\id JAS \h Yakobis \toc1 Susuraꞌ neme mauli-malaka uma mamaso ina a mai, nade Yakobis \toc2 Yakobis \toc3 Yak \mt2 Susuraꞌ neme mauli-malaka uma mamaso ina a mai, nade \mt1 Yakobis \c 1 \s1 Soda-moleꞌ \p \v 1 Au, Yakobis au alosaꞌ haraꞌ soda-moleꞌ neuꞌ emi lahenda Yahudi. Au nana, Manetualain ma ita Ramatuan Yesus Kristus lahenda nadedenun. \p Au duiꞌ susuraꞌ ia, haitua fee emi lahenda Yahudi nai mamanaꞌ seꞌodai-derudae, fo riꞌ tuka Ramatua Yesus.\f + \fr 1:1 \ft Dedea Yunani a manaduiꞌ nae, “fee leo kasanahulu duaꞌ fo riꞌ rasoda kofela”. No ria na, Yakobis haitu susura na neuꞌ lahenda Yahudi mana saraniꞌ ara so. Tehuu ria ooe-nanasin nai ia nana laꞌeneuꞌ basa lahenda kamahereꞌ ara.\f* \x + \xo 1:1 \xt Mateos 13:55; Markus 6:3; Lahenda Nadedenuꞌ ara Tutuin 15:13; Galatia 1:19\x* \s1 Maneniko hapu susa-lela, sona manenete ma mamahere neuꞌ Manetualain \p \v 2 Toranoo kara emin! Au nau afada leo iaꞌ: Maneniko emi hapu susa-lela rupaꞌ ara, sona dale mara bosoꞌ ramonda-ramaa. Sipoꞌ no dale namahoꞌoꞌ, huu fo neuꞌ ko buna-boan malole a. \v 3 Ita bubuluꞌ tae, lahenda fo manenete nai susa-lela losa poꞌi ma aom memeꞌ sosobaꞌ a mai, maneniko emi bei mamahere maroo neuꞌ Ramatuaꞌ a, sona dale mara boe-boe tama, leo mae emi hapu sosobaꞌ fekeꞌ. \v 4 Huu ria na, de emi bosoꞌ heoꞌ meme susa-lela a mai. Emi muste manenete nai susa-lela a losaꞌ babasan. No ria na, emi namahehere ma dadi tetu-temaꞌ, losa ta kura-kai hata esa boeꞌ. \s1 Maneniko ita hule hata esa neme Ramatuaꞌ a mai, sona bosoꞌ hule dale poseseriꞌ \p \v 5 Maneniko nemeꞌ emi ruma mai, mameda man mae ta hapu eno kalua nemeꞌ susa-lela mai, bisa matane neuꞌ Manetualain. Ria riꞌ bubuluꞌ basa-basan ma bisa natudu eno kalua soa neuꞌ emi. Ana soi enoꞌ no namahoꞌo ma ta namanasaꞌ, maneniko emi hule neuꞌ Ana. \v 6 Tehuu maneniko emi hule neuꞌ Ana, sona bosoꞌ madale dua. Muste mamahere tebe-tebe mae, neuꞌ ko Ana fee hata fo emi hule a. Lahenda fo hule no dale kaduaꞌ, ria sama leoꞌ nafa ani a toꞌo neu-mai de matetu-maraan taꞌa. \v 7-8 Lahenda bea dale na kaduaꞌ leo naꞌ, sona dale na ta teaꞌ a fa. Bosoꞌ namahena hapu hata esa nemeꞌ Manetualain mai. \s1 Lahenda manatoꞌa-manataaꞌ a, no lahenda kamasuꞌiꞌ \p \v 9 Lahenda manatoꞌa-manataaꞌ fo ramahere neuꞌ Ramatua Yesus so a, ara muste ramahoꞌo-ratadale, nana huu Manetualain soꞌu naa si, dadi reuꞌ Ria kileobobokin. \p \v 10-11 Ma lahenda kamasuꞌiꞌ fo ramahere Ramatua Yesus so sira boe muste ramahoꞌo, nana huu Ramatuaꞌ a nanori si fo bosoꞌ koao. Besaꞌ ia, ara bubuluꞌ rae, neuꞌ ko sira hata-heto nara sapu-lalo, sama leoꞌ buna nura rabuna lole na seliꞌ, tehuu ta doo bea boeꞌ te, ledo a han boe ma mamale heni si. Leoꞌ na boe lahenda kamasuꞌi ara. Leo mae rasapute no sira nonoi-tataon nara, tehuu neuꞌ ko sapu-lalo boe.\x + \xo 1:10-11 \xt Yesaya 40:6-7\x* \s1 Basa malole ra remeꞌ Manetualain mai; tehuu hihii-nanauꞌ tadaluꞌ ara ta reme Ria mai fa. \p \v 12 Lahenda fo nanenete nai sosobaꞌ a, losaꞌ lui na aon, dale na namahoꞌo nana huu ana sipo na sesebaꞌ masodaꞌ fo Manetualain helu nae feen neuꞌ lahenda fo sue-lai Ni. Ana sipo seseba na sama leoꞌ lahenda fo naseki de sipo beker.\f + \fr 1:12 \ft Dedea Yunani a manaduiꞌ nae, “ana sipo στέφανος (\ft \+it stefanos\+it*) masoda”. \+it Stefanos\+it* nana, silaka masodaꞌ esa ara feen neuꞌ manapoꞌilalaiꞌ fo neni a.\f* \p \v 13 Mafarene matalolole! Maneniko emi ruma hapu sosobaꞌ, losaꞌ nau tao salaꞌ, sona bosoꞌ neo mae, “Manetualain riꞌ soba au. Bosoꞌ leo naꞌ, huu fo Manetualain ta tao salaꞌ. Ma Ana ta parna soba lahenda, ela tao salaꞌ. \v 14 Salaꞌ a memaꞌ kalua nemeꞌ lahenda dale nara mai. Ria dale na nahiiꞌ tao tadaluꞌ, de ana afi neu-mai fo tao nonoi tadaluꞌ. \v 15 Maneniko tuka duduꞌa-aafi makekeo-makakanuꞌ, sona boki sala-sikoꞌ, ma sala-sikoꞌ a boki mamates. \p \v 16 Toranoo susue kara emin! Bosoꞌ emi nanatipu-nanadaiꞌ laꞌeneuꞌ basa ia ra. \p \v 17 Manetualain ta kalua fee tadaluꞌ fa. Tehuu Ana fee basa ua-nale malole, ma basa hata makamoiꞌ ara. Ria riꞌ adu na ledo a, bulaꞌ a, ma ruuꞌ ara. Basa sira lali-lali rai lalai, ma salao nara kati-kati laꞌo naroo. Noi Manetualain riꞌ ta nararali fa. \v 18 Manetualain dale hihii Na soa neuꞌ ita leo iaꞌ: Ana fee Hara-dasi roo-tetu na neuꞌ ita. Ana pake Hara-dasi ria boe, fo fee ita sodaꞌ. Nemeꞌ basa-basan fo Ana adu na si rai dae-bafoꞌ ia, Ana here na ita dadi teuꞌ Ria puleulu-boasosa Na so. \s1 Mamanene, ma tao tuka Manetualain Hara-dasin \p \v 19 Toranoo susue kara emin! Mafarereneꞌ dedea-nafadaꞌ ia: Nenene matalolole lahenda fekeꞌ a dedea-nafadan! Do-doo matalolole dei dedea. Ma bosoꞌ malale mamanasa. \v 20 Maneniko mamanasa, sona lahenda ta bisa tao malole, tuka Manetualain hihii-nanaun. \p \v 21 De, emi muste hotu heni emi sala mara katemaꞌ. Sama leoꞌ lahenda naosa makamomoi oka-tinen, basa boe ma hotu heni kadafu nara. Maloe-madae ao mara fo sipoꞌ Manetualain Dedea-nafadan, sama leoꞌ bini-kee manaseleꞌ nai emi dale mara. Maneniko emi tao leo naꞌ, sona neuꞌ ko Manetualain poꞌi-tata na emi meme naraka a mai, ma sipoꞌ na emi ela masoda maroo moo Ni. \p \v 22 Maneniko emi sipoꞌ Manetualain Hara-dasin, sona muste tao tukan. Bosoꞌ moi mamaneneꞌ a! Maneniko emi moi mamaneneꞌ a tehuu ta tao tuka, sona emi edi-fule seluꞌ ao mara. \v 23-24 Lahenda fo namanene na Hara-dasiꞌ ria, tehuu ta tao tuka ni fa, ria sama leoꞌ lahenda fo titiro aon nai tiroao a. Basa de nasadea tiroao ria, boe ma nafarene heni mata-idun tutiꞌ. \v 25 Tehuu emi bosoꞌ tao leo naꞌ! Emi muste parisaꞌ matalolole Manetualain Hara-dasi roo-tetu na, huu fo sira bisa poꞌi-tata na lahenda reme sala-siko nara mai. Ramatuaꞌ a neuꞌ ko fee ua-naleꞌ nai basa hata fo emi tao a, sadi emi mamanene ma tao tuka Hara-dasiꞌ ria. Bosoꞌ losa Hara-dasiꞌ ria masoꞌ nesiꞌ ridoo ii ma, boe ma kalua nesiꞌ ridoo ona mara! \p \v 26 Lahenda fo nameda aon malalao-malalafuꞌ tehuu ana ta nanea nala maa na, sona lahenda ria edi-fule seluꞌ ao-ina heheli na. Leo mae ana doꞌo-tabe boe, sosoa-raraaꞌ taꞌa. \v 27 Dodoꞌo-tatabe iꞌio-oꞌoa matetuꞌ nai Manetualain matan, nana riꞌ: lahenda tiro-dama ma tulu-fali inafalu-anamaaꞌ manatoꞌa-manataꞌ ara. Ma Ana nanea ao-ina na ela malalao-malalafuꞌ nai dae-bafoꞌ ia. \c 2 \s1 Bosoꞌ mete mataꞌ mae, lahenda bauinaꞌ do aanaꞌ \p \v 1 Toranoo kara emin! Emi mae mamahere neuꞌ Yesus Kristus ita Ramatua marela-masaꞌa, tehuu tao leoꞌ bea de emi hehere mataꞌ? Bosoꞌ tao leo naꞌ! \v 2 Uniꞌko leo lahenda dua masoꞌ leo emi uma mamasom daleꞌ reu. Esa kao-pake makadilaꞌ, ma pake rereli lilopilas henu lima uꞌu nara. Ma esa bali ana pake badu makekeoꞌ. \v 3 Boe ma emi hadaꞌ lahenda fo pake makadilaꞌ, de fee ni mamana natuuꞌ malole nai mata. Tehuu manapake badu makekeoꞌ a, sona emi madenun mae, “Mapadeiꞌ muuꞌ deaꞌ ele! Taꞌa sona, matuuꞌ muꞌ daeꞌ!” \v 4 Emi mete mataꞌ leo naꞌ, emi sama leoꞌ manaꞌee dedeaꞌ fo ta tuka roos na. Duduꞌa-aafi tadaluꞌ a riꞌ nauliꞌ tao emi leoꞌ na. \p \v 5 Toranoo susue kara emin! Nenene dei! Manetualain here na lahenda hata taꞌ ara nai dae-bafoꞌ ia, ela ara ramahere tebe-tebe neuꞌ Ana, sama leoꞌ ara ramasuꞌi nai dale nara. Ma Ana here na si boe ela ara hapu babatiꞌ nai Ria pareta Na. Ana helu leoꞌ na neuꞌ lahenda fo sue Ni. \v 6 Tehuu no emi mete mataꞌ leo naꞌ, emi madadae lahenda hata taꞌ ara. Sekonaa te ara ta tao tadaluꞌ hata-hata esa neuꞌ emi boeꞌ. Emi mafarene henin lahenda fo ramolo-ratabuꞌ emi a, do? Ta lahenda hata taꞌ ara, tehuu lehenda kamasuꞌi ara siꞌ ramolo-ratabuꞌ emi. Sira siꞌ saka bukuꞌ fo hela roo emi leo mamana neetu dedeaꞌ a meu. Sira hapu maꞌee na, ma emi hapu kasee na. \v 7 Emi nana Ramatua Yesus lahenda nara. Tehuu lahenda kamasuꞌi ara odaꞌ dedea ramumulu Ramatua Yesus nade malole na! Ubeaꞌ taon de emi nau saka iꞌio moo si bali? \p \v 8 Malole lenaꞌ tao tuka Manetualain ita Mane na atoran nae, “O muste sue-lai lahenda fekeꞌ ara, sama leoꞌ o sue-lai neuꞌ ao-ina heheli ma.” Atoran ria manaduiꞌ nai Susura Makamoiꞌ a daleꞌ.\x + \xo 2:8 \xt Malaka Agama ra Atoran 19:18\x* \v 9 Tehuu maneniko emi mete mataꞌ, ma hai daleꞌ noi neuꞌ lahenda kamasuꞌi ara, sona emi sala, ma malenalaka neuꞌ Manetualain atoran Na. \v 10 Lahenda bea tao tuka basa Manetualain atoran ara, tehuu maneniko ana nalenalaka noi atoran esaꞌ a boe, sama leoꞌ ana nalenalaka neuꞌ atoran ara katemaꞌ. \v 11 Manetualain fee atoran nae, “Bosoꞌ hohoke.” Ana fee atoran fekeꞌ boe nae, “Bosoꞌ maisa lahenda.” De, maneniko emi ta hohoke fa, tehuu maisa lahenda, ria sama leoꞌ emi malenalaka neuꞌ Manetualain atoran ara katemaꞌ.\x + \xo 2:11 \xt Kalua reme Masir 20:13, 14; Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 5:17, 18\x* \p \v 12 De, maneniko emi nau dedea, do, nau tao hata esa, muste mafarene leo iaꞌ: neuꞌ ko Manetualain riꞌ naetuꞌ, kalu ita tao tuka Ria atoran na fo sue-lai lahenda, do taꞌa. Huu fo atoran ria bisa poꞌi na ita temeꞌ Ana huhuku na mai. \v 13 Ana ta nanuu dale kasian, neuꞌ lahenda fo ta nanuu dale kasian, neuꞌ lahenda fekeꞌ ara. Tehuu maneniko emi manuu dale kasian neuꞌ lahenda feke ara, sona tantu Manetualain nanuu dale kasian neuꞌ emi boe. De, bosoꞌ biiꞌ sipoꞌ Ana huhuku na, huu fo Ana reke memaꞌ basa sira so. \s1 Maneniko ita tamahere tebe-tebe neuꞌ Manetualain, ita muste tao tuka Hara-dasin \p \v 14 Toranoo kara emin! Maneniko lahenda esa nae namahere neuꞌ Ramatuaꞌ a, tehuu ana ta tao nonoi-tatao malole esa boeꞌ, ria namahere na sosoa-raraaꞌ taꞌa. Huu fo namahereꞌ rupa leo naꞌ a, ta poꞌi-tata na ita teme naraka a mai fa. \v 15 Uniꞌko leo hapu toranooꞌ esa toꞌa-taa naan seli. Ana ta nanuu kakao-papakeꞌ, do fai-faiꞌ ta hapu nanaa-nininuꞌ. \v 16 Boe ma emi moi mafadaꞌ a mae, “Laoꞌ matalolole! Ramatuaꞌ dei fee o ua-naleꞌ! Ela leoꞌ bea manuu bua-loas. Ela leoꞌ bea ma manuu nanaa-nininu!” Tehuu maneniko emi ta tulu-fali ni fa, sona sosoa-raraa taꞌa? \p \v 17 De, namanoꞌu-namadaiꞌ a ta noi riꞌ namahereꞌ a! O mae mamahere, tehuu ta tao tuka namahereꞌ a fa, sona sosoa-raraaꞌ taꞌa. Huu fo ria sama leoꞌ namahereꞌ mates. \p \v 18 Lahenda ra bisa rafada rae, “Lahenda ra ta tao malole fa, sadi ramahere Ramatuaꞌ a. Ruma bali tao malole, tehuu ta seseiꞌ Manetualain nade Na.” Tehuu matetu na leo iaꞌ: Buti nemeꞌ namahere ma, nana riꞌ o nonoi-tatao malolem. Tehuu maneniko o ta tao malole, sona au ta ita buti nemeꞌ namahere ma mai fa. Au bisa atudu namahere ka nemeꞌ au nonoi-tatao malolek. \v 19-20 O tuka nanoriꞌ fo nae, “Manetualain noi esaꞌ a. Ta hapu fekeꞌ soꞌ.” Malole a boe! Tehuu nitu ra malole lena o, nana huu sira ramahere leo naꞌ boe, losaꞌ ara bii de keke-boiꞌ. De, bosoꞌ afi mae, bubuluꞌ pake noi dodole ma, boe dai so. Taꞌa! \p Pakanaꞌ, on! Namahereꞌ fo ta nanuu buna-boaꞌ esa boe, sona sosoa-raraaꞌ taꞌa. \p \v 21 Hai natutuduꞌ nemeꞌ ita baꞌin Abraham mai. Tepoꞌ fo ana tao tuka Manetualain pareta Na, de no anan Isak tao neuꞌ mei tutunu-hohotuꞌ lain. Huu ria na, de Manetualain nae, “Abraham tao laꞌe.”\x + \xo 2:21 \xt Tutui Masososaꞌ 22:1-14\x* \v 22 Abraham namahere neuꞌ Manetualain, losaꞌ ana tao tuka pareta Na. De, ita bubuluꞌ tae, ana namahere tebe-tebe neuꞌ Manetualain, nana huu ana tao tuka pareta ria. \v 23 Basa ia ra dadi sama leoꞌ manaduiꞌ nai Susura Makamoiꞌ daleꞌ nae, “Abraham namahere neuꞌ Manetualain, huu ria na Manetualain tao ni neuꞌ lahenda roos.” Ma manaduiꞌ nae, “Abraham nana Manetualain nonoon.”\x + \xo 2:23 \xt Tutui Masososaꞌ 15:6; 2 Israel no Yahuda Tutui na 20:7; Yesaya 41:8\x* \p \v 24 Tea na leo iaꞌ! Ita bubuluꞌ tae, Manetualain sipoꞌ lahenda fo namahere neuꞌ Ana, ma nahiiꞌ tao malole. Noi namahereꞌ a sona beita dai fa. \p \v 25 Natutudu fekeꞌ nemeꞌ mama Rahab mai. Ria inaꞌ mana hohoke nemeꞌ uluꞌ mai. Tepoꞌ fo lahenda Yeriko ra saka lahenda Israel ara manalalafa nara fo nau raisa si, Rahab riꞌ nafunis. Ma nadenu si ralai kalua tuka eno fekeꞌ, ela lahenda bosoꞌ hopu raa si. Rahab tao laꞌe de Manetualain tao ni neuꞌ lahenda roos.\x + \xo 2:25 \xt Yosua 2:1-21\x* \p \v 26 Huu fo sama leoꞌ ao-paaꞌ ta nanuu anihahaeꞌ, sona mana mateꞌ ria. Leoꞌ na boe lahenda nae namahere Manetualain, tehuu ta tao malole fa, sona namahere mates ria. \c 3 \s1 Manea matalolole maa ma \p \v 1 Toranoo kara emin! Hapu lahenda dodouꞌ nau ranoriꞌ lahenda kamahereꞌ ara. Ria malole a boe! Tehuu mafarereneꞌ, huu fo neuꞌ ko Manetualain parisa lutuꞌ lahenda fo nanori lahenda kamahereꞌ ara. De, ta bole sudi bea oo nanori-nafada. \p \v 2 Ita basa tasalaꞌ nai hihii-nanauꞌ rupaꞌ ara. Tehuu lahenda bea nanea nala maa na, de ta dedea nasalaꞌ, sona ria nauli nala masoda na katemaꞌ. \v 3 Hai natutuduꞌ neme dara a mai. Dara kabaꞌuina a, ita hela noi tali rapa a boe, bisa tauli talan. \v 4 Natutudu fekeꞌ nemeꞌ ofaꞌ a mai. Leo mae ani a nasaꞌ, de ofaꞌ a naeroꞌ boe, tehuu jurumudi a nauli nala ofaꞌ kabaꞌuina ria tuka hihii na neniꞌ noi uli aanaꞌ a. \v 5 Leo mae ita maa na aanaꞌ a, tehuu noi-tao hihii-nanauꞌ bauinaꞌ! \p Ria sama leoꞌ ai-pilaꞌ buna anaꞌ esa boe, bisa naa heni nura a katemaꞌ. \v 6 Ita maa na boe sama leoꞌ ai-pilaꞌ. Ita pake ita maa na fo tao talutu hihii-nanauꞌ dodouꞌ, ma ana bisa tao nalutu ita masoda na katemaꞌ. Hihii-nanauꞌ tadaluꞌ dodouꞌ nai dae-bafoꞌ ia kalua remeꞌ lahenda maa na mai. Ma nitu ra malaka na boe, pake lahenda maa na fo nalalaꞌo ria nonoi-tataon. \p \v 7 Lahenda parna ralililiꞌ rala banda fui rupaꞌ ara: banda manalodo-manaraeꞌ, manupuiꞌ, ma ikaꞌ fo rai tasiꞌ daleꞌ. \v 8 Tehuu beita hapu lahenda esa parna nalililiꞌ nala maa na boeꞌ. Huu fo maa a nana hata tadaluꞌ esa rian, de ator doaꞌ ana. Ria sama leoꞌ raso, de bisa namate lahenda. \p \v 9-10 No maa a boe, lahenda io-oa ma doꞌi-ali. Ita pake maa ia ela io-oa neuꞌ Amaꞌ Manetualain. Ma noo maa a boe, ita doꞌi-ali lahenda, fo riꞌ Manetualain adu naa si tuka Ria mata-idun. Ubeaꞌ taon de bisa leo naꞌ?\x + \xo 3:9-10 \xt Tutui Masososaꞌ 1:26\x* \p \v 11 Nasasamaꞌ leoꞌ oe mataꞌ a. Ta hapu oe mamis ma oe masiꞌ bubu reme oe mataꞌ esa mai. \v 12 Nasasama fekeꞌ bali: ai-kaꞌ ta bisa naboa pao boaꞌ, do anggor ta bisa naboa ai-kaꞌ boaꞌ? Huu fo ai-huuꞌ ara raboa tuka sira rupa na.\f + \fr 3:12 \ft Dedea Yunani a nae, lahenda ta bisa seu συκῆ (\ft \+it sukei\+it*) a boa na neme ai-huuꞌ ἐλαία (\+it elaia\+it*), ma ta bisa seu ἄμπελος (\+it ampelos\+it*) boa na neme ai-huuꞌ συκῆ (\+it sukei\+it*). Ria sosoa na nae, ai-huuꞌ rupaꞌ esa ta bisa naboa ai-huuꞌ rupa fekeꞌ a boa na. Huu fo ta laꞌe fa! Leoꞌ na boe, maneniko lahenda esa pake maa na, fo io-oa neuꞌ Ramatuaꞌ a, basa nana ana pake maa ni ria boe, fo doꞌi-ali lahenda. Ria, ta naraa fa.\f* Ita ta bisa aso oe mamis neme dano fo oe na masiꞌ a. \s1 Duduꞌa-aafi naruꞌ neme Manetualain mai \p \v 13 Lahenda duduꞌa-aafi naruꞌ ma nanuu rolu-dame, bosoꞌ nadedema aon, huu fo ria malela na nemeꞌ Ramatuaꞌ a mai. De, ela ria natudu malela na neniꞌ ana nasoda roo-tetuꞌ. \v 14-15 Tehuu maneniko emi manuu dale eteꞌ ao ma matetuꞌ noi hihii-nanauꞌ mesa mara, sona bosoꞌ koao mae emi lahenda malelaꞌ, huu fo ria sama leoꞌ emi mapuputaꞌ. Hada-parii leo naꞌ a ta neme Manetualain mai. Tehuu hada-parii ria neme dae-bafoꞌ a mai, neme lahenda hihii-nanaun ma neme nitu ra mai. \v 16 Huu fo maneniko hapu eteꞌ ao a, ma nafaduli noi ao-ina heheli, tantu hapu nahuu-nalenaꞌ, ma lahenda ra tao tadalu rupaꞌ ara. \p \v 17 Tehuu duduꞌa-aafi naruꞌ fo onda neme Manetualain mai, leo iaꞌ: masososa na, tao na ita tasoda malalao-malalafuꞌ. Boe ma mole-dame, naloe-nadae aoꞌ, dale naneneteꞌ ma balaroe-balanauꞌ. Buna-boa nemeꞌ dale malole riꞌ: tulu-fali lahenda, ta mete mataꞌ, ma ta masarole-masaraliꞌ. \v 18 Lahenda fo natudu eno mole-dame sama leoꞌ lahenda sele-kari bini-kee, de neuꞌ ko ana hapu buna-boa malole. \c 4 \s1 Bosoꞌ tuka dae-bafoꞌ a hihii-nanaun \p \v 1 Nai emi talada esa no esa mareresiꞌ, mahuu-malena nana huu ubeaꞌ? Tute na huu emi saka namahoꞌo soa noi ao-paa heheli mara. \v 2 Emi mahiiꞌ hapu hata esa, tehuu ta hapun fa. Boe ma ete aoꞌ a dadi, mahuu-malena losaꞌ emi maisa lahenda. \p Huu no emi ta hule-haradoi neuꞌ Manetualain, de emi ta hapu fa. \v 3 Tehuu leo mae emi hule-haradoi so boe, emi ta hapu fa nana huu emi huhule-maradoim sala, huu fo emi hule soa noi hihii-nanau mesa mara. \p \v 4 Memaꞌ emi lahenda fo ta dite-tama mahere neuꞌ Manetualain! Emi sama leoꞌ saoina-saotouꞌ fo esa ta dite-tama esa boeꞌ, losaꞌ ara hohoke. Maneniko emi lili-neꞌa noi dae-bafoꞌ a hihii-nanaun, emi tao ao mara dadi musunooꞌ mo Manetualain. \v 5 Huu ria na, de manaduiꞌ nai Susura Makamoiꞌ a nae, “Manetualain natuu-natendeꞌ Dula-daleꞌ Na nai ita dalen. Ma Dula-daleꞌ a nahiiꞌ ita dite-tama too Ni huu fo Ana namanasaꞌ. \v 6 Lena neme naꞌ mai Ana naonda fee Dula-dale Na fo natetea ita ela taseki hihii-nanau dae-bafoꞌ a. Susura Makamoiꞌ a nae: \q1 “Manetualain soaꞌ lahenda manakoaoꞌ ara, \q2 tehuu natudu dale malole Na neuꞌ lahenda maloe-madae aoꞌ ara.”\x + \xo 4:6 \xt Dedea Lasiꞌ a 3:34\x* \p \v 7 Manetualain nana, ita Ramatuan. De, maloe-madae ao mara neuꞌ Ana, tuka Ria hihii-nanaun. Bosoꞌ tuka nitu ra malaka na hihii-nanaun, tehuu soaꞌ maroon, losaꞌ ana nalai ela emi. \v 8-9 Masoda daleꞌ esa mo Manetualain. No ria na, Ana naneneaꞌ no emi boe. \p Ae, emi fo masoda no makekeo-makakanuꞌ! Emi muste tao matalolole masoda mara. Ma emi fo madale kaduaꞌ ara! Emi muste laꞌo roos fo tuka Manetualain, bosoꞌ heo ii-onaꞌ bali. Doo-naru basa ia emi masoda noi namahoꞌo-natadaleꞌ ma hihiꞌa-seteleꞌ a. De, besaꞌ ia ediꞌ ai mara leo! Malole lenaꞌ emi saledale mara ma dola. Huu fo emi bubuluꞌ dale asapakaꞌ, ma emi sala mara so. \v 10 Maneniko tebe-tebe emi maloe-madae ao mara nai Manetualain mata Na, neuꞌ ko Ana soꞌu nadedema emi. \s1 Bosoꞌ dedea mamumulu lahenda \p \v 11 Toranoo kara emin! Bosoꞌ dedea mamumulu emi esa no esa. Huu fo maneniko emi dedea leo naꞌ, ma emi sale lahenda ra, emi malenalaka neuꞌ Manetualain atoran Na nae, “O muste sue-lai neuꞌ toranoo ma, sama leoꞌ o sue-lai neuꞌ ao-ina heheli ma.” Ma kalu emi ta tao tuka atoran a, sona emi madedema ao mara, lena Manetualain Atoran ara. \v 12 Manetualain riꞌ tao Atoran sira. Noi Ria riꞌ nanuu hak fo naetuꞌ ita dedea nara. Noi Ria riꞌ nanuu hak fo fee ita soda-moleꞌ manabasa taꞌa. Emi ta manuu hak sale nonoo lahenda? \s1 Bosoꞌ dedea koaoꞌ \p \v 13 Emi muste bubuluꞌ ela bosoꞌ dedea mae, “Fai ia do balahaꞌ ami sakaꞌ leo kota ele meuꞌ! Ami nau leo nai naa teuꞌ esa. Ma ami nau papalele ela onto baiꞌ dei!” \v 14 O bubuluꞌ mana dadi ubeaꞌ nai balahaaꞌ? Ta hapu lahenda esa bubuluꞌ masodaꞌ a hihii-nanaun. Lahenda soda na sama leoꞌ masuꞌ, de nananitaꞌ noi hatemataꞌ basa boe ma mopoꞌ ana.\x + \xo 4:14 \xt Dedea Lasiꞌ a 27:1\x* \v 15 Malole lenaꞌ emi mafada mae, “Maneniko Ramatuaꞌ a sue, sona ela ita tasoda. Ma kalu Ramatuaꞌ a nau, ela ita bisa tao leo iaꞌ.” \v 16 Huu fo maneniko ta dedea leo naꞌ, emi tao ao mara lena Ramatuaꞌ a. Emi sala so, nana huu mafarene heni Ramatuaꞌ a nai emi duduꞌa-aafi mara. \p \v 17 Mafarene matalolole! Lahenda fo bubuluꞌ hata matetuꞌ a, tehuu ta tao tuka ni, sona ana tao salaꞌ ria so. \c 5 \s1 Lahenda kamasuꞌiꞌ fo ta tuka roo na, muste besa-besa \p \v 1-6 Lahenda kamasuꞌi emin! Nenene matalolole! Emi ta bae kadi soaneuꞌ lahenda fo roi-tao sota ran seliꞌ rai oka-tine mara. Mamanene neuꞌ lahenda manasota sira haraoe naloo-nakou nara. Manetualain Marela-masaꞌa a namanene sira haraoe naloo-nakou nara so.\x + \xo 5:1-6 \xt Tui Seluꞌ Laꞌe Neuꞌ Eno Sodaꞌ a 24:14-15\x* \p Emi boe huku ma maisa lehenda malole fo ta bisa rasalaꞌe rala ao nara rai emi mata mara. Emi nonoi-tataom nai dae-bafoꞌ ia, tao malole noi neuꞌ emi ao-ina heheli mara, ma masoda nai hihiꞌa-seteleeꞌ a. Besaꞌ ia emi sama leoꞌ sapi mapetaꞌ a fo sakaꞌ hala ni. \p Lahenda kamasuꞌi emin! Mulai dola leo! Huu fo neuꞌ ko, emi hapu doidoso. Emi hata-heto mara, sakaꞌ rasosopuꞌ heni si so. Ma emi kakao-papake malole mara, anadae ra raa heni si. Emi lilopila-lilofula mara ta rabeli soꞌ. Neuꞌ ko lilopila-lilofulaꞌ sira, raa seluꞌ emi, sama leoꞌ aipilaꞌ a naa heni ai tuuꞌ a. Ubeaꞌ taon de, dae-bafoꞌ a sakaꞌ noe, tehuu emi bei masapute mabubua hata-heto manasapu-manalalo sira bali? Emi hata-heto mara, neuꞌ ko, dadi buti rae, emi ta bubuluꞌ hata bea riꞌ nabeli nai Manetualain matan!\x + \xo 5:1-6 \xt Mateos 6:19\x* \s1 Manenete nai susa-lela daleꞌ \p \v 7 Toranoo kara emin! Emi muste manenete mahani Ramatuaꞌ a natafali mai na. Mete masudi lahenda maue-maosa a. Ana nanenete nahani oe-daen buna-boa nara. Uda masososaꞌ a mai, boe ma ana sele-tande. Basa de ana nahani uda oeꞌ seluꞌ bali, ela parusa nara ralole. Mateꞌe na boe ma rabuna-raboa. Ma naraa no ledo-fai na, boe ma ana neu etu-oru parusa nara buna-boan. \v 8 Emi boe muste manenete leo naꞌ. Tao matetea dale mara, huu fo ta dooꞌ a te Ramatuaꞌ a mai so! \p \v 9 Toranoo kara emin! Bosoꞌ esa namuu-nadau esa. Maneniko mamuu-madau maroo, sona neuꞌ ko Manetualain naetuꞌ huhuku neuꞌ o! Mafareneꞌ Manaꞌee dedeaꞌ manai lai a mamai Na nanenea so. \p \v 10 Toranoo kara emin! Tuka natutuduꞌ neme Ramatuaꞌ a mana nesimata nara. Leo mae ara hapu susa-lela rupaꞌ ara boe, tehuu ranenete raroo. \v 11 Maneniko, hapu lahenda nanenete nai susa-lela ita soꞌu-fua lahenda ria nade na. Leo-leoꞌ baꞌi Ayub. Ana hapu susa-lela rupaꞌ ara, tehuu ana nanenete nala ni. Mateꞌ e na, Mentualain kasian neuꞌ Ayub, de bati-pala feen ua-naleꞌ, huu fo Ria henuꞌ no susue-lalaiꞌ.\x + \xo 5:11 \xt Ayub 1:21-22; 2:10; Sosoda Iꞌio-oꞌoaꞌ ara 103:8; Yakobis 1:2-3, 12\x* \s1 Laꞌe neuꞌ sosoo-susupaꞌ \p \v 12 Toranoo kara emin! Bosoꞌ soo-supa pake lalai, dae-bafoꞌ a ma sudi hata ubeaꞌ. Maneniko “ia”, sona mataa mae “ia” Maneniko, “taꞌa”, sona mataa mae “taꞌa”. Leoꞌ na boe dai so! Bosoꞌ losa Manetualain huku o nana huu o sosoo-susupa ma.\x + \xo 5:12 \xt Mateos 5:34-37\x* \s1 Huhule-haradoiꞌ matetuꞌ a \p \v 13 Maneniko nai emi talada lahenda esa hapu susa-lela, sona malole lena ana hule-haradoi. Ma kalu lahenda esa namahoꞌo-natadale, sona malole lenaꞌ ana soda io-oa neuꞌ Ramatuaꞌ a. \v 14 Maneniko nai emi talada lahenda esa namahedi, sona malole lenaꞌ ana nafada mauli-malaka saraniꞌ ara fo hule-haradoi feen pake Ramatuaꞌ a nade Na ma rahutun mina, ela teꞌe na aon.\x + \xo 5:14 \xt Markus 6:13\x* \v 15 Ma kalu emi hule-haradoi fee lahenda kamahedis ria tebe-tebe no dale kamahereꞌ, neuꞌ ko Ramatuaꞌ a puli nan. Maneniko lahenda ria tao salaꞌ, sona neuꞌ ko Ramatuaꞌ a sae-safe heni ria sala-siko nara. \v 16 Maneniko emi ruma tao salaꞌ, sona manaku sala-siko mara esa no esa. No ria na emi esa hule-haradoi fee esa, ela teꞌe ma ao mara. \p Lahenda fo dale na malalao-malalafuꞌ a, huhule-haradoim henuꞌ no kuasa. \v 17 Hai natutuduꞌ neme baꞌi Elia mai. Ria lahenda biasa sama leoꞌ ita boe. Tehuu tepoꞌ fo ana hule-haradoi, hule ela bosoꞌ boe uda bali, boe ma uda a hai tutiꞌ a, de ta uda fa losaꞌ teuꞌ telu seseriꞌ.\x + \xo 5:17 \xt 1 Maneꞌ ara 17:1; 18:1\x* \v 18 Basa de, ana hule-haradoi seluꞌ fo ela uda, boe ma uda a mai tutiꞌ a. Nau-aidoo ra modo-modo ma oka-tine kalua buna-boaꞌ.\x + \xo 5:18 \xt 1 Maneꞌ ara 18:42-45\x* \p \v 19 Toranoo kara emin! Maneniko nai emi talada esa tao salaꞌ, de heo neme roo-tetuꞌ a mai, boe ma esa tulu-faliꞌ ni fo natafali leo Ramatuaꞌ a eno roo-tetu Na, sona malole a. \v 20 Mafarene matalolole ia! Maneniko emi tulu-fali lahenda fo tao salaꞌ, losaꞌ ana natafali seluꞌ leo Ramatuaꞌ a neu, ma ana ta tao salaꞌ soꞌ, sona emi soi enoꞌ ela Manetualain poꞌi-tata na emi meme naraka a mai. No ria na, Manetualain sae-safe heni sala-siko kadodou nara.\x + \xo 5:20 \xt Dedea Lasiꞌ a 10:12; 1 Petrus 4:8\x* \p Noi ri naꞌ so! \q2 Neme au mai, \q2 Yakobis