\id LUK \h Lukas \toc1 Ramatua Yesus Tutui Malole na tuka Lukas susura na \toc2 Lukas \toc3 Luk \mt2 Ramatua Yesus Tutui Malole na \mt2 tuka \mt1 Lukas susura na \c 1 \s1 Ubeaꞌ taon de Lukas duiꞌ tutuiꞌ ia \p \v 1-3 Papa Teofilus\f + \fr 1:1-3 \ft Nai dedea Yunani nadeꞌ \ft \+it Teofilus\+it* sosoa na nae, ‘lahenda fo sue neuꞌ Manetualain’. Ia nana Lukas susura masososa na fo ana duiꞌ ana fee Teofilus.\f* susuek. \p Soda-moleꞌ. \p Lahenda dodouꞌ usaha duiꞌ tutuiꞌ laꞌeneuꞌ hihii-nanauꞌ fo dadi nai ita talada. Ara duiꞌ tutuiꞌ fo ami bubuluꞌ neme Ramatua Yesus lahenda nara mai, ma neme lahenda fekeꞌ fo rita mataꞌ a. Tutuiꞌ ria tui-bekan nai ami talada neme masososan losaꞌ besaꞌ ia. Basa tutuiꞌ sira natetu no Manetualain hehelu Na neme uluꞌ mai. \p Au parisaꞌ besa-besa hihii-nanauꞌ ria neme dadadi masososa oe na mai so. Huu ria na, au aetuꞌ an duiꞌ atalololes tuka momori-dadadin. No ria na, papa bisa bubuluꞌ matetuꞌ mandadiꞌ ria. \v 4 Ma papa bisa mamahere mae, hata fo lahenda tui fee a, nana tutui napuputaꞌ ta ria fa. Tebe-tebe hapu basa sira! \s1 Manetualain eilaꞌo-limalopen neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai nafada memaꞌ Yohanis Mana Saraniꞌ a boboki na \p \v 5 Tutuiꞌ ia masososa na leo iaꞌ: Tepoꞌ fo mane Herodes pareta nai Propinsi Yudea, touꞌ esa nade Sakaria. Ria nana malaka agama Yahudi esa rian. Ma ria boe lima-eiꞌ neme lahenda nabuaꞌ malaka agama baꞌi Abia mai. Sakaria sao na nade Elisabet. Elisabet papa na malaka agama. Ria nana tititi-nonosiꞌ neme baꞌi Musa aꞌan Harun mai.\x + \xo 1:5 \xt 1 Israel no Yahuda Tutui na 24:10; Kalua reme Masir 7:7\x* \v 6 Sira dua masoda nara tuka matetuꞌ Manetualain pareta na ma atoran nara katemaꞌ. Lahenda ra hadaꞌ asa. \v 7 Dua si ramalasi so, tehuu anaꞌ taꞌa, huu fo Elisabet nana teditei-tamadaleꞌ. \p \v 8 Laiꞌ esa de, Sakaria no Abia lahenda nabua nara fai nonoi lakan nai Uma Mamaso Ina a, nai kota Yerusalem. \v 9 Tuka sira biasa na, malaka agama ra hela lot, ela bubuluꞌ fai ria bea riꞌ nonoi lakan fo masoꞌ leo Uma Mamaso Ina a Kama Malalao-malalafu na neu. Nai na lahenda ria muste hotu ai maboo-meniꞌ nai Manetualain mata Na. Fai ria Sakaria hela na lot a. \v 10 Boe ma ana leo daleꞌ neu. Fai fo ana hotu ai maboo-meniꞌ nai Kama ria daleꞌ, lahenda dodouꞌ ara hule-haradoi rai uma a matan. \v 11 Kekeneu te, Manetualain eilaꞌo-limalopen esa neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai, napadei nai mamana hohotu ai maboo-meniꞌ ria boboa ona na. \p \v 12 Sakaria nita leoꞌ na, boe ma ana bii nan seli losaꞌ ta bubuluꞌ nae tao ubeaꞌ fa. \v 13 Tehuu eilaꞌo-limalope ria dedea nae, “Sakaria! Bosoꞌ biiꞌ! Huu fo Manetualain namanene o huhule-haradoi ma so. De, neuꞌ ko sao ma boki fee o ana touꞌ esa. O muste foin nade Yohanis. \v 14 Neuꞌ ko lahenda dodouꞌ ramahoꞌo sama-sama ro emi, huu no emi hapu anaꞌ so. Anaꞌ ia neuꞌ ko tao na o dale ma namahoꞌo-natadale. \v 15 Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na kuasa na sama-sama no ni, mulai neme mama na nairu ni a. Ana muste naluli ara-ralu. Tepoꞌ fo nambau ina mai, Manetualain pake ni dadi neuꞌ lahenda bauinaꞌ.\x + \xo 1:15 \xt Susura Dudui Nadeꞌ a 6:3\x* \v 16 Neuꞌ ko lea-nore noo lahenda Israel dodouꞌ ratafali mai tuka sira Ramatua na, fo riꞌ Manetualain. \v 17 Ria leleo-lalaꞌon ma kuasa na sama leoꞌ Manetualain mana nesi matan, baꞌi Elia. Ana mai naꞌuluꞌ ita Ramatua na. Ana tao na ina-ama a dale nara ratafali sue-lai ana nara. Ma lahenda fo rasadea Manetualain boe, ana tao na si ratafali fo tuka Manetualain hihii-nanaun. No ria na ana tao na lahenda ra sadia dale nara de sipoꞌ Ramatuaꞌ a mamai Na.”\x + \xo 1:17 \xt Maleaki 4:5-6\x* \p \v 18 Tehuu Sakaria natane natafaliꞌ eilaꞌo-limalope ria nae, “Hapu nai bea bisa leo naꞌ?! Au oo sao ka mamalasi so! Neme bea mai au bubuluꞌ ae basa ia ra dadi?” \p \v 19 Basa boe ma eilaꞌo-limalope ria nataa nae, “Leo iaꞌ! Au ia Gabriel, Manetualain lahenda nadedenun. Ria riꞌ nadenu au mai, fo afada o Tutui Malole ia.\x + \xo 1:19 \xt Daniel 8:16; 9:21\x* \v 20 Tehuu o ta nau mamahere au dedea-nafada ki fa. De o hule a, tanda na leo iaꞌ! Mulai neme besaꞌ ia mai o dadi muꞌ pakanaꞌ, ta dedea fa losaꞌ emi hapu anaꞌ ria. Neuꞌ ko o mita mataꞌ. Huu no hata fo au afada ia a, naraa laꞌe ledo-fai na te ana dadi.” \p \v 21 Lahenda kadodouꞌ fo hule-haradoi rai uma a mata na a, roi ramakokoaꞌ a, huu fo Sakaria ta kalua deaꞌ mai fa. \v 22 Faiꞌ fo ana kalua deaꞌ mai, te ta bisa dedea soꞌ. Ana noi tuduꞌ a, de ara bubuluꞌ rae, Manetualain natudu fee ni hihii-nanauꞌ mana dadi bebeuꞌ nai Kama Malalao-malalafuꞌ ria daleꞌ. \p \v 23 Basa nonoi lakaꞌ a, boe ma Sakaria fali leo uma na neu. \v 24-25 Ta doo bea boeꞌ te Elisabet nairu. De, nahaniꞌ uma na daleꞌ losaꞌ bulaꞌ lima. Ana dedea nae, “Io-oa Manetualain! Mateꞌe na Manetualain natudu dale malole Na neuꞌ au. Maneniko au hapu tititi-nonosiꞌ, sona lahenda ta ramamaeꞌ au soꞌ.” \s1 Manetualain eilaꞌo-limalopen neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai naneta no Maria \p \v 26 Tepoꞌ fo Elisabet nairu, tei na laꞌo bulaꞌ nee, boe ma Manetualain fee eilaꞌo-limalopen esa neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai, leo koroꞌ esa neu, nade Nasaret, nai propinsi Galilea. Eilaꞌo-limalope ria nade Gabriel. \v 27 Nai Nasaret hapu ana feto anaꞌ esa nade Maria. Maria no touꞌ esa nade Yusuf dua si rahihii aoꞌ. Yusuf nana mane Daud a tititi-nonosin. Gabriel neu naneta no ana feto ana Maria.\x + \xo 1:27 \xt Mateos 1:18\x* \v 28 Ana natudu ao na neuꞌ ana fetoꞌ ria, boe ma nae, “Ana feto anaꞌ on, soda-moleꞌ neuꞌ o! Manetualain here na o, fo sakaꞌ tao fee o hihii-nanauꞌ malole esa. Maria, Manetualain sama-sama no o.” \p \v 29 Maria namanene na eilaꞌo-limalope ria dedea na, boe ma noi namakokoaꞌ. Ana ta bubuluꞌ sosoa na ubeaꞌ fa. \v 30 Boe ma eilaꞌo-limalope ria sipoꞌ nae, \q1 “Maria! O bosoꞌ biiꞌ. \q2 Huu fo ia nana sosoa na nae Manetualain natudu dale malole Na neuꞌ o. \q1 \v 31 Ta dooꞌ a soꞌ te o mairu, \q2 de neuꞌ ko boki ma ana touꞌ esa. \q3 O muste foin nade, Yesus.\f + \fr 1:31 \ft Nai dedea Ibrani daleꞌ, \ft \+it Yeshua\+it* sosoa na nae, ‘Manetualain fee lahenda sodaꞌ’. ‘Yeshua’ ria, nai dedea Yunani daleꞌ riꞌ Yesus. Mete ni nai, Mateos 1:21.\f* \q1 \v 32 Neuꞌ ko Ana dadi neuꞌ Lahenda bauinaꞌ. \q2 Neuꞌ ko Manetualain hule Ni sona nae, ‘Ria nana Au Ana boki Ka.’ \q3 Ria nana Manetualain Madema Ana Na. \q1 Neuꞌ ko Manetualain soꞌu nan fo pareta, \q2 sama leoꞌ baꞌin mane Daud a. \q1 \v 33 Neuꞌ ko Ana pareta naroo lahenda Israel ara.\f + \fr 1:33 \ft Dedea Yunani a mana duiꞌ nae, ‘Ana pareta Yakob uma na’. Sosoa na nae, ‘Ana pareta lahenda Israel ara’.\f* \q2 Huu fo Ria pareta Na ta etu-basan fa.”\x + \xo 1:33 \xt 2 Samuel 7:12, 13, 16; Yesaya 9:7\x* \p \v 34 Tehuu Maria natane Gabriel nae, “Au bei ta parna suku abua oo touꞌ esa boeꞌ! Tao leoꞌ bea de au bisa airu?” \p \v 35 Boe ma Gabriel nataa nae, “Leo iaꞌ! Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na onda neuꞌ o. Ma Manetualain Madema a kuasa Na nasuru-nahapa o. No ria na, Anaꞌ fo neuꞌ ko o boki ma ni a, tebe-tebe malalao-malalafuꞌ. Huu fo Ria nana Manetualain Anan. \p \v 36 Bosoꞌ heran! Huu fo o toranoom esa nade Elisabet, nairu so boe. Lahenda rae ana ta boki fa, nana huu namalasi so. Tehuu besaꞌ ia ana nairu laꞌo bulaꞌ nee ian so. \v 37 Huu fo soaneuꞌ Manetualain, basan bisa dadi!”\x + \xo 1:37 \xt Tutui Masososaꞌ 18:14\x* \p \v 38 Boe ma Maria sipoꞌ nae, “Malole a. Au ia nana Manetualain atan. De ela basan dadi tuka o dedeam ria. Au sadia tuka Manetualain hihii-nanaun.” \p Boe ma eilaꞌo-limalope ria laꞌo ela ni. \s1 Maria neu dama Elisabet \p \v 39-40 Basa faiꞌ hida, boe ma Maria neme Nasaret mai nalale de leo Sakaria koro na neu, nai propinsi Yudea nusa lete malelepi nara. Losa na boe ma ana kodi leo Sakaria uman daleꞌ neu, ma nafada Elisabet nae, soda moleꞌ. \p \v 41 Elisabet bei namanene Maria hara oe soda-molen ria, boe ma anaꞌ fo nai Elisabet tein daleꞌ a nababale. Ma Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na onda neuꞌ Elisabet daleꞌ. \v 42 Boe ma ana dedea nambera nae, “Maria! Neuꞌ ko lahenda ra soꞌu ramadedema o nade ma lena heni basa inaꞌ nai dae-bafoꞌ ia! Neuꞌ ko lahenda ra boe soꞌu ramadedema Anaꞌ fo nai o teim daleꞌ a! \v 43 Au boe nanasoꞌu-nanafuaꞌ, huu fo au Ramatua ka mama Na mai dama au. \v 44 O bei kodi losa uma daleꞌ de fee hara oe soda-moleꞌ neuꞌ au, tutiꞌ a anaꞌ fo nai au tei ki daleꞌ a, boe nababale nana huu namahoꞌo-natadale. \v 45 Manetualain natudu dale malole Na neuꞌ o so, huu fo o mamahere mae, Ana nau tao tuka Ria hehelu Na.” \s1 Maria io-oa neuꞌ Manetualain \p \v 46 Maria dedea nae, \q1 “Neme au dale ka mai, \q2 au io-oa Manetualain! \q1 \v 47 Au dale ka namahoꞌo-natadale, \q2 huu fo Manetualain au manasoi-manatefa ka! \q1 \v 48 Ana relu-natanae neuꞌ au, \q2 Ria ata sosoa-raraa tan ia. \q1 Mulai neme besaꞌ ia mai, neuꞌ ko basa lahenda ra tao au neuꞌ, \q2 ina maua-manaleꞌ,\x + \xo 1:48 \xt 1 Samuel 1:11\x* \q1 \v 49 huu fo Manetualain tao hihii-nanau bebeuꞌ soaneuꞌ au. \q2 Ria nana, Mana kuasa Bauinaꞌ ma Malalao-malalafuꞌ. \q1 \v 50 Manetualain natudu dale kasian Na neuꞌ basa lahenda fo hada-hormata ma doꞌo-tabe neuꞌ Ana, \q2 neme tititi-nonosiꞌ esa mai leo tititi-nonosiꞌ esa neu. \q1 \v 51 Ana pake kuasa Na, \q2 de tao na lahenda mana koaoꞌ ara rasidaꞌ. \q1 \v 52 Ana naonda heni mana pareta ra, \q2 huu no natutua-nadedema ao nara. \q3 Tehuu Ana soꞌu-fua lahenda dale maloe-madae aoꞌ ara.\x + \xo 1:52 \xt Ayub 5:11; 12:19\x* \q1 \v 53 Ana nahao lahenda mamalaa-maparoeꞌ ara losa rabete, \q2 tehuu Ana usi heni lahenda kamasuꞌi ara \q3 fo fali no lima rouꞌ. \q1 \v 54 Ana tulu-fali Ria lahenda Israel nara, \q2 ma natudu kokosen dale kasian Na neuꞌ asa. \q1 \v 55 Maꞌulu na Ana tao hekene-barataꞌ no ita bei-baꞌi nara, \q2 riꞌ baꞌi Abraham no basa tititi-nonosi nara. \q3 Besaꞌ ia hekene-barataꞌ ria mana hekeꞌ losa doo-doo na neu.”\x + \xo 1:55 \xt Tutui Masososaꞌ 17:7; 1 Samuel 2:1-10\x* \p \v 56 Basa de Maria leo no Elisabet losa bulaꞌ telu. Boe ma ana fali leo uma na neu nai Nasaret. \s1 Elisabet boki Yohanis \p \v 57 Ledo-fain losa boe ma, Elisabet boki na ana touꞌ esa. \v 58 Kileoboboki nara ro koro isiꞌ ara ramanene tutuiꞌ ria rae, Manetualain natudu dale malole Na so, ma fee Elisabet anaꞌ esa. Boe ma basa si ramahoꞌo boe. \p \v 59 Anaꞌ ria faiꞌ falu, boe ma ara sunat ana, tuka lahenda Yahudi ra atoran na. Ara nau foi anaꞌ ria nade Sakaria, tuka papa na nade na.\x + \xo 1:59 \xt Malaka Agama ra Atoran 12:3\x* \v 60 Tehuu mama na ta nataa fa, ana nae, “Muste foin nade Yohanis!” \p \v 61 Tehuu ara sipoꞌ rae, “Ubeaꞌ taon de here nade Yohanis a? Ta hapu lahenda esa nai emi kileoboboki mara pake nadeꞌ ria!” \v 62 Boe ma ara tudu Sakaria, fo nau fee anaꞌ ria nade bea. \p \v 63 Sakaria tudu fo hule lei no garefe. Ara feen, boe ma ana duiꞌ nae, “Yohanis!” Boe ma basa lahenda ra roi ramakokoaꞌ a. \p \v 64 Kekeneu te Sakaria bisa dedea seluꞌ. Boe ma ana io-oa neuꞌ Manetualain. \v 65 Basa lahenda fo leo raneneaꞌ rai na, ara bii-ramataꞌu. Ma mana dadiꞌ ria tui-bekan nai sira talada, losaꞌ bisa lahenda rai propinsi Yudea lete malelepi nara boe, ratui hihii-nanauꞌ ia. \v 66 Lahenda fo ramanene tutuiꞌ ria, aafi rae, “Makaledoꞌ a so, Manetualain kuasa Na sama-sama no anaꞌ ria. Neuꞌ ko nambau-ina mai, te ana dadi lahenda ubeaꞌ, oo?” \s1 Sakaria io-oa neuꞌ Manetualain \p \v 67 Basa boe ma, Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na onda neuꞌ Sakaria. Huu ria de ana dedea nae, \q1 \v 68 “Io-oa Ramatuaꞌ, lahenda Israel ara Manetualain na! \q2 Nana huu Ana mai so, fo soi-tefa na lahenda nara, \q3 ela ara bosoꞌ sama leoꞌ ata a. \q1 \v 69 Manetualain soꞌu na Lahenda esa kuasa Na marela-masaꞌa, \q2 de neuꞌ ko fee ita sodaꞌ a. \q3 Ria nana neme mane Daud a tititi-nonosin mai. \q1 \v 70 Manetualain helu memaꞌ basa ia ra neme uluꞌ mai so, \q2 pake Ria lahenda mana nesi mata teteka-hehere nara. \q1 \v 71 Besaꞌ ia Ana nau poꞌi-tata na ita, \q2 teme ita musunoo nara mai, \q2 ma teme lahenda fo eteꞌ ao nara ro ita a. \q1 \v 72-73 Ana natudu dale malole Na neuꞌ ita bei-baꞌi nara, \q2 nana huu Ana nafarene nahere hehelu Na neuꞌ asa, \q3 fo Ana tao hekene-barataꞌ no baꞌi Abraham. \q1 \v 74 Ana poꞌi-tata na ita teme musunooꞌ ara mai, \q2 ela ita bisa doꞌo-tabe neuꞌ Ana, \q3 ma ta bii-tamataꞌu soꞌ. \q1 \v 75 Ana poꞌi-tata na ita, \q2 ela ita bisa tasoda malalao-malalafuꞌ ma roo-tetuꞌ laꞌo naroo nai Ria mata Na. \q1 \v 76 Yohanis! O nana au ana ki. \q2 Neuꞌ ko lahenda ralelaꞌ rae, o nana Manetualain Madema a mana nesi mata Na. \q1 Neuꞌ ko muu mafada lahenda ra, \q2 fo ara sipoꞌ Ramatuaꞌ a mamai Na.\x + \xo 1:76 \xt Maleaki 3:1\x* \q1 \v 77 Neuꞌ ko muu matudu enoꞌ fee Manetualain lahenda nara, \q2 ela ara bubuluꞌ rae, sira hapu sodaꞌ a, \q3 nana huu Manetualain sae-safe heni sala nara. \q1 \v 78-79 Huu fo Manetualain dale balaroe-balanaun ma kasian Na neuꞌ ita, \q2 huu ria na Ana fee ita lelaꞌ, \q3 sama leoꞌ ledo a tii-toda de neni makaledo bebeuꞌ, \q1 Ita fo leo-laꞌo nai maiuꞌ a, \q2 ma biiꞌ mamates a, \q3 nana huu bei ta malole to Manetualain fa, \q2 neuꞌ ko hapu makaledoꞌ a, fo napipipi-nalalaꞌo ita leo eno mole-dame a teu.”\x + \xo 1:78-79 \xt Yesaya 9:2\x* \p \v 80 Yohanis tamba faiꞌ, tamba nambau-ina. Ma Manetualain Dula-dale Na feen mapii-baraꞌaiꞌ. Ana nambau-ina, boe ma neu leo nai mamana lino-nes, losaꞌ ana mulai noi ria nonoi laka na fee lahenda Israel ara. \c 2 \s1 Maria boki Ramatua Yesus \r (Mateos 1:18-25) \p \v 1-2 Tepoꞌ fo Korenius dadi malaka nai nusa Siria, laiꞌ esa de mane bauinaꞌ, nade Agustus, ana kalua pareta nae, “Basa lahenda fo rai mana pareta Roma a kuasa na daeꞌ, muste fali leo koro nara reu ela duiꞌ asa!” Ria nana besaꞌ ko masososa na mana pareta Roma reke anaraun ara. \v 3 De, basa lahenda ra fali leo koro nara reu fo duiꞌ asa. \p \v 4-5 Tepoꞌ ria Yusuf leo nai koro Nasaret nai propinsi Galilea. Ana nahiiꞌ ana feto anaꞌ esa nade Maria, fo nairu so. Yusuf nana mane Daud a tititi-nonosin, de ana muste fali leo Daud kota Betlehem na neu, nai propinsi Yudea, ela duiꞌ asa. \p Huu ria na de, dua si leo kota Betlehem reu. \v 6 Tepoꞌ fo rai na, boe ma naraa no ledo-fai fo Maria noi boki. \v 7 Tehuu nai na ara ta hapu kama nai uma ofu a fa. Huu ria na de, ara masoꞌ leo bibi oka daleꞌ reu. Boe ma ana boki ana ulu na, ana touꞌ, raluse Ni reniꞌ taisaiꞌ, ma rapeuꞌ Ana neuꞌ haꞌo banda daleꞌ. \s1 Manetualain nafada mana foo ra \p \v 8 Hatun ria, mana foo hida ranea bibi nara rai moꞌ nai kota a deaꞌ. \p \v 9 Kekeneu te, ara rita Manetualain eilaꞌo-limalopen neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai. Boe ma Manetualain makaledo Na nahaa rule-feo na si, de ara biiꞌ raan seli. \v 10 Tehuu eilaꞌo-limalope ria nafada si nae, \q1 “Emi bosoꞌ bii! Nenene matalolole dei! Huu fo au mai afada emi tutui malole esa. Basa-basan fo ramanene tutuiꞌ ia, tantu ramahoꞌo. \q1 \v 11 Tutui malole ia isi na leo iaꞌ: \q2 Faiꞌ ia boki Kristus so, nai Betlehem fo mane Daud a kota na. \q3 Kristus nana Lahenda fo Manetualain helu memaꞌ neme uluꞌ mai. \q2 Manetualain fee Ni mai, nana ela soi-tefa na lehenda reme sala-siko nara mai! \q2 Neuꞌ ko lahenda raloo Ni sona rae, ‘Ramatuaꞌ’! \q1 \v 12 Neuꞌ ko emi malelaꞌ Ana leo iaꞌ: emi maneta mo Ana boki beuꞌ esa nananaluseꞌ neniꞌ taisaiꞌ. Ana napeuꞌ nai haꞌo banda daleꞌ.” \p \v 13 Ana dedea basa, boe ma kekeneu te, Manetualain eilaꞌo-limalopen dodouꞌ asa reme nusatetu-ikutemaꞌ a mai de rabua ro ni. Boe ma ara io-oa Manetualain ma soda rae, \q1 \v 14 “Ami io-oa Manetualain nade Na! \q2 Ana natuuꞌ pareta nai lalai madema. \q1 Manetualain nau fee mole-dame neuꞌ lahenda nai dae-bafoꞌ a, \q2 fo tao ra dale Na namahoꞌo!” \p \v 15 Basa de, Manetualain eilaꞌo-limalope nara fali leo nustetu-ikutemaꞌ a reu. Boe ma mana foo sira rafafada aoꞌ rae, “Ae! Mai ita leo Betlehem teu dama Anaꞌ ria dei! Huu fo Manetualain haitua fee ita tutuiꞌ ria so.” \p \v 16 Boe ma ara ralale de leo Betlehem reu. Ara raneta ro Maria no Yusuf. Sira boe rita Ana bokibeuꞌ, fo napeuꞌ nai haꞌo banda daleꞌ a. \p \v 17 Ara rita Anaꞌ ria, boe ma tui basa-basan rae, “Bisinaꞌ a Manetualain eilaꞌo-limalope nara reme nusatetu-ikutemaꞌ a mai rafada ami laꞌeneuꞌ Anaꞌ ia so!” \p \v 18 Basa lahenda ra ramanene mana foo sira tutui nara, roi ramakokoaꞌ a. \v 19 Tehuu Maria napeda basa mana dadiꞌ sira, neuꞌ dale na. Ma ana dodoo neuꞌ dale na fo nau bubuluꞌ ria sosoa na nae ubeaꞌ. \v 20 Basa boe ma mana foo sira fali seluꞌ reu dama bibi nara. Ara io-oa Manetualain nade Na. Ma ara hule makasi neuꞌ Ana, nana huu hihii-nanauꞌ fo ramanene ma rita ni a, natetu no Manetualain eilaꞌo-limalope nara nafafadan. \s1 Ara foi Ana bokibeuꞌ ria, nade Yesus \p \v 21 Boki basa faiꞌ falu, boe ma ara sunat Ana bokibeuꞌ ria, tuka baꞌi Musa atoran a. Boe ma ina-ama nara feen nade, ‘Yesus’. Nadeꞌ ria nana, tepoꞌ fo mama na bei ta nairu Ni fa, te eilaꞌo-limalope neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai, nafada memaꞌ nadeꞌ ria so.\x + \xo 2:21 \xt Lukas 1:31; Malaka Agama ra Atoran 12:3\x* \s1 Ara roo Yesus Ana bokibeuꞌ ria leo Uma Mamaso Ina a neu \p \v 22 Hapu baꞌi Musa atoran esa nae, inaꞌ fo boki basa faiꞌ haa hulu, sona muste reu tao tuka hadas makamoi aoꞌ a nai Uma Mamaso Ina. No ria na, ara bisa masoꞌ leo uma mamasoꞌ daleꞌ reu sama leoꞌ bale-bale. Huu ria na Yusuf no Maria leo kota Yerusalem reu, ela tao tuka hadas ria. De ara roo sira Ana bokibeun ria leo Uma Mamaso Ina daleꞌ neuꞌ, fo fee henin dadi neuꞌ Manetualain nun.\x + \xo 2:22 \xt Malaka Agama ra Atoran 12:1-8\x* \v 23 Sira boe tuka Manetualain atoran a nae, “Basa inaꞌ fo boki na ana uluꞌ a, kalu touꞌ, sona muste fee heni anaꞌ ria ela dadi neuꞌ Manetualain nuun.”\x + \xo 2:23 \xt Kalua reme Masir 13:2, 12\x* \v 24 Tuka Manetualain atoran na, kalu fee heni anaꞌ ria leo Manetualain neu, sona ina-ama nara muste fee tutunu-hohotuꞌ manupui kateu pasang esa, do kalasi anatenaꞌ dua. Huu ria de Yusuf no Maria tao tuka atoran ria boe.\x + \xo 2:24 \xt Malaka Agama ra Atoran 12:6-8\x* \s1 Tou lasi Simeon a nae Ana bokibeuꞌ Yesus, nana riꞌ Kristus fo Manetualain helu basa so \p \v 25-26 Tepoꞌ ria, hapu tou lasiꞌ esa, nade Simeon, leo nai kota Yerusalem. Ria nana lahenda dale roo-tetuꞌ, ma nahiiꞌ na Manetualain seli. Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na nafada ni so nae, neuꞌ ko ana nita Kristus dei, besaꞌ ko mate ni. Kristus nana manasoi-manatefa lahenda Israel ara. \p \v 27 Tepoꞌ ria, Manetualain Dula-dale Na noo Simeon leo Uma Mamaso Ina a neu. Laꞌe fai ria boe, Yesus ina-ama nara roo Ni leo naꞌ neu, fo fee henin dadi neuꞌ Manetualain nuun. \v 28 Tou lasi Simeon a nita Anaꞌ ria, de oꞌo nan, boe ma ana io-oa neuꞌ Manetualain nae, \q1 \v 29 “Io-oa Manetualain! \q2 Manetualain tao tuka hehelu Na neuꞌ au so. \q1 De besaꞌ ia, Ana bisa poꞌi na au so, \q2 fo ela au mate no tesatei-tamadaleꞌ, \q1 \v 30 nana huu au ita Lahenda fo Manetualain feen mai so, \q2 ela soi-tefa na ami meme sala-sikoꞌ a mai! \q1 \v 31 Manetualain nau pake Anaꞌ ia \q2 fo fee basa nusaꞌ a sodaꞌ. \q1 \v 32 Ria neuꞌ ko sama leoꞌ makaledoꞌ a, \q2 fo neni hada-horomata fee Manetualain lahenda Israel nara. \q2 Ria sama leoꞌ makaledoꞌ a boe, \q2 fo natudu Manetualain eno na \q3 fee basa nusa fekeꞌ ara.”\x + \xo 2:32 \xt Yesaya 42:6; 49:6; 52:10\x* \p \v 33 Yusuf no Maria, ramanene tou lasi Simeon a dedea nae leoꞌ na laꞌeneuꞌ sira Ana na, boe ma roi ramakokoaꞌ a. \v 34 Basa boe ma, Simeon dedea fee si ua-naleꞌ. Ana nafada Maria nae, “Yesus maman, ee! Neuꞌ ko lahenda dodouꞌ rai Israel tipa heni Anam ia. Tehuu sira nonoi-tatao nara neuꞌ Ana, neuꞌ ko natuda seluꞌ asa. Anam ia, boe tao na lahenda dodouꞌ dale nara ramahoꞌo-ratadale. \v 35 No ria na, neuꞌ ko Manetualain buka lahenda ra dale nara reu loan. Tehuu Maria, o neuꞌ ko hapu doidoso mabera a, sama leoꞌ tafaꞌ a pau losa ate-baa mi.” \s1 Besaꞌ Hana hule makasi neuꞌ Manetualain, nana huu Yesus \p \v 36-37 Nai Uma Mamaso Ina a boe hapu ina lasiꞌ esa, nade Hana. Teu ni falu hulu haa so. Papa na nade Fanuel, neme Aser leo na mai. Ana sao teuꞌ hitu, boe ma saotou na mate ni de mesaꞌ ana. Besaꞌ Hana nana Manetualain mana nesi matan. Nonoi na, riꞌ hule-haradoi ma puasa nai Uma Mamaso Ina a, fo hatu-leledon doꞌo-tabe neuꞌ Manetualain. \p \v 38 Fai fo Simeon dedea no Yusuf ma Maria, besaꞌ Hana naneneaꞌ leo mata neu, de namanene si. Boe ma ana io-oa neuꞌ Manetualain. Ana nafada neuꞌ lahenda kadodouꞌ fo rahani Kristus mamai Na. Ana nae, Ana ria nana Kristus, Maneꞌ fo riꞌ Manetualain helu basa neuꞌ ko poꞌi-tata na lahenda Israel ara. \s1 Ina-ama a roo Ana na fali leo koro Nasaret a reu \p \v 39 Tepoꞌ fo Yusuf no Maria tao ratetu baꞌi Musa atoran ara katemaꞌ nai kota Yerusalem, boe ma ara fali leo sira koro Nasaret na reu, nai propinsi Galilea.\x + \xo 2:39 \xt Mateos 2:23\x* \v 40 Yesus nambau-ina, boe ma Ana tamba mapii-baraꞌaiꞌ, malelaꞌ, ma bubuluꞌ hihii-nanauꞌ dodouꞌ. Huu fo Manetualain natudu dale malole Na neuꞌ Ana. \s1 Yesus ana murianaꞌ a nai Uma Mamaso Ina \p \v 41 Tuka-tuka teuꞌ, Yusuf no Maria leo kota Yerusalem reu, fo raa feta Paska nai na.\x + \xo 2:41 \xt Kalua reme Masir 12:1-27; Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 16:1-8\x* \v 42 Tepoꞌ fo Yesus teun sanahulu dua, faiꞌ esa boe ma ara leo Yerusalem reu belaꞌ a, fo raa feta sama leoꞌ bale-bale. \v 43-44 Fai Paska a basa ni, boe ma Yusuf no Maria fali Nasaret reu sama-sama ro lahenda kadodou inaꞌ fo nau fali leo Galilea reu a. Tehuu ara ta bubuluꞌ, rae foa ela Yesus nai Yerusalem. Ara raendobuko Ana laꞌo sama-sama no tia-lai nara. Tehuu losa ledo leodae na, ara ta rita Ni fa. Boe ma ara mulai saka Ni reu-mai nai kileoboboki a ma tia-lai nara. \v 45 Huu no ta raneta roon fa, boe ma ara ratafali reu saka Ni nai Yerusalem. \p \v 46 Ara saka Ni nai na losa faiꞌ telu, besaꞌ ko raneta roon nai Uma Mamaso Ina daleꞌ. Ana natuuꞌ natatane aoꞌ no mesen agama Yahudi ra. \v 47 Basa lahenda fo ramanene Ni a roi ramakokoaꞌ a, huu fo Ana bubuluꞌ matetuꞌ Susura Makamoiꞌ a isi na, ma Ana bisa nataa sira natatane nara no malole. \v 48 Ina-ama nara rita leoꞌ na, boe ma roi ramakokoaꞌ a. Boe ma mama Na nae, “Yesus! Ubeaꞌ taon de O tao masususaꞌ ami leoꞌ ia? Au oo papa ma laka mara dile meu-mai saka O!” \p \v 49 Tehuu Yesus nataa si nae, “Ubeaꞌ taon de mama ka mo papa ka sota maan seli saka Au? Mama ka mo papa ka ta bubuluꞌ fa? Au aparasa nai Au Amak Uman daleꞌ.” \v 50 Tehuu ara ta bubuluꞌ matetuꞌ Ria dedea Na sosoa-raraan fa. \p \v 51 Boe ma basa si fali Nasaret reu. Yesus tuka ina-ama nara pareta na. Ma mama Na napeda basa hihii-nanauꞌ sira reuꞌ dale na. \v 52 Yesus boe-boe nambau-ina, ma tamba rolu-malelaꞌ. Manetualain ma lahenda dae-bafoꞌ a boe sue Ni.\x + \xo 2:52 \xt 1 Samuel 2:26; Dedea Lasiꞌ a 3:4\x* \c 3 \s1 Yohanis mana saraniꞌ a noi ria nonoi-tataon \r (Mateos 3:1-12; Markus 1:1-8; Yohanis 1:19-28) \p \v 1-2 Tepoꞌ fo, Tiberius dadi keser, ana pareta teu kasanahulu lima na nai Roma, ria te Pontius Pilatus dadi gubernor nai propinsi Yudea. Herodes dadi gubernor nai propinsi Galilea. Herodes aꞌan Filipus dadi gubernor nai propinsi Iturea no Trakonitis. Ma Lisanias dadi gubernor nai propinsi Abilene.\f + \fr 3:1-2 \ft Mana pareta Roma pake lahenda Yahudi esa, nade \ft \+it Yosefus\+it*, fo duiꞌ Israel tutui na nai tepoꞌ ia. Ria boe duiꞌ laꞌeneuꞌ lahenda fo homu pareta no sira kileoboboki nara. Riꞌ ita bubuluꞌ tae, Herodes nai ia, nade feke na, riꞌ \+it Herodes Antipas\+it*. Papa na riꞌ \+it Herodes Bauinaꞌ a\+it*; (Mateos 2:1-22; Lukas 1:5). \+it Filipus\+it* fo nai ia, riꞌ Herodes Antipas aꞌa na. Filipus papa na, riꞌ Herodes Bauinaꞌ a; mama na, nade Kleopatra neme Yerusalem mai. Ana sao Salome, riꞌ Herodias fadi na. Nai daeꞌ ia meten nai lalane 3:19; hapu \+it Filipus\+it* feke boe. Ria nana, Herodes Antipas fadi na. Papa na, Herodes Bauinaꞌ boe; tehuu ria mama na, nade Mariamne. Ana sao Herodias. Sira dua si ana feto na, nade Salome. Tehuu ria aꞌa ni Herodes Antipas tonda na sao ina na. (Mateos 14:3; Markus 6:17; Lukas 3:19).\f* \p Tepoꞌ ria boe Hanas no Kayafas dadi malaka agama bau-ina fee malaka agama Yahudi nai kota Yerusalem. \p Tepoꞌ ria riꞌ Manetualain nalosaꞌ Hara-dasin neuꞌ Yohanis, Sakaria ana na nai mamana lino-nees. \v 3 Yohanis namanene nan, boe ma ana laꞌo leo basa koroꞌ fo raneneaꞌ ro lee Yarden, de nafada lahenda ra nae, “Emi muste saledale-tuꞌetei mara, ela Manetualain sae-safe heni emi sala-sikom. Basa nana emi muste sarani dei, fo dadi tanda nae, emi malole mo Manetualain so.” \p \v 4 Fai a ulu na, Manetualain mana nesi matan baꞌi Yesaya duiꞌ laꞌeneuꞌ Yohanis ia nae, \q1 “Hapu lahenda nai mamana lino-nes de bobouꞌ nae, \q2 ‘Basa lahenda ra mahehere ao mara sadia enoꞌ, fo sipoꞌ Ramatuaꞌ a mamai na! \q2 Enoꞌ pekoꞌ a taon dadi roos fo sipoꞌ Ana. \q1 \v 5 Bafaꞌ bea na pori matetun. \q1 Leteꞌ bea na ali matetun. \q2 Eno peko-pakiꞌ ara tao si dadi roos, \q2 enoꞌ boboloꞌ ara pori matetuꞌ si. \q1 \v 6 Ela lahenda reme basa nusaꞌ ara mai \q2 bisa bubuluꞌ rae, Manetualain nau soi-tefa lahenda \q3 reme sala-siko nara mai.’ ”\x + \xo 3:6 \xt Yesaya 40:3-5\x* \p \v 7 Lahenda dodouꞌ reme basa mamanaꞌ ara mai hule Yohanis fo sarani si. Tehuu ana nasapaa si nae, “Ae! Maedi-mafuleꞌ emin! Emi sama leoꞌ meke maꞌaaꞌ! Mana saledale-tuꞌetei fufudiꞌ emin, boso mae emi lui meme Manetualain huhuku Na mai. Ta dooꞌ a soꞌ, te Manetualain huku lahenda fo ta saledale-tuꞌetein matetuꞌ fa.\x + \xo 3:7 \xt Mateos 12:34; 23:33\x* \v 8 Bosoꞌ emi afi mae, ‘emi nana baꞌi Abraham tititi-nonosin’. Duduꞌa-aafi sira ta bisa tulu-fali emi, nana huu ta bisa tao malalao-malalafuꞌ emi fa. Manetualain bisa adu na batu ia ra dadi reuꞌ baꞌi Abraham tititi-nonosin. Au afada emi! Matudu nai leleo-lalaꞌom mae, emi saledale-tuꞌetei mara de tuka Manetualain so.\x + \xo 3:8 \xt Yohanis 8:33\x* \v 9 Emi muste tao hihii-nanauꞌ malole. Taꞌa, sona Manetualain huku emi beraꞌ a, sama leoꞌ lahenda loꞌo heni ai huuꞌ a neme oka na mai, pake taꞌa. Ai huuꞌ fo ta neni buna-boa malole, sona sosoa-raraaꞌ taꞌa. De, malole lenaꞌ loꞌo henin fo tuꞌun leo ai-pilaꞌ daleꞌ neu.”\x + \xo 3:9 \xt Mateos 7:19\x* \p \v 10 Boe ma, lahenda kadodou inaꞌ sira ratane Yohanis rae, “De, ami muste tao ubeaꞌ?” \p \v 11 Ana nataa nae, “Maneniko o manuu badu dua, sona fee esa leo lahenda fo ta nanuu badu fa. Maneniko o hapu nanaaꞌ, sona bati fee lahenda fo ta nanuu nanaaꞌ fa.” \p \v 12 Basa de, mana susu bea ra mai boe, fo hule Yohanis sarani si. Ara ratane rae, “Papa mesen! Ami muste tao ubea?”\x + \xo 3:12 \xt Lukas 7:29\x* \p \v 13 Ana nataa nae, “Kalu mana pareta raetuꞌ ra raun ara doi bea na hida, sona ara bae tuka ria.” \p \v 14 Hapu soldadu hida rai na boe. Ara ratane Yohanis rae, “Kalu ami, leo beaꞌ? Ami muste tao ubeaꞌ?” \p Ana nataa nae, “Bosoꞌ masalaꞌo kokose lahenda doi-talin tuka emi hihii mara. Ma bosoꞌ mafararaꞌu kolaaꞌ lahenda. Emi muste hule makasi ma sipo noi kadi mara, ria dai so.” \p \v 15 Ramanene dedean sira, boe ma lahenda ra mulai esa dukuꞌ esa rae, “Ae! Bate Yohanis ia nana, Kristus, fo neme uluꞌ mai Manetualain helu nae fee Ni mai a!” \p \v 16 Tehuu Yohanis nasaꞌai si nae, “Nenene matalolole! Neuꞌ ko Lahenda esa mai kuasa Na lena au. Leo mae au dadi uꞌ Ria atan boe, ta araa fa.\f + \fr 3:16 \ft Dudui dedea Yunani teaꞌa nae, ‘nau sefi tabues na tali na boe, au ta araa fa.’ Sosoa na nae, Yohanis nana lahenda aanaꞌ, leo mae ana dadi neuꞌ Ramatua Yesus atan boe, ana nameda nan ta naraa fa.\f* Au sarani emi pake oe, tehuu neuꞌ ko Ana tao lena au, huu fo tao na henu emi dale mara neniꞌ Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na. Neuꞌ ko Ana tao makamomoi emi, sama leoꞌ lahenda hotu heni kadafuꞌ ara. \v 17 Ana huku lahenda mana tao salaꞌ ara, sama leoꞌ lahenda mana oru a teeꞌ heni hade a kikili-kauan. Basa nate Ana nadai hade neuꞌ ara, reuꞌ soꞌa ra daleꞌ, tehuu hotu heni kikili-kauan. Leoꞌ na boe, neuꞌ ko Kristus huku lahenda mana tao salaꞌ ara, ma tuꞌu si leo aipila mana basa taꞌa daleꞌ reu.” \p \v 18 No ria na, Yohanis fee nafarereneꞌ lahenda ra hihii-nanauꞌ rupaꞌ, ma tui si Manetualain Tutui Malole Na. \p \v 19-20 Tepoꞌ ria boe, Yohanis mulai dedea lelekaꞌ laꞌeneuꞌ Herodes nonoi-tataon. Dedea na leo iaꞌ: Herodes nana gubernor nai propinsi Galilea. Ria sala na dodouꞌ. Leo-leoꞌ ana tonda na fadi na sao ina na, nade Herodias. Sekonaa te, fadi na bei nasoda, ma bei ta namaetuꞌ no Herodias fa. Herodes leleo-lalaꞌon ta laꞌe fa, de Yohanis nasaꞌai lelekaꞌ ana, losaꞌ Herodes eteꞌ ao na. Boe ma Herodes hopu nan, de tee ni leo bui daleꞌ neu.\f + \fr 3:19-20 \ft Lees mana duiꞌ Lukas 3:1-2. Meten boe nai Mateos 14:3-4; Markus 6:17-18.\f* \s1 Yohanis sarani Ramatua Yesus \r (Mateos 3:13-17; Markus 1:9-11) \p \v 21 Maꞌulu na, tepoꞌ fo bei ta hopu ra Yohanis fa, ana sarani lahenda dodouꞌ. Ma ana sarani Yesus boe. Basa ria de Yesus hule-haradoi, boe ma lalai natahuꞌa. \v 22 Tutiꞌ a Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na onda neuꞌ Ana. Dula-daleꞌ ria rupa na sama leoꞌ manupui kalasi a. Boe ma hara oeꞌ esa neme lalai mai nae, \q1 “O nana Au Ana susue Ka. \q2 O tao ma Au amahoꞌo naroo.”\x + \xo 3:22 \xt Tutui Masososaꞌ 22:2; Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 2:7; Yesaya 42:1; Mateos 3:17; Markus 1:11; Lukas 9:35\x* \s1 Ramatua Yesus bei-baꞌi nara, tuka papa Yusuf \r (Mateos 1:1-17) \p \v 23 Tepoꞌ fo Yesus mulai nafada lahenda ra laꞌeneuꞌ Manetualain eno masoda na, nana teu Ni bate telu hulu. Lahenda ralelaꞌ rae, Yesus nana Yusuf Anan. Yusuf bei-baꞌi nara siiꞌ: \q2 Yusuf papa na riꞌ, Eli. \q2 \v 24 Eli papa na riꞌ, Matat. \q2 Matat papa na riꞌ, Lewi. \q2 Lewi papa na riꞌ, Melki. \q2 Melki papa na riꞌ, Yanai. \q2 Yanai papa na riꞌ, Yusuf. \q2 \v 25 Yusuf papa na riꞌ, Matatias. \q2 Matatias papa na riꞌ, Amos. \q2 Amos papa na riꞌ, Nahum. \q2 Nahum papa na riꞌ, Hesli. \q2 Hesli papa na riꞌ, Nagai. \q2 \v 26 Nagai papa na riꞌ, Maat. \q2 Maat papa na riꞌ, Matatias. \q2 Matatias papa na riꞌ, Semein. \q2 Semein papa na riꞌ, Yosek. \q2 Yosek papa na riꞌ, Yoda. \q2 \v 27 Yoda papa na riꞌ, Yohanan. \q2 Yohanan papa na riꞌ, Resa. \q2 Resa papa na riꞌ, Serubabel. \q2 Serubabel papa na riꞌ, Sealtiel. \q2 Sealtiel papa na riꞌ, Neri. \q2 \v 28 Neri papa na riꞌ, Melki. \q2 Melki papa na riꞌ, Adi. \q2 Adi papa na riꞌ, Kosam. \q2 Kosam papa na riꞌ, Elmadam. \q2 Elmadam papa na riꞌ, Er. \q2 \v 29 Er papa na riꞌ, Yosua. \q2 Yosua papa na riꞌ, Elieser. \q2 Elieser papa na riꞌ, Yorim. \q2 Yorim papa na riꞌ, Matat. \q2 Matat papa na riꞌ, Lewi. \q2 \v 30 Lewi papa na riꞌ, Simeon. \q2 Simeon papa na riꞌ, Yahuda. \q2 Yahuda papa na riꞌ, Yusuf. \q2 Yusuf papa na riꞌ, Yonam. \q2 Yonam papa na riꞌ, Elyakim. \q2 \v 31 Elyakim papa na riꞌ, Melea. \q2 Melea papa na riꞌ, Mena. \q2 Mena papa na riꞌ, Matata. \q2 Matata papa na riꞌ, Natan. \q2 Natan papa na riꞌ, Daud. \q2 \v 32 Daud papa na riꞌ, Isai. \q2 Isai papa na riꞌ, Obet. \q2 Obet papa na riꞌ, Boas. \q2 Boas papa na riꞌ, Salmon. \q2 Salmon papa na riꞌ, Nahason. \q2 \v 33 Nahason papa na riꞌ, Aminadab. \q2 Aminadab papa na riꞌ, Admin. \q2 Admin papa na riꞌ, Arni. \q2 Arni papa na riꞌ, Hesron. \q2 Hesron papa na riꞌ, Peres. \q2 Peres papa na riꞌ, Yahuda. \q2 \v 34 Yahuda papa na riꞌ, Yakob. \q2 Yakob papa na riꞌ, Isak. \q2 Isak papa na riꞌ, Abraham. \q2 Abraham papa na riꞌ, Tera. \q2 Tera papa na riꞌ, Nahor. \q2 \v 35 Nahor papa na riꞌ, Seruk. \q2 Seruk papa na riꞌ, Rehu. \q2 Rehu papa na riꞌ, Pelek. \q2 Pelek papa na riꞌ, Eber. \q2 Eber papa na riꞌ, Sela. \q2 \v 36 Sela papa na riꞌ, Kenan. \q2 Kenan papa na riꞌ, Arpaksad. \q2 Arpaksad papa na riꞌ, Sem. \q2 Sem papa na riꞌ, Noh. \q2 Noh papa na riꞌ, Lamek. \q2 \v 37 Lamek papa na riꞌ, Metusalak. \q2 Metusalak papa na riꞌ, Henok. \q2 Henok papa na riꞌ, Yared. \q2 Yared papa na riꞌ, Mahalalel. \q2 Mahalalel papa na riꞌ, Kenan. \q2 \v 38 Kenan papa na riꞌ, Enos. \q2 Enos papa na riꞌ, Set. \q2 Set papa na riꞌ, Adam. \q2 Adam nana, riꞌ Manetualain ana aadu Na. \c 4 \s1 Malaka nitu soba Ramatua Yesus \r (Mateos 4:1-11; Markus 1:12-13) \p \v 1 Yohanis sarani basa Yesus, boe ma Yesus laꞌo ela lee Yarden a. Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na sama-sama no Ni. Basa boe ma Dula-daleꞌ ria noon leo mamana lino-nes a neu. \v 2 Yesus leo nai na losa faiꞌ haa hulu. Tepoꞌ ria ta naa-ninu hata esa boeꞌ, losa Ana namalaa naan seli. Boe ma malaka nitu mai soba Ni. \p \v 3 Ana nafada Yesus nae, “Kalu tetebes ara O ia nana Manetualain Anan, O manuu kuasa. De, bisa mafada batu ia ra dadi roti, fo mua.” \p \v 4 Tehuu Yesus nataa ni nae, “O ta mae tao boeꞌ ma! Ta bubuluꞌ fa do? Mana duiꞌ nai Susura Makamoiꞌ daleꞌ nae, \q1 ‘Lahenda dae-bafoꞌ a nasoda, nana ta noi neme nanaa-nininuꞌ a mai fa.’ ”\x + \xo 4:4 \xt Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 8:3; Mateos 4:4\x* \p \v 5-6 Basa boe ma malaka nitu a noo Yesus leo mamana madema esa neu, de natudu Ni basa mane dae-bafoꞌ a nusa-namon. Ana nafada Yesus nae, “Basa kuasa sira ro marela-masaꞌan nana au nuu ki. De, au anuu hak ae fee bea boe neme au hihii ka mai. \v 7 Au nau fee O katemaꞌ asa. Tehuu O muste tao hihii-nanauꞌ esa dei, besaꞌ ko au fee. Mudaꞌ lai esaꞌ! O doꞌo-tabe neuꞌ au. Noi ri naꞌ so!” \p \v 8 Tehuu Yesus nataa ni nae, “Hapun nai bea leo naꞌ? Huu fo mana duiꞌ nai Susura Makamoiꞌ daleꞌ nae, \q1 ‘O muste doꞌo-tabe noi neuꞌ Manetualain. \q2 Ma o muste malalau Ni.’ ”\x + \xo 4:8 \xt Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 6:13\x* \p \v 9 Basa ria, boe ma malaka nitu noo Yesus leo kota Yerusalem a neu. Nai na, ana noo Yesus leo Uma Mamaso Ina a puni na lain neu. Boe ma ana nae, “Maneniko tebe-tebe O nana Manetualain Anan, sona parbokuꞌ daeꞌ mu leo! \v 10 Huu fo mana duiꞌ nai Susura Makamoiꞌ daleꞌ nae, \q1 ‘Manetualain neuꞌ ko nadenu eilaꞌo-limalopen reme nusatetu-ikutemaꞌ a mai, \q2 fo ranea O. \q1 \v 11 Neuꞌ ko ara ratanee ra O, \q2 fo ela O ei ma ta tetaꞌ laꞌe batu ria baiꞌ boeꞌ.’ ”\x + \xo 4:11 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 91:11-12\x* \p \v 12 Tehuu Yesus nataa ni nae, “Mana duiꞌ nai Susura Makamoiꞌ daleꞌ nae, \q1 ‘Bosoꞌ soba neuꞌ Manetualain!’ ”\x + \xo 4:12 \xt Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 6:16\x* \p \v 13 Malaka nitu soba Yesus neniꞌ eno rupaꞌ ara, tehuu ta nala Ni fa. Basa boe ma ana foa ela Yesus, fo nahani ledo-fai malole. \s1 Ramatua Yesus leo Galilea neu fo mulai nafada lahenda ra laꞌeneuꞌ Manetualain Tutui Malole Na \r (Mateos 4:12-17; Markus 1:14-15) \p \v 14 Huu no Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na kuasan, boe ma Yesus fali leo propinsi Galilea neu. Ta doo bea boeꞌ te, Yesus nade Na tui-bekan rule-feo nusaꞌ ria, de lahenda ra bubuluꞌ. \v 15 Ana nanori-nafada nai lahenda Yahudi ra uma mamaso nara katemaꞌ. Boe ma ara io Ni rae, “Yesus nana Mana kuasa!” \s1 Lahenda ra ta sipoꞌ Ramatua Yesus nai Nasaret \r (Mateos 13:53-58; Markus 6:1-6) \p \v 16 Laiꞌ esa de, Yesus leo koro Nasaret na mai. Laꞌe fai lahenda Yahudi ra fai huhule-haradoin, riꞌ ‘fai Sabat’, Ana leo uma mamasoꞌ daleꞌ neu, sama leoꞌ Ria biasa na. Basa de Ana foa napadeiꞌ fo nau lees neme Manetualain Susura Makamoiꞌ na mai. \v 17 Boe ma ara fee Ni baꞌi Yesaya dudui na. Ana buka ni, de lees nai lalaneꞌ fo mana duiꞌ nae, \q1 \v 18 Manetualain Dula-dale Na kuasa Na nai Au. \q2 Huu ria na Ana tudu na Au, \q3 fo tui-beka Manetualain Tutui Malole Na neuꞌ lahenda manatoꞌa-manataꞌ ara. \q1 Ana nadenu Au, \q2 ela tui-beka ae, \q3 neuꞌ ko poꞌi mana hukuꞌ ara; \q3 neuꞌ ko pokeꞌ ara rita dae; \q3 neuꞌ ko poꞌi mana hapu eese-rurumuꞌ ara. \q2 \v 19 Ma besaꞌ ia losa Ramatuaꞌ ledo-fain, \q3 fo soi-tefa lahenda Nara.”\f + \fr 4:19 \ft Lalaneꞌ ia ra dua natetu no dudui dedea Yunani teaꞌ a. Susura Makamoiꞌ dedea Indonesia, tao lalane kasanahulu sio na neuꞌ mamanaꞌ fo ta naraa fa.\f* \x + \xo 4:19 \xt Yesaya 61:1-2\x* \p \v 20 Yesus lees basa duduiꞌ ria, boe ma lulu faliꞌ ana de loo ni leo mana tao mamasoꞌ a neu, boe ma Ana natuuꞌ. Basa lahenda fo rai uma mamasoꞌ ria daleꞌ mete rahere Ni. \v 21 Boe ma Ana nafada si nae, “Hata fo bisinaꞌ a emi mamanene ni neme Susura Makamoiꞌ a mai a, besaꞌ ia dadi so!” \p \v 22 Basa lahenda fo rai na, mulai io Yesus rae, “Ae! Hata fo bisinaꞌ a Ana dedea ni a, malole na seli! Tehuu Ria nana, Yusuf anan, hete? Ubeaꞌ taon de bisa leo naꞌ?” \p \v 23 Boe ma Yesus nafada si nae, “Tantu emi basa moi taoꞌ Au meniꞌ dedeaꞌ lasiꞌ a nae, ‘Dokter! Puli-mamodo ma ao-ina heheli ma dei! Ubeaꞌ taon de O ta tao tanda heran esa fee ami nai ia boeꞌ, sama leoꞌ O tao nai kota Kapernaum a?’ \v 24 Matetu na leo iaꞌ: lahenda ta nau sipoꞌ Manetualain mana nesi matan nai ria koro-tadun fa.\x + \xo 4:24 \xt Markus 6:4; Yohanis 4:44\x* \v 25-26 Hai natutuduꞌ neme Manetualain mana nesi matan, baꞌi Elia. Laiꞌ esa de uda a ta mai fa teuꞌ telu seseriꞌ. Tepoꞌ ria ina-falu dodouꞌ rai Israel. Tehuu Manetualain ta fee Elia neu tulu-fali lahenda Israel ara. Manetualain fee ni leo ina-falu esa neu, nai koro Sarfat naneneaꞌ kota Sidon. Sekonaa te inaꞌ ria, lahenda ta Yahudi fa. Tehuu ana namahere neuꞌ Manetualain kuasa Na.\x + \xo 4:25-26 \xt 1 Maneꞌ ara 17:1, 8-16\x* \p \v 27 Hai natutuduꞌ fekeꞌ neme Manetualain mana nesi matan Elisa mai. Tepoꞌ ria, lahenda Yahudi dodouꞌ ramahedi hedi kusta rai Israel. Tehuu Manetualain ta puli na si fa. Ana nadenu noi Elisa puli na lahenda kamahedi kusta esa, nade Naaman. Sekonaa te, ria nana lahenda Siria, ta Yahudi fa. Tehuu ana namahere neuꞌ Manetualain kuasa Na.”\x + \xo 4:27 \xt 2 Maneꞌ ara 5:1-14\x* \p \v 28 Bei ramanene Yesus dedea nae leoꞌ na, boe ma basa si nasa nara lua. \v 29 Boe ma ara foa belaꞌ a, de usi heni Ni neme uma mamasoꞌ daleꞌ mai. Tutiꞌ a hela roo Ni leo koroꞌ a suu-dea neu, fo nau ruan leo pere daleꞌ neu. \v 30 Tehuu Ana kalua laꞌo nesiꞌ lahenda kadodouꞌ sira talada, de foa ela si reuꞌ na. \s1 Ramatua Yesus usi heni nitu neme lahenda esa mai \r (Markus 1:21-28) \p \v 31 Basa ria, boe ma Yesus onda leo Kapernaum neu, nai dano Galilea a suu na. Tuka-tuka fai huhule-haradoiꞌ, Ana nanori lahenda rai uma mamasoꞌ daleꞌ. \v 32 Lahenda ra roi ramakokoaꞌ a ramanene dedea-nafada Ni, huu fo Ana bubuluꞌ matetuꞌ nanoriꞌ ria isi na.\x + \xo 4:32 \xt Mateos 7:28-29\x* \p \v 33 Laiꞌ esa de, Yesus nanori nai uma mamasoꞌ daleꞌ, hapu lahenda nitu hekeꞌ esa mulai naloo namberaina nae, \v 34 “Ae! Yesus, Lahenda Nasaret! O nau tao ubeaꞌ mo ami! O nau mai tao malulutuꞌ ami, do? Ami malelaꞌ O, nana Lahenda Malalao-malalafuꞌ fo fai a ulu na Manetualain helu nae fee Ni mai.” \p \v 35 Tehuu Yesus nasapaa ni nae, “Maꞌauꞌ bafa ma! Kalua meme lahenda ria mai!” Kekeneu te nitu a lokopiro lahenda ria neuꞌ daeꞌ, nai lahenda ra talada. Basa boe ma ana foa ela ni, ma ta nahehediꞌ ana soꞌ. \p \v 36 Basa lahenda ra roi ramakokoaꞌ a rae, “Heran lai esaꞌ! Lahenda ia dedea Na, nanuu kuasa bauinaꞌ! Losaꞌ nitu ra biin, de kalua reme lahenda ria mai!” \v 37 Boe ma tutuiꞌ laꞌeneuꞌ Yesus, mulai tui-bekan nai nusaꞌ ria katemaꞌ. \s1 Ramatua Yesus puli na Simon arinan, ma lahenda dodouꞌ bali \r (Mateos 8:14-17; Markus 1:29-34) \p \v 38 Faiꞌ fo ara kalua reme uma mamasoꞌ ria mai, boe ma Yesus leo Simon uma na neu.\f + \fr 4:38 \ft Simon nana, riꞌ Petrus nade feke na.\f* Simon arina na namahedi ao luumaiꞌ a, de ao-ina na nanaa na seli. Boe ma ara hule Yesus rae, “Ramatuaꞌ! Puli ma ina lasiꞌ a dei!” \v 39 Yesus neu de napadei neuꞌ koi a suu na, boe ma usi heni ina lasiꞌ a ao luumai na. Hatemataꞌ ria boe, inaꞌ a ao luumai na mopoꞌ ana. Boe ma ana foa, de neu sadia nanaaꞌ fee si. \p \v 40 Ledo a sakaꞌ tena, boe ma lahenda ra roo basa kamahedis ara leo Yesus reu. Hedi nara rupaꞌ ara. Boe ma Ana fua lima Na neuꞌ lahenda kamahedis ara de puli na katemaꞌ asa. \v 41 Lahenda kamahedis sira, ruma nitu hekeꞌ ara. De, Yesus pareta nitu ra fo kalua remeꞌ lahenda sira mai. Ara kalua ma bobouꞌ rae, “O nana Manetualain Anan!” Huu fo nitu sira bubuluꞌ rae, Ria nana Kristus, fo neme fai a ulu na mai Manetualain helu nae fee Ni mai. Huu ria na, Yesus nasaꞌai si fo ta bole dedea hata esa laꞌeneuꞌ Ao-ina Na boeꞌ. \s1 Ramatua Yesus neu tui-beka Tutui Malole nai uma mamasoꞌ ara \r (Markus 1:35-39) \p \v 42 Balahaꞌ dulupila na, boe ma Yesus foa de leo mamana lino-nees esa neu, nai kota a deaꞌ. Lahenda ra saka raleleiꞌ Ana. Ara raneta ron, boe ma leleꞌo Ni rae, “Papa leo mo ami! Bosoꞌ leo mamana fekeꞌ mu bali!” \p \v 43 Tehuu Ana sipoꞌ asa nae, “Au muste leo koro fekeꞌ ara uu, fo tui-beka Tutui Malole laꞌeneuꞌ Manetualain pareta Na. Huu fo Manetualain nadenu Au uu alalaꞌo nonoi lakaꞌ ria.” \p \v 44 Boe ma Ana laꞌo neme koroꞌ esa mai leo koroꞌ esa neu, fo nanori-nafada nai uma mamasoꞌ ara nai propinsi Yudea. \c 5 \s1 Ara puka rala ikaꞌ dodouꞌ \r (Mateos 4:18-22; Markus 1:16-20) \p \v 1 Laiꞌ esa de Yesus nanori lahenda ra nai dano Galilea a suu na.\f + \fr 5:1 \ft Susura Makamoi dedea Yunani a mana duiꞌ nae, ‘nai dano Genesaret a suu na’. Dano Genesaret a nade feke na, riꞌ dano Galilea.\f* Lahenda dodouꞌ mai fo nau nenene Manetualain Hara-dasin, losaꞌ ara raseseti ao, eo ra Yesus. \v 2 Naneneaꞌ nai na hapu manadolu-manadala hida, rahii dala nara rai madaꞌ lain. Yesus nita ofaꞌ rouꞌ dua mana nafuꞌ rai na. \v 3 Neme ofa kaduaꞌ sira mai, nana Simon nuun esa. Boe ma Yesus ae leo Simon ofan lain neu, Ana hule si fo tipa ofaꞌ a leo oe demaꞌ a neu. Boe ma Ana natuuꞌ de nanori-nafada lahenda kadodou inaꞌ ara.\x + \xo 5:3 \xt Mateos 13:1-2; Markus 3:9-10; 4:1\x* \p \v 4 Nanori basa, boe ma Ana nafada Simon nae, “Simon! Tuluꞌ leo mamanaꞌ fo oe na demaꞌ a seluꞌ baiꞌ, fo poꞌi pukaꞌ a neuꞌ na. Huu fo neuꞌ ko emi hapu ikaꞌ dodouꞌ.” \p \v 5 Simon sipoꞌ nae, “Ramatuaꞌ! Ami puka hatuꞌ esa katemaꞌ, tehuu ta hapu ikaꞌ boaꞌ esa boeꞌ! Neu, Ramatuaꞌ mafada de au poꞌi seluꞌ pukaꞌ a.”\x + \xo 5:5 \xt Yohanis 21:3\x* \v 6 Boe ma ara poꞌi pukaꞌ a. Ara sakaꞌ hela faliꞌ ana leo lain mai, te pukaꞌ ria ikaꞌ henun, losaꞌ kura baiꞌ sii heni pukaꞌ a.\x + \xo 5:6 \xt Yohanis 21:6\x* \v 7 Boe ma Simon naloo nonoo nara reme ofa fekeꞌ mai fali si. Ara poꞌa rahenu ofa kaduaꞌ sira ikaꞌ, de hisadeina ara bolo. \v 8-10 Sabadeus anan Yakobis no Yohanis, fo Simon nonoo manadolu-manadalan rai na boe. Ara heran raan seli, huu fo ara hapu ikaꞌ dodouꞌ. Simon Petrus bei nita mana dadiꞌ ria, tutiꞌ a sundaꞌ undulaka na neuꞌ Yesus mata Na nae, “Au nana lahenda masala-masikoꞌ. De, malole lenaꞌ Ramatuaꞌ *a bosoꞌ maneneaꞌ mo au bali.”\f + \fr 5:8-10 \ft Simon, do Petrus, do Simon Petrus, ria nana nadeꞌ neme lahenda esa mai.\f* \p Tehuu Yesus nataa nae, “Simon! Bosoꞌ mae leoꞌ na, emi biasa puka ikaꞌ, tehuu besaꞌ ia Au anori emi saka lahenda fo tuka Au.” \p \v 11 No besaꞌ ria boe, hela sira ofa na leo madaꞌ lain neu. Boe ma ara foa ela basa-basan, de tuka Yesus. \s1 Ramatua Yesus puli na lahenda kamahedis kusta esa \r (Mateos 8:1-4; Markus 1:40-45) \p \v 12 Nai koroꞌ esa, Yesus naneta no lahenda esa ao-ina na hedi kusta mesan. Ana nita Yesus, boe ma sundaꞌ undulaka na losaꞌ mata-idun neta dae neuꞌ Yesus matan. Ana nae, “Ramatuaꞌ! Kalu nau, sona tulu-fali au dei! Huu fo au bubuluꞌ, Ramatuaꞌ bisa puli ma au hedi ka, ela bosoꞌ lahenda rahiaꞌ au.” \p \v 13 Boe ma Yesus looꞌ lima Na neu de nafaroe lahenda ria, ma Ana dedea nae, “Au nau! O teꞌe ma aom leo!” Hatemataꞌ ria boe, lahenda ria hedi kusta na mopoꞌ ana. \v 14 Boe ma Yesus horo ni nae, “Mafarereneꞌ matalolole! O teꞌe ma aom so, tehuu ta bole tutui esa boeꞌ! O muste tuka baꞌi Musa pareta na dei. De, leo malaka agama a muu, fo ana parisaꞌ ao-ina ma, ela ana bubuluꞌ nae, tebe teꞌe ma aom so, do beiꞌ. Ma o muste fee tutunu-hohotuꞌ tanda makasi, fo basa lahenda ra bubuluꞌ rae, o teꞌe ma oam matetuꞌ so.”\x + \xo 5:14 \xt Malaka Agama ra Atoran 14:1-32\x* \p \v 15 Leo mae Yesus horo, tehuu tutuiꞌ laꞌeneuꞌ Ria kuasa Na, tui-bekan nai basa mamanaꞌ ara. De lahenda ra roi faa-faaꞌ a mai, ela ramanene Ana nanori-nafada si. Ma Ana puli na lahenda reme hedi rupa nara mai. \v 16 Tehuu Yesus heoꞌ neme lahenda kadodou inaꞌ sira mai, fo neu hule-haradoi nai mamana lino-nes. \s1 Ramatua Yesus puli na lahenda lukuꞌ esa \r (Mateos 9:1-8; Markus 2:1-12) \p \v 17 Laiꞌ esa de, Yesus nanori-nafada nai uma esa. Fai ria, sira lahenda agama Farisi ma mesen agama ra mai, fo nenene neuꞌ Ana. Ara reme basa koroꞌ nai propinsi Galilea, no propinsi Yudea ma reme kota Yerusalem mai. Manetualain fee Yesus kuasa fo puli na lahenda kamahedis ara. \v 18-19 Fai ria, lahenda hida rolo reni lahenda lukuꞌ esa nai tandu, leo Yesus neu ela puli nan. Tehuu uma ria nakaseke no lahenda, de ara ta bisa masoꞌ leo daleꞌ reu fa. Huu ria na, ara saka enoꞌ de ae roo lukuꞌ ria leo uma a puni na neu. Boe ma ara fate boloꞌ, ela raꞌonda lahenda lukuꞌ ria no tandu na leo daeꞌ neu. Ara raꞌonda ni, nai lahenda kadodou inaꞌ sira talada, naraa no Yesus mata Na. \v 20 Yesus nita leoꞌ na, boe ma Ana bubuluꞌ nae, ara ramahere Ni bisa puli na sira nonoon ria. Boe ma Ana nafada lahenda lukuꞌ ria nae, “Ana ki on! Au sae-safe heni o sala-sikom so.” \p \v 21 Lahenda Farisi ra roo mesen agama ra ramanene Yesus dedea nae leoꞌ na, boe ma esa nafada esa rae, “Ae! Noi Manetualain riꞌ nanuu hak fo sae-safe heni lahenda sala-sikon. Te lahenda ia nana bea, de tao aon sama leoꞌ Manetualain! Namumulu-namamae bauinaꞌ ia!” \p \v 22 Tehuu Yesus bubuluꞌ sira duduꞌa-aafin. Boe ma Ana dedea nae, “Ubeaꞌ taon de emi duꞌa-afi nai dale mara mae Au amumulu-amamaeꞌ? \v 23-24 Matetu na riꞌ ubeaꞌ? Maneniko Au afada lahenda lukuꞌ ia ae, ‘Au fee ampon neuꞌ o sala-sikom,’ do afada ae, ‘foa fo laꞌo leo!’ Maneniko ana foa fo laꞌo, sona besaꞌ ko emi mita buti mae Au, Ana Lahenda. Te Au anuu kuasa fee ampon neuꞌ lahenda sala-sikon.” \p Boe ma Ana nafada lahenda lukuꞌ ria nae, “Foa leo! Hai ma mamana napeu ma fo fali leo!” \p \v 25 Kekeneu te, lahenda ria foa napadeiꞌ neuꞌ lahenda kadodou inaꞌ sira matan, boe ma hai na mamana napeu na. Ana fali neun ma io-oa neuꞌ Manetualain. \v 26 Basa lahenda ra rita leoꞌ na, boe ma roi ramakokoaꞌ a. Ara io-oa Manetualain nade Na rae, “Manetualain kuasa Na bauinaꞌ! Faiꞌ ia ita tita mataꞌ mana dadi bebeuꞌ!” \s1 Ramatua Yesus naloo Lewi fo tuka Ni \r (Mateos 9:9-13; Markus 2:13-17) \p \v 27 Basa de, Yesus kalua neme uma ria mai, boe ma Ana nita lahenda mana susu bea esa, nade Lewi, natuuꞌ nai uma sususu bea daleꞌ.\f + \fr 5:27 \ft Lewi nade feke na, Mateos.\f* Yesus nafada ni nae, “Mai tuka Au!” \v 28 Lewi namanene, boe ma ana foa ela basa-basan reuꞌ na, de neu tuka Yesus. \p \v 29 Boe ma Lewi tao feta bauinaꞌ de naloo Yesus leo uma na neu. Ana naloo nonoo mana susu bea nara, ma lahenda fekeꞌ boe, fo mai raa feta. \v 30 Tehuu lahenda agama Farisi hida ma mesen agama ra, ramumuu neuꞌ Yesus ana mana tuka dea nara rae, “Ubeaꞌ taon de emi mia-minu sama-sama mo mana susu bea ra, ma lahenda masala-masikoꞌ ara? Lahenda roos a bosoꞌ rabua ro lahenda rupa leo naꞌ ara!”\x + \xo 5:30 \xt Lukas 15:1-2\x* \p \v 31 Tehuu Yesus nafada si nae, “Tebe lahenda kamahedis a parluu dokter. Tehuu lahenda sodaꞌ a, sona ta parluu fa. \v 32 Au ta mai fo aloo-akou neuꞌ lahenda roos, tehuu Au mai soaneuꞌ lahenda masala-masikoꞌ, ela saledale-tuꞌetei nara.” \s1 Mesen agama ra ralelena aoꞌ ro Ramatua Yesus laꞌeneuꞌ puasa \r (Mateos 9:14-17; Markus 2:18-22) \p \v 33 Boe ma, lahenda agama Farisi ma mesen agama ra boe ramumuu neuꞌ Yesus rae, “Leo iaꞌ, Papa! Yohanis Mana Saraniꞌ a ana mana tuka dea nara puasa, ma hule-haradoi kose-kose. Lahenda Farisi ra ana mana tuka dea nara boe leo naꞌ. Tehuu ubeaꞌ taon de Papa ana mana tuka dea mara roi raa-rinu, raa-rinuꞌ a? Ara ta puasa ralelaꞌ fa, do?” \p \v 34 Tehuu Yesus sipoꞌ asa pake dedea nasasamaꞌ nae, “Emi bubuluꞌ, maneniko feta kakabiꞌ, sona fui ra ta puasa fa, tehuu ara raa-rinu rabete. Maneniko mana kabiꞌ a tou na bei sama-sama no si, tantu ara raa-rinu belaꞌ a. \v 35 Tehuu faiꞌ esa nai na, maneniko heke reni mana kabiꞌ a tou na, sona besaꞌ ko tia-lai nara dale hedi, de ara puasa.” \p \v 36 Boe ma, Yesus nafada si dedea nasasamaꞌ esa bali nae, “Ta hapu lahenda hai na posaiꞌ bebeuꞌ, fo tapa neuꞌ badu paraaꞌ a sai na fa. Huu fo neuꞌ ko safe badu ria te, posaiꞌ bebeuꞌ a leleꞌe, de badu paraaꞌ sai nan bera. \v 37-38 Leoꞌ na boe, lahenda ta disi tua bebeuꞌ neuꞌ hai paraꞌ a fa. Huu fo neuꞌ ko haiꞌ ria hea ni, de nosi heni tuaꞌ a.\f + \fr 5:37-38 \ft Duduiꞌ dedea Yunani teaꞌ a nae, “Bosoꞌ sali anggor fo bei bebeuꞌ leo tas bandarou paraaꞌ a neu, te boso losa sii heni ni bali.”\f* [No ria na, Yesus nanori si nae, Nanori bebeu Na, bosoꞌ rabua ni noo lahenda Farisi ra nanori paraa nara.] \v 39 Lahenda fo parna ninu oe anggor paraaꞌ, ana ta nahiiꞌ ninu bebeuꞌ a fa. Huu fo ana bubuluꞌ nae, ‘Anggor fo peda ni dooꞌ a, sona malada na seli!” \c 6 \s1 Lahenda ta sipoꞌ no malole Ramatua Yesus asa laꞌeneuꞌ fai hahae aoꞌ \r (Mateos 12:1-8; Markus 2:23-28) \p \v 1 Laiꞌ esa de, laꞌe lahenda Yahudi ra fai hahae aon, Yesus no ana mana tuka dea nara laꞌo tuka lehenda oka-tinen daleꞌ. Boe ma ana mana tuka dea nara, etu ra hade gandum a pule na de raisi fo raa.\x + \xo 6:1 \xt Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 23:25\x* \v 2 Tehuu lahenda agama Farisi fo riꞌ ta rapoꞌi hadas Yahudi, sira hida rai na de rita Yesus ana mana tuka dea nara tao leo naꞌ, boe ma rasaꞌai Ni rae, “Ubeaꞌ taon de O ana mana tuka dea mara ralena laka neuꞌ ita atoran agama na? Ara roi nonoiꞌ laꞌe fai hahae aoꞌ! Ara oru hade gandum. Ta bole leo naꞌ fa!” \p \v 3-4 Boe ma Yesus sipoꞌ asa nae, “Emi ta lees mita baꞌi Daud tutui na fa? Fai fo no ana mana tuka dea nara ramalaa, boe ma leo bea, ana masoꞌ leo Manetualain Laa Huhule-haradoi na daleꞌ neu hai roti tutunu-hohotuꞌ fo naa, ma bati fee ana mana tuka dea nara. Sekonaa te lahenda fekeꞌ ta bole naa roti ria fa, noi malaka agama ra.\x + \xo 6:3-4 \xt 1 Samuel 21:1-6; Malaka Agama ra Atoran 24:9\x* \p \v 5 Nenene matalolole! Au nana Ana Lahenda. Au anuu hak fo aetuꞌ ae, lahenda bole tao ubeaꞌ laꞌe fai hahae aoꞌ.” \s1 Ramatua Yesus puli na lahenda esa mate liman seri \r (Mateos 12:9-14; Markus 3:1-6) \p \v 6 Laꞌe fai hahae ao fekeꞌ esa, boe ma Yesus neu nanori-nafada nai uma mamasoꞌ daleꞌ. Nai na, hapu touꞌ esa mate liman seri. \v 7 Nai na boe, mesen agama ma lahenda agama Farisi ra saka lelaꞌ fo nau ratuda Yesus. De rahani kalu Ana puli na tou mana mate lima seseriꞌ ria laꞌe fai hahae aoꞌ. No ria na, ara bisa rahihiiꞌ Ana. \v 8 Tehuu Yesus bubuluꞌ matetuꞌ sira duduꞌa-aafi nara. Huu ria na Ana naloo lahenda ria nae, “Aꞌa! Mai mapadeiꞌ nai talada ia dei!” Boe ma ana neu tutiꞌ a. \v 9 Basa de, Yesus natane lahenda sira nae, “Au atane aneni emi, dei. Tuka ita atoran agama na, ita bole tao sudi ubeaꞌ a laꞌe fai hahae aoꞌ? Ita tao malole do, tadaluꞌ? Puli ta lahenda do, tao talulutuꞌ masoda na?” \v 10 Yesus mete naleleiꞌ asa, boe ma dedea no tou lima mana mate seseriꞌ ria nae, looꞌ lima ma mai!” Basa de ana looꞌ lima na boe ma teꞌe na aon. \p \v 11 Yesus musunoo nara, rita leoꞌ na boe ma ramanasa roo Ni. De ara mulai rabua fo saka eno tadaluꞌ rae,” Ami muste saka eno fekeꞌ bali fo matuda Ni!” \s1 Ramatua Yesus here ana mana tuka dean sanahulu dua \r (Mateos 10:1-4; Markus 3:13-19) \p \v 12 Faiꞌ esa boe ma Yesus ae leo leteꞌ esa lain neu, fo hule-haradoi. Ana hule-haradoi nai na hatuꞌ esa katemaꞌ. \v 13 Malua boe ma, Ana naloo na katemaꞌ ana mana tuka dea nara. Neme basa sira mai Ana here na lahenda sanahulu dua fo dadi reuꞌ Ria lahenda nadedenu nara. Ana here na lahenda ra siꞌ: \q2 \v 14 Simon (biasa Yesus naloon nae ‘Petrus’), \q2 Anderias (Simon fadi na), \q2 Yakobis. \q2 Yohanis (Yakobis fadi na), \q2 Filipus, \q2 Bertolomeos, \q2 \v 15 Mateos, \q2 Tomas, \q2 Yakobis (Alpius ana na), \q2 Simon (fo tuka partei Selot),\f + \fr 6:15 \ft Partei Selot ia, saka enoꞌ fo ela poꞌi ra ao nara reme mana pareta Roma a mai. Ara hule partei ia rae, ‘Patriot’.\f* \q2 \v 16 Yudas (Yakobis ana na), ma \q2 Yudas Iskariot (fo riꞌ ana seꞌo heni Yesus). \s1 Ramatua Yesus puli na lahenda dodouꞌ \r (Mateos 4:23-25) \p \v 17 Faiꞌ fo ara onda reme leteꞌ ria lain mai, Yesus no ana mana tuka dea nara rapadei nai dae matetuꞌ. Lahenda dodouꞌ rabua rai na boe. Ara reme propinsi Yudea, kota Yerusalem, ma reme Tirus ma Sidon, riꞌ kota kaduaꞌ fo rai tasiꞌ a suu na. \v 18 Ara mai nana nau ramanene neuꞌ Yesus, ma ruma hule fo Ana puli lahenda hedis ara, boe ma puli na si. Ana puli na lahenda nitu hekeꞌ ara ma usi heni nitu ra reme lahenda sira mai boe. \v 19 Basa lahenda ra nau oi laꞌe Ni, huu fo maneniko ara oi laꞌe Ni, sona Ria kuasa Na kalua, de puli na si. \s1 Lahenda maua-manaleꞌ a, ma lahenda mana hapu soe a \r (Mateos 5:1-12) \p \v 20 Basa de, Yesus nasare na ana mana tuka dea nara, boe ma nanori-nafada si nae, \q1 “Lahenda manatoꞌa-manataaꞌ emin! \q2 Emi maua-manale, \q3 huu fo Manetualain, nana emi Mane manatulu-manafalim. \q1 \v 21 Lahenda mamalaa-maparoeꞌ emin! \q2 Emi maua-manale, \q3 huu fo neuꞌ ko Ramatuaꞌ a nahao-nafati emi. \q1 Lahenda mana luumata-pinuidu emin! \q2 Emi maua-manale, \q3 huu fo neuꞌ ko emi mamahoꞌo-matadale. \q1 \v 22-23 Lahenda fo hapu susa nana huu tuka Au, Ana Lahenda ia! \q2 Emi maua-manale, \q3 huu fo neuꞌ ko Ramatuaꞌ a balas emi nai nusatetu-ikutemaꞌ a. \q2 Leo mae lahenda eteꞌ ao nara roo emi, \q3 fo dedea ramumulu emi, \q3 do ramolo-ratabuꞌ emi, \q3 do rausi-rapuuꞌ emi sama leoꞌ lahenda tadaluꞌ, \q2 emi maua-manale, \q3 huu fo Ramatuaꞌ a neuꞌ ko nafarene neuꞌ emi nai nusatetu-ikutemaꞌ a.\x + \xo 6:22-23 \xt 1 Petrus 4:14\x* \p De, leo mae lahenda tao rasususaꞌ emi boe oo, mamahoꞌo-matadale ma roke-foti nai basa ledo-fai! Bosoꞌ heran, huu no lahenda sira besaꞌ ia rasususaꞌ emi, sira bei-baꞌi nara boe tao rasususaꞌ Manetualain mana nesi mata faiꞌulu nara. \q1 De, maneniko emi hapu susa rupa leo naꞌ ara boe, \q2 noi mamahoꞌo-matadale neu, \q3 huu fo neuꞌ ko Ramatuaꞌ a bati-pala fee emi ua-naleꞌ dodouꞌ nai nusatetu-ikutemaꞌ a!\x + \xo 6:22-23 \xt 2 Israel no Yahuda Tutui na 36:16; Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 7:52\x* \q1 \v 24 Tehuu lahenda kamasuꞌi emin! \q2 Emi soe, \q3 huu fo emi fai masoda namahoꞌo mara, teꞌe adaꞌ ia. \q1 \v 25 Lahenda kamasuꞌi-mabeteꞌ emin! \q2 Emi soe, \q3 huu fo neuꞌ ko emi mamalaa-maparoe. \q1 Manahiꞌa-manasetelee emin! \q2 Emi soe, \q3 huu fo neuꞌ ko emi doidoso ma luumata-pinuidu. \q1 \v 26 Lahenda mana saka nade iꞌioꞌ emin! \q2 Emi soe, \q2 huu fo fai a ulu na emi bei-baꞌi mara boe, \q3 io mana nesi mata masarole-masaraliꞌ ara!” \s1 Emi muste sue-lai neuꞌ musunoo mara \r (Mateos 5:38-48; 7:12) \p \v 27 Boe ma Yesus dedea bali nae, “Nenene matalolole! O muste sue musunoo mara, ma tao malole soaneuꞌ lahenda fo eteꞌ ao nara ro o. \v 28 Hule-haradoi neuꞌ Manetualain ela Ana fee ua-naleꞌ neuꞌ lahenda fo kutuk o. Ma hule-haradoi fee lahenda fo rahehediꞌ o. \v 29 Maneniko lahenda fapa o suke ii ma, sona soroꞌ suke ona ma neu bali. Maneniko lahenda ralea ra badu hanas ma, sona fee tamba seluꞌ ana badu. \v 30 Maneniko lahenda hule o hatam esa, sona fee ni neu. Maneniko lahenda hai reni hatam esa, sona bosoꞌ hule faliꞌ ana bali! \v 31 O nau lahenda tao malole neuꞌ o, sona o muste tao malole neuꞌ lahenda boe.\x + \xo 6:31 \xt Mateos 7:12\x* \p \v 32 Ma kalu o sue-lai lahenda fo sue-lai o, sona malole lena na riꞌ ubeaꞌ? Huu fo lahenda masala-masikoꞌ ara boe sue-lai neuꞌ lahenda fo sue-lai si a! \v 33 Maneniko o tao malole noi neuꞌ lahenda fo tao malole neu o, malole na riꞌ ubea? Huu fo lahenda masala-masikoꞌ ara boe ratulu-rafali ao leo naꞌ. \v 34 Maneniko lahenda ra tonda doiꞌ, ma o fee noi lahenda fo bisa kati faliꞌ a, sona malole na riꞌ ubeaꞌ? Huu fo lahenda masala-masikoꞌ ara boe, fee lahenda ara tonda doi nara, sadi balahaaꞌ-binesaꞌ ara sipo fali asa katemaꞌ. \p \v 35 Tehuu malole na, leo iaꞌ: sue-lai o musunoo mara! Ma tao malole soaneuꞌ asa. Kalu sira parluu tonda ubeaꞌ, sona fee si. Boso afi mae, ara bisa kati faliꞌ, do taꞌa. No ria na, neuꞌ ko Manetualain balas o. Ma o dadi muuꞌ Manetualain Madema a anan. Huu fo masoda sama leoꞌ o Papa ma fo riꞌ nahiiꞌ tao malole soaneuꞌ lahenda masala-masikoꞌ a. Ana tao malole soaneuꞌ lahenda fo ta hule nalelaꞌ makasi fa. \v 36 De, o muste matudu dale kasian ma neuꞌ lahenda ra, sama leoꞌ o Papa ma nai nusatetu-ikutemaꞌ a boe natudu dale kasian Na neuꞌ o.” \s1 Bosoꞌ saka lalalaꞌ lahenda salan \r (Mateos 7:1-5) \p \v 37 Yesus nanori naroo nae, “Bosoꞌ uku-sudi lahenda, ela lahenda bosoꞌ uku-sudi ratafaliꞌ o. Bosoꞌ saka lahenda salan huu fo neuꞌ ko lahenda saka o sala ma boe. Mafarene heni lahenda salan, ela ara rafarene heni o sala ma. \v 38 Maneniko o fee lahenda hata fo ara parluu, neuꞌ ko o sipo faliꞌ ana. Huu fo neuꞌ ko Manetualain bati-pala fee o henuꞌ-henu. Ria sama leoꞌ lahenda poꞌa hade leo balee uukuꞌ a daleꞌ neu, rakalelekoꞌ ana, ma poꞌa tamba seluꞌ neu losaꞌ sasi. De, neuꞌ ko o sipo leoꞌ na boe. Maneniko o fee baianaꞌ, sona o sipo faliꞌ baianaꞌ boe. Tehuu maneniko o fee dodouꞌ, sona o sipo faliꞌ dodouꞌ boe.” \p \v 39 Yesus nanori pake dedea nasasamaꞌ, Ana tui nae, “Lahenda pokeꞌ a ta bisa hela poke fekeꞌ a fa. Taꞌa sona dua si tuda belaꞌ a rala boloꞌ daleꞌ!\x + \xo 6:39 \xt Mateos 15:14\x* \v 40 Ana sakola a ta bisa kahereꞌ lena neme ria mesen na mai fa! Tehuu maneniko ana tuka natalolole mesen a nanori-nafadan, sona ana bisa dadi sama leoꞌ ria mesen na boe.\x + \xo 6:40 \xt Mateos 10:24-25; Yohanis 13:16; 15:20\x* \p \v 41 Lahenda sala na bau lima paꞌi keon ia, o mapeda maheren, tehuu o sala ma bauꞌ basa sona o mae salaꞌ ta ria fa. Ria sama leoꞌ o mita kadafu anaꞌ esa nai lahenda mata na. Sekonaa te baloꞌ kabaꞌuina a babaa etu mata ma, tehuu o ta bubuluꞌ fa! \v 42 Tao leoꞌ bea de o maparani mafada mae, ‘Toranooꞌ mai fo au kue heni kadafuꞌ a riꞌ mata ma daleꞌ ria dei.’ Sekonaa te o ta mita dae fa, huu fo baloꞌ a babaa etu o mata ma! Ae! Tebe o lahenda masarole-masarali! Kalua heni baloꞌ ria neme o mata ma mai dei, ela mita dae matetuꞌ, besaꞌ ko kue heni kadafu anaꞌ a neme toranoo ma mata na mai.” \s1 Lahenda a tetea na toda neme nonoi-tataon mai \r (Mateos 7:16-20; 12:33-35) \p \v 43 Yesus tamba seluꞌ dedea nasasamaꞌ esa nae, “Ta hapu ai huuꞌ malole naboa boa tadaluꞌ. Ma ta hapu ai huuꞌ tadaluꞌ naboa boa malole. \v 44 Lahenda nalelaꞌ, ai huuꞌ a nana neme boa na mai. Basa lahenda bubuluꞌ rae, lahenda ta bisa seu ufa boaꞌ do anggor boaꞌ neme ai huu makouꞌ a mai fa.\f + \fr 6:44 \ft Susura Makamoi dedea Yunani mana duiꞌ nae, lahenda ta seu σῦκον (\ft \+it sukon\+it*) neme ἀκανθα (\+it akantha\+it*). Sira boe ta hapu σταφυλή (\+it stafulei\+it*) neme βάτος (\+it batos\+it*). Ria sosoa na nae, neme ai huuꞌ esa mai, ita hapu ai boaꞌa neme ai huuꞌ teteaꞌ a mai.\f* \x + \xo 6:44 \xt Mateos 12:33\x* \v 45 Leoꞌ na boe, lahenda dale malalao-malalafuꞌ bisa tao hihii-nanauꞌ malole. Tehuu lahenda dale makekeoꞌ a, sona tao hihii-nanauꞌ tadaluꞌ. Huu fo neme lahenda a dedea-nafadan mai, natudu fee ria dale tea na.”\x + \xo 6:45 \xt Mateos 12:34\x* \s1 Lahenda malelaꞌ no pakanaꞌ a rafoa uma \r (Mateos 7:24-27) \p \v 46 Boe ma Yesus dedea bali nae, “Emi maloo Au sona mae, ‘Ramatuaꞌ. Tehuu ubeaꞌ taon de emi ta nau tuka Au dedea-nafada Ki fa? \v 47 Lahenda fo riꞌ mai ramanene Au, boe ma tao tuka Au dedea-nafada Ki, ria sama leoꞌ \v 48 lahenda fo nau nafoa uma tea-mepeꞌ. Ana ali fanderen na neuꞌ dae batu, dama nan, besaꞌ ko nafoa uma a neuꞌ lain. Maneniko faa ina a saꞌe na uma ria, tehuu uma ria ta naleuꞌ fa, huu fo fanderen na teaꞌ a. \v 49 Tehuu lahenda fo namanene no dale poseseriꞌ ma ta tuka Au dedea-nafada Ki, sama leoꞌ lahenda fo nafoa uma no mudaꞌ. Ana ta dama fanderen a fa, noi nadiditeꞌ uma ria neuꞌ lee a suu na. Fai fo faa ina a saꞌe na uma ria, boe ma hea neu!” \c 7 \s1 Ramatua Yesus puli na soldadu Roma a ata na \r (Mateos 8:5-13) \p \v 1 Yesus nanori basa, boe ma Ana leo kota Kapernaum neu. \v 2 Nai na hapu soldadu Roma ra malakan esa. Nanuu ata kamaheren esa. Ata ria, namahedi de noi mamaten. \v 3 Faiꞌ ria malaka soldadu a namanene laꞌeneuꞌ Yesus, boe ma ana nadenu lasi Yahudi hida fo reu hule Ni mai puli na atan ria. \v 4 Ara hule Yesus, fo tuka no si neu puli na lahenda ria. Ara leleꞌo Ni rae, “Ramatuaꞌ! Lahenda Roma ia, lahenda malole! Ria naraa, Ramatuaꞌ tulu-fali ni. \v 5 Huu fo ana tao fee ita uma mamasoꞌ, te ana sue ita lahenda Yahudi a.” \v 6 Boe ma Yesus tuka no si. \p Ara bei ta losa uma fa, tehuu malaka soldadu ria fee nonoo nara mai rafada Yesus rae, “Ramatuaꞌ *a bosoꞌ masosota aom mai bali, huu fo au ta araa sipoꞌ Ramatuaꞌ *a nai au uma ka fa. \v 7-8 Ma au ta araa leo Ramatuaꞌ *a mai boeꞌ. Makaledo na riꞌ rae, Ramatuaꞌ *a manuu kuasa. De, sadi mafada memeꞌ naꞌ mai, tantu au ata ka teꞌe na aon. Au bubuluꞌ hihii-nanauꞌ ia ra, huu fo au malaka kara ranuu kuasa fo pareta au. Ma au boe anuu kuasa fo pareta soldadu kara. Maneniko au pareta soldadu esa ae, ‘Leo eleꞌ muu!’ sona neu. Maneniko au ae, ‘Mai dei!’ tantu ana mai. Ma kalu au adenu ata ka ae, ‘Moi ia!’ tantu ana noi-tao ni. De, sadi Ramatuaꞌ *a moi mafadaꞌ a, tantu au ata ka ria, teꞌe na aon.” \p \v 9 Yesus namanene na ria, boe ma Ana heran. Ana lipe aon de nasare na lahenda kadodouꞌ fo riꞌ tuka Ni a, boe ma nae, “Heran, e! Doo-naru basa ia, tehuu Au bei ta parna aneta oi lahenda Yahudi esa namahere tebe-tebe sama leoꞌ lahenda Roma ia!” \p \v 10 De, Yesus nahaniꞌ na. Basa de, malaka soldadu a nonoo nara fali reus. Losa malaka a uma na, te rita ata ria teꞌe na aon so. \s1 Ramatua Yesus nafoa na faliꞌ ina-falu esa ana na \p \v 11 Balahaaꞌ, boe ma Yesus noo ana mana tuka dea nara leo koroꞌ esa reu, nade Nain. Lahenda dodouꞌ laꞌo sama-sama roo si. \v 12 Ara raneneaꞌ koroꞌ ria lelesu bafa na, boe ma lahenda bubuaꞌ esa rolo reni lahenda mana mateꞌ esa reu ratoi. Mana mateꞌ ria nana, ina-falu esa ana mane ise na. \v 13 Yesus nita ina-falu ria, boe ma noi sueꞌ ana. De Ana nafada neuꞌ inaꞌ ria nae, “Mama! Bosoꞌ boe dola bali!” \p \v 14 Yesus naneneaꞌ leo mata neu, de oi laꞌe tandu fo rapeuꞌ mana mateꞌ a neu lain. De, lahenda fo riꞌ rolo mana mateꞌ a ara rateꞌe. Yesus dedea no mana mateꞌ ria nae, “Ana tou anaꞌ on! Foa leo!” \v 15 Boe ma anaꞌ ria nasoda seluꞌ, ana foa de natuuꞌ ma mulai dedea no lahenda fo rapadeiꞌ eo ra ni a. Yesus nafada inaꞌ ria nae, “Mama! Sipoꞌ ma ana ma.” \p \v 16 Basa lahenda fo rai na ara bii raan seli! Boe ma ara io-oa neuꞌ Manetualain rae, “Manetualain nadenu mana nesi mata kahere Ni esa mai soaneuꞌ ita!” Fekeꞌ ara bali sona rae, “Manetualain mai nai ita basa talada, fo natudu dale malole Na!” \v 17 Boe ma tutuiꞌ ria beka ni nai propinsi Yudea, losa leo nusa fekeꞌ ara neu boe. \s1 Yohanis Mana Saraniꞌ a nadenu lahenda leo Ramatua Yesus reu \r (Mateos 11:2-19) \p \v 18-20 Yohanis Mana Saraniꞌ a ana mana tuka dea nara ramanene hihii-nanauꞌ fo Yesus tao ni a. De ara reu tui Yohanis nai bui daleꞌ. Boe ma ana nadenu lahenda dua reu ratane Yesus rae, “Tebe-tebe Papa nana Kristus fo riꞌ ami mahanin a? Do ami muste mahani lahenda fekeꞌ?” \p Lahenda sira dua losa Yesus, boe ma ratanen rae leoꞌ na. \p \v 21 Fai fo lahenda nadedenuꞌ sira rai na, nana Yesus puli na lahenda dodouꞌ reme hedi rupa nara mai. Ma usi kalua nitu reme lahenda nitu hekeꞌ ara mai. Puli na lehenda pokeꞌ ara de bisa rita dae. \p \v 22 Boe ma Yesus nafada Yohanis lahenda nadedenu nara nae, “Emi fali meu mafada aꞌa Yohanis basa-basan fo riꞌ emi mita mataꞌ ma mamanene a, sama leoꞌ Manetualain mana nesi matan Yesaya duiꞌ nae, \q2 ‘Lehenda pokeꞌ, rita dae. \q2 Lahenda lukuꞌ, lalaꞌo. \q2 Lahenda kamahedi kusta, teꞌe ra ao nara. \q2 Lahenda pakeꞌ, ramanene. \q2 Lahenda mana mateꞌ, rasoda seluꞌ. \q2 Lahenda manatoꞌa-manataꞌ ara tui-beka fee si Tutui Malole.’\x + \xo 7:22 \xt Yesaya 35:5-6; 61:1\x* \p \v 23 Ma fali meu mafada aꞌa Yohanis mae, ‘Tebe maua-manaleꞌ neuꞌ lahenda fo namahere tebe-tebe neuꞌ Au.’ ” \p \v 24 Basa de Yohanis lahenda nadedenu nara fali, boe ma Yesus dedea no lahenda kadodou inaꞌ sira laꞌeneuꞌ Yohanis nae, “Tepoꞌ fo emi meu saka Yohanis nai mamana lino-nes a, emi afi mae meu te mita mo lahenda rupa leo bea nai na. Emi ta meu fo mita lahenda rupa na leoꞌ oo a, de ani a fuun sona naleuꞌ neu-mai. \v 25 Emi ta meu mita lahenda pake bua-loa mabeli, huu fo lahenda rupaꞌ leo naꞌ a leo nai uma maneꞌ a. \v 26 De, emi meu dama bea nai na? Emi afi mae meu saka Manetualain mana nesi matan? Tebe! Tehuu ria nana mana nesi mata nanuu kuasa bauinaꞌ. \v 27 Huu fo mana duiꞌ memaꞌ nai Susura Makamoiꞌ a laꞌeneuꞌ Yohanis nae, \q1 ‘Nenene! Au adenu lahenda Ka, \q2 fo naole enoꞌ fee O.’\x + \xo 7:27 \xt Maleaki 3:1\x* \p \v 28 Nai dae-bafoꞌ ia, ta hapu lahenda esa bau lena heni Yohanis boeꞌ. Tehuu nai Manetualain nusa-namon, lahenda hihika-rereka taꞌ a nanuu kuasa lena neme Yohanis mai.” \p \v 29 Lahenda kadodouꞌ sira ma mana susu bea ra oo ramanene Yesus dedea-nafadan, boe ma bubuluꞌ rae, Manetualain nana eno masoda matetuꞌ a. Huu fo maulu na Yohanis sarani si ma nanori-nafadas. \v 30 Tehuu lahenda agama Farisi, ma lahenda malela atoran agama Yahudi ra, ta nau tuka Manetualain hihii-nanaun soꞌ. Huu ria na de, ara ta hule Yohanis sarani si fa.\x + \xo 7:30 \xt Mateos 21:32; Lukas 3:12\x* \p \v 31 Boe ma Yesus natane nae, “Au nau araraaꞌ lahenda besaꞌ ia a, no ubeaꞌ? Lahenda rupa leo beaꞌ ia ra? \v 32 Sira nana, sama leoꞌ ana aanaꞌ ara fo ratuu kukuaꞌ nai pasar a. Ara raloloo aoꞌ ma esa namuu esa rae, \q1 ‘Ami basa fuu suling, \q2 tehuu emi ta nau roke-foti fa. \q1 Boe ma ami soda sosoda luumata-pinuidu, \q2 tehuu emi ta dola fa.’ \p \v 33 Huu fo Yohanis Mana Saraniꞌ a ta ninu anggor fa, ma nahiiꞌ puasa sona emi mae, ‘Nitu ra heke raa ni!’ \v 34 Tehuu besaꞌ ia Au, Ana Lahenda, inu anggor ma ua roti leoꞌ bale-bale. Boe ma emi mafada Au mae, ‘Iku a lahenda maoroꞌ a! Mana mafu beraꞌ a! Neu natiaꞌ no mana susu bea ra! Ma partei esa no lahenda papake taꞌ ara bali! Ta dodoo aon nae bea ria fa!’ \v 35 Tehuu emi tanda Au dedea-nafada Ki, ee! Lahenda fo bubuluꞌ no matetuꞌ, ara tuka Manetualain hihii-nanaun.” \s1 Ramatua Yesus naa feta nai Simon uma na \p \v 36 Nai kota ria, hapu lahenda Farisi esa, nade, Simon. Laiꞌ esa de, ana hule Yesus asa mai raa-rinu nai uma na. Yesus asa sipo ra nalooꞌ ria, boe ma ara reu fo sakaꞌ ratuuꞌ raa-rinu. \v 37 Tepoꞌ ria, hapu ina mana sosoa esa namanene nae, Yesus sakaꞌ neu naa-ninu nai na. Boe ma ana mai, ma homu neni mina maboo-meni mabeli boto esa. \v 38 Ana mai naneneaꞌ leo Yesus neu, nesiꞌ dea Na. Boe ma sundaꞌ undulaka na nai Yesus eidae na. Tutiꞌ a ana dola losaꞌ luu na titi laꞌe Yesus ei na. Ana seka Yesus ei na neniꞌ lakadoo na, ma deꞌi nasarerei Yesus ei na. Boe ma ana poꞌa mina maboo-meniꞌ ria neuꞌ Yesus ei Na.\x + \xo 7:38 \xt Mateos 26:7; Markus 14:3; Yohanis 12:3\x* \p \v 39 Simon bubuluꞌ inaꞌ ria leleo-lalaꞌon, de nita leoꞌ na, boe ma dodoo nai dale na nae, “Kalu tebe-tebe Yesus nana Manetualain mana nesi matan, sona Ana bubuluꞌ nae, inaꞌ fo riꞌ tatai laꞌe Ni ia, ina mana sosoa. Ia dadi buti so, Manetualain mana nesi matan ta ia fa! Huu fo lahenda malalao-malalafuꞌ ta bole nabua no lahenda masala-masikoꞌ ara!” \p \v 40 Tehuu Yesus lees nala hata fo Simon afi nan, boe ma Ana nae, “Aꞌa Simon! Leo iaꞌ. Au nau afada aꞌa ka hihii-nanauꞌ esa.” \p Boe ma Simon nataa nae, “Neuꞌ! Papa Mesen, mafada leo.” \p \v 41 Tutiꞌ a Yesus tuꞌu dedeaꞌ fee ni nae, “Hapu lahenda esa, biasa fee lahenda fekeꞌ a tonda doi nara. Ana parna fee lahenda dua tonda doi nara. Esa tonda na doifulaꞌ natun lima, ma esa sona noi lima huluꞌ a. \v 42 Tehuu losa fai na, boe ma dua si ta rabeꞌi fee faliꞌ doiꞌ sira so. Huu ria na, lahenda fo riꞌ fee dua si tonda doiꞌ a noi sueꞌ asa, de ana ta fee dua si bae huta nara soꞌ. Kalu tuka aꞌa Simon dale dodoo ma, neme lahenda mana tonda doiꞌ sira dua mai, bea riꞌ sue kadodou na neuꞌ lahenda fo fee si tonda doiꞌ a?” \p \v 43 Simon nataa tutiꞌ a nae, “Tantu lahenda fo riꞌ huta na dodouꞌ a!” \p Yesus nataa nae, “Tebe leoꞌ na, aꞌa!” \p \v 44 Boe ma Ana lipe aon, de nasare na inaꞌ ria, ma nafada Simon nae, “Soba aꞌa Simon mete masudi inaꞌ ia. Bisinaꞌ a Au masoꞌ leo o uma ma mai a, aꞌa ka ta sadia oe, ela Au safe ei ka tuka ita hada na. Tehuu inaꞌ ia sona, naꞌoe Au ei ka neniꞌ ria luu na, ma ana seka makamomoi ni neniꞌ lakadoo na. \v 45 Ma bisinaaꞌ a, aꞌa Simon sipoꞌ Au leo uma ma daleꞌ mai a, ta deꞌi Au tuka ita biasa na fa. Tehuu mulai Au masoꞌ leo uma ia daleꞌ mai, inaꞌ ia ta hahae dedeꞌi Au ei ka fa. \v 46 Bisinaꞌ a Au masoꞌ mai a, aꞌa Simon mafarene heni hadas a, de ta poꞌa mina neuꞌ Au laka Ka. Tehuu inaꞌ ia poꞌa mina maboo-meni mabeli neuꞌ Au ei Ka. \v 47 Aꞌa Simon nenene matalolole! Tebe inaꞌ ia sala na dodouꞌ, tehuu Manetualain sae-safe heni si katemaꞌ so, huu fo Ana natudu susue na no tanda makasi kadodou na neuꞌ Au. Lahenda fo nameda aon nae, ana ta tao salaꞌ dodouꞌ, sona ria boe ta hapu ampon dodouꞌ fa. Huu ria na, de ana ta sue ma ta hule nalelaꞌ makasi neuꞌ Manetualain.” \p \v 48 Boe ma Yesus nafada inaꞌ ria nae, “Au sae-safe heni o sala mara so!” \p \v 49 Lahenda fo ratuuꞌ raa-rinu belaꞌ a rai na a, esa nabobotoꞌ esa rae, “Ae! Te nae Ria nana bea? Ana naparani fee ampon neuꞌ lahenda salan, oo! Sekonaa te noi Manetualain riꞌ nanuu hak fo sae-safe heni lahenda salan!” \p \v 50 Tehuu Yesus nafada inaꞌ ria nae, “Huu no o mamahere neuꞌ Au, de Manetualain fee o sodaꞌ a so. Fali muuko no mole-dame leo!” \c 8 \s1 Inaꞌ fo riꞌ tuka Ramatua Yesus \p \v 1 Ta doo bea boeꞌ, te Yesus no ana mana tuka dea lahenda kasanahulu dua nara, laꞌo rafeo basa kota ma koroꞌ manai naa ra. Ana laꞌo fo tui-beka fee lahenda ra, laꞌeneuꞌ Manetualain pareta na. Ria dadi neuꞌ Tutui Malole fee si. \v 2 Nai lahenda kabuaꞌ sira daleꞌ hapu inaꞌ hida tuka si boe. Inaꞌ ia ra, ruma parna ramahedi rupaꞌ, ma nitu ra heke ra ruma. Tehuu Yesus puli na katemaꞌ asa. Leo-leoꞌ Maria neme koro Magdala. Maꞌulu na, Yesus usi heni nitu hitu reme ao na mai. \v 3 Boe ma Susana, ma Yohana. Mama Yohana nana, riꞌ papa Kusa sao ina na. Kusa nana, malaka malilisu nai mane Herodes a uma mana pareta na. Ma bei hapu ina fekeꞌ dodouꞌ bali, fo riꞌ laꞌo sama-sama ro Yesus asa. Inaꞌ ia ra pake doi nara, fo bae fee Yesus asa hata fo parluu nai enoꞌ a.\x + \xo 8:3 \xt Mateos 27:55-56; Markus 15:40-41; Lukas 23:49\x* \s1 Nasasamaꞌ laꞌeneuꞌ lahenda fo kari bini-kee nai dae rupaꞌ ara \r (Mateos 13:1-9; Markus 4:1-9) \p \v 4 Laiꞌ esa de, lahenda kalua reme koroꞌ dodouꞌ mai, fo saka Yesus. Basa si tesa, boe ma Ana tui fee si dedea nasasamaꞌ nae, \v 5 “Lahenda maue-maosa esa neu kari bini-kee nai ria oka na. Bini ruma tuda rai enoꞌ a. Fai fo lahenda resiꞌ na, ara ramolo-ratabuꞌ bini sira. Basa boe ma manupuiꞌ ara mai de seseu rabasa si. \v 6 Bini ruma tuda rai dae batu. Bini sira mulai ranupu, tehuu ara mamale henis, nana huu oe baianaꞌ. \v 7 Bini ruma tuda laꞌe dae matemaꞌ. Tehuu fai fo bini sira mulai ranupu, matemaꞌ ara amuu raisa si. \v 8 Tehuu bini fekeꞌ ara bali, tuda laꞌe dae isi mana dadiꞌ a. Ara ranupu, basa de mori boe ma rambau-ina losaꞌ raboa. Bini sira fee faliꞌ buna-boaꞌ laiꞌ natun esa.” \p Yesus tui basa nae leoꞌ na, boe ma Ana nateꞌe dedea nasasamaꞌ ria, ma naloo nae, “Bea fo riꞌ namanene, sona afi natalolole!” \s1 Ramatua Yesus nafada nae ubeaꞌ taon de Ana nau pake nasasamaꞌ \r (Mateos 13:10-17; Markus 4:10-12) \p \v 9 Basa boe ma, Yesus ana mana tuka dea nara ratane nasasamaꞌ ria sosoa na. \p \v 10 Ana nataa nae, “Leo iaꞌ! Huu fo emi tuka matetuꞌ Manetualain hihii-nanaun, huu ria na de Au soi ni neuꞌ loa na ela emi bubuluꞌ, Manetualain nau pareta tao Ria lahenda nara leoꞌ bea. Tehuu lahenda fekeꞌ ara ta nau tao daleꞌ neuꞌ Manetualain hihii-nanaun. Huu ria na Au anori-afada si pake nasasamaꞌ. Huu fo Manetualain mana nesi mata nara duiꞌ memaꞌ laꞌeneuꞌ lahenda ia ra nae, \q1 ‘Ara rita, \q2 tehuu ta ralelaꞌ fa. \q1 Ara ramanene, \q2 tehuu ta bubuluꞌ fa.’ ”\x + \xo 8:10 \xt Yesaya 6:9-10\x* \s1 Ramatua Yesus nafada nasasamaꞌ laꞌeneuꞌ bini-kee a sosoa na \r (Mateos 13:18-23; Markus 4:13-20) \p \v 11 Boe ma Yesus nafada nasasamaꞌ ria sosoa na nae, “Bini ria, nana riꞌ Manetualain Hara-dasin. \v 12 Bini fo tuda rai enoꞌ a, nana riꞌ lahenda fo ramanene Manetualain Hara-dasin, tehuu malaka nitu mai nalea neni Hara-dasiꞌ ria neme sira dale nara mai. No ria na, ta ramahere neuꞌ Manetualain, de ara ta sosoi-tetefaꞌ a fa. \v 13 Bini fo tuda nai dae batu a, nana riꞌ lahenda fo ramanene Manetualain Hara-dasin no namahoꞌo. Tehuu oka nara rakaꞌ batu. Ara ramahere, tehuu maneniko susa a saꞌe naa si, sona mudaꞌ lai esaꞌ ara tuda. \v 14 Bini fo tuda laꞌe mamana matemaꞌ a, nana riꞌ lahenda fo ramanene ma sipoꞌ Manetualain Hara-dasin, tehuu ta doo bea boeꞌ te rafarene henin, nana huu rasaliu noi sira nafaduli mesa nara, roo hata-heto nara, ma rahiiꞌ noi namahoꞌo-natadaleꞌ a. Huu ria na sira namahere na, buna-boaꞌ taꞌa marorooꞌ. \v 15 Tehuu bini fo tuda nai dae isi mana dadiꞌ a, nana riꞌ lahenda dale roo-tetuꞌ ma dale malole. Tepoꞌ fo ara ramanene Manetualain Hara-dasin, boe ma ara rapeda-rahendan neuꞌ dale nara. No ria na, ara ramahere raroo, ma tao hihii-nanauꞌ malole.” \s1 Nasasamaꞌ laꞌeneuꞌ tatana etu dededeꞌ a pake ure dae \r (Markus 4:21-25) \p \v 16 Yesus dedea bali nae, “Ta hapu lahenda dede na dedede anaꞌ a, sona tatana etun neniꞌ ure dae, do peda dededeꞌ a neuꞌ roaꞌ a fiki dale na. Huu fo maneniko tao leo naꞌ, sona lahenda ta bisa rita makaledoꞌ a soꞌ. Dededeꞌ fo nanuu sosoa-raraaꞌ, nana riꞌ fua ni neuꞌ mamana madema, ela lahenda kodi mai boe makaledoꞌ a.\x + \xo 8:16 \xt Mateos 5:15; Lukas 11:33\x* \v 17 Besaꞌ ia basa-basan fo mana mafuniꞌ a, neuꞌ ko nana nitaꞌ. Ma basa hihii-nanauꞌ fo besaꞌ ia, lahenda ta ralelaꞌ ana, neuꞌ ko ralelaꞌ ana.\x + \xo 8:17 \xt Mateos 10:26; Lukas 12:2\x* \p \v 18 De, emi muste dodoo-tatai matalolole hihii-nanauꞌ ia ra. Lahenda fo nau saka matetuꞌ Manetualain hihii-nanaun, ana boe-boe nalelaꞌ. Tehuu lahenda fo ta tao daleꞌ neuꞌ Manetualain hihii-nanaun, sona ana boe-boe pakanaꞌ.”\x + \xo 8:18 \xt Mateos 25:29; Markus 4:25; Lukas 19:26\x* \s1 Ramatua Yesus kileoboboki tetea nara \r (Mateos 12:46-50; Markus 3:31-35) \p \v 19 Laiꞌ esa de, Yesus mama Na ma fadi nara mai dama Ni. Tehuu ara ta bisa raneneaꞌ Ana fa, huu fo lahenda dodouꞌ eo ran. \v 20 Boe ma lahenda reu rafada Yesus rae, “Papa! Mama ma no fadi mara rai deaꞌ. Ara nau raneta ro Papa.” \p \v 21 Boe ma Ana nataa si nae, “Leo iaꞌ, Au mama Ka ma toranoo tetea Kara nana siꞌ lahenda fo ramanene Manetualain Hara-dasin ma tao tukan.” \s1 Ramatua Yesus tao na ruli a namate \r (Mateos 8:23-27; Markus 4:35-41) \p \v 22 Laiꞌ esa de, Yesus hule ana mana tuka dea nara nae, “Mai ita saꞌe ofaꞌ, fo leo dano a seriꞌ teu.” Boe ma saꞌe ra ofaꞌ esa, de ara mulai laꞌo. \v 23 Ara laꞌo, boe ma Yesus suku. Ta doo bea boeꞌ, te ruli a mai de nafa ra totoꞌo rala ofaꞌ daleꞌ. Ara hihiiꞌ bolo. \p \v 24 Ana mana tuka dea nara rita leoꞌ na, boe ma ara fafae Yesus rae, “Ramatuaꞌ! Ramatuaꞌ! Foa dei! Te ita sakaꞌ bolo riaꞌ so!” \p Boe ma Yesus foa, de Ana nasaꞌai nafa-ani nae, “Hahae leo!” Boe ma nafa-ani tena tutiꞌ a. \p \v 25 Boe ma Ana nafada ana mana tuka dea nara nae, “Ubeaꞌ taon de emi bei ta mamahere neuꞌ Au fa?” \p Ara bii ma roi ramakokoaꞌ a, de esa natane esa rae, “Awii! Yesus ia nana, bea? Tao leoꞌ bea de Ana bisa pareta nafa-ani, fo tuka Ria hihii-nanaun?” \s1 Ramatua Yesus usi heni nitu a neme lahenda kamulus a mai \r (Mateos 8:28-34; Markus 5:1-20) \p \v 26 Ta doo bea boeꞌ, te ara losa rai nusa Gerasa, nai dano Galilea a seriꞌ.\f + \fr 8:26 \ft Dudui dedea Yunani fo mana duiꞌ nae, ‘Gerasa’. Nana riꞌ duduiꞌ ruma mana duiꞌ nae, ‘Gadara’. Ma ruma bali sona duiꞌ rae, ‘Gergesa’.\f* \v 27-29 Nai na, hapu lahenda esa nitu ra heke ran dooꞌ a so. Ana ta nanuu uma fa, ma ana leo nahaniꞌ rates ara talada. Tuka-tuka faiꞌ ana leiꞌ-lei adaꞌ na ma poꞌiraoꞌ. Huu fo nitu ra pareta ni laꞌo naroo. Laꞌi-laꞌi lahenda heke ei-liman reniꞌ rante besi, tehuu rui na etu si. Ma nitu ra raseti ni, fo roon leo mamana lino-nes neu. \p Faiꞌ ria Yesus asa onda reme ofaꞌ lain mai, boe ma lahenda kamulus ria leo Yesus neu. Lahenda ria bou-bou, ma bara neuꞌ Yesus ei dae Na. Tutiꞌ a Yesus pareta nae, “Ae, nitu! Kalua memeꞌ lahenda ia mai!” \p Boe ma lahenda kamulus ria bobouꞌ nae, “Ae! Bosoꞌ tao mahehediꞌ au! Huu fo au bubuluꞌ O nana Yesus, Manetualain Madema a Anan! O bosoꞌ ese-rumu au!” \p \v 30 Yesus natane ni nae, “O nade bea?” \p Nitu a nataa nae, “Legion, nana huu ami dodou-inaꞌ, sama leoꞌ soldadu rifun.” Ana nae leoꞌ na, huu fo nitu dodouꞌ masoꞌ rai ria aon daleꞌ so. \p \v 31 Nitu sira hule neuꞌ Yesus fo bosoꞌ nadenu si leo Bolo Eese-Rurumuꞌ a reu, mamanaꞌ fo riꞌ ena kuasa tadaluꞌ ara reuꞌ na. \p \v 32 Naneneaꞌ nai naa, bafi bubuaꞌ esa totofi saka nanaaꞌ nai leteꞌ a suu na. Nitu ra hule Yesus rae, “Madenu ami masoꞌ leo bafi sira daleꞌ meu!” Boe ma Yesus nataa. \v 33 Basa de, nitu ra kalua ela touꞌ ria, boe ma ara kodi leo bafi sira daleꞌ reu. Basa bafi sira ramulu si, de ralai ratotofaꞌ onda reme leteꞌ lain mai, ara tuda rala dano daleꞌ de mate katemaꞌ asa. \p \v 34 Manea bafi ra rita mana dadi, boe ma ralai reu tui nai basa koro manai naa ra. \v 35 Lahenda dodou ramanene si tui rae leoꞌ na, boe ma ara kalua leo mamanaꞌ ria reu, ela rita mataꞌ mana dadiꞌ ubeaꞌ ria. Losa naa, te rita lahenda nitu hekeꞌ ria natuuꞌ neu-neu naneneaꞌ nai Yesus ei dae na. Ana pake bua-loas, ma kamulu na mopon so. Basa si rita ria, boe ma ara bii. \v 36 Lahenda fo rita mana dadiꞌ ria, ara tui lahenda fo besaꞌ ko mai a, eno na leo beaꞌ de lahenda kamulus ria teꞌe na aon so. \v 37 Boe ma basa lahenda fo leo rai nusa Garasa a, ara hule Yesus foa ela si huu fo basa si biiꞌ raan seli. \p Boe ma Yesus asa ae ofaꞌ lain reu, fo sakaꞌ fali leo dano Galilea a seriꞌ reu. \p \v 38 Tehuu lahenda nitu hekeꞌ ria hule Yesus nae, “Papa! Ela au tuka Papa boe!” \p Tehuu Yesus sipoꞌ ana nae, \v 39 “Leo iaꞌ dei! Malole lenaꞌ o fali leo kileoboboki mara muu, fo tui si laꞌeneuꞌ Manetualain malolen fo Ana taon soaneuꞌ o a.” \p Boe ma lahenda ria laꞌo nafeo basa kota ria, de tui basa lahenda ra laꞌeneuꞌ Yesus puli nan. \s1 Ramatua Yesus fee Yairus ana feto na nasoda seluꞌ, ma puli na inaꞌ esa namahedi ina ta pake hahaeꞌ fa \r (Mateos 9:18-26; Markus 5:21-43) \p \v 40 Basa boe ma Yesus asa saꞌe ofaꞌ leo dano Galilea a seriꞌ reu. Ara onda reme ofaꞌ lain mai, te lahenda dodouꞌ rahani Ni so. Ara rarurupu mai fo nau sipoꞌ Ana. \v 41-42 Touꞌ esa nade Yairus nai na boe. Ria nana malaka uma mamasoꞌ nai kota ria. Ana ni noi esaꞌ a; ana inaꞌ, teu ni sanahulu dua. Besaꞌ ia ana fetoꞌ ria hedi beraꞌ noi mamaten. Tepoꞌ fo Yairus nita Yesus mamai na, ana sundaꞌ undulaka na neuꞌ Yesus mata na. Ana hule fo Yesus leo uma na neu, ela tulu-fali na ana feto na. \p Yesus nataa ni, boe ma ara leo Yairus uma na neu. Tehuu lahenda dodouꞌ rapue nau tuka boe, huu ria na ara laꞌo raseseti ao. \p \v 43 Hapu inaꞌ esa laꞌo no si boe. Namahedi ina ta pake hahaeꞌ fa teuꞌ sanahulu dua so. Ana nabasa doi-talin ma hata-heton, fo bae doter a. Tehuu ta bisa puli rala ni fa, hedi na foa naroo.\f + \fr 8:43 \ft Duduiꞌ dedea Yunani ruma ta mana duiꞌ “Ana fee nabasa doiꞌ ma hata-heto nara, fo bae doter a.”\f* \v 44 Boe ma ana naneneaꞌ nesiꞌ Yesus dea na. Basa de ana oi laꞌe Yesus badu peda na. Ana oi laꞌe, boe ma hedi ina na teꞌe tutiꞌ a. \p \v 45 Kekeneu te Yesus napadei, basa de Ana natane nae, “Bea rina oi laꞌe Au ia?” \p Tehuu ta hapu esa manaku boeꞌ. Boe ma Petrus nae, “Ramatuaꞌ *a boe na! Te lahenda dodouꞌ laꞌo raseseti ao leoꞌ ia na! Ara ratipa ao reme deaꞌ mai.” \p \v 46 Tehuu Yesus nafada ni nae, “Taꞌa! Bisinaꞌ a Au ameda kuasa kalua neme Au mai. Au bubuluꞌ lahenda esa oi laꞌe Au.” \p \v 47 Inaꞌ ria nameda nan ta bisa nafuni nala fa, boe ma ana biiꞌ mamateꞌ. Ana dere, de sundaꞌ undulaka na neuꞌ Yesus. Basa boe ma ana tui neuꞌ basa lahenda sira matan, ria hedi-raun huu-pedan. Nafada nae, laꞌe fai ana oi laꞌe Yesus, boe ma teꞌe na aon tutiꞌ a. \p \v 48 Basa boe ma Yesus nafada ni nae, “Susi! O teꞌe so, huu fo mamahere neuꞌ Au. Fali no mole-dame leo!” \p \v 49 Yesus bei dedea noo inaꞌ ria, te Yairus lahendan esa mai nafada ni nae, “Adoo, Papa, ee! Papa ana ma neꞌes ana so! Maten so, de bosoꞌ masosota Papa Mesen bali.” \p \v 50 Tehuu Yesus namanene lahenda ria tutui na, boe ma Ana nafada Yairus, “Aꞌa! Nenee! Dale ma bosoꞌ dodaaꞌ! Mamahere neuꞌ Manetualain. Ria rina fee aꞌa ka ana ma sodaꞌ.” \p \v 51-53 Ara losa Yairus uma na, te lahenda tesa rahenu naa so, Ara boreu. Boe ma Yesus nasaꞌai si nae, “Emi hahae boreuꞌ a leo! Anaꞌ ia ta maten fa. Ana suku ria!” \p Tehuu lahenda ra hiꞌa ma peko bafa nara roo Ni, huu fo rita mataꞌ anaꞌ ria etu hahae na so. Boe ma Yesus hule ana fetoꞌ a ina-aman, Petrus, Yohanis, ma Yakobis, fo roo Ni masoꞌ daleꞌ reu belaꞌ a. Fekeꞌ ara sona nadenu si rahani nai deaꞌ. \p \v 54 Ara daleꞌ reu, boe ma Yesus tai na anaꞌ ria lima na, ma naloo nae, “Ana fetoꞌ, on! Foa leo!” \v 55 Kekeneu te, ana feto anaꞌ ria nasoda seluꞌ, ma ana foa tutiꞌ a. Basa boe ma Yesus nafada ana fetoꞌ ria mama na nae, “Fee anaꞌ ia naa dei!” \v 56 Ana feto anaꞌ ria ina-ama nara roi leleuꞌ laka nara. Tehuu Yesus fee si nafarereneꞌ, fo bosoꞌ tui-beka mana dadiꞌ ria neuꞌ lahenda ra. \c 9 \s1 Ramatua Yesus nadenu ana mana tuka dea kasanahulu dua nara \r (Mateos 10:5-15; Markus 6:7-13) \p \v 1 Laiꞌ esa de, Yesus nabubua na ana mana tuka dea kasanahulu dua nara. Boe ma Ana fee si kuasa fo bisa usi nitu, ma bisa puli ra lahenda reme hedi rupa nara mai. \v 2 Ana nadenu si reu tui-beka fee lahenda laꞌeneuꞌ Manetualain hohomu pareta Na. Ana nadenu si fo puli ra lahenda kamahedis nai basa mamanaꞌ ara. \v 3 Tehuu Ana nafada si nae, “Mafarereneꞌ matalolole! Nai emi lalaꞌom ia, ta bole meni hata-hata esa boeꞌ. Meni noi badu nai ao-ina mara. Bosoꞌ meni teteꞌe, tas, tua-lepa, do doi-tali. Badu lenaꞌ boe, bosoꞌ meni! \v 4 Maneniko emi masoꞌ leo koroꞌ esa meu, ma lahenda sipoꞌ emi, leo nai sira uma nara, sona bosoꞌ madula fo leo meuꞌ na, losaꞌ emi kalua meme koroꞌ ria mai. \v 5 Maneniko emi masoꞌ leo koroꞌ esa meu, boe ma lahenda fo rai na ta nau sipoꞌ, ma ta nau ramanene neuꞌ emi, sona kalua meme naꞌ mai. Ma kalu emi kalua meme naꞌ mai, sona tao tuka hadas a, fo sasapu heni afu a neme emi ei mara mai. Mafada si mae, ‘Emi ta nau mamanene fa, de dei mataa ao mara nai Manetualain matan.’ ”\x + \xo 9:5 \xt Lukas 10:4-11; Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 13:51\x* \p \v 6 Boe ma, ana mana tuka dea sira laꞌo reme koroꞌ mai leo koroꞌ reu. Ara tui-beka fee lahenda ra Manetualain Hara-dasin. Ma puli ra lahenda kamahedis ara boe. \s1 Mane Herodes a noi patararaaꞌ a laꞌeneuꞌ Ramatua Yesus \r (Mateos 14:1-12; Markus 6:14-29) \p \v 7 Mane Herodes Antipas\f + \fr 9:7 \ft Herodes Antipas nana, Herodes bauinaꞌ a ana na. Herodes bauinaꞌ a nana riꞌ pareta fo raisa ana aanaꞌ ara nai Betlehem naraa laꞌe Ramatua Yesus boboki na. Meten nai Mateos 2:16-18.\f* namanene tutui rupaꞌ laꞌeneuꞌ Yesus. Boe ma noi patararaaꞌ a, huu fo lahenda ruma rae, “Yesus nana, riꞌ Yohanis Mana Saraniꞌ a nasoda seluꞌ.” \v 8 Ruma bali rae, “Ria nana, baꞌi Elia a nasoda seluꞌ so.” \p Ma ruma bali rae, “Ria nana, Manetualain mana nesi mata fai ulu nara esa rian.”\x + \xo 9:8 \xt Mateos 16:14; Markus 8:28; Lukas 9:19\x* \p \v 9 Tehuu Herodes nafarene nae, “Maꞌulun ria, au tete heni Yohanis laka na so. Ana nasoda seluꞌ, do? Te bea ria bali?” De ana usaha fo nau naneta no Yesus. \s1 Ramatua Yesus nahao lahenda rifun lima \r (Mateos 14:13-21; Markus 6:30-44; Yohanis 6:1-14) \p \v 10 Faiꞌ esa, boe ma ana mana tuka dea fo riꞌ Yesus nadenu si a, ara fali mai si, de rabua seluꞌ ro Ni. Ara tui Ni basa-basan fo sira tao a. Boe ma Yesus no ana mana tuka dea nara laꞌo rama nininoꞌ a leo mamanaꞌ esa reu naneneaꞌ no koro Betsaida, ela hahae ao nara reuꞌ na. \v 11 Tehuu lahenda dodouꞌ bubuluꞌ Yesus asa leo beaꞌ reu, de ara ranononda reu tuka Ni. Yesus sipoꞌ asa no malole. Ana puli na katemaꞌ lahenda kamahedis ara ma Ana tui si laꞌeneuꞌ Manetualain pareta nai dae-bafoꞌ. \p \v 12 Ledo leodaeꞌ, boe ma Yesus ana mana tuka dea kasanahulu dua nara, rafada Ni rae, “Malole lenaꞌ Ramatuaꞌ *a madenu lahenda ia ra leo koro maneneaꞌ fo nai ia, ela bisa saka ao nara nanaa-nininuꞌ. Ma ara saka mamanaꞌ fo suku. Huu fo nai mamana lino-nes ia, de ara ta raa-rinu fa.” \p \v 13-14 Tehuu Yesus sipoꞌ asa nae, “Leo iaꞌ! Emi riꞌ mahao si!” \p Boe ma ara rafada Ni rae, “Ramatuaꞌ! Ta bisa leo naꞌ fa? Lahenda rifun lima lenaꞌ ia! Noi tou nara sira, bei ta rekeꞌ inaꞌ ara ro ana nara fa! Ma ita tanuu noi roti bibiaꞌ lima ma ikaꞌ boaꞌ dua. Tao leoꞌ bea fo ami bisa asa tamba seluꞌ nanaaꞌ ela fee lahenda ia ra?!”\x + \xo 9:13-14 \xt Mateos 14:21\x* \p Tehuu Yesus nadenu si nae, “Ator lahenda ia ra fo ratuu rabua ao nara, lima hulu na bubuaꞌ esa.” \p \v 15 Boe ma ara ator asa leo naꞌ. \v 16 Ara ratuu ra ao nara, boe ma Yesus hai na roti kalimaꞌ sira ma ika kaduaꞌ ara. Basa de Ana nasare leo lalai neu, fo hule makasi. Ana tetebi roti ma ikaꞌ sira, boe ma loo si leo ana mana tuka dea nara reu fo babati fee lahenda sira. \v 17 Basa si raa losaꞌ rabete. Basa de ara rabubua ra nanaa lenaꞌ ara, henu lapaneu sanahulu dua. \s1 Petrus mulai nameda nae, Ramatua Yesus nana, Kristus, riꞌ Lahenda fo Manetualain helu memaꞌ neme uluꞌ mai \r (Mateos 16:13-19; Markus 8:27-29) \p \v 18 Laiꞌ esa de, nai mamanaꞌ esa Yesus hule-haradoi mesaꞌ ana. Huhule-haradoi basa, boe ma ana mana tuka dea nara mai rabua ron. Boe ma Ana natane si nae, “Emi mamanene lahenda rafada rae, Au ia nana bea?” \p \v 19 Ara rataa rae, “Ruma rae Papa nana Yohanis Mana Saraniꞌ a, ma ruma bali rae, baꞌi Elia. Taꞌa na, Manetualain mana nesi mata fai ulu nara, esa nasoda seluꞌ ria so.”\x + \xo 9:19 \xt Mateos 14:1-2; Markus 6:14-15; Lukas 9:7-8\x* \p \v 20 Boe ma Yesus natane si bali nae, “Kalu tuka emi, sona Au nana bea?” \p Petrus nataa nae, “Papa nana Kristus, Lahenda fo Manetualain here memaꞌ Ana neme fai a ulu na mai so.”\x + \xo 9:20 \xt Yohanis 6:68-69\x* \p \v 21 Boe ma Yesus horo si fo bosoꞌ tutui rae, Ria nana Kristus. \s1 Ramatua Yesus nafada laꞌeneuꞌ mamate na, ma Ana nasoda seluꞌ a \r (Mateos 16:21-28; Markus 8:31—9:1) \p \v 22 Boe ma, Yesus dedea tamba seluꞌ bali nae, “Au ia, Ana Lahenda. Au lepa doidoso mabera rupaꞌ ara. Neuꞌ ko lahenda Yahudi ra lasi nara, malaka agama ra malaka nara, ma mesen agama ra ta nau sipoꞌ rae, Au ia, Kristus. Ma neuꞌ ko raisa Au. Tebe Au mate, tehuu fai binesa na, te Au asoda seluꞌ!”\f + \fr 9:22 \ft Dedea Yunani a reke fai sona, riꞌ fai ia = fai masososaꞌ a; balahaꞌ = fai kadua; binesaꞌ = fai katelu. De, Ramatua Yesus fai mamate na, reke fai masososaꞌ a (Soda Limaꞌ Yesus Fai Mamate Na), ma nasoda seluꞌ a, reke fai katelu, ri binesaꞌ, (Mamaso Paskah).\f* \p \v 23 Boe ma Ana nafada lahenda kadodou inaꞌ ara nae, “Lahenda fo nau tuka Au, sona ana muste tuka nahani Au fai-faiꞌ. Ana muste tuꞌu heni ria hihii-nanau mesa na. Ana muste tuka naroo, leo mae lahenda nau raisa ni, sama leoꞌ lahenda nasaa na aikake na, fo leo mamana mamate na neu.\x + \xo 9:23 \xt Mateos 10:38; Lukas 14:27\x* \v 24 Huu fo lahenda bea sadia nau mate nana huu ana tuka Au, neuꞌ ko ana hapu soda-moleꞌ manabasa taaꞌ a. Tehuu lahenda fo nau nasoda soa noi ria ao-ina heheli na, neuꞌ ko ana bika-bati neme Manetualain mai.\x + \xo 9:24 \xt Mateos 10:39; Lukas 17:33; Yohanis 12:25\x* \v 25 Leo mae lahenda nanuu katemaꞌ dae-bafoꞌ ia oe isin, tehuu maneniko Manetualain tipa heni ni, sona sosoa-raraaꞌ taaꞌ a. \v 26 Au ia, Ana Lahenda. De lahenda maeꞌ nana huu tuka Au, ma maeꞌ nana huu homu Au nanori-nafadak, neuꞌ ko Au maeꞌ manaku ria nai Manetualain mata Na fai fo Au fali eme nusatetu-ikutemaꞌ a mai. Huu fo neuꞌ ko Au onda mai noo Papa kuasa marela-masaꞌan, sama-sama eilaꞌo-limalopen reme nusatetu-ikutemaꞌ a mai. \v 27 Tetebes ara Au afada emi. Lahenda hida rai emi talada ia, neuꞌ ko rita Manetualain pareta nai dae-bafoꞌ a, besaꞌ ko ara mate.” \s1 Ramatua Yesus dadi fekeꞌ nai leteꞌ lain \r (Mateos 17:1-8; Markus 9:2-8) \p \v 28 Basa faiꞌ falu, boe ma Yesus leꞌo noo Petrus, Yohanis ma Yakobis de ae leo leteꞌ esa lain reu fo hule-haradoi. \v 29 Yesus bei hule-haradoi, te Ana narupa fekeꞌ, ma papake nara dadi fula makadila. \p \v 30 Kekeneu te, lahenda dua toda mai, de dedea ro Yesus. Sira dua nana baꞌi Musa no baꞌi Elia. \v 31 Sira kahereꞌ raan seli boe. Telu si dedea rao nara laꞌeneuꞌ Yesus neuꞌ ko mate Ni nai Yerusalem. \p \v 32 Nate Petrus no nonoo kaduan sira suku renin. Ara kekera ao nara, te rita Yesus napadeiꞌ no lahenda dua. Ara rita Yesus narela-nasaꞌa nan seli. \p \v 33 Tehuu Petrus noi patararaaꞌ a, ana ta bubuluꞌ nae tao ubeaꞌ fa. De, baꞌi Musa no baꞌi Elia sakaꞌ laꞌo, boe ma ana dedea nafararaꞌu nae, “Ramatuaꞌ! Ami nai ia nonooꞌ nae malole na seli! De malole lenaꞌ ami tao ma laaꞌ telu. Esa fee Ramatuaꞌ *a, esa fee baꞌi Musa, ma esa bali fee baꞌi Elia.” \v 34 Tehuu ana bei dea-dea nae leoꞌ na, te oaꞌ esa onda mai napoti na si, de Petrus asa bii. \v 35 Boe ma ara ramanene hara oeꞌ esa nemeꞌ oaꞌ ria daleꞌ mai nae, \q1 “Ia nana Au Ana teteka-hehere ka! \q2 Ana dedea, sona mamanene matalolole Ni!”\x + \xo 9:35 \xt 2 Petrus 1:17-18; Yesaya 42:1; Mateos 3:17; 12:18; Markus 1:11; Lukas 3:22\x* \p \v 36 Dedea basa, boe ma Petrus asa rita noi Yesus mesaꞌ ana. Hata fo telu si rita ni a, ara ta tutui esa boeꞌ. Doo inaꞌ a besaꞌ ko ara tui lahenda fekeꞌ. \s1 Ramatua Yesus puli na anaꞌ fo nitu makaresiꞌ ara heke ra ni \r (Mateos 17:14-18; Markus 9:14-27) \p \v 37 Balahaaꞌ, boe ma Yesus no Petrus asa, onda reme leteꞌ ria lain mai, faiꞌ ria lahenda dodouꞌ mai raneta ro Yesus. \v 38 Boe ma lahenda esa naloo Ni nae, “Papa Mesen! Au hule fo mete-relu neuꞌ au ana mane ise ka dei! \v 39 Huu fo nitu ra heke ra ni, de ana kasi nabekeꞌ a, ma feen hela-hela mesan losa fudeꞌ ara reme bafa na mai. Nitu ria fepa-liꞌun, ma duduku-papauꞌ ana laꞌo naroo. \v 40 Au hule Papa ana mana tuka dea mara so, fo usi heni nitu ria, tehuu ta rala ni fa!” \p \v 41 Yesus nasapaa basa si nae, “Ae! Emi ta mamahere kalu Manetualain bisa puli na lahenda fa, do? Emi nana, iku a lahenda fo ta masoda malelaꞌ tuka eno roos a! Au muste anenete o emi losa fai hidaꞌ bali?” \p Boe ma Ana lipe aon de dedea no anaꞌ a papa na nae, “Moo ana ma leo iaꞌ mai!” \p \v 42 Ara roo anaꞌ a leo Yesus neu, boe ma nitu a lokopiro anaꞌ ria neuꞌ dae a, tao nan roroda-roroda mesan. Tehuu Yesus pareta nitu a fo kalua ela anaꞌ ria, boe ma anaꞌ ria teꞌe tutiꞌ a. Basa boe ma Yesus fee anaꞌ a leo papa na neu. \v 43a Lahenda fo rita Manetualain kuasa kaheren ria, basa si roi ramakokoaꞌ a. \s1 Ramatua Yesus nafada seluꞌ laꞌeneuꞌ mamate Na \r (Mateos 17:22-23; Markus 9:30-32) \p \v 43b Fai fo basa lahenda ra bei dedea rao nara, laꞌeneuꞌ tanda heran fo Yesus tao a, Ana nafada ana mana tuka dea nara nae, \v 44 “Emi tanda mahere Au dedea ki ia! Ta dooꞌ a soꞌ, te lahenda nau seꞌo heni Au, Ana Lahenda ia. Boe ma ara fee Au leo lahenda fekeꞌ ara uu.” \v 45 Tehuu ana mana tuka dea nara roi patararaaꞌ a, ara ta bubuluꞌ duduꞌa-aafin fa. Ara boe biiꞌ ratane hata ria sosoa-raraan ubeaꞌ. \s1 Bea rina dadi neuꞌ lahenda masososaꞌ a \r (Mateos 18:1-5; Markus 9:33-37) \p \v 46 Laiꞌ esa de, Yesus ana mana tuka dea nara mulai ralelena aoꞌ laꞌeneuꞌ neme sira mai neuꞌ ko bea rina dadi neuꞌ lahenda masososaꞌ a.\x + \xo 9:46 \xt Lukas 22:24\x* \v 47 Tehuu Yesus bubuluꞌ hata fo sira ralelena aoꞌ ana. Ana naloo na ana aanaꞌ esa, de fee ni napadei neuꞌ boboa Na. \v 48 Boe ma Ana nafada si nae, “Nenene matalolole! Lahenda fo tuka Au ma nalalau lahenda aanaꞌ a sama leoꞌ anaꞌ ia, sona sosoa na nae, ana nalalauꞌ Au ria boe. Ma ria boe nalalau Au Papa Ka nai nusatetu-ikutemaꞌ, fo riꞌ nadenu Au leo dae-bafoꞌ ia mai. Lahenda dodouꞌ ta tao hihika-rerekeꞌ neuꞌ lahenda manatoꞌa-manataꞌ, masala-masikoꞌ ma ua soe ra. De, lahenda fo nahiiꞌ nalalau lahenda rupa leo naꞌ a, sona Manetualain tao si reuꞌ lahenda manuu hadaꞌ.”\x + \xo 9:48 \xt Mateos 10:40; Lukas 10:16; Yohanis 13:20\x* \s1 Lahenda fo ta nalena laka, ria nana ita tia-lain \r (Markus 9:38-40) \p \v 49 Boe ma Yohanis nafada Yesus nae, “Ramatuaꞌ! Laiꞌ esa de, ami mita lahenda esa usi heni nitu, ma ana seseiꞌ Papa nade ma. De, ami horo ni fo bosoꞌ seseiꞌ Papa nade ma, nana huu ita lahendan ta ria fa.” \p \v 50 Tehuu Yesus nataa si nae, “Bosoꞌ horo si! Huu fo bea ta nalena laka neuꞌ ita fa, sona ita lahendan sira.” \s1 Koroꞌ esa nai Samaria lahenda nara ta nau sipoꞌ Ramatua Yesus \p \v 51 Yesus bubulu nae, Ria fai hehene-aaen leo nusatetu-ikutemaꞌ a neu, naneneaꞌ so. Boe ma Ana naetuꞌ nan fo leo Yerusalem neu. \v 52 Ana nadenu lahenda reu raꞌuluꞌ asa, ela ara bisa ator nanaa-nininuꞌ. Boe ma ara masoꞌ leo koroꞌ esa reu nai propinsi Samaria, fo sadia mamanaꞌ ofu. \v 53 Tehuu lahenda Samaria ra ta nau sipoꞌ Yesus asa fa, nana huu Ana neu doꞌo-tabe Manetualain nai kota Yerusalem.\f + \fr 9:53 \ft Lahenda Samaria ra mamanan fo doꞌo-tabe neuꞌ Manetualain nana, nai lete Gerisim nai sira nusan. Ara radedea ro lahenda Yahudi fo doꞌo-tabe neuꞌ Manetualain nai kota Yerusalem a, dooꞌ a so.\f* \v 54 Yakobis no Yohanis ramanene lahenda Samaria ra nonoi-tatao nara, boe ma ara leleꞌo Yesus rae, “Ramatuaꞌ! Leoꞌ bea na ita hule Manetualain fee aipilaꞌ a neme lalai mai, fo ela naa heni si?”\x + \xo 9:54 \xt 2 Maneꞌ ara 1:9-16\x* \p \v 55 Tehuu Yesus nasare na dua si, ma nasaꞌai si nae, “Bosoꞌ tao aafi leo naꞌ.” \v 56 Boe ma ara leo koro fekeꞌ reu. \s1 Eno na fo tuka neuꞌ Ramatua Yesus \r (Mateos 8:19-22) \p \v 57 Ara laꞌo-laꞌo rai eno taladaꞌ, te lahenda esa dedea no Yesus nae, “Ramatuaꞌ! Leo beaꞌ muu boe oo, au tuka ahere O!” \p \v 58 Tehuu Yesus nataa ni nae, “Malole a boe! Tehuu mafarereneꞌ leo iaꞌ. Basa lahenda ma banda ra, esaꞌ ko ranuuꞌ mamana leleon. Busa fuiꞌ ara fali leo bolo nara reu, manupuiꞌ ara fali leo runu nara reu. Tehuu Au, Ana Lahenda ia, ta anuu uma fo fali naꞌ uu fa. Ainulu lakaꞌ boe taꞌa.” \p \v 59 Laiꞌ esa de Yesus naloo na lahenda fekeꞌ esa nae, “Mai tuka Au, fo dadi muuꞌ Au lahenda ki.” \p Lahenda ria nataa nae, “Neu! Tehuu leo iaꞌ Ramatuaꞌ. Ela au fali fo afaduli a ina-ama kara dei. Maneniko au papa ka mate ni sona, besaꞌ ko au tuka.” \p \v 60 Tehuu Yesus nafada ni nae, “Leo iaꞌ! Nemeꞌ na ela lahenda fo ta nanuu namahereꞌ neuꞌ Manetualain, rafaduli sira lahenda mana mate nara. Tehuu lahenda fo namahere neuꞌ Manetualain, emi nonoi laka ma riꞌ meu tui-beka laꞌeneuꞌ Manetualain hohomu pareta Na.” \p \v 61 Lahenda esa bali sona nae, “Malole a Ramatuaꞌ! Au nau tuka ahere Ramatuaꞌ *a. Tehuu poꞌi au fo uu deꞌi a teꞌa kileoboboki kara dei, besaꞌ ko au fali mai tuka Ramatuaꞌ *a.”\x + \xo 9:61 \xt 1 Maneꞌ ara 19:20\x* \p \v 62 Boe ma Yesus nafada ni nae, “Leo iaꞌ! Maneniko lahenda foi na dae a so, tehuu nasapute nonoi fekeꞌ, losaꞌ nafarene heni seseleꞌ a, sona oka-tinen ta dadi fa. Leoꞌ na boe lahenda fo naetuꞌ nan nau tuka Au, tehuu nafarene noi soda maꞌulu na, sona ana ta naraa dadi neuꞌ Manetualain atan fo nalalau basa lahenda rai Ria pareta na.” \c 10 \s1 Ramatua Yesus nadenu ana mana tuka dean lahenda hitu hulu dua \p \v 1 Basa ria, boe ma Yesus here na ana mana tuka dea fekeꞌ hitu hulu dua.\f + \fr 10:1 \ft Dudui dedea Yunani ruma mana duiꞌ nae, ‘ana mana tuka dea hitu hulu dua’. Ruma bali rae, ‘ana mana tuka dea lahenda hitu hulu’. Mana tui mabuiꞌ ara kadodou na here ‘hitu hulu dua’.\f* Ana nadenu si laꞌo dua-dua raꞌuluꞌ leo mamanaꞌ fo Ana sakaꞌ neuꞌ a. \v 2 Ana nadenu si nae, “Hapu lahenda dodouꞌ sama leoꞌ hade modo pedaꞌ a. Rahani noi manuu okaꞌ a nadenu lahenda mana noi nara mai oru. De, emi muste hule-haradoi neuꞌ Manetualain fee tamba seluꞌ lahenda mana noi nara ela rabubua ra lahenda fo nau tuka Au a. Nana huu lahenda fo nau tuka Au a, dodou inaꞌ. Tehuu lahenda mana noi noi baianaꞌ.\x + \xo 10:2 \xt Mateos 9:37-38\x* \p \v 3 Besaꞌ ia emi meu leo! Au adenu emi fo leo lahenda kadodou inaꞌ ara meu. Tehuu mafarereneꞌ leo iaꞌ. Emi sama leoꞌ bibi-lopo anaꞌ dale balaroe-balanauꞌ a, leo busafui maꞌaaꞌ ara talada meu.\x + \xo 10:3 \xt Mateos 10:16\x* \p \v 4 Emi bosoꞌ meni doiꞌ, tas bua-loas, do sandaal lenaꞌ nai enoꞌ. Bosoꞌ tutuꞌu ledo-fai fo mateꞌa lahenda nai eno taladaꞌ. \p \v 5-8 Maneniko masoꞌ leo koroꞌ esa meu, emi bosoꞌ boe lali meme uma esa mai leo uma fekeꞌ meu. Maneniko lahenda sipoꞌ emi no malole nai uma esa, sona leo meuꞌ na, losaꞌ emi laꞌo ela koroꞌ ria. Maneniko masoꞌ leo uma esa meu, emi muste hule fo Manetualain fee ua-naleꞌ neuꞌ lahenda rai uma ria daleꞌ. Maneniko manuu umaꞌ ria, sipoꞌ emi no malole, tantu Manetualain natudu dale malole Na neuꞌ uma isiꞌ sira. Tehuu maneniko ara ta nau sipoꞌ emi, sona nemeꞌ na fo ela Manetualain natudu fee noi emi dale malole Na. Maneniko emi masoꞌ leo uma esa, do koroꞌ esa meu, fo ara fee emi ubeaꞌ na mia-minu. Sipoꞌ no dale namahoꞌo, huu fo naraa ara fee emi leoꞌ na ela kati neuꞌ sosota mara.\x + \xo 10:5-8 \xt 1 Korintus 9:14; 1 Timotius 5:18\x* \v 9 Puli ma lahenda kamahedis nara. Ma mafada si mae, ‘Manetualain pareta na nai mata so!’ \p \v 10 Tehuu koroꞌ ruma lahenda nara ta nau sipoꞌ emi boeꞌ. Maneniko ara tao emi leoꞌ na, sona meu mapadeiꞌ nai koroꞌ ria eno na fo dedea mae, \v 11 ‘Nenene matalolole! Ami meni Manetualain Hara-dasin mai fee emi, tehuu emi ta nau tao daleꞌ neu fa. De, besaꞌ ia ami sasapu heni koroꞌ ia afu na nai ami ei mara, fo dadi tanda nae, neuꞌ ko emi lepa-masaa ao mara mana dadiꞌ a! Tehuu mafarereneꞌ matalolole! Manetualain pareta na nai dae-bafoꞌ a naneneaꞌ so!’\x + \xo 10:11 \xt Mateos 10:7-14; Markus 6:8-11; Lukas 9:3-5; Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 13:51\x* \p \v 12 Emi bubuluꞌ kota Sodom a tadalu na, hete? Au afada emi! Neuꞌ ko naraa laꞌe dae-bafoꞌ a nonoe na, te lahenda fo ta sipoꞌ emi a, Manetualain huku si beraꞌ lena lahenda Sodom ara huhukun!”\x + \xo 10:12 \xt Tutui Masososaꞌ 19:24-28; Mateos 10:15; 11:24\x* \s1 Lahenda fo ta nau sipoꞌ Ramatua Yesus \r (Mateos 11:20-24) \p \v 13 Yesus dedea tamba seluꞌ nae, “Emi fo nai koro Korasin\f + \fr 10:13 \ft Dedea Indonesia mana duiꞌ ‘Khorazima’. Tea na, nai dedea Yunani mana duiꞌ Χοραζίν ‘Choradzin’.\f* ma koro Betsaida besa-besa! Soe a laꞌe emi! Au tao tanda heran rupaꞌ ara nai emi mata mara so, tehuu ta nau mamahere neuꞌ Manetualain fa. Sekonaa te emi nana lahenda Yahudi fo manaku mae malelaꞌ Ana. Tehuu uniꞌ ko leo tanda heran fo Au tao ni nai emi koro mara laꞌe nai kota Tirus no Sidon, tantu doo basa ia nana lahenda fo rai na saledale-tuꞌetei nara, de ratafali fo tuka Manetualain. Ma tantu ara pake kakao-papake susa, ma tao afu neuꞌ laka nara, fo dadi tanda nae, ara saledale-tuꞌetei nara so. Sekonaa te lahenda Tirus asa ro Sidon asa nana lahenda ta Yahudi fa fo manaku rae ralelaꞌ neuꞌ Manetualain.\x + \xo 10:13 \xt Yesaya 23:1-18; Yeskial 26:1—28:26; Yoel 3:4-8; Amos 1:9-10; Sakaria 9:2-4\x* \v 14 Tebe! Emi mete leo! Neuꞌ ko Manetualain naetuꞌ basa lahenda ra dedea nara, lahenda Tirus asa ro Sidon asa huhuku nara bei kafaꞌ a reme emi huhuku mara mai. \p \v 15 Koro Kapernaum lahendan emin, besa-besa! Emi bosoꞌ mae, neuꞌ ko Manetualain hehene-naaeꞌ emi leo nusatetu-ikutemaꞌ a meu. Taꞌa! Neuꞌ ko Manetualain tuꞌu emi leo naraka a meu!\x + \xo 10:15 \xt Yesaya 14:13-15\x* \p \v 16 Mafareneꞌ matalolole! Te lahenda bea ramanene neuꞌ emi, sama leoꞌ ara ramanene neuꞌ Au. Ma lahenda bea ta nau ramanene neuꞌ emi, sama leoꞌ ara ta nau ramanene neuꞌ Au. Leoꞌ na boe, lahenda bea ta nau ramanene neuꞌ Au fa, sama leoꞌ ara ta nau ramanene neuꞌ Manetualain fo riꞌ nadenu Au leo dae-bafoꞌ ia mai.”\x + \xo 10:16 \xt Mateos 10:40; Markus 9:37; Lukas 9:48; Yohanis 13:20\x* \s1 Lahenda nadedenu kahitu hulu duaꞌ ara fali mai si \p \v 17 Tepoꞌ fo lahenda nadedenu kahitu hulu duaꞌ ara fali mai si,\f + \fr 10:17 \ft Duduiꞌ dedea Yunani ruma mana dui nae, ‘ana mana tuka dea lahenda hitu hulu dua’. Ruma bali rae, ‘ana mana tuka dea lahenda hitu hulu’. Mana tui mabuiꞌ ia ra, kadodou ina na here ‘hitu hulu dua’.\f* dale nara ramahoꞌo raan seli. Ma ara tui Yesus rae, “Awi! Kahereꞌ leon! Tepoꞌ fo ami pake Ramatuaꞌ *a nade ma de usi nitu ra, ara ramanene ami. Boe ma ara kalua tutiꞌ a! Talalu na!” \p \v 18 Boe ma Yesus nataa si nae, “Tebe! Tepoꞌ fo emi tao leo naꞌ, Au ita Manetualain tuꞌu heni nitu ra roo sira malaka na reme lalai mai, sama leoꞌ relas a nahate iiꞌ-onaꞌ! \v 19 Mafarereneꞌ! Malaka nitu, nana ita musunoon. Ma nanuu kuasa boe! Tehuu Au fee emi kuasa so fo ela maseki ria kuasa na. Ma uniꞌ ko leo emi molo laꞌe meke marasoꞌ, do uraꞌ, tehuu ta hata-hata esa boeꞌ. Ta hapu esa tao soe neuꞌ emi boeꞌ.\x + \xo 10:19 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 91:13\x* \v 20 Emi dale mara ramahoꞌo, huu fo nitu ra ramanene neuꞌ emi. Malole a boe, tehuu hihii-nanauꞌ aanaꞌ ria! Malole lenaꞌ emi dale mara ramahoꞌo, huu fo Manetualain duiꞌ na emi nade mara so, ela dadi meuꞌ Ria lahendan fo masoꞌ leo nusatetu-ikutemaꞌ a meu.” \s1 Ramatua Yesus dale na namahoꞌo \r (Mateos 11:25-27; 13:16-17) \p \v 21 Tepoꞌ ria, Manetualain Dula-dale Malalao-malafu Na tao na Yesus dale Na namahoꞌo. Basa boe ma Ana io-oa neuꞌ Manetualain nae, “Papa! Papa nana Ramatua nai lalai ma dae-bafoꞌ a. Au hule makasi dodouꞌ, nana huu Papa mafuni basa hihii-nanauꞌ ia ra neuꞌ lahenda fo nae ria malelaꞌ ma mana koaoꞌ ara. Tehuu Papa matudu hihii-nanauꞌ ia ra fee ana aanaꞌ ara ro lahenda maloe-madae aoꞌ ara. Tebe, Papa! Huu fo ria riꞌ tao na Papa dale ma namahoꞌo!” \p \v 22 Basa boe ma Yesus nafada lahenda kadodou inaꞌ ara nae, “Nenene, o! Au Papa Ka nai nusatetu-ikutemaꞌ a fee Au kuasa a katemaꞌ so.” Noi Au Papa ka riꞌ bubuluꞌ matetuꞌ nae, Au ia nana bea. Ma noi Papa Ana na fo riꞌ Au ia, bubuluꞌ matetuꞌ ae, Papa nana bea. Ma Au here lahenda fekeꞌ, fo afada si, ela ara ralelaꞌ Ana boe.”\x + \xo 10:22 \xt Yohanis 3:35; 10:15\x* \p \v 23 Basa boe ma Yesus nasare na ana mana tuka dea nara, ma nafada si nae, “Emi maua-manale matetuꞌ, huu fo emi mita Manetualain kuasa na so. \v 24 Maneꞌ ara ro mana nesi mata faiuluꞌ ara rahiiꞌ raan seli nau rita hata fo emi mita ni, tehuu ara ta bisa fa. Sira boe rahiiꞌ raan seli nau ramanene hata fo emi mamanene ni, tehuu ara ta bisa fa.” \s1 Lahenda Samaria nanuu dale malole a \p \v 25 Laiꞌ esa de, mesen agama esa foa napadeiꞌ fo nau nahihiiꞌ Yesus. Ana natane nae, “Papa Mesen! Mafada fee au dei! Au muste tao ubeaꞌ, fo ela au bisa asoda aroo sama-sama o Manetualain nai nusatetu-ikutemaꞌ a?” \p \v 26 Yesus nataa nae, “Baꞌi Musa duiꞌ ubeaꞌ laꞌeneuꞌ hihii-nanauꞌ ia? O bubuluꞌ ma leo beaꞌ ana?” \p \v 27 Lahenda ria nafada nae, “Ana duiꞌ, nae: \q1 ‘O muste sue neuꞌ Manetualain, o Malaka ma, \it lena\it* neme basa-basan mai. \q2 Huu ria na, o muste mahiiꞌ Ana naroo, \q2 moi-tao mahere fo tuka Ria hihii-nanaun, \q2 ma malelaꞌ Ana.’ \p Hapu mana duiꞌ boe nae, ‘O muste sue toranoo mara, sama leoꞌ o sue-lai ao-ina heheli ma.’ ”\x + \xo 10:27 \xt Malaka Agama ra Atoran 19:18; Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 6:5\x* \p \v 28 Yesus sipoꞌ natafali nae, “Tebe! Maneniko o tao tuka ria, sona o masoda maroo mo Manetualain.”\x + \xo 10:28 \xt Mateos 22:35-40; Markus 12:28-34; Malaka Agama ra Atoran 18:5\x* \p \v 29 Tehuu lahenda ria nau tao aon leoꞌ lahenda roos a. Basa boe ma ana natane Yesus nae, “Tehuu, au ‘toranoo’ kara nana siꞌ bea?” \p \v 30 Yesus nataa nae, “Leo iaꞌ! Au nau afada dedea nasasamaꞌ esa. Neuꞌ ko o mafada, mae ‘toranoo’ tetea ma riꞌ bea. Tutui na leo iaꞌ: Lahenda Yahudi esa neme kota Yerusalem mai, onda leo Yeriko neu. Tehuu kekeneu te, parampok ara mai de rafaraꞌu raan. Ara popoꞌo ni, ma roso reni doi nara roo bua-loa nara katemaꞌ. Boe ma ara tuꞌun neuꞌ enoꞌ a suu na, de foa ela ni. Lahenda ria noi hahae na so. \p \v 31 Tehuu ta bubuluꞌ fa, te malaka agama Yahudi esa onda mai nesiꞌ na boe. Ana nita lahenda ria hina-hinaꞌ mesan, ma leka-leka nai enoꞌ a suu na, tehuu ta nateꞌe fo tulu-fali nan fa. Ana heo heni aon de laꞌo naroo. \v 32 Ta doo bea boeꞌ, te lahenda fekeꞌ esa nesiꞌ na boe. Ria nana, lahenda neme Lewi leo na mai, biasa ana tulu-fali nai Manetualain Uma Mamaso Ina na daleꞌ. Ana bei nita lahenda ria leka-leka nai enoꞌ a suu na, boe ma tuturu mata neu bebesa ni, tehuu ana ta tulu-falin fa. Tutiꞌ a ana heo heni aon de laꞌo naroo. \p \v 33-34 Ta doo bea boeꞌ, te lahenda esa neme nusa Samaria mai no keledei na nesiꞌ na. Ita basa bubuluꞌ tae, lahenda Yahudi ra biasa relu lahenda Samaria ra sona reniꞌ mata iko nara. Lahenda Samaria ia nita lahenda fo riꞌ parampok ara popoꞌon, ma roso reni hata nara a, boe ma noi sueꞌ ana, de naneneaꞌ mata neu ela tulu-fali ni. Ana safe makamomoi lahenda ria hina nara neniꞌ anggor, basa de tao mina neu, ma feo etu si. Boe ma fua nan neuꞌ keledei na lain, de noon leo kota daleꞌ neu. Ana fee lahenda ria leo lalai neuꞌ uma ofu esa, ela nafaduli natalolole ni.\x + \xo 10:33-34 \xt 2 Israel no Yahuda Tutui na 28:15\x* \p \v 35 Balahaaꞌ, boe ma lahenda Samaria a fee lalai tali, doifulaꞌ dua\f + \fr 10:35 \ft Dedea Yunani mana duiꞌ nae, “denari dua”.\f* neuꞌ manuu umaꞌ ria, ma nafada ni nae, ‘Pake doiꞌ ia ra fo mafaduli matalolole lahenda hedis ia losaꞌ teꞌe na aon. Maneniko ta dai fa, sona papa pake lalai doi mi dei. Faiꞌ bea au atafali mai, neuꞌ ko au kati faliꞌ papa doi mara katemaꞌ asa.’ ” \p \v 36 Yesus dedea nasasama na teꞌe naꞌ so. Basa de Ana natane lahenda malela hohoro-lalaneꞌ ria nae, “Tuka o sona, ‘toranoo’ tetea ma riꞌ bea, soa neuꞌ lahenda fo bisinaꞌ a, parampok ara ralea reni hata nara a?” \p \v 37 Lahenda ria nataa nae, “Tantu, lahenda fo nanuu dale kasian neuꞌ ana a.” \p Yesus nae, “Tebe, aꞌa! Muu fo tao tuka ria leo.” \s1 Ramatua Yesus, Marta no Maria \p \v 38-40 Basa ria, boe ma Yesus no ana mana tuka dea nara laꞌo raroo leo Yerusalem reu. Ara tuli koroꞌ esa. Nai na hapu inaꞌ esa nade Marta ma toranoo na nade Maria. Marta hule Yesus asa fo tuli uma na. \p Yesus nanori-nafada si, de Maria natuuꞌ nanenea nai Yesus ei Na fo namanene Dedea-nafadan. Tehuu Marta sona nasapute nalisu tasaꞌ nai dapu daleꞌ. Ta doo bea boeꞌ, te ana masoꞌ mai de namumuu neu Yesus nae, “Ramatuaꞌ! Leo beaꞌ ia! Au asapute no nalisu tasaꞌ a, ma au fadi ka natuuꞌ hihiiꞌ maiꞌ ia. Mafada ni dei! Ela ana fali au nai dapu daleꞌ bai!”\x + \xo 10:38-40 \xt Yohanis 11:1\x* \p \v 41 Boe ma Ramatua Yesus nataa ni nae, “Marta, Marta. O masapute marooꞌ a, daleꞌ ma dodaaꞌ neuꞌ hihii-nanauꞌ rupaꞌ ara. \v 42 Tehuu hihii-nanauꞌ esa lena heni, riꞌ Maria here na hihii-nanauꞌ ia malole inaꞌ, huu fo ana natuuꞌ ma namanene Au Dedea-nafada Ki. Lahenda ta bisa ralea ra Dedea-nafadaꞌ sira reme ana mai fa.” \c 11 \s1 “Manori ami huhule-haradoiꞌ” \r (Mateos 6:9-13; 7:7-11) \p \v 1 Laiꞌ esa de, Yesus neu hule-haradoi. Ana hule-haradoi basa, boe ma ana mana tuka dea Ni esa mai de hulen nae, “Ramatuaꞌ! Yohanis Mana Saraniꞌ a nanori ana mana tuka dea nara, de ara hule-haradoi ralelaꞌ. Ami hule fo Ramatuaꞌ *a *boe manori ami huhule-haradoiꞌ dei!” \p \v 2 Boe ma Yesus nafada si nae, “Malole a! Hule-haradoi sona mae leoꞌ ia: \q1 ‘O, Amaꞌ! Nade ma malalao-malalafuꞌ. \q1 Ela leoꞌ bea na basa lahenda ra io-oa Amaꞌ a nade marela-masaꞌam. \q1 Ela leoꞌ bea na Amaꞌ a dadi Maneꞌ fee basa lahenda ra. \q1 \v 3 Amaꞌ, bati-pala fee ami nanaa-nininuꞌ mananoꞌu-manadaiꞌ nai tuka-tuka faiꞌ. \q1 \v 4 Ma fee ampon neuꞌ ami sala-sikom, \q2 sama leoꞌ ami boe fee ampon neuꞌ lahenda fo rasala ro ami a. \q1 Amaꞌ, manea ami fo ela ami bosoꞌ tao salaꞌ.” \p \v 5-6 Boe ma Yesus nanori tamba si laꞌeneuꞌ huhule-haradoiꞌ. Ana pake nasasamaꞌ nae, “Uniꞌ ko leo fatilada na tia-lai esa neme dooꞌ a mai, de hule fo suku neuꞌ o uma ma. Tehuu ta manuu hata-hata esa boeꞌ, fo fee ni naa. Boe ma o leo tia-lai feke ma uma na muu, de maloo meme deaꞌ mai mae, ‘Aꞌa, e! Fee lalai au roti baloꞌ telu dei! Huu fo fui nai au uma ka, tehuu ami ta hata esa boe! Aꞌa, fali ma au dei! Noi baloꞌ teluꞌ a! Au dei kati!’ \p \v 7 Bate neuꞌ ko tia mi ria nataa nae, ‘Aꞌa ka boe, na! Lahenda suku-soꞌo, tehuu aꞌa ka oda fafae-fafaeꞌ a! Lelesu ra mana koe naisaꞌ, so! Anaꞌ ara suku ramanee so. Bosoꞌ mamanasaꞌ, e! Fai fekeꞌ dei, aꞌa!’ \p \v 8 Mafarereneꞌ matalolole. Leo mae lahenda ria ta nau foa fo fee o fa, huu no o nana ria tia-lain, tehuu maneniko o hule maroo, tantu ana foa fo fee. \p \v 9 Leoꞌ na boe, huhule-haradoiꞌ a. \q2 Hule maroo neuꞌ Ramatuaꞌ a; \q3 neuꞌ ko Ana fee. \q2 Saka maroo; \q3 neuꞌ ko Ana natudu enoꞌ a. \q2 Maloo maroo; \q3 neuꞌ ko Ana soi lelesu a. \p \v 10 Te basa lahenda fo hule raroo neuꞌ Manetualain, neuꞌ ko ana sipo. Bea saka naroo, neuꞌ ko hapu. Bea naloo naroo, neuꞌ ko Ana soi lelesu a. \v 11 Soba emi afi! Hapun nai bea, anaꞌ a hule ikaꞌ, sona papa na feen meke? \v 12 Do, kalu anaꞌ a hule manutoloꞌ, sona feen uraꞌ? Leo mae leoꞌ bea boe, taꞌa hete? \v 13 Iku lahenda dae-bafoꞌ a nana memaꞌ tadaluꞌ a. Tehuu emi Papa ma nai nusatetu-ikutemaꞌ a, memaꞌ tebe-tebe malole a. De, maneniko lahenda tadaluꞌ rupaꞌ emi a, mahiiꞌ fee ana mara hata malole, sona Papa lena ria bali! Ana ta fee noi hata fo emi parluu, tehuu lena neme naꞌ mai, Ana fee Ria Dula-dale Malalao-malalafu Na neuꞌ lahenda fo hule Ni a.” \s1 Ramatua Yesus ta pake kuasa neme malaka nitu mai fa \r (Mateos 12:22-30; Markus 3:20-27) \p \v 14 Laiꞌ esa de, Yesus usi heni nitu neme lahenda pakanaꞌ esa mai. Boe ma lahenda ria mulai dedea seluꞌ. Lahenda fo rai na roi ramakokoaꞌ a. \v 15 Tehuu ruma rae, “Tebe sotee, Ana bisa usi nitu! Huu fo Ana hapu kuasa neme malaka nitu mai, riꞌ Balsebul.”\x + \xo 11:15 \xt Mateos 9:34; 10:25\x* \p \v 16 Lahenda fekeꞌ ara nau soba Yesus. Basa boe ma ara hule fo Ana tao tanda heran esa bali ela natudu si nae, Ria kuasa Na neme Manetualain mai.\x + \xo 11:16 \xt Mateos 12:38; 16:1; Markus 8:11\x* \p \v 17 Tehuu Yesus bubuluꞌ sira duduꞌa-aafi tadalu nara. Boe ma Ana dedea nae, “Maneniko nai nusaꞌ esa daleꞌ ana raun ara, ratati ao, tantu nusaꞌ ria nalulutuꞌ. Leoꞌ na boe, maneniko nai uma esa daleꞌ uma isi nara esa no esa ralelena aoꞌ raroo, sona tantu uma ria daleꞌ esa ta neu esa daleꞌ boeꞌ. \v 18 Maneniko nituꞌ a usi seluꞌ nitu, sona sira malaka na homu pareta ta namanoso fa! De, emi mae Au usi nitu pake nitu a kuasa na, sona ta laꞌe fa! \v 19 Mafarereneꞌ! Emi lahenda mara boe usi ralelaꞌ nitu, tehuu ta pake nitu a kuasa na fa. De, emi bosoꞌ dedea mafararaꞌuꞌ mae, Au usi nitu pake nitu a kuasa na. De, emi sale Au, tehuu neuꞌ ko emi lahenda mara siꞌ raetuꞌ rae, emi riꞌ sala. \v 20 Maneniko tetebes ara Au usi nitu pake Manetualain kuasa na, ria natudu nae, Manetualain pareta na nai dae-bafoꞌ a naneneaꞌ so. \p \v 21 Maneniko lahenda baraꞌai inaꞌ esa pake tee-tafaꞌ, fo nanea neniꞌ uma na, tantu hata-heto nara ta mopo fa. \v 22 Tehuu maneniko lahenda esa baraꞌai na lena ria mai suu ni boe ma nasekin, sona roso reni lahenda ria tee-tafa nara. Ma huru reni hata-heto nara fo reu babati fee ana mana tuka dea nara. Doo-naru basa ia lahenda baraꞌai inaꞌ masososaꞌ ria tai-namahena neuꞌ ria tee-tafa nara. Tehuu besaꞌ ia ana ta bisa tai-namahena tee-tafaꞌ sira so.\f + \fr 11:22 \ft Tuka lahenda malelaꞌ ara laꞌeneuꞌ Susura Makamoiꞌ a, “baraꞌai-ina” nai ia, nana riꞌ malaka nitu. Ma “baraꞌai na lena heni ria” nana riꞌ Ramatua Yasus.\f* \p \v 23 Mafarereneꞌ matalolole! Lahenda fo ta sama-sama no Au fa, ria nana Au musunoo kara. Ma lahenda fo ta nau tulu-fali nai Au nonoi-tatao ki, sona ana nalai heni aon.”\x + \xo 11:23 \xt Markus 9:40\x* \s1 Nitu a nau fali seluꞌ leo mamana paraa na neu \r (Mateos 12:43-45) \p \v 24 Yesus dedea tamba seluꞌ bali nae, “Maneniko ita usi heni nitu a neme lahenda esa mai, sona ana leo mamana lino-nees a neu fo saka mamana hahaeꞌ. Huu no ana ta hapu mamanaꞌ fo naraa fa, boe ma ana afi nae, ‘Ee! Ta hapu mamanaꞌ fa leoꞌ ia, de malole lenaꞌ au fali uu leo seluꞌ nai lahenda mauluꞌ ria.’ \v 25 Basa de ana fali, boe ma naneta noi mamanaꞌ ria, makamoiꞌ a ma mana ator matalololeꞌ so. \v 26 Boe ma nitu ria neu naloo na nonoon hitu fo makaresiꞌ lena heni ria bali. Boe ma basa si reu leo nai lahenda ria, ara duduku-papauꞌ ana. De, besaꞌ ia lahenda ria masoda na soe lena bali.” \s1 Maua-manale bauinaꞌ \p \v 27 Yesus bei dedea no lahenda kadodou inaꞌ sira, te inaꞌ esa nai na ana naloo nae, “O mama Ma naua-nanale bau-ina, huu fo ana boki ma anutu na!” \p \v 28 Yesus nataa nae, “Tebe, mama! Tehuu maua-manale bauinaꞌ lena ria bali, nana lahenda fo namanene Manetualain Hara-dasin, ma ana tao tukan!” \s1 Lahenda ra hule Ramatua Yesus fo natudu buti dei! \r (Mateos 12:38-42) \p \v 29 Faiꞌ fo Yesus bei dedea, nana lahenda dodouꞌ rarurupu eo raa Ni. Boe ma Ana dedea nae, “Lahenda besaꞌ ia ra, ralelaꞌ noi tatao tadaluꞌ a. Ara hule kokosen Au fo tao fee si tanda heran, ela ara bubuluꞌ rae Au ia, nana tetebes ara Manetualain lahendan. Sekonaa te fai a ulu na Manetualain fee si tanda heran so, pake mana nesi matan Yunus. Ria dai so! \v 30 Fai a ulu na Yunus nafada kota Niniwe lahenda nara nae, saledale-tuꞌetei mara dei. De, fai a ulu na hata fo dadi neuꞌ Yunus, dadi tanda soaneuꞌ asa nae, Manetualain riꞌ nadenu ni. Leoꞌ na boe neuꞌ Ana Lahenda. Au mai afada emi fo muste saledale-tuꞌetei mara. De, hata fo dadi neuꞌ Au, neuꞌ ko dadi tanda soaneuꞌ lahenda besaꞌ ia ra nae, tebe Manetualain riꞌ nadenu Au.\x + \xo 11:30 \xt Mateos 16:4; Markus 8:12; Yunus 3:4\x* \p \v 31 Neuꞌ ko losa dae-bafoꞌ a nonoe na, maneniko Manetualain dadi neuꞌ Mana ee dedeaꞌ, neuꞌ ko ina maneꞌ neme ona mai, ana nasoda seluꞌ, fo dadi sakasii. Ana neo mata-mata emi basa fo riꞌ masoda nai besaꞌ ia nae, ‘Emi nana koa-pakanaꞌ!’ Huu fo faiꞌ a ulu na, ina maneꞌ ria neme dooꞌ a mai ela nita mataꞌ maneꞌ Soleman malela na. Sekonaa te, besaꞌ ia Lahenda esa nai emi talada malela Na lena heni mane Soleman. Tehuu emi ta nau tao daleꞌ neu Ana fa!\x + \xo 11:31 \xt 1 Maneꞌ ara 10:1-10; 2 Israel no Yahuda Tutui na 9:1-12\x* \v 32 Ma ta noi mesaꞌ ana fa! Neuꞌ ko lahenda reme Niniwe mai boe, ara neo mata-mata emi fo riꞌ masoda besaꞌ ia rae, ‘Emi nana koa-pakanaꞌ!’ Ara rae leoꞌ na, nana huu tepoꞌ fo Yunus neu nafada si Manetualain hihii-nanaun, boe ma ara saledale-tuꞌetei nara. Sekonaa te, besaꞌ ia Lahenda fo lena heni Yunus nana nai emi talada, tehuu emi ta nau saledale-tuꞌetei mara fa!”\x + \xo 11:32 \xt Yunus 3:5\x* \s1 Masoda makaledoꞌ a \r (Mateos 5:15; 6:22-23) \p \v 33 Yesus tuti seluꞌ dedea Na nae, “Lahenda dede na dedede teioeꞌ a, basa nana fua ni neuꞌ mamana madema, ela nahaa nai kama ria daleꞌ fee basa lahenda fo kodi naꞌ reu a. Ta hapu lahenda dede na dededeꞌ a, sona tatana etu ni neniꞌ lapaneu, do nafuni naisaꞌ ana.\f + \fr 11:33 \ft Dedea Yunani ruma ta mana duiꞌ nae, “basa boe ma tatana etun neniꞌ lapaneu fa”.\f* Ria sosoa-raraan taꞌa!\x + \xo 11:33 \xt Mateos 5:15; Markus 4:21; Lukas 8:16\x* \v 34 Emi mata mara boe sama leoꞌ dededeꞌ a. Ana nahaa-nakaledo nai emi dale mara. Maneniko mataꞌ a maꞌiu, sona lahenda mete basa-basan neniꞌ dale tadaluꞌ a. Tehuu maneniko mataꞌ a makaledoꞌ a, sona lahenda mete basa-basan neniꞌ dale malole a. \v 35 Afi fo ela makaledoꞌ fo nai emi dale mara a, nahaa naan seli, sama leoꞌ ledo a. Makaledoꞌ fo nai emi dale mara a, bosoꞌ sama leoꞌ bulaꞌ a haa na, fo noi nasararaaꞌ a. \v 36 Maneniko emi dale mara makaledoꞌ a, losaꞌ ta hapu lela anaꞌ esa maiuꞌ a boeꞌ, tantu katemaꞌ emi masoda ma boe makaledoꞌ a, sama leoꞌ dedede bauinaꞌ a nahaa fee emi masoda ma.” \s1 Ramatua Yesus nasaꞌai lahenda Yahudi ra malaka agama nara \r (Mateos 23:1-36; Markus 12:38-40) \p \v 37 Yesus dedea basa, boe ma lahenda agama Farisi esa, ana hule Ni fo mai naa-ninu nai uma na. Losa na, boe ma Yesus kodi leo uma daleꞌ neu de natuuꞌ nai mei nanaaꞌ a. \v 38 Tehuu manuu umaꞌ a heran, nita Yesus naa-ninu ta safe nauluꞌ lima na, tuka lahenda Farisi ra atoran a. \p \v 39 Basa boe ma, Yesus nafada ni nae, “Emi lahenda Farisi ra kahereꞌ! Emi homu mahere atoran agama ma! Emi mafarereneꞌ safe noi bika-galas ara dea nara losaꞌ makadilaꞌ a, tehuu ta mafarene fo safe makamomoi emi dale makekeo-makakanum fo riꞌ tadaluꞌ ma mana tendetuuꞌ sira. \v 40 Koa-pakanaꞌ, emin! Bosoꞌ mafarene henin. Manetualain adu na pooꞌ dea, ma Ana adu na pooꞌ dale boe. \v 41 Tehuu malole lenaꞌ, emi fee lahenda kasian ara neme hata fo manuu ni, ela emi bisa makamoiꞌ a nai Manetualain mata Na. \p \v 42 Lahenda Farisi emin! Neuꞌ ko emi hapu soe! Laꞌeneuꞌ fee Manetualain babatiꞌ esa neme babatiꞌ sanahulu mai, emi bareken basa-basan, aana-bauinaꞌ. Losa leo bumbu aanaꞌ neme oka-tine mara mai boe, emi bareken mamateꞌ! Tehuu emi ta tao daleꞌ neuꞌ hihii-nanauꞌ fo lena heni a. Laꞌeneuꞌ hata fo sue Manetualain, ma hihii-nanauꞌ fo beibeberaꞌ a, nana emi mafarene heni si! Tebe ita muste fee taroo Manetualain nuu babati na neu, tehuu bosoꞌ mafarene heni hata fo lena heni a.\x + \xo 11:42 \xt Malaka Agama ra Atoran 27:30\x* \p \v 43 Neuꞌ ko emi hapu soe! Huu no emi mahiiꞌ saka mamana malole inaꞌ nai uma mamasoꞌ dale, ma mahiiꞌ saka hada-horomata a nai mamanaꞌ fo soaneuꞌ basa lahenda ra. \p \v 44 Neuꞌ ko emi hapu soe! Huu no emi sama leoꞌ rates mana lutu taaꞌ. Lahenda laꞌo resiꞌ na, tehuu ara ta bubuluꞌ rae, rates nai na, nana huu dae fo nai rates lain makamoiꞌ a, tehuu nai daleꞌ naboo puru. Sekonaa te tuka ita hada na, lahenda fo molo neuꞌ rates a fo tao nakekeo ria ao-ina na, de ta naraa masoꞌ leo uma mamasoꞌ daleꞌ neu fa. Emi lahenda Farisi ra sama leoꞌ rates ria! Nai dea mara sona nonooꞌ nae emi makamoiꞌ a naan seli. Tehuu nai emi dale mara henuꞌ no hihii-nanauꞌ maboo puruꞌ a. Lahenda fo raneneaꞌ ro emi a rakekeo-rakakanu boe.” \p \v 45 Lahenda malela atoran agama Yahudi esa nai na, ana naraufako Yesus dedea na nae, “Papa Mesen! Bisinaꞌ a Papa dedeam sira, liꞌu laꞌe ami boe!” \p \v 46 Tehuu Yesus sipoꞌ ana nae, “Tebe! Emi lahenda malela atoran agama Yahudi ra, ela emi hapu soe boe! Emi ta tulu-fali lahenda, ma tao mamakafa ria masoda na, tehuu emi tao tamba fee si susa neniꞌ emi tao atoran agama mabera a. Basa nana fee lahenda lepa emi atoran rupa mara. Tehuu emi ta lepa soba maneni lelepa mabera ria meniꞌ lima uꞌu esa boeꞌ! \p \v 47 Neuꞌ ko emi hapu soe! Huu no emi masapute lutu rates fee Manetualain mana nesi mata fai ulu nara, fo fee hadaꞌ neuꞌ asa. Sekonaa te, emi bei-baꞌi mara riꞌ raisa mana nesi mata sira! \v 48 Emi boe eiꞌ esa mo bei-baꞌim sira. Ara tipa heni Manetualain manesimata nara, ma raisa si. Basa boe ma emi lutu rates fee manesimata sira, fo dadi tanda nae, emi boe sipoꞌ no malole bei-baꞌim sira. \v 49 Huu ria na, Manetualain fo riꞌ bubuluꞌ basa-basa ni a, parna nafada nae, Neuꞌ ko Au adenu mana nesi mata kara, ma lahenda nadedenu fekeꞌ ara fo leo lahenda dae-bafoꞌ a mai. Basa, te lahenda sira ese-rumu ramiminaꞌ ruma, ma raisa ruma.’ \p \v 50-51 Lahenda fo rasoda nai besaꞌ ia, muste lepa ra natataa mabera neme basa lahenda fo raisa Manetualain mana nesi mata nara so a. Ria reke ni neme Manetualain adu na dae-bafoꞌ ia, mulai neme Habel mamate na, losa mateꞌe oe na, Sakaria. Ria nana, raisa ni nai mei tutunu-hohotuꞌ a no Kama Makamoiꞌ a talada, nai Manetualain Uma Mamaso Ina Na daleꞌ. Emi boe lepa ma sira huhukun ria!\x + \xo 11:50-51 \xt Tutui Masososaꞌ 4:8; 2 Israel no Yahuda Tutui na 24:20-21\x* \p \v 52 Lahenda malela atoran agama Yahudi emin! Neuꞌ ko emi hapu soe! Huu fo emi homu koeꞌ fo riꞌ bisa soi lelesu a ela lahenda bubuluꞌ ratalolole Manetualain hihii-nanaun. Tehuu emi ta nau masoꞌ leo naꞌ meu. Tadalu lena bali, riꞌ emi matabaa etu lahenda, ela ara bosoꞌ masoꞌ leo naꞌ reu!” \p \v 53-54 Yesus dedea basa, boe ma lahenda malela atoran agama Yahudi ria no lahenda Farisi ra ramumuu Ni. Mulai neme fai ria mai, ara soba Ni de ratanen rupaꞌ ara ela rahihiiꞌ Ana fo ratudan. Ara rasaka enoꞌ fo tao dedeaꞌ roo Ni. \c 12 \s1 Manea ao mara fo bosoꞌ tuka lahenda Farisi mana pepeko-papakiꞌ ara \r (Mateos 10:26-27) \p \v 1 Tepoꞌ ria, lahenda rifun hida mai fo nau nenene neuꞌ Yesus. Ara laꞌo raseseti ao rarurupu ra Yesus. Boe ma Ana dedea nauluꞌ no ana mana tuka dea nara nae, “Manea ao mara fo bosoꞌ tuka lahenda Farisi masarole-masaraliꞌ ara.\x + \xo 12:1 \xt Mateos 16:6; Markus 8:15\x* \v 2 Ara fufudiꞌ rae sira malole a, tehuu neuꞌ ko sira fufudin ria nananitaꞌ. Huu fo besaꞌ ia hata nafuniꞌ a neuꞌ ko nananitaꞌ.\x + \xo 12:2 \xt Markus 4:22; Lukas 8:17\x* \v 3 Hata fo besaꞌ ia emi dedea mafufuniꞌ ana, neuꞌ ko lahenda ramanenen neuꞌ loa na. Hata fo emi mabobotoꞌ ana nai kama daleꞌ, neuꞌ ko lahenda dedea rambera ni nai lahenda dodouꞌ matan.” \s1 Lahenda uuku-susudi na nai Manetualain matan \r (Mateos 10:28-31) \p \v 4 Yesus dedea tamba nae, “Ana kara emin! Bosoꞌ bii kalu lahenda nau raisa emi. Huu fo ara raisa noi emi ao-paa mara, tehuu ta bisa tototo emi sumane mara fa. \v 5 Au nau afada ae, emi muste bii neuꞌ bea. Emi muste bii neuꞌ Manetualain. Huu fo Ana bisa naisa emi, basa te tuꞌu emi leo naraka daleꞌ meu. De, Ria riꞌ emi muste bii-mamataꞌu Ni. \p \v 6 Soba emi dodoo, manupui karutuꞌ a beli na bau bea? Beliꞌ bainaꞌ a, hete?! Manupuiꞌ lima sona sen dua, hete? Leo mae leoꞌ na, tehuu Manetualain ta nafarene heni esa boeꞌ. \v 7 Leoꞌ na boe Manetualain tao daleꞌ neuꞌ emi. Ana reke na emi laka doo mara dedesi na. De, emi bosoꞌ bii, huu fo tuka Manetualain sona emi beli mara lena manupui karutuꞌ kakabainaꞌ sira.” \s1 Bosoꞌ maeꞌ manaku Ramatua Yesus \r (Mateos 10:32-33; 12:32; 10:19-20) \p \v 8 Basa boe ma Yesus dedea seluꞌ no ana mana tuka dea nara nae, “Nenene matalolole! Maneniko hapu lahenda naparani manaku neuꞌ Au, nai lahenda dodou matan nai dae-bafoꞌ ia, neuꞌ ko Au boe manaku neuꞌ ria, nai Manetualain eilaꞌo-limalopen nai nusatetu-ikutemaꞌ a ae, ria nana Au lahenda ki. \v 9 Tehuu maneniko lahenda fo dedea neuꞌ lahenda dae-bafoꞌ a mata na nae, ana ta nalelaꞌ Au, neuꞌ ko Au boe dedea neuꞌ Manetualain eilaꞌo-limalope na matan, nai nusatetu-ikutemaꞌ a ae, Au ta alelaꞌ ana fa. \p \v 10 Au nana, Ana Lahenda. Maneniko lahenda dedea nakekeo Au nade malole ka, sona Manetualain bei sadia nafarene heni salan ria. Tehuu maneniko ana dedea nakekeo Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na nade malole na, Manetualain ta nafarene heni ria sala na fa.\x + \xo 12:10 \xt Mateos 12:32; Markus 3:29\x* \p \v 11 Maneniko lahenda kolaaꞌ emi leo mamana parisa dedea agama a, do leo mana pareta ra meu, huu no emi mamahere neuꞌ Au, emi bosoꞌ biiꞌ, mae masalaꞌe tao ao-ina mara leoꞌ beaꞌ. \v 12 Huu fo neuꞌ ko fai ria te, Manetualain Dula-dale Malalao-malalafu Na nanori emi dedea-nafada matetu-maraaꞌ a, fo emi bisa mataa si.”\x + \xo 12:12 \xt Mateos 10:19-20; Markus 13:11; Lukas 21:14-15\x* \s1 Lahenda kamasuꞌi pakanaꞌ a tutui na \p \v 13 Basa ria, boe ma lahenda kadodou inaꞌ sira esa natane Yesus nae, “Papa Mesen! Mafada au aꞌa ka fo babati ami papa ma posaka nara no au dei.” \p \v 14 Tehuu Yesus nataa ni nae, “Ae! Bea rina soꞌu na Au dadi Mana ee Dedeaꞌ fo aetuꞌ emi dua dedea rupa leoꞌ na mara?” \p \v 15 Basa boe ma Yesus dedea no lahenda kadodou inaꞌ sira nae, “Emi muste besa-besa ela bosoꞌ tendetuu. Huu fo hata-heto dodouꞌ a ta neni tetu-temaꞌ fa.” \p \v 16 Basa boe ma, Ana tui dedea nasasamaꞌ esa nae, “Hapu lahenda kamasuꞌi esa, oka-tine ni reni buna-boaꞌ dodou-inaꞌ. \v 17 Losaꞌ uma pepeda-fufua nara henu-sofeꞌ, ma ta buluꞌ nae tao leoꞌ bea soꞌ. \v 18 Basa boe ma ana naetuꞌ nan nae, ‘Au sakaꞌ tao leo ia! Au fate heni uma pepeda-fufua paraaꞌ ara, fo afoa seluꞌ kabaꞌuina, basa nana peda au oka-tine kara buna-boan ma basa hata-heto fekeꞌ ara reuꞌ na. \v 19 Maneniko leo naꞌ, neuꞌ ko au dedea o ao-ina ka ae, ‘Ae! Uma pepeda-fufuaꞌ a henuꞌ so! Nanaaꞌ dai fo taa-tinu losa teu-toꞌ ara!’ De mua-minu malada ma matuu matuleꞌ ei ma leo!’ \v 20 Tehuu Manetualain nafada ni nae, ‘Ae! Pakanaꞌ on, e! Hatun ia boe, o mate. Basa, nana bea hapu o uma pepeda-fufua ma oe-isi nara, e?’ \p \v 21 De leo iaꞌ! Lahenda bisa ranuu-raena hata-heto dae-bafoꞌ dodouꞌ soaneuꞌ ria ao-ina heheli na, tehuu tuka Manetualain, ria nana lahenda hata taaꞌ, huu fo ana dooꞌ a neme Manetualain mai.” \s1 Mamahere noi neuꞌ Manetualain \r (Mateos 6:25-34) \p \v 22 Boe ma Yesus nanori ana mana tuka dea nara nae, “Emi bosoꞌ dale mara dodaaꞌ laꞌeneuꞌ mia ubeaꞌ, do pake ubeaꞌ. \v 23 Huu fo ita masodan ia, lena neme nanaa-nininu ma kakao-papake. \v 24 Mete maneni manupui kaaꞌ ara! Ara ta sele-tande, ta etu-oru, ma ta ranuu uma pepeda nanaaꞌ fa, tehuu Manetualain naboi si. Kalu leoꞌ na, tantu Ana nahao emi boe. Huu fo Ana uku-sudi emi lena memeꞌ manupuiꞌ sira mai. \v 25 Maneniko lahenda titiro aon nai tiro ao a, basa boe ma dale na dodaaꞌ, sona ana bisa namananaru teu nara, do? Ta bisa fa! \v 26 De, maneniko emi dale mara dodaaꞌ neuꞌ hihii-nanauꞌ aanaꞌ fo ta neni buna-boaꞌ esa boeꞌ, ubeaꞌ taon de emi dale mara dodaaꞌ neuꞌ hihii-nanauꞌ bauinaꞌ ara? \p \v 27 Mete maneni buna nura a. Ara ta tao oka-tine fa, ma ta heke-tenu boeꞌ. Tehuu mane Soleman a papake rela-saꞌa na boe, ta dai buna nura ria lole na fa.\x + \xo 12:27 \xt 1 Maneꞌ ara 10:4-7; 2 Israel no Yahuda Tutui na 9:3-6\x* \v 28 Huu fo Manetualain naboi nau lutuꞌ fo sosoa-raraaꞌ taꞌa, ana nasoda noi faiꞌ ia, basa nana balahaꞌ te mate ni, de lahenda ra hotu henin. Maneniko leoꞌ na sona, Ria boe bisa naboi emi fo beli mara lena neme nau a mai. Ubeaꞌ taon, de ta mamahena neuꞌ Ana fa? \v 29 Leoꞌ na boe emi bosoꞌ masapute laꞌeneuꞌ nanaa-nininuꞌ a. Huu fo Manetualain riꞌ urus. \v 30 Lahenda fo ta namahena neuꞌ Manetualain, ara sota raan seliꞌ fo rafaduli neuꞌ basa hata sira. Tehuu emi ia sona ta leo naꞌ fa, huu fo emi Papa ma nai nusatetu-ikutemaꞌ a bubuluꞌ basa-basan fo emi parluu a. \v 31 Emi malalaꞌo mauluꞌ Manetualain nonoi-tataon, sona neuꞌ ko Ana urus fee emi, basa hihii-nanauꞌ ia ra.” \s1 Peda hata-heto nai nusatetu-ikutemaꞌ a \r (Mateos 6:19-21) \p \v 32 Yesus dedea naroo nae, “Emi sama leoꞌ bibi-lopo, de baraꞌaiꞌ taꞌa. Tehuu bosoꞌ biiꞌ! Huu fo emi Papa ma nai nusatetu-ikutemaꞌ a nana, Mane Bauinaꞌ. Ana nanuu ubeaꞌ, sona dale Na namahoꞌo bati fee ana nara. \v 33 De, meu seꞌo heni emi hata-heto mara fo babati doi nara fee lahenda manatoꞌa-manataꞌ ara. No ria na emi peda hata nai nusatetu-ikutemaꞌ a nai mamana malolole, de nanenete naroo. Naꞌo ra ta bisa reu ramanaꞌo ni fa. Hihiki ra boe ta bisa raa ralutu ni fa. \v 34 Mafarereneꞌ matalolole! Emi hata-hetom nai bea, sona dale mara rai na boe.” \s1 Lahenda nadedenuꞌ fo sadia nalalau hatu-leledon \p \v 35-36 Yesus dedea bali nae, “Hatu-leledon emi muste sadia fo malalau neuꞌ Manetualain. Sama leoꞌ ata nanea nahani ria manuu uma na fali neme feta kakabiꞌ a mai. Maneniko manuu umaꞌ a dedelu lelesu a, sona ana bisa nalale fo soi ni.\x + \xo 12:35-36 \xt Mateos 25:1-13; Markus 13:34-36\x* \v 37 Maneniko manuu umaꞌ a mai, fo nita lahenda mana noi nara rahani leoꞌ na, tantu ara raua-ranale. Huu fo neuꞌ ko manuu umaꞌ a natudu fee si dale malole na. Ana pake papake nonoi-tataoꞌ a fo neu nalalau lahenda mana noi nara neniꞌ, nanaa-nininu malada. \v 38 Lahenda mana noi sira tebe raua-ranale, huu fo ara ralalau sira manuu uma na no malole. Leo mae manuu umaꞌ a mai liꞌu hida a, fatiladan do dulupilan, sira manasadiaꞌ. \p \v 39 Dodoo matalolole! Maneniko manuu umaꞌ fo bubuluꞌ matetuꞌ naꞌo ra mai liꞌu hida, tantu ana ta fee lelaꞌ fo naꞌo sira ofe uma na fa. \v 40 De, emi muste sadia kokosen, nana huu ta hapu lahenda esa bubuluꞌ matetuꞌ fai hidaꞌ Ana Lahenda natafali mai.”\x + \xo 12:40 \xt Mateos 24:43-44\x* \s1 Mana tuka dea fo dite-tama nahere, ma mana tuka dea fo ta dite-tama nahere fa \r (Mateos 24:45-51) \p \v 41 Boe ma Petrus natane Yesus nae, “Papa Mesen! Bisinaꞌ a Papa dedea nasasama ma nana laꞌe noi ita mesaꞌ kata, do laꞌe basa lahenda ra?” \p \v 42-44 Boe ma Yesus nataa nae, “Dedea nasasamaꞌ ria laꞌe basa lahenda fo tao sama leoꞌ malaka urusan fo nafaduli nalelaꞌ, ma dite-tama nahere neuꞌ malaka na. Huu fo neuꞌ ko malaka na soꞌu nan ela bati nanaaꞌ fee basa ata ra. Maneniko ana nakate tao natetu ria nonoi laka na, sona leo mae malaka na mai fai bea a tehuu ana tao malole kokosen. De naua-nanale, huu fo neuꞌ ko malaka na soꞌu nan ela nafaduli ria hata-heton katemaꞌ. \p \v 45 Tehuu malaka urusan ria soe, kalu ana mulai afi nae, ‘Eh! Tantu tou lasiꞌ a dooꞌ a dei fali main.’ Boe ma ana nafero ata ina-tou fekeꞌ ara, fo popoꞌo si. Basa nana ana natuuꞌ naa-ninu nasosoe aon losaꞌ mafuꞌ. \v 46 Tehuu neu faiꞌ fo malaka urusan ria ta bubuluꞌ hata esa boeꞌ, kekeneu te malaka na fali main. Boe ma malaka a popoꞌo tutiꞌ ana, basa nana usi henin, fo hapu babati na nai deaꞌ sama-sama no lahenda fo ta tao tuka malaka na hihii-nanaun. \p \v 47 Soaneuꞌ ata fo bubuluꞌ malaka na hihii-nanaun, tehuu ana ta sadia tao tukan, do ta nau tao tukan fa, neuꞌ ko ana hapu huhuku mabera. \v 48 Tehuu ata fo noi-tao nasalaꞌ, nana huu ana ta bubuluꞌ malaka a hihii-nanaun, neuꞌ ko huhuku na kafaꞌ a. Huu fo lahenda bea sipo dodouꞌ, sona partutu ni boe dodouꞌ. Lahenda fo sipo nonoi bauinaꞌ, ria lelepa na boe bauinaꞌ a.” \s1 Ramatua Yesus nanori-nafadan ta neni mole-dame fa \r (Mateos 10:34-36) \p \v 49 Yesus tuti naroo dedea Na nae, “Au mai fo ela tada heni lahenda kara reme lahenda fekeꞌ a nai dae-bafoꞌ ia. Ria sama leoꞌ lahenda pake ai, fo hotu heni kadafuꞌ a. Au ahiiꞌ kalu ai ria pila nai basa mamanaꞌ ain. \v 50 Tehuu Au muste lepa aꞌuluꞌ doidoso mabera a. Neuꞌ ko Au doidoso tebe, losaꞌ Au nonoi laka ka basa ni so.\x + \xo 12:50 \xt Markus 10:38\x* \v 51 Emi afi mae Au mai nana uni mole-dame nai dae-bafoꞌ ia, do? Taꞌa! Au mai fo tao a lahenda rahuu-ralena, rasesefi bafaꞌ ma tao a si rasida-saiꞌ, huu no Au nanori-nafada ki. \v 52 Mulai neme besaꞌ ia mai toranooꞌ a no toranooꞌa ara sida-saiꞌ. Nai kileobobokiꞌ esa daleꞌ, telu soaꞌ dua, dua soaꞌ telu. \q1 \v 53 Papaꞌ a soaꞌ ana na; \q2 anaꞌ a soaꞌ papa na. \q1 Mamaꞌ a soaꞌ ana na; \q2 anaꞌ a soaꞌ mama na. \q1 Arinaꞌ a soaꞌ manafeu na; \q2 manafeuꞌ a soaꞌ arina na.”\x + \xo 12:53 \xt Mika 7:6\x* \s1 Malelaꞌ matalolole fai susa a tanda nara \r (Mateos 16:2-3) \p \v 54 Boe ma Yesus dedea no lahenda kadodou inaꞌ sira nae, “Maneniko emi mita oa keoinaꞌ a toda nai murii, emi mae, ‘Tanda ia nana nae, uda a sakaꞌ mai.’ Tebe leoꞌ na. \v 55 Maneniko ani onas a fufuu mai, emi mae, ‘Tanda ia nana nae, faiꞌ ia makahana na seli.’ Tebe leoꞌ na. \v 56 Ae! Lahenda masarole-masaraliꞌ emin! Emi tanda malelaꞌ dae-bafoꞌ a ma oa-ani. Tehuu ubeaꞌ taon de emi ta nau bubuluꞌ Manetualain hihii-nanaun nai saman besaꞌ ia?” \s1 Mole-dame mo musunoo mara \r (Mateos 5:25-26) \p \v 57-58 Yesus dedea tamba seluꞌ nae, “Maneniko emi madedea, sona ubeaꞌ taon de emi ta bisa maetuꞌ ao mara tuka matetu na fa! Malole lenaꞌ madame ao maꞌuluꞌ dei! Boso losa emi nai mana ee dedeaꞌ ara matan, boe ma ana naetuꞌ fo huku emi nai bui daleꞌ. \v 59 Huu fo maneniko mana ee dedeaꞌ ara raetuꞌ ran leoꞌ na, sona emi ta bisa kalua fa, losaꞌ emi mahuta basa dei.” \c 13 \s1 Foa ela masoda tadaluꞌ a, fo matafali mai tuka Manetualain hihii-nanaun \p \v 1 Faiꞌ ria, lahenda rafada Yesus rae, gubernor Pilatus a naisa lahenda Yahudi hida reme Galilea mai, tepoꞌ fo ara reni tutunu-hohotuꞌ nai Uma Mamaso Ina nai Yerusalem. \v 2 Yesus namanene leoꞌ na, boe ma nafada ni nae, “Emi dale mara mae Manetualain namate lahenda Galilea sira, nana huu sala nara bau lahenda Galilea fekeꞌ? \v 3 Tuka Au sona sala ria! Tehuu kalu emi ta saledale-tuꞌetei mara meme sala-siko mara mai, sona emi malulutuꞌ leoꞌ sira boe. \v 4 Boe ma lahenda kasanahulu faluꞌ fo riꞌ manara nai Siloam refa neu de nanete naisa si a, nana sira sala nara bau lena basa lahenda fo rai Yerusalem, do? \v 5 Tuka Au sona sala ria! Tehuu kalu emi ta saledale-tuꞌetei mara meme sala-siko mara mai, sona emi malulutuꞌ leoꞌ sira boe.” \s1 Ai huuꞌ fo ta naboa fa, sama leoꞌ Manetualain lahendan fo buna-boaꞌ taꞌa \p \v 6 Boe ma Yesus nafada dedea nasasamaꞌ esa nae, “Lahenda esa nanuu ai huu\f + \fr 13:6 \ft Dedea Indonesia a pake dedeaꞌ ‘pohon ara’ neme dedea Yunani sona \ft \+it sukei\+it*. Tehuu Susura Makamoiꞌ a natudu ai huuꞌ esa nai na lahenda bisa raa boa na. Nai Indonesia poꞌ dulu, lahenda ta raa ‘pohon ara’ a boa na fa. De, ‘pohon ara’ fo nai Susura Makamoiꞌ daleꞌ, ta sama no ita ai kaꞌ nara fo nai ia fa.\f* esa nai oka na daleꞌ. Ana mai kokosen fo saka ai huuꞌ ria naboa na. Tehuu boaꞌ bei ta. \v 7 Boe ma ana nafada mana noi okaꞌ a nae, ‘Teuꞌ telu ian, au mai kokosen fo saka ai huuꞌ ia boa na, tehuu au ta hapu boaꞌ esa boeꞌ. De loꞌo henin, huu fo ana naseseka nahenu mamanaꞌ a.’ \p \v 8 Tehuu mana noi okaꞌ a sipoꞌ nae, ‘Papa bosoꞌ mamanasaꞌ. Neme na fo teu ia au fufuꞌa-aali ai huuꞌ ia, ela nalole seluꞌ dei. \v 9 Bate manafaliꞌ boe ma ana naboa, sona malole a. Tehuu maneniko taꞌa, sona dei loꞌo henin.’ ” \s1 Ramatua Yesus puli na ina kotiai pukudouꞌ a, laꞌe fai huhule-haradoiꞌ \p \v 10 Laiꞌ esa de, Yesus neu nanori-nafada nai uma mamasoꞌ daleꞌ, laꞌe lahenda Yahudi ra fai huhule-haradoin. \v 11 Nai naa hapu inaꞌ esa pukudou ni teuꞌ sanahulu falu so, huu fo nitu a tataon. Ana ta bisa napadei natetu fa. \v 12 Yesus nita inaꞌ ria, boe ma Ana naloo nan, de nafada ni nae, “Mama! Besaꞌ ia mama ka teꞌe ma aom so.” \v 13 Boe ma Yesus fua lima na neuꞌ inaꞌ ria, no hatemataꞌ ria boe kotiꞌai pukudou na namaroo na aon tutiꞌ a. Boe ma ana hule makasi, ma io-oa neuꞌ Manetualain. \p \v 14 Tehuu uma mamasoꞌ ria malaka na namanasa, huu fo Yesus puli na lahenda laꞌe fai huhule-haradoiꞌ. Boe ma ana nafada lahenda kadodou inaꞌ ara nae, “Nai mamasoꞌ esa daleꞌ, fai nonoi-tataoꞌ faiꞌ nee. De, malole lenaꞌ lahenda kamahedis ara saka lahenda fo puli si, sona ara mai laꞌe fai sira. Bosoꞌ mai laꞌe fai huhule-haradoiꞌ!”\x + \xo 13:14 \xt Kalua reme Masir 20:9-10; Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 5:13-14\x* \p \v 15 Tehuu Yesus nataa ni nae, “Ae! Lahenda masaroleꞌ masaraliꞌ emin. Nai fai huhule-haradoiꞌ boe emi moi nonoiꞌ, hete?! Huu fo emi meu poꞌi sapi mara ma keledei ra fo hani si, hete?! \v 16 Inaꞌ ia, nana baꞌi Abraham tititi-nonosin, sama leoꞌ ita. Malaka nitu heke nan teuꞌ sanahulu falu ian so. Maneniko Au poꞌi an laꞌe fai huhule-haradoiꞌ sona, sala do?” \p \v 17 Yesus musunoo nara ramanene ra ria, boe ma ara maeꞌ. Tehuu lahenda kadodou inaꞌ sira ramahoꞌo huu fo Ria nonoi-tatao malole nara. \s1 Ramatua Yesus fee nasasamaꞌ laꞌeneuꞌ ai deke anaꞌ a \r (Mateos 13:31-32; Markus 4:30-32) \p \v 18 Boe ma Yesus dedea naroo nae, “Au asasamaꞌ Manetualain lahenda nara sama leoꞌ ubeaꞌ? \v 19 Masososa na sira noi baianaꞌ asa, tehuu doo-doo boe ma ara tamba dodouꞌ. Sira mulai sama leoꞌ ai deke anaꞌ a. Lahenda sele ni nai okaꞌ. Basa de ana mori boe ma dadi neuꞌ ai huu bauinaꞌ. De, manupuiꞌ ara rarunu reuꞌ baꞌe nara.” \s1 Ramatua Yesus fee nasasamaꞌ laꞌeneuꞌ ralu teteiꞌ a \r (Mateos 13:33) \p \v 20 Basa boe ma Yesus dedea bali nae, “Au asasamaꞌ Manetualain lahenda nara no ubeaꞌ bali? \v 21 Ria sama leoꞌ ralu teteiꞌ a fo inaꞌ ara ame rabua ni no uuꞌ saku dua,\f + \fr 13:21 \ft Dedea Yunani a nae uuꞌ \ft \+it sata\+it* telu. Sata esa, sona bate liter sanahulu dua. De, sata telu, sona uuꞌ liter telu hulu nee.\f* ela tao roti dodouꞌ. Boe ma uuꞌ mana ameꞌ ria ae losaꞌ bauꞌ basa, huu no ralu tetei kabaianaꞌ ria. Manetualain lahenda nara lelea-nonoren namaloa-namanaru leoꞌ na boe.” \s1 Nusatetu-ikutemaꞌ a lelesu na loaanaꞌ a \r (Mateos 7:13-14, 21-23) \p \v 22 Basa ria boe ma, Yesus mulai laꞌo leo kota Yerusalem neu. Ana tuli lalaꞌo kota ma koroꞌ ara, fo nanori-nafada lahenda ra. \v 23 Nai mamanaꞌ esa, hapu lahenda esa natane Ni nae, “Papa Mesen! Noi lahenda baianaꞌ a riꞌ bisa hapu soda-moleꞌ a, do?” \p \v 24 Ana nataa nae, Lelesu fo leo nusatetu-ikutemaꞌ a neu a, loaanaꞌ a. De, tia mahereꞌ ei mara fo bisa kodi mesiꞌ na. Huu fo lahenda dodouꞌ soba nau masoꞌ reu, tehuu ta bisa fa. \v 25 Maneniko manuu umaꞌ a, koe na lelesu a so, neuꞌ ko emi mapadei mahaniꞌ deaꞌ fo dedelu lelesu a, ma maloo hule tutulu-fafaliꞌ mae, ‘Ramatuaꞌ! Soi lelesu a dei!’ \p Tehuu neuꞌ ko ana nataa nae, ‘Emi nana, bea? Au ta alelaꞌ emi fa!’ \p \v 26 Tutiꞌ a emi mae, ‘Hapun nai bea papa ta malelaꞌ ami fa? Ami biasa mia-minu mo papa. Papa boe manori-mafada ami nai ami eno-dala mara.’ \p \v 27 Boe ma neuꞌ ko Ana nataa nae, ‘Bisinaꞌ a au afada so, au ta alelaꞌ emi fa! Emi ia nana, lahenda mana tao tadaluꞌ. Madoo bai iaꞌ e!’\x + \xo 13:27 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 6:9\x* \p \v 28 Faiꞌ bea ma Manetualain naetuꞌ basa lahenda ra dedea nara, emi boreu ma heku nisi mara. Huu fo emi mita baꞌi Abraham, baꞌi Isak, baꞌi Yakob ma Manetualain mana nesi mata nara basa si masoꞌ rai nusatetu-ikutemaꞌ a de ratuuꞌ so. Tehuu emi sona nanausi heniꞌ leo deaꞌ meu.\x + \xo 13:28 \xt Mateos 22:13; 25:30\x* \v 29 Neuꞌ ko lahenda reme dae-bafoꞌ ia bukun haas mai, reme ledo a titii mai na losa tetena neu na; reme ii mai losa ona, fo ratuuꞌ raa-rinu reuꞌ esa, nai Manetualain uma mane na.\x + \xo 13:29 \xt Mateos 8:11-12\x* \v 30 Tanda matalolole hata ia: Maneniko Manetualain naetuꞌ basa lahenda a dedea na, neuꞌ ko hapu lahenda fo maulu na naendobuko ria nana lahenda aanaꞌ, tehuu ana hapu hada-horomata bauinaꞌ a, sekonaa te Manetualain tao ni neuꞌ lahenda aanaꞌ.”\x + \xo 13:30 \xt Mateos 19:30; 20:16; Markus 10:31\x* \s1 Ramatua Yesus dale na tuda neuꞌ kota Yerusalem a lahenda nara \r (Mateos 23:37-39) \p \v 31 Tepoꞌ ria, lahenda Farisi hida mai de rasare ra Yesus, boe ma rafada rae, “Malole lenaꞌ, Papa Mesen maheoꞌ dooꞌ a leo mamana fekeꞌ muu, huu fo mane Herodes a nau naisa Papa.” \p \v 32-33 Boe ma Yesus nataa si nae, “Ae! Tou ria hada-parin sama leoꞌ ue a! Emi meu mafadan mae, ‘Fai ia no balahaaꞌ, Au usi nitu, ma puli a lahenda kamahedis ara. Binesaꞌ, dei basa Au nonoi Ka.’ Tehuu Au muste oi-tao a seluꞌ baiꞌ, fo dei leo Yerusalem uu. Huu fo nai Yerusalem nana mamanaꞌ fo raisa Manetualain mana nesi matan. \p \v 34 Adoo, Yerusalem lahendan emin, e! Emi riꞌ maisa Manetualain mana nesi mata nara, ma pia maisa lahenda nadedenuꞌ fo nau mai ratudu emi enoꞌ a. Laꞌi-laꞌi Au anea-asalaꞌe emi neme tadaluꞌ a mai, sama leoꞌ manu inaꞌ a nasuru-nahapaꞌ ana nara rai dila na daleꞌ. Tehuu emi ta nau fa. \v 35 Besaꞌ ia, Manetualain ta tao daleꞌ neuꞌ emi uma mamaso mara fa. Basa nate balahaa-binesaꞌ te rouꞌ so. Neuꞌ ko emi ta mita Au so, losaꞌ faiꞌ bea emi manaku mae, \q1 ‘Manetualain fee ua-naleꞌ neuꞌ lahenda fo, ana mai neni Ramatuaꞌ a nade na, \q2 huu fo Ramatuaꞌ a riꞌ nadenu Ni!’ ”\x + \xo 13:35 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 118:26\x* \c 14 \s1 Ramatua Yesus puli na lahenda, laꞌe fai huhule-haradoiꞌ \p \v 1 Laiꞌ esa de, laꞌe fai huhule-haradoiꞌ, lahenda agama Farisi a lahenda nara malaka ni esa hule Yesus fo neu naa-ninu nai uma na. Ana naa-ninu, tehuu lahenda mamaꞌu Ni, fo nau ritan tao ubeaꞌ laꞌe fai huhule-haradoiꞌ. \v 2 Faiꞌ ria, lahenda kamahedis peta aoꞌ esa natuuꞌ nai na. \v 3 Basa boe ma, Yesus natane lahenda malela atoran agama Yahudi ma lahenda Farisi fo raa-rinu rai na nae, “Tuka baꞌi Musa atoran a, bole puli lahenda kamahedis, laꞌe fai huhule-haradoiꞌ, do taꞌa?” \p \v 4 Tehuu ta hapu esa huꞌa bafa na boeꞌ. Boe ma Yesus oi laꞌe lahenda hediꞌ ria, basa de ana teꞌe tutiꞌ a. Boe ma Yesus nadenu ni fo fali neun. \v 5 Basa ria boe ma, Yesus natane si bali nae, “Maneniko hapu anaꞌ esa tuda nala oe dodoluꞌ daleꞌ, laꞌe fai huhule-haradoiꞌ, emi meu hela ni leo deaꞌ mai, do taꞌa? Maneniko sapi a tuda nala daleꞌ, emi mataaꞌ ana, do hela ni leo deaꞌ mai? Tantu emi hela ni deaꞌ mai. Naa, ria sosoa na nae, emi moi nonoiꞌ so, hete!”\x + \xo 14:5 \xt Mateos 12:11\x* \p \v 6 Ramanene Yesus dedea nae leoꞌ na, tehuu ta hapu lahenda esa bisa sisipoꞌ Ana boeꞌ. \s1 Bosoꞌ saka hada-horomata a \p \v 7 Faiꞌ ria, Yesus nita lahenda ra mai raa feta nai uma ria. Lahenda dodouꞌ here mamanaꞌ nai mata, fo reuꞌ na ratuuꞌ. Ana nita ria, boe ma dedea nae, \v 8 “Besa-besa, o! Maneniko lahenda raloo emi leo feta kakabiꞌ a meu, sona bosoꞌ saka lahenda bau-ina ara mamana nara. Huu fo bosoꞌ losa mana tao feta a naloo fui fo lena heni. \v 9 Maneniko leoꞌ na, sona neuꞌ ko mana tao feta a mai nafada o nae, ‘Bosoꞌ mamanasaꞌ, e! Papa marali musiꞌ deaꞌ ele, huu fo au sadia kadera ia ra nana fee lahenda bauinaꞌ a.’ Boe ma o foa ela kadera ria de muu matuu nai deaꞌ, tehuu o maeꞌ so. \v 10 De, maneniko o hapu nalooꞌ de muu, sona matuuꞌ nai kadera manai dea ra. Neuꞌ ko mana tao feta a nita o, boe ma ana mai nae, ‘Eeh, Papa! Maiꞌ ia matuuꞌ.’ No ria na emi hapu hada-horomata nai basa fui ra matan.\x + \xo 14:10 \xt Dedea Lasiꞌ a 25:6-7\x* \v 11 Huu fo lahenda bea namatutua-namadedema aon, neuꞌ ko Manetualain natuda ni. Tehuu lahenda fo tao aon sama leoꞌ lahenda aanaꞌ a, neuꞌ ko Manetualain soꞌu-fua ni.”\x + \xo 14:11 \xt Mateos 23:12; Lukas 18:14\x* \p \v 12 Basa ria, boe ma Yesus dedea no manuu umaꞌ a nae, “Laiꞌ esa seluꞌ, maneniko papa tao feta, sona bosoꞌ maloo noi kileoboboki mara ro tia-lai lahenda kamasuꞌi ara! Huu fo tantu sira bisa raloo ratafaliꞌ papa. \v 13 Tehuu maneniko papa tao feta, sona maloo lahenda manatoꞌa-manataꞌ ara, ei helaꞌ ara, lahenda fo ta bisa laꞌo fa, ma pokeꞌ ara. \v 14 Tantu ara ta bisa balas papa fa. Tehuu maneniko papa maloo si, sona Manetualain riꞌ balas. Maneniko Ana fee lahenda kamahereꞌ fo mate si a, ara rasoda seluꞌ, neuꞌ ko Ana ta nafarene heni papa malole ma fa.” \s1 Nasasamaꞌ laꞌeneuꞌ feta bauinaꞌ a \r (Mateos 22:1-10) \p \v 15 Hapu lahenda fo natuuꞌ no Yesus mei esa a namanene leoꞌ na, boe ma ana dedea nae, “Maua-manale a riꞌ, lahenda fo raa-rinu reuꞌ esa nai Manetualain uma mane Na, oo!” \p \v 16 Yesus nataa ni nae, “Au tui tutuiꞌ leo iaꞌ: lahenda esa tao feta bauinaꞌ, de naloo lahenda dodouꞌ. \v 17 Faiꞌ fo feta ria mana sadiaꞌ, boe ma ana nadenu lahenda nadedenu nara fo neu nafada lahenda fo ara hapu nalooꞌ a nae, ‘Mai leo, te basan mana sadiaꞌ de sakaꞌ mulai riaꞌ so,’ \v 18 Tehuu basa sira esaꞌko nafadaꞌ ria pupute-aain fo ela ara ta bisa mai fa. Esa nafada ria pupute-aai na nae, ‘Ae! Au besaꞌ ko asa a okaꞌ esa, de au muste uu dama asudi ni dei. Bosoꞌ mamanasaꞌ oo! Huu fo au ta bisa mai fa.’ \v 19 Hapu fekeꞌ a fee pupute-aai na bali nae, ‘Au besaꞌ ko asa a sapi ruruluꞌ pasang lima, au ae uu dama asudi si, de bosoꞌ mamanasaꞌ, e!’ \v 20 Fekeꞌ ara bali rae, ‘Au besaꞌ ko sao, de ta bisa fa.’ \p \v 21 Basa boe ma, lahenda nadedenuꞌ ria fali main de tui malaka na. Malaka feta a namanene na ria, boe ma namanasa mamateꞌ. Basa de ana pareta lahenda nadedenuꞌ ria nae, ‘Kalu leoꞌ na, sona o malale fo kalua! Leo basa eno laiꞌ ia ra muu, ma kota ia eno bafalutuꞌ ara fo maloo muni lahenda manatoꞌa-manataꞌ ara, ei helaꞌ ara, pokeꞌ ara, ma lukuꞌ ara.’ \v 22 Lahenda nadedenuꞌ a namanene na ria, boe ma neu naloo lahenda sira. Ana fali, boe ma nafada malaka na nae, ‘Papa! Basa si mai so, tehuu mamana rouꞌ bei dodouꞌ.’ \p \v 23 Boe ma malaka ria nae, ‘Kalu leoꞌ na, sona leo koroꞌ fo rai kota a deaꞌ, losa leo okaꞌ ara daleꞌ muu. Leleꞌo sudi bea a, moo si mai fo sadi ratuu rahenu mamana feta ia. \v 24 Mafarerene! Lahenda fo tipa au naloo ka a, ara ta raa rita au feta ka mina-maladan baiꞌ boeꞌ!’ ” \s1 Bareken matalolole dei, besaꞌ ko tuka Ramatua Yesus \r (Mateos 10:37-38) \p \v 25 Basa ria boe ma, Yesus asa laꞌo raroo leo Yerusalem reu. Lahenda dodouꞌ tuka Ni. Basa de Ana nasare naa si, boe ma dedea nae, \v 26 “Lahenda fo tebe-tebe nau tuka Au, ana muste sue Au lena neme basa-basan mai: lena neme ina-ama nara mai, sao-ana nara, aꞌa-fadi nara, ma lena neme ao-ina heheli na mai. Kalu taꞌa, sona lahenda ria ta naraa dadi neuꞌ Au ana mana tuka dea ki fa.\x + \xo 14:26 \xt Mateos 10:37\x* \v 27 Lahenda fo ta nau lepa doidoso nana huu tuka Au, ana ta naraa dadi neuꞌ Au lahenda Ki. Leo mae lahenda raisa ni boe, ana muste lepa naroo.\x + \xo 14:27 \xt Mateos 10:38; 16:24; Markus 8:34; Lukas 9:23\x* \p \v 28 De maneniko nau tuka Au, sona bareken matalolole dei. Leo-leoꞌ lahenda nau nafoa uma matatadaꞌ a. Ana muste reke nauluꞌ nae mai te uma ria nabasa doiꞌ hida losa leo lulutu-raraeꞌ a neu. Boso losa doiꞌ ta dai fa. \v 29 Maneniko ta reke lutuꞌ fa, sona bate ana bei tao noi uma a fanderen a, te basa doiꞌ ara so. Boe ma lahenda hiꞌa ramamaeꞌ ana, \v 30 rae, ‘Emi mete masudi lahenda ria dei! Ana besaꞌ ko tao fanderen a, tehuu bei ta hata-hata esa boeꞌ, te basa doiꞌ ara so.’ \p \v 31 Natutudu fekeꞌ, riꞌ laꞌeneuꞌ mana musu ra. Maneꞌ fo nau natati ao, ana muste bareken nauluꞌ no ria nonoo nara. Maneniko soldadu ni noi lahenda rifun sanahuluꞌ a, fo soaꞌ musunoo na lahenda rifun dua hulu na, ee naseki si, do taꞌa? \v 32 Ana bareken basa so, tehuu maneniko ta naseki musu a, sona malole lenaꞌ, faiꞌ fo musu a bei nai dooꞌ a, ana fee memaꞌ lahenda nadedenuꞌ ela ator fo mole-dame. \v 33 Leoꞌ na boe lahenda fo nau tuka Au. Ana muste bareken neu-mai nae, ana sadia foa ela basa-basan, do taꞌa? Kalu taꞌa, sona lahenda ria ta naraa dadi neuꞌ Au ana mana tuka dea Ki fa.” \s1 Lahenda fo ta naraa tuka Ramatua Yesus, sama leoꞌ masiꞌ fo sosoa-raraaꞌ taꞌa \r (Mateos 5:13; Markus 9:50) \p \v 34-35 Yesus nafada seluꞌ dedea nasasama esa bali nae, “Tebe masiꞌ a malole. Nanaaꞌ mina-malada oo masiꞌ dei. Tehuu maneniko masiꞌ a dadi mamin sona sosoa-raraan ubeaꞌ? Ta bisa pake ni soꞌ. Tao ni neuꞌ pupuk boe ta bisa fa, de tuꞌu henin. De, emi musti dadi sama leoꞌ masiꞌ, fo ela masue-malai ao mo basa lahenda. Bea nanuu ridooꞌ, sona nenene natalolole!” \c 15 \s1 Bibi-lopo mana mopoꞌ a \r (Mateos 18:12-14) \p \v 1 Tepoꞌ ria, lahenda mana susu bea ra ma lahenda mana dadi taaꞌ fekeꞌ ara, roi mai-maiꞌ a leo Yesus mai, fo nau nenene neuꞌ Ana. Tehuu lahenda Yahudi ra tao si reuꞌ lahenda ta malole fa. \v 2 Lahenda Farisi ra ma mesen agama Yahudi ra, rita leoꞌ na, boe ma ara ramumuu rae, “Ae! Lahenda ia natiaꞌ no lahenda mana dadi taaꞌ ara. Lena-lenaꞌ Ana natuuꞌ naa-ninu no si bali!”\x + \xo 15:2 \xt Lukas 5:29-30\x* \p \v 3 Yesus namanene leoꞌ na, boe ma Ana tui fee si dedea nasasamaꞌ esa nae, \v 4 “Uniꞌ ko leo neme emi mai lahenda esa nanuu bibi-lopo natun esa. Boe ma mopo esa. Besaꞌ ia lahenda ria muste tao ubeaꞌ? Tantu ana foa ela bibi-lopo kasio hulu sioꞌ sira reuꞌ mamana lino-nes a, fo neu saka bibi-lopo mana mopoꞌ ria losaꞌ hapun. \v 5 Maneniko hapu ni sona nasaa neni faliꞌ ana no namahoꞌo. \v 6 Losa uma, te naloo na tutiꞌ nonoo nara, boe ma nafada nae, ‘Ae! Emi mai fo ita tamahoꞌo dei! Huu fo au hapu faliꞌ bibi-lopo mana mopoꞌ ki ria so.’ \v 7 Naa, nai nusatetu-ikutemaꞌ a boe leoꞌ na. Maneniko lahenda masalaꞌ esa saledale-tuꞌetei na, basa nana natafali leo Manetualain neu, sona nusatetu-ikutemaꞌ a isi na katemaꞌ asa ramahoꞌo. Ara ramahoꞌo raan seli nana huu lahenda esa natafali leo Manetualain neu, lena heni lahenda sio hulu sio fo masoda nara roos a, ma ara ta heo eno fekeꞌ a fa.” \s1 Doifula mana mopoꞌ a \p \v 8 Yesus tui seluꞌ dedea nasasamaꞌ esa bali nae, “Inaꞌ esa nanuu doifulaꞌ sanahulu.\f + \fr 15:8 \ft Dedea Yunani a mana duiꞌ nae \ft \+it drakma\+it* sanahulu. Drakma esa, sona riꞌ tukan ara kadin faiꞌ esa.\f* Kekeneu te mopo esa. De besaꞌ ia tao aon leoꞌ bea? Tantu ana dede dededeꞌ fo loti na basa mamanaꞌ ara, ma kakai uma ria losa buku nara lalaꞌen, ela saka natalolole doiꞌ ria. \v 9 Ana nita doiꞌ ria, boe ma naloo uma maneneaꞌ sira lahenda nara, de nafada si nae, ‘Ae! Emi mai fo tamahoꞌo dei! Huu fo au hapu faliꞌ doi mana mopo ka so!’ \v 10 Nai nusatetu-ikutemaꞌ a boe leoꞌ na. Maneniko lahenda masalaꞌ esa saledale-tuꞌetei na, ma fali leo Manetualain neu, tantu eilaꞌo-limalope fo rai nusatetu-ikutemaꞌ a ramahoꞌo raan seli.” \s1 Ana mana mopoꞌ a \p \v 11 Basa boe ma Yesus tui seluꞌ dedea nasasamaꞌ fekeꞌ esa bali nae, “Amaꞌ esa nanuu ana touꞌ dua. \v 12 Faiꞌ esa, boe ma ana muriꞌ a nafada papa na nae, ‘Papa! Besaꞌ ia bati fee au hata posaka kara mai leo!’ Boe ma papa na bati hata-heto sira fee anan dua si. \v 13 Ta doo bea boeꞌ, te ana muriꞌ a seꞌo heni nuu babati nara. Basa boe ma popoti na bua-loa nara, de leo nusa dooꞌ neu. Nai na, ana tutuꞌu-kakari doi-talin, ma nasosoe aon nai masoda taohiro-taohari na. \v 14 Nabasa doi nara, boe ma nusaꞌ ria hapu fai laa-roe inaꞌ a, losaꞌ ana toꞌa-taa nan seliꞌ boe. \v 15 Basa de, ana neu saka nonoiꞌ. Boe ma hapu lahenda esa nai nusaꞌ ria sipoꞌ ana de nadenu ni hani bafi. \v 16 Huu no anaꞌ ria namalaa naan seli, boe ma nahiiꞌ naa bafi sira nanaa nara. Huu fo ta hapu lahenda nau rahao ni fa. \p \v 17 Doo-doo boe ma ana afi neu-mai nae, ‘Nai au papa ka uma na, basa lahenda mana noi ra raa-rinu losaꞌ rabete. Sekonaa te au nai ia mate no laas a so. \v 18 Malole lenaꞌ, au fali leo papa ka uma na uu. Basa nana afada ni ae, “Papa! Au tao sala bauinaꞌ neuꞌ Manetualain ma papa ka so. \v 19 Au ta araa dadi uu papa ana mi soꞌ. Leo mae papa ka sipoꞌ au fo dadi ata nai papa ka uman daleꞌ, boe malole a!’ ” \p \v 20 Afi na ria, boe ma ana fali leo papa na uman neu. Bei nai dooꞌ a te papa na nita ni so, boe ma dale na tuda neuꞌ ana. Ana onda neme uman lain mai, de nalai neu soruꞌ anan fo riꞌ fali mai ni so a. Basa boe ma holu nan de deꞌin. \p \v 21 Boe ma anaꞌ ria dedea no papa na nae, ‘Papa! Au tao sala bauinaꞌ neuꞌ Manetualain ma papa ka so. Au ta araa dadi uuꞌ papa ka ana mi so.’ \p \v 22 Tehuu papa na pareta tutiꞌ lahenda mana noi nara nae, Ae! Malaiꞌ a! Meu hai meni badu malole fo fee ni pake. Olu rereli neuꞌ lima uuꞌu nara, ma sopatu neuꞌ ei nara. \v 23 Meu hela ma sapi boi ria fo hala ni, huu fo ita nau tao feta bauinaꞌ. \v 24 Nana huu au ana ki ia sama leoꞌ mate ni, tehuu besaꞌ ia ana nasoda seluꞌ so. Mopo ni, tehuu besaꞌ ia hapu faliꞌ ana so.’ Dedea basa nae leoꞌ na, boe ma ara mulai feta de ramahoꞌo-ratadale. \p \v 25 Faiꞌ ria, ana uluꞌ a ta nai uma fa, huu fo noi nonoiꞌ nai okaꞌ. Ana fali neun, bei nai dooꞌ a te namanene meꞌo-labu liiꞌ, ma lahenda ra roke-foti. \v 26 Boe ma naloo na lahenda mana noi esa, de natane ni nae, ‘Ae! Tao rame ubeaꞌ ia?’ \p \v 27 Lahenda mana noi ria nataa nae, ‘Malaka a fadi ma fali main so. De, papa nadenu tati sapi fo tao feta bauinaꞌ, huu fo ana na fali main no soda-moleꞌ so.’ \p \v 28 Ana uluꞌ a namanene na ria, boe ma namanasa. Ana ta nau leo uma daleꞌ neu so baliꞌ. De papa na leleꞌo ni fo ela masoꞌ leo uma daleꞌ neu. \p \v 29 Tehuu nasa na lua de nae, ‘Papa! Soba papa ka dodoo dei! Doo-naru basa ia au oi-tao fee papa ka, sota an seli sama leoꞌ ata a. Au ta alenalaka alelaꞌ neuꞌ papa ka hihi-nanaum fa. Leo mae leoꞌ na boe, tehuu papa ka bei ta parna fee bibi anaꞌ esa fo au tao feta ela o nonoo kara mamahoꞌo boeꞌ. \v 30 Tehuu papa ka ana mana tutuꞌu-kakari doi-tali mi ria, neu namina inaꞌ de nabasa papa ka doi mara. Besaꞌ ia ana fali mai ni, boe ma papa ka tati sapi mapetaꞌ fo tao feta bauinaꞌ fee ni.’ \p \v 31 Tehuu papa na sipoꞌ ana nae, ‘Ana susueꞌ on! Nenene matalolole! Doo-naru basa ia nana o leo mo papa. Basa hata fo papa nanuu a, nana o nuu mi katemaꞌ sira. \v 32 Tehuu besaꞌ ia ita muste tao feta fo tamahoꞌo, nana huu o fadi ise mi ia. Maꞌulu na ana sama leoꞌ mate ni, tehuu besaꞌ ia nasoda seluꞌ so. Mopo ni, tehuu besaꞌ ia hapu faliꞌ ana so.’ ” \c 16 \s1 Malaka urusan malelaꞌ \p \v 1 Boe ma Yesus tui fee ana mana tuka dea nara dedea nasasamaꞌ esa bali nae, “Lahenda kamasuꞌi esa nanuu malaka urusan esa. Tehuu doo-doo boe ma ana namanene fifoꞌ rae, malaka urusan ria naepoꞌ de tao narurugiꞌ ana. \v 2 Boe ma ana naloo na malaka urusan ria, de nafada ni nae, ‘O leo beaꞌ ia, so? Au amanene rae o maepoꞌ au hata-hetok. Besaꞌ ia o duiꞌ ma si fo au parisaꞌ asa, huu fo au sakaꞌ hai heni o.’ \p \v 3 Malaka urusan ria namanene na, boe ma ana dodoo neu-mai nae, ‘Au soe ia so! Besaꞌ ia au tao ubeaꞌ? Foi dae o, au ta ala fa. Soa nalamemeiꞌ a oo, au maeꞌ. \v 4 Au muste saka enoꞌ fo ela fai bea ma hai heni au boe, neuꞌ ko lahenda fekeꞌ ara bisa sipoꞌ au.’ \p \v 5 Boe ma ana mulai naloo esa-esa no basa lahenda fo rahuta malaka na a. Ana natane lahenda masososaꞌ a nae, ‘Ae! O mahuta au malaka ka hida?’ \p \v 6 Lahenda ria nataa nae, ‘Au ahuta mina saitun liter rifun haa.’\f + \fr 16:6 \ft Dedea Yunani a mana duiꞌ nae, ‘batos natun esa’. Batos esa, sona liter telu hulu lima losa haa hulu.\f* \p Boe ma malaka urusan ria nae, ‘Tebe. O susura huta ma ria. Sii henin besaꞌ ia leo, ma matuuꞌ fo malale tao susura huta bebeuꞌ, duiꞌ, noi liter rifun duaꞌ.’ \p \v 7 Basa boe ma ana natane lahenda kadua a nae, ‘Te o mahuta hida?’ \p Lahenda ria nataa nae, ‘Au ahuta hade karong rifun esa.’\f + \fr 16:7 \ft Dedea Yunani a mana duiꞌ nae ‘koros natun esa’. Koros esa, sona liter natun telu sio hulu.\f* \p Malaka urusan ria nafada ni nae, ‘O susura huta ma ria ana, de sii heni leo fo tao susura huta bebeuꞌ, duiꞌ, noi karong natun faluꞌ.’ \p \v 8 Ana tao leo naꞌ, losaꞌ malaka na bubuluꞌ ria dodole na. Tehuu malaka ria muste manaku nae, malaka urusan tadaluꞌ ria, memaꞌ malela tipu-dai. \p Au afada nasasamaꞌ ia ela emi bubuluꞌ. Maneniko nararaaꞌ ana no lahenda kamahereꞌ ara, sona lahenda fo ta ramahere fa, sira soda nara nai raun besaꞌ ia a talada, memaꞌ malela tipu-dai na lena. \p \v 9 De, soba emi dodoo. Leo mae lahenda dae-bafoꞌ a ramina dodole tadaluꞌ pake sira hata-heto nara, tehuu malole lenaꞌ emi pake hata dae-bafoꞌ a fo tulu-fali lahenda. No ria na, emi hapu tia-lai dodouꞌ. Leo mae hata sira basa si, tehuu neuꞌ ko Manetualain sadia fee emi mamanaꞌ nai nusatetu-ikutemaꞌ a. \p \v 10 Maneniko lahenda tao tuka roo na nai hata aanaꞌ a, tantu ana tao tuka roo na, nai hata bauinaꞌ a boe. Tehuu maneniko lahenda naepoꞌ nai hata aanaꞌ a, tantu ana naepoꞌ nai hata bauinaꞌ a boe. \v 11 Maneniko lahenda ta ramahere emi fo mafaduli hata aanaꞌ nai dae-bafoꞌ ia, tao leoꞌ bea de Manetualain bisa namahere emi neniꞌ hata bauinaꞌ a? \v 12 Maneniko emi ta bisa mafaduli lahenda fekeꞌ a hata-heton, sona bea rina naparani nau fee emi hata-heton? \p \v 13 Ata esa ta bisa nalalau malaka dua fa. Huu fo neuꞌ ko eteꞌ ao na no esa, ma sue esa. Do, ana dite-tama nahere neuꞌ esa, tehuu ana ta tao daleꞌ neuꞌ esa fa. Leoꞌ na boe emi, huu fo lahenda ta bisa sue Manetualain sama-sama no doi-tali fa.\x + \xo 16:13 \xt Mateos 6:24\x* \s1 Ramatua Yesus dedea laꞌeneuꞌ doiꞌ, laꞌeneuꞌ Manetualain Tutui Malole Na, ma laꞌeneuꞌ sasaoꞌ a ma namaetuꞌ a \r (Mateos 11:12-13; 5:31-32; Markus 10:11-12) \p \v 14 Tepoꞌ ria, lahenda Farisi hida ramanene bisinaꞌ a Yesus dedean sira. Boe ma ara ramamaeꞌ Ana, huu no ara tendetuu doiꞌ. \v 15 Tehuu Yesus nataa nae, “Ae! Leo mae emi tao makamoi ao mara, nai lahenda matan, tehuu Manetualain bubuluꞌ emi dale mara, nana tadaluꞌ a. Hapu hata dodouꞌ lahenda soꞌu-fua si, sekonaa te Manetualain tao si reuꞌ hata tadaluꞌ, ma nahiaꞌ asa. \p \v 16 Losa neuꞌ Yohanis Mana Saraniꞌ a mamai na, nana ita lahenda Yahudi a tasoda tuka baꞌi Musa no Manetualain mana nesi mata nara atoran. Tehuu besaꞌ ia Manetualain Tutui Malole Na nanatui-nanabekaꞌ nai basa mamanaꞌ ara. Lahenda dodouꞌ saka tao eno na leoꞌ bea, fo ela ara rasoda tuka Manetualain hihii-nanaun.\x + \xo 16:16 \xt Mateos 11:12-13\x* \v 17 Leo mae lalai no dae-bafoꞌ a mopo si, tehuu Manetualain atoran na baianaꞌ boe ta bisa mopon. Titiꞌ do koma esa boe ta mopo ni fa.\x + \xo 16:17 \xt Mateos 5:18\x* \p \v 18 Lahenda fo namaetuꞌ no sao ina na, boe ma sao seluꞌ ina fekeꞌ, sona ana hohoke ria. Ma lahenda bea sao na ina fo riꞌ sao tou na namaetuꞌ non a, sona ana hohoke ria boe.”\x + \xo 16:18 \xt Mateos 5:32; 1 Korintus 7:10-11\x* \s1 Lahenda kamasuꞌi a no Lasarus tutui na \p \v 19 Yesus tui tamba seluꞌ nae, “Hapu lahenda kamasuꞌi esa. Ana nahiiꞌ pake bua-loa malole fo tao ni neme tema balanauꞌ a mai. Hatu-leledon ana naa-ninuu mina-malada ma nasosoe aon kose-kose. \v 20 Nai na hapu lahenda manatoꞌa-manataꞌ esa, nade Lasarus. Ao-ina na henuꞌ no bisu lama naꞌ a. Tuka-tuka faiꞌ nana tia-lai nara roo ni fo ratuuꞌ ana neuꞌ lahenda kamasuꞌi ria uma na lelesu bafan. \v 21 Ana nahiiꞌ naan seli hapu nanaaꞌ neme lahenda kamasuꞌi ria nanaa lena nara mai, tehuu ana ta hapu hata-hata esa boeꞌ. Noi busa ra mai ralamomoi bisu nara. \p \v 22 Basa de, Lasarus mate ni. Boe ma Manetualain eilaꞌo-limalopen reme nusatetu-ikutemaꞌ a mai de roo ni, fo ratutuuꞌ ana nai baꞌi Abraham boboa na. \p Ta doo bea boeꞌ te lahenda kamasuꞌi ria maten boe, basa de ratoi ni. \v 23 Tehuu ana ta masoꞌ nusatetu-ikutemaꞌ a fa, ana masoꞌ naraka, sama-sama no lahenda mana mateꞌ dodouꞌ. Nai na ana hapu eese-rurumuꞌ ma doidoso naroo. Laiꞌ esa de, ana botiꞌ laka na te nita Lasarus natuuꞌ no namahoꞌo nai baꞌi Abraham boboa na. \v 24 Boe ma ana naloo nae, ‘Baꞌi Abraham, e! Kasian au baiꞌ dei! Madenu Lasarus naboro lima na neuꞌ oe a, fo mai naoe neuꞌ au maa peda ka boe malole a. Huu fo au doidoso mamateꞌ nai tasi aipilaꞌ ia daleꞌ!’ \p \v 25 Tehuu baꞌi Abraham nataa nae, ‘Ana ki, on! Mafarene matalolole dei. Faiꞌ fo o bei masoda nai dae-bafoꞌ a, o hapu katemaꞌ malole a. Tehuu Lasarus hapu noi susa a. De besaꞌ ia Ramtauaꞌa ooe-nanasi ni nai ia, tehuu o doidoso. \v 26 Lena-lenaꞌ, nai o mo ami talada, Manetualain tao pere maloaina a. De lahenda ta bisa neme iaꞌ mai leo naꞌ neu, ma neme naꞌ mai leo iaꞌ mai fa.’ \p \v 27 Tutiꞌ a lahenda kamasuꞌi ria hule nae, ‘Kalu leoꞌ na, sona baꞌi Abraham madenu Lasarus leo au papa ka uma na neu dei. \v 28 Huu fo au bei anuu fadi touꞌ lima rai na. Madenu Lasarus neu fee si nafarereneꞌ, fo ara ratafali leo Manetualain reu. Ela mate si sona, ara bosoꞌ masoꞌ leo mamana doidoso ia mai.’ \p \v 29 Tehuu Abraham nataa nae, ‘Manetualain fee si baꞌi Musa no mana nesi mata ra dudui nara so. O fadi mara bisa lees rasarerein, de ara bubuluꞌ Manetualain hihii-nanaun.’ \p \v 30 Tehuu lahenda kamasuꞌi ria, nadedea laka nae, ‘Baꞌi Abraham, e! Ria bei ta dai fa. Ara ta tao daleꞌ neuꞌ Manetualain Dedea-nafadan fa! Muste hapu lahenda mana mateꞌ, kalua neme rates daleꞌ mai fo neu nafada si, besaꞌ ko ara saledale-tuꞌetei nara.’ \p \v 31 Tehuu Abraham nataa nae, ‘Maneniko ara ta nau ramanene baꞌi Musa no Manetualain mana nesi mata nara dedea-nafadan fa, leo mae lehenda mana mateꞌ ara kalua reme rates daleꞌ mai fo reu dedea ro si boe, ara ta nau ramanene fa.” \c 17 \s1 Ramatua Yesus nanori laꞌeneuꞌ lahenda fo tao salaꞌ, ma mana hule ampon a \r (Mateos 18:6-7, 21-22; Markus 9:42) \p \v 1 Yesus nafada ana mana tuka dea nara nae, “Kadodou na hapu lahenda tuda rala salaꞌ dale, huu no lahenda fekeꞌ a duduku-papaun. Tehuu lahenda manaduduku-papauꞌ ria riꞌ hapu soe bauinaꞌ. \v 2 Maneniko lahenda ra duduku-papauꞌ, losa ana aanaꞌ ara ta nau ramahere neuꞌ Au, neuꞌ ko Manetualain fee ni huhuku mabera. Heke batu bauinaꞌ esa neuꞌ bolii na, fo tuꞌun leo tasiꞌ daleꞌ neu boe, ria nana bei kafaꞌ a. \v 3 De, manea matalolole ao mara, ela emi bosoꞌ tao ma lahenda tuda leo salaꞌ a neu. Tehuu maneniko o toranoo ma tao nasalaꞌ, sona masaꞌai ni. Maneniko ana saledale-tuꞌetei na, ma ana hule ampon, sona mafarene heni sala na leo.\x + \xo 17:3 \xt Mateos 18:15\x* \p \v 4 Maneniko nai faiꞌ esa dalen toranoo ma tao salaꞌ laiꞌ hitu, boe ma saledale-tuꞌetei na, basa de ana mai fo hule ampon laiꞌ hitu, sona o muste mafarene heni ria sala na laiꞌ hitu boe.” \s1 Lahenda muste ramahere Manetualain kuasa na \p \v 5 Faiꞌ esa, boe ma Yesus ana mana tuka dea nara\f + \fr 17:5 \ft Dedea Yunani a mana duiꞌ nai ia nae, “lahenda nadedenuꞌ”. Lukas nahiiꞌ duiꞌ “lahenda nadedenuꞌ” neuꞌ Ramatua Yesus ana mana tuka dea kasanahulu dua nara.\f* mai rasare ran de hule rae, “Papa Mesen! Ami dale namahere ma ta teaꞌ a fa. De, tao matetea tamba ami namahere ma dei.” \p \v 6 Yesus nataa nae, “Maneniko emi namahere ma neuꞌ Manetualain kuasa na, leo mae noi baianaꞌ a, tehuu emi bisa pareta ai huu inaꞌ ia mae, ‘Nanafaꞌu, fo marali tasiꞌ daleꞌ muu!’ Neuꞌ ko ai huuꞌ ria tuka tutiꞌ emi pareta ma.” \s1 Lahenda mananoi-manatao malole a, tuka malaka na hihii-nanaun \p \v 7 Basa boe ma Yesus dedea bali nae, “Hai natutuduꞌ. Hapu ata fo foi dae nai okaꞌ, do nanea bibi-lopo nai mooꞌ a. Basa boe ma, ata ria fali uma neu. Leo mae leoꞌ bea boe, malaka na ta bisa nafada ni nae, ‘Mai fo ita dua taa-tinu sama-sama leo!’ \v 8 Taꞌa! Naraa na, riꞌ malaka na nae, ‘Peda ma mei a fo au ua dei! Basa, sona besaꞌ ko o mua-minuuꞌ.’ \v 9 Maneniko ata ria tao tuka malaka na hihii-nanaun, emi bate mae neuꞌ ko malaka ria hule makasi neuꞌ ana, do? Taꞌa! \v 10 Emi leoꞌ na boe. Maneniko emi moi-tao ma basa-basan fo Manetualain pareta so a, sona emi mafada mae, ‘Ami nana noi lahenda nadedenuꞌ. Ami ta saka iꞌio fa. Ami malalaꞌo noi ami nonoi laka ma.’ ” \s1 Ramatua Yesus puli na lahenda kamahedi kusta sanahulu \p \v 11 Tepoꞌ fo Yesus asa leo Yerusalem reu, ara losa propinsi Galilea no propinsi Samaria a too na. \v 12 Ara sakaꞌ masoꞌ leo koroꞌ esa nai na reu, hapu lahenda kamahedi kusta sanahulu mai, fo nau raneta ro Yesus. Ara rapadei nai dooꞌ a. \v 13 Basa boe ma ara raloo belaꞌ a rae, “Yesus! Ramatuaꞌ! Kasian neuꞌ ami dei!” \p \v 14 Yesus nita si, boe ma Ana nadenu nae, “Emi meu matudu ao-ina mara nai malaka agama ra dei, fo ela ara parisaꞌ rae, emi hedi kusta mara mopo si so, do beiꞌ.” Ramanene leoꞌ na, boe ma ara reu. Tehuu nai eno taladaꞌ, kekeneu te, basa si ao-ina nara makamoiꞌ tutiꞌ a so.\x + \xo 17:14 \xt Malaka Agama ra Atoran 14:1-32\x* \p \v 15 Ara laꞌo raroo no dale namahoꞌo. Tehuu sira esa fali seluꞌ leo Yesus neu. Ana heꞌi-heꞌi mesan nae, “Io-oa neuꞌ Manetualain! Huu fo au ao-ina ka makamoiꞌ a so!” \v 16 Boe ma ana sundaꞌ undulaka na, fo hule makasi neuꞌ Yesus. (Sekonaa te ria, nana lahenda ta Yahudi fa. Ria lahenda Samaria fo radedea ro lahenda Yahudi ra laꞌo naroo.) \p \v 17 Boe ma Yesus dedea no basa lahenda fo tuka Ni a nae, “Bisinaꞌ a Au puli a lahenda sanahulu, hete? Tehuu sio rai bea? \v 18 Ubeaꞌ taon de noi lahenda mana mai ia riꞌ natafali mai, fo hule makasi neuꞌ Manetualain, ma io-oa neuꞌ Ana?” \p \v 19 Boe ma Ana nafada lahenda ria nae, “Huu no mamahere tebe-tebe neuꞌ Au, de o teꞌe ma aom. Foa fo fali no soda-moleꞌ leo!” \s1 Ramatua Yesus tui laꞌeneuꞌ dae-bafoꞌ a nonoe na, ma Ria natafali mai na \r (Mateos 24:23-28, 37-41) \p \v 20-21 Faiꞌ esa boe ma, lahenda Farisi hida mai ratane Yesus rae, “Papa Mesen! Soba mafada dei! Fai hidaꞌ rina Manetualain mai pareta nai dae-bafoꞌ a?” \p Yesus nataa nae, “Leo iaꞌ! Manetualain pareta nai dae-bafoꞌ a, ta mulai neniꞌ tanda fo lahenda bisa ritan. Boe ma lahenda ta bisa natudu buti nae, ‘Mita, Manetualain pareta nai ia, do nai ele!’ Huu fo Ana pareta nai emi talada nai lahenda dae-bafoꞌ a dalen.” \p \v 22 Boe ma Yesus nafada ana mana tuka dea nara nae, “Ta dooꞌ a fa, te Au, Ana Lahenda, ta sama-sama oo emi soꞌ. Neuꞌ ko fai susa-lela a, te emi mahiiꞌ mita Au fai mamai Ka. Tehuu Au bei ta mai fa. \v 23 Kalu lahenda rafada rae, ‘Kristus nai ia!’, do, ‘Kristus nai ele!’ sona bosoꞌ kalua meu masakaꞌ, huu fo ara dedea fufudiꞌ ria. \v 24 Huu fo neuꞌ ko Ana Lahendaꞌ a natafali mai, tanda na sama leoꞌ relas a narela nahaa-nakaledo nai lalai bukun haas. \v 25 Tehuu Ana lepa-nasaa masososa doidoso rupaꞌ dei. Ma lahenda besaꞌ ia tipa-tola Ana. \v 26 Boe ma maneniko Ana sakaꞌ natafali mai, lahenda ra masoda nara sama leoꞌ nai Noh tepo na.\x + \xo 17:26 \xt Tutui Masososaꞌ 6:5-8\x* \v 27 Noh tepo na nana lahenda ta nau ramanene fa, raa-rinu ma sao ana, losa Noh masoꞌ ofa daleꞌ neu. Boe ma, faa ina a mai, de namate basa si.\x + \xo 17:27 \xt Tutui Masososaꞌ 7:6-24\x* \p \v 28 Ria sama leoꞌ nai Lot tepo na boe, lahenda ta nau ramanene fa. Ara raa-rinu, seꞌo-asa, sele-tande ma rafoa uma. \v 29 Tehuu fai fo Lot kalua ela Sodom, boe ma uda ai-pilaꞌ ma balerang onda neme lalai mai, de naa heni laiꞌ esaꞌ asa.\x + \xo 17:29 \xt Tutui Masososaꞌ 18:20—19:25\x* \p \v 30 De, emi besa-besa, o! Boso losa fai fo Ana Lahendaꞌ a nau natafali mai, lahenda ra masoda nara leo-leoꞌ na. Tehuu kekeneu te Ana toda mai. \v 31 Faiꞌ ria, lahenda fo nai uma a titise mata na, bosoꞌ boe uma daleꞌ neu fo nafafau bali. Lahenda mana noi nai oka-tine, bosoꞌ boe fali uma fo hai hata bali.\x + \xo 17:31 \xt Mateos 24:17-18; Markus 13:15-16\x* \v 32 Mafarene hata fo maulu na dadi neuꞌ Lot sao na a. Ana mate, nana huu nafarene hata-heton nai uma.\x + \xo 17:32 \xt Tutui Masososaꞌ 19:26\x* \p \v 33 Lahenda fo ta nau tuka Au, huu no sue ao-ina na, neuꞌ ko soda na mana dadi taꞌ. Tehuu lahenda fo nau tuka Au losaꞌ fee heni ria ao-ina na nana huu sue Au, neuꞌ ko ana hapu sodaꞌ a, ma nasoda naroo no Manetualain.\x + \xo 17:33 \xt Mateos 10:39; 16:25; Markus 8:35; Lukas 9:24; Yohanis 12:25\x* \v 34 Au afada memaꞌ! Tepoꞌ fo Ana Lahendaꞌ a natafali mai, maneniko hapu lahenda dua suku rabua rai mamana susukuꞌ esa, kekeneu te Manetualain soꞌu naaeꞌ esa, ma foa ela esa. \v 35 Maneniko hapu inaꞌ dua rapau sama-sama, neuꞌ ko Manetualain soꞌu naaeꞌ esa, ma foa ela fekeꞌ a. \v 36 [Maneniko hapu lahenda dua roi nonoi-tataoꞌ sama-sama nai oka-tine, neuꞌ ko Manetualain soꞌu naaeꞌ esa, ma foa ela fekeꞌ a.]”\f + \fr 17:36 \ft Lalane katelu hulu nee na neꞌes ana dudui dedea Yunani malole inaꞌ a.\f* \p \v 37 Yesus ana mana tuka dea nara ramanene ra ria, boe ma ara ratane Ni rae, “Papa Mesen! Neuꞌ ko basa sira dadi rai bea?” \p Boe ma Yesus tuꞌu dedeaꞌ nae, “Leo iaꞌ. Maneniko emi mita manupui mana naa banda mates ara laa rabua rai bea, emi bubuluꞌ tanda ria so nae, tantu ara raa banda mates rai mamanaꞌ ria.” [Ma sosoa-raraan mana mafuniꞌ, de neuꞌ ko Kristus natafali mai, ria tanda na ledo-ledo, maneniko lahenda lees ralelaꞌ.] \c 18 \s1 Tutuiꞌ laꞌeneuꞌ ina-falu esa, no mana ee dedeaꞌ fo ta malole a \p \v 1 Laiꞌ esa de, Yesus nanori ana mana tuka dea nara pake dedea nasasamaꞌ, fo ela ara hule-haradoi bosoꞌ namaeetun, ma bosoꞌ mopo ao masee nara. Ara muste ramahere raroo neuꞌ Manetualain. \v 2 Tutui na leo iaꞌ: “Nai kota esa hapu mana ee dedeaꞌ esa, ana ta tao daleꞌ neuꞌ Manetualain fa. Ana ta nalelaꞌ neuꞌ lahenda esa boeꞌ. \v 3 Nai na boe hapu ina-falu esa, ana mai kokosen leo mana ee dedeaꞌ ria mai fo hule ni nae, “Papa mana ee dedeaꞌ! Maetuꞌ au dedea ka no matetuꞌ, ó!’ \p \v 4 Masososa na mana ee dedeaꞌ a, ta tao daleꞌ neuꞌ ina-falu ria fa. Tehuu doo-doo boe ma ana doaꞌ namanene neuꞌ ana. Ana natuuꞌ de aafi nae, ‘Tebe au ia nana ta tao daleꞌ neuꞌ Manetualain, lena-lenaꞌ neuꞌ lahenda dae-bafoꞌ a. \v 5 Tehuu ina-falu ia tao na au laka ka dile. Huu ria na, malole lenaꞌ au aetuꞌ ria dedea na no matetuꞌ dei. Taꞌa sona, neuꞌ ko noi mai-maiꞌ a fo tao nasosota au laꞌo naroo.’ \p \v 6 Soba emi afi maneni mana ee dedeaꞌ tadaluꞌ ria dedea-nafadan. \v 7 Doo-doo boe ma maneniko ana tulu-fali neuꞌ ina-falu ria, tantu Manetualain boe nau tulu-fali neuꞌ Ria lahendan, fo hatu-leledon hule-haradoi ma hule tutulu-fafaliꞌ neuꞌ Ana. Tehuu Manetualain ta eladeiꞌ fa. \v 8 Huu fo Ana parisaꞌ lalaiꞌ sira dedea na. De, Au nau afada ae leoꞌ ia: maneniko Au, Ana Lahendaꞌ ia, atafali mai, sona bate Au bei bisa aneta oo lahenda kamahereꞌ nai dae-bafoꞌ a, do taꞌa?” \s1 Lahenda Farisi esa no mana susu bea esa reu hule-haradoi \p \v 9 Yesus tui seluꞌ nasasamaꞌ esa, laꞌeneuꞌ natutua-nadedema aoꞌ a, ma ta hika-hadaꞌ lahenda fekeꞌ a fa. Ana tui nae, \v 10 “Touꞌ dua reu hule-haradoi nai Uma Mamaso Ina a. Esa nana lahenda agama Farisi; esa bali, mana susu bea. [Lahenda Yahudi ra tao lahenda Farisi ra neuꞌ, lahenda makamoiꞌ. Tehuu ara tao mana susu bea ra, reuꞌ lahenda tadaluꞌ.] \v 11 Losa uma mamasoꞌ daleꞌ, boe ma lahenda Farisi ria mesaꞌ ana napedei fo hule-haradoi nae, ‘Makasi dodouꞌ Ramatuaꞌ, huu fo au ia, lahenda malole. Au ta tadaluꞌ a sama leoꞌ lahenda fekeꞌ ara. Au ta amanaꞌo fa. Au ta mana tendetuꞌ. Au ta hohoke fa. Makasi dodou, Ramatuaꞌ, huu fo au ta tadaluꞌ sama leoꞌ mana susu bea ia fa. \v 12 Au makate puasa mamasoꞌ esa sona laiꞌ dua. Ma neme basa au hahapu ka mai, au fee laꞌo naroo babatiꞌ esa neme babatiꞌ sanahulu mai.’ Lahenda Farisi ria huhule-haradoi na nae leoꞌ na. \p \v 13 Tehuu mana susu bea ria napadei nahaniꞌ dooꞌ a nai lahenda Farisi ria dea na. Ana ta naparani botiꞌ laka na fo mete leo lalai neu. Ana naloe laka na de hule-haradoi no dale hediꞌ nae, ‘Oo! Manetualain. Kasian neuꞌ au, lahenda masala-masikoꞌ ia! Fee ampon neuꞌ au!’ \p \v 14 Fai fo lahenda kaduaꞌ sira fali reu si, bea rina malole no Manetualain? Lahenda Farisi mana koaoꞌ ria, do lahenda mana susu bea ria? Tantu Ana sipoꞌ natalolole mana susu bea dale maloe-madae aoꞌ ria. Tehuu Ana ta tao daleꞌ neuꞌ lahenda Farisi ria fa. Huu fo Manetualain natuda lahenda manakoaoꞌ a, tehuu Ana soꞌu-fua lahenda maloe-madae aoꞌ a.”\x + \xo 18:14 \xt Mateos 23:12; Lukas 14:11\x* \s1 Ramatua Yesus nafada fee anaꞌ ara ua-naleꞌ \r (Mateos 19:13-15; Markus 10:13-16) \p \v 15 Laiꞌ esa de, lahenda ra oꞌo roo ana boki beu nara leo Yesus reu, ela Ana fua lima Na neu ma nafada fee si ua-naleꞌ. Yesus ana mana tuka dea nara rita leoꞌ na, boe ma ara rasaꞌai lahenda sira. \v 16-17 Tehuu Yesus sipoꞌ na ana mana maiꞌ sira. Basa boe ma Ana nasaꞌai ana mana tuka dea nara nae, “Nemeꞌna ela ana aanaꞌ sira leo Au mai. Bosoꞌ matabaa si. Mafarereneꞌ matalolole! Te lahenda fo nau dadi neuꞌ Manetualain lahendan, ana muste namahena neuꞌ Ana, sama leoꞌ ana aanaꞌ ara ramahena neuꞌ ina-ama nara.” \s1 Lahenda kamasuꞌi fo nahiiꞌ masoꞌ nusatetu-ikutemaꞌ a \r (Mateos 19:16-30; Markus 10:17-31) \p \v 18 Laiꞌ esa de, lahenda Yahudi ra lahenda bauinan esa mai natane Yesus nae, “Papa Mesen manuu hada-horomataꞌ! Au muste tao leo beaꞌ ela au bubuluꞌ matetuꞌ ae, au bisa masoꞌ nusatetu-ikutemaꞌ a fo asoda aroo oo Manetualain?” \p \v 19 Boe ma Yesus nataa nae, “Ubeaꞌ taon de o hule Au mae, ‘manuu hada-horomataꞌ’? Noi esaꞌ a nanuu hada-horomataꞌ, nana riꞌ Manetualain. \v 20 O, bubuluꞌ so hete, Manetualain atoran a neme uluꞌ mai, nae: \q2 Bosoꞌ hohoke; \q2 bosoꞌ maisa lahenda; \q2 bosoꞌ mamanaꞌo; \q2 bosoꞌ sakasii pepekoꞌ; \q2 ma fee hada-horomata neuꞌ o ina-ama mara.”\x + \xo 18:20 \xt Kalua reme Masir 20:12-16; Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 5:16-20\x* \p \v 21 Lahenda ria nataa nae, “Tebe, Papa! Au tao tuka atoran sira mulai neme au bei aanaꞌ ki ria mai.” \p \v 22 Yesus namanene leoꞌ na, boe ma nae, “Malole a! Tehuu bei hihii-nanauꞌ esa bali. Riꞌ, besaꞌ ia o fali fo seꞌo heni katemaꞌ hata-heto mara. Basa ria, nana muu babati doiꞌ sira fee lahenda manatoꞌa-manataaꞌ ara. Besaꞌ ko o mai fo tuka Au. Huu fo neuꞌ ko Manetualain balas fee o hata nai nusatetu-ikutemaꞌ a.” \v 23 Lahenda ria namanene leoꞌ na, boe ma dale na hedis a, huu fo namasuꞌi naan seli. \p \v 24 Yesus nita ni fali tehuu dale na nalulutuꞌ, boe ma Ana nafada ana mana tuka dea nara nae, “Susa lai esaꞌ lahenda kamasuꞌi a masoꞌ nusatetu-ikutemaꞌ a. \v 25 Ita tararaaꞌ ana no hihii-nanauꞌ fekeꞌ. Leo mae leoꞌ bea boe banda onta kabaꞌuina a, ta bisa kodi nesi rarauꞌ a bolo na, fo leo roka na neu. Leoꞌ na boe lahenda fo namahena noi hata-heto dae-bafoꞌ a, tehuu ta namahena neuꞌ Manetualain, sona leo mae leoꞌ bea boe ana ta bisa maso leo nusatetu-ikutemaꞌ a neu fa.” \p \v 26 Lahenda fo ramanene Yesus dedea nae leoꞌ na, ara ratane Ni rae, “Kalu memaꞌ susa neuꞌ lahenda kamasuꞌi a leo naꞌ, sona lahenda rupa leo beaꞌ a riꞌ bisa hapu sodaꞌ?” \p \v 27 Yesus nataa nae, “Leo mae leoꞌ bea oo, soa neuꞌ lahenda dae-bafoꞌ a sona, hihii-nanauꞌ dodouꞌ ta bisa fa. Tehuu soa neuꞌ Manetualain sona basan bisa dadi.” \p \v 28 Boe ma Petrus sipoꞌ nae, “Papa! Ami laꞌo ela ami hata-heto mara katemaꞌ so, fo tuka Papa. Tehuu neuꞌ ko ami hapu ubea?” \p \v 29 Yesus nataa nae, “Petrus! Nenene matalolole! Lahenda fo foa ela uma na, sao ina na, aꞌa-fadi nara, ina-ama nara, do ana nara, nana huu ana nalalaꞌo nonoi lakaꞌ neme Manetualain mai, \v 30 tantu ana sipo faliꞌ desi lena nai dae-bafoꞌ ia. Basa te maneniko dae-bafo ia noe, ria boe nasoda naroo no Manetualain.” \s1 Ramatua Yesus nafada mamate na laiꞌ telu so \r (Mateos 20:17-19; Markus 10:32-34) \p \v 31 Yesus noo ana mana tuka dea kasanahulu duaꞌ nara, fo dedea no noi mesaꞌ asa nae, “Emi basa bubuluꞌ so mae, besaꞌ ia ita leo kota Yerusalem teu. Losa na, te basa hihii-nanauꞌ fo Manetualain mana nesi mata nara duiꞌ ran nai maulu so a, laꞌeneuꞌ Ana Lahendaꞌ a, neuꞌ ko dadi sama leoꞌ hata fo ara duiꞌ ana so. \v 32 Neuꞌ ko ara fee heni Au leo lahenda mana mai, fo ta ramahere neuꞌ Manetualain. Basa te ara ramumulu-ramamaeꞌ ma radadae rupaꞌ ara neuꞌ Au, mudi radiu Au ape, \v 33 fepa-liꞌu Au, basa nate raisa Au. Tehuu fai binesa na, te Au asoda seluꞌ.” \p \v 34 Ana mana tuka dea ra ramanene Yesus dedea nae leoꞌ na, boe ma roi patararaaꞌ a, nana huu ara bei ta bisa rala dedeaꞌ sira sosoa-raraan fa. \s1 Ramatua Yesus puli na lahenda pokeꞌ esa \r (Mateos 20:29-34; Markus 10:46-52) \p \v 35 Faiꞌ fo Yesus asa sakaꞌ masoꞌ leo kota Yeriko reu, ara raneta ro lahenda pokeꞌ esa natuuꞌ nai enoꞌ a suu na, fo nalamemei. \v 36 Ana namanene lahenda dodouꞌ resiꞌ na, boe ma natane nae, “Ae! Ubeaꞌ ia?” \p \v 37 Boe ma lahenda rafada ni rae, “Yesus, neme Nasaret mai, nesiꞌ ia.” \p \v 38 Lahenda pokeꞌ ria namanene leoꞌ na, boe ma ana naloo namberaina nae, “Yesus! Mane Daud a tititi-nonosin, e! Kasian neuꞌ au dei!”\f + \fr 18:38 \ft ‘Mane Daud a tititi-nonosin’ ria, nana nafafadaꞌ esa rian soaneuꞌ ‘Kristus’, riꞌ Lahenda fo Manetualain helu memaꞌ neme uluꞌ mai so a. No ria na, lahenda pokeꞌ ia manaku nae, Yesus nana, Kristus.\f* \p \v 39 Lahenda fo laꞌo rai Yesus mata na a, rasaꞌai ni fo neneeꞌ. Tehuu ana naloo namberaina bali nae, “Mane Daud a tititi-nonosin, e! Kasian neuꞌ au dei!” \p \v 40 Yesus namanene, boe ma Ana napadei. Basa de Ana nadenu lahenda relu hela ra lahenda pokeꞌ ria. Losa Yesus mata Na, boe ma Ana natane ni nae, \v 41 “O nau Au tao ubeaꞌ fee o?” \p Ana nataa nae, “Papa! Au hule fo bisa ita dae.” \p \v 42 Yesus nataa ni nae, “Malole a. Huu no o mamahere mae, Au bisa puli a o, de besaꞌ ia bisa mita dae so.” \v 43 Kekeneu te lahenda mata pokeꞌ ria, nita dae tutiꞌ a so. Boe ma ana tuka Yesus asa ma io-oa neuꞌ Manetualain. Basa lahenda fo rita leoꞌ na boe, ara io-oa neuꞌ Manetualain. \c 19 \s1 Ramatua Yesus naneta no mana susu bea esa, nade Sakeos \p \v 1 Basa boe ma Yesus asa laꞌo raroo, ara masoꞌ tuka kota Yeriko. \v 2 Nai na hapu lahenda esa nade Sakeos. Ria nana malaka mana susu bea fee mana pareta Roma. Ma ria lahenda kamasuꞌi. \v 3 Ana namanene Yesus sakaꞌ nesiꞌ na, boe ma ana nahiiꞌ nita Yesus. Tehuu ana ta bisa nita no matetuꞌ fa, huu fo lahenda dodouꞌ eo ra Yesus, ma ria ao-ina na eetuanaꞌ a esan. \v 4 Huu ria na de ana nalai naꞌuluꞌ, boe ma ae neuꞌ ai huuꞌ esa lain nai enoꞌ a suu na, fo Yesus sakaꞌ nesiꞌ na a.\f + \fr 19:4 \ft Dedea Yunani a mana duiꞌ nae ai huuꞌ sukomorea. Ai huuꞌ rupaꞌ ria neꞌes ana Indonesia poꞌ dulu.\f* \p \v 5 Yesus losa ai ria huu na, boe ma Ana relu leo lain neu. Basa de naloo Sakeos nae, “Sakeos! Onda leo! Malaiꞌ a, huu fo faiꞌ ia Au nau tuli o uma ma.” \p \v 6 Sakeos noi namakokoaꞌ a. Boe ma ana onda lai-lai, basa de ana noo Yesus leo uma na neu. Dale na namahoꞌo naan seli. \v 7 Tehuu lahenda kadodou inaꞌ ara ramumuu rae, “Ae! Sakeos ia, nana lahenda tadaluꞌ! Ubeaꞌ taon de Yesus neu tuli uma na?! Basa lahenda ra bubuluꞌ so!” \p \v 8 Losa uma boe ma, Sakeos foa napadeiꞌ nai Yesus mata na, de ana dedea nae, “Papa Mesen! Mulai neme faiꞌ ia mai, au bati dua hata-heto kara katemaꞌ, fo fee lahenda manatoꞌa-manataaꞌ ara babatiꞌ esa. Maneniko au parna susu bea ala lenaꞌ, au fee faliꞌ asa laiꞌ haa.” \p \v 9 Yesus nataa nae, “Malole a. Faiꞌ ia Manetualain fee soda-moleꞌ neuꞌ o mo kileoboboki mara katemaꞌ, huu fo o mamahere neuꞌ Manetualain sama leoꞌ baꞌi Abraham. \v 10 Huu fo Manetualain nadenu neuꞌ Au dadi uuꞌ Ana Lahenda nai dae-bafoꞌ ia. Au mai nana saka lahenda fo sala-mopo neme Manetualain eno na mai, ela poꞌi-tata a si.”\x + \xo 19:10 \xt Mateos 18:11\x* \s1 Tutuiꞌ laꞌeneuꞌ ata fo ator natalolole malaka na doi-talin \r (Mateos 25:14-30) \p \v 11 Faiꞌ ria nana lahenda dodouꞌ ramanene neuꞌ Yesus. Ara raneneaꞌ kota Yerusalem. Ma sira dale nara rae Ana leo Yerusalem neu, nana ela pareta sama leoꞌ Maneꞌ fo Manetualain helu basa so a. Boe ma Yesus tui fee si dedea nasasamaꞌ esa bali, \v 12 nae, “Lahenda bauinaꞌ esa sakaꞌ leo nusa dea neu, fo ara feo lesu ni dadi mane. Basa sona dei ana fali leo nusa na neu. \v 13 Fai fo ana nahehere aon sakaꞌ laꞌo, ana naloo na ata ni sanahulu, de fee si lahenda esa na doi lilopilas esa.\f + \fr 19:13 \ft Duduiꞌ dedea Yunani a nae, ana fee si, ‘\ft \+it mina\+it* sanahulu’ \+it Mina\+it* esa, sona, riꞌ \+it denari\+it* natun esa, do tukan esa fai nonoin natun esa kadi na.\f* Ana pareta nae, ‘Emi pake doiꞌ ia ra fo papalele meniꞌ. Faiꞌ bea au fali mai, emi mafada au emi hapu doi bunaꞌ hida.” Basa boe ma ana laꞌo. \v 14 Tehuu lahenda nusa isi nara eteꞌ ao nara roon. De ara radenu lahenda tuka reu rafada rae, ‘Ami ta mahiiꞌ lahenda ia dadi maneꞌ fee ami fa.’ \p \v 15 Leo mae leoꞌ na, tehuu ara feo lesu ni nai na. Basa boe ma ana fali neun. Losa uma, boe ma naloo na lahenda mana noi kasanahuluꞌ sira, de natane si nae, ‘Emi hapu bunaꞌ hida neme doi lilopilas fo riꞌ au fee emi a?’ \p \v 16 Lahenda mana noi masososaꞌ a nafada nae, ‘Papa mane! Au onto laiꞌ sanahulu so, neme doi poko fo au sipo a!’ \p \v 17 Boe ma maneꞌ a nafada ni nae, ‘Malole a! O ia, nana lahenda mana noi malole. Huu no au bisa amahere neuꞌ o neniꞌ hihii-nanauꞌ aanaꞌ ara, huu ria na de besaꞌ ia au soꞌu o fo pareta kota sanahulu.’ \p \v 18 Lahenda mana noi kadua a nafada nae, ‘Papa maneꞌ! Au onto doi lilopilas lima neme doi poko fo au sipo a.’ \p \v 19 Basa, boe ma maneꞌ a io ni nae, ‘Malole a! Kalu leoꞌ na, sona au soꞌu o fo pareta kota lima.’ \p \v 20 Tehuu lahenda mana noi katelu a neni faliꞌ ria doi lilopilas na. Ana nafada nae, ‘Papa ia doi ma! Au poti an, de afuni matalololen ela bosoꞌ mopo ni. \v 21 Au tao leo naꞌ, huu fo au biiꞌ. Au bubuluꞌ papa nana lahenda bita-bataꞌ. Huu no papa mahiiꞌ hai hata fo papa ta nuum fa, ma etu-seu hata fo papa ta sele-tande fa.’ \p \v 22 Maneꞌ a namanene leoꞌ na, boe ma nasapaa ni nae, ‘O ia, manori taꞌ! O dedea-nafadam huku seluꞌ ao-ina ma so. O bubuluꞌ au ia nana lahenda bita-bataꞌ, de hai hata fo au ta anuu ni, ma etu-seu hata fo au ta sele-tande ni. \v 23 Kalu leoꞌ na, sona ubeaꞌ taon de o ta muu peda doiꞌ ia neuꞌ bank a fa? Fo ela faiꞌ fo au fali mai ka, au bisa hapu buna na. Leo mae bai anaꞌ boe malole a.’ \p \v 24 Boe ma maneꞌ ria nadenu lahenda fekeꞌ manai na ra nae, ‘Hai ma doi ni ria, fo feen leo lahenda mana noi fo bisinaꞌ a ana onto laiꞌ sanahulu a.’ \p \v 25 Tehuu ana nadedea laka nae, ‘Papa! Lahenda ria hapu nan nana dai so. Bosoꞌ boe fee tamba seluꞌ ana bali.’ \p \v 26 Tehuu maneꞌ a nataa nae, ‘Dodoo matalolole! Kalu lahenda bea urus nalelaꞌ hata fo ria homu a, neuꞌ ko ana hapu tamba seluꞌ bali. Tehuu lahenda bea ao na mataꞌ a urus, neuꞌ ko hai fali basa hata fo ana nanuu a.\x + \xo 19:26 \xt Mateos 13:12; Markus 4:25; Lukas 8:18\x* \v 27 Besaꞌ ia au musunook fo ta rahiiꞌ au, dadi mane fee si a, moo si leo iaꞌ mai fo tati heni si naiꞌ au mata ka.’ ”\x + \xo 19:27 \xt Mateos 25:14-30\x* \s1 Ramatua Yesus masoꞌ leo kota Yerusalem neu \r (Mateos 21:1-11; Markus 11:1-11; Yohanis 12:12-19) \p \v 28 Yesus tui basa, boe ma ara laꞌo raroo leo kota Yerusalem reu. Yesus laꞌo nesiꞌ uluꞌ. \v 29 Faiꞌ fo ara sakaꞌ raneneaꞌ roo koroꞌ dua, siꞌ Betfage no Betania, fo nai lete Saitun suu na, boe ma Ana nadenu ana mana tuka dean dua reu rauluꞌ. \v 30 Ana nadenu si nae, “Emi dua leo koroꞌ fo nai mata ria meu. Neuꞌ ko emi mita keledei anaꞌ esa mana hekeꞌ nai na. Lahenda bei ta parna saꞌe ni fa. Emi dua sefi man fo hela meni ni leo iaꞌ mai. \v 31 Tehuu maneniko lahenda ratane rae, ‘Ubeaꞌ taon de emi sefi heni keledei ria tali na?’ sona mafada si mae, ‘Ami Ramatua ma nau pake ni.’ ” \p \v 32 Basa de, dua si reu, boe ma raneta ro keledei anaꞌ ria, sama leoꞌ Yesus nafada na. \v 33 Dua si bei sefi heni keledei anaꞌ ria tali na, boe ma manuuꞌ a natane si nae, “Ubeaꞌ taon de emi sefi poꞌi keledei ia?” \p \v 34 Boe ma ara rataa rae, “Ami Ramatua ma noi pake ni.” \v 35 Manuuꞌ a sipoꞌ no malole, basa de dua si hela reni keledei anaꞌ ria leo Yesus neu. Ara bela lafa nara reuꞌ keledei anaꞌ ria koti ai na. Boe ma rasasaꞌe Yesus neuꞌ lain,\f + \fr 19:35 \ft Nai na, lahenda bauinaꞌ ara saꞌe dara, tehuu lahenda aanaꞌ ara saꞌe keledei. Ramatua Yesus saꞌe keledei, nanadadi tanda neuꞌ dale naloe-nadae ao Na. Nai Sakaria 9:9; ma hapu heheluꞌ esa nae lahenda Israel ra mane na saꞌe keledei sakaꞌ mai.\f* \v 36 Lahenda dodouꞌ hai ra lafa nara, ma lafa ana nasaa nara, de bela si reuꞌ enoꞌ lain, fo sipoꞌ Yesus sama leoꞌ sipoꞌ lahenda bauinaꞌ a. \v 37 Faiꞌ fo Ana mulai onda neme lete Saitun a mai, boe ma lahenda kadodou inaꞌ sira roo Yesus ana mana tuka dea nara mulai heꞌi ma io-oa neuꞌ Manetualain, nana huu basa tanda kuasa fo ara rita ni a. \v 38 Ara heꞌi rae, \q1 “Ia nana, Maneꞌ fo Manetualain nadenu ni mai! \q2 Manetualain fee Ni ua-naleꞌ! \q3 Besaꞌ ia, lahenda dae-bafoꞌ a bisa mole-dame ro Ramatuaꞌ a nai nusatetu-ikutemaꞌ a. \q1 Io-oa neuꞌ Ramatuaꞌ fo natuuꞌ pareta nai lalai madema ina a.”\x + \xo 19:38 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 118:26\x* \p \v 39 Tehuu hapu lahenda Farisi rai lahenda kadodou inaꞌ sira talada. Ara rafada Yesus rae, “Papa Mesen! Masaꞌai si fo bosoꞌ ara heꞌi leoꞌ na, huu fo ia seli uukuꞌ a so!” \p \v 40 Tehuu Yesus nataa nae, “Ae! Au afada memaꞌ! Maneniko lahenda ia ra ta rahahara fa, sona batu ra io-oa neuꞌ Manetualain!” \s1 Ramatua Yesus dola fee Yerusalem \p \v 41 Faiꞌ fo ara sakaꞌ masoꞌ leo Yerusalem reu, Yesus nita kota ria, boe ma Ana dola, \v 42 nae, “Adoo, lahenda Yerusalem, emin! Au nau faiꞌ ia emi sipo mole-dame fo Au uni a. Tehuu no emi ta taoꞌ daleꞌ neuꞌ Manetualain, besaꞌ ia emi mababakoꞌ, de mole-dame ria dooꞌ a neme emi mai so. \v 43 Neuꞌ ko emi musunoo mara poꞌa dae feo kota a tembok na, basa nana ara masoꞌ reu suu emi. \v 44 Ara rarerefaꞌ heni emi kota ma nabebelaꞌ no dae a, basa nana raisa katemaꞌ emi mo ana mara. Ara ta foa ela batu esa napadei boeꞌ, nana huu Manetualain mai so fo nau fee emi sodaꞌ a, tehuu emi ta nau malelaꞌ Ana fa!” \s1 Ramatua Yesus masoꞌ leo Uma Mamaso Ina a neu \r (Mateos 21:12-17; Markus 11:15-19; Yohanis 2:13-22) \p \v 45 Basa boe ma Yesus masoꞌ leo Uma Mamaso Ina a daleꞌ neu. Nai uma ria mata na, lahenda ra taon dadi neuꞌ pasar so fo raseꞌo banda tutunu-hohotuꞌ. Yesus nita leoꞌ na, boe ma Ana neu usi heni si reme naꞌ mai. \v 46 Ana nasapaa nae, “Manetualain mana nesi mata nara duiꞌ memaꞌ rae, \q1 ‘Au afoa Uma ia, \q2 ela basa lahenda ra bisa mai hule-haradoi nai ia.’\x + \xo 19:46 \xt Yesaya 56:7; Yeremia 7:11\x* \p Tehuu emi tao ni dadi neuꞌ parampok ara mamana nabuan.” \p \v 47 Basa ria, boe ma tuka-tuka faiꞌ Yesus leo Uma Mamaso Ina a neu, fo nanori-nafada nai na. Tehuu malaka agama Yahudi a Malaka bau-ina nara, mesen agama ma lasi Yahudi ra, rasaka enoꞌ fo nau raisa Ni.\x + \xo 19:47 \xt Lukas 21:37\x* \v 48 Tehuu ara ta hapu enoꞌ fa, nana huu lahenda kadodou inaꞌ sira ramahoꞌo raan seli nau ramanene Yesus dedea-nafadan. \c 20 \s1 Ara ratatane aoꞌ Ramatua Yesus hak na no kuasa a \r (Mateos 21:23-27; Markus 11:27-33) \p \v 1 Faiꞌ esa boe ma, Yesus leo Uma Mamaso Ina a neu, basa de nanori-nafada Manetualain Tutui Malole Na, nai Uma a mata na. Boe ma malaka agama Yahudi a malaka bau-ina nara, mesen agama ra, ma lasi nara mai ratatane aoꞌ roo Ni. \v 2 Ara ratane rae, “Bea fee hak neuꞌ O fo useleꞌ a tao taohiro-taohari nai ia? Soba mafada dei!” \p \v 3 Boe ma Yesus nataa nae, “Au boe nau atane hihii-nanauꞌ esa, basa dei Au ataa neuꞌ emi. \v 4 Leo iaꞌ: emi malelaꞌ Yohanis Mana Saraniꞌ a, hete? Bea feen kuasa de ana sarani lahenda? Manetualain do, lahenda dae-bafoꞌ a?” \p \v 5 Boe ma ara dedearaoꞌ reu-mai, ma beidea rae, “Ae! Laꞌe ita ia so. Maneniko ita tae, ‘Manetualain riꞌ nadenu’, neuꞌ ko Ana nataa natafaliꞌ ita nae, ‘Kalu leoꞌ na, sona ubeaꞌ taon de emi ta nau mamahere neuꞌ Yohanis fa?’ \v 6 Tehuu ita boe ta bisa tae, ‘lahenda dae-bafoꞌ a riꞌ nadenu’, te neuꞌ ko lahenda ia ra here batu fo pia raisa ita. Huu fo ara ramahere rae, Yohanis nana, Manetualain mana nesi matan.” \p \v 7 Basa boe ma ara rataa Yesus rae, “Ami ta malelaꞌ fa.” \p \v 8 Boe ma Yesus nataa natafaliꞌ asa nae, “Kalu leoꞌ na, sona Au boe ta nau afada ae bea riꞌ nadenu Au fa.” \s1 Tutui mana noi oka anggor a \r (Mateos 21:33-46; Markus 12:1-12) \p \v 9 Basa boe ma, Yesus tui lahenda kadodou inaꞌ sira, dedea nasasamaꞌ esa bali nae, “Hapu lahenda esa nanuu oka anggor. Ana seba okaꞌ ria neuꞌ mana noi ra, fo ara rabatiꞌ buna-boaꞌ. Boe ma ana narali leo nusa dea neu de leo namanoso nai na.\x + \xo 20:9 \xt Yesaya 5:1\x* \v 10 Losa faiꞌ eetu boa anggor, boe ma manuu okaꞌ a nadenu atan esa, fo neu sipo ria nuu babati na neme mana noi ra mai. Tehuu mana noi ra popoꞌo ataꞌ ria, basa boe ma ara usi henin neu ni no lima rou. \v 11 Basa de, manuu okaꞌ a fee atan esa neu bali. Tehuu mana noi okaꞌ ara popoꞌo ni, ma ramamaeꞌ ana. Boe ma ara usi faliꞌ ana no lima rouꞌ. \v 12 Boe ma manuu okaꞌ a fee seluꞌ ria ata kateluꞌ a neu, tehuu ara popoꞌo ran hina-hinaꞌ mesan, basa boe ma tuꞌu ni leo deaꞌ neu. \p \v 13 Manuu okaꞌ a natuuꞌ de aafi nae, ‘Au muste tao leoꞌ bea bali? Malole lenaꞌ au fee ana susue ka neu. Tantu ara hadaꞌ ana, ma sipoꞌ ana no malole.’ De ana fee ana boki na leo naꞌ neu. \p \v 14 Tehuu faiꞌ fo mana noi okaꞌ ara rita ni, boe ma ara beidea rae, ‘Ae, emi mete dei! Huu fo tou lasiꞌ a fee ana na mai mataꞌ. Ria riꞌ neuꞌ ko sipo tou lasiꞌ a pusaka nara katemaꞌ. De, mai fo ita taisa ni leo! Ela ita riꞌ soa okaꞌ ia.’ \v 15 Anaꞌ ria bei losa, boe ma ara rosotatataꞌ renin neme okaꞌ ria daleꞌ mai leo deaꞌ neu, basa de raisa ni. \p Au nau atane leo iaꞌ: emi afi man nana manuu okaꞌ a tao mana noi sira leoꞌ bea? \v 16 Tuka Au, tantu ana mai fo naisa katemaꞌ asa, basa nate ana seba okaꞌ ria leo lahenda fekeꞌ neu.” \p Faiꞌ fo lahenda sira ramanene Yesus dedea nae leoꞌ na, boe ma ara bubuluꞌ rae, Yesus dedea laꞌeneuꞌ sira mauli-malaka nara. Boe ma ara rataa rae, “Kalu bisa, sona Manetualain bosoꞌ fee ami huhukuꞌ leo naꞌ a!” \p \v 17 Basa de Yesus mete nahere si, boe ma natane nae, “Kalu ta dadi fee huhuku leo naꞌ, sona ubeaꞌ taon de Manetualain mana nesi mata nara duiꞌ rae leoꞌ ia: \q1 ‘Hapu batu esa tukan ara tuꞌu henin so, \q2 tehuu besaꞌ ia dadi neuꞌ dii tokaꞌ a batu natende na so?’\x + \xo 20:17 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 118:22\x* \p \v 18 Lahenda fo natundu batu ria, tantu sopuꞌ, huu fo ana hapu huhukuꞌ. Ma maneniko batu ria tuda laꞌe lahenda, ria boe sopuꞌ henin, huu fo laꞌe huhukuꞌ.” \p \v 19 Faiꞌ fo mesen agama ra, ro malaka agama a malaka nara ramanene tutuiꞌ ria, ara bubuluꞌ rae, Yesus dedea soa neuꞌ asa pake dedea nasasamaꞌ ria. Sira nana sama leoꞌ mana noi okaꞌ a, de ramanasa mamateꞌ. Boe ma ara saka enoꞌ fo nau hopu ran. Tehuu ara lele lahenda kadodou inaꞌ fo rahiiꞌ Yesus nanori-nafadan. De, ara laꞌo elan mesaꞌ Ana. \s1 “Fee Manetualain hata fo Manetualain hak na” \r (Mateos 22:15-22; Markus 12:13-17) \p \v 20 Basa ria, boe ma Yesus musunoo nara mamaꞌu Ni. Ara saka mana lalafa fo bisa tao ao nara leoꞌ lahenda neulauꞌ a, ela rahihiiꞌ Yesus. Ara ramahehenaꞌ Yesus bisa dedea soaꞌ mana pareta Roma, basa nana ara reu kolaaꞌ nai gubernor a, fo ela ana nadenu lahenda reu hopu ra Yesus. \v 21 Boe ma ara fee mana lalafa ra reu fo ratatane aoꞌ ro Yesus rae, “Papa Mesen! Ami bubuluꞌ Papa dale ma roos a. Papa ta mapuputaꞌ fa, ma ta here mataꞌ fa. Papa manori-mafada Manetualain Dedea-nafadan no matetuꞌ. \v 22 Besaꞌ ia ami sakaꞌ matane hihii-nanauꞌ esa: tuka ita atoran agama Yahudi na, ee ita bole bae bea fee mana pareta Roma mane bau-ina na, do taꞌa?” \p \v 23 Tehuu Yesus bubuluꞌ sira duduꞌa-aafi tadalu nara fo nau rahihiiꞌ Ana. Boe ma Ana nataa nae, \v 24 “Soba matudu Au doi fulaꞌ esa dei.” Boe ma ara ratudu Ni doiꞌ ria. Basa de Ana natane nae, “Ia nana, bea mata-idu ni, ia? Ma bea nade ni ia?” \p Ara rataa rae, “Ria nana maneꞌ bau-ina Keser a.” \p \v 25 Boe ma Yesus nae, “Kalu leoꞌ na, sona fee mana pareta hata fo mana pareta hak na. Ma fee Manetualain hata fo Manetualain hak na.” \p \v 26 Ramanene leoꞌ na, boe ma roi ramakokoaꞌ a, huu fo ara ta bisa rahihiiꞌ Ana nai lahenda dodouꞌ matan fa. Boe ma ara ena bafa nara leo. \s1 Ramatua Yesus nanori laꞌeneuꞌ mana mateꞌ ara rasoda seluꞌ \r (Mateos 22:23-33; Markus 12:18-27) \p \v 27 Basa ria, boe ma lahenda hida reme partei agama Saduki a mai, fo nau rahihiiꞌ Yesus. Lahenda Saduki ra ranori rae, lahenda mana mateꞌ a ta nasoda seluꞌ nai dae-bafoꞌ a nonoe na. Ara mai ratatane aoꞌ ro Yesus rae,\x + \xo 20:27 \xt Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 23:8\x* \v 28 “Papa Mesen! Baꞌi Musa duiꞌ ela ita atoran nae: maneniko mate touꞌ a tehuu anaꞌ taꞌa, sona touꞌ ria fadi na muste sao na ina-falu ria, ela boki fee aꞌa mana mate na tititi-nonosiꞌ.\x + \xo 20:28 \xt Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 25:5\x* \v 29 Tebe fai a ulu na baꞌi Musa nanori nae leoꞌ na. Tehuu besaꞌ ia ami nau matane leoꞌ ia: touꞌ hitu toranooꞌ ara. Uluꞌ a sao, tehuu mate ni te anaꞌ taꞌa. \v 30 Basa boe ma fadi mana tukaꞌ ria a, sao na ina-falu ria. Ta doo bea boeꞌ, te mate ni, tehuu anaꞌ taꞌa. \v 31 Leoꞌ na boe neuꞌ ana katelu a. Ana sao na ina-falu ria, tehuu ria mate ni ma anaꞌ taꞌa boe. Leo-leo na losa fadi mateꞌa tei-susuꞌ a boe maten. \v 32 Basa de ina-falu ria boe mate ni. \v 33 Besaꞌ ia ami nau matane leo iaꞌ: inaꞌ ria parna sao touꞌ hitu. De neuꞌ ko dae-bafoꞌ a nonoe na, basa te Manetualain fee lahenda mana mateꞌ ara rasoda seluꞌ, sona inaꞌ ria dadi neuꞌ bea sao ina na?” \p \v 34 Boe ma Yesus nataa nae, “Lahenda sao noi nai dae-bafoꞌ ia. \v 35-36 Tehuu neuꞌ ko nai nusatetu-ikutemaꞌ a lahenda ta sao soꞌ. Ma nai na ara ta mate soꞌ. Sira sama leoꞌ Manetualain eilaꞌo-limalopen nai nusatetu-ikutemaꞌ a. Huu no tepoꞌ fo Manetualain fee mana mateꞌ ara rasoda seluꞌ, Ana teka-here naa si fo dadi reuꞌ Ria ana nara. \v 37 Nai baꞌi Musa dudui na hapu tutui ai huu anaꞌ, aipilaꞌ a naa ni tehuu ta putu ni fa. Neme tutuiꞌ ria mai ita bubuluꞌ tae, lahenda mana mateꞌ a bisa nasoda seluꞌ. Nai na Manetualain nafada baꞌi Musa nae, ‘Au ia, nana o baꞌi mara Manetualain na. Riꞌ baꞌi Abraham, baꞌi Isak, ma baꞌi Yakob. Sira basa doꞌo-tabe raroo neuꞌ Au losaꞌ besaꞌ ia.’\x + \xo 20:37 \xt Kalua reme Masir 3:6\x* \v 38 Sekonaa te baꞌi sira mate si reme fai a ulu na mai so. Tehuu no Manetualain nafada nae Ana bei dadi neuꞌ sira Ramatua na, huu ria na de ita bubuluꞌ tae, ara rasoda. Huu fo noi lahenda masodaꞌ a riꞌ doꞌo-tabe neuꞌ Manetualain, ta lahenda mana mateꞌ a fa, hete?!” \p \v 39 Ramanene Yesus nataa nae leoꞌ na, boe ma mesen agama a dedea nae, “Papa Mesen nataan ria, laꞌe matetuꞌ.” \v 40 Mulai neme fai ria mai, ta hapu lahenda esa naparani natane Yesus soꞌ, huu fo ara ta bisa rahihiiꞌ rala Ni fa. \s1 Kristus nana mane Daud a tititi-nonosin, ma ria Ramatua na boe \r (Mateos 22:41-46; Markus 12:35-37) \p \v 41 Basa ria, boe ma Yesus bei nanori-nafada lahenda kadodou inaꞌ sira nai Uma Mamaso Ina a. Boe ma Ana natane natafaliꞌ asa nae, “Tuka emi aafi mara, sona leo beaꞌ? Mesen agama ra ranori rae, Kristus nana riꞌ Lahenda fo Manetualain tudu memaꞌ ana neme fai a ulu na mai so. Tuka sira, sona Ria noi dadi neuꞌ mane Daud a tititi-nonosin. Tehuu ria bei ta dai fa. \v 42 Huu fo fai a ulu na mane Daud a riꞌ duiꞌ aon nai susura Sosoda Iꞌio-oꞌoa ara daleꞌ nae, \q1 ‘Manetualain nafada au Ramatua ka so nae, \q2 “Mai fo matuuꞌ maiꞌ mamana hada-horomata ia nai Au boboa ona ka. \q1 \v 43 Huu fo neuꞌ ko Au tao a O musunoo mara, \q2 losaꞌ ara raloe-radae ao nara neuꞌ O.’ ”\x + \xo 20:43 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 110:1\x* \p \v 44 Neme duduiꞌ ria mai, ita bubuluꞌ tae, mane Daud a riꞌ naloo neuꞌ Kristus sona nae, ‘Ramatuaꞌ’. Sosoa na nae, maneniko lahenda nae Kristus nana noi mane Daud a tititi-nonosin, sona ria bei ta dai fa! Huu fo Ria boe dadi neuꞌ mane Daud a Ramatua na!” \s1 Besa-besa mo mesen agama fo tatana etu sala nara a \r (Mateos 23:1-36; Markus 12:38-40) \p \v 45 Faiꞌ fo basa lahenda ra pasaꞌ ridoo nara ela ramanene neuꞌ Yesus, boe ma Ana dedea no ana mana tuka dea nara nae, \v 46 “Emi muste besa-besa mo mesen agama ra. Huu fo ara rahiiꞌ noi lalaꞌo daeꞌ a, pake badu manaruu seseka rarooꞌ a, reu raneta ro lahenda dodouꞌ, fo ela lahenda rita si rae, ‘Ae! Sira nana, lahenda bauinaꞌ, o!’ Ara rahiiꞌ saka mamana hada-horomata a nai uma mamasoꞌ ara, nai feta-dote, ma nai mamanaꞌ fo lahenda dodouꞌ rabua a. \v 47 Tehuu besa-besa, huu no ara rapuputaꞌ ina-falu ra fo roso ra uma nara. Tehuu nai lahenda dodouꞌ a matan, sona ara tatana etu sala nara ma rapadeiꞌ hule-haradoi doo na seli. Ara nau fo lahenda rae, sira nana, lahenda neulauꞌ ara. Tehuu Manetualain bubuluꞌ sira sala nara, de neuꞌ ko Ana fee si huhuku maberaina a.” \c 21 \s1 Ina-falu manatoꞌa-manataꞌ a fee kolete desi lena basan \r (Markus 12:41-44) \p \v 1 Faiꞌ fo Yesus nanori-nafada nai Uma Mamaso Ina a, Ana nita lahenda kamasuꞌi ara mai tuꞌu doi kolete leo peti doiꞌ daleꞌ neu. \v 2 Ana nita ina-falu hata taꞌ esa, tuka mai hule-haradoi boe. Ana tuꞌu doiꞌ sen dua leo peti ria daleꞌ neu. Doiꞌ sira beli nara baianaꞌ. \v 3 Basa boe ma Yesus dedea no ana mana tuka dea nara nae, “Nenene matalolole! Ina-falu hata taꞌ ia tuꞌu noi doiꞌ sen duaꞌ a, tehuu ana fee desi lena heni basa lahenda ra. \v 4 Lahenda fekeꞌ ara tuꞌu kolete neme sira doi lena nara mai. Tehuu ina-falu ia, ana fee nabasa doi nara katemaꞌ. Sekonaa te, ana nasoda neniꞌ doiꞌ sira.” \s1 Ramatua Yesus nafada Uma Mamaso Ina a hehea heni na \r (Mateos 24:1-2; Markus 13:1-2) \p \v 5 Tepoꞌ ria, Yesus ana mana tuka dea nara dedea io Uma Mamaso Ina a rae, “Papa! Mete masudi Uma ia dei malole na seli! Ara tao ni pake batu mana sapiꞌ kabaꞌuina ra, basa de ratutuleꞌ raa si tama rede-rede. Ma hapu lahenda fee hata mabeli de parong neuꞌ Manetualain Uman ia!” \p Tehuu Yesus nataa nae, \v 6 “Tebe uma ia malole a. Tehuu ta dooꞌ a soꞌ, te lahenda rarerefaꞌ heni batu ia ra katemaꞌ, losaꞌ natetu no dae a.” \s1 Fai susa a no doidoso a \r (Mateos 24:3-14; Markus 13:3-13) \p \v 7 Basa boe ma Yesus ana mana tuka dea nara ratane rae, “Papa Mesen! Hata fo bisinaꞌ a Papa mafada a, neuꞌ ko fai hidaꞌ, dadi? Maneniko ledo-fai na naneneaꞌ, sona tanda nara leo beaꞌ?” \p \v 8 Boe ma Yesus nataa nae, “Sadi emi manea matalolole fo bosoꞌ hapu eedi-fufuleꞌ a. Huu fo neuꞌ ko lahenda rupaꞌ ara mai fo fapa ara nara rae, ‘Au ia, nana Kristus.’ Ruma bali rae, ‘dae-bafoꞌ a nonoe na naneneaꞌ mamaiꞌ a so!’ Tehuu bosoꞌ mamahere! \v 9 Maneniko emi mamanene rae, lahenda ra ratati-rapau ao ma musu a nai basa mamanaꞌ ara boe, sona bosoꞌ bii-mamatau. Tebe basa sira muste dadi raꞌuluꞌ. Tehuu dae-bafoꞌ a nonoe na bei ta losa fa. \p \v 10 Neuꞌ ko leo esa natati soaꞌ leo fekeꞌ. Nusaꞌ esa natati soaꞌ nusa fekeꞌ. \v 11 Neuꞌ ko daeinaꞌ a natakeko naan seli. Laa-roe ma hedi-raus nai basa mamanaꞌ ara. Neuꞌ ko lahenda rita hihii-nanauꞌ fo riꞌ tao na ao bulu nara rapadei ma tanda kahereꞌ ara rai lalai. \v 12 Basa hihii-nanauꞌ ia ra bei ta dadi fa, tehuu neuꞌ ko lahenda homu ra emi ma ese-rumu emi, nana huu mamahere neuꞌ Au. Ma hela roo emi meu mataa nai malaka uma mamasoꞌ fo urus emi ma ena emi nai bui daleꞌ. Basa nana, ara roo emi meu mataa nai maneꞌ ara ma gubenor asa, nana huu emi tuka Au. \v 13 Tehuu emi muste pake lelaꞌ ria fo mafada si Au Tutui Malole ka. \v 14 De bosoꞌ duꞌa-afi maꞌuluꞌ mae, emi masalaꞌe tao ao-ina mara leoꞌ bea. \v 15 Huu fo neuꞌ ko Au fee emi dedea-nafada rolu-malelaꞌ. No ria na, emi musunoo mara ta sefi emi dedea-nafadam fa.\x + \xo 21:15 \xt Lukas 12:11-12\x* \v 16-17 Neuꞌ ko lahenda dodouꞌ eteꞌao nara ro emi, huu no emi tuka Au. Ruma reme emi kileoboboki mara mai, leo-leoꞌ ina-ama, aꞌa-fadiꞌ, toranooꞌ ara, ma tia-lai ra. Neuꞌ ko neme sira mai ruma saka enoꞌ fo seꞌo heni emi, losaꞌ ara raisa emi ruma. \v 18 Tehuu emi bosoꞌ biiꞌ, huu fo Manetualain ta nafarene heni emi fa. Laka dooꞌ esa boe ta ono henin neme emi laka mara mai, kalu Ria ta hihi-nanaun fa. \v 19 Maneniko emi matetea-mamepe dale, tantu Manetualain fee emi sodaꞌ a.” \s1 Yerusalem hehea heni na \r (Mateos 24:15-21; Markus 13:14-19) \p \v 20 Yesus dedea tamba nae, “Maneniko emi mita musu a eo na kota Yerusalem, emi bubuluꞌ mae, ana sakaꞌ nalulutuꞌ ria so. \v 21 Lahenda Yudea ra mita leoꞌ na, sona malai leo leteꞌ a meu. Lahenda fo rai kota daleꞌ boe malai leo. Ma lahenda fo rai koroꞌ a bosoꞌ masoꞌ leo kota daleꞌ meu bali. \v 22 Huu fo Manetualain fee fai susa-lela sira mai ela huku lahenda fo, ta nau ramanene neuꞌ Ana. Basa sira dadi laꞌe fai hata fo Manetualain mana nesi mata nara duiꞌ memaꞌ ana neme uluꞌ mai so a.\x + \xo 21:22 \xt Hosea 9:7\x* \v 23 Tepoꞌ ria te, lahenda fo kasian naan seli a, nana riꞌ ina kairus ara, ma anutu muriꞌ ara. Tepoꞌ ria te katemaꞌ dae-bafoꞌ a hapu susa, ma lahenda Yahudi ra basa si doidoso raan seli, nana huu Manetualain namanasa no si. \v 24 Neuꞌ ko musu a naisa ruma, ma heke roo ruma, fo dadi ata leo basa mamanaꞌ nai dae-bafoꞌ ia. Boe ma lahenda mana mai fo ta nalelaꞌ Manetualain, mai momolo-tatabu rakekeo kota Yerusalem a, ma ara pareta kota a oe-isi na, losaꞌ sira ledo-fain ria, basa ni.” \s1 Ana Lahenda mamai na \r (Mateos 24:29-31; Markus 13:24-27) \p \v 25 Boe ma Yesus nafada laꞌeneuꞌ natafali mai Na nae, “Maneniko Ana Lahenda a sakaꞌ natafali mai, hapu tanda kalua nai ledo a, bulaꞌ a, ma nai ruuꞌ ara. Nai dae-bafoꞌ a boe hapu tanda, riꞌ tasiꞌ a nahoo ma nafa-ani lua dodopo. Basa ia ra tao ra lahenda bii ma roi ramakokoaꞌ a losaꞌ ara ta bubuluꞌ rae tao ubeaꞌ soꞌ.\x + \xo 21:25 \xt Yesaya 13:10; Yeskial 32:7; Yoel 2:31; Daebafo Rupa-lole Bebeuꞌ a 6:12-13\x* \v 26 Basa kuasa rai lalai ratakeko taohiro-taohari. Lahenda ra rita leoꞌ na, boe ma ara bii mamateꞌ, huu fo dae-bafoꞌ a sakaꞌ soe! \v 27 Basa ria, besaꞌ ko lahenda rita Au, ‘Ana Lahenda, onda mai o oaꞌ a’. Au onda o basa kuasa ma marela-masaꞌak.\x + \xo 21:27 \xt Daniel 7:13; Daebafo Rupa-lole Bebeuꞌ a 1:7\x* \v 28 Maneniko basa tanda ia ra sakaꞌ dadi, sona emi botiꞌ laka mara leo, huu fo losa Manetualain ledo-fain fo nau poꞌi-tata na emi.” \s1 Nasasamaꞌ neme ai huuꞌ a \r (Mateos 24:32-35; Markus 13:28-31) \p \v 29 Basa ria boe ma Yesus tui nasasamaꞌ esa nae, “Emi bebesa matalolole ai huuꞌ ara. \v 30 Maneniko doo nara mulai mofa, ria dadi tanda nae, fai fanduꞌ a mamai na naneneaꞌ so. \v 31 Leoꞌ na boe fai susa sira. Maneniko ara toda mai, ria dadi tanda nae, Manetualain pareta na mamai na naneneaꞌ so. \p \v 32 Au afada memaꞌ! Neme basa lahenda fo rasoda nai besaꞌ ia, neuꞌ ko ruma bei ta mate fa, te fai susa sira toda mai so. \v 33 Leo mae lalai no dae-bafoꞌ a sapu-lolo, tehuu Au Hara-dasik ta mei-mesa.” \s1 Parlu manea nai Ramatuaꞌ a mamai na \p \v 34 Basa boe ma Yesus dedea naroo nae, “Manea, huu fo kekeneu te Au toda mai so! Bosoꞌ losa emi ta afi no matetuꞌ soꞌ, basa boe ma masoda nai nininu mafuꞌ a daleꞌ, ma masaliu saka noi lole-napu dae-bafoꞌ a. Boso losa emi ta mala tanda na, huu no masapute malisu fekeꞌ a. \v 35 Maneniko Au atafali mai, ta hapu lahenda esa bisa nafuni nala ao na neme Au mata ka mai boeꞌ. \v 36 De, manea maroo. Hule-haradoi bosoꞌ namaetun, ela emi bisa manenete nai basa susa sira talada. No ria na, maneniko Au atafali mai, sona emi ta maeꞌ mapadei nai Ana Lahenda mata na.” \p \v 37 Tuka-tuka faiꞌ Yesus neu nanori-nafada nai Uma Mamaso Ina a. Tehuu maneniko hatuꞌ, sona Ana kalua neme Yerusalem mai, fo neu suku nai koroꞌ manai lete Saitun a.\x + \xo 21:37 \xt Lukas 19:47\x* \v 38 Bei balahaa anaꞌ, te lahenda dodouꞌ mai rabua so, fo nau ramanene Ni nanori-nafada nai Uma Mamaso Ina a. \c 22 \s1 Malaka agama Yahudi a malaka nara saka enoꞌ fo nau raisa Ramatua Yesus \r (Mateos 26:1-5; Markus 14:1-2; Yohanis 11:45-53) \p \v 1 Lahenda Yahudi ra fai malole fo riꞌ rae feta Roti Tua-lepa naneaꞌ so. Nai fai malole ria, ara pau bibi-lopo fo tao feta Paska. Ara tao leo naꞌ ela rafarene fai a ulu na, tepoꞌ fo bei-baꞌi nara kalua reme Masir mai a.\x + \xo 22:1 \xt Kalua reme Masir 12:1-27\x* \v 2 Faiꞌ ria, malaka agama Yahudi a malaka nara, ma mesen agama ra rasaka enoꞌ fo nau raisa Yesus. Tehuu ara biiꞌ lahenda kadodou inaꞌ sira tao isuoteꞌ, huu fo ara rahiiꞌ ramanene neuꞌ Ana. \s1 Yudas seꞌo heni Ramatua Yesus \r (Mateos 26:14-16; Markus 14:10-11) \p \v 3 Neme Yesus ana mana tuka dea kasanahulu dua nara, esa nade Yudas Iskariot. Fai fo malaka agama Yahudi a malaka nara saka enoꞌ ela raisa Yesus, malaka nitu maso neuꞌ Yudas dale na. \v 4 Basa de ana kalua neu saka malaka agama a malaka nara, ma manea Uma Mamaso Ina a malaka na. Ana nau rala haraꞌ fo seꞌo Yesus fee si. \v 5 Malaka sira ramanene Yudas dedea nae leoꞌ na, boe ma ara ramahoꞌo mamateꞌ. Ara helu rae, “Neu! Maneniko o nau seꞌo Yesus fee ami, tantu ami bae.” \v 6 Yudas nataa. Boe ma ana mulai saka enoꞌ fo seꞌo nafufuniꞌ Yesus fee si, ela lahenda kadodou inaꞌ ara bosoꞌ bubuluꞌ. \s1 Ramatua Yesus ana mana tuka dea nara sadia feta Paska \r (Mateos 26:17-25; Markus 14:12-21; Yohanis 13:21-30) \p \v 7 Boe ma losa lahenda Yahudi ra fai malolen fo riꞌ biasa ara pau bibi-lopo fo tao feta Paska. \v 8 Boe ma, Yesus nadenu Petrus no Yohanis nae, “Emi dua meu mauluꞌ fo sadia fee ita nanaaꞌ feta Paska a, ela taa sama-sama.” \p \v 9 Dua si ratane Ni rae, “Papa! Ami meuꞌ bea sadia mei a?” \p \v 10 Ana nataa nae, “Maneniko emi masoꞌ leo kota Yerusalem a daleꞌ meu, neuꞌ ko maneta mo touꞌ esa nasaa neni kusi oe. Tuka ni leo uma meu. \v 11 Mafada manuu umaꞌ na mae, ‘Ami Papa Mesen ma hule kama fo ela ana mana tuka dea nara raa feta Paska reuꞌ na. Hapu, do?’ \v 12 Neuꞌ ko manuu umaꞌ a natudu fee emi kama maloa esa nai uma a tadaꞌ lain. Ana sadia na basa-basan nai kama ria so. Emi dua meuꞌ na, fo sadia noi nanaaꞌ.” \p \v 13 Boe ma dua si reu. Ara raneta ro basa-basan fo Yesus nafada siꞌ a. De ara sadia feta Paska reuꞌ na. \s1 Feta Paska \r (Mateos 26:26-30; Markus 14:22-26; 1 Korintus 11:23-25) \p \v 14 Faiꞌ fo basan mana sadiaꞌ, boe ma Yesus asa mai. Ana natuuꞌ naa feta Paska sama-sama no ana mana tuka dea nara. \v 15 Boe ma Yesus nafada si nae, ‘Au ahiiꞌ an seli atuu oo emi ua feta Paska ia, nauluꞌ neme Au hapu doidoso a. \v 16 Tanda matalolole ia. Huu fo basa ia, te Au ta atuuꞌ seluꞌ oo emi, ua feta Paska ia soꞌ. Neuꞌ ko lahenda bubuluꞌ matetuꞌ Au Papa Ka homu pareta a, besaꞌ ko Au ua seluꞌ feta bali.” \p \v 17 Boe ma Yesus hai na galas fo oe anggor nai daleꞌ. Ana hule makasi neuꞌ Manetualain, boe ma Ana loo fee si galas ria. Ana dedea nae, “Sipo ma galas ia, fo emi esa-esa minuu. \v 18 Mafarereneꞌ! Mulai neme hatun ia mai, Au ta inuu oe anggor soꞌ. Neuꞌ ko lahenda bubuluꞌ matetuꞌ Au Papa Ka homu pareta, besaꞌ ko Au inu bali.” \p \v 19 Basa de Ana hai na roti baloꞌ esa, boe ma Ana hule makasi neuꞌ Manetualain. Ana tetebi roti ria, boe ma loo fee si. Ana nae, “Roti ia nana, Au ao-paa ka fo Au fee henin neuꞌ emi basa. Fai bea ma emi mia roti ia, emi muste mafarene neuꞌ Au.” \v 20 Ara raa basa, boe ma Ana soꞌu na galas fo oe anggor nai daleꞌ. Ana dedea bali nae, “Anggor ia nana, Au daa ka, fo faa neni fee emi sodaꞌ a. Manetualain pake daa ia ela heke hehelu bebeuꞌ no emi.\x + \xo 22:20 \xt Yeremia 31:31-34\x* \p \v 21 Tehuu besa-besa, te lahenda fo seꞌo heni Au a, ana natuuꞌ sama-sama no Au nai mei ia.\x + \xo 22:21 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 41:10\x* \v 22 Tebe Au, Ana Lahenda, muste mate tuka Manetualain hihi-nanaun. Tehuu soe neuꞌ lahenda fo seꞌo heni Au a!” \p \v 23 Yesus ana mana tuka dea nara ramanene ra ria, boe ma ara mulai ratatane aoꞌ rae, “Bea riꞌ tao tadalu neuꞌ Ana leo naꞌ?” \s1 Ramatua Yesus ana mana tuka dea nara ralelena aoꞌ laꞌeneuꞌ bea riꞌ bau lena \p \v 24 Boe ma Yesus ana mana tuka dea nara mulai ralelena aoꞌ rae, neme sira mai bea rina bau lena.\x + \xo 22:24 \xt Mateos 18:1; Markus 9:34; Lukas 9:46\x* \v 25 Tehuu Yesus nafada si nae, “Nai nusaꞌ fo ta ralelaꞌ neuꞌ Manetualain, maneꞌ nara ese-rumu anaraun ara, ma pareta rala lenaꞌ. Sekonaa te ara nau anaraun nara raloo si rae, ‘Papa manatulu-manafali anaraun a’. \v 26 Tehuu emi ta bole leo naꞌ fa. Bea nau dadi lahenda bauinaꞌ, sona ria masoda na muste tetebes ara dadi sama leoꞌ lahenda aanaꞌ a fo nalalau basa lahenda ra. Bea nau dadi malaka muste nalalau sama leoꞌ lahenda nadedenuꞌ a.\x + \xo 22:26 \xt Mateos 20:25-27; 23:11; Markus 9:35; 10:42-44\x* \v 27 Soba emi dodoo, lahenda bauinaꞌ a, nana riꞌ bea? Lahenda fo natuuꞌ nai mei a, do nalalauꞌ a? Tantu lahenda fo natuuꞌ a, nana ria riꞌ lahenda bauinaꞌ, hete? Sekonaa te, Au ta tao ao ka leoꞌ na fa. Au mai fo alalau emi.\x + \xo 22:27 \xt Yohanis 13:12-15\x* \p \v 28 Emi ia nana sama-sama mo Au kose-kose nai faiꞌ fo Au hapu doidoso a. \v 29 Au Papa ka soꞌu na Au fo homu pareta nai Ria nusa-namon. De besaꞌ ia Au soꞌu a emi boe, \v 30 fo ela neuꞌ ko emi mia-minuu mo Au mei esa nai nusatetu-ikutemaꞌ a. Au fee kuasa boe ela emi pareta leo kasanahulu duaꞌ fo rai Israel.”\x + \xo 22:30 \xt Mateos 19:28\x* \s1 Ramatua Yesus nafada nae neuꞌ ko Petrus nalena Ni \r (Mateos 26:31-35; Markus 14:27-31; Yohanis 13:36-38) \p \v 31 Boe ma Yesus nafada Petrus nae, “Petrus, Petrus. Malaka nitu soba nau heoꞌ heni emi meme Au mai, sama leoꞌ lahenda dai isiꞌ de here heni kataaꞌ ara.\f + \fr 22:31 \ft Nai duduiꞌ dedea Yunani, ara seseiꞌ Petrus nade feke na riꞌ Simon.\f* \v 32 Tehuu Au hule-haradoi fee, Petrus o, ela mamahere maroo Au. Maneniko o matafali leo Au mai, sona o muste matetea toranoo mara dale nara.” \p \v 33 Petrus nataa nae, “Taꞌa, Ramatuaꞌ! Au ta foa ela Ramatua ka fa. Au sadia masoꞌ bui a, ma oo Ramatua ka mate belaꞌ boe malole.” \p \v 34 Tehuu Yesus nataa nae, “Petrus! Nenene matalolole. Hatun ia, manuꞌ ara bei ta kokoꞌoa fa, tehuu o malena laiꞌ telu so mae, o ta malelaꞌ Au fa.” \s1 Ramatua Yesus lahenda nara muste sadia hapu doidoso \p \v 35 Boe ma Yesus dedea no si nae, “Fai naa ra, Au adenu emi meu tui-beka Au Tutui Malole ka leo basa mamanaꞌ ara, Au ae bosoꞌ meni doiꞌ, tas, ma sandaal. Tepoꞌ ria, emi kura-kopo ubeaꞌ?” \p Boe ma ara rataa belaꞌ a rae, “Faiꞌ naa ra, ami ta kura-kopo hata esa boeꞌ!”\x + \xo 22:35 \xt Mateos 10:9-10; Markus 6:8-9; Lukas 9:3; 10:4\x* \p \v 36 Boe ma Ana nafada si nae, “Tehuu besaꞌ ia fekeꞌ so. Kalu emi manuu doiꞌ, sona meni. Bea manuu tas sona meni boe. Maneniko tafaꞌ taꞌa, sona meu seꞌo heni emi badu mi bei esaꞌ, fo asa. \v 37 Huu fo lahenda Yahudi ra tao Au neuꞌ lahenda tadaluꞌ. Selu baianaꞌ ia te ara mai hopu Au so. Nana huu ria laꞌe fai hata fo baꞌi Yesaya duiꞌ memaꞌ ana, nae: \q1 ‘Ara tao Ni sama leoꞌ lahenda tadaluꞌ!’ ”\x + \xo 22:37 \xt Yesaya 53:12\x* \p \v 38 Ara rafada rae, “Ramatuaꞌ! Ami meni felas dua rai ia!” \p Yesus nataa nae, “Dai so. Bosoꞌ boe dedea ria bali!” \s1 Ramatua Yesus neu hule-haradoi nai lete Saitun \r (Mateos 26:36-46; Markus 14:32-42) \p \v 39 Raa basa Paska, boe ma Yesus no ana mana tuka dea nara kalua, reu hule-haradoi nai lete Saitun a, sama leoꞌ bale-bale. \v 40 Losa na, boe ma Ana nafada si nae, “Emi muste hule-haradoi fo ela emi bosoꞌ hapu sosobaꞌ.” \p \v 41 Basa de Ana oruꞌ ela si dooꞌ a baiꞌ, boe ma sundaꞌ undulaka na, fo hule-haradoi nae, \v 42 “O, Amaꞌ! Kalu Amaꞌ a nau, sona hai heni doidoso ia neme Au mai. Tehuu bosoꞌ tuka Au hihii-nanau ka; ela leoꞌ bea na tuka noi Amaꞌ a hihii-nanaum.” \v 43 [Boe ma Manetualain eilaꞌo-limalopen neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai, de natetea dale Na. \v 44 Huu fo Ana doidoso naan seli, losaꞌ puse Na titi deaꞌ mai sama leoꞌ daa a.]\f + \fr 22:44 \ft Dudui dedea Yunani mauluꞌ a ma malole inaꞌ a ta duiꞌ lalane kahaa hulu telu na losa kahaa hulu haa na fa.\f* \p \v 45 Hule-haradoi basa, boe ma Ana foa neu dama ana mana tuka dea nara. Tehuu ara suku, huu fo ara sotaꞌ raan seli, ma dale nara susa. \v 46 Boe ma Yesus nafada si nae, “Ubeaꞌ taon de emi suku?! Malole lenaꞌ emi hule-haradoi fo ela bosoꞌ tuda mala sosobaꞌ daleꞌ.” \s1 Ara hopu ra Ramatua Yesus \r (Mateos 26:47-56; Markus 14:43-50; Yohanis 18:3-11) \p \v 47 Yesus bei dea-dea nae leoꞌ na, te Yudas (esa neme ana mana tuka dea kasanahulu duaꞌ ara mai), no lahenda dodouꞌ mai. Ana naneneaꞌ Yesus de nau holu nan fo deꞌi. \v 48 Tehuu Yesus nafada ni nae, “Ae, Yudas! O nau seꞌo heni Ana Lahenda neniꞌ dedeꞌi, do?” \p \v 49 Yesus ana mana tuka dea feke nara bubuluꞌ Yudas duduꞌa-aafi tadalun ria, boe ma ara ratane Yesus rae, “Ramatuaꞌ! Ami soaꞌ asa meni felas dei!” \v 50 Boe ma sira esa lesu na fela na, de tati naetu malaka agama Yahudi a malaka bauinan atan ridoo onan. \p \v 51 Tehuu Yesus nafada nae, “Nemeꞌ na leo! Bosoꞌ soaꞌ asa!” Boe ma Ana nafaroe lahenda ria ridoo na, de puli nan. \p \v 52 Lahenda fo mai hopu Yesus nana siꞌ: malaka agama Yahudi a malaka nara, lasi nara, ma Uma Mamaso Ina a manea nara. Yesus natane si nae, “Leo beaꞌ? Emi dale mara mae Au, lahenda tadaluꞌ, losaꞌ emi mai hopu Au pake tafaꞌ, ma ai tutukuꞌ? \v 53 Tuka-tuka faiꞌ Au anori-afada emi nai Uma Mamaso Ina a, tehuu ta hapu lahenda esa mai fo hopu na Au boeꞌ. Tehuu nemeꞌ na! Ia, nana emi ledo-faim. Besaꞌ ia malaka nitu kuasan ia!”\x + \xo 22:53 \xt Lukas 19:47; 21:37\x* \s1 Petrus nalena neuꞌ Ramatua Yesus \r (Mateos 26:57-58, 69-75; Markus 14:53-54, 66-72; Yohanis 18:12-18, 25-27) \p \v 54 Ara hopu ra Yesus, de hela roo Ni leo malaka agama Yahudi a malaka bau-ina na uma na neu. Petrus boe tuka nafufuniꞌ nesiꞌ deaꞌ. \v 55 Nai uma ria mata na hapu lahenda raseraꞌ ai. Petrus neuꞌ na namaneru ai boe. \v 56 Hapu ata inaꞌ esa nita Petrus natuuꞌ naneneaꞌ ai ria. Ana bebesa natalolole Petrus mata-idun, boe ma nafada lahenda fekeꞌ fo rai na nae, “Ae! Lahenda ia boe ana tutukaꞌ Yesus!” \p \v 57 Tehuu Petrus nalena nae, “Taꞌa! Au ta alelaꞌ Lahenda ria fa. O bubuluꞌ ubea?” \p \v 58 Ta doo bea boeꞌ, te lahenda esa mete leo Petrus neu, boe ma dedea nae, “Tebe, o nana Yesus lahenda nara esa ian, hete?” \p Tehuu Petrus nadedealaka nae, “Taꞌa! O mafararaꞌuꞌ!” \p \v 59 Bate basa jam esa, boe ma lahenda fekeꞌ esa dedea bali nae, “Ae! Au bubuluꞌ, lahenda ia nana, Yesus ana mana tuka dean esa ian, huu fo ria lahenda Galilea boe.” \p \v 60 Tehuu Petrus nalena mamateꞌ nae, “O maa ma ria!” Laꞌe fai Petrus dedea nae leoꞌ na, boe ma manuꞌ ara kokoꞌoa. \p \v 61 Boe ma Yesus lipe ao na fo mete ni. Basa de Petrus nafarene Yesus nafada ni nae, “Hatun ia, manuꞌ ara bei ta kokoꞌoa boeꞌ, tehuu o malena Au laiꞌ telu so.” \v 62 Petrus nafarene na ria, boe ma ana kalua neme uma a mata na mai ma dola nasaeꞌedu. \s1 Ara popoꞌo ma ramumulu-ramamaeꞌ Ramatua Yesus \r (Mateos 26:67-68; Markus 14:65) \p \v 63 Basa ria, boe ma lahenda fo ranea Yesus a, ara mulai ramamaeꞌ Ana ma fepa-leꞌu Ni. \v 64 Ara poti etu mata Na pake temaꞌ, ma ratanen rae, “Ae! Kalu O nana Manetualain mana nesi matan, sona maneuꞌ masudin! Bea rina popoꞌo O ia?” \v 65 Ara ramumulu-ramamaeꞌ rahedi Ni. \s1 Ramatua Yesus nai mamana parisa dedea agama \r (Mateos 26:59-66; Markus 14:55-64; Yohanis 18:19-24) \p \v 66 Balahaa anan ria, malaka agama Yahudi a malaka nara, mesen agama, ma lasi nara tesa fo parisaꞌ Yesus dedea na. Boe ma ara radenu fo lahenda ra, hela roo Yesus leo mamana parisa dedea agama a neu. \v 67 Ana masoꞌ leo daleꞌ neu, boe ma ara ratane Ni rae, “Soba O mafada dei! O ia nana tetebe sara Kristus, do?” \p Tehuu Yesus nataa nae, “Leo mae Au ataa ae tebe boe, emi ta mamahere fa. \v 68 Boe ma maneniko Au atane emi hihii-nanauꞌ esa, tantu emi ta mataa fa. \v 69 Ta dooꞌ a soꞌ, te Manetualain nau pake Ria kuasa kahere na, fo soꞌu na aeꞌ Au, Ana Lahendaꞌ ia. Basa te Au atuuꞌ nai Ria boboa ona na fo oo Ni pareta sama-sama.”\x + \xo 22:69 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 110:1\x* \p \v 70 Ramanene leoꞌ na, boe ma basa si ratane rae, “Kalu leoꞌ na, sona O nana Manetualain Anan, do?” \p Boe ma Yesus nataa nae, “Memaꞌ, tebe leoꞌ emi dedeam ria.” \p \v 71 Boe ma lahenda mana parisa dedeaꞌ sira rahara belaꞌ a rae, “Ita basa tamanene mataꞌ, hete? Ana soꞌu aon nae Ria nana Manetualain Anan. Namumulu-namamaeꞌ ia! Tuka ita atoran agama na, kalu hapu lahenda tao aon sama leoꞌ Manetualain, lahenda ria muste mate. De, leoꞌ bea? Ita ta parluu mana sakasii soꞌ. Huku mateꞌ Ana leo.” \c 23 \s1 Ara roo Ramatua Yesus leo gubernor Pilatus a neu \r (Mateos 27:1-2, 11-14; Markus 15:1-5; Yohanis 18:28-38) \p \v 1 Tehuu, mana parisa dedea agama Yahudi sira, ta ranuu hak fo huku ramate lahenda fa. Huu ria na ara roo Yesus leo gubernor neme mana pareta Roma fo nai na, riꞌ Pilatus. Ara nau gubernor a huku na mate Ni. \v 2 De, losa gubernor a mata na, boe ma ara rafada Yesus sala nara rae, “Lahenda ia, nalena lakaꞌ neu mana pareta Roma. Ana horo lahenda bosoꞌ bae bea fee mana pareta. Ma io aon nae ria nana Kristus, maneꞌ lahenda Yahudi.” \p \v 3 Gubernor a namanene leoꞌ na, boe ma ana natane Ni nae, “Tebe, do? O nana maneꞌ lahenda Yahudi, do?” \p Yesus nataa nae, “Tebe. Leo papa hara ma.” \p \v 4 Parisaꞌ basa, boe ma gubernor a nasare na malaka agama a malaka nara no lahenda kadodou inaꞌ sira. Ana nae, “Leo iaꞌ. Au ta hapu Lahenda ia sala na baiꞌ boeꞌ.” \p \v 5 Tehuu ara rahere rae, “Taꞌa, papa gubernor. Lahenda ia neu nanori-nafada nai basa mamanaꞌ ara, dudukuꞌ raun ara fo ralenalaka. Ana tao taohiru-taohariꞌ mulai neme propinsi Galilea losa leo kota Yerusalem iaꞌ mai.” \s1 Gubernor a fee Yesus leo mane Herodes neu \p \v 6 Gubernor a namanene leoꞌ na, boe ma ana natane si nae, “Kalu leoꞌ na, sona ria nana lahenda Galilea, do?” \p Boe ma ara rataa rae, “Tebe, papa. Ria lahenda Galilea!” \v 7 Gubernor a bubuluꞌ leoꞌ na, boe ma ana fee Yesus neu nataa mane Herodes, fo ana pareta propinsi Galilea. Tepoꞌ ria, ana nai kota Yerusalem. \v 8 Mane Herodes a namanene lahenda dodouꞌ tui laꞌeneuꞌ Yesus so, ma neme uluꞌ mai ana nahiiꞌ nita na Yesus seli. Ana namahehenaꞌ bisa nita Yesus natudu tanda heran esa do dua. Huu ria na, de ara roo Yesus neu, boe ma dale na namahoꞌo. \v 9 Ana natane Yesus hihii-nanauꞌ rupaꞌ ara, tehuu Ana ta nataa hata-hata esa boeꞌ. \v 10 Herodes bei dea-dea no Yesus, tehuu malaka agama a malaka nara ro mesen agama ra mulai rapaneneoꞌ seluꞌ Yesus sala rupaꞌ ara. \v 11 Basa de mane Herodes a no soldadu nara mulai ramumulu-ramamaeꞌ ma radadae Yesus. Ara ramumulu-ramamaeꞌ raroo Ni, feen pake badu malole esa sama leoꞌ biasa maneꞌ ara pake a. Basa boe ma ara roo faliꞌ Ana leo gubernor Pilatus a neu. \v 12 Maꞌulu na, gubernor ria no mane Herodes a ramananasa aoꞌ. Tehuu mulai faiꞌ ria boe ma dua si ratiaꞌ. \s1 Gubernor a natetaꞌ huhuku mamates a neuꞌ Ramatua Yesus \r (Mateos 27:15-26; Markus 15:6-15; Yohanis 18:39—19:16) \p \v 13 Boe ma gubernor Pilatus naloo na malaka agama Yahudi a malaka nara ma lasi fekeꞌ ara sama-sama ro lahenda kadodou inaꞌ sira, basa si rabua ela ramanene ria naetu na. \v 14 Ana nafada si nae, “Emi moo Yesus leo au mai, ma kolaꞌ mae, Ana dudukuꞌ raun a fo ralenalaka neuꞌ mana pareta Roma. Au parisaꞌ alulutuꞌ Ana nai emi mata mara so, tehuu au ta hapu Ni nasalaꞌ hata esa boe. \v 15 Mane Herodes a boe parisaꞌ Ana so, tehuu ta hapu sala na fa. Huu ria na, de ana fee faliꞌ Lahenda ia leo au mai. Lahenda ia sala ni taꞌa, de au ta bisa huku a mate ni fa \v 16 De, au nau aetuꞌ leo iaꞌ: au adenu fo fepa-liꞌun, basa nana au poꞌi Ni.” \p \v 17-18 Ramanene leoꞌ na, boe ma ara mulai rahara belaꞌ a rae, “Ta bisa fa! Maisa Ni. Poꞌi Barabas.” \p [Ara rahara rae leoꞌ na, huu fo tuka-tuka teuꞌ kalu lahenda Yahudi ra tao feta Paska, sona gubernor a biasa poꞌi lahenda mana hukuꞌ esa tuka sira hihii nara.]\f + \fr 23:17-18 \ft Lalaneꞌ fo nai kurung ia, neꞌes ana duduiꞌ dedea Yunani masososa oeꞌ ara.\f* \v 19 (Barabas masoꞌ bui a, nana huu ana dadi mana kikifu, nalenalaka fo soaꞌ mana pareta Roma nai kota Yerusalem, ma naisa lahenda boe.) \p \v 20 Tehuu gubernor a nau poꞌi Yesus. De ana natane seluꞌ lahenda kadodou inaꞌ sira nae, “Au poꞌi Yesus na, leoꞌ bea?” \p \v 21 Tehuu basa si rahara belaꞌ a rae, “Taꞌa! Paku maisa Ni neuꞌ ai kakeꞌ a! Paku maisa Ni neuꞌ ai kakeꞌ a!” \p \v 22 Tehuu gubernor a nameda nan ria ta laꞌe fa, de ana natane si kalaiꞌ telu na bali nae, “Sala ubeaꞌ de au paku aisa Ni? Ana tao tadalu ubeaꞌ? Au parisaꞌ Ana so, tehuu ta hapu enoꞌ fo naraa laꞌe, nau huku ta mate Ni.” De, au adenu fo fepa-liꞌu Ni, basa nana au poꞌin.” \p \v 23 Tehuu basa lahenda sira rahara ramberaina bali, raseti fo nau paku raisa Ni neuꞌ ai kakeꞌ a. Mateꞌe oe na, ara raseki gubernor a, \v 24 boe ma ana naꞌetuꞌ tuka sira hihii nara. \v 25 Basa de ana poꞌi Barabas, madedealakaꞌ ma kanisaꞌ ria. Tehuu ana fee Yesus leo lahenda sira lima dale nara neu, fo ela ara raisa Ni tuka sira hihii nara. \s1 Ara paku raisa Ramatua Yesus nai ai kakeꞌ a \r (Mateos 27:32-44; Markus 15:21-32; Yohanis 19:17-27) \p \v 26 Basa boe ma, ara hela roo Yesus kalua neme kota Yerusalem mai. Nai eno taladaꞌ ara raneta ro lahenda esa nade Simon, neme kota Kirene mai. Ana besaꞌ ko neme kota a deaꞌ mai. Ara raseti ran fo nasaa ai kakeꞌ a kati Yesus, ma ana laꞌo tuka Yesus dea na. \p \v 27 Faiꞌ ria, lahenda dodouꞌ tuka ro Yesus. Inaꞌ ara dola Ni. \v 28 Yesus namanene si dola, boe ma Ana nasare naa si, ma dedea nae, “Ae! Mama Yerusalem kara emin. Bosoꞌ dola huu Au. Malole lenaꞌ dola huu ao-ina mara, ma emi ana mara. \v 29 Huu fo balahaa-binesaꞌ susa bauinaꞌ a mai, neuꞌ ko lahenda rafada rae, ‘Ina maua-manaleꞌ a nana riꞌ inaꞌ fo ta parna boki, ma ta parna nasusuꞌ ana bokibeuꞌ fa.’ \v 30 Tepoꞌ fo susa bauinaꞌ a mai, lahenda ra doidoso mamateꞌ, losaꞌ ara hule rae, ‘Malole lenaꞌ, leteꞌ ara refa mai fo ranete ra ami leo!’ Ma ara dedea rae, ‘Noo doidoso leo iaꞌ a, malole lenaꞌ pupukuꞌ ara tatana ra ami leo!’\x + \xo 23:30 \xt Hosea 10:8; Daebafo Rupa-lole Bebeuꞌ a 6:16\x* \v 31 Huu fo lahenda bisa tao susa leo iaꞌ soa neuꞌ lahenda salaꞌ taꞌa, sona lahenda tadaluꞌ a leo beaꞌ bali?”\f + \fr 23:31 \ft Duduiꞌ dedeaꞌ Yunani teaꞌ a nae, “Kalu lahenda bisa tao leo iaꞌ neuꞌ ai huu masodaꞌ a, sona ai huu mates a neuꞌ bea bali.”\f* \p \v 32 Fai ria soldadu ra roo Yesus a, ara hela roo lahenda tadaluꞌ dua boe, fo nau huku ramate si sama-sama roo Ni. \v 33 Ara losa mamanaꞌ esa, nade ‘Laka Duiꞌ’. Boe ma ara paku Yesus no lahenda tadalu kaduaꞌ sira, esaꞌko neuꞌ ria ai kake na. Basa boe ma rapadeiꞌ ai kakeꞌ ara. Ara londa lahenda tadaluꞌ esa nai Yesus boboa ona na, ma esa bali nai boboa ii Na. \p \v 34 [Fai ria, Yesus hule-haradoi nae, “Papa! Fee ampon neuꞌ lahenda ia ra sala nara, huu no ara ta bubuluꞌ hata fo sira tao ni fa.”]\f + \fr 23:34 \ft Dedeaꞌ nai kurun ia, neꞌes ana dudui dedea Yunani masososa oeꞌ a, ma malole inaꞌ a daleꞌ.\f* Basa boe ma, soldadu ra hela lot, ela ara bubuluꞌ bea riꞌ hapu Ria papake nara.\x + \xo 23:34 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 22:19\x* \p \v 35 Lahenda dodouꞌ rapadei ranilu nai mamanaꞌ ria. Lahenda Yahudi ra malaka nara ramumulu-ramamaeꞌ Yesus rae, “Ana poꞌi-tata na lahenda fekeꞌ, tehuu Ana ta bisa poꞌi-tata na ao-ina heheli Na. Kalu tetebes ara Ria nana Kristus, fo Manetualain here memaꞌ ana so, sona nemeꞌ na ela Ana onda neme ai kakeꞌ ria mai leo.”\x + \xo 23:35 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 22:8\x* \p \v 36 Soldadu sira boe ramumulu Ni. Ara raninuꞌ Ana anggor maꞌeis,\x + \xo 23:36 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 69:22\x* \v 37 ma raloo ramumulu rae, “Kalu o ia nana tetebes ara lahenda Yahudi ra mane na, sona soi ma sodaꞌ ma leo!” \v 38 Ara duiꞌ nai papaꞌ esa nae, \q1 “Ia nana lahenda Yahudi ra mane na.” \p Ara paku papaꞌ ria neuꞌ Yesus laka na lain, ela rafada rae huku Ni nana huu eno na riꞌ naꞌ. \p \v 39 Lahenda tadaluꞌ esa mana londaꞌ nai Yesus boboa na boe ana namumulu nae, “Tetebes ara O nana Kristus, do? Kalu leoꞌ na, sona fee ita basa soda a leo!” \p \v 40 Tehuu lahenda tadaluꞌ esa nasaꞌai ni nae, “Ae! O, ta biiꞌ neuꞌ Manetualain, fa? Huu fo o hapu huhuku mamates sama leoꞌ Ria boe. \v 41 Ita dua hapu huhukuꞌ laꞌe fai ita tadalu nara. Tehuu Lahenda ia ta tao tadaluꞌ esa boeꞌ.” \v 42 Boe ma ana dedea tamba bali nae, “Yesus! Faiꞌ bea ma Papa masoꞌ leo nusa-namo ma muu, sona mafarene au, dei.” \p \v 43 Yesus nataa nae, “Au helu! Faiꞌ ia boe, o sama-sama mo Au masoꞌ leo nusatetu-ikutemaꞌ a daleꞌ teu.” \s1 Ramatua Yesus maten \r (Mateos 27:45-56; Markus 15:33-41; Yohanis 19:28-30) \p \v 44-45 Faiꞌ ria, ledo a namatetu so. Tehuu ledo a ta nahaa fa, basa de maiuinaꞌ a napoti na mamanaꞌ ria losa liꞌu telu leodae na. Nai Uma Mamaso Ina a, tema maloa ina esa mana pepeleꞌ fo babaa etu Manetualain Kaman fo Malalao-malalafu naan seli. Kekeneu te, temaꞌ ria sii bati duan.\x + \xo 23:44-45 \xt Kalua reme Masir 26:31-33\x* \p \v 46 Nai mamanaꞌ ‘Laka Duiꞌ’, Yesus naloo nae, “O, Amaꞌ! Besaꞌ ia Au fee sumane Ka neuꞌ Amaꞌ a lima dale Ma.” Ana dedea basa nae leoꞌ na, boe ma mate Ni.\x + \xo 23:46 \xt Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 31:5\x* \p \v 47 Soldadu Roma ra malaka na napadei naneneaꞌ nai Yesus ai kake na. Nita Yesus mamate Ni, boe ma ana io-oa Manetualain nae, “Awi! Lahenda ia tebe-tebe Lahenda dale roos, o!”\f + \fr 23:47 \ft Dedea Yunani fo nai ia, sosoa na bisa nae, “Lahenda ia sala ni taꞌa.”\f* \p \v 48 Lahenda kadodou inaꞌ fo rabua nai na a, rita Yesus mamate na, boe ma rasaledale, basa si fali reus no susa. \v 49 Tehuu Yesus lahenda nara rapadei rai dooꞌ a, fo ritaꞌ mamate Na. Inaꞌ fo ara tuka Ni neme Galilea losa Yerusalem a, nana rai na boe.\x + \xo 23:49 \xt Lukas 8:2-3\x* \s1 Ara ratoi Ramatua Yesus \r (Mateos 27:57-61; Markus 15:42-47; Yohanis 19:38-42) \p \v 50-51 Fai fo Yesus maten, boe ma lahenda esa saka enoꞌ fo nau naꞌonda na popora Na neme ai kake a mai. Lahenda ria nade Yusuf, neme kota Arimatea. Ria dale na roos a, ana tao hata malole dodouꞌ. Ana nahani fo Manetualain natudu Ria hohomu pareta na. Ria boe lahenda mana parisa dedea agama Yahudi, tehuu ana ta sipoꞌ sira naetu na fo huku ramate Yesus. \v 52 Huu no ana nau naꞌonda na Yesus popora na neme ai kakeꞌ a mai, ana neu nasare na gubernor Pilatus a de hule fo nau natoi poporaꞌ ria. \v 53 Pilatus nadenu ni, boe ma ana neu naonda poporaꞌ ria. Basa de ana potin neniꞌ tema balanauꞌ, ma neu pedan neuꞌ bolo batu esa daleꞌ, fo lahenda besaꞌ ko paa basan. Mamana natoiꞌ ria lahenda bei ta parna pake ni fa. \v 54 Yesus mamamate na, nana laꞌe soda Limaꞌ. Yusuf asa ratoi basa, nana ledo leodaeꞌ so. Maneniko ledo a tena, sona lahenda Yahudi ra fai huhule-haradoiꞌ na mulai so. \p \v 55 Inaꞌ fo roo Yesus sama-sama remeꞌ Galilea mai, ara tuka Yusuf boe, fo nau bubuluꞌ ana tao poporaꞌ ria nai rates bea. \v 56 Ara rita ratalolole rates ria mamana na, basa boe ma inaꞌ sira fali fo sadia rampe no mina maboo-meniꞌ. Ledo a tena, boe ma ara hahae nonoiꞌ a, tuka lahenda Yahudi ra atoran fai huhule-haradoi na. Ara rahani basa fai huhule-haradoiꞌ, besaꞌ ko reu kari rampe ma pisi mina neuꞌ Yesus popora na.\x + \xo 23:56 \xt Kalua reme Masir 20:10; Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 5:14\x* \c 24 \s1 Ramatua Yesus nasoda seluꞌ! \r (Mateos 28:1-10; Markus 16:1-8; Yohanis 20:1-10) \p \v 1 Mamaso na dulupilan ria, inaꞌ sira reni mina maboo-meniꞌ ma rampe, fo leo Yesus rates na reu. \v 2 Faiꞌ fo ara losa naa, te rita batu kabaꞌuinaꞌ fo tatana ni neuꞌ rates ria bafa na, nana mana eso heniꞌ nai suuꞌ so. \v 3 Boe ma ara masoꞌ leo rates daleꞌ reu, tehuu ta rita Yesus popora na n ai na fa. \v 4 De roi ramakokoaꞌ a. Kekeneu te lahenda dua pake papake makadilaꞌ, mai de rapadei nai sira boboa nara. \v 5 Inaꞌ sira bii mamateꞌ, basa de ara ratele losa dae a. Boe ma lahenda kaduaꞌ sira ratane rae, “Ubeaꞌ taon de emi mai saka lahenda masodaꞌ a nai lahenda mana mateꞌ ara mamana na? \v 6 Yesus ta nai ia soꞌ! Huu fo Ana nasoda seluꞌ so. Bate emi mafarene heni hata fo Ana parna nafada, tepoꞌ fo bei nai Galilea a, do? \v 7 Huu fo Ana nafada memaꞌ nae, neuꞌ ko ara seꞌo heni Ana Lahenda leo lahenda tadaluꞌ ara lima dale nara neu. Basa nana paku raisa ni nai ai kake a. Tehuu fai binesa na, te Ana nasoda seluꞌ.”\x + \xo 24:7 \xt Mateos 16:21; 17:22-23; 20:18-19; Markus 8:31; 9:31; 10:33-34; Lukas 9:22; 18:31-33\x* \p \v 8 Ramanene ra ria, besaꞌ ko ara rafarene maꞌulun ria Yesus nafada a. \v 9 Boe ma ara lai-lai fali, fo rafada basa-basan neuꞌ Yesus ana mana tuka dea kasanahulu esa nara, ma lahenda fekeꞌ fo tuka Ni a. \v 10 (Inaꞌ fo leo rates a reu a, siꞌ Yakobis maman Maria, ma Maria neme koro Magdala. Boe ma Yohana no ina fekeꞌ hida bali. Sira siꞌ reu tui basa-basa ia ra fee Yesus lahenda nadedenu nara.) \p \v 11 Tehuu faiꞌ fo ana mana tuka dea ra ramanene tutuiꞌ ria, ara afi rae inaꞌ sira dedea fufudiꞌ. \p \v 12 Tehuu Petrus foa de nalai leo rates neu. Losa na, de ana titiro leo rates ria daleꞌ neu, tehuu nita noi temaꞌ fo poti neuꞌ poporaꞌ a. Ana fali neun ma afi-afi nae, “Leo beaꞌia so?”\f + \fr 24:12 \ft Duduiꞌ dedea Yunani ruma ta duiꞌ lalaneꞌ kasanahulu duaꞌ ia fa.\f* \s1 Ana mana tuka dea dua raneta roo Ramatua Yesus nai enoꞌ fo leo Emaus reu \r (Markus 16:12-13) \p \v 13 Fai ria boe, Yesus ana mana tuka dean dua leo koroꞌ esa reu nade Emaus. Dodoo na ee kilo sanahulu esa neme kota Yerusalem mai.\f + \fr 24:13 \ft Dudui dedea Yunani a duiꞌ nae, “stadia nee hulu neme Yerusalem mai”. Stadia nee hulu, sama no kilo sanahulu esa, ma meter natun esa.\f* \v 14 Ara laꞌo ma ratuiꞌ Yesus mamate na. \v 15 Kekeneu, te Yesus naneneaꞌ noo dua si, de laꞌo sama-sama noo si. \v 16 Tehuu dua si ta ralelaꞌ rae, ria nana Yesus fa, huu fo Manetualain tao ria, ela ara bosoꞌ ralelaꞌ. \v 17 Boe ma Yesus natane si nae, “Emi dua matuiꞌ ubeaꞌ ia?” \p Dua si ramanene ra ria boe ma rapadei, ma mata-idu nara sopa. \v 18 Boe ma, nade Kleopas a, natane Ni nae, “Papa ka, dadiꞌ leo lahenda bebeuꞌ de ta bubuluꞌ bei lalaiꞌ ia hata fo dadi nai Yerusalem a, do?” \p \v 19 Boe ma Yesus natane nae, “Ubeaꞌ ria?” \p Ara rataa rae, “Te Yesus, neme Nasaret a! Ria nana tetebes ara Manetualain mana nesi matan. Ma Manetualain fee Ni kuasa, fo tao tanda heran rupaꞌ ara. Ria boe nanori-nafada nalelaꞌ lahenda. Lahenda ra rahiiꞌ Ana. Ma Manetualain boe nahiiꞌ Ana. \p \v 20 Tehuu sekonaa te, ami malaka agama Yahudi ma malaka nara, ma lasi nara hopu raan. Boe ma ara feen leo gubernor a neu fo huku naisa Ni. Basa de paku raisa Ni nai ai kakeꞌ a. \v 21 Masososa na ami basa mamahena mae, Ria, nana Kristus, fo mai poꞌi-tata na ami nusa ma neme mana pareta Roma fo ese-rumu ami. Tehuu bei lalaiꞌ ia soda Lima na, ara raisa Ni. \p \v 22 Besaꞌ ia, ami tamba mamakoa bali. Huu fo bisinaꞌ a ami ina mara mai de tui rae, balahaa anan ria ara leo rates reu. \v 23 Tehuu ara tui rae, Yesus popora na mopo ni so. Basa de ara rita Manetualain eilaꞌo-limalopen neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai de nafada si nae, Yesus nasoda seluꞌ so! \v 24 Mamanene leoꞌ na, boe ma ami nonoo mi hida ralai leo rates reu. Basa de ara rita sama leoꞌ inaꞌ sira dedea na. Ara ta rita Yesus popora na boeꞌ.” \p \v 25 Dua si tui basa rae leoꞌ na, boe ma Yesus nasaꞌai si nae, “Emi ta mae pakana boeꞌma! Ubeaꞌ taon de emi ta nau mamahere hata fo Manetualain mana nesi mata nara rafada memaꞌ neme uluꞌ mai fa! \v 26 Huu fo ara duiꞌ rae, Kristus, nana muste hapu doidoso rupaꞌ leoꞌ na, besaꞌ ko Ana sipo hada-horomata ma kuasa marela-masaꞌa.” \v 27 Boe ma Yesus nanori-nafada si, basa-basan fo Manetualain mana nesi mata nara duiꞌ memaꞌ laꞌeneuꞌ Kristus. Mulai neme baꞌi Musa dudui na, losa leo mana nesi mata fekeꞌ ara nuu nara. \p \v 28 Ara sakaꞌ losa nai Emaus, boe ma Yesus tao uni Ana nau laꞌo naroo. \v 29 Tehuu dua si hule rae, “Papa! Tuli fo suku mo ami hatun ia, huu fo ledo a sakaꞌ tena riaꞌ so.” Boe ma Yesus sama-sama noo si masoꞌ leo uma daleꞌ reu. \p \v 30 Ara ratuuꞌ raa-rinu, boe ma Yesus hai na roti baloꞌ esa. Ana hule makasi neuꞌ Manetualain, basa de Ana tetebi roti ria. Ana loo fee dua si roti ria, \v 31 besaꞌ ko dua si ralelaꞌ rae, ria nana Yesus. Tehuu kekeneu te mopo Ni neme mata nara mai! \v 32 Boe ma dua si dedearao nara rae, “Ae! Bisinaꞌ a tamanene Ana tui fee ita mana nesi mata ra dudui na a, ita ta meda tan nonooꞌ nae daleꞌ ara loa-loa.” \p \v 33 Fai ria boe, dua si fali tutiꞌa leo Yerusalem reu. Ara raneta roo Yesus mana tuka dea kasanahulu esa nara, ma lahenda fekeꞌ fo rabua rai na. \v 34 Boe ma ana mana tuka dea sira rafada dua si rae, “Teteaꞌ! Ramatua Yesus nasoda seluꞌ so! Bisinaꞌ a natudu ao Na neuꞌ aꞌa Petrus.”\f + \fr 24:34 \ft Dudui dedea Yunani nai ia, nae ‘Simon’. Simon nana riꞌ Petrus nade feke na.\f* \p \v 35 Lahenda kaduaꞌ sira boe tui basa-basan fo dadi nai enoꞌ, losaꞌ sira dua bisa ralelaꞌ neuꞌ Yesus fai fo Ana tetebi roti a. \s1 Ramatua Yesus natudu mata-idun neuꞌ ana mana tuka dea nara \r (Mateos 28:16-20; Markus 16:14-18; Yohanis 20:19-23; Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 1:6-8) \p \v 36 Fai fo ara bei tui leoꞌ na, kekeneu te Yesus napadei nai sira talada so. Ana nafada hara oeꞌ nae, “Soda-moleꞌ!” \p \v 37 Tehuu ara kekes ara ma biiꞌ huu fo raendobuko nitu ria. \p \v 38 Tehuu Yesus dedea nae, “Ubeaꞌ taon de emi biiꞌ? Emi ta mamahere mae, Au ia fo asoda seluꞌ so a, do? \v 39 Soba mete maneni Au lima, ma ei kara, Au ia. Looꞌ lima mara mai fo mafaroe mataꞌ! Ela emi mamahere mae, Au ia, ta nitu fa. Huu fo nitu a ta nanuu ao-paaꞌ, tehuu emi basa bisa mita Au ao-paa ka, hete?!” \p \v 40 Bei dea-dea leoꞌ na, Ana natudu si hinaꞌ manai lima ma ei nara boe. \v 41 Ara ramahoꞌo mamateꞌ, huu fo Yesus nasoda seluꞌ so. Ara roi ramakokoaꞌ a, huu fo ara ta bisa bubuluꞌ ubeaꞌ taon, de bisa dadi leoꞌ na. Boe ma Yesus natane si nae, “Emi mia ubeaꞌ nai ia boe?” \v 42 Boe ma ara loo fee Ni ika mana tunuꞌ bibiaꞌ esa. \v 43 Yesus sipo na ikaꞌ ria, basa boe ma naa neuꞌ sira mata nara. \p \v 44 Boe ma Ana dedea nae, “Leoꞌ bea? Emi bei mafarene maꞌulu na, tepoꞌ fo Au sama-sama oo emi a? Fai ria Au afada ae, basa-basan fo Manetualain mana nesi mata nara duiꞌ laꞌeneuꞌ Au, muste dadi. Riꞌ, neme baꞌi Musa, neme mana nesi mata fekeꞌ ara, ma neme susura Sosoda Iꞌio-oꞌoa ara mai.” \p \v 45 Basa boe ma, Ana soi neuꞌ loa na fo ela ara bubuluꞌ matetuꞌ Susura Makamoiꞌ a sosoa-raraan. \v 46 Ana dedea tamba nae, “Manetualain mana nesi mata nara duiꞌ rae, Kristus fo Manetualain fee ni mai, nana muste hapu doidoso rupaꞌ, basa te Ana mate. Tehuu neuꞌ ko fai binesa na, Ana nasoda seluꞌ. Huu fo ara duiꞌ basa sira so! \v 47 Besaꞌ ia Au fee kuasa fo emi meni Tutui Malole ia leo basa nusaꞌ ara, mulai neme Yerusalem iaꞌ mai. Mafada si mae, lahenda fo manaku sala na, ma natafali leo Manetualain neu, neuꞌ ko Ana sae-safe heni salaꞌ nara katemaꞌ. \v 48 Emi muste dadi mana sakasii fo tui mae, Au hapu doidoso, basa de mate, tutiꞌ a asoda seluꞌ. \v 49 Dula-dale Malalao-malalafuꞌ, fo Au Papa ka helu so a, neuꞌ ko Au fee ni mai. Tehuu emi muste mahani adaꞌ kota Yerusalem ia, losaꞌ sipo kuasa neme nusatetu-ikutemaꞌ a mai.”\x + \xo 24:49 \xt Yoel 2:28-29; Yohanis 14:16-17; Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 1:4\x* \s1 Ramatua Yesus hene-ae leo nusatetu-ikutema a neu \r (Markus 16:19-20; Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 1:9-11) \p \v 50 Fai esa, boe ma Yesus noo si leo kota a deaꞌ reu, losaꞌ raneneaꞌ ro koro Betania. Boe ma Ana lalaa lima na fo dedea fee si ua-naleꞌ.\x + \xo 24:50 \xt Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 1:9-11\x* \v 51 Ana bei dedea fee ua-naleꞌ, te Ana hene-ae leo nusatetu-ikutemaꞌ a neu. \v 52 Basa si rita leoꞌ na, boe ma sundaꞌ undulaka nara fo doꞌo-tabe neuꞌ Ana. Basa de ara fali leo Yerusalem reu no namahoꞌo-natadaleꞌ. \v 53 Tuka-tuka faiꞌ ara rabua nai Uma Mamaso Ina a fo io-oa neuꞌ Manetualain. \p Papa Teofilus! Au tutui ka teꞌe adaꞌ ia. \q3 Soda-moleꞌ, \q3 Lukas