ nae, \v 9 “Ia naa, Au ae tao hehelu-fufuli o hei, no hei tititi-nonosi mara boe. \v 10 Hehelu-fufuliꞌ ia dai basa mana masodꞌaꞌ ra, mana dea rema ro hei mia ofai rala. Naeni, basa banda neꞌeboiꞌ, banda fui, ma mbuiꞌ ra. \v 11 Au hehelu ngga, taꞌo ia: Au nda afiꞌ fee oe mandali monaeꞌ sa ena, fo tao nisa basa mana masodꞌaꞌ ra, ma nalutu basa raefafoꞌ ia. \p \v 12-13 Au tao elus Ngga sia lalai, dadꞌi bukti fee nesenenedꞌaꞌ neu hehelu-fufuli Ngga nda mana neneneꞌetuꞌ sa. Au helu-fuli ia, neu hei, ma basa mana masodꞌa ra, ma raefafoꞌ ia. \v 14-17 Mete ma hambu leleeꞌ sia lalai, ma elus a sou, naa, fee nesenenedꞌaꞌ neu Au hehelu-fufuli ngga ia, nae: oe mandali monaeꞌ nda afiꞌ nalutu basa mana masodꞌaꞌ ra sa ena. Au hehelu-fufuli ngga ia, nda neneneꞌetuꞌ sa. Au helu-fuli ia, neu nggi, mo basa mana masodꞌaꞌ ra.” \s1 Noh mafu \p \v 18 Noh ana nara mana dea rema mia ofai a, nara nara Sem, Yafet, ma Ham. (Ham naa, Kanaꞌan ama na). \v 19 Basa atahori sia raefafoꞌ tititi-nonosi nara laoꞌ mia Noh ana ka telu nara naa ra. \p \v 20 Noh ia, atahori mana ue rae. Ana mana tao naꞌahuluꞌ osi anggor. \v 21 Lao esa, ana ninu anggor losa mafu naeꞌ. De olu hendi bua-baꞌu na, ma sungguꞌ lengga-loli no maꞌahola na mia lalaa na rala. \v 22 Ham nita ama na maꞌaholaꞌ ma, ana nela dea neu, nafadꞌe aꞌa na Sem no Yafet. \v 23 De ruꞌa se haꞌi rala lafe esa, ma ndae dodoko neu aru nara. Dei de, ara lao rasadꞌedꞌeaꞌ lalaaꞌ rala reu, de luꞌumbanu rala ama na. No taꞌo naa, ara nda rita ama na maꞌahola na sa. Basa de, ara dea reu. \p \v 24 Noh mamafu na nae mopo ma, ana bubꞌuluꞌ ana muri na tatao na. \v 25 Boe ma ana olaꞌ nae, “He! Kanaꞌan ama na! Au sumba-ndoon nggo! Dei fo ho dadꞌi ate sia aꞌa mara! \q1 \v 26 Au koa-kio LAMATUALAIN, huu Sem! \q2 Te Kanaꞌan, dadꞌi Sem ate na. \q1 \v 27 Au hule-oꞌe fo Lamatualain naloa Yafet rae na; \q2 Ma tititi-nonosi nara rasodꞌa dame ro Sem tititi-nonosi nara. \q3 Te hela fo Kanaꞌan dadꞌi Yafet ate na.” \p \v 28 Oe mandali monaeꞌ a basa ma, Noh feꞌe nasodꞌa too natun telu lima nulu fai. \v 29 Ana too natun sio lima nulu ma, ana mate. \c 10 \s1 Noh no Yafet tititi-nonosi nara \p \v 1 Oe mandali monaeꞌ a basa ma, Noh ana nara hambu tititi-nonosiꞌ. Ia, Sem, Yafet no Ham tititi-nonosi nara. \m \v 2-5 Yafet tititi-nonosi nara, Gomer, Magog, Madai, Yawan, Tubal, Mesek ma Tiras. Esa-esaꞌ no dedꞌea na, leo na, ma rae heheli na. \m Gomer tititi-nonosi nara, Askenas, Rifat ma Togarma. \m Yawan tititi-nonosi nara, Elisa, Tarsis, atahori Kitim ra, ma atahori Dodanim\f + \fr 10:2-5 \ft Susura Ibrani lasiꞌ ruma rae, ‘Rodanimꞌ’.\f* mana leo sia tasi suu nara. \s1 Ham tititi-nonosi nara \p \v 6 Ham tititi-nonosi nara, Kus, Misraim, Put, ma Kanaꞌan.\f + \fr 10:6 \ft Kus naa, nara feaꞌ na, ‘Etiopia’. Misraim, nara feaꞌ na, ‘Masir’.\f* \m \v 7 Kus tititi-nonosi nara, Seba, Hawila, Sabta, Raema ma Sabteka. \m Raema tititi-nonosi nara, Syeba ma Dedan. \p \v 8 Kus ana tou na, naran Nimrod. Nimrod, atahori manaseliꞌ, mana dadꞌi malangga matati fefeu na. \v 9 Nesiꞌet na laoꞌ mia LAMATUALAIN, losa ana o dadꞌi mana sombu banda masiꞌet seliꞌ. Naa de, atahori ra olaꞌ rae, “Hule-huleꞌ fo ho dadꞌi mana sombu banda masiꞌet, onaꞌ Nimrod, fo mana hambu nesiꞌet na mia LAMATUALAIN.” \v 10 Fefeu na, Nimrod rae na mia Babel, Erek Akad, no Kalne. Basa mamanaꞌ naa ra, sia Sinear.\f + \fr 10:10 \ft Sinear naa, Babel nara feaꞌ na. Aleꞌ ia, mamanaꞌ naa, sia Iran no Iraq.\f* \v 11 Mia naa, ana koasa Asyur boe. Basa ma, nafefela kamboꞌ Niniwe, Rehobot-Ir, Kala, \v 12 ma Resen, mana sia Niniwe no Kala taladꞌa na. Basa naa ra, kambo monaeꞌ. \m \v 13 Misraim tititi-nonosi nara, atahori Ludim, atahori Anamim, atahori Lehabim, atahori Naftuhim, \v 14 atahori Patrisium, atahori Kasluhim, ma atahori Kaftorim. Atahori Kasluhim naa, atahori Filistin bei-baꞌi nara. \m \v 15 Kanaꞌan ana ulu na, naran Sidꞌon. Kanaꞌan o dadꞌi bei-baꞌi mia atahori Het, \v 16 atahori Yebusi, atahori Amori, atahori Girgasi, \v 17 atahori Hiwi, atahori Arki, atahori Sini, \v 18 atahori Arwadi, atahori Semari, ma atahori Hamati. \p Kanaꞌan tititi-nonosi nara sea-saranggaa raꞌadodꞌooꞌ. \v 19 Sira rae na, mia Sidꞌon nakandoo nisiꞌ Gerar, losa Gasa. Ma mia Gasa, nisiꞌ Sodꞌom, Gomora, Adma, ma Seboim, losa Lasa. \p \v 20 Basa se, Ham tititi-nonosi nara. Esa-esaꞌ no dedꞌea na, leo na, ma rae heheli na. \s1 Sem tititi-nonosi nara \p \v 21 Yafet aꞌa na Sem, dadꞌi atahori Eber ra bei-baꞌi nara.\f + \fr 10:21 \ft Atahori mahineꞌ ruma oi Eber naa, ‘Ibrani’.\f* \m \v 22 Sem tititi-nonosi nara, Elam, Asyur, Arpaksad, Lud ma Aram. \m \v 23 Aram tititi-nonosi nara, atahori Us, atahori Hul, atahori Geter ma atahori Mas.\f + \fr 10:23 \ft Mas nara feaꞌ na, ‘Mesek’.\f* \m \v 24 Arpaksad ana na, naran Sela. Ma Sela ana na, naran Eber. \m \v 25 Eber hambu ana touꞌ rua. Ulu ka, naran \it Pelek\it* (sosoa na ‘banggi-bꞌanggi’), huu leleꞌ naa, atahori ra leo banggi-bꞌanggi sia raefafoꞌ. Muri ka, naran \it Yoktan\it*. \m \v 26 Yoktan tititi-nonosi nara, Almodad, Selef, Hasar-Mawet, Yera, \v 27 Hadoram, Usal, Dikla, \v 28 Obal, Abimael, Syeba, \v 29 Ofir, Hawila, ma Yobab. Basa se, Yoktan tititi-nonosi nara. \p \v 30 Mamana leleo nara, mia Mesa, nakandoo losa Sefar, fo mamana mbuku-leteꞌ seriꞌ rulu. \p \v 31 Basa se, Sem tititi-nonosi nara. Esa-esaꞌ no dedꞌea na, leo na, ma rae heheli na. \p \v 32 Basa naa ra, Noh tititi-nonosi nara, esa-esaꞌ no leo na. Oe mandali monaeꞌ basa ma, ara mana leo sea-saranggaa rasofe raefafoꞌ ia. \c 11 \s1 Nusa nenenahineꞌ sa, nara na Babel \p \v 1 Maꞌahulu na, basa atahori sia raefafoꞌ ia olaꞌ rendiꞌ a dedꞌeat esaꞌ a. \v 2 Ruma sangga lali risiꞌ seriꞌ rulu, losa rae tetuꞌ esa sia Sinear, de ara leo sia naa.\f + \fr 11:2 \ft ‘Risiꞌ seriꞌ rulu’ sia dedꞌea Ibrani, sosoa na o rae ‘mia seriꞌ rulu’. Sinear naran o, ‘Babel’.\f* \p \v 3-4 Basa se rala hara esa rae, “We! Toronooꞌ re! Ima fo tafefela nusa monaeꞌ esa. Ata musi tao fatu mbilas, fo lalangge losa manggatee. Basa fo ata lutu fatu mbilas naa ra no ter, fo tariri ume naruꞌ esa, tonggo na losa lalai. Naa fo, ata hambu naraꞌ ma dadꞌi leo monaeꞌ sa nda banggi-bꞌanggiꞌ sa.” \p \v 5 Boe ma LAMATUALAIN nema mete sobꞌa nusaꞌ naa, no ume naruꞌ fo rafefelaꞌ a. \v 6 Ana olaꞌ nae, “Basa atahori ia ra, leo esa, ma dedꞌeat esa. Saa fo ara taoꞌ a ia, feꞌe fefeuꞌ. Mbila-fini esaꞌ, mete ma basa se raꞌabꞌue reu esa onaꞌ ia, naa, ara bisa tao sudꞌi a saa. \v 7 Malole lenaꞌ Hita onda fo tao se esa-esaꞌ no dedꞌea na, fo esa nda nahine esa dedꞌea na saꞌ boe.” \p \v 8 Boe ma Lamatualain onda tao tasibu dedꞌea nara. No taꞌo naa, Ana tao atahori ra sea-saranggaa risiꞌ basa mamanaꞌ sia raefafoꞌ a. Ara o nda rafefela rakandoo nusaꞌ naa saꞌ ena. \v 9 Naa de, ara babꞌae nusaꞌ naa, \it Babel\it*, (lii na naeꞌ a onaꞌ dedꞌeat esa, fo sosoa na ‘tabꞌanganga’), huu LAMATUALAIN tao tasibꞌu dedꞌea nara, ma fee se sea-saranggaa sudꞌiꞌ a bee reu sia raefafoꞌ a. \s1 Mia Sem losa Abram \p \v 10 Ia, Sem tititi-nonosi nara. Leleꞌ oe mandali monaeꞌ a naloeꞌ too rua ena, nandaa no Sem too natun esa ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Arpaksad. \v 11 Basa ma, Sem feꞌe nasodꞌa too natun lima, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \p \v 12 Arpaksad too telu nulu lima ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Sela. \v 13 Basa ma, Arpaksad feꞌe nasodꞌa too natun haa telu, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \p \v 14 Sela too telu nulu ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Eber. \v 15 Basa ma, Sela feꞌe nasodꞌa too natun haa telu, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \p \v 16 Eber too telu nulu haa ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Pelek. \v 17 Basa ma, Eber feꞌe nasodꞌa seluꞌ too natun haa telu nulu, de ana hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \p \v 18 Pelek too telu nulu ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Rehu. \v 19 Basa ma, Pelek nasodꞌa seluꞌ too natun rua sio, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \p \v 20 Rehu too telu nulu rua ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Seruk. \v 21 Basa ma, Rehu feꞌe nasodꞌa too natun rua hitu, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \p \v 22 Seruk too telu nulu ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Nahor. \v 23 Basa ma, Seruk feꞌe nasodꞌa seluꞌ too natun rua, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \p \v 24 Nahor too rua nulu sio ma, ana hambu ana touꞌ esa, naran Tera. \v 25 Basa ma, Nahor feꞌe nasodꞌa seluꞌ too natun esa sana hulu sio, de hambu seluꞌ ana touꞌ ma inaꞌ fai. \p \v 26 Tera too hitu nulu lena ma, ana hambu ana touꞌ telu ena, nara nara Abram, Nahor, ma Haran. \s1 Tera tititi-nonosi nara \p \v 27 Ia, Tera tititi-nonosi nara. Tera ana nara, Abram, Nahor, ma Haran. Haran hambu ana touꞌ esa, naran Lot. \v 28 Haran mate mia kambo na, naran Ur, sia atahori Kasdim ra rae na. Ana mate te, ama na Tera feꞌe masodꞌaꞌ. \v 29 Abram sao na Sarai. Nahor sao nala Haran ana feto na, Milka. Haran o ma ana touꞌ esa, naran Yiska. \v 30 Te Sarai nda mana bꞌonggiꞌ sa. \p \v 31 Lao esa, Tera nendi ana na Abram, ana feto feu na Sarai, ma umbu na Lot, de ara lao hela kambo Ur. Ara rae reu sia rae Kanaꞌan, te losa kambo Haran ma, ara leo reuꞌ a naa. \v 32 Tera too natun rua lima ma, ana mate sia naa. \c 12 \s1 Lamatualain noꞌe Abram \p \v 1 Leleꞌ naa, LAMATUALAIN olaꞌ no Abram nae, “Abram! Lao hela bobꞌonggi ma, ama ma ume na, ma kambo ma. Misiꞌ mamanaꞌ esa, dei fo Au utudꞌu neu nggo. \q1 \v 2 Dei fo Au fee papala-babꞌanggiꞌ neu nggo. \q2 Tititi-nonosi mara, boe ramaheta, \q3 dadꞌi leo manaseliꞌ losa atahori ra rahine nara ma. \q2 Ma ho dadꞌi papala-babꞌanggiꞌ soaꞌ neu atahori feaꞌ. \q1 \v 3 Dei fo Au fee papala-babꞌanggiꞌ neu atahori mana fee papala-babꞌanggiꞌ neu nggo. \q2 Te Au huku-doki atahori mana fee huku-dokiꞌ neu nggo. \q1 Rena malolole! \q2 Dei fo basa leo sia raefafoꞌ hambu papala-babꞌanggiꞌ laoꞌ mia nggo.” \p \v 4-5 Abram too hitu nulu lima ma, ana no sao na Sarai, ma odꞌi na anan Lot, ma basa hata-heto na, no basa atahori mana ue-tao nara fo ana hambu mia kambo Haran. Basa ma, ara lao hela Haran, de risiꞌ mamanaꞌ fo LAMATUALAIN nafadꞌe neu e. Ara laoꞌ rakandoo, losa mamanaꞌ esa, naran Kanaꞌan. \p \v 6 Losa naa, Abram lao rereoꞌ rae naa, losa deka no kamboꞌ esa, naran Sikem. De ara leo raꞌatataaꞌ deka no hau huu ineꞌ esa sia More. Leleꞌ naa, atahori Kanaꞌan ra feꞌe leo sia naa. \v 7 LAMATUALAIN natudꞌu Aon neu Abram sia naa. Ana nae, “Au fee nusaꞌ ia neu tititi-nonosi ma.” Basa ma Abram lutu mbatu mei tutunu-hohotuꞌ soaꞌ neu LAMATUALAIN, mana natudꞌu Aon sia naa. \p \v 8 Basa ma, Abram se lali risiꞌ leteꞌ sia ona, de leo raꞌatataaꞌ sia kambo Betel no kambo Ai taladꞌa nara. Ana o lutu mbatu mei tutunu-hohotuꞌ esa, de beꞌutee neu LAMATUALAIN sia naa. \v 9 Basa naa ma, ana lali-laliꞌ mamanaꞌ, losa rae Negeb sia Kanaꞌan seriꞌ ona. \s1 Abram nisiꞌ nusa Masir \p \v 10 Faiꞌ sa boe, ndoe-laꞌas manaseliꞌ mia rae Kanaꞌan. Naa de Abram se lao rakandoo risiꞌ seriꞌ ona, losa nusa Masir. Ara leo raꞌatataaꞌ sia naa. \v 11 Ara rae risiꞌ nusa Masir rala reu ma, nafadꞌe sao na Sarai nae, “Sarai. Ho ia, meulau ma seli. \v 12 Te mete ma atahori Masir ra rita ho meulau ma ia, ara tao risa au, huu au ia, ho sao ma. No taꞌo naa, ara sao rala nggo. \v 13 De malole lenaꞌ, mufadꞌe se mae, au ia, ho aꞌa ma. Naa fo, ara nda tati-mbau risa au sa, te ara maloleꞌ ro au, huu ho.” \p \v 14 De Abram se losa Masir ma, atahori ra rita inaꞌ a meulau na seli. \v 15 Pagau mane Masir ra rita e ma, ara koa inaꞌ meulau na mia maneꞌ a mata na. Basa ma, ara rendi e nisiꞌ maneꞌ a ume na. \v 16 De maneꞌ a malolole no Abram, huu Sarai. Ana fee mudꞌaꞌ Abram bibꞌi lombo, hiek, sapi, keledei, no banda onta. Ana o fee ate touꞌ ma inaꞌ boe. \p \v 17 Te huu maneꞌ a haꞌi nala atahori sao na nisiꞌ ume na, naa de LAMATUALAIN huku-doki mataꞌ-mataꞌ neu e no atahori nara. \v 18 Dei de maneꞌ a noꞌe Abram ma natane nae, “Abram! Ho tao au taꞌo bee ia? Saa de nda mufadꞌe mae, inaꞌ ia, sao ma sa!? \v 19 Te mae odꞌi ma! Helaꞌ a mbei na, au sao ala e! Sie, haꞌi mendi e! Dinggoꞌ hela mata ngga!” \v 20 Basa ma maneꞌ a parenda pagau nara, fo oi hendi Abram, no sao na, ma sudꞌiꞌ a saa nara mia nusaꞌ naa. \c 13 \s1 Abram no Lot saranggaa \p \v 1 Basa ma, Abram lao hela Masir, de baliꞌ nisiꞌ rae Negeb. Neu no sao na, ma basa hata-heto na. Odꞌi na anan Lot o tungga e boe. \v 2 Abram ia, mamasuꞌin seli. Banda neꞌeboiꞌ, lilo mbilas ma doi fulaꞌ, nae na seli. \p \v 3 Mia Negeb ana lao lali-laliꞌ de baliꞌ nisiꞌ kambo Betel no Ai taladꞌa na. Dalahulu na, ana leo mia naa. \v 4 Ana o lutu mbatu fatu dadꞌi mei tutunu-hohotuꞌ boe. De beꞌutee neu LAMATUALAIN sia naa. \p \v 5 Lot, mana tungga no Abram, naꞌena banda neꞌeboiꞌ naeꞌ, ma atahori mana tao ues o naeꞌ boe. \v 6-7 Te mamanaꞌ naa nda loaꞌ, soaꞌ neu Abram no Lot, no basa hata-heto nara fo rasodꞌa sa. De manatadꞌa nara rareresi, huu uru nda dai banda nara sa. (Leleꞌ naa, atahori Kanaꞌan ro atahori Feris o feꞌe leo sia naa boe.) \p \v 8 De Abram nafadꞌe ana na nae, “Lot, e! Hita ia bobꞌonggiꞌ. Afiꞌ losa hita esa nda maloleꞌ no esa sa, huu atahori mana tao ues tara ratofa rakandooꞌ a. \v 9 Dadꞌi malole lenaꞌ ruꞌa nggita saranggaa. Mamanaꞌ ia loaꞌ, de mete ma hii mala rae seriꞌ dii, naa au isiꞌ seriꞌ ona. Mete ma hii mala seriꞌ ona, naa au isiꞌ seriꞌ dii.” \p \v 10 Boe ma Lot mete rereoꞌ, de nita babafaꞌ loe Yordan oe na naeꞌ losa kambo Soar. Mamanaꞌ naa maꞌasufuꞌ onaꞌ LAMATUALAIN osi na, ma onaꞌ rae Masir. (Leleꞌ naa, LAMATUALAIN nda feꞌe tao nalutu kambo Sodꞌom no Gomora sa. De rae naa feꞌe maloleꞌ.) \v 11 Dadꞌi Lot hii nala basa rae sia babafaꞌ loe Yorden. De ruꞌa se saranggaa ma, Lot nisiꞌ seriꞌ rulu. \v 12 Te Abram leo nahati rae Kanaꞌan. Lot neu leo sia kambo-kamboꞌ deka Sodꞌom sia babafaꞌ Yarden. \v 13 Atahori Sodꞌom ra, deꞌulaka nara seli ma nda nau rena LAMATUALAIN sa. \p \v 14 Lot no Abram saranggaa ma, LAMATUALAIN olaꞌ no Abram nae, “Abram! Sobꞌa mete rereoꞌ basa mamanaꞌ mia mamanaꞌ ho mumburiꞌ siaꞌ a. Mete malolole deaꞌ-mataꞌ ma dii-ona. \v 15 Basa rae fo mitaꞌ naa, dei fo Au fee neu nggo, mo tititi-nonosi mara, fo dadꞌi hata-heto ma losa doo na neu. \v 16 Dei fo Au fee tititi-nonosi mara ramaheta onaꞌ saraꞌaeꞌ sia tasi suu na, losa atahori nda reken rala se sa. \v 17 De ia naa, muu laoꞌ rereoꞌ rae a loa-naru na. Te dei fo, Au fee basa naa ra neu nggo!” \p \v 18 Basa ma, Abram se lali, reu leo baliꞌ sia mamanaꞌ deka hau-hau huu ineꞌ sia Mamre, deka kambo Hebron. Ana lutu mbatu mei tutunu-hohotuꞌ, de beꞌutee neu LAMATUALAIN sia naa. \c 14 \s1 Abram neu haꞌi baliꞌ Lot mia netatis \p \v 1 Leleꞌ naa, hambu maneꞌ haa raꞌabꞌue. Naeni: Amrafel, mane nusa Sinear. Ariok, mane nusa Elasar. Kedarlaomer, mane nusa Elam. Ma Tideal, mane nusa Goyim. \v 2 Ma mane feaꞌ lima o raꞌabꞌue boe. Naeni: Bera, mane kota Sodꞌom. Birsa, mane kota Gomora. Sinab, mane nusa Adema. Semeber, mane nusa Seboim. Ma Bela, mane nusa Soar. Mane ka haaꞌ ra ratati labꞌan mane ka limaꞌ ra. \v 3 Mane ka limaꞌ ra raꞌabꞌue ro soldꞌadꞌu nara sia babafaꞌ sa naran Sidim (fo aleꞌ ia ara rae Tasi Mates). \p \v 4 Netatiꞌ naa, huu na taꞌo ia: Maꞌahulu na, mane ka limaꞌ ra taꞌalok mane Kedarlaomer losa too sanahulu rua. Te too ka sanahulu telu na ma, ara labꞌan e. \p \v 5 Masoꞌ too ka sanahulu haa na ma, mane Kedarlaomer no nonoo mane ka teluꞌ nara rema ro soldꞌadꞌu nara. Ara ratati rakalaꞌ nusaꞌ hira. Naeni: atahori Refaim sia nusa Asterot-Karnaim, atahori Susim sia nusa Ham, atahori Emim sia nusa Sawe-Kiryataim, \v 6 ma atahori Hori mana leo sia lete Seir losa nembe saraꞌaeꞌ El Paran suu na. \v 7 Basa ma, ara baliꞌ risiꞌ En Mispat (fo aleꞌ ia naran Kades). Ara tao ralutu atahori Amalek nusa na, ro atahori Amori mana leo nusa Haseson-Tamar. \p \v 8-9 Basa naa ma, mane ka limaꞌ ra ator soldꞌadꞌu nara sia babafaꞌ Sidim, de ratati labꞌan mane ka haaꞌ ra. \v 10 Sia babafaꞌ naa, hambu lifu ter romaꞌ naeꞌ. Leleꞌ ara ratati ma, mane Sodꞌom no mane Gomora ma soldꞌadꞌu nara rela. Ruma tudꞌa risiꞌ lifu ter rala, ma ruma rela risiꞌ leteꞌ. \v 11 Mane ka haaꞌ ra rasenggiꞌ mane ka limaꞌ ra, de rambas rala basa sudꞌiꞌ a saa ma nanaat mia Sodꞌom no Gomora. Basa de, ara baliꞌ. \p \v 12 Leleꞌ naa, Abram ana na Lot leo sia Sodꞌom. De mane ka haaꞌ ra toꞌu rendi Lot se, ma rambas rendi basa sudꞌiꞌ a saa nara. \p \v 13 Te atahori esa sai, de neu nafadꞌe Abram, atahori Ibrani a. Hambu atahori Amori esa, naran Mamre. Abram leo deka sia Mamre hau-hau huu ine na. Mamre odꞌi na, Eskol no Aner. Sira, mana dadꞌi Abram partei na. \v 14 Abram rena oi atahori toꞌu rendi ana na ma, ana naꞌabꞌue nala atahori mana ratati rahine mia mana tao ues nara. Basa se atahori natun telu sanahulu falu. Ara reu oi mane ka haaꞌ ra losa kambo Dan fo naꞌadooꞌ sia seriꞌ dii. \p \v 15 Sia naa, Abram banggi atahori nara reu babanggiꞌ hira. Tetemba na ma, reu sambu atahori naa ra. Te ruma rela, ma Abram se oi rakandoo se, losa kambo Hoba, sia kota Damsik seriꞌ dii. \v 16 Basa naa ma, Abram haꞌi nala baliꞌ Lot, no atahori nara, ro basa sudꞌiꞌ a saa nara, ma atahori feaꞌ ra boe. \s1 Melkisedek nandaa no Abram. Ana dadꞌi maneꞌ ma malangga agama mia Lamatualain \p \v 17 Abram baliꞌ mia nakalaꞌ mane ka haaꞌ ra ma, mane Sodꞌom nema soru e mia babafaꞌ sa naran Sawe (fo atahori rae, Babafa Maneꞌ). \v 18 Leleꞌ naa, mane Salem a, naran Melkisedek.\f + \fr 14:18 \ft Atahori mahineꞌ ruma oi, Salem no Yerusalem naa, ona esaꞌ.\f* Ana o malangga agama mia Lamatualain mana sia Ataꞌ a. Ana nendi fee Abram, roti no oe anggor. \v 19-20 Basa ma ana olaꞌ fee Abram papala-babꞌanggiꞌ nae, “Hela fo Lamatualain mana sia Ataꞌ a, ma mana tao lalai no raefafoꞌ a, fee nggo papala-babꞌanggiꞌ. Koa-kio Lamatualain, mana fee nggo musenggiꞌ musu mara.” \p Basa boe ma Abram fee Melkisedek babanggiꞌ esa mia sanahulu, mia basa saa fo ana rambas nala baliꞌ ra. \p \v 21 Boe ma, mane Sodꞌom sendeꞌ fee hadat neu Abram nae, “Ama Abram. Sudꞌiꞌ a saa fo amaꞌ rambas mia musu nggara, amaꞌ hambu basa se. Te au oꞌe baliꞌ akaꞌ a atahori nggara.” \p \v 22 Abram nataa nae, “Au sumba endiꞌ Lamatualain mana sia Ataꞌ a, ma mana tao lalai no raefafoꞌ a, \v 23 ae, au nda haꞌi ala saa saꞌ boe mia ho sudꞌiꞌ a saa mara. Mae abꞌas ndooꞌ esa o, au nda haꞌi sa. No taꞌo naa, ho nda hambu olaꞌ mae, ‘Abram namasuꞌi, huu au.’ \v 24 Au nda parlu saa saꞌ boe. Akaꞌ a bee fo au atahori nggara pakeꞌ ra, naa mana basaꞌ ena. Ma fee au nonoo ka telu ngga ia ra, Aner, Eskol no Mamre, haꞌi rendi babanggi nara.” \c 15 \s1 Lamatualain helu-fuli no Abram \p \v 1 Basa ma, Lamatualain natudꞌu Aon neu Abram nae, “Abram! Afiꞌ mumutau. Au usulaꞌe nggo mia musu ma. Ma Au fee nggo hahambuꞌ naeꞌ.” \p \v 2-3 Te Abram nae, “Eee, Lamatualain. Onaꞌ mae Lamatualain nae fee au naeꞌ o, nda ngguna saa saꞌ boe. Huu au nda ma anaꞌ fo fee au tititi-nonosiꞌ sa. Dadꞌi hambu hata-hetoꞌ nae-nae tao neu saa? Neꞌo akaꞌ au ate ngga, Eliasar mia Damsik, hambu basa se.” \p \v 4 Te LAMATUALAIN nataa nae, “Nda taꞌo naa sa! Te ho ana ma mana hambu hata-heto ma, nda ate a sa.” \p \v 5 Boe ma Ana no Abram dea neu, de nafadꞌe nae, “Mete lalai a dei. Mete sobꞌa nduuꞌ ra. Ho reken mala se, do? Tititi-nonosi mara dei fo ramaheta onaꞌ nduuꞌ ra boe!” \p \v 6 Abram rena nala ma, ana simbo LAMATUALAIN oꞌola na. De LAMATUALAIN uku nae, Abram rala ndos, huu namahere E. \p \v 7 LAMATUALAIN olaꞌ tute nae, “Au ia, Lamatualain. Au mana o nggo lao hela kambo Ur sia atahori Kasdim rae na. Au mana fee rae ia dadꞌi hata-heto ma.” \p \v 8 Abram natane nae, “Dadꞌi taꞌo bee LAMATUALAIN? Taꞌo bee fo uhine ae rae ia dadꞌi au hata-heto ngga?” \p \v 9 Boe ma nataa nae, “Taꞌo ia! Uma fo ata tao dalaꞌ esa dadꞌi hehelu-fufuliꞌ neu Au oꞌola Ngga faꞌ ra. De muu haꞌi banda fee Au. Naeni, sapi ine sa, hiek ine sa, ma bibꞌi lombo mone sa. Basa se musi too beꞌe teluꞌ. Boe ma mendi seluꞌ mbui teu esa, no mbui lunda esa.” \p \v 10 Boe ma Abram neu haꞌi basa banda naa ra. De ana sefa se reu beꞌe ruaꞌ. Ana mbedꞌaꞌ sisi naa ra banggi rua neu rae, esa mbali esa, dadꞌi dalaꞌ rua. Te ana nda sefa mbuiꞌ ra sa. \v 11 Dei de mbui-mbuiꞌ mana naa sisi mburuꞌ ra rema rae raa sisi naa ra. Te Abram oi hendi se. \p \v 12 Relo a nae mopo ma, Abram sungguꞌ nasambeta ma nalamein nae, maꞌahatuꞌ a tatana nala e, losa namatau seli. \p \v 13-15 Ma Lamatualain nafadꞌe e nae, \q1 “Abram! Dei fo musodꞌa losa mumulasi mala seli, ma mate mo nemehoꞌot, fo raꞌoi nggo no malolole. \q1 Te tititi-nonosi mara dadꞌi atahori manatain sia atahori feaꞌ nusa na. \q2 Dei fo atahori sia nusaꞌ naa tao se dadꞌi ate, ma tuni-ndeni se losa too natun haa. \q1 Te Au huku-doki nusaꞌ naa atahori nara. \q2 Basa fo Au o tititi-nonosi mara lao hela naa, ma rendi basa hata-heto nara. \q1 \v 16 Dei fo Au ulalao tititi-nonosi ka lima ma baliꞌ ia rema. \q2 Aleꞌ ia, atahori Amori ra leo sia rae ia. Atahori ia ra deꞌulakaꞌ, te nda feꞌe raseliꞌ sa. \q2 Mete ma umbu-ana mara baliꞌ ia rema, Au ae pake se fo hukun atahori Amori ra. Te leleꞌ naa, deꞌulaka nara raseliꞌ ena.” \p \v 17 Tetemba na aiboiꞌ ma, hura rae sa namasu, ma mbele sa mbila, raꞌaundaꞌ tungga sisi dala karuaꞌ ra taladꞌa na. \v 18 Leleꞌ naa, LAMATUALAIN helu-fuli no Abram nae, “Au helu fee nusaꞌ ia neu tititi-nonosi mara, mia loe Masir,\f + \fr 15:18 \ft Loe Masir naa, seꞌute loe Misraim sia Sinai, do, loe Nil masarangga na mana sia seriꞌ rulu.\f* losa loe Efrat, \v 19 ma atahori Keni, Kenas, Kadmon, \v 20 Het, Feris, Refaim, \v 21 Amori, Kanaꞌan, Girgasi, ma Yebus rae nara.” \c 16 \s1 Hagar no ana na Ismael \p \v 1-3 Leleꞌ naa, Abram baliꞌ mia Masir, de leo sia Kanaꞌan too sanahulu ena. Sao na Sarai, nda feꞌe ma anaꞌ sa. Te Sarai ma ate inaꞌ mia Masir, naran Hagar. \p Lao esa ma, Sarai ola-olaꞌ no Abram nae, “Aꞌa! LAMATUALAIN babata mamana ana ngga ena. De malole lenaꞌ, muu sungguꞌ mo ate ngga Hagar, fo ana bꞌonggi fee au.” \p Abram tungga sao na oꞌola na boe. De Sarai fee Hagar dadꞌi Abram sao muri na. \v 4 Boe ma Abram neu sungguꞌ no Hagar, de nairu. Hagar bubꞌuluꞌ eni mairuꞌ ma, ana koao, de naloe Sarai. \p \v 5 Boe ma Sarai olaꞌ no Abram nae, “Au mana fee ate naa fo dadꞌi sao muri ma. Te ana bubꞌuluꞌ eni mairuꞌ, ma naloe-nadꞌae au. Ia, ho sala ma! Hela fo LAMATUALAIN naꞌetuꞌ hita ruꞌa nggita dedꞌea na. Dei fo ho bubꞌuluꞌ!” \p \v 6 Abram nataa nae, “Taꞌo ia! Ho ia, sao ulu ngga. Eni, sao muriꞌ a. Dadꞌi muꞌena koasa neu e. Mae tao saa mbali e, siaꞌ a nggo!” Boe ma Sarai tao suka-ranggaꞌ e, losa ana nela. \p \v 7 Hagar nela losa nembe saraꞌae ma, LAMATUALAIN ate na esa mia sorga, hambu e deka no oe mataꞌ sia dalaꞌ mana nisiꞌ Sur. \v 8 Ana nae, “We! Hagar, Sarai ate na! Taꞌo bee de ho sia ia? Mia bee uma ma mae bee muu?” \p Nataa nae, “Au lao hela nyora ngga.” \p \v 9 De LAMATUALAIN ate na kokoe nae, “Taꞌo ia! Malole lenaꞌ baliꞌ misiꞌ nyora ma. Ana tao nggo taꞌo bee o, simboꞌ a. \v 10 Afiꞌ mumutau. Dei fo au tao tititi-nonosi ma ramaheta, losa atahori nda reken rala se sa. \v 11 Ho mairuꞌ ena, de nda dooꞌ sa te, bꞌonggi ana touꞌ esa. Musi babꞌae e \it Ismael\it* (lii na naeꞌ a onaꞌ dedꞌea feaꞌ esa sosoa na ‘Lamatuaꞌ rena’), huu LAMATUALAIN rena haradꞌoi ma. \v 12 Anaꞌ naa naꞌamoko nema, nasodꞌa naꞌadꞌoodꞌoꞌ no bobꞌonggi nara. Huu ana onaꞌ ndara fui e, nda rena parendaꞌ sa. Ana labꞌan sudꞌi a se. Ma basa atahori labꞌan baliꞌ e.” \p \v 13 Hagar rena nala ma, ana olaꞌ sia rala na nae, “Au ita LAMATUALAIN, mana mete-seꞌu ma nanea au.” De ana noꞌe Lamatualain, no naraꞌ “Lamatualain mana fadꞌuli au.” \v 14 Naa de, atahori babꞌae oe mataꞌ naa, naran, Beer Lahai Roi. Sosoa na oi, “Oe mataꞌ mia Mana masodꞌaꞌ, ma Mana mete-seꞌu au.” Oe mataꞌ naa, sia kambo Kades no kambo Beret taladꞌa na. Oe mataꞌ naa feꞌe sia, losa faiꞌ ia. \p \v 15 Basa naa ma, Hagar baliꞌ, de bꞌonggi ana touꞌ esa. Abram babꞌae e \it Ismael\it*. \v 16 Hagar bꞌonggi Ismael te, Abram too falu nulu nee ena. \c 17 \s1 Lamatualain tao hehelu-fufuliꞌ no Abram nendiꞌ bukti sunat \p \v 1 Abram too sio nulu sio ma, LAMATUALAIN natudꞌu Aon neu e nae, “Au ia, Lamatualain fo Mana Koasa. Ho musi tungga mukundoo Au hihii Ngga, ma musodꞌa no ndo-tetuꞌ. \v 2 Au ae tao manggatee hehelu-fufuliꞌ Ngga, fo tao tititi-nonosi mara ramaheta.” \p \v 3 Abram rena nala ma ana sendeꞌ lululangga na ma naloe langga na losa rae a. Lamatualain o olaꞌ nakandoo nae, \v 4-5 “Au helu-fuli o nggo, taꞌo ia: Dei fo ho dadꞌi leo naeꞌ bei-baꞌi nara. Naa de, nara ma nda afiꞌ \it Abram\it* sa (sosoa na ‘amaꞌ nenenahineꞌ’), te nara ma dadꞌi \it Abraham\it* (sosoa na ‘nusaꞌ naeꞌ bei-baꞌi nara’). \v 6 Dei fo Au tao tititi-nonosiꞌ mara ramahefu-ramabela. Au ufefela leo naeꞌ mia se, ma soꞌu maneꞌ naeꞌ mia tititi-nonosi naa ra. \p \v 7 Au toꞌu uhereꞌ hehelu Ngga o nggo ma tititi-nonosi mara. Hehelu-fufuliꞌ ia nda etu sa, huu Au ia, ho mo tititi-nonosi mara Lamatualain ma. \v 8 Basa rae Kanaꞌan ia, Au fee neu nggo mo tititi-nonosi mara. Oras ia, ho numban a sia ia. Dei fo tititi-nonosi mara soa rae Kanaꞌan ia losa doo na neu. Ma Au o dadꞌi sira Lamatualain na. \v 9-10 Te ho mo tititi-nonosi mara musi toꞌu mihereꞌ hehelu-fufuliꞌ ia losa babasa na. Basa touꞌ ra musi sunat. \v 11-13 Ia naa, ho musi muu sunat basa touꞌ mia fai beꞌe faluꞌ ra. Ho bobꞌonggi ma, atahori mana tao ues ra, no ate fo hasa mia nusa feaꞌ, basa se musi sunat. Sunat ia, dadꞌi hita ruꞌa nggita bukti hehelu-fufuliꞌ na sia hei ao mara. \v 14 Touꞌ bee nda sunat sa naa, ana nda masoꞌ sia Au hehelu-fufuli Ngga rala, ma nda dadꞌi Au atahori Ngga sa.” \p \v 15 Basa de, Lamatualain olaꞌ nakandoo nae, “Mia faiꞌ ia, ho afiꞌ moꞌe sao ma, mae \it Sarai\it*, te maeꞌ a \it Sara\it*. \v 16 Dei fo Au fee papala-babꞌanggiꞌ naeꞌ neu Sara, fo ana bonggi fee nggo ana touꞌ esa. Tebꞌe! Dei fo Sara dadꞌi leo naeꞌ bei-baꞌi nara. Au o soꞌu maneꞌ naeꞌ mia tititi-nonosi na.” \p \v 17 Boe ma Abraham sendeꞌ lululangga na, ma beꞌutee losa rae a. Te ana mali sia rala na, ma duꞌa nae, “Tou lasi naeꞌ too natun esa onaꞌ au ia, feꞌe hambu anaꞌ? Ma Sara o lasi naeꞌ too sio nulu naa, feꞌe nae bꞌonggi ena?” \v 18 De ana nafadꞌe Lamatualain nae, “Lamatualain. Hela fo Ismael hambu au hata-heto ngga o, nda saa saꞌ boe.” \p \v 19 Te Lamatualain nataa nae, “Hokoꞌ! Mete te sao ma Sara bꞌonggi ana touꞌ esa. Ho musi babꞌae naran, \it Isak\it*. Au hehelu-fufuli Ngga tudꞌa neu e, no tititi-nonosi nara, losa doo na neu. \v 20 Te Au o rena saa fo moꞌe fee Ismael. Naa de, Au o fee papala-babꞌanggiꞌ neu e, ma tao umuhefu-umubela tititi-nonosi nara boe. Dei fo hambu maneleo sanahulu rua mia tititi-nonosi nara. Ma tititi-nonosi nara dadꞌi leo esa manaseliꞌ. \v 21 Onaꞌ mae taꞌo naa o, Au hehelu-fufuli Ngga ia fee neu ana ma Isak. To mana nemaꞌ ia, nandaa no leleꞌ ia, Sara bꞌonggi e.” \v 22 Olaꞌ basa taꞌo naa ma, Lamatualain lao hela Abraham. \p \v 23-27 Faiꞌ naa boe, Abraham tungga Lamatualain parenda Na, de ana sunat. Ana o sunat Ismael no basa touꞌ mana sia ume na ma basa ate touꞌ ra boe. Leleꞌ naa, Abraham too sio nulu sio, ma Ismael too sanahulu telu. \c 18 \s1 Atahori telu rema randaa ro Abraham \p \v 1 Lao esa, Abraham leo deka no hau ineꞌ ra sia Mamre, LAMATUALAIN natudꞌu Ao na neu e sia naa. Dudꞌui na taꞌo ia: Faiꞌ naa, mafeoꞌ a seli, de Abraham endoꞌ haꞌi anin mia lalaat mataꞌ. \v 2 Ana botiꞌ mata na ma, nita atahori telu rambariiꞌ sia naa. Boe ma, ana nelaꞌ soru se, de sendeꞌ lululangga na, \v 3 nae, “Ama nggare! Mete ma bisa na, amaꞌ se tuli au lalaat ngga dei. Onaꞌ mae minu akaꞌ a oe hieꞌ o, malole. \v 4 Amaꞌ se hahae sia hau mafoꞌ ia, dei fo au denu ana kara haꞌi oe fo safe ei mara. \v 5 Ma au uu sadꞌia nanaat fee amaꞌ se, fo maꞌadere baliꞌ, fo feꞌe lao mikindoo na. Au umuhoꞌo bisa uhao amaꞌ se.” \p Ara rataa rae, “Malole. Makasi. Hai tuli.” \p \v 6 Abraham nelaꞌ nisiꞌ lalaat, de nafadꞌe Sara nae, “Lailai! Haꞌi mala tarigu maloleꞌ sak esa, fo tao roti.”\f + \fr 18:6 \ft Dedꞌea Ibrani nae ‘haꞌi mala tarigu seah telu’. Seah telu naa, baꞌu onaꞌ a tarigu sak esa (kilo rua nulu losa rua nulu lima).\f* \p \v 7 Basa ma nelaꞌ nisiꞌ sapi nara, de paꞌa nala sapi ana mbarunaꞌ esa, ma denu ate na tati, de tunu-nasu e. \v 8 Boe ma ana neu haꞌi susu, keju, ma sisi naa, de nendi fee fuiꞌ ra. Ara raa ma, ana nambariiꞌ sia hau huu na, de mete-seꞌu se. \p \v 9 Boe ma ara ratane rae, “Abraham! Sao ma Sara, sia bee? \p Ana nataa nae, “Sia lalaat rala.” \p \v 10 Boe ma esa mia teluꞌ se olaꞌ nae, “To mana nemaꞌ ia, Au baliꞌ. Leleꞌ naa, sao ma Sara bꞌonggi ana touꞌ esa ena.” \p Ara olaꞌ taꞌo naa ma, Sara rena mia lelesu a seriꞌ. \v 11 Leleꞌ naa, Abraham no Sara lasiꞌ ena, ma Sara o nda afiꞌ hambu fula na sa ena. \v 12 Ana rena ara olaꞌ taꞌo naa ma, ana mali sia rala na, ma duꞌa nae, “Awe! Umulasi helaꞌ a rui ngga onaꞌ ia, ma sao ngga o mana masaloeꞌ ena. Naa taꞌo bee hai feꞌe hii dadꞌi masao feuꞌ, fo sangga anaꞌ fai?” \p \v 13 Basa de LAMATUALAIN natane Abraham nae, “Taꞌo bee de Sara mali? Ana duꞌa nae saa fo Au olaꞌ ia, nda dadꞌi sa, huu eni lasiꞌ ena, do? \v 14 Au ia, LAMATUALAIN! Nda hambu saa fo Au nda tao alaꞌ sa! Misinedꞌa malolole, e! Mete ma Au baliꞌ too mana nemaꞌ ia, Sara bꞌonggi ana touꞌ esa ena.” \p \v 15 Sara rena taꞌo naa ma, namatau. De ana nafanii nae, “Au nda mali sa ma!” \p Te Lamatualain nataa nae, “Ho mali tebꞌe ma!” \s1 Abraham kokoe Lamatualain fo afiꞌ huku-doki atahori Sodꞌom ra \p \v 16 Basa ma, fuiꞌ ka teluꞌ ra rae risiꞌ kamboꞌ Sodꞌom, de Abraham no se losa dalaꞌ taladꞌa na. Mia naa, ara bisa rita Sodꞌom. \v 17 Basa ma LAMATUALAIN duꞌa sia rala na nae, “Au ae tao ulutu kambo Sodꞌom, te malole lenaꞌ, Au dui Abraham, \v 18 huu tititi-nonosi nara boe ramaheta, ma dadꞌi leo manaseliꞌ. Ma ana o dadꞌi papala-babꞌanggiꞌ soaꞌ neu basa leo sia raefafoꞌ a. \v 19 Au here ala e, fo nanori ana nara ro atahori feaꞌ ra, fo tungga rakandoo LAMATUALAIN dala Na ma rasodꞌa no ndoo-tetuꞌ. Mete ma ara tao taꞌo naa, Au tao utetu hehelu-fufuli Ngga o Abraham.” \p \v 20 Boe ma LAMATUALAIN nafadꞌe Abraham nae, “Taꞌo ia! Au rena atahori ra fale rala nara, huu atahori kambo Sodꞌom no Gomora deꞌulaka nara, seli tebꞌe ena. \v 21 Naa de, Au onda, fo ita no mata Ngga, basa saa fo Au renaꞌ a, tebꞌe, do, hokoꞌ. Mete ma hokoꞌ, Au musi bubꞌuluꞌ.” \p \v 22 LAMATUALAIN feꞌe olaꞌ no Abraham ma, fuiꞌ ka ruaꞌ ra laoꞌ rakandoo risiꞌ Sodꞌom. \v 23 Abraham neu deka-deka no Lamatualain, de kokoe nae, “Taꞌo bee? Amaꞌ nae tao nalutu atahori maloleꞌ ro atahori deꞌulakaꞌ lao esaꞌ, do? \v 24 Mete ma hambu atahori maloleꞌ lima nulu sia kamboꞌ naa, Amaꞌ feꞌe mae tao mulutu basa atahori ra, do? Do, Amaꞌ nda tao mulutu kamboꞌ naa sa, huu sira? \v 25 Amaꞌ afiꞌ tao taꞌo naa! Afiꞌ losa atahori maloleꞌ ra o mate boe, huu Amaꞌ nae nalutu atahori deꞌulakaꞌ ra. Amaꞌ dadꞌi mana maꞌetuꞌ sia lalai no raefafoꞌ ia. Amaꞌ o bubꞌuluꞌ naa nda matetuꞌ sa.” \p \v 26 LAMATUALAIN nataa nae, “Mete ma Au hambu atahori maloleꞌ lima nulu sia Sodꞌom, Au nda hukun kamboꞌ naa sa, huu sira.” \p \v 27 Boe ma Abraham olaꞌ seluꞌ nae, “Amaꞌ, oꞌe ambon, au ae olaꞌ mbei fai. Au ia, atahori nggoaꞌ, nda uhine saa-saa saꞌ boe. \v 28 Onaꞌ nda hambu atahori maloleꞌ losa lima nulu sa, te akaꞌ a haa nulu lima, naa taꞌo bee? Mete ma kuran atahori lima, naa Amaꞌ feꞌe mae tao mulutu kamboꞌ naa, do?” \p Lamatualain nataa nae, “Mete ma Au hambu atahori maloleꞌ haa nulu lima sia naa, Au nda tao ulutu e sa.” \p \v 29 Abraham feꞌe kokoe seluꞌ nae, “Mete ma hambu akaꞌ a atahori haa nulu, naa taꞌo bee, Amaꞌ?” \p Nataa nae, “Mete ma hambu atahori haa nulu, Au nda hukun se sa.” \p \v 30 Abraham kokoe nakandooꞌ a nae, “Amaꞌ afiꞌ mumunasa, te mete ma akaꞌ a atahori maloleꞌ telu nulu a, naa taꞌo bee?” \p Nataa nae, “Mete ma hambu telu nulu, Au nda hukun se sa.” \p \v 31 Basa ma Abraham naloe seluꞌ nae, “Amaꞌ afiꞌ mumunasa, te au utane seluꞌ mbei fai. Mete ma akaꞌ a atahori rua nulu, naa taꞌo bee?” \p Nataa nae, “Mete ma hambu atahori rua nulu, Au nda tao ulutu kamboꞌ naa sa.” \p \v 32 Boe ma Abraham tatana oꞌola na nae, “Amaꞌ! Au olaꞌ lao esa fai, te afiꞌ mumunasa au, o! Mete ma akaꞌ a atahori maloleꞌ sanahulu a, naa taꞌo bee?” \p Nataa nae, “Mete ma hambu atahori maloleꞌ sanahulu sia naa, Au nda tao ulutu kamboꞌ naa sa.” \p \v 33 LAMATUALAIN olaꞌ basa ma, Ana lao nakandoo. Boe ma, Abraham baliꞌ. \c 19 \s1 Atahori Sodꞌom ra deꞌulaka na \p \v 1 Lamatualain feꞌe olaꞌ no Abraham ma, ate Na rua mia sorga risiꞌ kota Sodꞌom. Ara losa naa te, relo a nae mopo ena. Leleꞌ naa, Lot feꞌe endoꞌ sia kota a lelesu ine na.\f + \fr 19:1 \ft Dalahulu naa, kamboꞌ a lelesu ine na, dadꞌi mamanaꞌ atahori lasiꞌ ra endoꞌ raꞌetuꞌ dedꞌeat ma ola-olaꞌ.\f* Nita atahori karuaꞌ ra ma, ana neu soru se. Ana sendeꞌ lululangga na ma beꞌutee mia mata nara. \v 2 Ma ana olaꞌ nae, “Ama nggare! Ima tuli ume ngga dei. Safe ei mara, ma sungguꞌ. Mbila fefetu na fo, feꞌe lao naa.” \p Te rataa rae, “Makasi. Afiꞌ tao ia-naa! Hai sungguꞌ miiꞌ a lenu loaꞌ ia.” \p \v 3 Te Lot kokoe nakandooꞌ a, losa ara nau. Boe ma Lot se tunu roti, ma sadꞌia mei fo raa raꞌabꞌue. \v 4 Fuiꞌ ra nda feꞌe sungguꞌ sa, te touꞌ Sodꞌom ra moko-anak, rema heo rala Lot ume na. \v 5 Ara rameli Lot rae, “He, Lot! Tou karuaꞌ faꞌ ra, sia bee? Fee se dea rema, te hai mae bodꞌe se!” \p \v 6 Boe ma Lot dea neu, ma ena lelesu a. \v 7 Ana olaꞌ nae, “Toronooꞌ re! Afiꞌ tao deꞌulakaꞌ neu fuiꞌ nggara. \v 8 Rena dei! Au ana feto nggara rua, feꞌe feto anaꞌ ra. Onaꞌ bee naa, au fee se reu hei. Hei mae tao se taꞌo bee o, naa siaꞌ a hei e. Sadꞌi afiꞌ tao saa-saa neu au fuiꞌ nggara boe. Huu tungga hita hadat na, au musi unea se malolole.” \p \v 9 Te atahori Sodꞌom ra rameli rae, “Ho afiꞌ sambor! Ho, manatain! Ho atahori deaꞌ, nda muꞌena hak fadꞌuli hai sa. Dinggoꞌ naa! Hokoꞌ naa, hai tao nggo lenaꞌ atahori karuaꞌ naa ra!” Boe ma ara timba hendi Lot, de reu tara lelesu a, fo rae ralutu e. \p \v 10 Te atahori karuaꞌ ra soi lelesu ma loo lima nara de lea Lot ume rala neu. Basa ma, ara nggoe lelesu a, \v 11 ma tao rapokeꞌ atahori Sodꞌom ra mata nara. Naa de, ara nggao-nggao lelesu a, te nda hambu sa. \s1 Lamatualain nore hendi Lot se mia Sodꞌom \p \v 12-13 Basa ma, fuiꞌ ka ruaꞌ naa ra olaꞌ ro Lot rae, “Lot! LAMATUALAIN nahine kamboꞌ ia deꞌulaka na ena. Ana fee hai ima fo tao milutu e. Dadꞌi feꞌe muꞌena odꞌi-aꞌa, ana touꞌ, do inaꞌ, do ana mone feus, do sudꞌi a se sia kamboꞌ ia, do hokoꞌ? Mete ma, sia, muu mala se fo lao hela ia leo!” \p \v 14 De Lot neu nandaa no touꞌ rua mana rae dadꞌi ana mone feu nara. Nafadꞌe se nae, “Rena malolole! Hei lao hela kamboꞌ ia leo, te LAMATUALAIN nae tao nalutu e!” Te ara rae Lot olaꞌ andiaoꞌ. \p \v 15 Mbila fefetu na ma, Lamatualain ate karuaꞌ naa ra, raꞌasusuuꞌ Lot se lao hela Sodꞌom lai-lai. Ara rae, “Lot! Fela leo! Mendi sao ma, ma ana feto mara ruꞌa se, fo mela hela kamboꞌ ia leo. Afiꞌ losa hei mate hieꞌ a, ma mimbilutu mo kamboꞌ ia.” \p \v 16 Te Lot feꞌe pale-pale. Tao-tao te LAMATUALAIN nae fee ne nasodꞌa. Naa de, fuiꞌ karuaꞌ ra toꞌu lima nara de nore Lot, ma sao na, ma ana feto nara ruꞌa se, de ro se lao hela kamboꞌ naa. \v 17 Boe ma fuiꞌ esa parenda se nae, “Melaꞌ lai-lai, fo sangga masodꞌa leo! Afiꞌ mete deaꞌ! Afiꞌ hahae sia lololoꞌ! Mela mikindoo misiꞌ leteꞌ naa, fo hei afiꞌ mate!” \p \v 18 Te Lot nataa nae, “Aduu, amaꞌ! Afiꞌ taꞌo naa! \v 19 Memaꞌ amaꞌ tulu-fali fee masodꞌa neu hai. Akaꞌ a leteꞌ naa, doo na seli! Seꞌu te hai nda feꞌe losa naa sa, te deꞌulakaꞌ oi hambu hai siaꞌ a dalaꞌ taladꞌa na ena. \v 20 Amaꞌ mete dei. Hambu kambo anaꞌ esa nda naꞌadꞌooꞌ no ia sa. Kamboꞌ naa nda nandaandaa sa. De mete ma amaꞌ nau, naa hai mii sangga masodꞌa sia naa.” \p \v 21 Nataa nae, “Neu! Mii leo! Au nda tao ulutu kamboꞌ naa sa. \v 22 Mela lai-lai mii leo! Mete ma hei nda feꞌe losa naa sa naa, au nda bisa tao saa-saa saꞌ boe.” Eniꞌ a leleꞌ naa, atahori babꞌae kamboꞌ naa naran \it Soar\it*, sosoa na ‘anak’. \s1 Sodꞌom no Gomora nenehotuꞌ losa nambalulutu \p \v 23 Relo a sangga todꞌa ma, Lot se losa Soar. \v 24 Aiboiꞌ ma, LAMATUALAIN mbori ai no baleran manahotuꞌ mia lalai a nisiꞌ Sodꞌom no Gomora. \v 25 LAMATUALAIN tao nalutu basa kamboꞌ ra ma basa mana masodꞌaꞌ sia mamanaꞌ naa. Basa atahori, banda, ro hau-bebꞌa ra nenehotuꞌ. \p \v 26 Lot se rela ma, sao na mete deaꞌ. Aiboiꞌ ma, ana dadꞌi rii masiꞌ. \p \v 27 Mbila fefetu anan ma, Abraham neu seluꞌ mia mamanaꞌ fo afis sa ana nambariiꞌ kokoe LAMATUALAIN. \v 28 Ana mete raeꞌ neu nisiꞌ Sodꞌom no Gomora no ndule lololoꞌ a. Sia bee-bꞌee masuꞌ bubꞌue-bubꞌueꞌ hene lalai neu. Ma ai a naa hendi basaꞌ e. \p \v 29 Dadꞌi leleꞌ Lamatualain tao nalutu mamanaꞌ a, nasanedꞌa hehelu Na neu Abraham. Naa de, Ana nore hendi Lot mia mamana nenehuku-dokiꞌ naa. \s1 Lot no ana feto nara \p \v 30 Basa naa ma, Lot namatau leo nakandoo sia kamboꞌ Soar. Naa de, no ana feto nara ruꞌa se lali risiꞌ leteꞌ reu, de ara leo mia luat esa. \p \v 31 Lao esa, ana feto aꞌa ka olaꞌ no odꞌi na nae, “Sia ia, nda hambu touꞌ esa saꞌ boe fo nema sao hita sa. Nda dooꞌ sa te, amaꞌ boe namalasi fo nda bisa hambu anaꞌ sa ena. \v 32 De malole lenaꞌ, ata fee ne ninu mafu, fo sungguꞌ to e. Naa fo, ata tute tititi-nonosi nara.” \p \v 33 Tetembaꞌ naa, ara fee ama na ninu anggor de mafu. Boe ma ana aꞌa ka neu sungguꞌ no e. Te tou lasiꞌ a mafu seli, de nda nitaꞌ nae eni tao sa no ana feto na saꞌ boe. \p \v 34 Mbila ma, aꞌa ka nafadꞌe odꞌi na nae, ‘Odꞌiꞌ! Tembaꞌ a au sungguꞌ o amaꞌ ena. Tetembaꞌ ia, ho hahambu ma. Dei fo tamafuꞌ amaꞌ fai, fo muu sungguꞌ mo e. Naa fo, hita ruꞌa nggita hambu anaꞌ, fo tute tititi-nonosi nara.” \p \v 35 Tetemba na boe, ara tao ramafuꞌ ama na. De ana feto muri ka neu sungguꞌ no e. Te toulasiꞌ a mafu seli, de nda nitaꞌ nae eni tao sa no ana feto na saꞌ boe. \p \v 36 No taꞌo naa, ruꞌa se rairu mia ama bꞌonggi na. \v 37 Boe ma aꞌa ka bꞌonggi ana touꞌ esa. Ana babꞌae e \it Moab\it* (lii na onaꞌ dedꞌea Ibrani sa, sosoa na nae ‘nema mia amaꞌ’). Ana dadꞌi atahori Moab ra bei-baꞌi nara losa faiꞌ ia. \v 38 Ma odꞌi a bꞌonggi touꞌ esa. Ana babꞌae e \it Ben Ami\it* (sosoa na ‘mia au atahori ngga’). Ana dadꞌi atahori Amon ra bei-baꞌi nara losa faiꞌ ia.\f + \fr 19:38 \ft Sia fai maꞌabꞌui na, atahori Moab no atahori Amon ra tao raꞌasususaꞌ atahori Israꞌel ra rakandooꞌ a.\f* \c 20 \s1 Abraham eꞌedik nala mane Abimelek \p \v 1 Basa ma, Abraham lali mia Mamre, nisiꞌ rae Negeb seriꞌ ona, de leo sia kambo Kades no Sur taladꞌa na. Te nda dooꞌ sa ma, ana lali nisiꞌ kambo Gerar fai. \v 2 Nafadꞌe atahori sia naa nae, Sara naa, eni odꞌi na. Naa de, Abimelek, mane Gerar a, denu atahori nara reu roꞌe Sara, fo ro e nisiꞌ ume panggat na. \v 3 Tetembaꞌ esa, Lamatualain natudꞌu Aon neu maneꞌ sia meit. Ana olaꞌ nae, “Ho mae mate, ia ena! Huu haꞌi mala atahori sao na.” \p \v 4-5 Te Abimelek naselu nae, “Lamatualain! Au nda feꞌe kois inaꞌ naa sa. Au nda sala sa. Abraham mana nae, inaꞌ naa eni odꞌi na. Ma inaꞌ naa o nataa taꞌo naa boe. Naa de, au denu reu haꞌi e no rala meuꞌ. Dadꞌi Lamatualain afiꞌ fee salaꞌ neu au!” \p \v 6 Lamatualain nataa nae, “Memaꞌ Au bubꞌuluꞌ rala ma ndos. Naa de, Au tao fo ho afiꞌ kois inaꞌ naa. Naa fo, ho nda tao salaꞌ neu Au saꞌ boe. \v 7 Ia naa, haitua baliꞌ inaꞌ naa neu sao na. Eni, Au mana ola-ola Ngga. De moꞌe fo ana hule-oꞌe fee nggo fo afiꞌ mate. Te mete ma ho nda fee baliꞌ inaꞌ naa sa, musunedꞌa malolole! Te ho mo basa atahori mara, mate a ia ena.” \p \v 8 Mbila fefetu ana naa, maneꞌ a noꞌe basa pagau nara, de dui meit na. Boe ma basa se ramatau. \v 9 Basa ma maneꞌ a noꞌe Abraham, de natane nae, “Au tao salaꞌ saa neu nggo, losa muꞌusususaꞌ au o manggarau nggara taꞌo ia? Ho afiꞌ tao dala deꞌulakaꞌ onaꞌ ia. \v 10 Ho duꞌa saa, losa ho tao taꞌo ia?” \p \v 11 Abraham nataa nae, “Ama maneꞌ! Au duꞌa basa hei nda mihine Lamatualain sa. De neꞌo ruma rae tao risa au, fo haꞌi rala sao ngga. \v 12 Memaꞌ au olaꞌ tebꞌe, ae eni, au odꞌi ngga. Hai ruꞌa nggi amaꞌ esa, te esaꞌ ina na. Naa de, hai esa sao esa. \v 13 Dadꞌi leleꞌ Lamatualain denu hai misiꞌ mamana dodꞌooꞌ, au ufadꞌe sao ngga ae, ‘Mete ma hai mii sia bee-bꞌee, fo atahori ratane hai ruꞌa nggi neꞌebꞌue ma, mete ma ho sue au, naa mutaa mae hita odꞌi-aꞌa.’” \p \v 14-16 Basa ma, mane Abimelek fee baliꞌ Sara. Ana olaꞌ no e nae, “Ia naa, au bae aꞌa ma doi fulaꞌ rifon esa, fo dadꞌi bukti oi, au nda tao salaꞌ saa-saa o nggo saꞌ boe. Naa fo, basa atahori rahine boe!” \p Maneꞌ a o olaꞌ no Abraham nae, “Abraham! Au nusa ngga ia, nenesoiꞌ soa neu nggo. Mae muu leo sia bee o, neu.” Ana fee Abraham sapi ma hiek-lombo. Ana o fee ate inaꞌ ma touꞌ boe. \p \v 17-18 Fefeu na, LAMATUALAIN ena mamana anaꞌ mia basa inaꞌ mana sia Abimelek nusa na, huu ana rambas nala Abraham sao na. Ana fee baliꞌ Sara nisiꞌ sao na ma, Abraham hule-oꞌe, de Lamatualain soi baliꞌ inaꞌ ra mamana ana nara. De ara bisa bꞌonggi seluꞌ fai. \c 21 \s1 Sara bꞌonggi Isak fee Abraham \p \v 1-7 Basa ma, LAMATUALAIN fee papala-babꞌanggiꞌ neu Sara, tungga hehelu-fufuli Na. Abraham too natun esa ena ma, Sara nairu boe. Dai fai na ma, ana bꞌonggi ana touꞌ esa. Abraham babꞌae e, \it Isak\it* (sosoa na ‘mali’). \p Sara o olaꞌ nae, “Lamatualain tao au mali, te ia naa au umuhoꞌo. Atahori ra duꞌa rae au nda hambu anaꞌ sia fai lasiꞌ ia sa. Tao-tao te, mae au sao ngga lasiꞌ naeꞌ ena o, au feꞌe bꞌonggi fee ne. De ia naa, sudꞌiꞌ a se rena dalaꞌ ia o, ara mali ro au.” \p Isak fai falu ma, Abraham sunat e, tungga Lamatualain parenda Na. \s1 Hagar no Ismael neneoiꞌ \p \v 8 Basa ma, Isak boe naꞌamoko. Ara rae fila e ma, Abraham feta-dote monaeꞌ. \p \v 9-10 Lao esa, Sara nita Abraham sao muri na, Hagar, anan Ismael, akaꞌ a naꞌasesenggoꞌ Isak. De Sara olaꞌ no sao na nae, “Oi hendi ate mana mia Masir no ana na! Au nda nau ate naa ana na simbo hata-heto saa-saa saꞌ boe. Akaꞌ a ana ngga Isak, musi soa basa se.” \p \v 11 Abraham rena Sara olaꞌ taꞌo naa ma, dudꞌuꞌa na nda maloleꞌ sa, huu Ismael o eni anan boe. \v 12 Te Lamatualain olaꞌ no e nae, “Bram! Ho afiꞌ duꞌa sao muri ma no ana na. Tunggaꞌ a Sara hihii na, huu tititi-nonosiꞌ fo Au helu-fuliꞌ a, ho hambu miaꞌ a Isak. \v 13 Te Au o fee papala-babꞌanggiꞌ neu sao muri ma ana na, huu eni o ho ana ma boe. Mete te tititi-nonosi na dadꞌi leo monaeꞌ saꞌ boe.” \p \v 14 Mbila fefetu anan ma, Abraham tao lepa-ngges fee Hagar, ma fee ne nasalili oe boto esa. De ana mboꞌi inaꞌ naa no anan Ismael lao. Ara lao rereoꞌ rae rouꞌ deka no Beer Syeba.\f + \fr 21:14 \ft Leleꞌ naa, Ismael too sanahulu haa lenaꞌ. Mete Susura Fefeu na 16:16; 21:5, 8.\f* \p \v 15 Oe nininu nara basa ma, Hagar lao hela ana na mia hau huu anaꞌ esa mafo na. \v 16 Ana duꞌa sia rala na nae, “Au nda uꞌutataaꞌ ita anaꞌ ia mate sa.” Naa de, ana endoꞌ naꞌadꞌodꞌooꞌ mbei ma meter lima nulu mia anaꞌ naa, de nggae ei-ei. \p \v 17 Lamatualain o rena Ismael hara ngganggaet na. Ate Na esa mia sorga noꞌe Hagar nae, “Hagar! Saa de ho susa taꞌo ia? Afiꞌ mumutau, te Lamatualain rena basa ana ma ngganggae na ena. \v 18 Ia naa, fela muu seꞌu ana ma, fo tao manggatee rala na. Dei fo Au tao tititi-nonosi na dadꞌi leo manaseliꞌ esa.” \p \v 19 Boe ma Lamatualain tao nameu mata na, losa ana nita oe mataꞌ esa. Ana nadꞌai oe neu boto a, de neu fati ana na. \p \v 20-21 Basa naa ma, Ismael no ina na leo sia nembe saraꞌaeꞌ Paran. Ana naꞌamoko nema ma, ana dadꞌi mana busu masiꞌet. Basa ma, ina na fee ne sao ina Masir esa. Basa ia ra dadꞌi, huu Lamatualain no Ismael. \s1 Abraham no Abimelek badame mia Beer Syeba \p \v 22 Leleꞌ naa, mane Abimelek, no malangga netatiꞌ na, naran Fikol, rema randaa ro Abraham. Maneꞌ a olaꞌ nae, “Abraham! Hai bubꞌuluꞌ Lamatualain no nggo. Naa de, ho tao saa naa, basaꞌ e dadꞌi. \v 23 Dadꞌi ia naa, au oꞌe ho sumba sia Lamatualain mata Na, mae ho nda lelekoꞌ au ma umbu-ana nggara sa. Onaꞌ au tao maloleꞌ neu nggo, de ho musi tao maloleꞌ neu au ma nusa ngga ia.” \p \v 24 Abraham nataa nae, “Malole! Au sumba.” \p \v 25 Te basa naa ma, Abraham nafadꞌe maneꞌ a nae, “Ama maneꞌ atahori nara rambas rala au oe mata ngga esa.” \p \v 26 Maneꞌ a rena taꞌo naa ma, nataa nae, “Waa! Au feꞌe rena dalaꞌ ia naa. Saa de amaꞌ nda nafadꞌe eniꞌ a dalahulu na sa? Au nda bubꞌuluꞌ seka tao saꞌ boe.” \p \v 27-28 Basa ma, Abraham no Abimelek tao hehelu-fufuliꞌ. De Abraham haꞌi sapi no bibꞌi lombo fee maneꞌ a. Ma ana humu seluꞌ bibꞌi lombo tenaꞌ hitu fai. \v 29 Boe ma maneꞌ a natane nae, “Saa de ho tao taꞌo naa?” \p \v 30 Abraham nafadꞌe nae, “Ama maneꞌ simbo bibꞌi lombo tenaꞌ ka hituꞌ ia ra, fo dadꞌi bukti ama maneꞌ mutaa mae, au mana ali oe mataꞌ ia.” \p \v 31 Huu ruꞌa se soꞌu susumbaꞌ sia naa, de ara babꞌae mamanaꞌ naa, \it Beer Syeba\it*. Sosoa na ‘oe mata susumbaꞌ’.\f + \fr 21:31 \ft Sia dedꞌea Ibrani, Beer Syeba sosoa na mataꞌ-mataꞌ. Naeni ‘oe mata dame’, ‘oe mataꞌ maloleꞌ’, ‘oe mataꞌ hitu’, do ‘oe mataꞌ susumbaꞌ’.\f* \p \v 32 Ara sumba basa ma, mane Abimelek no malangga netati na baliꞌ risiꞌ sira nusa na Filistin. \v 33 Basa de, Abraham sela hau tamareska esa\f + \fr 21:33 \ft Hau \ft \+it tamareska\+it* nese Rote. Hau naa nasodꞌa siaꞌ a rae madꞌaꞌ, te roo na modꞌo-modꞌo nakandooꞌ a. Oka na nandoro losa rae rala neu. Hiek ra raa roo na.\f* sia Beer Syeba. Mia leleꞌ naa, hau naa fee nesenenedꞌaꞌ neu Abraham oi, sia naa, eni beꞌutee neu LAMATUALAIN mana nasodꞌa losa doo na neu. \v 34 De Abraham numban dooꞌ mia atahori Filistin ra nusa na. \c 22 \s1 Lamatualain denu Abraham tao Isak dadꞌi tutunu-hohotuꞌ \p \v 1 Nda dooꞌ sa ma, Lamatualain sobꞌa Abraham, nae mete ana rena Eni, do hokoꞌ. De Lamatualain noꞌe e nae, “Abraham!” \p Abraham nataa nae, “Ia, Lamatualain.” \p \v 2 Lamatualain denu e nae, “Rena malolole! Haꞌi mala ana mone ise ma, fo ho sueꞌ a. Mendi e nisiꞌ rae Moria, fo tao e dadꞌi tutunu-hohotuꞌ fee Au. Losa naa, dei fo Au feꞌe utudꞌu ho mamanaꞌ sia leteꞌ sa.” \p \v 3 Mbila fefetu anan ma, Abraham tati hau ai. Ana futu hau naa ra, de fua neu banda keledei. Boe ma, ana no Isak ma ate nara rua, lao risiꞌ mamanaꞌ fo Lamatualain nafadꞌe basa neu e. \v 4 Ara lao-laoꞌ, boe ma finiesa na ma, Abraham nita mamanaꞌ naa mia dodꞌooꞌ. \v 5 Ana nafadꞌe ate karuaꞌ ra nae, “Hei ruꞌa nggi mihati ia dei, mo banda keledei ia. Au o ana ngga mii sia ataꞌ naa dei, mae beꞌutee neu Lamatualain. Basa fo, hai baliꞌ iaꞌ ima fai.” \p \v 6 Boe ma Abraham haꞌi hau ai tutunu-hohotuꞌ, de fua neu Isak aru na. Ana o nendi memaꞌ dombe no hau ma ai. Ruꞌa se laoꞌ data-data ma, \v 7 Isak noꞌe ama na nae, “Amaꞌ!” \p Abraham nataa nae, “Taꞌo bee, Isak?” \p Ana natane nae, “Amaꞌ. Hita tae tunu tutunu-hohotuꞌ. Hau sia ena, ma ai o sia boe. Te bibꞌi lombo anaꞌ fo dadꞌi tutunu-hohotuꞌ a sia bee?” \p \v 8 Abraham nataa nae, “Ana ngge! Dei fo Lamatualain mana fee nggita bibꞌi lombo anaꞌ dadꞌi tutunu-hohotuꞌ.” \p De ruꞌa se lao rakandoo. \v 9 Ara losa mamanaꞌ fo Lamatualain nafadꞌe basaꞌ a ma, Abraham lutu mbatu mei tutunu-hohotuꞌ a. Basa ma, ana naꞌalalangga hau ai neu ataꞌ. De ana paꞌa ana na, ma naꞌalelenggaꞌ e neu hau ai ra ata. \v 10 Boe ma haꞌi nala dombe nae mbau nisa ana na. \v 11 Te aiboiꞌ ma, LAMATUALAIN ate na mia sorga nameli mia lalai nae, “We! Bram! Helafiꞌ dei!” \p Ana nataa nae, “Taꞌo bee?” \p \v 12 Boe ma haraꞌ naa nae, “Afiꞌ tao misa anaꞌ naa! Afiꞌ tao saa-saa neu e boe! Ia naa, Au bubꞌuluꞌ tebꞌe-tebꞌeꞌ ho tungga Au hihii Ngga, huu ho nau fee ana mone ise ma, fo dadꞌi tutunu-hohotu neu Lamatualain.” \p \v 13 Basa ma, Abraham nita bibꞌi lombo moneꞌ esa sura na kadꞌoꞌ sia hau anaꞌ ra nggangge nara. Ana neu haꞌi bibꞌi lombo naa, de tunu dadꞌi tutunu-hohotuꞌ soaꞌ neu Lamatualain, nggati ana na. \v 14 Naa de, Abraham babꞌae mamanaꞌ naa \it Yahova Yire\it*, sosoa na ‘Dei fo, Lamatualain fee saa fo parluꞌ a.’ Losa ia, atahori o olaꞌ rae, “Sia LAMATUALAIN lete na ata, dei fo Ana fee saa fo parluꞌ a.” \p \v 15 Basa ma Lamatualain ate Na nameli mia lalai nae, \v 16 “LAMATUALAIN nafadꞌe ao Na nae, ‘Au sumba endiꞌ nara ngga, taꞌo ia: Ho nau fee ana mone ise ma neu Au, fo dadꞌi tutunu-hohotuꞌ. Naa de, \v 17 Au fee papala-babꞌanggiꞌ nae na seli neu nggo ma tititi-nonosi mara. Dei fo ara boe ramahefu-ramabela losa atahori nda reken rala se sa, onaꞌ nduuꞌ sia lalai, ma saraꞌaeꞌ sia tasi suu na. Dei fo umbu-ana mara o rakalaꞌ musu nara boe. \v 18 Mia tititi-nonosi mara, basa leo mana sia raefafoꞌ ia hambu papala-babꞌanggiꞌ, huu ho tungga parenda Ngga ena.’” \p \v 19 Basa ma, Abraham no Isak onda baliꞌ risiꞌ ate ka ruaꞌ ra, de baliꞌ Beer Syeba reu. Boe ma, Abraham se leo sia naa. \s1 Nahor tititi-nonosi na \p \v 20 Lao esa, Abraham rena oi odꞌi na Nahor sao na Milka bꞌonggi ana nara ena. \v 21 Ana uluꞌ a, naran Us. Odꞌi na, naran Bus. Boe ma, Kemuel (ana dadꞌi Aram aman), \v 22 ma Kesed, Haso, Pildas, Yidlaf, no Betuel. \v 23 Betuel ia, Ribka aman. \v 24 Nahor o hambu seluꞌ anaꞌ mia sao tias na, naran Reuma. Ana bꞌonggi Teba, Gaham, Tahas, no Maaka. \c 23 \s1 Sara mate, de Abraham naꞌoi e \p \v 1-2 Sara too natun esa rua nulu hitu ma, ana mate. Leleꞌ ana mate, Abraham se leo sia kambo Kiryat-Arba (naeni Hebron), sia rae Kanaꞌan. Abraham nggae ei-ei ma beꞌe sao na mamate na. \p \v 3 Basa ma, ana neu nandaa no atahori Het ra, de olaꞌ nae, \v 4 “Au ia numban sia hei taladꞌa mara. Au nda ma raeꞌ fo uꞌoi sao ngga sa. Mete ma hei nau, naa fee au hasa hei rae ma mbei, fo au uꞌoi e sia naa.” \p \v 5 Ara rataa rae, \v 6 “Taꞌo ia amaꞌ! Mia doo na nema, hai tao amaꞌ onaꞌ atahori lasiꞌ esa fo hai fee hadat. Dadꞌi amaꞌ hii neuꞌ ena, rae bee malole lenaꞌ, nandaa no amaꞌ hihii na. Hai simbo no maloleꞌ, esa o nda ai saꞌ boe.” \p \v 7 Boe ma Abraham o beꞌutee fee hadat neu tenu raeꞌ ra, atahori Het ra. \v 8 Ana nafadꞌe nae, “Mete ma hei simbo oꞌola ngga faꞌ ra, naa, au oꞌe tulun hei olaꞌ mo toulasi Sohar ana mone na, Efron. \v 9 Moꞌe, mete ma ana nau seo luat na, naran Makpela, neu au, naa, hasa ala e. Luat naa, sia osi na suu na. Ana noꞌe feli na sudꞌiꞌ a baꞌu saa o, au bae. Au nau bae etu feli na sia basa hei mata mara, fo rae naa dadꞌi au ena ngga. Au ae tao rae naa, dadꞌi hai mamana rates ma.” \p \v 10 Leleꞌ naa, Efron o endoꞌ no atahori Het ra boe, de ana rena Abraham oꞌola na. Ana nambariiꞌ de nataa Abraham sia basa atahori lasiꞌ ra mata nara nae, \v 11 “Afiꞌ taꞌo naa, amaꞌ. Te taꞌo ia. Au fee osi naa no luat Makpela neu amaꞌ. Amaꞌ muu muꞌoi sao ma sia naa. Au fee rae naa neu amaꞌ sia atahori nggara mata nara. Naa fo, basa se sakasii!” \p \v 12 Boe ma Abraham beꞌutee seluꞌ sia atahori Het ra mata nara. \v 13 Ana olaꞌ no Efron nae, “Naa o malole boe, te rena au dei. Au ae hasa etu rae naa, fo uꞌoi atahori nggara sia naa.” \p \v 14-15 Efron nataa nae, “Rae naa feli na akaꞌ a doi fulaꞌ natun haa. Soa saa ruꞌa nggita taloe neu-nema akaꞌ doiꞌ mbei anaꞌ naa? Amaꞌ muꞌoi sao ma sia naa leo.” \p \v 16 Abraham naꞌaheiꞌ rae a feli na, tungga Efron oꞌola na. Dadꞌi ana reken doi fulaꞌ natun haa, de bae neu Efron mia basa atahori Het ra mata na, fo ara dadꞌi sakasii. \p \v 17-19 No taꞌo naa, Abraham hambu Efron rae na, dadꞌi eni ena na. Rae naa sia Makpela, deka no Mamre (naeni Hebron). Ana hasa etu rae naa no osi ma luat na, ma basa hau huuꞌ ra. Basa lasi-lasiꞌ atahori Het ra dadꞌi sakasii rae no isi na, Abraham ena na. \p Basa naa de, Abraham neu naꞌoi sao na sia luat naa, sia rae Kanaꞌan. \v 20 No taꞌo naa, osi no luat naa fo feꞌesaꞌan na, atahori Het ra rae na, ia naa, dadꞌi Abraham ena na. De ana tao dadꞌi mamana rates. \c 24 \s1 Sangga inaꞌ fee Isak \p \v 1 Abraham uanale na naruꞌ losa namalasi nala seli. LAMATUALAIN nanea e malolole, ma fee ne nasodꞌa no mole dame. \v 2-3 Abraham ate nemehere na esa, tao mataꞌ neu hata-heto nara. Lao esa, Abraham noꞌe e nae, “Rena malolole! Au oꞌe ho sumba\f + \fr 24:2-3 \ft Dedꞌea Ibrani nae, ‘Tao lima ma neu au lela ngga.” Sosoa na, sumba mate.\f* mendiꞌ LAMATUALAIN nara na. Lamatualain mana tao lalai no raefafoꞌ a. Mae, ho afiꞌ haꞌi inaꞌ mia atahori Kanaꞌan ra, fo muꞌusasaoꞌ no ana ngga Isak. \v 4 Musi muu sia au nusa ngga, sia au bobꞌonggi nggara. Sangga ana fetoꞌ esa sia naa, fo taꞌasasaoꞌ no ana ngga.” \p \v 5 Basa de ate naa natane Abraham nae, “Malole, Amaꞌ! Te mete ma ana fetoꞌ a nda nau nema sa, naa taꞌo bee? Au musi o amaꞌ anan fo sao sia naa, do, taꞌo bee?” \p \v 6 Abraham nataa nae, “Musunedꞌa malolole! Mae taꞌo bee o, afiꞌ mo ana ngga naa neu! \v 7 Musunedꞌa te LAMATUALAIN mana toꞌu koasa sia lalai no raefafoꞌ a, no au lao hela nusa ngga, de nendi au losa rae ia. Ana tao hehelu-fufuliꞌ no au nae, ‘Dei fo Au fee basa rae ia neu tititi-nonosi ma.’ Dadꞌi afiꞌ hia-bii! Muu neuꞌ ena. Dei fo Lamatualain denu ate Na mia sorga nema soi dalaꞌ fee nggo, fo mundaa mo ana fetoꞌ mana nae dadꞌi ana ngga sao na. \v 8 Te mete ma ana fetoꞌ naa nda nau tungga nema sa, naa susumbaꞌ ia nda dai nggo sa. Mae taꞌo bee o, afiꞌ mo ana ngga naa neu.” \p \v 9 Boe ma, ate a sumba no Abraham, nae eni tao tungga basa Abraham hihii-nanau na. \p \v 10 Basa naa ma, ana here nala onta sanahulu, de no atahori nara fua sudꞌi a saa meulauꞌ ra reu banda onta ra ata. De lao risiꞌ Nahor kambo na sia Mesopotamia.\f + \fr 24:10 \ft Sia dedꞌea Ibrani, mamanaꞌ naa naran \ft \+it Aram-Naharaim\+it*. Leleꞌ ia, mamanaꞌ naa sia Siria seriꞌ dii.\f* \p \v 11 Neu mateꞌe na, ate a losa kamboꞌ naa. Ana fee banda onta ra hahae deka oe mataꞌ esa, sia kamboꞌ a suu na. Leleꞌ naa bobꞌoꞌ ena, de ana fetoꞌ ra reu hando oe sia oe mataꞌ a. \v 12 Boe ma ate a hule-oꞌe nae, “LAMATUALAIN, malangga ngga Abraham Lamatua na. Tulun soi dalaꞌ, fo leleo-lalao ngga ia, hambu maloleꞌ. Mutudꞌu rala malole Ma neu malangga ngga, ma musunedꞌa hehelu-fufuli na neu au. Naa fo, undaa o ana fetoꞌ fo mana nae dadꞌi Isak sao na. \v 13 Lamatualain, au umburiꞌ sia oe mataꞌ suu na ia. Ana fetoꞌ mia kamboꞌ ia ra rema hando oe sia ia. \v 14 Dadꞌi au oꞌe taꞌo ia: Mete ma au olaꞌ o ana fetoꞌ esa ae, ‘Ana fetoꞌ e! Muꞌondaꞌ hura oe ma fo au inu mbei dei.’ Mete ma nataa nae, ‘Amaꞌ minu leo! Ma au o fee banda onta mara rinu boe.’ Naa, dadꞌi bukti, ana fetoꞌ naa Lamatualain dudꞌu basa dadꞌi Isak sao na! No taꞌo naa, au uhine, Lamatualain mutudꞌu malole ma neu malangga ngga Abraham ena.” \s1 Abraham ate na nandaa no Ribka \p \v 15-16 Ana nda feꞌe hule-oꞌe basa sa, te ana fetoꞌ esa naran, Ribka, nema. Eni, Abraham odꞌin Nahor no sao na Milka umbu na. Ribka ama na, naran Betuel. Ribka, meulau na seli, ma feꞌe nda nasalaꞌ no touꞌ ra sa. Ana onda oe mataꞌ neu, nadꞌai hura oe na, de hene baliꞌ. \p \v 17 Ribka losa ataꞌ ma, Abraham ate na nelaꞌ neu. Ana noꞌe nae, “Ana fetoꞌ. Fee au inu mbei dei.” \p \v 18 Ana fetoꞌ a nataa nae, “Minu leo, toꞌo!” Ana naꞌondaꞌ hura oe na lai-lai, de fee ate a ninu. \v 19 Ana ninu basa ma, ana fetoꞌ a nae, “Au hando oe fee toꞌo banda onta nara, fo rinu raꞌabeta boe.” \v 20 Ana oni oe sisaꞌ neu banda onta ra mamana nininu nara, ma nelaꞌ neu hando seluꞌ oe sia oe mataꞌ fo hani banda onta naa ra, losa raꞌabeta. \v 21 Abraham ate na nambariiꞌ hie-hie, mete namemeu ana fetoꞌ a tatao na. Ana dudꞌuꞌa nae, “Ana fetoꞌ ia, Lamatualain hii nalaꞌ a, do?” \p \v 22 Basa banda onta naa ra rinu losa raꞌabeta. Boe ma ate a fee Ribka bꞌua mafelit fo ana fetoꞌ ra biasa pake. Ana fee ndeli liloꞌ fo nato neu mbana na, ma kale liloꞌ pasan esa, fo olu neu lima nara.\f + \fr 24:22 \ft Dedꞌea Ibrani nae ‘ndeli liloꞌ naa bera na banggi rua syikel sa (onaꞌ nggaram nee)’. Ma, kale lilo ka ruaꞌ ra, bera na ‘syikel sanahulu (onaꞌ nggaram natun esa sanahulu haa)’.\f* \v 23 Basa ma, ana natane nae, “Ana fetoꞌ e! Ho ama ma, nara na se? Mete ma nau, naa, au sungguꞌ sia ama ma ume na.” \p \v 24 Ana fetoꞌ a nataa nae, “Ama ngga, naran Betuel. Baꞌi ngga, naran Nahor ma nene ngga, Milka. \v 25 Sia hai ume ma mamana susungguꞌ dai toꞌo se. Uru o naeꞌ fee toꞌo se banda nara boe.” \p \v 26 Basa ma, ate a beꞌutee neu LAMATUALAIN, \v 27 de olaꞌ nae, “Koa-kio Lamatuaꞌ! Lamatuaꞌ soi dalaꞌ fee au ena, de undaa o malangga ngga Abraham bobꞌonggi nara sia ia. No taꞌo naa, Lamatuaꞌ mutudꞌu rala malole Ma neu malangga ngga Abraham, ma tao mutetu hehelu-fufuli na neu au.” \p \v 28 Basa ma, ana fetoꞌ a nela baliꞌ, de dui ume isi nara, basa saa fo mana dadꞌiꞌ a. \v 29-30 Ribka naa na, naran Labꞌan. Leleꞌ ana nita bua mbilas ra ma rena Ribka dudꞌui na ma, ana nelaꞌ lai-lai, neu nandaa no ate mana rii-rii no banda onta nara deka oe mataꞌ a. \v 31 Labꞌan olaꞌ no e nae, “Toꞌo! Lamatualain no toꞌo losa ia no masodꞌaꞌ ena. Dadꞌi afiꞌ mumburiꞌ siaꞌ a deaꞌ! Uma tisiꞌ hai ume ma. Hai sadꞌia kama ena, ma nanaat fee toꞌo se banda onta nara o, naeꞌ boe.” \s1 Abraham ate na natane Ribka \p \v 32 Basa boe ma, Abraham ate na tungga Labꞌan, de risiꞌ Betuel ume na. Labꞌan se tulun se raꞌondaꞌ sudꞌiꞌ a saa ra mia banda onta ra. Ara fee banda onta ra uru, ma rendi oe fee ate a no atahori nara safe ei nara. \v 33 Ara tao nanaat neu mei ma, ate a nae, “Hita tae taa, te au ae ufadꞌe duduꞌat esa dei.” \p Labꞌan nataa nae, “Olaꞌ leo, toꞌo.” \p \v 34 Ma ate a nae, “Au ia, hei baꞌi ma Abraham ate na. \v 35 LAMATUALAIN fee papala-babꞌanggiꞌ naeꞌ neu malangga ngga, de namasuꞌi seli. Lamatualain fee lilo mbilas, lilo fulaꞌ, ate touꞌ-inaꞌ, ma banda naeꞌ. Naeni: sapi, banda onta, keledai, ma hiek-lombo. \v 36 Au malangga ngga touꞌ-inaꞌ ramalasi, dei de mama Sara bꞌonggi fee malangga ngga ana touꞌ esa. Dei fo, ana mana hambu basa Abraham hata-heto nara. \v 37 Lao esa, malangga ngga denu au sumba oi, ‘Ho afiꞌ haꞌi ana feto Kanaꞌan, fo muꞌusasaoꞌ no ana mone ngga Isak. \v 38 Te ho musi haꞌi ana fetoꞌ mia bobꞌonggi nggara, dadꞌi eni sao naꞌ.’ \p \v 39 Boe ma au utane malangga ngga ae, ‘Te mete ma ana fetoꞌ a nda nau tungga au sa naa, taꞌo bee?’ \p \v 40 Ana nataa nae, ‘LAMATUALAIN fo au tungga hihii Na, dei fo denu ate Na mia sorga nema soi dalaꞌ fee nggo, fo hambu ana fetoꞌ mia au bobꞌonggi nggara, fo dadꞌi ana ngga sao na. \v 41 Te mete ma bobꞌonggi nggara nda simbo sa, ma nda nau mboiꞌ ana fetoꞌ a nema sia ia sa, naa, susumbaꞌ naa nda dai nggo sa.’ \p \v 42 Dadꞌi losa oe mataꞌ a ma, au hule-oꞌe sia rala ngga ae, ‘LAMATUALAIN, malangga ngga Abraham Lamatua na. Tulun soi dalaꞌ, fo leleo-lalao ngga ia, hambu maloleꞌ. Naa fo, au undaa o ana fetoꞌ fo mana nae dadꞌi Isak sao na. \v 43 Lamatualain, au umburiiꞌ sia oe mataꞌ ia suu na. Ana fetoꞌ mia kamboꞌ ia ra rema hando oe sia ia. Dadꞌi au oꞌe taꞌo ia: Mete ma au olaꞌ o ana fetoꞌ esa ae, ‘Ana fetoꞌ e! Muꞌondaꞌ hura oe ma fo au inu mbei dei.’ \v 44 Mete ma ana nataa nae, ‘Amaꞌ minu leo! Ma au o fee banda mara rinu boe.’ Naa, dadꞌi bukti, ana fetoꞌ naa Lamatualain dudꞌu basa dadꞌi Isak sao na! \p \v 45 Au nda feꞌe hule-oꞌe basa sa, te Ribka nema nendi hura oe na, de hando oe sia oe mataꞌ a. Ana hene ata neu ma, au oꞌe ae, ‘Ana fetoꞌ e. Fee au inu mbei dei.’ \v 46 Boe ma ana naꞌondaꞌ hura oe na, de nae, ‘Toꞌo e, minu leo! Au o hani toꞌo banda nara boe.’ De au inu ma banda onta ra o rinu boe. \p \v 47 Basa ma, utane e ae, ‘Ama ma, naran seka?’ \p Nataa nae, ‘Ama ngga, naran Betuel. Baꞌi ngga, Nahor ma nene ngga, Milka.’ Boe ma au fee ne ndeli a ma kale ra. \p \v 48 Boe ma, au beꞌutee neu Lamatualain ae, ‘Koa-kio Lamatualain! Lamatualain soi dalaꞌ fee au, de undaa o malangga Abraham bobꞌonggi nara sia ia. Ma au o undaa o mana nae dadꞌi malangga soruꞌ a sao na boe.’ \v 49 De ia naa, mete ma amaꞌ se mae mitudꞌu susueꞌ neu malangga ngga Abraham, naa, mifadꞌe au relo-relo. Mete ma hokoꞌ o, mifadꞌe relo-relo boe. Naa fo au bubꞌuluꞌ musi tao saa.” \s1 Ribka bobꞌonggi nara simbo ndunaꞌ \p \v 50 Ate a olaꞌ basa ma, Labꞌan no Betuel rataa rae, “Mete ma LAMATUALAIN tao nala taꞌo naa, naa, hai mae saa fai. \v 51 Ribka sia ia, de mo e naa neu leo fo dadꞌi baꞌi Abraham ana feto feu na, tungga saa fo LAMATUALAIN ator nalaꞌ a ena.” \p \v 52 Ate a rena nala ma, ana beꞌutee losa rae, fo noꞌe makasi neu LAMATUALAIN. \v 53 Basa ma, ana haꞌi lilo mbilas ma lilo fulaꞌ, ma bua-baꞌu meulauꞌ fo fee neu Ribka. Ana o fee sudꞌi a saa mafelit neu Ribka naa na no ina na boe. \v 54 Boe ma no atahori nara, endoꞌ raa fefetas. Basa de, ara sungguꞌ sia naa. Mbila fefetu na, ara fela ma, ana nafadꞌe tenu umeꞌ a nae, “Au oꞌe fo, nau naa, hai mae baliꞌ leo misiꞌ malangga ngga.” \p \v 55 Te Ribka naa na no ina na rae, “Hei halai baliꞌ tao saa? Hela Ribka nahani no hai fai sanahulu dei ma. Basaꞌ fo, mo e neu.” \p \v 56 Te nataa nae, “Aduu! Afiꞌ ai au! LAMATUALAIN tulun au ena, de au undaa o mana nae dadꞌi malangga soru ngga sao na. De inaꞌ se mboꞌi hai, fo baliꞌ mii mifadꞌe malangga dei.” \p \v 57 Ara rataa rae, “Taꞌo ia! Ima fo tataneꞌ a Ribka, eni hihii na, taꞌo bee?” \p \v 58 Boe ma ara roꞌe Ribka, de ratane rae, “Ribka! Ia siaꞌ a nggo. Mae tungga memaꞌ mo atahori ia ra leo, do taꞌo bee?” \p Ana nataa nae, “Au nau.” \s1 Lemba-dꞌodꞌe Isak no Ribka \p \v 59-60 Boe ma, ara mboꞌi Ribka, no ate inan mana mete-seꞌu e eniꞌ a aꞌanan, fo reu ro Abraham ate nara. Ara olaꞌ fee Ribka papala-babꞌanggiꞌ rae, “Ribka! Hai hule-huleꞌ fo Lamatualain fee nggo bꞌonggi mumuhefu, fo tititi-nonosi mara dadꞌi rifo-rataꞌ. Ma hai o hule-huleꞌ fo tititi-nonosi mara rasenggiꞌ musu nara!” \p \v 61 Basa naa ma, Ribka no ate ina nara raꞌalilinuꞌ bua-baꞌu nara, de sae banda onta, fo lao ro Abraham ate nara. \p \v 62 Lele naa, Isak leo sia rae Negeb. Ana feꞌe baliꞌ mia oe mataꞌ sia Beer Lahai Roi. \v 63 Bꞌobꞌobꞌoꞌ esa, ana dea neu lao-laoꞌ haiꞌ anin. Ana botiꞌ mata na ma, nita banda onta ra rema. \p \v 64 Ribka nita Isak ma, ana onda lai-lai mia banda onta na. \v 65 Natane Abraham ate na nae, “Toꞌo! Touꞌ mana laoꞌ nema naa, seka?” \p Ate a nataa nae, “Naeni au malangga soru ngga.” Boe ma Ribka haꞌi nala salenda na, de babata mata na. \p \v 66 Ara losa ma, ate a nafadꞌe basaꞌ e neu Isak. \v 67 Boe ma Isak no Ribka risiꞌ inan lalaat na rala, de ruꞌa se esa sao esa. Isak sue Ribka, naa de, ana nda afiꞌ susa ina na mamaten sa ena. \c 25 \s1 Abraham sao seluꞌ fai \p \v 1 Abraham sao seluꞌ inaꞌ esa, naran Ketura. \v 2 De Ketura bꞌonggi fee ne, anaꞌ nara nara: Simran, Yoksan, Medan, Midian, Isbak, ma Sua. \v 3 Yoksan ana nara, Seba no Dedan. Dedan tititi-nonosi nara, naeni atahori Asyur, atahori Letus, ma atahori Leum ra. \v 4 Midian ana nara, Efa, Efer, Henok, Abida ma Elda. Basa naa ra, Ketura tititi-nonosin. \p \v 5-6 Leleꞌ Abraham feꞌe masodꞌaꞌ, ana bꞌanggi fee sudꞌi a saa neu Hagar no Ketura ana nara. Ana denu se reu leo sia Kanaꞌan seriꞌ rulu, fo raꞌadꞌodꞌooꞌ ro anan Isak. Te basa hata-hetoꞌ ra, ana fee neu Isak. \s1 Abraham mate \p \v 7-8 Abraham too natun esa hitu nulu lima ma, ana mate. \v 9-10 Ana nara Isak no Ismael raꞌoi e sia luat Makpela, deka no Mamre. Abraham hasa etu osi naa mia atahori Het esa, naran Efron, fo Sohar anan. Maꞌahulu na, ana naꞌoi Sara sia luat naa. \v 11 Abraham mate ma, Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ neu Isak, de ana nasodꞌa no mole-dame. Leleꞌ naa, ana leo deka oe mataꞌ, naran Beer Lahai Roi. \s1 Ismael tititi-nonosi nara \p \v 12 Ismael dudꞌui na, taꞌo ia. Eni ia, Abraham no sao tias na Hagar ana na. Ma Hagar ia, Sara ate na mia Masir. \v 13-16 Ismael ana nara touꞌ sanahulu rua. Nara nara batutunggaꞌ mia uluꞌ a losa odꞌi muriꞌ a: Nebayot, Kedar, Adbeel, Mibsam, Misma, Duma, Masa, Hadad, Tema, Yetur, Nafis, ma Kedma. Anaꞌ naa ra, dadꞌi bei-baiꞌ mia leo sanahulu rua, esa-esaꞌ no nusa na. Ara babꞌae nusaꞌ naa ra, esa-esa tungga bei-baꞌiꞌ ra naran. \p \v 17 Ismael too natun esa telu nulu hitu ma, ana mate. \v 18 Te tititi-nonosi nara, esa namusuꞌ no esa. Basa se leo saranggaa mia Hawila losa Syur, fo natoo no nusa Masir, nakandoo losa Asyur.\x + \xo 25:18 \xt Dudꞌuit Fefeuꞌ a 16:12\x* \s1 Esau no Yakob \p \v 19 Abraham anan Isak dudꞌui na, taꞌo ia. \v 20 Isak too haa nulu ma, ana sao Ribka. Ribka ia, aman, Betuel. Ma naa na, Labꞌan. Sira, atahori Aram, mia Padan Aram.\f + \fr 25:20 \ft Padan Aram ia, sia Siria seriꞌ dii. Ma nara feaꞌ na, Mesopotamia.\f* \p \v 21 Huu Ribka nda hambu anaꞌ sa, de Isak hule-oꞌe neu LAMATUALAIN noꞌe soi Ribka mamana ana na. Boe ma LAMATUALAIN rena hule-oꞌe na, de Ribka nairu. \v 22 Tao-tao te, ana nairu ana duaꞌ. Ana kara ratimba-rasamba rakandooꞌ a sia inan ambu na. De Ribka natatane sia rala na nae, “Taꞌo bee de ruꞌa se, taꞌo ia, e?” De natane LAMATUALAIN. \p \v 23 LAMATUALAIN nataa nae, \q1 “Sia ambu ma rala, hambu nusaꞌ rua. Dei fo ara ramusuꞌ rakandooꞌ a. \q2 Mete te, muriꞌ a maꞌadereꞌ lenaꞌ uluꞌ a. \q3 Ma aꞌa ka tao ues fee odꞌiꞌ a.” \p \v 24 Fai na losa ma, Ribka bꞌonggi ana touꞌ rua. \v 25 Aꞌa ka ao na mbilas, ma mafuluꞌ. Naa de, ara babꞌae e, \it Esau\it* (lii na onaꞌ dedꞌea feaꞌ esa, sosoa na ‘mafuluꞌ’). \p \v 26 Basa de, odꞌi na feꞌe dea nema. Te ana toꞌu aꞌan ei tinggan. Naa de, ara babꞌae e, \it Yakob\it* (lii na naeꞌ a onaꞌ dedꞌea feaꞌ esa, sosoa na ‘ei tinggaꞌ’). Leleꞌ Ribka bꞌonggi ruꞌa se, Isak too nee nulu ena. \s1 Yakob nalaka nala Esau hak ulu na \p \v 27 Ana karuaꞌ ra raꞌamoko ma, Esau dadꞌi mana sombu banda fui. Ana hiiꞌ a leo sia lasi. Te Yakob, mana neneeꞌ ma hii leo siaꞌ a ume. \v 28 Isak hii naa sisi banda fui. Naa de, ana sue Esau nalenaꞌ. Te Ribka sue Yakob nalenaꞌ. \p \v 29 Lao esa, Yakob tao kua fufue mbilas ma, Esau feꞌe sombu baliꞌ naa. Ana bengge ma ndoe nala seli. \v 30 Nafadꞌe Yakob nae, “Odꞌiꞌ e! Au ndoe ae mate ena. Fee au kua fufue mbilas mbei dei.” (Naa de, ara roꞌe e rae, \it Edom\it*. Lii na, naeꞌ a onaꞌ dedꞌeat esa, fo sosoa na ‘mbilas’.) \p \v 31 Boe ma Yakob nataa nae, “Malole, aꞌa. Te fee au hak ulu ma dei!”\f + \fr 25:31 \ft Tungga sira adat na, ana touꞌ uluꞌ nggati ama na, ma hambu suꞌi a naeꞌ lenaꞌ odꞌi nara.\f* \p \v 32 Esau nataa nae, “Parsetan no hak uluꞌ naa! Soa e leo! Au ndoe ena! Sodꞌe mendi leo, te au ae ua.” \p \v 33 Te Yakob olaꞌ fai nae, “Aꞌa helafiꞌ dei! Aꞌa sumba dei mae, aꞌa fee au hak naa.” Boe ma Esau sumba. \v 34 Basa de, Yakob sodꞌe fee ne kua fufue no roti. Esau naa-ninu basa ma, ana fela lao. \p No tao naa, Esau fee hieꞌ hendi hak ulu na. \c 26 \s1 Isak eꞌedik mane Abimelek \p \v 1 Lao esa, hambu ndoe-laꞌas manaseliꞌ sia nusaꞌ naa, onaꞌ ndoe-laꞌas leleꞌ Abraham feꞌe masodꞌaꞌ. Dadꞌi Isak neu noꞌe isin sia Abimelek, atahori Filistin ra mane na, fo eni bisa leo sia Gerar. \v 2 Ana tao taꞌo naa, huu LAMATUALAIN natudꞌu Ao na neu e nae, “Afiꞌ muu sia Masir. Dei fo Au utudꞌu nggo mamana feaꞌ. \v 3-4 Mete ma ho leo manumban sia mamanaꞌ naa, naa, Au o nggo, ma fee nggo papala-babꞌanggiꞌ mataꞌ-mataꞌ. Au tao tititi-nonosi mara ramahefu, onaꞌ nduuꞌ sia lalai a. Au fee nggo mo tititi-nonosi mara mamanaꞌ ia no basa nusa nara. Mia tititi-nonosi mara, basa atahori raefafoꞌ a hambu papala-babꞌanggiꞌ. No naa, Au tao utetu hehelu-fufuli ngga o amam Abraham. \v 5 Au tao basa ia ra, huu amam tungga hihii Ngga, parenda Ngga, ma dala Ngga.” \v 6 De Isak leo manumban sia Gerar. \p \v 7 Ribka, meulau na seli. Dadꞌi atahori sia naa ra rita e ma, ara ratatane e. Te Isak nataa nae, “Ribka ia, au odꞌi ngga.” Ana namatau mete ma eni nataa nae sao na, neꞌo atahori ra tao risa e fo haꞌi rala Ribka. \v 8 Isak leo dodꞌoo sia naa ena ma, lao esa maneꞌ a nakaloloik mia jendela, ma nita Isak holu ma idꞌu Ribka. \v 9 Boe ma ana denu atahori roꞌe Isak, de natane e nae, “Isak! Inaꞌ naa, sao ma! Saa de mae, ho odꞌim?” \p Isak nataa nae, “Taꞌo ia, amaꞌ! Au umutau mete ma ae eni, au sao ngga, afiꞌ losa atahori ra tao risa au.” \p \v 10 Maneꞌ a nataa nae, “Mete ma atahori sia ia sungguꞌ ro sao ma naa, ho fee salaꞌ neu hai! Taꞌo bee de ho tao taꞌo naa neu hai?” \p \v 11 Basa ma, Abimelek fee nesenenedꞌaꞌ neu rauinggu nara nae, “Misinedꞌa malolole! Hei seka mimbirani ngganggu atahori ia, do sao na, naa, au hukun isa nggi.” \s1 Ara rareresi akaꞌ a oe mataꞌ \p \v 12 Leleꞌ naa, Isak sela-nggari sia nusaꞌ naa. Ana hambu baliꞌ buna-bꞌoa na lao natun esa, huu LAMATUALAIN fee ne papala-babꞌanggiꞌ. \v 13 Ana bau namasuꞌi, losa namasuꞌi raranggi. \v 14 Sapi, bibꞌi, ma hiek nara, boe ramahefu. Ana mana tao ues nara o, hetar boe. De atahori Filistin ra rala nara mera mbali e. \p \v 15 Maꞌahulu naa, Isak aman Abraham se ali oe mataꞌ naeꞌ. Te ia naa, atahori Filistin ra mbori raꞌateme oe mataꞌ ra no rae. \p \v 16 Boe ma mane Abimelek olaꞌ no Isak nae, “Isak! Malole lenaꞌ, ho lao hela nusaꞌ ia leo. Te koasa ma lenaꞌ hai ena.” \p \v 17 Basa de, Isak lao hela naa, de neu leo baliꞌ sia lololoꞌ Gerar. \v 18 Ana ali baliꞌ oe mataꞌ, fo ara tatanaꞌ ra. Ana babꞌae oe mataꞌ ra, tungga nara-naraꞌ fo ama na babꞌae nalaꞌ ra. \p \v 19 Isak ate nara ali oe mataꞌ sia lololoꞌ Gerar ma, ara ali dai oe a mata na, de nasapupuraꞌ dea neu. \v 20 Te Gerar manatadꞌa nara rareresi ro Isak manatadꞌa nara, huu oe mataꞌ naa. Ara rae, “Ia hai oe ma!” Naa de, Isak babꞌae oe mataꞌ naa \it Esek\it*, sosoa na ‘rareresi’. \p \v 21 Basa ma, Isak atahori nara ali seluꞌ oe mataꞌ esa fai. Te ara rareresi fai, huu oe mataꞌ naa. Naa de, Isak babꞌae oe mataꞌ naa, \it Sitna\it*, sosoa na ‘balabꞌan’. \p \v 22 Basa naa ma, ana lao hela mamanaꞌ naa, de ali seluꞌ oe mataꞌ feaꞌ fai. Ia ma, ara nda rareresi sa. Naa de Isak babꞌae oe mataꞌ naa, \it Rehobot\it*, sosoa na ‘mamana loaꞌ’. Ana olaꞌ nae, “Ia naa, Lamatualain fee hita leo sia mamana loaꞌ. Sia ia dei de, hita feꞌe tamahefu naa.” \p \v 23 Mia naa, Isak se lao fo reu leo sia Beer Syeba. \v 24 Tetembaꞌ naa, LAMATUALAIN natudꞌu Ao na neu e, ma olaꞌ nae, “Isak! Au ia, ho ama ma Abraham Lamatualain na. Afiꞌ mumutau, te Au unea nggo. Au fee nggo papala-babꞌanggiꞌ. Ma tititi-nonosi mara boe ramahefu. Au tao taꞌo ia, huu hehelu-fufuli Ngga neu ama ma.” \p \v 25 Basa ma Isak lutu mbatu mei tutunu-hohotuꞌ sia naa, de noꞌe makasi neu LAMATUALAIN. Ana leo sia naa, ma atahori nara ali oe fai. \s1 Mane Abimelek no Isak badꞌameꞌ \p \v 26 Leleꞌ naa, mane Abimelek nema mia Gerar. Ana nema no nonoo na Ahusat, ma malangga netati na, Fikol, fo randaa ro Isak. \v 27 Isak natane nae, “Ama maneꞌ! Feꞌesaꞌan, hei oi hendi hai ena. De ia naa, hei ima mae tao saa fai?” \p \v 28 Ara rataa rae, “Taꞌo ia! Ia naa hai bubꞌuluꞌ mae, Lamatualain nanea nggo. Huu naa, hai duꞌa-duꞌa, maloleꞌ lenaꞌ ruꞌa nggita tao hehelu-fufuliꞌ taꞌo ia: Ho sumba mae, \v 29 hei nda tao deꞌulakaꞌ mbali hai sa, onaꞌ hai o nda tao deꞌulakaꞌ mbali hei saꞌ boe. Memaꞌ hai rala mara maloleꞌ mo hei. Naa de, fai mana neuꞌ naa ra, hei lao mo mole-dame mia hai mbuku-kambo ma. Hai mihine tebꞌe-tebꞌeꞌ, LAMATUALAIN mana fee papala-babꞌanggiꞌ neu hei.” \p \v 30 Basa ma, Isak tao fefetas, de raa-rinu raꞌabꞌue reu esa. \v 31 Mbila fefetu na ma, ara tao susumbaꞌ. Dei de Isak fee se baliꞌ no mole-dame. \p \v 32 Faiꞌ naa, Isak atahori mana tao ues nara rema rafadꞌe rae oe mataꞌ fo sira aliꞌ a, hambu oeꞌ ena.” \v 33 De Isak babꞌae oe mataꞌ naa, \it Syeba\it*, sosoa na ‘susumbaꞌ’. Ara babꞌae kamboꞌ naa Beer Syeba, losa faiꞌ ia.\f + \fr 26:33 \ft Sia dedꞌea Ibrani, \ft \+it Syeba\+it* sosoa na nae ‘susumbaꞌ’, do ‘hitu’, do ‘uanale maloleꞌ’. Sia dedꞌea Ibrani, \+it Beer\+it* sosoa na nae ‘oe mataꞌ’.\f* \s1 Esau sao inaꞌ rua mia leo feaꞌ \p \v 34 Esau too haa nulu ma, ana sao nala ana fetoꞌ rua mia leo Het. Esa, Beeri ana na, naran Yudit. Ma esa fai, Elon ana na, naran Basmat. \v 35 Inaꞌ ka ruaꞌ naa ra, raꞌasususaꞌ Isak no Ribka rala nara. \c 27 \s1 Ribka eꞌedik nala Isak fo fee Yakob papala-babꞌanggiꞌ \p \v 1 Isak namalasi ma, mata nara rangga, de noꞌe ana ulu na, fo ana sue naseliꞌ a nae, “Sau e! Uma ia dei!” \p Esau nataa nae, “Taꞌo bee, amaꞌ?” \p \v 2 Isak nafadꞌe nae, “Taꞌo ia! Au, lasiꞌ ena. Nda bubꞌuluꞌ fai hiraꞌ naa au mate sa. \v 3 De haꞌi tee-tande mara, fo muu sombu banda fui esa fee au dei. \v 4 Baliꞌ naa, tunu-nasu maladꞌa-maladꞌaꞌ tungga au hihii ngga, fo mendi nema. Ua basa fo, au fee nggo papala-babꞌanggiꞌ. Basa naa, fo au mate o, malole.” \p \v 5 Boe ma, Esau lao neu sombu banda. Te Ribka o rena Isak oꞌola na boe. \v 6 De neu nafadꞌe Yakob nae, “We, Ako! Rena malolole! Faꞌ ra ama ma olaꞌ no Esau taꞌo ia: \v 7 ‘Muu sombu banda fui esa, fo tunu-nasu maladꞌa-maladꞌaꞌ fee au. Mete ma au ua basa, dei fo au fee nggo papala-babꞌanggiꞌ, sia LAMATUALAIN mata na.’ \v 8 De rena malolole, Ako! Tungga tebꞌe-tebꞌeꞌ parenda ngga ia. \v 9 Oras ia, muu sia hita lalaet hiek-lombo na, fo hii mala hie tena mbarunaꞌ rua. Mbau se fo haꞌi mala sisi na, mendi fee au. Dei fo au tunu-nasu tungga ama ma hihii na. \v 10 Au tunu-nasu ala, naa, mendi fee ama ma fo ana naa. Basa fo, ana fee nggo papala-babꞌanggiꞌ, dei fo ana feꞌe mate na. No taꞌo naa, ho mana hambu papala-babꞌanggiꞌ naa, te nda aꞌa ma sa.” \p \v 11 Boe ma Yakob olaꞌ no ina na nae, “Te Inaꞌ e! Aꞌa Saul ao na mafuluꞌ, te au ao ngga manggamomouꞌ! \v 12 Afiꞌ losa amaꞌ nafaroe ao ngga ma, ana nahine au eꞌedik e. Boe ma ana sumba-ndoon au!” \p \v 13 Ma ina na nataa nae, “Ako e! Afiꞌ duꞌa saꞌ boe. Fee nema, dei fo au tao dalan! Mete ma amam sumba-ndoon nggo, dei fo au lemba-doi! De muu haꞌi hiek leo.” \p \v 14 Dei de, Yakob neu humu nendi hiek ra, de ana mbau, ma nendi fee ina na. Ma Ribka tunu-nasu tungga Isak hihii na. \v 15 Ana o haꞌi Esau bua-baꞌu malole na, de fee Yakob pake. \v 16 Ma ana mboti Yakob lima na no nggara-bote na, nendiꞌ hiek ka fulu na. \v 17 Ma ana fee Yakob nanaa maladꞌaꞌ naa ra, no roti fo ana taoꞌ a. \p \v 18 Boe ma Yakob nendi nanaat naa fee ama na. Ana olaꞌ nae, “Ama ngge! Au uma ena.” \p Isak nataa nae, “Hee? Ho seka?” \p \v 19 Yakob nataa nae, “Au ia, amaꞌ ana ulu na, Esau! Au tao tungga saa fo amaꞌ denu faꞌ ra. Fela fo mua leo. Au nasu ala sisi fo sombu endi mia lasi a. Mua, fo basa na fee au papala-babꞌanggiꞌ leo!” \p \v 20 Ma Isak olaꞌ nae, “Ho seli, o! Ho hambu banda fui lai-lai neuꞌ ena!” \p Yakob nataa nae, “Au hambu lai-lai, huu LAMATUALAIN fo amaꞌ beꞌutee neuꞌ a, tulu-fali au.” \p \v 21 Boe ma Isak noꞌe Yakob nae, “Uma deka-deka, fo au ufuroe sobꞌa nggo! Ho ia, tebꞌe Esau, do?” \p \v 22 Yakob neu deka no ama na, de lasiꞌ a nafaroe e. Ma ana olaꞌ nae, “Haraꞌ ia, onaꞌ Yakob hara na! Te limaꞌ ia, onaꞌ Esau lima na.” \v 23 Isak nda nahine ana na Yakob sa, huu lima na mafuluꞌ onaꞌ a Esau. Ana nae fee papala-babꞌanggiꞌ neu Yakob ma, \v 24 natane seluꞌ fai nae, “Ho ia, tebꞌe-tebꞌeꞌ Esau, do?” \p Yakob nataa nae, “Tebꞌe amaꞌ!” \p \v 25 Boe ma, Isak olaꞌ nae, “Lo sisi naa nema, te au ae ua. Dei fo, fee nggo papala-babꞌanggiꞌ.” Yakob loo sisi a neu e, ma fee oe anggor fo ana ninu. \v 26 Basa ma, ama na olaꞌ nae, “Ana ngge! Uma deka-deka sia ia, fo idꞌu au dei.” \p \v 27 Yakob neu deka-deka de idꞌu e, ma Isak hae nala Esau bua-baꞌu na foo na. Basa de, ana olaꞌ fee Yakob papala-babꞌanggiꞌ nae, \q1 “Ana ngga foo na, onaꞌ nembe uru fo LAMATUALAIN pala-banggiꞌ. \q2 \v 28 Au hule-oꞌe fo Lamatualain naꞌondaꞌ dinis mia lalai a nema, \q3 fo tao osi-lutu mara dadꞌi meulauꞌ! \q2 Fo Ana fee are nae-nae, \q3 ma boa anggor maisi sofeꞌ. \q1 \v 29 Nusaꞌ ra dadꞌi ho ate ma, \q2 ma leo ra, beꞌutee fee hadat neu nggo. \q1 Dei fo ho parenda basa toronoo mara, \q2 ma ara sendeꞌ lululangga nara neu nggo. \q1 Seka sumba-ndoon nggo, sira o hambu sumba-ndoon boe. \q2 Ma seka fee nggo papala-babꞌanggiꞌ, sira o hambu papala-babꞌanggiꞌ boe.” \s1 Esau baliꞌ, ma noꞌe papala-babꞌanggiꞌ mbali Isak \p \v 30 Isak fee basa papala-babꞌanggiꞌ ma, Yakob lao hela e. Boe ma, aꞌa na Esau baliꞌ nendi banda fo sombu nalaꞌ a. \v 31 Ana tunu-nasu nala, de nendi fee ama na, ma olaꞌ nae, “Ama ngge! Fela fo mua leo. Au tunu-nasu sisi fo sombu alaꞌ a. Mua leo, fo basa naa, fee au papala-babꞌanggiꞌ.” \p \v 32 Isak rena nala ma, ana titindindi, de natane nae, “Hee! Ho se fai?” \p Esau nataa nae, “Au, Sau! Ana ulu ma.” \p \v 33 Boe ma Isak nggeꞌe-nggeꞌe. Natane nae, “Seka mana nendi sisi faꞌ ra? Au ua basa, de fee ne papala-babꞌanggiꞌ ena. Nda bisa lea baliꞌ sa.” \p \v 34 Rena ama na olaꞌ taꞌo naa ma, Esau rala na mera, de nggae ma nggasi nahereꞌ nae, “Adoo! Amaꞌ e! Fee au papala-babꞌanggiꞌ boe!” \p \v 35 Te Isak nae, “Nesen. Odꞌim eꞌedik nala au ena, ma namanaꞌo nendi papala-babꞌanggim ena.” \p \v 36 Boe ma Esau olaꞌ nae, “Ana eꞌedik nala au lao rua ena. Fefeu na, ana eꞌedik de haꞌi nala hak ulu ngga. Ia naa, papala-babꞌanggi ngga fai. Memaꞌ naran ‘Yakob’ naa, nandaa, huu ana mana maꞌedik. Amaꞌ feꞌe muꞌena papala-babꞌanggiꞌ feaꞌ fee au, do?”\f + \fr 27:36 \ft Naraꞌ Yakob sosoa na ‘toꞌu ei tinggaꞌ’. Te sosoa fea na fai ‘mana maꞌedik’.\f* \p \v 37 Boe ma Isak nataa nae, “Nesen. Au soꞌu e dadꞌi malanggam ena. Ma odꞌi-aꞌa nara, dadꞌi ate nara. Au fee ne are naen seli, ma boa anggor maisi sofeꞌ. Dadꞌi ana ngge! Hela feꞌe papala-babꞌanggiꞌ saa fai, fo fee nggo?” \p \v 38 Esau rena nala ma, ana akaꞌ a suu-noki ama na nakandooꞌ a nae, “Amaꞌ papala-babꞌanggi ma akaꞌ esaꞌ, do? Amaꞌ feꞌe bisa sangga fee au papala-babꞌanggi feaꞌ. Mae papala-babꞌanggi anadikiꞌ o, neu!” Boe ma ana nggae fai. \p \v 39 Boe ma, Isak nataa mbali e nae, \q1 “Ho masodꞌa ma naꞌadooꞌ mia osi meulauꞌ, \q2 te nda hambu dinis onda mia lalai fo naꞌadꞌoe rae ma sa. \q1 \v 40 Ho fela-tafa ma mana fee nggo masodꞌaꞌ. \q2 Te mae taꞌo bee o, ho dadꞌi odꞌi ma ate na. \q3 Mete ma ho bisa labꞌan e, naa, ho feꞌe bisa nenemboꞌit mia liman.” \s1 Ribka denu Yakob nela \p \v 41 Esau namanasa Yakob seli, huu odꞌi na nalaka nala papala-babꞌanggi na. Ana duꞌa nae, “Nda dooꞌ sa te, ama ngga mate. De nehani dei. Basa bebeꞌe na fo, au isa e!” \p \v 42-43 Ribka rena nala Esau dudꞌuꞌa na ma, ana noꞌe Yakob nae, “Rena malolole! Aꞌa ma naꞌena dudꞌuꞌat nae balas rala mera na. Ana nae nisa nggo, de, mela lai-lai misiꞌ toꞌo Labꞌan ma sia Haran. \v 44 Muu leo dodꞌoo sia naa, losa aꞌa ma nda afiꞌ namanasa sa ena. \v 45 Mete ma ana liliiꞌ saa fo ho tao neu e, dei fo au denu atahori roꞌe baliꞌ nggo. Te au nda nau ana ngga ruꞌa se mopo sia fai esa rala sa.” \p \v 46 Basa ma, Ribka sangga dala fo Isak denu Yakob lao. Dadꞌi ana kokoe Isak nae, “Aꞌa e! Au doaꞌ o Esau sao nara atahori Het ia ra! Mete ma Yakob o sao ana feto Het boe, malole lenaꞌ au mateꞌ a.” \c 28 \p \v 1 Boe ma Isak noꞌe Yakob, de fee ne papala-babꞌanggiꞌ ma denu e nae, “Rena malolole! Ho afiꞌ sao ina Kanaꞌan. \v 2 Te muu sia Padan Aram, sia baꞌi Betuel ume na, fo sao mala toꞌo Labꞌan ma ana feto na esa.\f + \fr 28:2 \ft Padan Aram naa, naeni Mesopotamia, sia nusa Siria seriꞌ dii, deka no Iraq. Haran naa, kamboꞌ esa sia Padan Aram.\f* \v 3 Au hule-oꞌe fo Lamatualain Mana Koasa fee nggo papala-babꞌanggiꞌ, fo ho umbu-ana mara ramahefu, ma tititi-nonosi mara dadꞌi leo manaseliꞌ. \v 4 Naa fo, Lamatualain hehelu-fufuli Na neu Abraham tudꞌa neu nggo, mo tititi-nonosi ma. Dei fo hambu mala rae fo Lamatualain helu-fuli fee neu Abraham a. \v 5 Isak olaꞌ basa ma, ana mboꞌi Yakob Padan Aram neu, nisiꞌ toꞌo Labꞌan no baꞌi Betuel na umen. \s1 Esau sao nala Ismael ana feto na \p \v 6 Boe ma Esau rena oi Isak fee Yakob papala-babꞌanggiꞌ, ma ai e fo afiꞌ sao ina Kanaꞌan. Ana o rena oi, ama na denu odꞌi na neu sao toꞌo na ana feto na esa sia Padan Aram \v 7 Yakob rena aman no inan parenda na, de lao Padan Aram neu. \p \v 8 Esau o bubꞌuluꞌ oi, ama na nda hii eni sao, atahori Kanaꞌan ra sa. \v 9 De ana nisiꞌ ama aꞌa na Ismael, de sao nala Ismael anan, naran Mahalat. Mahalat ia, Nebayot feton. \s1 Yakob nalamein sia Betel \p \v 10 Leleꞌ naa Yakob lao hela Beer Syeba, fo nae Haran neu. \v 11 Relo a mopo ma, ana losa mamanaꞌ esa, de sungguꞌ sia naa. Ana nae sungguꞌ ma, haꞌi nala fatu esa, fo tao dadꞌi ainulu. \p \v 12 Tetembaꞌ naa, ana nalamein nita eꞌedaꞌ esa nambariiꞌ sia rae ma tonggo na losa lalai. Lamatualain ate Nara mia sorga onda-hene eꞌedaꞌ a. \v 13 Sia meit naa, Yakob nita LAMATUALAIN nambariiꞌ sia bobꞌoa na, de olaꞌ nae, “Au ia LAMATUALAIN, ho baꞌi ma Abraham no Isak Lamatualain na. Dei fo Au fee rae ia neu nggo ma tititi-nonosi mara. \v 14 Mete te, tititi-nonosi mara ramahefu onaꞌ afu. Ara sea-sarangganggaa bee-bꞌee reu sia basa mamanaꞌ. Mia tititi-nonosi mara, basa nusaꞌ sia raefafoꞌ hambu papala-babꞌanggiꞌ. \v 15 Musunedꞌa malolole! Ho muu sia sudꞌiꞌ a bee-bꞌee o, Au unea nggo. Dei fo Au o baliꞌ nggo misiꞌ nusaꞌ ia. Au nda hela mesaꞌ nggo sa. Ma Au o tao utetu basa hehelu-fufuliꞌ fo Au helu fee nggoꞌ a.” \p \v 16 Yakob sungguꞌ fela ma nae, “Au feꞌe uhine ae, LAMATUALAIN o sia ia boe!” \v 17 Ma ana namatau, de duꞌa nae, “We! Mamanaꞌ ia tao au ao fulu ngga tenggou. Memaꞌ Lamatualain ume na sia ia! Ia, lelesu nisiꞌ sorga neu.” \p \v 18 Mbila fefetu ana na, Yakob fela, haꞌi nala fatu ainuluꞌ a, de naririi e dadꞌi tatandaꞌ. Ana mbori mina nisiꞌ fatu a ata, de beꞌutee neu Lamatualain. \v 19 Ana babꞌae mamanaꞌ naa naran \it Betel\it*, sosoa na nae ‘Lamatualain ume na’. (Maꞌahulu na, mamanaꞌ naa, naran Lus). \p \v 20 Boe ma Yakob sumba nae, “Mete ma Lamatualain no au, ma nanea au sia dala ngga, ma fee nanaat ma bua-baꞌus, \v 21 losa au baliꞌ no masodꞌaꞌ, naa, LAMATUALAIN dadꞌi au Lamatua ngga. \v 22 Fatu fo au uririiꞌ ia, dadꞌi mamana beꞌuteeꞌ neu Lamatualain. Ma basa saa fo Ana fee au, dei fo au fee baliꞌ babanggiꞌ esa mia sanahulu.” \c 29 \s1 Yakob losa toꞌo Labꞌan ume na \p \v 1 Basa ma, Yakob lao nakandoo seriꞌ rulu neu. \v 2 Faiꞌ esa, ana nita oe mataꞌ sa deka kamboꞌ esa. Hiek-lombo nononggoꞌ telu, nea-nea rae rinu sia naa. Te fatu monaeꞌ esa tatana oe mataꞌ a. \v 3 Mia doo na, mete ma hiek-lombo basa se raꞌabꞌue, dei fo manatadꞌa ra oꞌo dinggoꞌ fatu a, fo hando oe fee se rinu. Basa fo, ara tatana baliꞌ oe mataꞌ a. \p \v 4 Yakob natane manatadꞌa ra nae, “Hei ma bee ima?” \p Ara rataa rae, “Hai, mia kambo Haran ia.” \p \v 5 Yakob natane seluꞌ nae, “Mihine toꞌo Labꞌan ngga, do? Eni, Nahor anan.” \p Ara rataa rae, “Hai mihine.” \p \v 6 Ma Yakob natane fai nae, “Ana malolole, do?” \p Ara rataa rae, “Tou lasiꞌ a malolole. Sobꞌa mete dei. Naa, eni ana feto na, naran Rahel. Ana mboo nendi hiek-lombo nara rema rinu sia ia. De muhani e.” \p \v 7 Basa ma Yakob olaꞌ nae, “Oras ia, feꞌe rereloꞌ. Malole lenaꞌ banda bee raꞌabꞌue sia ia ena, naa, hei fee se rinu leo. Basa fo, mboo mendi se nembe reu, fo raa selu uru.” \p \v 8 Te ara rareresi rae, “We, nda taꞌo naa sa! Hai musi mihani manatadꞌa ra basa se mboo rendi banda ra raꞌabꞌue sia ia dei, fo hai feꞌe oꞌo dinggoꞌ fatu a, fo hani se.” \v 9 Yakob feꞌe ola-olaꞌ no atahori ra ma, Rahel losa no ama na hiek-lombo nara. Eni mana biasa mboo banda naa ra. \p \v 10 Yakob nita Rahel ma hiek-lombo nara ma, ana neu oꞌo dinggoꞌ oe mataꞌ a tatana na. De hani toꞌo na banda nara. \v 11 Basa ma, ana neu holu-idu Rahel, ma nggae. \v 12 Ana dui Rahel nae, “Odꞌi! Au ia, ho ama ma odꞌi na Ribka anan.” Boe ma, Rahel nela baliꞌ neu nafadꞌe ama na. \p \v 13 Labꞌan rena Rahel dui soꞌal Yakob, eni odꞌi na Ribka anan ma, ana nelaꞌ neu soru e. Ara randaa ma, Labꞌan holu ma idu e. Basa ma, no Yakob ume neu, de Yakob dui basaꞌ e neu e. \v 14a Ma Labꞌan olaꞌ nae, “Memaꞌ tebꞌe! Hita ruꞌa nggita bobꞌonggiꞌ!” \s1 Yakob sao nala Lea ma Rahel \p \v 14b Yakob leo no se losa fula esa ena ma, \v 15 Labꞌan olaꞌ no e nae, “Taꞌo ia, Ako! Au nda nau ho tao ues mudꞌaꞌ sa, huu ruꞌa nggita bobꞌonggiꞌ. Ho moꞌe nggadiꞌ baꞌu sa?” \p \v 16 Labꞌan ana feton rua. Aꞌa ka, naran Lea, ma odꞌi ka, naran Rahel. \v 17 Lea, akaꞌ mata deke na fo maloleꞌ,\f + \fr 29:17 \ft Dedꞌea Ibrani sia ia, nda meuꞌ sa.\f* te Rahel meulau na seli. \v 18 Yakob sue Rahel, de nataa Labꞌan nae, “Au tao ues fee toꞌo too hitu, sadꞌi toꞌo fee au sao ala Rahel.” \p \v 19 Ma Labꞌan nataa nae, “Au nau! Malole lenaꞌ au fee ne sao nggo, fo au bobꞌonggi ngga. Naa fo, atahori feaꞌ afiꞌ sao rala e. De leo siaꞌ a ia, fo tao ues fee au.” \v 20 Boe ma Yakob tao ues too hitu, fo bisa sao Rahel. Huu ana sue Rahel seli, naa de, too hitu naa ra, ana medꞌa onaꞌ fai hiraꞌ a. \p \v 21 Basa too hitu naa ra ma, Yakob fee nesenenedꞌaꞌ neu Labꞌan nae, “Toꞌo! Au tao ues fee toꞌo too hitu ena. De fee au sao Rahel leo.” \p \v 22 Boe ma, Labꞌan lemba-dꞌodꞌe se, de narolo basa atahori sia nusaꞌ naa. \v 23-27 Tetembaꞌ naa, Labꞌan nda fee Rahel sa, te ana fee Lea nisiꞌ Yakob lalaat na rala. De Yakob sungguꞌ no e. Mbila fefetu na ma, Yakob feꞌe bubꞌuluꞌ nae, eni sao Lea. De ana neu natane Labꞌan nae, “Saa de toꞌo eꞌedꞌik au? Au tao ues too hitu, fo ae sao Rahel! Taꞌo bee de nggati no Lea?” \p Ma Labꞌan nataa nae, “Afiꞌ mumunasa taꞌo naa! Tungga hai adat ma, odꞌiꞌ afiꞌ sao naꞌahuluꞌ aꞌaꞌ. Malole lenaꞌ taꞌo ia! Muhani lemba-dꞌodꞌeꞌ ia losa fai hitu basa dei. Basa fo, ho sao Rahel, sadꞌi ho tao ues fee au too hitu fai.” Boe ma Labꞌan fee ate ina na, naran Silpa, fo dadꞌi Lea ate na. \p \v 28 Yakob o nau boe. Naa de, fefeta fai kahituꞌ a basa ma, Labꞌan naꞌasasaoꞌ Rahel no Yakob. \v 29 Labꞌan fee ate inaꞌ na esa fai, naran Bilha, fo dadꞌi Rahel ate na. \v 30 Basa ma, Yakob sungguꞌ no Rahel. Ana sue Rahel lenaꞌ Lea, de tao ues seluꞌ too hitu fee ama ari na. \s1 Yakob ana nara \p \v 31 LAMATUALAIN nahine Yakob sue Rahel lenaꞌ Lea. De Ana fee Lea bꞌonggi, te Rahel nda bꞌonggi sa. \v 32 Lea nairu, de bꞌonggi ana touꞌ esa. Ana nae, “LAMATUALAIN memaꞌ nita au sususa ngga. Ia naa, sao ngga nau mete-seꞌu au, huu anaꞌ ia.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ a, \it Ruben\it* (lii na, naeꞌ a onaꞌ dedꞌeat esa fo sosoa na, ‘ana nita au sususa ngga ena’).\f + \fr 29:32 \ft Sia dedꞌea Ibrani, \ft \+it Ruben\+it* o sosoa na ‘mita, hambu anaꞌ’.\f* \p \v 33 Basa ma, Lea nairu seluꞌ, de bꞌonggi ana touꞌ esa fai. Ana nae, “LAMATUALAIN rena au sao ngga nda tao mataꞌ neu au sa. Naa de, Ana fee au anaꞌ esa fai.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Simeon\it* (sosoa na ‘atahori rena ena’). \p \v 34 Basa ma, Lea nairu seluꞌ, de bꞌonggi ana touꞌ esa fai. Ana nae, “No anaꞌ ia, au dedꞌeat ngga basa ena. Au sao ngga musi nenepaꞌaꞌ no au, huu au bꞌonggi fee ne ana touꞌ telu ena.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Lewi\it* (sosoa na ‘nenepaꞌaꞌ’). \p \v 35 Basa ma, Lea nairu fai, de bꞌonggi ana touꞌ esa. Ana nae, “Oeꞌ ia, au ae koa-kio LAMATUALAIN!” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Yahuda\it* (sosoa na mbei ma ‘koa-kio’). Basa naa ma, Lea nda bꞌonggi sa ena. \c 30 \p \v 1 Te Rahel nda feꞌe bꞌonggi sa. Naa de, ana horo-mbala aꞌa na. De ana olaꞌ no sao na nae, “Aꞌa! Fee au anaꞌ dei! Mete ma hokoꞌ, malole lenaꞌ, au mateꞌ a.” \p \v 2 Boe ma, Yakob bua e nae, “Ho mae au ia, Lamatualain, fo bisa fee ho anaꞌ, do?” \p \v 3 Rahel olaꞌ nae, “Taꞌo ia! Malole lenaꞌ, aꞌa haꞌi mala ate ngga Bilha. Muu sungguꞌ mo e, fo ana bꞌonggi fee au anaꞌ.” \p \v 4 Boe ma, ana fee Bilha neu Yakob, de ana sungguꞌ no e. \v 5 Bilha o nairu boe, de bꞌonggi ana touꞌ esa. \v 6 Rahel olaꞌ nae, “Lamatualain rena au hule-oꞌe ngga. Naa de, Ana fee au ana touꞌ esa. Ana naꞌetuꞌ au dedꞌea ngga no ndoo-tetuꞌ.” Rahel babꞌae anaꞌ naa, \it Dan\it* (sosoa na ‘neꞌetuꞌ dedꞌeat’). \p \v 7 Basa ma, Bilha nairu seluꞌ, de bꞌonggi ana touꞌ esa fai. \v 8 Rahel olaꞌ nae, “Au ukusosoek o aꞌa ngga ena, ma au uꞌsenggiꞌ e.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Naftali\it* (sosoa na ‘esa nda nau kala saꞌ boe’). \p \v 9 Lea duꞌa nae eni nda bꞌonggi sa ena ma, ana fee Yakob sao nala ate na Silpa. \v 10 Boe ma Silpa bꞌonggi ana touꞌ esa. \v 11 Lea olaꞌ nae, “Au uanale ngga, malole ena.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Gad\it* (sosoa na ‘uanale maloleꞌ’). \p \v 12 Basa ma, Silpa bꞌonggi ana touꞌ esa fai. \v 13 Lea olaꞌ nae, “Weh! Ia naa, au feꞌe umuhoꞌo na! Mete te, basa inaꞌ ra olaꞌ-olaꞌ rae, au onton seli.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Aser\it* (sosoa na ‘nemehoꞌo’). \p \v 14 Lao esa, nandaa no fai etu-oru are ma, Ruben lao lasi neu, de nita hau modꞌo sa bisa tao atahori hambu anaꞌ. De ana nendi fee ina na Lea. Rahel nita taꞌo naa ma, ana noꞌe Lea nae, “Aꞌa e! Fee au modꞌo fo Ruben nendiꞌ a mbei dei.” \p \v 15 Te Lea nataa nae, “We! Ho ia, manaseliꞌ! Rambas mala au sao ngga. Ia ma, ho mae rambas mala modꞌo naa mia au ana ngga fai, do? Ho, nda mo mamaem sa!” \p Te Rahel olaꞌ nae, “Taꞌo ia, aꞌa. Mete ma au hambu modꞌo na, tetembaꞌ ia, muu sungguꞌ mo Ako.” Ma Lea nau boe. \p \v 16 Bꞌobꞌo na ma, Yakob baliꞌ mia osi nema. Ma Lea neu nandaa no e, de olaꞌ nae, “Aꞌa! Tetembaꞌ ia, aꞌa musi sungguꞌ mo au! Huu au bae basa aꞌa endiꞌ ana ngga modꞌo na ena.” De tetembaꞌ na, Yakob sungguꞌ no Lea. \p \v 17 Boe ma Lamatualain rena Lea hule-oꞌe na. Ana nairu, de bꞌonggi ana touꞌ kaliman. \v 18 Ana nae, “Lamatualain bae basa au bebꞌengge ngga ena, huu au fee Silpa sao nala sao ngga.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Isaskar\it* (sosoa na ‘bae bebꞌenggeꞌ’). \p \v 19 Basa ma Lea nairu seluꞌ, de bꞌonggi ana kanee na. \v 20 Ana olaꞌ nae, “Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ maloleꞌ neu au. De ia naa, au sao ngga musi fee hadat neu au, huu au bꞌonggi fee ne ana moneꞌ nee ena.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa \it Sebulon\it* (sosoa na ‘fee hadat’). \p \v 21 Lea o bꞌonggi ana inaꞌ esa, de babꞌae e \it Dina\it*. \p \v 22 Basa ma, Lamatualain nasanedꞌa Rahel, ma rena hule-oꞌe na. Naa de, Ana soi mamana ana na. \v 23 Boe ma, Rahel nairu, de bꞌonggi ana touꞌ esa. Ana nae, “Lamatualain nggari hendi au mamaet ngga ena.” \v 24 Ana olaꞌ nae, “Au oꞌe fo Lamatualain fee seluꞌ au ana touꞌ esa fai.” Naa de, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Yusuf\it* (sosoa na ‘hule fo fee seluꞌ’). \s1 Yakob sangga dalaꞌ fo hiek-lombo nara ramaheta \p \v 25 Rahel bꞌonggi Yusuf ma, Yakob olaꞌ no Labꞌan nae, “Amaꞌ! Mete ma bisa, naa, au ae baliꞌ isiꞌ nusa ngga dei. \v 26 Fee au baliꞌ o sao-ana ngga ra. Amaꞌ bubꞌuluꞌ au tao ues naeꞌ fee amaꞌ ena, de au bae etu se ena. Huu naa, au hak se.” \p \v 27 Boe ma, ama ari na nataa nae, “Ana ngge! Rena dei. Au sangga basa uanaleꞌ, de bubꞌuluꞌ ae Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ neu au, huu ho. \v 28 De ia naa, ho mae moꞌe baꞌu sa o, au bae! Sadꞌi ho leo sia ia, ma tao ues mukundoo fee au.” \p \v 29 Ma Yakob nataa nae, “Amaꞌ mita no mata ma, au tao ues no manggateeꞌ. Naa de, banda mara boe ramaheta. \v 30 Leleꞌ au nda feꞌe uma sa, amaꞌ suꞌi na nda naeꞌ sa. Te aleꞌ ia, amaꞌ namasuꞌi ena. Lamatualain pala-banggi fee amaꞌ ena, huu au ue-tatao ngga. Ia naa, au ae ue-tao fee sao-ana ngga ra.” \p \v 31 Te Labꞌan natane nae, “Au musi bae ho taꞌo bee?” \p Yakob nataa nae, “Amaꞌ sudꞌi fee au saa-saa boe. Au uꞌuboi ukundoo banda mara, sadꞌi au bisa tao dalaꞌ esa. \v 32 Fee isin au faiꞌ ia boe, uu sia amaꞌ banda nara, fo hii ala hiek-lombo. Bee nda kokotoꞌ sa, ma nda eꞌetaꞌ sa, naa ra, amaꞌ ena na. Te bee kokotoꞌ, ma eꞌetaꞌ, naa, au ena ngga. Ma au o haꞌi ala basa lombo nggeoꞌ ra. Basa naa ra, bae neu bebꞌengge ngga.\f + \fr 30:32 \ft Maꞌahulu naa, atahori duꞌa rae hiek-lombo mutiꞌ, fo maloleꞌ. Naa ra, hetar. Ma hiek-lombo nggeoꞌ naa, nda maloleꞌ sa. Te hiek-lombo nggeoꞌ akaꞌ a hidꞌak a. Ma hiek-lombo kokotoꞌ, no eꞌetaꞌra, akaꞌ a hidꞌak a.\f* \v 33 Sia fai maꞌabui na, dei fo amaꞌ nahine au ia ndoos, do hokoꞌ. Sudꞌi a fai hiraꞌ amaꞌ nema paresaꞌ au banda nggara. Mete ma hambu hiek nda kokotoꞌ sa, ldo nda eꞌetaꞌ sa, do lombo mutiꞌ, naa, amaꞌ nahine au umunaꞌo banda mara.” \p \v 34 Boe ma Labꞌan nau nae, “Malole! Taꞌo naa leo.” \v 35 Faiꞌ naa boe, Labꞌan banggi fea banda kokotoꞌ, eꞌetaꞌ ra, ma lombo nggeoꞌ ra. Ana denu ana nara reu tao mataꞌ neu banda naa ra. \v 36 Ma ara rendi se risiꞌ mamanaꞌ esa dodꞌoo na lao eiꞌ fai telu mia Yakob e. Ma Yakob feꞌe naꞌabꞌoi ama ari na hiek-lombo feaꞌ nara. \p \v 37 Basa ma, Yakob tati nala hau mataꞌ telu dana nara, de ana fina se dudꞌuiꞌ ra. \v 38 Basa de, ana mbedaꞌ hau naa ra, sia banda ra mamana nininu na. Banda ra hiiꞌ a rahoo sia mamana nininuꞌ naa. \v 39 Banda naa ra rahoo sia hau madꞌudꞌuiꞌ ra mata na, naa fo, ara bꞌonggi na ana nara fulu na kokotoꞌ ma eꞌeꞌtaꞌ. \p \v 40 Dadꞌi Labꞌan banda nara, rae rahoo naa, Yakob fee se mbali banda kokotoꞌ ma eꞌeꞌta ra. De ana nara o kokotoꞌ ma ꞌeꞌeta ra. Naa de, banda nara boe ramaheta. Basa de, ana tadꞌa fea se mia Labꞌan banda nara. \v 41 Banda maꞌadereꞌ ra rahoo naa, Yakob tao hau madꞌudꞌuiꞌ ra neu mata nara, sia mamana nininu na. \v 42 Te mete ma banda manamaleꞌ ra rahoo na, ana nda tao hau naa ra sa. Naa de, Labꞌan hambu basa banda manamaleꞌ ra. Ma Yakob hambu basa banda maꞌadereꞌ ra. \v 43 No taꞌo naa, Yakob namasuꞌi seli. Hiek-lombo, banda onta, keledei, no ate nara nae na seli. \c 31 \s1 Yakob nela hela Labꞌan \p \v 1 Lao esa, Yakob rena Labꞌan ana nara ola-olaꞌ rae, “Yakob namasuꞌi seli, huu ana ao nabasaꞌ hita ama na hata-heto nara.” \v 2 Yakob o mete ama ari na matan nda matetuꞌ sa ena, ma nda malole onaꞌ feꞌesaꞌan sa. \p \v 3 Basa ma, LAMATUALAIN olaꞌ no Yakob nae, “Ia naa, fai na losa ena. Ho musi baliꞌ misiꞌ ina-ama mara. Dei fo Au o nggo.” \p \v 4 Basa naa ma, Yakob denu reu roꞌe Rahel no Lea, fo reu randaa ro e sia mooꞌ mamana banda ra. \v 5 Boe ma nafadꞌe se nae, “Fai maꞌabui na ia, au mete hei ama ma mata na nasat, ma nda maloleꞌ no au sa onaꞌ maꞌahulu na. Te Lamatualain fo ama ngga namahereꞌ a, no au. \v 6 Hei ruꞌa nggi bubꞌuluꞌ, doo basa ia, au tao ues itaꞌ mamate ngga fee hei ama ma! \v 7 Te onaꞌ naa o, ana eꞌedik au lao hetar ena. Ana nggati au bebꞌengge ngga losa lao sanahulu. Mae onaꞌ naa o, Lamatualain nanea nahereꞌ au. \v 8 Leleꞌ hei ama ma olaꞌ nae, ‘Banda kokotoꞌ ra, seba neu ho,” boe ma, banda ra bꞌonggi na basa se kokotoꞌ. Faiꞌ ruma te, ana olaꞌ fai nae, ‘Ia naa, banda eꞌeꞌta ra dadꞌi ena ma,’ boe ma banda ra bꞌonggi na akaꞌ a eꞌeꞌta ra. \v 9 Lamatualain tao taꞌo naa, fo Ana haꞌi nala ama ma banda nara, fee neu au. \p \v 10 Lao esa, leleꞌ banda ra fula-fai rahoo na, au ulumein, ae basa banda mone mana mahooꞌ ra, akaꞌ a kokotoꞌ ma eꞌetaꞌ. \v 11 Au ulumein onaꞌ a Lamatualain ate na mia sorga noꞌe au nae, ‘We! Yakob!’ \p De au utaa ae, ‘Taꞌo bee, Lamatuaꞌ?’ \p \v 12 Ma ana nafadꞌe nae, ‘Mete dei! Basa banda mana mahooꞌ ra, akaꞌ a kokotoꞌ ma eꞌetaꞌ ra. Au mana tao naa ra, huu Au ita Labꞌan tatao na neu nggo. \v 13 Au ia, Lamatualain mana natudꞌu Ao na neu nggo mia Betel. Sia naa, ho muririi fatu, ma mbori mina neu ata, de beꞌutee neu Au. Boe ma ho tao hehelu-fufuliꞌ mo Au sia naa. Ia naa, ho musi lao hela nusaꞌ ia, fo baliꞌ misiꞌ ina-ama ma nusa na.’” \p \v 14 Boe ma Lea no Rahel rataa rae, “Neu! Hai tunggaꞌ a! Hai nda afiꞌ miꞌena hata-hetoꞌ saa-saa mia ama Labꞌan sa ena. \v 15 Dꞌoo na basa ia, toulasiꞌ a tao hai onaꞌ a atahori feaꞌ. Ana seo hendi hai ma naa hendi hai feli ma ena. \v 16 Basa hata-heto fo Lamatualain haꞌi mia ama Labꞌan, ia naa dadꞌi hita to tititi-nonosiꞌ tara hata-heto na ena. De mete ma Lamatualain nae taꞌo bee, naa, hai tunggaꞌ a!” \p \v 17-18 Basa naa ma, Yakob mbedꞌaꞌ-nggao sudꞌi a saa nara, de nafufuaꞌ sao-ana nara reu banda onta ata. Ana o mboo nendi basa banda nara, ma nendi sudꞌi a saa nara fo ana hambu mia Padan Aram, fo baliꞌ Kanaꞌan reu. \p \v 19 Leleꞌ naa, Labꞌan neu nggute hiek-lombo ra fulu nara. De Rahel namanaꞌo nendi ama na paton sosonggo na. \v 20 Basa ma, Yakob se lao neneeꞌ a, nda rafadꞌe ama ari na sa. \v 21 Ana haꞌi nendi basa hata-heto nara, ma lao haelalai tungga loe Efrat, mbali lete Gilead reu. \s1 Labꞌan neu tungga se \p \v 22 Seli fai telu ma, Labꞌan hambu haraꞌ oi, Yakob se rela ena. \v 23 Ana naꞌabꞌue atahori nara, de reu oi tungga ana mone feu na. Ara oi tungga se basa fai hitu, dei de hambu se mia lete-leteꞌ mana sia Gilead. \p \v 24 Tetembaꞌ naa, Lamatualain natudꞌu ao na neu Labꞌan mia meit rala. Ana nae, “Labꞌan! Mete ma olaꞌ mo Yakob, naa, munea mulolole bafa ma.” \p \v 25 Tetembaꞌ naa, Yakob naririi lalaat sia lete Gilead. Ma Labꞌan se o raririi sira lalaat na nda naꞌadꞌodꞌooꞌ no naa sa. \p \v 26 Basa ma, Labꞌan nema nandaa no Yakob. Ana olaꞌ nae, “He! Yakob! Taꞌo bee de ho mela mendi au ana feto nggara neuꞌ ena taꞌo ia? Onaꞌ a rambas mala se mia musu a. \v 27 Hieꞌ o ho mela neeneeꞌ a, nda mutea au saꞌ boe! Onaꞌ a ho mufadꞌe au no malolole na, au tao fefetas, fo ro hei mo lii-liiꞌ ra,\f + \fr 31:27 \ft Dedꞌea Ibrani nae ‘sodꞌa tendiꞌ labꞌu anaꞌ no lii-liiꞌ onaꞌ a sasando ma juk’.\f* basa fo mboꞌi hei lao. \v 28 Ho sala ma esa fai, ho nda fee au idꞌu umbu-ana nggara, dei fo mboꞌi hei sa. Tatao ma ia, nggoaꞌ! \v 29 Au bisa tao deꞌulaka neu nggo no mudaꞌ! Te tembaꞌ a, Lamatualain, fo ama ma namahereꞌ a, ai au nae, mete ma au olaꞌ o nggo, naa, musi unea bafa ngga malolole. \v 30 Memaꞌ ho mae lao o nda saa saꞌ boe, huu hii maeꞌ a baliꞌ ena. Te taꞌo bee de ho feꞌe mumunaꞌo mendi au paton sosonggo nggara?” \p \v 31 Yakob nataa nae, “Toꞌo afiꞌ mumunasa au! Au lao nenee na, huu umutau, afiꞌ losa toꞌo ai hela ana nggara, naa, taꞌo bee?” \v 32 Te Yakob nda nahine nae sao na Rahel haꞌi nendi paton naa ra sa. De ana nae, “Toꞌo! Paton naa ra sangga neuꞌ ena! Mete ma hambu sia seka, naa, hukun misa e. Lengga-ofe basa e! Mete ma toꞌo hambu bua pusaka feaꞌ mara, naa, haꞌi mala baliꞌ se. Hela fo basa atahori ia ra, dadꞌi sakasii.” \p \v 33 Boe ma Labꞌan neu lengga-ofe esa-esaꞌ lalaat na. Naꞌahuluꞌ mia Yakob lalaat na. Basa de, mia Lea lalaat na. Dei de ate ina karuaꞌ ra lalaat nara. Te nda nita paton na sa. Dei de, ana nisiꞌ Rahel lalaat na. \v 34 Te Rahel funi paton naa ra sia banda onta lalakat na raeꞌ. De ana endoꞌ neu lalakat naa ataꞌ. Labꞌan lengga-ofe lutuꞌ-leloꞌ sia Rahel lalaat na, te nda nita sa. \p \v 35 Ma Rahel olaꞌ no ama na nae, “Amaꞌ afiꞌ mumunasa. Au nda umburiiꞌ ala sa, te au hambu hedꞌi inaꞌ.” Boe ma Labꞌan sangga fai, te nda nita paton naa ra sa. \p \v 36 Boe ma Yakob namanasa, de bua Labꞌan nae, “Au tao salaꞌ saa o toꞌo? De toꞌo nema oi tungga au, onaꞌ au atahori deꞌulakaꞌ! \v 37 Toꞌo lengga-ofe basa sudꞌi a saa ra ena. De toꞌo hambu saa? Tao sobꞌa se reu mataꞌ ia fo basa nggita mete! Naa fo atahori ia ra raꞌetuꞌ, sudꞌiꞌ a saa ra, seka ena na. \v 38 Au dadꞌi toꞌo kuli na, too rua nulu ena. Au unea toꞌo banda nara, esa nda hendir saꞌ boe. Ma au nda ua esa saꞌ boe! \v 39 Mete ma banda fui ra tao risa toꞌo banda na esa, au nda ufadꞌe toꞌo sa, te au nggati. Ma mete ma atahori ramanaꞌo toꞌo banda na, toꞌo fee au nggati, mae au nda sala sa o. \v 40 Rereloꞌ na, relo a haa au. Ma tetembaꞌ na, au maꞌarini huu maꞌasufuꞌ a. Au beꞌe nda sungguꞌ ala sa, huu unea toꞌo banda nara. \v 41 Memaꞌ taꞌo naa, losa too rua nulu. Au tao ues too sanahulu haa, de hambu toꞌo ana feto nara. Basa ma, tao ues too nee fai, de hambu banda nggara. Tao ues doo basa na, te toꞌo nggati naꞌamiminaꞌ au sesebꞌa ngga lao sanahulu. \v 42 Andiꞌ a Lamatualain, fo baꞌi Abraham no baꞌi Isak ramahereꞌ a. Onaꞌ Ana nda nanea au sa, naa, toꞌo denu oi hendi au ena, no lima rouꞌ. Te Lamatualain nda naꞌapopokeꞌ mata Na neu au sususa ngga sa, ma Ana nita basa ue-taos nggara. Naa de, tembaꞌ a, Ana nema ai toꞌo.” \s1 Yakob no Labꞌan tao hehelu-fufuliꞌ \p \v 43 Labꞌan rena Yakob olaꞌ taꞌo naa ma, ana nataa nae, “Taꞌo ia! Ana ina karuaꞌ ra naa ra, au ana nggara. Ara bꞌonggi ralaꞌ ra, au umbu nggara. Basa banda ia ra, au ena nggara. Basa ho mitaꞌ ra, memaꞌ au ena ngga. Te au ae tao saa? Au nda bisa ai se sa. \v 44 Malole lenaꞌ, ruꞌa nggita tao hehelu-fufuliꞌ, fo tasodꞌa tungga e.” \p \v 45 Basa ma, Yakob haꞌi fatu monaeꞌ esa, de naririi neu naa, dadꞌi tatandaꞌ. \v 46 Ana o denu atahori nara, reu kumbu fatu, fo lutu mbatu. Basa ma, ara endoꞌ raa deka fatu naa ra. \v 47 Labꞌan babꞌae lutu mbatu naa, \it Yegar Sahaduta\it*. Te Yakob babꞌae naran, \it Galeed\it*.\f + \fr 31:47 \ft Sia dedꞌea Aram, \ft \+it Yegar Sahaduta\+it* sosoa na ‘fatu sakasii’. Sia dedꞌea Ibrani, \+it Galeed\+it* sosoa na ‘fatu sakasii’.\f* \p \v 48 Boe ma Labꞌan nae, “Fatu nenelutu mbatuꞌ ia dadꞌi sakasii fee ruꞌa nggita.” Naa de, mamanaꞌ naa, naran, \it Galeed\it*. \v 49 Labꞌan o babꞌae mamanaꞌ naa naran, \it Mispa\it* (onaꞌ dedꞌea feaꞌ esa, fo sosoa na ‘mamana nenea naruꞌ’), huu ana olaꞌ nae, “Dei fo LAMATUALAIN nanea ruꞌa nggita, fo mae hita esa naꞌadooꞌ no esa o, ata afiꞌ liliꞌ hehelu-fufuliꞌ ia. \v 50 Mete ma ho tao deꞌulakaꞌ neu au ana ngga ia ra, do sao mo ina feaꞌ fai, naa, au nda bubꞌuluꞌ sa. Te musunedꞌa! Lamatualain dadꞌi sakasii neu rua nggita. \v 51-52 Mete sobꞌa fatu mana ririiꞌ ia, no fatu manalutu mbatuꞌ ia. Musunedꞌa, fatu ia ra, o dadꞌi lalaneꞌ. Ho afiꞌ lao seli fatu lalaneꞌ ia ra, fo tao deꞌulakaꞌ neu au. Ma au o afiꞌ lao seli fatu ia ra, fo tao deꞌulakaꞌ neu nggo. \v 53 Hita tao hehelu-fufuliꞌ ia, tendiꞌ hita bei-baꞌi nara Lamatualain na. Eni, ho baꞌi ma Abraham, ma au baꞌi ngga Nahor Lamatualain na. Dei fo Ana dadꞌi mana maꞌetuꞌ hita dedꞌea na.” \p Yakob rena taꞌo naa ma, ana soꞌu susumbaꞌ, nendiꞌ Lamatualain naran fo ama na Isak beꞌutee neuꞌ a. \p \v 54 Basa naa ma, Yakob hala banda, de nendi dadꞌi tutunu-hohotuꞌ fee Lamatualain sia leteꞌ naa ata. Ana noꞌe basa atahori ra, de raa raꞌabꞌue, ma beꞌe losa fefetun. \p \v 55 Mbila fefetu na ma, Labꞌan neu holu-idꞌu basa umbu-ana nara. Ana olaꞌ fee se papala-babꞌanggiꞌ, de baliꞌ nisiꞌ nusa na. \c 32 \s1 Yakob namatau nandaa no aꞌa na Esau \p \v 1 Basa ma, Yakob se laoꞌ rakandoo. Ma Lamatualain ate nara mia sorga rema randaa ro e. \v 2 Ana nita se ma, olaꞌ nae, “Ia, Lamatualain soldꞌadꞌu nara mamana hahae ao nara!” Naa de, ana babꞌae mamanaꞌ naa \it Mahanaim\it* (sosoa na ‘mamana hahaeꞌ rua’). \p \v 3 Basa naa ma, Yakob denu atahori nara hira, lao raꞌahuluꞌ risiꞌ nusa Edom (nara feaꞌ na, Seir), fo rafadꞌe aꞌa na Esau rae, eni nae nema. \v 4 Yakob denu se nae, “Mi mifadꞌe au aꞌa ngga Esau taꞌo ia: ‘Malangga Esau! Malangga ate na, odꞌi Yakob, fee dudꞌuꞌa-aꞌafiꞌ neu malangga. Mia au lalao ngga dalahulu na, losa faiꞌ ia, malangga ate na ia, leo sia toꞌo Labꞌan ume na. \v 5 Ia naa, malangga ate na ia, naꞌena sapi, keledei, hiek-lombo, ma ate touꞌ ma inaꞌ. Au fee atahori ia ra raꞌahuluꞌ, fo rafadꞌe malangga, au uꞌuma ngga. Au oꞌe, malangga hii simbo hai no maloleꞌ.” Yakob denu basa taꞌo naa ma, atahori naa ra lao. \p \v 6 Ara baliꞌ risiꞌ Yakob ma, rafadꞌe rae, “Hai mindaa mo amaꞌ aꞌa na Esau ena. Ia naa, ana nema no touꞌ natun haa, fo rae randaa ro amaꞌ.” \p \v 7 Yakob rena nala ma, tenda na rombe, huu namatau nala seli. De ana bꞌanggi atahori nara no banda nara, neu nononggoꞌ rua. \v 8 Ana duꞌa nae, “Mete ma Esau nema namue mana sia mataꞌ ra, naa, mana sia deaꞌ ra bisa rela sangga masodꞌa.” \p \v 9 Basa ma, Yakob hule-oꞌe nae, “Lamatualain, e! Lamatualain fo au baꞌi Abraham no ama Isak ngga beꞌuteeꞌ a. Rena au dei! Fai maꞌahulu na, Lamatualain denu au baliꞌ uma sia bobꞌonggi nggara, sia nusaꞌ ia. Ma Lamatualain o helu nae, dei fo Lamatualain tao natetu basa ia ra. \v 10 Au nda undaa sa te, Lamatualain sue au, ma mete-seꞌu au nakandooꞌ a. Maꞌahulu na, au nggani loe Yarden ia, au endi akaꞌ a teteas. Te ia naa, au baliꞌ uma endi atahori no banda nononggoꞌ rua. \v 11 Au umutau, afiꞌ losa aꞌa Esau nema namue fo tao nisa basa hai. De au oꞌe Lamatualain fee masodꞌa neu au, o basa sao-ana nggara, mia e. \v 12 Lamatualain o mana helu mae fee au papala-babꞌanggiꞌ nae-nae, ma tao tititi-nonosi nggara boe ramaheta, onaꞌ a saraꞌae sia tasi suu na, losa atahori nda ito-reken rala sa.” \p \v 13 Basa ma, Yakob sungguꞌ sia mamanaꞌ naa. Mbila fefetu na ma, ana haꞌi banda nae fee aꞌa na Esau. \v 14 Ana tengga nala bibꞌi hiek ine natun rua, bibꞌi hiek mone rua nulu, bibꞌi lombo ine natun rua, bibꞌi lombo mone rua nulu, \v 15 banda onta ine telu nulu ro ana nara feꞌe mana susuꞌ, sapi ine haa nulu, sapi mone sanahulu, keledei ine rua nulu, ma keledei mone sanahulu. \v 16 Ana banggi banda ra mataꞌ esa-esaꞌ no nononggo na. Ma ana fee nononggoꞌ esa-esaꞌ no manatadꞌa na. Ana nafadꞌe se nae, “Laoꞌ miꞌihuluꞌ. Dei fo au tungga deaꞌ. Te hei musi minea fo nononggoꞌ esa naꞌadꞌooꞌ no esa.” \p \v 17 Ma Yakob parenda manatadꞌa mia nononggoꞌ maꞌahuluꞌ a nae, “Mete ma au aꞌa ngga Esau nandaa no nggo, ma natane nae, ‘Ho mae bee muu? Ho ia, seka ate na? Banda ia ra, seka ena nara?’ \v 18 naa, musi mutaa mae, ‘Banda ia ra, malangga ate na Yakob ena na. Ana haitua fee aꞌa na, Esau. Te ana feꞌe tungga dea. \v 19-20 Yakob o fee parendaꞌ onaꞌ naa neu basa manatadꞌa feaꞌ nara nae, “Mete ma mindaa mo aꞌa Esau, fee banda naa ra reu e, dei fo mifadꞌe mae au feꞌe tungga deaꞌ.” Ana duꞌa nae, mete ma fee basa banda naa ra reu Esau, naa, Esau rala na namaloa no e. \v 21 Dadꞌi ana haitua banda ra raꞌahuluꞌ, te tetembaꞌ naa, ana feꞌe nahani sia naa. \s1 Yakob napote no Lamatualain \p \v 22 Tetembaꞌ naa, Yakob fela, de naꞌabꞌue sao nara ruꞌa se, sao tias nara ruꞌa se, ma ana nara sanahulu esa. Ana denu se nggani raꞌahuluꞌ risiꞌ loe Yabok seriꞌ. \v 23 Ara losa seriꞌ ma, ana haitua basa hata-heto nara naa reu. \p \v 24 Te Yakob mesaꞌ ne nahani sia naa. Boe ma, touꞌ esa nema, napote no e losa deka manggarelo. \v 25 Touꞌ a medꞌa naeꞌ a kala ma, ana hemba Yakob soꞌe noo na, de rui bobꞌonggo na lao hela manggo na. \v 26 Boe ma, touꞌ a nae, “Mboꞌi au, te mbeifen te, relo a todꞌa ena.” \p Te Yakob nataa nae, “Olaꞌ fee au papala-babꞌanggiꞌ, dei fo au mboꞌi nggo!” \p \v 27 Touꞌ a nataa nae, “Ho naram, seka?” \p Nataa nae, “Yakob.” \p \v 28 Te touꞌ a olaꞌ nae, “Ho naram, nda Yakob sa ena. Mia leleꞌ ia, atahori roꞌe nggo rae Israꞌel, huu mufetu mo atahori ma Lamatualain, losa musenggiꞌ se.” (Naraꞌ Israꞌel sosoa na ‘mana napote no Lamatualain’.) \p \v 29 Ma Yakob nataa nae, “Ho naram, seka?” \p Te touꞌ a nae, “Mutane nara ngga, tao sa?” Boe ma ana olaꞌ fee papala-babꞌanggiꞌ neu Yakob sia naa. \p \v 30 Boe ma Yakob olaꞌ nae, “Au ita Lamatualain mata Na, te au feꞌe masodꞌaꞌ.” Huu naa, ana babꞌae mamanaꞌ naa \it Peniel\it*, sosoan ‘Lamatualain mata na’. \p \v 31 Relo a todꞌa ma, Yakob lao hela mamanaꞌ naa. Te ana laoꞌ doka-doka, huu saka buku na nelasala. \v 32 Naa de losa fai ia, atahori Israꞌel ra nda raa sisi banda saka bukuꞌ sa, huu Lamatualain poko nasalaꞌ baꞌi Yakob saka buku na. \c 33 \s1 Yakob nandaa no aꞌa na Esau \p \v 1 Faiꞌ naa, Yakob nita Esau nema no nononggoꞌ atahori natun haa. Ma ana babanggi ana nara fee se esa-esaꞌ risiꞌ ina nara. \v 2 Ana fee sao tias nara ro ana nara lao risiꞌ mataꞌ. Basa de, Lea no ana nara, dei fo Rahel no anan Yusuf raꞌabui oe-oeꞌ. \v 3 Te Yakob lao naꞌahuluꞌ basa se. Ara rae deka ro aꞌa na ma, ana sendeꞌ lululangga na ma beꞌutee losa rae a, lao hitu. \p \v 4 Esau nita odꞌi na ma, ana nelaꞌ neu nandaa no e. Ana holu ma idꞌu e, ma ruꞌa se nggae. \v 5 Esau nita inaꞌ naa ra ro ana nara, ma natane nae, “Basa atahori ia ra, seka?” \p Yakob nataa nae, “Naa ra, atahori fo Lamatualain fee au, aꞌa ate na.” \p \v 6 Basa naa ma, sao tias nara ro ana nara, rema raloe ao nara neu Esau. \v 7 Basa de, Lea no ana nara, rema raloe ao nara neu Esau. Mana maꞌabuiꞌ a, Yusuf no ina na Rahel rema raloe ao nara neu Esau. \p \v 8 Boe ma Esau natane nae, “Banda nononggoꞌ fo ho haituaꞌ ra, masud na saa?” \p Yakob nataa nae, “Taꞌo ia, aꞌa! Au fee basa naa ra neu aꞌa, naa fo aꞌa simbo au no rala teme aoꞌ.” \p \v 9 Te Esau nataa nae, “Odꞌiꞌ! Au suꞌi ngga o naeꞌ boe. De afiꞌ fee au saaꞌ boe.” \p \v 10 Ma Yakob nataa nae, “Aꞌa afiꞌ taꞌo naa! Aꞌa musi simbo fo dadꞌi bukti aꞌa simbo au no lima ruaꞌ. Te, au ita aꞌa humek faꞌ ra ma, onaꞌ au ita Lamatualain humek. \v 11 De au hule no hadat fo simbo au fefee ngga ia. Lamatualain malole na seli neu au, naa de Ana fee basa saa fo au parluꞌ ra.” Yakob kokoe nakandooꞌ a, de nau nda nau sa o, Esau simbo nala se. \p \v 12 Basa naa ma, Esau olaꞌ nae, “Mete ma taꞌo naa, naa, miote fo ata lao leo! Dei fo au o nggi.” \p \v 13 Te Yakob nataa nae, “Afiꞌ, aꞌa! Aꞌa mete neuꞌ ena. Anaꞌ ra feꞌe anadikiꞌ ri, de nda feꞌe laoꞌ beꞌi sa. Ma banda mana bꞌonggi feuꞌ ra o, naeꞌ. Mete ma hita taꞌasusuuꞌ se laoꞌ lai-lai, sia fai esa rala, naa, banda ra bisa mate basa se. \v 14 De malole lenaꞌ aꞌa se lao miꞌihuluꞌ. Dei fo basa hai laoꞌ koe-koe miꞌibuit. Losa naa fo, au eti seꞌu aꞌa sia Seir.” \p \v 15 Boe ma, Esau olaꞌ fai nae, “Mete ma taꞌo naa, naa, au lao hela atahori nggara ruma ro nggo fo ratudꞌu hei dalaꞌ.” \p Te Yakob nae, “Afiꞌ tao ia-naa, aꞌa! Sadꞌi au bubꞌuluꞌ aꞌa simbo au ena, naa, au umuhoꞌo.” \p \v 16 Esau rena nala ma, ana lao hela se, de baliꞌ Seir neu. \v 17 Te Yakob lao Sukot neu. Sia naa, ana tao ume, ma lalaet fee banda nara. Naa de, ara babꞌae mamanaꞌ naa \it Sukot\it* (sosoan ‘ume neꞌetataaꞌ’). \p \v 18 Neu mateꞌe na ma, Yakob se losa no masodꞌaꞌ mia Padan Aram risiꞌ kambo Sikem sia nusa Kanaꞌan. Boe ma ara raririi lalaat, de leo deka kamboꞌ naa. \v 19 Rae fo Yakob naririi lalaat naa, ana hasa naꞌetuꞌ mia Hemor, Sikem aman. Ana bae no doi fulaꞌ natun esa. \v 20 Sia naa, ana lutu mbatu mei tutunu-hohotuꞌ. Ana babꞌae mamanaꞌ naa \it El-Elohe-Israꞌel\it*. Sosoa na ‘Lamatualain naa, Israꞌel Lamatualain na’. \c 34 \s1 Sikem parkosa Yakob ana feto na Dina \p \v 1 Lao esa, Yakob no Lea ana feto na, Dina, neu eko-daꞌi no ana feto mana sia nusaꞌ naa. \v 2 Mane nusaꞌ naa, naran Hemor, mia leo Hewi. Ana mone na, naran Sikem. Lao esa, Sikem nita Dina, de nela nendi e, ma parkosa e. \v 3 Sikem rala na hii Dina. De ana olaꞌ malolole no Dina, naa fo Dina o simbo e boe. \v 4 Basa ma, Sikem nafadꞌe ama na nae, “Amaꞌ e! Tulun muu mutane Dina fee au, fo au sao ala e.” \p \v 5 Lele naa, Yakob o rena atahori parkosa ana feto na, te ana hie-hieꞌ a, nda tao saa saꞌ boe, huu ana mone nara ranea banda ra sia mooꞌ, de ana nahani losa basa se baliꞌ. \p \v 6 Boe ma Sikem aman Hemor, nisiꞌ Yakob, fo nae natane Dina. \v 7 Ruꞌa se ola-olaꞌ ma, Yakob ana nara baliꞌ mia mooꞌ a. Ara rena oi Sikem parkosa sira feton Dina ma, rala nara mera, ma ramanasa seli. Ara rae, “Tataos mataꞌ naa, nda nandaa sia Israꞌel sa. Ata afiꞌ simbo atahori mana tao deꞌulakaꞌ mataꞌ naa.” \p \v 8 Ma Hemor kokoe Yakob nae, “Toronooꞌ Yakob! Ana ngga Sikem rala na hii toronooꞌ ana feto ma. De au oꞌe fo ana ngga sao nala e. \v 9 Mete ma nau naa, hita ana nara esa sao esa. Hei ana mone mara sao hai ana feto mara. Ma hai ana mone mara sao hei ana feto mara. \v 10 No taꞌo naa, hei leo miꞌibꞌue mo hai sia ia. Hei hii ao mara sudꞌiꞌ a mae leo sia bee. Fo ama danggan, ma hambu suꞌi sia ia.” \p \v 11-12 Basa naa ma, Sikem olaꞌ no Dina aman ma naa nara nae, “Hei mae moꞌe saa o, au tunggaꞌ a. Hei mae moꞌe doi tatana mamaet do, felis baꞌu sa o, au bꞌae. Sadꞌi fee au sao hei feto ma.” \p \v 13 Te Yakob ana nara bubꞌuluꞌ oi Sikem parkosa sira feto na Dina ena. De ara rataa eꞌedik Sikem no ama na Hemor, \v 14 rae, “Hai nda nau fee ne sao atahori nda mana sunat saa! Naa, naꞌamamaeꞌ hai! \v 15 Te dala malole na taꞌo ia: Basa hei touꞌ musi sunat onaꞌ hai dei. \v 16 Mete ma hei tao taꞌo naa, dei fo hita esa sao esa. Ma hai o leo mo hei sia ia, fo hita dadꞌi leo esa. \v 17 Te mete ma hei nda tungga hai hihii mara sa, ma nda sunat sa, dei fo hai mo baliꞌ hai feto ma, fo lao hela mamanaꞌ ia.” \p \v 18 Boe ma, Hemor no Sikem simbo oꞌola nara no maloleꞌ. \v 19 Te Sikem nda afiꞌ naꞌatataaꞌ sa ena, huu ana hii Dina seli. Leleꞌ naa, basa atahori sia nusaꞌ naa fee hadat neu Sikem. \v 20 De Hemor no Sikem risiꞌ lelesu ineꞌ kamboꞌ, mamana nggero-furi dedꞌeat a, de reu raꞌabꞌue ro basa atahori nusaꞌ naa. Ara olaꞌ rae, \v 21 “Toronoo nggare! Atahori Israꞌel ra hii rasodꞌa no mole-dame ro hita. Dadꞌi fee se leo raꞌabꞌue ro hita sia ia, huu nusaꞌ ia loaꞌ de dai basa hita. Ara o nau hita sao sira ana feto nara, ma sira o nau sao hita ana feto nara boe. \v 22 Te ara roꞌe akaꞌ a dala anaꞌ esa, mia hita. Ara roꞌe fo basa hita touꞌ ra musi sunat onaꞌ sira boe. \v 23 Mete ma hita tasodꞌa taꞌabꞌue ena, naa, banda no basa hata-heto nara o dadꞌi hita pusaka na boe. De malole lenaꞌ ata simbo hihii nara fo basa nggita sunat. Nau, do?” \p \v 24 Basa atahori mana maꞌabꞌueꞌ sia naa ra, tungga Hemor no Sikem oꞌola na. De basa touꞌ sia nusaꞌ naa sunat. \p \v 25 Fai ka telu na ma, leleꞌ basa mana sunat ra bisu nara feꞌe rambeta, Dina naa nara, Simeon no Lewi, lesu rala fela-tafa nara, ma masoꞌ nenee risiꞌ kamboꞌ rala reu. De ara tao risa basa touꞌ ra. \v 26 Ara o risa Hemor no Sikem boe. Basa de, ro baliꞌ Dina lao hela Sikem ume na. \p \v 27 Basa ma, Yakob ana nara ruma kamboꞌ rala reu, de rambas rala kamboꞌ naa sudꞌiꞌ a saa nara. Ramanasa, huu atahori parkosa sira feto na sia naa. \v 28 Ara rambas rendi basa atahori ra saa-saa nara mia ume rala, ma mboo rendi basa banda mana mia mooꞌ ra. \v 29 Ara o toꞌu rendi basa inaꞌ ra ro ana nara, ma rambas rala nusaꞌ naa bua-baꞌu mafeli nara. \p \v 30 Yakob bubꞌuluꞌ ana nara tao taꞌo naa ma, ana olaꞌ no Simeon no Lewi nae, “Hei tao tatao nggoaꞌ saa ia? Tao miꞌisususaꞌ au! Mete te, atahori Kanaꞌan, atahori Peris, ma basa atahori ndule nusaꞌ ia ra, ramanasa hita. Atahori naa ra, naeꞌ. Te hita atahori nara, idꞌak a. Mete ma ara taliono rema, naa, lutu-etoꞌ nala basa hita ena.” \p \v 31 Ara rataa no nasat rae, “Amaꞌ nau fo hai hela ara tao hai feto ma dadꞌi ina dalaꞌ, do?” \c 35 \s1 Yakob se reu risiꞌ Betel \p \v 1 Basa naa ma, Lamatualain olaꞌ no Yakob nae, “Au ia, Lamatualain fo mana utudꞌu ao ngga neu nggo, leleꞌ mela hela aꞌa ma Esau. Ia naa, ho lali Betel muu leo. Losa naa, muririi mei tutunu-hohotuꞌ fee Au. Ma leo muu naa leo.” \p \v 2-3 Basa ma, Yakob olaꞌ no basa ume isi nara nae, “Ia naa, basa hita tae lao Betel teu. Maꞌahulu na, au mia sususaꞌ rala, Lamatualain tulu-fali au mia naa. Au ae uririi mei tutunu-hohotuꞌ sia naa. Dadꞌi ia naa, nggari hendi basa paton sosonggoꞌ ra leo. Tao mimemeu ao mara, ma nggati bua-baꞌu mara, te ata tae beꞌutee neu Lamatualain.” \v 4 Boe ma ara fee basa paton sosonggoꞌ ma basa aꞌandikiꞌ ra.\f + \fr 35:4 \ft Fai dalahulu na, sia aꞌandikiꞌ ra hambu sira sosonggo nara dula na.\f* De Yakob naꞌoi se sia hau huu ineꞌ esa raeꞌ, deka kambo Sikem. \v 5 Yakob atahori nara lao mia Sikem ma, Lamatualain fee nemetaus neu atahori ndule nusaꞌ naa ra, de ara nda rambarani tao deꞌulaka Yakob se sa. \p \v 6 Naa de, Yakob no atahori nara, losa Betel sia rae Kanaꞌan no masodꞌaꞌ. (Feꞌesaꞌan, Betel, naran Lus). \v 7 Losa naa ma, Yakob lutu mbatu mei tutunu-hohotuꞌ. Ana babꞌae mamanaꞌ naa, \it El Betel\it*, (sosoa na ‘Betel Lamatualain na’), huu maꞌahulu na Lamatualain natudꞌu Ao na neu e sia naa, leleꞌ ana nela mia aꞌa na. \p \v 8 Deka no kambo Betel, hambu hau huu ineꞌ esa atahori rae \it Alon Bakut\it*. Sosoa na ‘hau ngganggaet’. Ara babꞌae raꞌo naa, huu leleꞌ Ribka ina mana oꞌo na, naran Debora, mate, ara raꞌoi e sia hau huuꞌ naa raeꞌ. \p \v 9 Yakob baliꞌ mia Padan Aram ma, Lamatualain natudꞌu Ao na fai, ma fee ne papala-babꞌanggiꞌ. \v 10 Lamatualain olaꞌ nae, “Eniꞌ a mia ia nema, nara ma, nda Yakob sa ena. Te, Au fee nara feu ma, naeni, Israꞌel.\f + \fr 35:10 \ft Israꞌel sosoa na ‘napote no Lamatualain’.\f* \v 11 Au ia, Lamatualain mana Koasa. De bꞌonggi mumuhefu leo! Mete te, nusa-nusaꞌ ra rema mia tititi-nonosi mara. Ma ho bꞌonggi mane-maneꞌ ra. \v 12 Nusaꞌ fo Au fee neu baꞌi Abraham ma amam Isak, ia naa Au fee neu nggo mo tititi-nonosi mara.” \p \v 13-14 Lamatualain olaꞌ basa ma, Yakob naririi rii fatuꞌ esa sia naa, dadꞌi nesenenedꞌaꞌ neu Lamatualain hehelu-fufuli na. Boe ma, ana mboꞌa oe anggor, no mina neu fatu a ata, de beꞌutee neu Lamatualain. \v 15 Ana babꞌae mamanaꞌ naa, \it Betel\it*. \s1 Yakob sao na Rahel bꞌonggi de mate \p \v 16 Basa naa ma, Yakob se lao hela Betel. Ara feꞌe raꞌadꞌooꞌ ro Efrata (nara feaꞌ na, Betlehem), te Rahel naeꞌ a bꞌonggi ena. Te ana bꞌonggi susa. \v 17 Ana feꞌe naꞌananasaꞌ ma, mana naꞌabꞌobꞌonggiꞌ a nafadꞌe e nae, “Ina Rahel! Tao manggatetee rala ma, huu inaꞌ hambu ana touꞌ esa fai!” \v 18 Rahel hahae na nae etu ma, ana babꞌae anaꞌ naa, \it Ben-Oni\it*, (sosoa na ‘ana doidꞌosoꞌ’). Basa naa ma, ana mate boe. Te Yakob babꞌae anaꞌ naa, \it Benyamin\it*, (sosoa na ‘ana lima onaꞌ’). \p \v 19 Basa ma, ara raꞌoi Rahel sia dalaꞌ mana nae nisiꞌ Efrata suu na (ia naa, Efrata naran Betlehem). \v 20 Boe ma Yakob naririi fatu rates esa sia naa. Rahel fatu rates na naa, feꞌe sia ia, losa faiꞌ ia. \s1 Yakob ana nara \p \v 21 Basa naa ma, Yakob\f + \fr 35:21 \ft Dedꞌea Ibrani nae ‘Israꞌel’. Israꞌel no Yakob naa, naraꞌ rua fee atahori esa.\f* lali-laliꞌ nakandooꞌ a. Lao esa, ana naririi lalaat deka ume kanaru ineꞌ sa, naran Eder. \v 22 Ara feꞌe leo sia naa ma, Ruben sungguꞌ no ama na sao tias na, Bilha. Ma Yakob o bubꞌuluꞌ dalaꞌ naa boe. \p Yakob ana mone nara sanahulu rua. Naeni, \m \v 23 Lea ana nara, Ruben (fo Yakob ana ulu na), Simeon, Lewi, Yahuda, Isaskar, ma Sebulon. \m \v 24 Rahel ana nara, Yusuf ma Benyamin. \m \v 25 Rahel ate na Bilha ana nara, Dan ma Naftali. \m \v 26 Ma Lea ate na Silpa ana nara, Gad, ma Aser. \p Ara bꞌonggi basa anaꞌ naa ra sia Padan Aram. \s1 Yakob ama na Isak mate \p \v 27 Basa naa ma, Yakob neu seꞌu ama na Isak sia Mamre deka kambo Kiriat Arba (aleꞌ ia, naran Hebron). Maꞌahulu na, baꞌi Abraham o leo sia naa boe. \v 28-29 Isak nasodꞌa losa too natun esa falu nulu ma, ana mate. De ana na Yakob no Esau raꞌoi e. \c 36 \s1 Esau tititi-nonosi nara \p \v 1 Ia ra, Esau tititi-nonosi nara. Esau nara fea na, Edom. \v 2 Ana sao ina Kanaꞌan rua. Esa, atahori Het, naran Ada, fo Elon ana feto na. Ma esa, atahori Hewi, naran Oholibama. Ama na, naran Anah, no baꞌi na, naran Sibeon. \v 3 Esau o sao nala Ismael ana feto na, naran Basmat. Basmat naa na, naran Nebayot. \p \v 4 Esau sao ulu na, Ada, bꞌonggi Elifas. Ma Basmat bꞌonggi Rehuel. \v 5 Ma Oholibama bꞌonggi Yeus, Yalam ma Kora. Ara bꞌonggi basa Esau ana nara mia Kanaꞌan. \p \v 6 Lao esa, Esau lali nisiꞌ nusa feaꞌ esa, naꞌadꞌodꞌooꞌ no Yakob. Ana nendi sao-ana nara, atahori mana tao ues nara, banda nara, ma basa suꞌi nara. \v 7 Ana saranggaa no Yakob, huu sira banda ma suꞌi nara naeꞌ. De ara leo rakaseꞌe sia nusaꞌ naa. \v 8 Boe ma Esau (naeni Edom), neu leo sia leleteꞌ Seir. \p \v 9 Ia ra, Esau tititi-nonosi nara, fo rae atahori Edom. Ara leo sia nusa leleteꞌ sia Seir. \m \v 10-13 Esau sao na Ada, bꞌonggi ana moneꞌ esa, naran Elifas. Elifas ana na touꞌ lima. Nara nara, Teman, Omar, Sefo, Gatam ma Kenas. Elifas sao tias na, naran Timna. Ana bꞌonggi ana touꞌ esa, naran Amalek. \m Esau sao na Basmat, bꞌonggi ana moneꞌ esa, naran Rehuel. Rehuel ana na touꞌ haa. Nara nara, Nahat, Sera, Syama, ma Misa. \m \v 14 Esau sao na Oholibama, fo Anah anan ma Sibeon umbun, bꞌonggi ana touꞌ telu. Nara nara, Yeus, Yalam, ma Kora. \m \v 15-16 Esau umbu-ana nara raꞌababꞌanggi dadꞌi leo naeꞌ. Esa-esaꞌ no mane leo na. Esau ana ulun Elifas ana nara, dadꞌi mane leo Teman, mane leo Omar, mane leo Sefo, mane leo Kenas, mane leo Kora, mane leo Gatam, ma mane leo Amalek. Basa se, Esau no sao na Ada tititi-nonosi nara. \m \v 17 Esau ana na Rehuel ana nara, dadꞌi mane leo Nahat, mane leo Sera, mane leo Syama, ma mane leo Misa. Basa se, Esau no sao na Basmat tititi-nonosi nara. \m \v 18 Esau no sao na Oholibama ana nara, dadꞌi mane leo Yeus, mane leo Yalam, ma mane leo Kora. \p \v 19 Basa leo naa ra, Esau tititi-nonosi nara. \s1 Seir tititi-nonosi nara \p \v 20-21 Sia mamanaꞌ naa o, hambu atahori Hori esa, naran Seir. Ana nara raꞌabꞌabꞌanggi dadꞌi leo naeꞌ. Esa-esaꞌ no mane leo na. Ana nara dadꞌi mane leo Lotan, mane leo Sobal, mane leo Sibeon, mane leo Anah, mane leo Dison, mane leo Eser, ma mane leo Disan. \m \v 22 Lotan ana na, Hori ma Heman. (Lotan feto na, Timna). \m \v 23 Sobal ana nara, Alwan, Manahat, Ebal, Sefo, ma Onam. \m \v 24 Sibeon ana nara, Aya ma Anah. Anah, mana nita oe mata matobiꞌ sia nembe saraꞌae, leleꞌ ana tadꞌa aman keledei nara. \m \v 25-26 Anah ana feto na, Oholibama. Ana mone na, Dison. Dison ana nara, Hemdan, Esban, Yitran, ma Keran. \m \v 27 Eser ana nara, Bilhan, Saꞌawan, ma Akan. \m \v 28 Dison ana nara, Us ma Aran. \m \v 29-30 Dadꞌi basa mane leo atahori Hori ra, naeni, Lotan, Sobal, Sibeon, Anah, Dison, Eser, ma Disan. Basa se leo sia rae Seir. \s1 Mane-mane Edom \p \v 31 Leleꞌ nusa Israꞌel nda feꞌe hambu maneꞌ sa, te sia rae Edom hambu maneꞌ ena. Nara nara matutunggaꞌ, taꞌo ia: \m \v 32 Ara soꞌu Beor anan Bela, dadꞌi maneꞌ sia nusa Dinhaba. \m \v 33 Bela mate ma, Yobab dadꞌi maneꞌ, nggati e. Ama na, naran Sera mia kambo Bosra. \m \v 34 Yobab mate ma, Husam dadꞌi maneꞌ, nggati e. Husam, mia atahori Teman ra nusa na. \m \v 35 Husam mate ma, Hadad dadꞌi maneꞌ, nggati e. Ama na, naran Bedad mia kambo Awit. (Eni, mana nasenggiꞌ atahori Midian leleꞌ ratati mia Moab.) \m \v 36 Hadad mate ma, Samla dadꞌi maneꞌ, nggati e. Samla, mia kambo Masreka. \m \v 37 Samla mate ma, Saul dadꞌi maneꞌ, nggati e. Saul, mia kambo Rehobot sia loe suu na. \m \v 38 Saul mate ma, Baꞌal-Hanan dadꞌi maneꞌ, nggati e. Ama na, naran Akbor. \m \v 39 Baꞌal-Hanan mate ma, Hadar dadꞌi maneꞌ, nggati e. Hadar, mia kambo Pau. Sao na, naran Mehetabel. Mehetabel ama na, naran Matret. Ma baꞌi na, naran Mesahab. \p \v 40-43 Dadꞌi basa mane leo mana mia Esau se, naeni: Timna, Alwa, Yetet, Oholibama, Ela, Pinon, Kenas, Teman, Mibsar, Magdiel, ma Iram. Esa-esaꞌ babꞌae nusa na tungga naran. \p Dadꞌi basa naa ra, Esau tititi-nonosi nara, atahori Edom ra, dudꞌui na. \c 37 \s1 Yakob baliꞌ nisiꞌ rae Kanaꞌan \p \v 1-2a Ia, Yakob se dudꞌui na. Leleꞌ naa, Yakob neu leo baliꞌ sia rae Kanaꞌan, fo maꞌahulu na, aman Isak mamana leleon. \s1 Yusuf no aꞌa nara \p \v 2b Leleꞌ naa, Yakob anan esa mia sao na Rahel, naran Yusuf. Ana too sanahulu hitu ma, no aꞌa nara reu ranea hiek-lombo ra. Aꞌa nara, anaꞌ mia Yakob sao nara, Bilha ma Silpa. Te Yusuf ia, mana nendi-nendiꞌ dedꞌeat fee ama na, soꞌal aꞌa nara. \p \v 3 Bonggi Yusuf te, Yakob lasiꞌ ena. Naa de ana sue Yusuf lenaꞌ ana na laen ra. Lao esa, Yakob soo badꞌu naru meulauꞌ esa,\f + \fr 37:3 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani lii na, sosoa na nae, ‘juba no dula malole na mataꞌ-mataꞌ’, do ‘badꞌu naru maloleꞌ’, naeni badꞌu naruꞌ no lima naruꞌ.\f* fee Yusuf. \v 4 Aꞌa nara rahine ama na sue Yusuf lenaꞌ, de ramanasa e seli. Ara nda nau ola-olaꞌ malolole ro e sa ena. \p \v 5-7 Tetembaꞌ esa ma, Yusuf nalamein. De nafadꞌe meit naa neu aꞌa nara nae, “We! Hei rena dei! Au ulumein ae basa nggita paꞌa are-nggandum sia osi rala. Au are ngga nambariiꞌ ndos. Te hei are mara rambariiꞌ nduleꞌ au are ngga, ma beꞌutee neu are ngga.” Aꞌa nara rena rala ma, ramanasa e. \p \v 8 Boe ma ara ai Yusuf rae, “Woi! Mbei ma ho mae dadꞌi hai malangga mana parenda ma, do?” Ara ramanasa e seli, huu nafadꞌe meit naa. \p \v 9 Basa naa ma, Yusuf nalamein seluꞌ fai. De ana nafadꞌe aꞌa nara nae, “We! Au ulumein fai. Au ita relo, fulan, ma nduuꞌ sanahulu esa. Basa se beꞌutee malolole neu au.” \v 10 Yusuf dui basa meit naa neu aman no aꞌa nara ma, aman ai e nae, “Meit saa ka naa! Ho duꞌa mae au, o inam, ma aꞌa mara ima idꞌu ei ma, do? Ho seli, ma!” \v 11 De Yusuf aꞌa nara rambedꞌaꞌ ralaꞌ ro e. Te aman dudꞌuꞌa meit naa nakandooꞌ a. \s1 Ara seo Yusuf nisiꞌ Masir dadꞌi ate sia naa \p \v 12 Faiꞌ esa ma, Yusuf aꞌa nara rendi ama na hiek-lombo nara losa deka no kambo Sikem. \v 13 Nda dooꞌ sa ma, ama na nae, “Yusuf e! Aꞌa mara ranea hiek-lombo deka no Sikem. De muote fo muu seꞌu se dei.” \p Yusuf nataa nae, “Malole amaꞌ.” \p \v 14 Boe ma ama na nae, “Muu dei, fo seꞌu aꞌa mara ro hiek-lombo nggara. Ara ona bee naa, baliꞌ mufadꞌe au.” \p Boe ma, Yusuf lao hela rae Hebron moo na, de nakandoo Sikem neu. \v 15 Losa naa, de sangga se ndule mooꞌ a. Basa ma, nandaa no atahori esa. De atahori naa natane e nae, “Ho sangga saa?’. \p \v 16 Yusuf nataa nae, “Toꞌo. Au sangga aꞌa nggara. Ara mboo hiek-lombo sangga uru deka-deka ia. Toꞌo nita se boe, do?” \p \v 17 Nafadꞌe nae, “Ara nda sia ia sa. Oi rae reu sia deka-deka kambo Dotan.” \p Boe ma, Yusuf neu tungga aꞌa nara, losa nita se sia Dotan. \v 18 Yusuf feꞌe sia dodꞌooꞌ, te ara rita e ena. Boe ma ara maꞌiraꞌ rae tao risa e. \v 19 Esa nafadꞌe esa nae, “Mete dei. Malangga meit a nema ena! \v 20 Ata tao tisa e leo, do? Basa fo honda hendiꞌ e nisiꞌ oe mates rala neu. Dei fo tafadꞌe amaꞌ tae banda fui ra raa hendi e. Basa fo ata mete meit nara, taꞌo bee!” \p \v 21 Rena nala naa ma, aꞌa Ruben na sangga dalaꞌ fo nae fee ne nasodꞌa. De ana ai odꞌi nara nae, “We! Ata afiꞌ tao tisa e! \v 22 Malole lenaꞌ ata tumbuꞌ e nisiꞌ oe mates ia rala. Sia ia mamana maꞌabambiꞌ, de atahori nda rahine sa. Sadꞌi afiꞌ tasaiꞌ raa na.” Ana olaꞌ taꞌo naa, huu ana nae mboꞌi Yusuf, fo denu e baliꞌ. \p \v 23 Yusuf losa boe ma, aꞌa nara toꞌu rala e, de sidꞌa hendi badꞌu naru meulau na. \v 24 Basa ma, ara lea dudꞌui e, de timba e oe mates rala neu. \p \v 25 Basa boe ma ara baliꞌ reu raa. Ara feꞌe raa, aiboiꞌ ma, rita nononggoꞌ esa nema. Nononggoꞌ naa, banda onta nara fua bua danggan, onaꞌ hau maꞌameniꞌ, bumbu-bumbu, ma modꞌo mataꞌ-mataꞌ. Tao-tao te nononggoꞌ naa atahori Ismael mia kambo Gilead rae laoꞌ dooꞌ reu sia Masir. \p \v 26 Basa ma, Yahuda nafadꞌe odꞌi-aꞌa nara nae, “Weh! Malole lenaꞌ taꞌo ia. Afiꞌ tisa e. Hita hambu saa, boe? Mae ona bee o, nda taꞌafuniꞌ tala raa na sa. \v 27 Malole lenaꞌ seo hendiꞌ e neu atahori Ismael ra. Mae tao taꞌo bee mbali e o, eni, hita odꞌi bꞌonggi na. De afiꞌ taꞌahinaꞌ e!” Boe ma, basa se tungga oꞌola na. \p \v 28 Basa naa ma, nandaa no atahori mana danggan naa ra\f + \fr 37:28 \ft Susura Ibrani naeꞌ rae ‘atahori mia rae Midian’. Atahori mahineꞌ hira rae atahori Midian ro Ismael naa, naraꞌ rua, te leo esa. Sira dadꞌi mia Ismael tititi-nonosi na, ma ara leo sia rae Midian. (Mete \ft \+it Hakim-Hakim\+it* 8:22-24). Atahori mahineꞌ ruma rae atahori Midian no Ismael naa, dadꞌi mia leo rua, te basa se atahori mana danggan ra.\f* tungga naa, Yusuf aꞌa nara lea e mia oe rala. De ara seo e neu atahori Ismael ra, no feli na doi fulaꞌ rua nulu.\f + \fr 37:28 \ft Atahori mahineꞌ ra rafadꞌe rae, leleꞌ naa, ara akaꞌ a raseo-rahasaꞌ ate feꞌe soruꞌ ra, no feli na doi fulaꞌ 20.\f* Basa ma, ara rendi Yusuf Masir neu. \p \v 29 Ara seo Yusuf, te Ruben nda bubꞌuluꞌ sa. Leleꞌ ana baliꞌ nisiꞌ oe mataꞌ a neu, ana nggengger nala seli, huu Yusuf nese ena. De ana sisidꞌa bua na sia ao na, huu ralan susa nala seli. \v 30 Boe ma ana baliꞌ nisiꞌ odꞌi nara nae, “Aweee! Anaꞌ a nese ia ena. Ia naa, au ae tao taꞌo bee fai?” \p \v 31 Basa ma ara hala hiek esa, de haꞌi Yusuf badꞌu meulau na, de boroꞌ e neu raaꞌ. \v 32 Haꞌi rala badꞌu fo akaꞌ raaꞌ naa, de rendi fee ama na, ma rafadꞌe rae, “Amaꞌ! Hai here mala badꞌu ia. Mete sobꞌa. Afiꞌ losa odꞌi Yusuf ena na.” \p \v 33 Yakob mete badꞌu a ma, nahine neuꞌ ena. Nataa nae, “Aweee! Memaꞌ ia au ana ngga badꞌu na. Mitaꞌ mae banda fui ra raa e sia bee ena. Aweee! Au ana ngga mate ena!” \p \v 34 Basa naa ma, Yakob sisidꞌa badꞌu na, de olu karon abas, huu ana susa nala seli.\f + \fr 37:34 \ft Yakob sisidꞌa badꞌu na, de olu nggati karon abas, onaꞌ atahori Yahudi ra pake leleꞌ atahori nara mate.\f* Boe ma ana nggaee nakandondooꞌ a anan doo na seli. \v 35 Basa ana touꞌ ma ana ina nara rema radadale, te nda rala e sa. Ana nae, “Hokoꞌ! Au susa losa mate. Au nda bisa liliiꞌ anaꞌ ia sa.” De Yakob susa nakandooꞌ a, huu nasanedꞌa anan Yusuf mana mateꞌ a. \p \v 36 Leleꞌ Yakob feꞌe susa taꞌo naa, te atahori danggan naa ra\f + \fr 37:36 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae atahori danggan naa ra, ‘atahori Midian’.\f* losa Masir ena. De reu seo Yusuf neu malangga esa, naran Potifar. Eni, mane Masir a malangga nanea na. \c 38 \s1 Yahuda no ana feto feu na Tamar \p \v 1 Basa naa ma, Yahuda lao hela odꞌi-aꞌa nara, de leo no nonoo na Hira sia kambo Adulam. \v 2 Sia naa, hambu amaꞌ esa, atahori Kanaꞌan, naran Sua. Yahuda hii Sua ana feto na esa, de ruꞌa se sao. De ana bꞌonggi ana touꞌ hira matutunggaꞌ. \v 3 Ana ka esa na, ara babꞌae e, Er. \v 4 Boe ma karua na, ara babꞌae e, Onan. \v 5 Ma katelu na, naran Sela. Bonggi Sela ma, ara lali risiꞌ kambo feaꞌ, naran Kesib. \p \v 6 Ana kaesa na, Er, naꞌamoko boe, Yahuda neu natane fee ne ana fetoꞌ esa, naran Tamar. De ruꞌa se sao. \v 7 Te Er naa, deꞌulaka na seli. Naa de, Lamatualain hukun nisa e. De ana mate nda hela anaꞌ sa. \p \v 8 Basa ma, Yahuda denu ana karua na nae, “Onan! Aꞌa ma mate ena, te nda ma anaꞌ sa. De ia naa, tungga atahori lasiꞌ ra, musi nggati aꞌa ma fo sao mala sao na. Fo fee aꞌa ma tititi-nonosiꞌ.” \p \v 9 Onan nahine adat naa ena. Te ana nda nau fee tititi-nonosiꞌ neu aꞌa na Er sa. De mete ma ana sungguꞌ no Tamar, naa, ana nggari hendi fini a, naa fo Tamar nda bꞌonggi sa. \v 10 Onan tatao na taꞌo naa, tao fee Lamatualain namanasa seli. Naa de Lamatualain o hukun nisa e boe. \p \v 11 Huu Yahuda ana nara ruꞌa se mana sao Tamar mate ena, de ana namatau. Ana duꞌa, afiꞌ losa ana muri na Sela sao nala Tamar, ma ana o mate boe. Naa de, nafadꞌe ana feto feu na Tamar nae, “Ana ngge. Malole lenaꞌ baliꞌ misiꞌ ina-ama mara leo. Dei fo ana ngga Sela naꞌamoko fo, baliꞌ uma sao mala e.” Boe ma Tamar baliꞌ. \p \v 12 Nda doo sa ma, Yahuda sao na mate. De ana susa losa fai sususaꞌ basa.\f + \fr 38:12 \ft Tungga sira adat na, mete ma touꞌ esa sao na mate, ana nda neu sia bee-bꞌee saꞌ boe, ma pake buas sususaꞌ. Losa fula baꞌube, dei fo basa.\f* Basa naa ma, ana noꞌe nonoo na naran Hira, de ruꞌa se kambo Timna reu. Sia naa, atahori ra raꞌabꞌue nggute bibꞌi lombo fuluꞌ, fo seo. \p \v 13 Boe ma atahori rafadꞌe Tamar rae, “Ama ari ma, Timna neu tungga fefetas nggute bibꞌi lombo fuluꞌ.” \p \v 14 Leleꞌ naa, Yahuda ana muri na Sela naꞌamoko ena. Te Tamar nahine nae ama ari na nda nau fee eni sao nala Sela sa. Boe ma Tamar sangga dalaꞌ fo noꞌe hak na. De ana olu hendi bua ina-falu na, ma nggati bua meulauꞌ. Ana lalaa langgan ma mboti matan nendiꞌ lafe anaꞌ. De neu endoꞌ sia kambo Enaim lelesu ine na, sia dalaꞌ nisiꞌ Timna neu. \v 15 Leleꞌ Yahuda tungga lelesu ineꞌ a, nita inaꞌ esa. Nae neꞌo ina dalaꞌ, huu Tamar koao no bua-baꞌu na, ma mboti mata na. \v 16 Yahuda nda bubꞌuluꞌ nae, naa eni ana feto feu na sa. Dadꞌi ana neu deka-deka inaꞌ naa, de natane nae, “We! Mete ma au o ho naa, moꞌe baꞌu sa?” \p Tamar nataa nae, “Neu. Miaꞌ a amaꞌ hihii na.” \p \v 17 Yahuda naloe nae, “Ona bee, au fee hiek esa, do?” \p Tamar naselu nae, “Malole, Amaꞌ. Sadꞌi fee au toꞌu saa dadꞌi neu nemehereꞌ dei. Losa sudꞌiꞌ a fai hiraꞌ amaꞌ haitua hiek a nema.” \p \v 18-19 Boe ma Yahuda natane nae, “Au fee saa dadꞌi neu nemehereꞌ?” \p Tamar nataa nae, “Amaꞌ fee hela cap fo mana doko-dokoꞌ, no tali na sia boto ma. Ma lao hela teteas boe.” Rena taꞌo naa, ma Yahuda fee basa saa naa ra neu e. \p De ruꞌa se reu sungguꞌ raꞌabꞌue. Basa ma, Tamar baliꞌ. Ana olu hendi bua-baꞌu meulau na no lafe anaꞌ naa, de pake baliꞌ bua-baꞌu ina falu na. Nda bubꞌuluꞌ sa te, Tamar nairu. \p \v 20 Nda doo sa fai, Yahuda noꞌe tulun nonoo na Hira nae, “Mendi hiek ia fee ina dalaꞌ sia Enaim dei, fo haꞌi mala baliꞌ au sudꞌi a saa ngga fo ana toꞌu a.” Hira neu losa naa ma, natane neu nema, te nda nandaa no inaꞌ naa sa. \v 21 Boe ma natane atahori mana sia naa ra nae, “We! Hei mita ina dalaꞌ fo laꞌefa naa ana endoꞌ sia lelesu ineꞌ ia, do? Ana sia bee?” \p Te rataa rae, “Amaꞌ, ina dalaꞌ nese ia.” \p \v 22 De Hira baliꞌ nisiꞌ Yahuda neu. Nafadꞌe nae, “Au nda undaa o inaꞌ naa sa. Au sangga-sangga, te atahori rae, ina dalaꞌ nese naa.” \p \v 23 Yahuda nataa nae, “Hela sudꞌi a saa naa ra, fo ana soa se. Sadꞌi atahori afiꞌ tao raꞌamamaeꞌ hita. Au ae bae, te nda tandaa to e sa na.” \p \v 24 Seli fula telu ma, atahori reu rafadꞌe Yahuda rae, “Ana feto feu ma Tamar tao ao na dadꞌi ina dalaꞌ. De ia naa ana nairu ena.” \p Rena taꞌo naa, ma Yahuda namanasa seli. De ana parenda atahori nara nae, “Mi lea mo inaꞌ naa nema, fo lalangge e horis!” \p \v 25 De reu lea rendi Tamar. Te ana haꞌi cap no teteas a. Boe ma ana denu rafadꞌe ama ari na nae, “Amaꞌ, tulun paresaꞌ sudꞌi a saa ia ra dei. Tenu-enaꞌ cap ma teteas ia, tao au uiru.” \p \v 26 Nita sudꞌi a saa naa ra, ma Yahuda nahine neuꞌ ena, nae eni ena na. De nafadꞌe nae, “Memaꞌ! Inaꞌ naa nda sala sa. Mana salaꞌ a, au. Matetu na, au musi uꞌusasaoꞌ e no ana ngga Sela. Te huu au nda nau sa. Mboꞌi e neu!” Boe ma, Yahuda nda naꞌabꞌue no Tamar sa ena. \p \v 27 Tamar fula-fai bobꞌonggi na losa ma, ana bꞌonggi ana dꞌuaꞌ. \v 28 Leleꞌ ana bꞌonggi, anaꞌ esa lima na naꞌahuluꞌ dea nema. De mana naꞌabꞌobꞌonggiꞌ a paꞌa aba mbilas neu lima na. Ana nae, “Ia, kaesa na.” \v 29 Te anaꞌ naa lea baliꞌ lima na. De nonoo na dea nema naꞌahuluꞌ. Mana naꞌabꞌobꞌonggiꞌ a nafadꞌe neu anaꞌ naa nae, “We! Ho memaꞌ maꞌadereꞌ o. Naa de, mukuseseti muꞌuhuluꞌ dea muu!” Ara babꞌae anaꞌ naa, \it Peres\it* (sosoa na, ‘naseseti dea nema’). \v 30 Dei de, odꞌi na mana paꞌa aba mbilas a dea nema. Ara babꞌae e, \it Sera\it* (sosoa na, ‘mbila raraa’). \c 39 \s1 Yusuf no Potifar sao na \p \v 1-2 Leleꞌ naa, atahori Ismael ra ro Yusuf Masir neu. Sia naa, hambu malangga esa, nara na Potifar. Eni, malangga mia basa soldꞌadꞌu mana manea sia mane Masir ume panggat na. Potifar hasa nala Yusuf mia mana danggan ra, fo dadꞌi ate sia ume na. Sia naa, LAMATUALAIN tulu-fali Yusuf, de ue-tatao nara basa se dadꞌi no maloleꞌ. \v 3 Malangga na nita e tao ues malole na seli, ma nahine tebꞌe nae LAMATUALAIN tulu-fali Yusuf. \v 4 Naa de malangga na hii ma namahere e. De ana soꞌu e dadꞌi mandor sia umen. Ana fee ne tao mataꞌ neu umen ma basa hata-heton. \v 5 Huu Yusuf leo sia naa, de Lamatualain o fee papala-babꞌanggiꞌ neu malangga, atahori Masir naa. Ume isi nara, hata-heto na, osi na, no ue-tatao na o dadꞌi maloleꞌ. \v 6 Huu Potifar mete Yusuf tao mataꞌ neu basa ue-tataos ra no maloleꞌ, naa de ana nda afiꞌ duꞌa saa saꞌ boe, nahineꞌ a naaꞌ a. \p Leleꞌ naa, Yusuf ia meulau na seli. \v 7 Ana nda feꞌe leo dooꞌ sia naa sa te, Potifar sao na nau no e. Boe ma ana kokoe Yusuf fo nae sungguꞌ no e. \p \v 8 Te Yusuf nda nau sa. De nataa nae, “Afiꞌ taꞌo naa, inaꞌ! Te malangga ngga Potifar fee au koasa fo tao mataꞌ neu basa ue-tataos ra. \v 9 Sia ume ia, nda hambu atahori sa toꞌu koasa lenaꞌ au sa. Malangga fee au koasa basa ume isiꞌ a, akaꞌ a inaꞌ fo hokoꞌ. Taꞌo bee de au tao deꞌulakaꞌ onaꞌ naa. Naa o au labꞌan Lamatualain hihiin.” \p \v 10 Te mae onaꞌ naa o, tungga fai, malangga sao na akaꞌ kokoe nakandooꞌ a. Te Yusuf nda tao afiꞌ neu e sa. \p \v 11 Lao esa ma, Yusuf ume rala neu, de nae mete ues nara. Faiꞌ naa, atahori nese ume. \v 12 Boe ma malangga sao na nema lea Yusuf badꞌu na, de nae, “Uma leo! Ia naa helaꞌ a hita ruꞌa nggita ena. Uma leo fo teu sungguꞌ.” \p Te Yusuf nda nau sa. De ana nalelea, sambe badꞌu na lufa hendiꞌ e. Boe ma ana nela dea neu. Te inaꞌ naa feꞌe toꞌu nahereꞌ badꞌu a. \p \v 13 Ana nita Yusuf nela hela badꞌu na ma, \v 14-15 ana noꞌe atahori mana tao ues nara, de nafadꞌe nae, “We! Ima mita dei. Faꞌ ra tou Ibrani naa, masoꞌ au kama ngga. Ana nae parkosa au, te au nggasi uhereꞌ. Mete sie, ana hela badꞌu na, de nela dea neu. Au sao ngga nendi atahori ia nda maloleꞌ sa de tao naꞌamamaeꞌ a hita!” \p \v 16 Boe ma ana toꞌu badꞌu naa losa sao na baliꞌ. \v 17 Sao na baliꞌ ma, ana dui nae, “Aꞌa e! Atahori Ibrani fo aꞌa noꞌ a, faꞌ ra ana mia au kama ngga rala, nae parkosa au. \v 18 Te au randu uhereꞌ oꞌe atahori ra. De ana nela, lao hela badꞌu na.” \p \v 19 Rena sao na dui taꞌo naa, boe ma Potifar namanasa seli. \v 20 Ana denu reu toꞌu Yusuf, de tao e nisiꞌ maneꞌ a bui na rala. \p \v 21 Te LAMATUALAIN nda liliiꞌ Yusuf sa. De Ana tulun e, losa malangga bui a o hii Yusuf, \v 22 ma namahere e boe. De ana fee ne tao mataꞌ neu basa atahori bui ra, ma basa ue-tataos sia naa ra. \v 23 Huu naa, malangga nda tao mataꞌ neu saa-saa sia bui rala sa ena. LAMATUALAIN tulu-fali Yusuf nakandooꞌ a, de basa ue-tataos ra dadꞌi no maloleꞌ. \c 40 \s1 Yusuf nafadꞌe atahori bui rua meit nara sosoa na \p \v 1-3 Sia bui naa, hambu atahori rua. Maꞌahulu na, ruꞌa se malangga tao mataꞌ sia mane Masir ume panggat na. Esa tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, ma esa tao mataꞌ neu maneꞌ a roti na. Lao esa ara tao rasalaꞌ maneꞌ a. Maneꞌ a namanasa, de tao se bui rala reu. De ruꞌa se leo mamanaꞌ sa ro Yusuf. \v 4 Boe ma, malangga bui a parenda Yusuf tao mataꞌ neu ruꞌa se. Ara leo sia naa losa too esa do rua. \p \v 5 Tetembaꞌ esa, ruꞌa se ralamein. Esa-esaꞌ no meit na. Meit naa ra esaꞌ no sosoa na. \v 6 Mbilaꞌ neu ma, Yusuf nema, nita ruꞌa se mata nara susa. \v 7 Ana natane se nae, “Taꞌo bee de mata mara nda matetuꞌ sa?” \p \v 8 Ara rataa rae, “Tembaꞌ a hai milimein, te hai nda bubꞌuluꞌ sosoa na sa.” \p Boe ma Yusuf olaꞌ nae, “Nda hambu atahori esa nahine meit ra sosoa na sa, akaꞌ a Lamatualain. Hei dui sobꞌa dei. Dei fo au sangga sosoa na mia Lamatualain.” \p \v 9 Basa naa ma, atahori mana tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, dui nae, “Taꞌo ia. Sia meit ngga, au ita hau huuꞌ anggor esa, \v 10 nasaranggaa telu. Hau huuꞌ naa naroo neuꞌ ena, nabuna, ma naboa latu nggingginuꞌ. \v 11 Basa ma ita, au toꞌu maneꞌ a nggala nininu na. Boe ma au haꞌi boa anggor de eꞌee oe na nisiꞌ maneꞌ a nggala na. Basa de, au loo fee maneꞌ a fo ninu.” \p \v 12 Rena taꞌo naa, boe ma Yusuf nafadꞌe nae, “Amaꞌ. Meit naa sosoa na taꞌo ia: masaranggaaꞌ telu naa, sosoa na fai telu. \v 13 Siaꞌ a fai telu rala ia, maneꞌ a fee amaꞌ kalua mia bui ia. Basa naa ana soꞌu baliꞌ amaꞌ, fo tao mataꞌ seluꞌ neu nininu na onaꞌ maꞌahulu na. \v 14 Mete ma amaꞌ uanale ma taꞌo naa, naa, afiꞌ liliiꞌ au o! Mete ma amaꞌ sue au, tulun mufadꞌe maneꞌ a, fo ana tao au deaꞌ uu mia mamanaꞌ ia dei. \v 15 Te tungga matetuꞌ na, ara haꞌi raꞌasususaꞌ au mia atahori Ibrani ra kambo na. Sia ia, au nda tao deꞌulakaꞌ saa saꞌ boe. Tao-tao te, ara tao au bui rala uu ena, onaꞌ au, atahori deꞌulakaꞌ. \p \v 16 Atahori mana tao roti a rena nala meit a sosoa na meulaun taꞌo naa ma, ana dui Yusuf nae, “Odꞌiꞌ e. Au o ulumein taꞌo ia: au suu boa telu. \v 17 Sia boa ata ka, hambu maneꞌ a kokis na mataꞌ-mataꞌ. Te mbuiꞌ ra rema de raa hendi basa se, mia langga ngga ata.” \p \v 18 Yusuf rena nala ma, nataa nae, “Amaꞌ meit na, sosoa na taꞌo ia: boa ka teluꞌ naa ra, sosoa na fai telu. \v 19 Siaꞌ a fai telu rala ia, maneꞌ a denu atahori rema tati hendi amaꞌ langga na. De ara londa amaꞌ ao na neu rii. Boe ma mbuiꞌ ra rema bidꞌo rabasa amaꞌ ao sisi na.” \p \v 20 Seli fai telu ma, nandaa no maneꞌ a fai bobꞌonggi na, ana tao fefeta monaeꞌ fee basa pagau nara. Ana parenda se reu kalua pagau karuaꞌ ra dea reu. \v 21 Basa ma, ana soꞌu baliꞌ pagau mana tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, neu baliꞌ panggat fefeu na, fo ana tao mataꞌ baliꞌ neu maneꞌ a nininu na. \p \v 22 Te pagau mana tao mataꞌ neu maneꞌ a roti na, ara londa risa e, onaꞌ a Yusuf oꞌola na. \p \v 23 Te pagau mana tao mataꞌ nininuꞌ a, nda nasanedꞌa Yusuf sa. Ana liliiꞌ hendi e. \c 41 \s1 Yusuf nafadꞌe mane Masir a meit na sosoan \p \v 1 Seli too rua ma, mane Masir a nalamein nae, eni nambari sia loe Nil suu na. \v 2 Aiboiꞌ ma, nita sapi mbaruna hitu. Rou nara manggadidilaꞌ. Ara dea reu mia loe a, de raa uru sia naa. \p \v 3 Boe ma, sapi hitu fai, dea reu mia loe a. Ao nara nggodaꞌ ra. Ara rambariiꞌ deka ro sapi maao ka hituꞌ ra. \v 4 Basa ma, sapi nggoda ka hituꞌ ra odꞌo hendi sapi maaoꞌ ra. Boe ma maneꞌ a nggengger de fela. \p \v 5 Nda dooꞌ sa ma, ana sungguꞌ seluꞌ fai, de nalamein. Nita are mbule maisiꞌ hitu dea rema mia are huu meulauꞌ esa. \v 6 Basa ma, nita seluꞌ, are mbule lakaꞌ hitu, loe-lesu rae reu, dai ani matobꞌiꞌ. \v 7 Boe ma basa are mbule lakaꞌ ra odꞌo hendi are mbule maisi ka hituꞌ ra. Basa naa ma, maneꞌ a fela. Dei de ana nahine, eni nalamein fai. \p \v 8 Fefetu anan ma, maneꞌ a namedꞌa nda maloleꞌ sa. De ana parenda atahori ra reu roꞌe basa mana tiroura ra ma atahori mahineꞌ sia Masir ra. Basa de ana dui meit na neu se, te nda hambu esa nahine meit na sosoa na sa. \p \v 9 Basa ma, pagau mana tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, nasanedꞌa Yusuf. De nafadꞌe maneꞌ a nae, “Ama maneꞌ. Au musi utaa sala. \v 10 Maꞌahulu naa, amaꞌ namanasa au, o nonoo ngga, de tao hai bui rala mi. \v 11 Tetembaꞌ esa ma, hai ruꞌa nggi milimein. Esa-esaꞌ no meit na, ma meit naa ra, esa-esaꞌ no sosoa na. \v 12 Sia bui rala o hambu atahori Ibrani esa feꞌe soruꞌ. Malangga bui a soꞌu e dadꞌi malangga mana tao mataꞌ sia bui. Hai dui meit mara neu e. Boe ma ana nafadꞌe meit naa ra sosoa na. \v 13 De ama maneꞌ soꞌu baliꞌ au. Te nonoo ngga naa, nenehukun mate. De basa naa ra, onaꞌ atahori Ibrani naa oꞌola na!” \p \v 14 Maneꞌ a rena nala ma, ana denu atahori lai-lai reu haꞌi Yusuf mia bui a. De Yusuf neu eu timi fulu na, tao ao na meuꞌ-meuꞌ, ma nggati bua-baꞌu na, fo neu nandaa no maneꞌ a. \v 15 Ana losa, boe ma maneꞌ a olaꞌ nae, “Taꞌo ia. Au ulumein, te nda hambu atahori esa nahine meit naa sosoa na sa. Te atahori rafadꞌe au rae, ho malaꞌ.” \p \v 16 Boe ma Yusuf nataa nae, “Ama maneꞌ. Au o nda alaꞌ saa saꞌ boe. Akaꞌ a Lamatualain mana nalaꞌ tebꞌe meit ma sosoa na. Ana nau nafadꞌe dala maloleꞌ neu ama maneꞌ.” \p \v 17 Boe ma, maneꞌ a dui nae, “Sia meit ngga, au umburiꞌ sia loe Nil suu na. \v 18 Hambu sapi maaoꞌ hitu, rou nara manggadidilaꞌ. Ara dea rema mia loe a, de raa uru mia loe suu na. \v 19 Basa ma sapi feaꞌ hitu rema. Te sapi naa ra nggoda ruiꞌ. Sia rae Masir ia, au nda feꞌe ita sapi nggodaꞌ onaꞌ naa sa! \v 20 De au titindindiꞌ a. Huu aiboiꞌ ma, sapi nggoda kahituꞌ ra, odꞌo hendi sapi maao kahituꞌ ra. \v 21 Ara odꞌo basa ma, ao nara nggodaꞌ feꞌe na ena. Boe ma au fela boe. \p \v 22 Basa ma, au sungguꞌ seluꞌ, de ulumein fai. Ita are mbule maisiꞌ hitu, dea rema mia are hauꞌ esa. \v 23 Boe ma, ita are mbuleꞌ lakaꞌ hitu, loe-lesu rae reu, dai ani matobꞌiꞌ. \v 24 Boe ma are mbule lakaꞌ ra, odꞌo hendi are mbule maisi ka hituꞌ ra. Ma au fela boe. Au dui meit naa ra reu atahori mahineꞌ ra. Te nda hambu esa nahine sosoa na saꞌ boe.” \p \v 25 Dei de Yusuf nafadꞌe nae, “Ama maneꞌ. Meit ka ruaꞌ naa ra sosoa na akaꞌ esa. Lamatualain nafadꞌe memaꞌ ama maneꞌ, saa fo Eni nae tao. \v 26 Meit naa ra sosoa na taꞌo ia: sapi ka hitu maaoꞌ naa ra, ma are mbule maisi ka hituꞌ naa ra, naeni fula-fai betas too hitu. Sosoa nara akaꞌ esaꞌ a. \v 27 Boe ma, sapi nggoda kahituꞌ ra, ma are mbule laka kahituꞌ naa ra, fula-fai ndoe-laꞌas too hitu. \p \v 28 No taꞌo naa, Lamatualain nafadꞌe memaꞌ saa fo Eni nae taoꞌ a. Naa, onaꞌ au olaꞌ faꞌ ra. \v 29 Dei fo hita hambu fula-fai betas too hitu ndule mamanaꞌ sia nusa Masir ia. \v 30-31 Basa fo hita hambu fula-fai ndoe-laꞌas too hitu. Fula-fai ndoe-laꞌas naa manaseliꞌ, losa nda hambu nanaat sia nusaꞌ ia sa. Basa atahori ndoe rala seli, de nda afiꞌ rasanedꞌa fula-fai betas naa sa ena. \p \v 32 Dadꞌi ama maneꞌ nalamein lao rua naa ra, sosoa na nae, Lamatualain nafadꞌe memaꞌ saa fo Eni nae taoꞌ naa. Nda doo sa te, ara sangga rae dadꞌi ena. \p \v 33 Huu naa, au oꞌe taꞌo ia: malole lenaꞌ ama maneꞌ sangga atahori mahineꞌ esa mana tao mataꞌ nalaꞌ no maloleꞌ. Fo soꞌu e fo tao malolole nusaꞌ ia. \v 34 Fula-fai betas too hitu naa, malole lenaꞌ ama maneꞌ soꞌu atahori feaꞌ fai, fo radꞌuru nanaat lenaꞌ, fo banggi neu lima ma mbedaꞌ babanggiꞌ esa. \v 35 Ara musi tungga ama maneꞌ parenda na, fo reu haꞌi are mia basa kamboꞌ sia Masir. Fo ara mbedaꞌ are sia soka-poleꞌ ra fo nenea malolole. \v 36 Fo too hitu ndoe-laꞌas losa, te, hita feꞌe taꞌena nanaat. Naa fo nda hambu atahori mate ndoes sa.” \s1 Maneꞌ a soꞌu Yusuf dadꞌi fetor na sia rae Masir \p \v 37 Maneꞌ no pagau monaeꞌ ra rena Yusuf oꞌola na ma, ara tungga e. \v 38 Maneꞌ a olaꞌ nae, “Lamatualain Dula-dalen koasa na, sia Yusuf. Naa de, hita nda bisa hambu atahori feaꞌ lenaꞌ e sa.” \p \v 39 Maneꞌ a olaꞌ no Yusuf nae, “Lamatualain nafadꞌe basa ia neu nggo. Ia naa, hai feꞌe bubꞌuluꞌ ho mahineꞌ. Ma ho dudꞌuꞌa ma lenaꞌ basa atahori. \v 40 Naa de, ia naa au soꞌu nggo dadꞌi fetor ngga. Dei fo basa rauinggu nggara tungga parenda ma. Te akaꞌ a au fo lenaꞌ nggo.” \p \v 41-42 Basa naa ma, maneꞌ a olu hendi ndeli stempel na, de olu neu Yusuf lima uꞌu na. Boe ma olaꞌ nae, “No ndeli ia, au soꞌu nggo dadꞌi fetor ngga sia basa nusa Masir ia.” Boe ma ana olu badꞌu naru meulauꞌ esa neu Yusuf, ma boꞌoli rante liloꞌ neu boto na. \p \v 43 Ma ana fee kareta ndara karua na neu Yusuf fo sae. Atahori rela raꞌahuluꞌ reu mataꞌ ma nggasi rasafafali rae, “We! Soi dalaꞌ o! Fee hadat!\f + \fr 41:43 \ft Dedꞌea Ibrani matetu na o sosoa na nae, ‘beꞌutee’.\f* Fetor nema tungga ia.” No taꞌo naa, maneꞌ a soꞌu Yusuf dadꞌi fetor sia nusa Masir. \p \v 44 Basa naa ma, maneꞌ a olaꞌ no Yusuf nae, “Taꞌo ia. Ho bubꞌuluꞌ au ia maneꞌ. Te au ufadꞌe basa atahori sia Masir ia ae, mete ma ho nda munggoloꞌ sa naa, ara nda bole tao saa saꞌ boe.” \p \v 45 Basa naa ma, maneꞌ a babꞌae Yusuf \it Safnat Panea\it*, tungga atahori Masir ra naran. Ana naꞌasasaoꞌ Yusuf no inaꞌ esa, naran Asnat. Yusuf ama ari na, naran Potifera. Eni mana tao mataꞌ neu agama sia kambo On.\f + \fr 41:45 \ft Kambo On nara feaꞌ na sia dedꞌea Yunani nae ‘Heliopolis’.\f* No taꞌo naa, Yusuf dadꞌi atahori monaeꞌ sia nusa Masir. \p \v 46 Leleꞌ maneꞌ a soꞌu Yusuf, ana too telu nulu ena. Basa ma, ana neu lao ndule basa mamanaꞌ sia nusa Masir. \v 47 Sia too hitu fula-fai betas naa, osi ra nanaat nara nae na seli. \v 48 Yusuf denu radꞌuru nanaat lenaꞌ ra, de mbedaꞌ se. Are mia mamana deka kamboꞌ bee naa, mbedaꞌ se sia soka-poleꞌ sia kamboꞌ naa. \v 49 Are fo ana nadꞌuruꞌ naa, nae na seli. Onaꞌ saraaeꞌ sia tasi suu na, de nda hambu atahori uku rala sa ena. \p \v 50 Fula-fai ndoe-laꞌas nda feꞌe losa sa te, Yusuf sao na Asnat bꞌonggi ana touꞌ rua. \v 51 Yusuf olaꞌ nae, “Lamatualain tao au liliiꞌ doidꞌoso ngga leleꞌ au lao hela ama ngga ume na.” Naa de ana babꞌae ana ulu na \it Manase\it* (lii na naꞌe a onaꞌ dedꞌea feaꞌ, fo sosoa na ‘liliiꞌ’). \p \v 52 Ana hambu ana karua na, boe ma olaꞌ fai nae, “Au hambu doidꞌosoꞌ naeꞌ sia mamanaꞌ ia. Te Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ, ma au hambu anaꞌ sia ia.” De ana babꞌae anaꞌ naa \it Efraim\it* (sosoa na ‘hambu anaꞌ’).\f + \fr 41:52 \ft Sia dedꞌea Ibrani, Efraim o sosoa na ‘rae maisiꞌ’ ma ‘boe ramaheta’.\f* \p \v 53 Fula-fai betas too hita a basa ma, \v 54 fula-fai ndoe-laꞌas too hita losa, nandaa no saa fo Yusuf nafadꞌe maꞌahulu na. Sia mamana feaꞌ, atahori ndoe, te basa mamanaꞌ sia Masir, hambu nanaat. \v 55 Dꞌoo-dꞌoo ma, atahori Masir ra o ndoe boe. De ara reu roꞌe nanaat sia maneꞌ a. Boe ma ana denu se risiꞌ Yusuf, fo tunggaꞌ a Yusuf parenda na. \p \v 56 Te ndoe-laꞌas manaseliꞌ, de basa atahori sia Masir o ndoe boe. Dei de, Yusuf sefi soka-poleꞌ ra de seo are fee atahori Masir ra. \v 57 Basa naa ma, atahori ra mia bee-bꞌee rema hasa nanaat mia Yusuf sia Masir. Huu ndoe-laꞌas manaseliꞌ. \c 42 \s1 Yusuf aꞌa nara reu hasa nanaat sia Masir \p \v 1 Leleꞌ naa, Yusuf ama na Yakob rena atahori rafadꞌe oi hambu are sia Masir. De ana ola-olaꞌ no ana nara nae, “Ana nggare! Taꞌo bee de hei endoꞌ onaꞌ nggoa ra taꞌo naa! \v 2 Au rena oi hambu nanaat sia Masir. Malole lenaꞌ mi hasa sia naa dei, fo ata afiꞌ mate ndoes.” \p \v 3 De Yusuf aꞌa ka sanahulu nara, raote rae reu hasa nanaat sia Masir. \v 4 Te Yakob nda nau mboꞌi Yusuf odꞌi muri na Benyamin fo neu no se sa. Ana duꞌa, “Afiꞌ losa anaꞌ a hambu sususaꞌ fai!” \v 5 Dadꞌi, huu atahori sia bee-bꞌee rena oi hambu nanaat sia Masir, naa de ara reu hasa sia naa. Fula-fai ndoes o losa rae Kanaꞌan. De Yakob ana nara\f + \fr 42:5 \ft Susura dedꞌea Ibrani nae ‘Israꞌel ana nara’. Israꞌel ma Yakob, atahori esa nara na.\f* o reu hasa sia naa boe. \p \v 6 Leleꞌ naa, Yusuf dadꞌi fetor sia Masir. Mete ma atahori rema mia bee-bꞌee hasa are, Yusuf mana seo neu se. Naeni de, leleꞌ aꞌa nara losa, ara reu sendeꞌ lululangga nara fee hadat neu e, losa langga nara dai rae a. \v 7-8 Leleꞌ nita se, ana nahine memaꞌ. Te Yusuf tao ao na onaꞌ atahori Masir, de ara nda rahine e sa. Ana natane se no deres nae, “Hei ia, mia bee ima?” \p Rataa rae, “Hai mia Kanaꞌan. Hai ima mae hasa nanaat sia ama fetor.” \p \v 9 Boe ma Yusuf nasanedꞌa meit na. De ana naꞌatatauꞌ se nae, “Au nda umuhere sa! Neꞌo basa hei ia ra mana maku-maꞌu. Hei ima mae mihine nusa Masir rahasia na, fo mitati mo hai.” \p \v 10 Te rataa rae, “Hokoꞌ, amaꞌ! Hai amaꞌ atahori dedenu na. Tebꞌe-tebꞌeꞌ hai ima mae hasa nanaat. \v 11 Basa hai amaꞌ esa. Hai nda maku-maꞌu sa, amaꞌ! Hai atahori maloleꞌ.” \p \v 12 Te Yusuf olaꞌ nahereꞌ nae, “He! Ombo koson! Afiꞌ peko-leleloꞌ au. Memaꞌ hei ia ra, mana maku-maꞌuꞌ. Hei ima mae mihine nusaꞌ ia rahasia nara!” \p \v 13 Ara rahara rae, “Hokoꞌ, amaꞌ! Hai amaꞌ dedenu na. Hai ima mia rae Kanaꞌan. Hai odꞌi-aꞌa atahori sanahulu rua. Basa hai ama esa. Hai odꞌi muri ma leo nahani no hai ama ma, ma esa nese ena.” \p \v 14 Yusuf nataa se nae, “Hokoꞌ! Saa fo au olaꞌ faꞌ ra, tebꞌe! Hei ia ra memaꞌ mana maku-maꞌuꞌ. \v 15 De hei musi fee bukti dei, fo au uhine hei oꞌola ma naa, memaꞌ tebꞌe, do hokoꞌ. Au sumba! Mete ma hei odꞌi muri ma nda nema sia ia sa, hei nda lao hela nusaꞌ ia sa! \v 16 Dadꞌi hei tengga atahori sa fo neu nala hei odꞌi muri ma ia nema. Ma hela hei ruma. Au ae ita hei oꞌola ma naa, tebꞌe do hokoꞌ. Mete ma hokoꞌ, hei memaꞌ mana maku-maꞌu.” \v 17 Boe ma Yusuf denu tao se bui rala reu fai telu. \p \v 18 Fai ka telu na boe, Yusuf neu olaꞌ no se sia bui a nae, “Au ia, umutau neu Lamatualain ma tungga hiihii-nanau Na. Au nau mboꞌi hei, naa fo misodꞌa. Te hambu dalaꞌ esa. \v 19 Mete ma hei olaꞌ no matetuꞌ na, hei musi fee bukti neu au dei. Eni dala na taꞌo ia: au tao esa sia bui rala. Rumaꞌ baliꞌ fo mendi nanaat fee ume isi mara. Te ara rahani hei ena. \v 20 Basa naa, mendi odꞌi ma nema, fo dadꞌi bukti hei atahori maloleꞌ. Fo au afiꞌ hukun isa hei.” Rena taꞌo naa, ma raꞌaheiꞌ. \p \v 21 De ara esa olaꞌ no esa rae, “Ia naa hita hambu bala-bꞌaeꞌ mia hita tatao na, fo hita tao neu hita odꞌi na. Hita tita ana doidꞌoso nala seli. Ana noꞌe tulun te, hita nda tao-afiꞌ sa. Naa de, ia naa hita doidꞌoso onaꞌ ia ena.” \p \v 22 Boe ma Ruben fee nesenenedꞌaꞌ neu se nae, “We, odꞌiꞌ re! Maꞌahulu na, au ai hei ena, fo afiꞌ tao saa-saa neu anaꞌ naa boe, to? Te hei nda tao-afiꞌ neu au oꞌola ngga sa. Naa de, ia naa hita lemba Yusuf raa na ena.” \v 23 Ara ola-olaꞌ taꞌo naa, te nda rahine rae Yusuf nahine sira dedꞌea na sa. Huu, Yusuf ola-olaꞌ no se nendiꞌ dedꞌea Masir, dei fo mana ola-olaꞌ na olaꞌ nisiꞌ dedꞌea Ibrani. \p \v 24 Rena ara ola-olaꞌ taꞌo naa, Yusuf fela hela se, de neu nggae mia mamana feaꞌ. Ana nggae basa dei de, baliꞌ nisiꞌ se. De ana denu ara futu Simeon mia odꞌi-aꞌa nara mata na. \s1 Yusuf aꞌa nara baliꞌ Kanaꞌan reu \p \v 25 Basa naa ma, Yusuf parenda pagau nara, fo ombo are nisiꞌ aꞌa nara karon nara. Ma tao baliꞌ doi nara risiꞌ karon nara rala. Ana o denu tao fee se lepa-ngges. De pagau nara tao tungga Yusuf parenda na. \v 26 Basa de, Yusuf aꞌa nara rafufuaꞌ karon are ra risiꞌ kaledei ata. De ara lao baliꞌ. \p \v 27 Mia dalaꞌ taladꞌa na, ara hahae. Boe ma, esa sefi karon tali na, fo nae fee keledei na naa. Te nita doi na sia are ata. \v 28 Ana nggengger nala seli. Boe ma ana randu aꞌa nara nae, “Awiii! Mete dei! Hita soe ena. Ara tao baliꞌ au doi ngga sia karon rala.” \p Ara rita taꞌo naa ma, bingun ma ramatau. De ara ola-olaꞌ rae, “Lamatualain tao sa neu hita fai ia?” \p \v 29 Basa naa ma, ara lao rakandoo. Losa Kanaꞌan ma, ara dui ama na, basa saa mana dadꞌi neu se. \v 30 Rafadꞌe rae, “Amaꞌ e! Fetor Masir a, manaseliꞌ. Oꞌola na nda no hadat sa. Ana napepenggo hai oi, hai mana maku-maꞌu nusaꞌ naa. \v 31 Te hai mitaa mae, “Hokoꞌ! Hai olaꞌ no matetuꞌ. Hai ia ra nda mana maku-maꞌu sa. \v 32 Hai atahori maloleꞌ. Basa hai, odꞌi-aꞌa atahori sanahulu rua mia amaꞌ esa. Te esa mate ena, ma muriꞌ a leo no hai ama ma sia Kanaꞌan.’ \p \v 33 Boe ma, fetor a nae, ‘Au ae sobꞌa, hei ia ra ndos do hokoꞌ! Hei esa musi leo sia ia. Ruma baliꞌ mendi are fee ume isi mara, fo ara afiꞌ mate ndoes. \v 34 Basa naa, hei musi mendi odꞌi ma dei. No taꞌo naa, dei fo au bubꞌuluꞌ hei ia ra nda mana maku-maꞌu sa, te memaꞌ hei atahori ndos. Boe ma, au mboꞌi hei torono ma mia bui a. Ma mboꞌi hei, fo sudꞌiꞌ a bee mii, sia nusaꞌ ia.’” \p \v 35 Dꞌui basa ma, ara bonggar karon nara isi na. Aiboiꞌ ma rita doi nara, feꞌe sia karon rala. De Yakob no ana nara ramatau rae mate. \p \v 36 Basa naa ma, Yakob olaꞌ no se nae, “Hei ia ra tao mimopoꞌ ana nggara. Yusuf nese ena. Simeon o nese boe. Ia naa hei mae mendi Benyamin fai, do? Hei ia ra tebꞌe-tebꞌeꞌ mae tao doidꞌoso au, ma!” \p \v 37 Boe ma Ruben olaꞌ no ama na nae, “Amaꞌ e! Fee Benyamin neu au. Au unea e. Au helu, dei fo au endi baliꞌ e nisiꞌ amaꞌ. Te mete ma hokoꞌ, tao misa ana mone karua nggara.” \p \v 38 Te Yakob olaꞌ nae, “Hokoꞌ! Hei nda bole mo Benyamin sa. Aꞌa na Yusuf mate ena. Helaꞌ a mesaꞌ ne. Mete ma ana taꞌo esa sia dalaꞌ, naa, hei tao au susa sambe mate.”\f + \fr 42:38 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae, “losa au onda Sheol uu (naa mamana atahori mates ra)”.\f* \c 43 \s1 Yusuf aꞌa nara baliꞌ Masir reu, ro odꞌi na Benyamin \p \v 1 Leleꞌ naa, ndoes-laꞌas sia Kanaꞌan boe fua. \v 2 Yakob no ume isi nara rabasaꞌ hendi nanaat fo maꞌahulu na, ana nara rendi mia Masir. Boe ma ana nafadꞌe se nae, “Ana nggare. Malole lenaꞌ hei baliꞌ Masir mii, fo hasa seluꞌ nanaat fee hita dei.” \p \v 3 Te Yahuda nataa nae, “Amaꞌ! Faiꞌ naa, fetor naa fee nesenenedꞌaꞌ neu hai nae, mete ma hai nda mo amaꞌ ana muri ma sa, naa, hai afiꞌ mitudꞌu mata mara neu e. \v 4 De amaꞌ musi mboꞌi odꞌi Benyamin, fo tungga hai dei. Naa fo hai feꞌe mii hasa nanaat fee amaꞌ. \v 5 Te mete ma amaꞌ nda fee Benyamin neu sa, naa, hai o nda mi saꞌ boe. Te atahori Masir naa olaꞌ taꞌo naa ena naa.” \p \v 6 Boe ma Yakob ai se nae, “Taꞌo bee de hei mifadꞌe atahori naa, mae hei odꞌi ma feꞌe hela esa fai. Hei sangga miꞌisususaꞌ a au!” \p \v 7 Te ara kokoe rae, “Amaꞌ e! Atahori naa akaꞌ natane nakandooꞌ a, fo nae bubꞌuluꞌ hita bobꞌonggiꞌ nara. Ana natane nae, ‘Taꞌo bee? Hei ama ma feꞌe masodꞌaꞌ, do? Hei feꞌe ma odꞌi touꞌ fai, do?’ De hai feꞌe mae saa fai!’ Naa de hai o olaꞌ no matetuꞌ boe. Te se nitaꞌ nae ana nae denu hai mendi odꞌiꞌ neu sia naa?” \p \v 8-9 Boe ma Yahuda olaꞌ seluꞌ nae, “Amaꞌ! Mboꞌi anaꞌ naa neu no hai leo. Au helu, mete ma dadꞌi saa-saa neu e, naa, au nggati ala e. Mete ma au nda o baliꞌ e masodꞌaꞌ neu amaꞌ sa, naa, amaꞌ fua salaꞌ neu au losa mate. Dadꞌi amaꞌ mboꞌi anaꞌ naa leo, te hai mae lao ia ena. Malole lenaꞌ hai mi lai-lai, fo ata afiꞌ mate ndoes. \v 10 Sobꞌa hai nda mihani doo na basa ia sa, naa hai baliꞌ lao rua ena.” \p \v 11 Boe ma ama na nae, “Mete ma taꞌo naa, naa, hei tao taꞌo ia. Mendi hita rae na buna-bꞌoa malole na, onaꞌ a oni oeꞌ, bumbu-bumbu, hau maꞌameniꞌ raa na, modꞌo salap, kanari\f + \fr 43:11 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae \ft \+it ‘shaqed’\+it*. Isi na onaꞌ kanari e.\f* no hau dekeꞌ lain ra. Mendi basa se fee neu fetor Masir a, fo mae ia hita lepa-ngges na. \v 12 Hei o mendi doiꞌ dedesi na lao rua, huu hei musi fee baliꞌ doiꞌ fo hei hambu mia karon mara faiꞌ naa. Mbei ma atahori naa ra mbedꞌaꞌ rasalaꞌ. \v 13 Mo hei odꞌi ma boe, te baliꞌ lai-lai e. \v 14 Au hule-huleꞌ fo Lamatualain Koasa mana Seliꞌ na, tao fetor a kasian hei. Naa fo ana nau fee baliꞌ Benyamin no Simeon, fo basa hei baliꞌ. Te, mete ma ana nggara mopo se, naa, au lemba sususaꞌ naa sambe mate.” \p \v 15 Basa naa de, ara reu raduru lepa-ngges ma haꞌi doiꞌ, fo rendi Masir neu. De ara lao ro Benyamin. Ara losa naa de, reu risiꞌ Yusuf. \v 16 Yusuf nita Benyamin no aꞌa nara ma, ana denu malangga mana tao ues nae, “We! Mo atahori ia ra risiꞌ ume ngga. Mi tati sapi esa, fo nasu maladꞌa-maladꞌaꞌ. Te dei fo, ara raa reorenduꞌ ro au.” \p \v 17 Boe ma, malangga mana tao ues tao tungga Yusuf parenda na. De ana no se risiꞌ Yusuf ume na. \p \v 18 Ara lao boe ma, aꞌa nara ramatau rala seli. Sia dalaꞌ taladꞌa na ara ola-olaꞌ rae, “We! Taꞌo bee de ana denu ro hita tisiꞌ ia. Seꞌu-seꞌu te nae tao naꞌasususaꞌ hita, huu doiꞌ fo ara tao baliꞌ sia hita karon na maꞌahulu na. Ara ro hita ia tema, fo aiboiꞌ ma, toꞌu hita, fo tao dadꞌi ate na. Ma rambas rala hita keledei nara.” \p \v 19 Naa de, deka-deka Yusuf ume na ma, ara olaꞌ ro malangga mana tao ues a rae, \v 20 “Ama! Hai moꞌe maꞌaf, te maꞌahulu na hai ima hasa nanaat sia ia ena boe. \v 21-22 Hai baliꞌ kamboꞌ mi, de hai hahae mia dalaꞌ. Mae sungguꞌ ma, hai sefi karon fo mae hani banda ra. Naa te hai hambu baliꞌ esa-esaꞌ doiꞌ are mara, mia karon rala. Hai nda mihine seka mana tao neu naa sa. De ia naa, hai mendi baliꞌ basa doiꞌ naa ra. Dadꞌi amaꞌ afiꞌ mumunasa o. Hela fo amaꞌ nahine, ia naa hai o mendi doiꞌ lenaꞌ fo mae hasa seluꞌ nanaat feuꞌ.” \p \v 23 Basa ma, malangga mana tao uesꞌ a nataa nae, “Hei neneꞌ a. Afiꞌ mimitau. Mbei ma hei Lamatualain ma, mana fee nggi papala-babꞌanggiꞌ sia karon naa ra. Faiꞌ naa, au simbo ala basa hei doi ma ena. Hei nda mihuta saa saꞌ boe!” Boe ma ana mboꞌi Simeon neu se. \p \v 24 De basa se risiꞌ Yusuf ume na rala. Malangga mana tao ues a fee se oe safe ei nara. Ana o hani keledei nara boe. \v 25 Boe ma, nafadꞌe nae, “Dei fo hei mia reorenduꞌ mo malangga.” Ara feꞌe rahati Yusuf nenema na ma, ara haꞌi memaꞌ lepa-ngges nara. \p \v 26 Yusuf losa boe, basa se sendeꞌ lululangga nara sia mata na. Dei de, ara fee lepa-ngges ra reu e. \v 27 Yusuf natane se nae, “Taꞌo bee? Basa hei malolole, do? Hei ama ma lasiꞌ naa, onaꞌ bee? Ana malole, do?” \p \v 28 Rataa rae, “Amaꞌ ate lasi ma, fo hai ama bꞌonggi ma, malolole.” Basa de, ara beꞌutee fee hadat neu e. \p \v 29 Yusuf mete ndule basa se, de nita odꞌi na Benyamin. Ana nae, “Ooo! Ia eni, hei odꞌi muri ma fo hei dui faiꞌ naa, do?” \p Boe ma ana olaꞌ no Benyamin nae, “Ana ngge! Au hule-huleꞌ fo Lamatualain pala-banggi fee nggo papala-babꞌanggiꞌ naeꞌ.” \p \v 30 Nita Benyamin ma, Yusuf naeꞌ a natudꞌu susue na ena. Huu ana sue odꞌi na nae na seli. Ana nda naeꞌ a naꞌatataaꞌ nala rala na sa ena. De ana lai-lai lao hela se, nisiꞌ kama na rala. Ana nggae mesuꞌudꞌu-faruka sia naa. \v 31 Nggae basa, dei de neu narou mata na. Ana naꞌamamateꞌ rala na, de neu nandaa no se fai. Basa de, ana denu pagau nara reu ralalau mei a. \p \v 32 Ara tao fee Yusuf naa mia mei mesaꞌ ne. Odi-aꞌa nara raa sia mei feaꞌ. Atahori Masir mana tao ues nara raa sia mei feaꞌ boe, huu atahori Masir ra melumudꞌu raa raꞌabꞌue ro atahori Ibrani ra.\f + \fr 43:32 \ft Atahori Masir ra melumudꞌu atahori Israꞌel, huu sira, mana manea hiek-lombo.\f* \v 33 Malangga mana tao ues a fee Yusuf odꞌi-aꞌa nara endoꞌ matambambaliꞌ ro e. Ana fee se endoꞌ teri-teri tungga sira too nara, mia aꞌaꞌ losa odꞌi muriꞌ a. Rita taꞌo naa ma, titindindi. \v 34 Yusuf denu pagau nara haꞌi nanaat fee odꞌi-aꞌa nara mia mei na. Basa se simbo ona-ona esaꞌ. Te ara tao fee Benyamin, lenaꞌ aꞌa nara lao lima. De basa se raa-rinu losa raꞌabeta. \c 44 \s1 Yusuf mok lilo fula na mopo \p \v 1 Ara raa basa ma, Yusuf naꞌauꞌutuꞌ malangga mana tao ues na nae, “We! Muu ombo are neu atahori ia ra karon nara losa sofe se. Ma tao baliꞌ doi nara nisiꞌ esa-esaꞌ karon na rala. \v 2 Boe ma haꞌi mala au mok lilo fula ngga, fo tao nisiꞌ ana muriꞌ a karon na.” De ana neu tao tungga Yusuf parenda na. \p \v 3 Mbila fefetu ana na, Yusuf mboꞌi se lao baliꞌ rendi nanaat no keledei nara. \v 4 Ara nda feꞌe raꞌadooꞌ kamboꞌ sa ma, Yusuf nafadꞌe malangga mana tao ues na nae, “Muu tungga atahori naa ra lai-lai. Mete ma hambu se, naa, mufadꞌe maꞌo ia: ‘Taꞌo bee de rala mara deꞌulakaꞌ mbali toulasiꞌ a? Losa hei balas malole na mo deꞌulakaꞌ taꞌo ia. \v 5 Taꞌo bee de loi mendi malangga mok lilo fula na? Hei nda bubꞌuluꞌ sa, do? Naa nda akaꞌ a mok nininuꞌ sa. Ana o sangga atahori uanale nara nendiꞌ mok naa. Naa mok mahineꞌ! Hei tatao mara ia, deꞌulaka na seli ma!’” \p \v 6 Basa de, malangga mana tao ues neu tungga de hambu se. Ana nafadꞌe se, tungga Yusuf oꞌola na. \p \v 7 Ara rataa rae, “Amaꞌ masud na taꞌo bee ia? Hai sumba. Hai nda tao deꞌulakaꞌ taꞌo naa sa. \v 8 Amaꞌ bubꞌuluꞌ, to? Doi-doiꞌ mana mia karon rala faiꞌ naa, hai fee baliꞌ neu amaꞌ, to? De taꞌo bee de hai loi malangga lilo fula na mia umen fai. Hokoꞌ o! \v 9 Amaꞌ paresaꞌ neuꞌ ena. Hambu sia seka karon na, naa hukun misa e leo. Ma hai ruma dadꞌi ate ma.” \p \v 10 Malangga mana tao ues a nae, “Hokoꞌ! Taꞌo ia. Mete ma hambu mok sia seka, naa, ana dadꞌi au ate ngga. Ruma baliꞌ.” \p \v 11 Boe ma ara raꞌondaꞌ karon naa ra lai-lai, de sefi se. \v 12 Malangga mana tao ues a paresaꞌ lutu-leloꞌ karon naa ra esa-esaꞌ, mia aꞌa ka karon na, losa odꞌiꞌ a ena na. De ana hambu mok lilo fulaꞌ mia Benyamin karon na. \p \v 13 Boe ma Benyamin aꞌa nara rala nara rambalulutu. De ara fua baliꞌ karon naa ra keledei ata reu, ma baliꞌ kambo reu. \p \v 14 Losa Yusuf ume na boe, ana feꞌe sia naa. De ara sendeꞌ lululangga nara neu mata na. \v 15 Yusuf bua se nae, “He! Taꞌo bee de hei tao onaꞌ ia neu au. Hei nda mihine mae atahori monaen onaꞌ au ia, sangga atahori rahasia na endiꞌ mahineꞌ naa sa, do?” \p \v 16 Yahuda nataa nae, “Awi! Lamatualain natudꞌu hai sala mara ena. Hai mae saa fai, amaꞌ? Hai mae misilaꞌe ao ma, onaꞌ bee fai. Mete ma amaꞌ nae hela hai odꞌi muri ma ia, naa, malole lenaꞌ amaꞌ hela basa hai. Haꞌi mala basa hai dadꞌi ate ma.” \p \v 17 Yusuf nataa nae, “Hokoꞌ! Hambu mok a sia seka e, na eni mana dadꞌi au ate ngga. Hei ruma, nenemboꞌit. Baliꞌ misiꞌ ama ma leo!” \s1 Yahuda noꞌe nataa neu Yusuf fo eni nggati Benyamin \p \v 18 Yahuda neu deka-deka no Yusuf, de olaꞌ nae, “Ama fetor! Au bubꞌuluꞌ amaꞌ koasa na onaꞌ maneꞌ a boe. Huu naa, de afiꞌ mumunasa au dei. Au oꞌe ola-olaꞌ mbei o amaꞌ. \v 19 Maꞌahulu na amaꞌ natane hai mae, ‘Hai ama ma no odꞌi ma esa feꞌe sia, do?’ \p \v 20 Hai mitaa mae, ‘Hai ama ma lasiꞌ ena. Boe ma odꞌi muri ma, esa. Leleꞌ bꞌonggi e, hai ama ma lasiꞌ ena. Aꞌa bꞌonggi na esaꞌ a, te ana nese ena. Ruꞌa se ina na mate ena. De ia naa, helaꞌ a mesaꞌ ne. Naa de, hai ama ma sue nala e seli.’ \p \v 21 Basa de, amaꞌ denu hai mo e, fo mita e. \v 22 Te hai mitaa mae, anaꞌ naa nda lao hela ama na sa. Mete ma ana lao hela e, naa, hai ama ma mate, neuꞌ ena. \p \v 23 Boe ma amaꞌ nataa nae, ‘Mete ma hei nda mendi odꞌi ma sa, naa, hei nda bisa mita mata ngga sa ena.’ \p \v 24 Basa de hai baliꞌ. Mifadꞌe basa amaꞌ oꞌola na neu hai ama ma. \v 25 Dꞌoo-dꞌoo ma, hai nanaa mara basa boe. De hai ama ma denu ima hasa seluꞌ nanaat fai. \v 26 Hai mitaa seluꞌ mae, ‘Amaꞌ e! Hai nda mi sia naa sa. Te fetor a, nafadꞌe ena, mete ma hai nda mo odꞌi muriꞌ a sa, naa, hai sudꞌi mindaa mo e. Dadꞌi hai odꞌi muri ma musi tungga, dei fo hai feꞌe lao naa.’ \p \v 27 Hai ama ma olaꞌ fai nae, ‘Hei bubꞌuluꞌ, to? Au sao ngga Rahel, ana na akaꞌ ruaꞌ a. \v 28 Ana uluꞌ a nese ena. Banda fui ra raa hendi ena. Naa de, losa faiꞌ ia au nda undaa o e sa. \v 29 Mete ma hei haꞌi mala ana muriꞌ ia mia au fai, boe ma ana taꞌo esa naa, hei boe tao miꞌisususaꞌ au lasiꞌ ia, de au mate neuꞌ ena.’ \p \v 30-31 De onaꞌ naa, ama fetor. Mete ma au baliꞌ isiꞌ ama ngga, nda o baliꞌ odꞌi muriꞌ ia sa, naa, hai ama ma mate neuꞌ ena, huu rala na esa no anaꞌ naa. Ana namalasi seli ena, naa de mete ma hai boe tao miꞌisususaꞌ e, naa, ana mate neuꞌ ena. \v 32 Boe ma au o helu ama ngga, au mana o baliꞌ anaꞌ naa. Au helu ae, mete ma nda o baliꞌ anaꞌ ia sa, naa au tanggon salaꞌ losa mate. \p \v 33 Dadꞌi au oꞌe taꞌo ia, amaꞌ: Au leo uhatiꞌ a ia nggati e, fo dadꞌi amaꞌ ate na. Hela e baliꞌ no aꞌa nara. \v 34 Mete ma anaꞌ naa nda tungga sa, naa, au o nda baliꞌ saa boe. Au nda nau ita ama ngga doidꞌoso losa mate sa.” \c 45 \s1 Yusuf fee rahine eni, ma noꞌe ama na lali Masir neu \p \v 1 Yusuf rena nala Yahuda oꞌola na, rala na noe rau-rau nda naꞌatataaꞌ sia pagau nara mata nara sa. De ana denu se dea reu, fo hela mesaꞌ ne no odꞌi-aꞌa nara. Ana nae nafadꞌe eni ia, seka. \v 2 Paggau nara basa se dea reu, ma Yusuf nggae nahereꞌ, losa atahori Masir mana sia kama a deaꞌ, rena. Ma atahori mana sia maneꞌ a ume na, o rena boe. \p \v 3 Basa de, Yusuf nafadꞌe relo-relo odꞌi-aꞌa nara nae, “We! Odꞌi-aꞌa re. Au ia Yusuf, hei toronoo ma. Amaꞌ feꞌe masodꞌaꞌ, to?” \p Odꞌi-aꞌa nara rena taꞌo naa ma, ramatau rala seli, losa nda ola-olaꞌ rala saa saꞌ boe. \p \v 4 Boe ma Yusuf noꞌe se nae, “We! Ima deka-deka ia dei.” \p Ara reu deka Yusuf. Ma ana olaꞌ seluꞌ nae, “Au ia Yusuf, fo maꞌahulu na hei seo neu atahori Masir ra. \v 5 Hei memaꞌ seo hendi au ena. Te afiꞌ mimitau, ma afiꞌ mireresi esa fee salaꞌ neu esa fai. Matetu na, Lamatualain mana no au ia uma uꞌuhuluꞌ mia hei e. Onaꞌ naa, Ana fee masodꞌaꞌ neu atahori naeꞌ huu au. Fo ara afiꞌ mate ndoes. \p \v 6 Ndoe-laꞌas feꞌe laoꞌ too rua ia. Feꞌe hela too lima fai. Atahori nda aꞌali rae sa, nda sela nggari sa, de nda hambu mbule-bꞌoaꞌ saa saꞌ boe. \v 7 No dalaꞌ fo hita nda tahineꞌ sa ia, Lamatualain no au uꞌuhuluꞌ hei. Naa fo hambu ruma mia hei ma umbu-ana mara, rasodꞌa. \p \v 8 Matetu na, nda hei tatao ma de au sia ia sa, te Lamatualain tatao Na. Naa de au dadꞌi fetor sia Masir ia. De au dadꞌi malangga mana tao ues sia maneꞌ a ume panggat na. Nda hambu atahori lenaꞌ au sa. \p \v 9 De ia naa, hei baliꞌ lai-lai leo, fo mifadꞌe au oꞌola ngga ia neu amaꞌ mae, ‘Amaꞌ ana na Yusuf feꞌe masodꞌaꞌ. Ana dadꞌi atahori malangga sia Masir. Ana noꞌe amaꞌ Masir neu lai-lai. \v 10 Dei fo amaꞌ leo sia Masir sia mamana esa naran Gosen, deka no e. Mamanaꞌ naa maloleꞌ ma loaꞌ. De amaꞌ bisa naꞌaboi bibꞌi lombo mara sia naa, ma basa hiek no sapi ra. Ana o noꞌe fo amaꞌ muu mo umbu-ana mara, ume isi mara, no basa hata-heto mara fo leo siaꞌ a naa. \v 11 Mete ma amaꞌ sia Gosen, naa, ana naꞌaboi amaꞌ sia naa. Ndoe-laꞌas feꞌe too lima fai. Dei fo ana tao fo amaꞌ no bobꞌonggiꞌ mara, basa banda ra nda kuran saa saꞌ boe.’” \p \v 12 Yusuf nafadꞌe basa boe, ana olaꞌ fai nae, “Ia naa, hei mita ena, to? Ma ho, Benyamin, mita, to? Au ia, memaꞌ Yusuf. \v 13 De mifadꞌe hita ama na mae, au koasa ngga monaeꞌ sia Masir. Boe ma dui basa-bꞌasa saa fo hei mitaꞌ ia neu amaꞌ. Basa fo, mo amaꞌ lai-lai ia nema leo!” \p \v 14 Basa boe ma, ana holu odꞌi na Benyamin, de rua se nggae. \v 15 Ana o holu odꞌi-aꞌa nara, de idꞌu se esa-esaꞌ. Dei de, ara feꞌe ola-olaꞌ ro e. \s1 Mane Masir a simbo Yusuf odi-aꞌa nara \p \v 16 Basa naa ma, maneꞌ a no basa pagau nara rena Yusuf odꞌi-aꞌa nara rema, de basa se ramahoꞌo. \v 17 De maneꞌ a olaꞌ no Yusuf nae, “Yusuf, e! Mufadꞌe odꞌi-aꞌa mara fo ara fua are nara reu keledei leo, fo rendi Kanaꞌan neu. \v 18 Denu se rema ro ama ma, no basa bobꞌonggi nara, fo ara lali ia rema leo. Dei fo fee se rae meulauꞌ sia Masir, fo ara rasodꞌa sia naa, ma raa rae minan. \v 19 Boe ma nafadꞌe se, fo rendi memaꞌ kareta hira mia ia, fo fua neu anadikiꞌ ra ro ama ma. \v 20 Afiꞌ duꞌa mendi basa hata-hetoꞌ ra, te basa maloleꞌ mana sia Masir ia, dei fo sira hambu se.” \p \v 21 Maneꞌ a olaꞌ basa ma, Yusuf fee se kareta hira ma lepa-ngges, tungga maneꞌ a parenda na. De odꞌi-aꞌa nara\f + \fr 45:21 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae, “Israꞌel ana nara tungga maneꞌ a parenda na.” Israꞌel naa, Yakob nara feaꞌ na.\f* raꞌalilinuꞌ fo baliꞌ tungga maneꞌ a parenda na. \v 22 Yusuf o fee se, bua-baꞌus feuꞌ pasan beꞌe esaꞌ. Te ana fee Benyamin doi fulaꞌ natun telu, ma bua feuꞌ pasan lima. \v 23 Ana haitua fee ama na sudꞌi a saa meulauꞌ mia Masir, de fua neu kaledei mone sanahulu. Ana o fee seluꞌ, are, roti, ma nanaat mataꞌ-mataꞌ, sia keledei ine sanahulu fai, fo dadꞌi lepa-ngges baliꞌ Masir rema. \v 24 Basa ma, ana fee se baliꞌ, ma nafadꞌe se nae, “Hei afiꞌ mireresi sia dalaꞌ e!” \s1 Yakob rena Yusuf feꞌe masodꞌaꞌ \p \v 25 Boe ma ara lao baliꞌ risiꞌ ama na sia Kanaꞌan. \v 26 Losa naa ma, rafadꞌe ama na rae, “Amaꞌ e! Ana ma Yusuf feꞌe masodꞌaꞌ. Ana dadꞌi atahori monaeꞌ, de parenda sia Masir!” \p Yakob rena ma, ana titindindi, de nda namahere oꞌola nara sa. \v 27 Te ara rafadꞌe basa Yusuf oꞌola na ma, Yakob nita kareta fo Yusuf haitua nema nae fua no e nisiꞌ Masir, dei de feꞌe namahere na. \v 28 Ana olaꞌ nae, “Awi! Au ana ngga feꞌe masodꞌaꞌ o! Taꞌo naa dei de au feꞌe umuhoꞌo na. Au musi uu seꞌu-ita dei, dei fo au feꞌe mate no maloleꞌ.” \c 46 \s1 Yakob no bobꞌonggi nara raꞌalilinuꞌ fo rae Masir reu \p \v 1 Basa naa ma, Yakob\f + \fr 46:1 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae, “Israꞌel”\f* naꞌalilinuꞌ sudꞌiꞌ a saa nara, de lao hela Kanaꞌan. Losa kambo Berseba, ana hala banda tao tutunu-hohotuꞌ fee Lamatualain, fo mia dalahulu na aman Isak namahereꞌ a. \p \v 2 Tetembaꞌ sa, nalamein. Sia meit naa, ana rena Lamatualain noꞌe nae, “Wei! Yakob! Yakob! Fela fo rena dei!” \p Boe ma ana nataa nae, “Taꞌo bee?” \p \v 3 Lamatualain nae, “Au ia, Lamatualain fo ama ma namahere mia maꞌahulu na. Afiꞌ mumutau Masir muu. Te dei fo Au tao tititi-nonosi mara dadꞌi leo monaeꞌ sia naa. \v 4 Au o nggo Masir muu boe. Ma dei fo Au o baliꞌ tititi-nonosi mara risiꞌ Kanaꞌan fai. Leleꞌ ho mate, naa, ana ma Yusuf sia bobꞌoa ma.” \p \v 5 De Yakob no ana nara\f + \fr 46:5 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae, “Israꞌel ana nara haꞌi rendi ama na Yakob.”\f* lao hela kambo Berseba. Ara fua e, no sao-ana nara, reu kareta fo mane Masir haituaꞌ ra. \v 6-7 Ara rendi hata-heto nara, ma basa banda mana dadꞌi sira ena na mia Kanaꞌan. No taꞌo naa, Yakob no ana mone nara, ana feton, ma basa umbu nara ma sufe nara, lao Masir reu. \s1 Yakob bobꞌonggi nara mana tungga Masir reu \p \v 8 Yakob no bobꞌonggi nara mana lao Masir reu, naeni:\f + \fr 46:8 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae “Israꞌel bobꞌonggi na”.\f* \q1 Ruben, ana uluꞌ a, \v 9 no ana nara Henok, Palu, Hesron, ma Karmi. \q1 \v 10 Simeon, no ana nara Yemuel, Yamin, Ohad, Yakin, ma Sohar. No Saul, fo Simeon ana na mia sao ina Kanaꞌan. \q1 \v 11 Lewi, no ana nara Gerson, Kehat, ma Merari. \q1 \v 12 Yahuda, no ana nara Sela, Peres ma Sera. Yahuda ana feaꞌ na, Er ma Onan, mate se mia Kanaꞌan. Ana o no Peres ana nara Hesron ma Hamul. \q1 \v 13 Isaskar, no ana nara Tola, Pua, Ayub, ma Simron. \q1 \v 14 Sebulon, no ana nara Sered, Elon, ma Yahleel. \p \v 15 Basa se, Yakob no Lea ana nara. Ara bꞌonggi se mia Mesopotamia. Ara o ma ana inaꞌ esa, nara na Dina. Dadꞌi Yakob no Lea tititi-nonosi nara, basa se atahori telu nulu telu. \p \v 16 Boe ma, Yakob ana nara mia sao esa fai, naeni: \q1 Gad no ana nara Sifion, Hagi, Suni, Esbon, Eri, Arodi, ma Areli. \q1 \v 17 Aser, no ana nara Yimna, Yiswa, Yiswi, Beria, no feto na, naran Sera. \q1 Ma Beria ana nara Heber no Malkiel. \p \v 18 Basa se, atahori sanahulu nee. Sira, Yakob no sao na Silpa umbu-ana nara. Silpa naa, ate fo Labꞌan fee neu anan Lea, Yakob sao ulu na. \p \v 19 Boe ma, hambu Yakob sao feaꞌ na fai, naran Rahel. Ana bꞌonggi anaꞌ rua, nara nara Yusuf no Benyamin. \q1 \v 20 Leleꞌ naa, Yusuf sao nala Asnat mia Masir. Ama ari na, malangga agama sia kamboꞌ On, naran Potifera. Yusuf no Asnat ana nara, Efraim no Manase. \q1 \v 21 Benyamin o tungga Masir neu no ana nara Bela, Beker, Asibel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mupim, Hupim, ma Ared. \p \v 22 De Yakob no sao na Rahel tititi-nonosi na, atahori sanahulu haa. \p \v 23 Yakob sao na feꞌe esa fai, naran Bilha. Ana nara, Dan no Naftali. \q1 Dan o tungga Masir neu no ana na Husim. \q1 \v 24 Ma Naftali no ana nara Yasel, Guni, Yeser ma Silem. \p \v 25 Yakob no Bilha tititi-nonosi na, atahori hitu. Bilha naa, Rahel ate na fo ana hambu ma ama na Labꞌan. \p \v 26 Dadꞌi Yakob tititi-nonosi nara fo mana risiꞌ Masir reu a, atahori nee nulu nee. Nda feꞌe ana mone-ana feto feu nara sa. \v 27 Tamba Yusuf no ana na rua fo bꞌonggi se sia Masir, de reken naa Yakob no basa bobꞌonggi nara mana leo sia Masir, atahori hitu nulu. \s1 Yakob nandaa baliꞌ no ana na Yusuf \p \v 28 Ara rae deka Masir ma, Yakob denu ana na Yahuda laoꞌ naꞌahuluꞌ, neu noꞌe Yusuf, nema nandaa no e sia Gosen. Ara losa Gosen boe ma, \v 29 Yusuf sae kareta na, de neu nandaa no aman sia naa. Ara randaa ma, Yusuf holu aman, de nggae doo na seli. \p \v 30 Yakob olaꞌ no Yusuf nae, “Ana Yusuf e! Ia naa, au ita nggo ena. Ma bubꞌuluꞌ ho feꞌe masodꞌaꞌ. Naa de, mae au mate oras ia o, malole.” \p \v 31 Basa de, Yusuf nafadꞌe basa odꞌi-aꞌa nara nae, “Au musi uu ufadꞌe maneꞌ a, ae bobꞌonggi nggara rema mia Kanaꞌan. \v 32 Dei fo au ufadꞌe ae hei ia, atahori mana maꞌaboi bibꞌi lombo ma sapi. Naa de hei mendi banda ma hata-hetoꞌ mara mia Kanaꞌan. \v 33 Mete ma maneꞌ a noꞌe hei, ma natane ue-tatao mara saa, \v 34 na mitaa mae, basa hai mana miꞌiboi banda mia anadikiꞌ ima, onaꞌ hei bei-baꞌi mara boe. No naa, dei fo ana fee hei leo sia Gosen.” Yusuf nafadꞌe taꞌo naa, huu atahori Masir ra melumudꞌu, leo raꞌabꞌue ro atahori manatadꞌa ra. \c 47 \s1 Maneꞌ a fee Yusuf bobꞌonggi nara rae \p \v 1-2 Basa ma, Yusuf no toronoo nara lima reu risiꞌ maneꞌ a. Ana nafadꞌe nae, “Ama maneꞌ! Au ama ngga no odꞌi-aꞌa nggara rema mia Kanaꞌan ena. Ara rema rendi banda hiek-lombo, sapi, ma sudꞌiꞌ a saa nara. Basa se sia Gosen ena.” \p \v 3 Boe ma maneꞌ a natane nae, “Hei ue-tatao ma saa?” \p Rataa rae, “Hai manatadꞌa onaꞌ hai bei-baꞌi mara. \v 4 Aleꞌ ia, sia rae Kanaꞌan ndoe-laꞌas naseliꞌ de nda hambu nanaat ma uru sa ena. Naa de, hai ima sia nusaꞌ ia fo leo miꞌitataaꞌ. Hai o mendi banda mara boe. De hai mae moꞌe ama maneꞌ, fo leo sia Gosen, fo miꞌiboi banda ra sia naa.” \p \v 5 Boe ma maneꞌ a nafadꞌe hihii-nanau na neu Yusuf nae, “Ia naa, ama ma no odꞌi-aꞌa mara sia ia ena. \v 6 De ara bole tao nusaꞌ ia onaꞌ sira nusa na. Au uhine ngga, Gosen naa, mamana maloleꞌ sia nusaꞌ ia. De malole lenaꞌ ara leo siaꞌ a naa leo. Ma mete ma sira rahine tao-mataꞌ neu banda no maloleꞌ, naa, onaꞌ bee na ara tao-mataꞌ neu banda nggara sia naa boe.” \p \v 7 Basa naa ma, Yusuf natudꞌu ama na neu maneꞌ a. De Yakob hule-oꞌe neu Lamatualain, noꞌe papala-babꞌanggiꞌ fee maneꞌ a. \p \v 8 Basa naa ma, maneꞌ a natane e nae, “Amaꞌ too hira ena?” \p \v 9 Yakob nataa nae, “Au usodꞌa too natun esa telu nulu ena, te au nda leo sia mamanaꞌ esaꞌ a sa. Au bei-baꞌi nggara o onaꞌ naa boe. Te au too ngga memaꞌ eꞌekuꞌ lenaꞌ se. Ma sofeꞌ no doidꞌosoꞌ.” \v 10 Basa de Yakob natea maneꞌ a. Ana nda feꞌe lao sa, te ana noꞌe Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ neu maneꞌ a fai. \p \v 11 Yusuf tungga maneꞌ a oꞌola na, de natudꞌu mamanaꞌ fee se sia Gosen. Mamanaꞌ naa maloleꞌ. (Dei de ara babꞌae mamanaꞌ naa ‘Rameses’.) Basa de Yusuf ama na no odi-aꞌa nara leo rakandoo sia naa. \v 12 Yusuf o banggi-bꞌae nanaat fee ama na, odi-aꞌa nara, ro basa sao-ana nara, tungga sira ume isi nara dedꞌesi nara. \s1 Ndoe-laꞌas sia rae Masir \p \v 13 Leleꞌ naa, ndoe-laꞌas manaseliꞌ, de sia bee-bꞌee nanaat nese. Mia Masir losa Kanaꞌan atahori ra masaloe ena. Ara nda tao rala saa-saa saꞌ boe, huu ndoe ritaꞌ a mamate nara. \v 14 Naa de, atahori mia basa mamanaꞌ sia Masir no Kanaꞌan, rema hasa nanaat sia Yusuf. Ana naduru doiꞌ ra, de neu mbedꞌa sia maneꞌ a ume na. \v 15 Dꞌoo-dꞌoo ma, atahori Masir ro Kanaꞌan ra doi nara basa se ena. De ara nda hasa rala nanaat sa ena. Ara risiꞌ Yusuf, ma roꞌe rae, “Ama fetor e! Fee hai nanaat dei, fo hai afiꞌ mate ndoes. Te basa hai doi mara ena.” \p \v 16 Yusuf nataa nae, “Mete ma memaꞌ hei doiꞌ nese ena, naa, taꞌo ia: fee banda mara fo nggati no nanaat.” \v 17 De ara fee banda nara reu Yusuf, fo nggati no nanaat. Ara fee ndara, hiek-lombo, sapi no keledei nara. No taꞌo naa, ara rasodꞌa tooꞌ naa, huu Yusuf tao taꞌo naa. \p \v 18 Manafali ma, ara rema risiꞌ Yusuf rae, “Ama fetor e! Hai olaꞌ no matetuꞌ. Hai doi ma no banda mara, amaꞌ nggati mala basa se ena. Nda afiꞌ hela saa saꞌ boe. Helaꞌ a hai ao ma no rae ma. \v 19 Dadꞌi afiꞌ hela hai mate. Mete ma hai mate, seka mana tao mataꞌ neu rae ra? Malole lenaꞌ, ama fetor haꞌi mala hai dadꞌi ate. Haꞌi mala hai rae ma dadꞌi amaꞌ ena na boe. Ma fee fini-ngges fo hai sela fee amaꞌ. Hai bebengge ma, no rae a, amaꞌ nggati no nanaat. Sadꞌi hai afiꞌ mate!” \p \v 20 Huu ndoe-laꞌas boe fua, naa de basa atahori Masir ra seo hendiꞌ rae nara. De Yusuf hasa nala basa rae sia Masir, dadꞌi maneꞌ a enan. \v 21 Naa de, basa rauinggu Masir ra dadꞌi maneꞌ a ate na.\f + \fr 47:21 \ft Susura dedꞌea Ibrani o nae, “Yusuf lali basa atahori risiꞌ kamboꞌ rala reu.”\f* \v 22 Te mia basa e, Yusuf nda hasa malangga agama ra rae na sa, huu maneꞌ a fee se nanaat nakandooꞌ a. Naa de, ara nda parlu seo rae nara sa. \p \v 23 Leleꞌ naa, Yusuf olaꞌ no manggaraun nara nae, “Ia naa hei dadꞌi maneꞌ a ate na. Basa hei rae ma, au hasa ala fee maneꞌ a ena. De mala fini-ngges ia ra, fo mii sela neu rae ra leo. \v 24 Dei fo oru naa, banggi neu lima. Babanggiꞌ esa mendi fee neu maneꞌ a. Hela babanggiꞌ haa, hei tao neu fini, ma mo ume isi mara mia.” \p \v 25 Ara rataa rae, “Amaꞌ fee masodꞌaꞌ nema hai. Huu naa, hai moꞌe makasi. Hai mae dadꞌi maneꞌ a ate nara.” \p \v 26 Yusuf tao hohoro-lalaneꞌ naa dadꞌi adat sia Masir. Mia basa are fo manggaraun ra oru, ara banggi neu lima. Babanggiꞌ esa fee neu maneꞌ a. Ma babanggiꞌ haa, ara soa. Akaꞌ a malangga agama ra rae nara, maneꞌ a nda hasa sa. Adat naa, feꞌe sia losa faiꞌ ia. \s1 Yusuf helu-fuli naꞌoi Yakob sia bei-baꞌi nara mamana rates na \p \v 27 Eniꞌ a leleꞌ naa, atahori Israꞌel ra leo rakandoo sia Masir, sia rae Gosen. Ara ramasuꞌi, ma tititi-nonosi nara boe ramaheta. \p \v 28 Yakob feꞌe nasodꞌa too sanahulu hitu fai sia Masir. De ana too natun esa haa nulu hitu. \v 29 Fai mamate na deka-deka boe, ana noꞌe Yusuf de nafadꞌe nae, “Ana Usu e! Au duꞌa-duꞌa na nda doo sa ena, Lamatualain noꞌe baliꞌ au. Dadꞌi au oꞌe, mete ma sue au, naa, teꞌa fo afiꞌ muꞌoi au sia rae Masir ia. \v 30 Musi mendi baliꞌ au ao sisi ngga, nisiꞌ bei-baꞌi tara mamana na. Muꞌoi au sia naa, huu naa, au hiihii ngga.” \p Yusuf nataa nae, “Malole, amaꞌ! Mete ma amaꞌ nau taꞌo naa, naa, au tunggaꞌ a.” \p \v 31 Yakob olaꞌ seluꞌ nae, “Te, mete ma taꞌo naa, naa, oras ia ho teꞌa dei, mae ho tungga amaꞌ hihiin.” \p De Yusuf teꞌa tungga Yakob oꞌola na. Basa naa ma, Yakob sendeꞌ lululangga na neu koi ata de hule-oꞌe noꞌe makasi neu Lamatualain. \c 48 \s1 Yakob noꞌe papala-babꞌanggiꞌ fee Yusuf ana nara, Efraim no Manase \p \v 1 Nda dooꞌ sa ma, atahori rema rafadꞌe Yusuf rae ama na namahedꞌi. De no ana nara ruꞌa se, Manase ma Efraim, reu seꞌu baꞌi Yakob na. \v 2 Yakob rena Yusuf se rema ma, ana naꞌamamateꞌ ao na endoꞌ sia koi. \p \v 3 Ana nafadꞌe Yusuf nae, “Ana Usu e! Lamatualain koasa manaseli na, natudꞌu Ao na nema au mia kambo Lus sia rae Kanaꞌan. Sia naa, Ana helu au, \v 4 nae, ‘Dei fo au fee umbu-ana mara ramaheta, fo tititi-nonosi mara dadꞌi leo monaeꞌ. Ma nusaꞌ ia, Au fee neu tititi-nonosi mara, fo dadꞌi sira hata-heto na losa nduꞌu-dꞌoo na neu.’ \p \v 5 De ia naa, ana ma Efraim no Manase, hak nara taꞌo ia: au uma sia Masir ia, ruꞌa se au umbu nggara. Mae onaꞌ naa o, ia naa, au tao se dadꞌi ana nggara, onaꞌ a Ruben ma Simeon. \v 6 Te mete ma ho hambu anaꞌ fai, naa ho ana mara. Au nda tao se onaꞌ au ana nggara sa. De ara simbo hata-hetoꞌ mia aꞌa nara Manase no Efraim. \v 7 Au tao taꞌo naa, fo musunedꞌa ina ma Rahel. Leleꞌ hai baliꞌ mia Mesopotamia misiꞌ Kanaꞌan, ina ma bꞌonggi de mate mia dalaꞌ taladꞌa na deka kambo Efrata sia rae Kanaꞌan. Leleꞌ naa, au susa ala seli. De au uꞌoi e sia dalaꞌ suu na nae nisiꞌ kambo Efrata.” (Kamboꞌ naa aleꞌ ia, ara babꞌae e, \it Betlehem\it*.) \p \v 8 Yakob\f + \fr 48:8 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae “Israꞌel”.\f* olaꞌ basa ma, ana botiꞌ mata na, nita Yusuf ana nara sia naa. Natane Yusuf nae, “We! Seka ana nara ia ra?” \p \v 9 Yusuf nataa nae, “Anaꞌ ia ra, Lamatualain fee au sia Masir ia.” \p Yakob olaꞌ nae, “Mete ma taꞌo naa, naa mo se deka ro au, fo au hule-oꞌe Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ neu se.” \v 10 Yakob lasiꞌ ena, de mata nara poke ena. Naa de ana nda nita malole sa. Yusuf no ana nara, deka ro Yakob, de ana holu ma idu se. \v 11 Ana olaꞌ no Yusuf nae, “Dꞌoo basa ia, au duꞌa na, nda undaa o nggo sa ena. Te ia naa, Lamatualain tao lenaꞌ naa fai, sambe au o feꞌe ita ana mara.” \p \v 12 Basa naa ma, Yusuf naꞌadꞌodꞌooꞌ ana nara mia Yakob,\f + \fr 48:12 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani nae, “Yusuf naꞌadꞌodꞌooꞌ ana nara mia Yakob ifa na.”\f* de sendeꞌ lululangga na ma beꞌutee losa rae, mia ama na matan. \v 13 Basa boe ma Yusuf fela. Noꞌe nala ana nara de fee se rambariiꞌ deka ro aman. Ana ulu na, Manase, neu Yakob bobꞌoa onan, ma ana ka rua na, Efraim, neu Yakob bobꞌoa diin. \v 14 Yakob loo lima na fo hule-oꞌe fee se, te ana lali lima ona na neu Efraim langga na, ma lima dii na neu Manase langga na. \v 15 Ana hule-oꞌe noꞌe Lamatualain pala-banggi fee Yusuf nae, \q1 “Ho baꞌi Isak ma \q2 no ama na Abraham, \q3 ruꞌa se tungga Lamatualain hiihii-nanau na. \q1 Lamatualain o naꞌaboi au mia feꞌe soru ngga losa oras ia. \q2 \v 16 Ana mboꞌi au mia basa deꞌulakaꞌ ra.\f + \fr 48:16 \ft Susura dedꞌea Ibrani nae, “Au oꞌe fo Lamatualain ana dedenu na mia sorga mboꞌi au mia basa deꞌulakaꞌ.” Te atahori mahineꞌ rae Lamatualain natudꞌu Ao na leleꞌ ana dedenu na mia sorga mboꞌi Yakob mia deꞌulakaꞌ mataꞌ-mataꞌ. Mete susura dudꞌui fefeu na 16:7; 21:17; 22:11, 15.\f* \q3 De au o oꞌe fo Ana pala banggi fee anaꞌ ia ra ro tititi-nonosi nara. \q1 Boe ma, mete ma ara hule-oe neu Lamatualain, \q2 ara afiꞌ liliiꞌ ingga baꞌi Abraham, baꞌi Isak, ma au nara ngga. \q2 Fo tititi-nonosi nara boe ramaheta, \q3 dadꞌi leo monaeꞌ sia raefafoꞌ ia.” \p \v 17 Yusuf nita aman tao lima ona na neu Efraim langga na, de ana toꞌu aman lima na, ma lali nisiꞌ Manase langga na. \v 18 Nafadꞌe ama na nae, “Amaꞌ e! Afiꞌ tao taꞌo naa. Te Efraim odꞌiꞌ. Eni nda ana uluꞌ sa. Amaꞌ musi tao lima ona ma sia Manase langga na ata. Huu naa, ana uluꞌ a hak na.” \p \v 19 Te ama na Yakob nda nau sa. Olaꞌ nae, “Ana ngge. Au memaꞌ uhine. Te dei fo Manase dadꞌi manaseliꞌ, ma tititi-nonosi nara o ramaheta losa dadꞌi leo monaeꞌ. Te odꞌi na Efraim, dei fo lenaꞌ e fai. Tititi-nonosi nara, nae na seli losa ara dadꞌi leo hetar manaseliꞌ fai.” \p \v 20 De ana nafadꞌe ana karuꞌaꞌ ra nae, “Dei fo mete ma atahori Israꞌel roꞌe Lamatualain pala banggi fee atahori, ara ingga hei ruꞌa nggi nara mara boe. Ara roꞌe rae, ‘Hule-huleꞌ a Lamatualain pala banggi fee nggo, onaꞌ a Ana fee Efraim no Manase.’” \p No taꞌo naa, Yakob ingga Efraim naran naꞌahuluꞌ aꞌan Manase naran. \p \v 21 Boe ma Yakob nafadꞌe Yusuf nae, “Ana ngge! Nda dooꞌ sa, te au mate. Te dei fo Lamatualain tulu-fali hei, ma no baliꞌ hei misiꞌ bei-baꞌiꞌ mara nusa na. \v 22 Te ia naa, au fee nggo lenaꞌ odꞌi-aꞌa mara. Au fee seluꞌ nggo mbukuꞌ sia rae Kanaꞌan fo dalahulu na au haꞌi mia atahori Amori leleꞌ utati o se.” \c 49 \s1 Yakob nafadꞌe ana nara esa-esaꞌ dala masodꞌa nara \p \v 1 Basa naa ma, Yakob denu roꞌe basa ana nara. Ara rema ma, nafadꞌe nae, “Ana nggare! Ima miꞌibꞌue deka mo au dei. Au ae ufadꞌe hei esa-esaꞌ dala masodꞌa na sia fai maꞌabui na.” \v 2 Basa ma Yakob nafadꞌe memaꞌ ana nara nae, \q1 “Taꞌo ia! Yakob ana nara! Ima, mimbiriiꞌ rereoꞌ au. \q1 Rena ama ma Israꞌel oꞌolaꞌ na. \q1 \v 3 \it Ruben!\it* Ho ia, au ana ulu ngga! Au teteas ngga, ma lima ona ngga. Atahori fee hadat lenaꞌ neu nggo. \v 4 Te rala ma nda matetuꞌ sa, nda mitaꞌ mae hihii-nanau ma bee sa boe, onaꞌ tasiꞌ ree na neu-nema. Aiboiꞌ ma, muu sungguꞌ mo sao ngga Bilha, de munggenggeo ama ma koi na. Naa de, ho panggat aꞌa ma mopo e. \q1 \v 5 \it Simeon ma Lewi!\it* Hei ruꞌa nggi ona esaꞌ, huu ama akaꞌ mae mitati, tao miꞌisususaꞌ atahori. \v 6 Hei maꞌahe tati miꞌetuꞌ sapi ra ei ua nara, fo ara sorereo reuꞌ a mamana nara. Hei deꞌulaka mara fai, hei miminasa seli ma henggu nisi mara, losa misa atahori ra. Naa de, au nda nau rena hei oꞌola mara sa. Au o nda nau sambor o hei dedꞌea ma sa. \v 7 De ia naa, au sumba-ndoo nasaborii mara, huu naseliꞌ ena. Ma nasa mara nda miꞌena sue-laiꞌ mbei sa boe. Dei fo mesaꞌ nggi lemba-dꞌoi deꞌulaka mara naa. Lamatualain mbia-nggari tititi-nonosi mara, fo ara leo nggari-nggari sudꞌiꞌ a bee reu sia rae Israꞌel. \q1 \v 8 \it Yahuda!\it* Nara ma sosoa na nae ‘koa-kio’. Dei fo odꞌi-aꞌa mara koa ma fee hadat neu nggo. Boe ma ho tuni-ndeni musu mara, losa ara nda botiꞌ rala langga nara sa. \v 9 Ho onaꞌ a meoaku manaseliꞌ, sangga nanaat ao ma. Meoaku mone lea ao na fo nae sungguꞌ, ma nda hambu atahori rambarani reti ngganggu sa. Meoaku ine nanea ana na, ma nda hambu atahori rambarani reti ngganggu sa. Atahori o ramatau nggo, de nda rambarani tao mataꞌ-mataꞌ neu nggo sa. \v 10 Dei fo ho ia, toꞌu parendaꞌ. Tititi-nonosi mara boe o toꞌu parendaꞌ tungga-tungga, losa esa mana naena hak manaseliꞌ endoꞌ toꞌu parendaꞌ naa. Basa leo ra ramahere ma rena e.\x + \xo 49:10 \xt Mateos 1:3\x* \v 11 Dei fo musodꞌa no nemehoꞌot. Hii saa, naa, akaꞌ a sia. Mae tao saa o, dadꞌiꞌ a. Banda mara, no osi ra mbule-bꞌoa nara o nae na seli, losa leꞌa-nggari. \v 12 Ho nana-nininu mara, maladꞌa-maladꞌaꞌ, nda basa-bꞌasa sa. \q1 \v 13 \it Sebulon!\it* Ho rae-oe mara loa na seli, deka noꞌ a tasiꞌ, natooꞌ no kota Sidꞌon. Ofai mia bee-bꞌee rema nggari nafuꞌ no leo nenee sia namo ma. \q1 \v 14-15 \it Isaskar!\it* Ho ia, onaꞌ banda keledei maꞌadereꞌ, huu langga fatu ma nda nenelabꞌan sa. Mete ma keledei luꞌu sia dalaꞌ taladꞌa na,\f + \fr 49:14-15 \ft Dedꞌea Ibrani sosoa na rua: “sungguꞌ sia mamanaꞌ rua taladꞌan” ma “sungguꞌ sia karon rua taladꞌan.”\f* esa o nda bisa nafefelaꞌ e sa, fo laoꞌ nakandoo fai. Mete ma keledei nita kambo maloleꞌ sia seriꞌ na, naa, nda denu sa o, lemba nala neꞌefufuan fo lao neuꞌ ena. Ho, onaꞌ naa boe. \q1 \v 16 \it Dan!\it* Nara ma sosoa na ‘mana nggero’. Ho ia, mo tititi-nonosi mara, dei fo miꞌetuꞌ Israꞌel ra dedꞌea nda misilaꞌe esa saꞌ boe. \v 17 Ho ia onaꞌ mengge mana sungguꞌ sia dalaꞌ suu na. Mete ma atahori sae ndara tungga naa, aiboiꞌ na, mengge a ero ndara ei na, de atahori naa tudꞌa. Ho o muꞌutetee hahambuꞌ, naa mata muu. \p \v 18 LAMATUALAIN! Au hule-huleꞌ fo fee masodꞌaꞌ neu basa hai. \q1 \v 19 \it Gad!\it* Nara ma lii na naeꞌ a onaꞌ a ‘netati’. Dei fo mana rambok ra ratati ro nggo, te mutati musenggiꞌ se. \q1 \v 20 \it Aser!\it* Dei fo osi mara mbule-bꞌoa nara malole na seli. Losa ho bisa tao kokis mataꞌ-mataꞌ, fo maneꞌ ra rema hasa sia nggo. \q1 \v 21 \it Naftali!\it* Ho ia, onaꞌ banda rusa ine mana nela fuiꞌ, huu nda hambu atahori ralalao nggo sa. Ho o bꞌonggi mala ana mara akaꞌ a meulauꞌ ra. \q1 \v 22 \it Yusuf!\it* Ho onaꞌ hau huu mana malonggeꞌ nasodꞌa deka no oe mataꞌ. Ho dꞌana mara nama risiꞌ lutu naruꞌ.\f + \fr 49:22 \ft Alkitab dedꞌea Ibrani rala sia tadꞌaꞌ ia nda meuꞌ sa. Atahori mahineꞌ ra rae sosoa na ‘hau huu malonggeꞌ’, hambu fai rae ‘banda keledei’.\f* \v 23 Hambu atahori fua rala mera nara neu nggo, onaꞌ musu a busu nggo. \v 24 Te Lamatualain fo au umuhereꞌ a, tulu-fali nggo. Ana tao lima ma maꞌadereꞌ, fo busu labꞌan baliꞌ se. Mae mia dꞌoo-dꞌooꞌ o, ho musenggiꞌ se, huu Lamatualain tulun nggo. Koasa Na memaꞌ manaseliꞌ tebꞌe. De au umuhena E, huu Ana mana nanea au. \v 25 Dei fo Ana nanea nggo. Ana fee nggo papala-babꞌanggiꞌ mia lalai ma raefafoꞌ. Ana o fee papala-babꞌanggiꞌ fo bꞌonggi anaꞌ ao meulauꞌ hetar. \v 26 Mbuku-leteꞌ ra nda mopo sa. Ma au papala-babꞌanggi ngga ia, naeꞌ lenaꞌ basa papala-babꞌanggi mia mbuku-leteꞌ ra! Basa papala-babꞌanggiꞌ ia ra, mbori-mboꞌa neu nggo, huu ho manaseliꞌ lenaꞌ odꞌi-aꞌa mara. \q1 \v 27 \it Benyamin\it*! Mbarani ma onaꞌ busa fui mana ndoeꞌ. Feꞌe fefetuꞌ, ana neu sombu nala nanaat na ena. Te mete ma tetembaꞌ, ana neu babanggi sisa-sisa nara, fee ana nara. Tititi-nonosi mara o manaseliꞌ onaꞌ naa boe!” \p \v 28 No taꞌo naa, Yakob nafadꞌe memaꞌ ana nara dala masodꞌa nara sia fai maꞌabui na, esa-esaꞌ no tititi-nonosi na. Basa se mana raꞌondaꞌ leo Israꞌel kasanahulu ruaꞌ ra. \s1 Yakob mate \p \v 29-30 Basa boe ma, Yakob noꞌe ana nara fo helu nae, “Nda dooꞌ sa te, au mate. Mete ma au mate, naa hei musi miꞌoi au sia Baꞌi Abraham rates na. Rates naa sia luat, deka no kambo Makpela no Mamre sia rae Kanaꞌan. Maꞌahulu na, Baꞌi Abraham hasa luat naa no osi fo tao neu mamana rates. Ana hasa etu mia atahori Het, naran Efron. \v 31 Sia naa raꞌoi hita baꞌi Abraham no bei Sara, ma ama ngga Isak no ina ngga Ribka. Dadꞌi hei musi miꞌoi au sia naa, sia sao ngga Lea bobꞌoa na. \v 32 De hei afiꞌ liliiꞌ miꞌoi au sia luat fo baꞌi Abraham hasa nalaꞌ naa.” \p \v 33 Yakob olaꞌ basa ma, ana sungguꞌ bali neu koi, ma mate e boe. \c 50 \p \v 1 Ama na mate ma, Yusuf holu nala e, de nggae ei-ei. Ana idꞌu ama na nasafafali. \v 2 Basa naa ma, Yusuf parenda mana tao mataꞌ mamates ra tao modꞌo neu e, fo ao sisi na afiꞌ maꞌafoo. \v 3 Basa boe ma, ara linuafi mamates a losa fai haa nulu, tungga sira hadat na. Basa atahori Masir ra o nggae Yakob mamate na losa fai hitu nulu. Onaꞌ sira atahori monaen na mate. \p \v 4 Basa fai kahitu nulu na boe, Yusuf nafadꞌe pagau nara nae, “Rena! Mendi haraꞌ ia, mi mifadꞌe maneꞌ a maꞌo ia: \v 5 ‘Ama ngga nae mate ma, ana noꞌe au uꞌoi e sia rae Kanaꞌan. Dadꞌi au oꞌe maneꞌ fee au uu uꞌoi ama ngga dei. Basaꞌ fo au baliꞌ ia uma.’” \p \v 6 Maneꞌ a nataa nae, “Mete ma ho helu ama ma taꞌo naa ena, muu muꞌoi e sia naa leo.” \p \v 7 Boe ma Yusuf neu naꞌoi ama na. Atahori naeꞌ o tungga e boe. Maneꞌ a pagau nara, ma basa atahori monaeꞌ Masir ra. \v 8 Yusuf odꞌi-aꞌa nara, ro basa atahori mana tao ues nara o reu raꞌoi Yakob boe. Mana mahani sia Gosen, akaꞌ a sao nara ro anadikiꞌ ra ma banda nara. \v 9 Soldꞌadꞌu naeꞌ o tungga boe. Ruma ro kareta, ma ruma sae ndara. Huu mana tungga ra, nae na seli, naa de nononggo mana tunggaꞌ laoꞌ ro mamates a narun seli. \p \v 10 Basa se lao losa loe Yordan seriꞌ sia mamanaꞌ esa naran Atad. Atahori biasa poko are sia naa. Yusuf se nggae ei-ei ama na mamate na ma bebeꞌek tetembaꞌ hitu fai sia naa. \p \v 11 Atahori Kanaꞌan sia naa rita se susa onaꞌ naa ma, ara olaꞌ rae, “Wei! Mita dei. Atahori Masir ra beꞌe mamates nara no sususaꞌ seli o. Ara nggae mataꞌ naa.” Naa de ara babꞌae mamanaꞌ naa, Abel-Misraim. Sosoa na ‘atahori Masir sususa na’. \p \v 12 Basa ma, Yakob ana nara tao tungga sira helu-fuli na. \v 13 Ara rendi Yakob ao sisi na, de raꞌoi sia luat deka kambo Makpela no Mamre. Maꞌahulu na, Abraham hasa mamanaꞌ naa mia atahori Het, naran Efron, de tao dadꞌi mamana rates. \s1 Yusuf tao manggatetee aꞌa nara rala nara \p \v 14 Yusuf naꞌoi basa ama na ma, no odꞌi-aꞌa nara baliꞌ Masir reu. Basa atahori mana tungga reu raꞌoiꞌ ra o baliꞌ boe. \p \v 15 Ara losa Masir boe ma, Yusuf aꞌa nara ramatau. Huu ama na nese ena, de ara ola-olaꞌ rae, “Wei! Hei duꞌa dei! Mete ma Yusuf feꞌe mbedꞌaꞌ nasat no nggita, fo nae balas hita deꞌulakaꞌ na neu e, naa taꞌo bee? \v 16 Ara rala haraꞌ sa fo fee haraꞌ neu Yusuf rae: “Ama fetor. Hai feꞌe misinedꞌa leleꞌ hita ama na feꞌe masodꞌa na, ana denu hai \v 17 mifadꞌe amaꞌ mae, ‘Usu musi fee ambon neu aꞌa nara salan. Huu maꞌahulu na ara tao deꞌulakaꞌ neu e.’ Hai o misinedꞌa hita ama na namahere neu Lamatualain mia maꞌahulu na. Naa de, hai, fo Lamatualain ate nara, ima moꞌe ambon, huu basa hai tao salaꞌ neu amaꞌ ena.” \p Yusuf rena taꞌo naa ma, ana nggae. \p \v 18 Boe ma aꞌa nara rema mata nara ma sendeꞌ lululangga nara, de olaꞌ rae, “Amaꞌ, tao hai dadꞌi ate ma.” \p \v 19 Yusuf nafadꞌe se nae, “Aꞌa nggare! Sudꞌi mimitau fai! Akaꞌ a Lamatualain ma hak fo huku-doki atahori. Te au ia, hokoꞌ. \v 20 Maꞌahulu na, memaꞌ hei mala haraꞌ fo tao deꞌulakaꞌ neu au. Te Lamatualain nggati hei dudꞌuꞌa deꞌulaka ma, dadꞌi maloleꞌ. Naa de, Ana soꞌu au dadꞌi atahori monaeꞌ, fo atahori naeꞌ hambu masodꞌaꞌ. \v 21 Dadꞌi ia naa, au ufadꞌe nggi fo sudꞌi mimitau fai. Au helu dei fo au mete-seꞌu nggi, mo basa ana mara.” \p Yusuf oꞌola na naa, tao mangatetee aꞌa nara ralan. \s1 Yusuf mamate na \p \v 22 Basa naa ma, Yusuf leo nakandoo sia Masir no odꞌi-aꞌa nara. Ana nasodꞌa losa too natun esa sanahulu. \v 23 Ana feꞌe nita Efraim sufe nara. Ma ana o naꞌaboi Manase umbu nara, naeni Makir ana nara. \p \v 24 Yusuf nafadꞌe aꞌa nara nae, “Aꞌa nggare! Au duꞌa-duꞌa na, fai mamate ngga deka ena. Te au umuhere, Lamatualain naꞌaboi hei. Dei fo, Ana no nggi lao hela nusaꞌ ia, ma nalalao nggi baliꞌ misiꞌ nusaꞌ fo Ana helu-fuli fee baꞌi Abraham, baꞌi Isak no ama Yakob.” \v 25 Boe ma Yusuf noꞌe odꞌi-aꞌa nara teꞌa nae, “Hei musi teꞌa neu au. Mete ma losa fai na Lamatualain no baliꞌ nggi misiꞌ nusaꞌ naa, naa hei o mo baliꞌ ao sisi ngga.” \p \v 26 Yusuf too natun esa sanahulu ma, ana mate sia Masir. Boe ma ara tao modꞌo neu ao sisi na, de tao e kopa na rala neu.