\id ACT New Alpha - June 11, 2007 \ide UTF-8 \h HECHOS \toc3 Hch \toc2 Hechos \toc1 RI WUJ RI KATZIJOX WI RI XKIBꞌAN RI UꞌTAQOꞌN RI JESÚS \mt RI WUJ RI KATZIJOX WI RI XKIBꞌAN RI UꞌTAQOꞌN RI JESÚS \imt2 Majibꞌal re \ip Chak kech ri uꞌtaqoꞌn ri Jesús, are waꞌ ri ubꞌiꞌ we wuj riꞌ. Are waꞌ ri xkꞌulmataj kukꞌ ri e taqoꞌn. Ri Lucas are xtzꞌibꞌan we wuj riꞌ. Ri Lucas man aj Israel taj. We achi riꞌ jun ajkun. Ri nabꞌe uwuj are ri wuj rech Lucas. We wuj riꞌ xutzꞌibꞌaj are kꞌo pa ri tinimit Jerusalén xuqujeꞌ pa ri tinimit Roma pa ri junabꞌ 60 – 62 are alaxinaq chi ri Cristo. \ip We wuj riꞌ are ukꞌulaj ri utz laj tzij ri kukꞌut ri upetibꞌal ri Jesús cho ri uwachulew xuqujeꞌ kuqꞌalajisaj ri majibꞌal re ri \w komontyox\w* rech ri Cristo Jesús. Ri utz laj tzij ri tzꞌibꞌatal pa Lucas kukꞌut ri ukꞌaslemal ri Jesús are xkꞌojiꞌk cho ri uwachulew, we Hechos kutzijoj ri xkꞌulmataj kukꞌ ri tijoxelabꞌ, jas xubꞌan ri Uxlabꞌixel chukꞌamik kibꞌe, jas xkibꞌan chuqꞌalajisaxik ri utz laj tzij, nabꞌe xkichapleꞌj bꞌik pa Jerusalén, Judea, pa Samaria xuqujeꞌ pa ri kꞌisbꞌal re ri uwachulew. Ri Lucas kutzijoj rij jas xbꞌan chutzijoxik we tzij chike konojel ri winaq ri aꞌj Israel xuqujeꞌ ri man aꞌj Israel taj, kutzijoj xuqujeꞌ jas xbꞌan chutzijoxik ri utzij ri Dios chike ri e qꞌatal taq tzij pa ri tinimit Roma. Ri kojonelabꞌ xkitzijoj chike ri winaq aꞌj Israel ri utz laj tzij re ri Mesías ri kayeꞌm apanoq. Kꞌo oxibꞌ qꞌat pa ri wuj rech Hechos. Ri nabꞌe qꞌat kubꞌij chaqe jas xkibꞌan ri e nabꞌe taq kojonelabꞌ rech xekꞌiyarik pa ri tinimit Jerusalén. We riꞌ kariqitaj pa ri qꞌat jun katoꞌtaj ubꞌixik pa ri qꞌat wuqubꞌ. \ip Ri ukabꞌ qꞌat kubꞌij chaqe jas xbꞌan che utzijoxik ri utz laj tzij pa ri nikꞌaj taq tinimit chik re Judea, we riꞌ kaqariqo pa ri qꞌat wajxaqibꞌ katoꞌtaj pa ri qꞌat kabꞌlajuj. \ip Ri urox qꞌat kachapleꞌtaj pa ri qꞌat oxlajuj katoꞌtaj pa ri qꞌat juwinaq wajxaqibꞌ, are waꞌ ri kꞌisbꞌal re we wuj riꞌ, chupam katzijox wi jas xbꞌan chutzijoxik ri utz laj tzij chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj, ri utz laj tzij xopan pa ri ukꞌuꞌx ri tinimit Roma. \ip Sibꞌalaj jeꞌlik xubꞌan ri utzij ri Dios rumal cher xtukin ubꞌixik rumal ri loqꞌalaj Uxlabꞌixel. Ri loqꞌalaj Uxlabꞌixel xpe pa kiwiꞌ ri nabꞌe taq kojonelabꞌ pa ri nimaqꞌij rech ri Pentecostés. Ri Uxlabꞌixel xuya nimalaj chuqꞌabꞌ xuqujeꞌ kwinem chike ri kojonelabꞌ, xa jeriꞌ xkichapleꞌj ubꞌixik xuqujeꞌ ubꞌanik ri rajawaxik kakibꞌano. \ip Xkꞌut chikiwach konojel ri kojonelabꞌ chi are ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel kayoꞌw kwinem xuqujeꞌ kichuqꞌabꞌ rech kakitzijoj ri utz laj tzij chike ri majaꞌ kekojonik. \c 1 \s Ri Jesús kakꞌam bꞌik chikaj \p \v 1 Loqꞌalaj wach chꞌabꞌeꞌn Teófilo: Pa ri nabꞌe nuwuj\f + \fr 1:1 \fr*\ft Are kaqil we riꞌ kaqachomaj chi are ri Lucas xtzꞌibꞌan ri wuj re Lucas xuqujeꞌ Hechos. Chawila pa Lucas 1:1-4.\ft*\f* ri xintzꞌibꞌaj chawe, xintzijon chirij ronojel ri xubꞌan ri Jesús xuqujeꞌ ri xukꞌutu. \v 2 Kꞌa pa ri qꞌij are xkꞌam bꞌik chikaj are xyaꞌtaj kan ri utaqanik chike ri utijoxelabꞌ rukꞌ ri utobꞌanik ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel. \v 3 Are xkꞌastaj uwach, xukꞌut ribꞌ chikiwach ri uꞌtaqoꞌn, xubꞌan mayijabꞌal taq jastaq rech xukꞌut chikiwach chi qas xkꞌastaj uwach. Kawinaq qꞌij xukꞌut ribꞌ chkiwach xutzijoj ri rajawarem ri Dios chike. \p \v 4 Are kꞌo kukꞌ xubꞌij chike: Man kixel ta na bꞌik pa Jerusalén, xane chiwayeꞌj na ri ubꞌim loq kan ri nuTat, ri nutzijom chiꞌwe. \v 5 Rumal cher ri Juan xubꞌan qasanaꞌ rukꞌ jaꞌ, are kꞌu ri ix man kanajtin ta na kabꞌan iqasanaꞌ rukꞌ ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel. \s Kapaqiꞌ ri Jesús pa ri kaj \p \v 6 Are kimulim kibꞌ ri e taqoꞌn, xkita che ri Jesús: Ajawxel, ¿la che kꞌu we qꞌotaj riꞌ kakoj la ri taqanel pa ri tinimit Israel? \p \v 7 Xubꞌij ri Jesús chike: Man yaꞌtal ta chiꞌwe ix kiwetaꞌmaj ri qꞌotaj xuqujeꞌ ri qꞌij are kubꞌan na ri karaj ri Dios. \v 8 Are kape ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel piꞌwiꞌ, kikꞌamawaꞌj na kwinem xuqujeꞌ kixux na qꞌalajisal taq we pa Jerusalén, pa ronojel ri tinimit Judea, pa ri tinimit Samaria xuqujeꞌ pa ri naj taq tinimit rech ronojel ri uwachulew. \p \v 9 Are xbꞌiꞌtaj we jastaq riꞌ rumal ri Jesús, ko xkaꞌyex kumal ri tijoxelabꞌ, kꞌa te riꞌ qas chikiwach xwaꞌjilisax bꞌik, xkꞌam bꞌik chikaj, xchꞌuq bꞌik pa jun sutzꞌ, man xekwin ta chik xkil uwach.\f + \fr 1:9 \fr*\ft Pa ri Ojer Tyoxalaj Wuj, ri Dios xuꞌchꞌabꞌej ri winaq pa ri sutzꞌ.\ft*\f* \v 10 Ri tijoxelabꞌ tajin kekaꞌy apanoq cho ri kaj are paqal ri Jesús, xaq kꞌa teꞌ xeqet kebꞌ achyabꞌ kukꞌ, kikojom saq taq katzꞌyaq, xkibꞌij chike: \v 11 Achyabꞌ aꞌj Galilea, ¿jas che tajin kixkaꞌy chikaj? Ri Jesús ri xkꞌam bꞌik chiꞌwach pa ri kaj, kape chi na junmul jetaq ri xubꞌano are xeꞌek. \s Kachaꞌ ri Matías che ukꞌaxel ri Judas \p \v 12 Are xeqaj loq ri e taqoꞌn cho ri juyubꞌ ri kabꞌix Olivos che ri kꞌo apanoq chi jun kilómetro che ri tinimit Jerusalén. \v 13 Xoꞌpan kꞌu pa ri tinimit, xepaqiꞌ pa ri ja ri e kꞌo wi. Are waꞌ ri kibꞌiꞌ ri achyabꞌ ri e kꞌo chilaꞌ: ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan, ri Andrés, ri Felipe, ri Tomás, ri Bartolomé, ri Mateo, ri Jacobo ukꞌojol ri Alfeo, ri Simón ri kachiꞌl ri Zelotes\f + \fr 1:13 \fr*\ft Cananitas kibꞌiꞌ ri jun wok winaq ri kaketzelaj ri qꞌatal tzij pa Roma. Are kakaj keꞌl chuxeꞌ ri utaqanik ri qꞌatal tzij. \ft*\f* rachiꞌl ri Judas rachalal ri Jacobo. \v 14 Konojel ri e taqoꞌn xkimulij kibꞌ, kachiꞌl ri María ri unan ri Jesús, ri e rachalal xuqujeꞌ nikꞌaj ixoqibꞌ chik, junam amaqꞌel xkibꞌan chꞌawem cho ri Dios. \p \v 15 Pa taq ri qꞌij riꞌ are kimulim kibꞌ ri kojonelabꞌ karaj e jun ciento rukꞌ juwinaq kikꞌyal. Ri Pedro xtakꞌiꞌ chikixoꞌl xubꞌij chike: \v 16 Qachalal, rajawaxik kakꞌulmataj ri kubꞌij ri Tzꞌibꞌatalik are waꞌ ri xubꞌij loq ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel chuchiꞌ ri qamam David ojer chi kakꞌulmataj na rukꞌ ri Judas. \v 17 Ri Judas qachiꞌl kan nabꞌe xuqujeꞌ xchakun qukꞌ pa ri qawokaj. \v 18 Xuloqꞌ kꞌu jun ulew chech ri pwaq ri tojbꞌal rech ri etzelal ri xubꞌano, chilaꞌ xtzaq wi xuliꞌ uwiꞌ, xraqin ri upam, xel loq ronojel ri rixkoꞌl. \v 19 Xel kꞌu loq utzijoxik ri xkꞌulmatajik konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén xketaꞌmaj we jastaq riꞌ. Rumal riꞌ ri ulew ri xkam wi ri Judas xubꞌinaꞌj Acéldama, ri kel kubꞌij \em Kikꞌ ulew\em* pa ri tzijobꞌal arameo. \v 20 Jeriꞌ rumal cher pa ri wuj rech Salmos tzꞌibꞌatal wi loq: \m \qt Tolon kan upam ri rachoch, mat ko chi jun kakꞌojiꞌ chupam. \qt* \x + \xo 1:20 \xo*\xt Salmos 69:25.\xt*\x* \m Xuqujeꞌ kubꞌij: \qt Yoꞌq ri reqeleꞌn che jun winaq chik.\qt* \x + \xo 1:20 \xo*\xt Salmos 109:8.\xt*\x* \m \v 21 Rumal kꞌu ri rajawaxik kaqachaꞌ jun chikixoꞌl ri xekꞌojiꞌ qukꞌ are xkꞌojiꞌ ri Ajawxel Jesús qukꞌ. \v 22 Rajawaxik chi we winaq riꞌ kꞌolinaq loq qukꞌ are xqachapleꞌj loq, che taq ri qꞌij are xubꞌan qasanaꞌ ri Juan kꞌa pa ri qꞌij are xkꞌam bꞌik ri Jesús pa ri kaj, xuqujeꞌ rajawaxik chi xril qukꞌ junam ri ukꞌastajibꞌal ri Jesús. \p \v 23 Xeꞌkichaꞌ kꞌu e kebꞌ achyabꞌ: Ri José ri kabꞌix Barsabás che, xuqujeꞌ Justo rachiꞌl ri Matías. \v 24 Kꞌa te riꞌ xkibꞌan chꞌawem xkibꞌij: Ajawxel, etaꞌm la ri kanimaꞌ konojel ri winaq, kꞌutu bꞌa la chiqawach jachin chike we kebꞌ achyabꞌ riꞌ chaꞌom la, \v 25 rech kok che taqoꞌn ech la, kukꞌam ri eqeleꞌn ri xuya kan ri Judas rumal cher xqaj pa mak, xeꞌ kꞌu chilaꞌ jawjeꞌ ri taqal wi che. \p \v 26 Xkikꞌyaq kꞌu kij chi rilik jachin chirij kaqaj wi. Xqaj kꞌu chirij ri Matías. Ri Matías xok kukꞌ ri julajuj taqoꞌn. \c 2 \s Kaqaj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ ri kojonelabꞌ \p \v 1 Are xopan ri nimaqꞌij rech \w Pentecostés\w*, \f + \fr 2:1 \fr*\ft Pentecostés kel kubꞌij \ft*\em 50 Qꞌij.\em* 50 qꞌij ikꞌowinaq chuxoꞌl ri Pascua rachiꞌl ri Pentecostés. Pa ri qꞌij riꞌ ri winaq kakisipaj che ri Dios ri nabꞌe taq uwach kitikon ri winaq.\f* konojel ri kojonelabꞌ kimulim kibꞌ xa pa jun kꞌolibꞌal. \v 2 Xaq kꞌa teꞌ xkita jun nimalaj jumumem jetaq jun nimalaj kyaqiqꞌ ri xpe chikaj, xjinin pa ronojel ri ja jawjeꞌ ri e tꞌuyul wi. \v 3 Xaq kꞌa te xkil raqꞌ qꞌaqꞌ ri kajinin pa kiwiꞌ chi kijujunal. \v 4 Konojel ri e kꞌo pa ri ja xenoj che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel, xkichapleꞌj chꞌawem pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik ri xuya ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel chike. \p \v 5 Pa taq ri qꞌij riꞌ e kꞌo pa Jerusalén achyabꞌ aꞌj Israel ri keniman che ri Dios, ri kepe pa juleꞌ taq tinimit chik. \v 6 Are xkita ri xkꞌulmatajik, aninaq xeꞌkilaꞌ, xemayijanik rumal chi ri kitzijobꞌal katzijobꞌex chi kumal ri kojonelabꞌ. \v 7 Xkimay ri xkꞌulmatajik, rumal riꞌ xkibꞌij: Konojel we winaq riꞌ aꞌj Galilea ¿jas che jewaꞌ xkꞌulmatajik? \v 8 ¿Jas che waꞌ keꞌqato chi kechꞌaw pa ri qatzijobꞌal? \v 9 Ri uj, jaljoj taq tinimit uj petinaq wi, e kꞌo aꞌj Media, aꞌj Elam, aꞌj Mesopotamia, aꞌj Judea, aꞌj Capadocia, aꞌj Ponto, aꞌj Asia. \v 10 Xuqujeꞌ e kꞌo qukꞌ ri aꞌj Frigia, aꞌj Panfilia, aꞌj Egipto xuqujeꞌ e solinelabꞌ ri kepe Roma. \v 11 Xuqujeꞌ e kꞌo winaq aꞌj Creta, xuqujeꞌ aꞌj Arabia, qonojel xqato chi we winaq riꞌ kakitzijoj pa ri qatzijobꞌal ri mayijabꞌal taq jastaq ri ubꞌanom ri Dios kukꞌ. \p \v 12 Xemayijan ri winaq, man kakiriq taj jas kakibꞌano, xkita chibꞌil taq kibꞌ jas jeꞌ keꞌloq ri xkilo. \p \v 13 E kꞌo kꞌu jujun xkibꞌij chike: ¡We achyabꞌ riꞌ xa e qꞌabꞌarelabꞌ! \s Ri Pedro kutzijoj ri u utzij ri Dios chike ri winaq \p \v 14 Ri Pedro e rachiꞌl ri julajuj taqoꞌn xetakꞌiꞌ chikiwach ri winaq, ri Pedro xubꞌij: Qatat qanan aꞌj Jerusalén, xuqujeꞌ ri kixpe pa nikꞌaj taq tinimit chik mixsachik, \v 15 we winaq riꞌ man e qꞌabꞌarelabꞌ taj jetaq ri kibꞌij ix, la man kiwilo sibꞌalaj aqꞌabꞌil na. \v 16 We tajin kiwilo are waꞌ ri xuqꞌalajisaj loq ri qꞌalajisal tzij Joel ojer. \v 17 Ri Dios kubꞌij: \m \qt Pa ri kꞌisbꞌal taq qꞌij kintaq loq ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ konojel winaq.\qt* \m \qt Ri iꞌkꞌojol xuqujeꞌ ri iꞌmiꞌal kakiqꞌalajisaj na ri tzij ri kinya chike.\qt* \m \qt Ri akꞌal taq alabꞌom kakil na ri kakꞌut chkiwach,\qt* \m \qt Ri achyabꞌ kaꞌchikꞌ na.\qt* \m \v 18 \qt Xuqujeꞌ pa taq ri qꞌij riꞌ kintaq na bꞌik ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ ri e patanil we, achyabꞌ xuqujeꞌ ixoqibꞌ kakiqꞌalajisaj kꞌu na ri tzij ri kinya chike. \qt* \m \v 19 \qt Kinbꞌan na kꞌutbꞌal cho ri kaj xuqujeꞌ cho ri uwachulew.\qt* \m \qt Kilitaj na kikꞌ, xuqujeꞌ qꞌaqꞌ, xuqujeꞌ nimaꞌq taq sibꞌ jeꞌ jas ri sutzꞌ.\qt* \m \v 20 \qt Ri qꞌij kaqꞌequꞌmataj na, \qt* \m \qt Ri ikꞌ kakyaqar na jeꞌ jas ri kikꞌ. \qt* \m \qt We riꞌ kakꞌulmatajik are majaꞌ kuriq ri nimalaj uqꞌij ri Ajawxel Dios.\qt* \m \v 21 \qt Are kꞌu ri kunaꞌtaj ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel Dios, kakolotaj na.\qt* \x + \xo 2:21 \xo*\xt Joel 2:28-32.\xt*\x* \p \v 22 Achyabꞌ aꞌj Israel, chitatabꞌej ri kinbꞌij. Iwetaꞌm ix chi ri Jesús aj Nazaret are waꞌ ri achi ri xya uqꞌij rumal ri Dios rumal xubꞌan ri mayijabꞌal taq jastaq, ri nimaq taq kꞌutbꞌal, xuqujeꞌ ri etal ri xubꞌan ri Dios iwukꞌ rumal Areꞌ. \v 23 Ri Dios retaꞌm chi loq ri kakꞌulmatajik, je kꞌu xelik are xjach ri Jesús pa kamikal kumal ri itzel taq winaq, xiripo xuqujeꞌ xikamisaj bꞌik. \v 24 Ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj ri Jesús, man xkwin ta ri kamikal xchꞌeken che. \v 25 Jewaꞌ ubꞌim loq ri nim taqanel David chirij ri Jesús: \m \qt Ri Ajawxel kꞌo wukꞌ, man kasach ta nuwach. \qt* \m \v 26 \qt Rumal riꞌ sibꞌalaj kakiꞌkot ri wanimaꞌ, \qt* \m \qt amaqꞌel kinraq nuchiꞌ che qꞌijilaꞌnem,\qt* \m \qt kuꞌl na kꞌuꞌx chi man kꞌo ta kꞌax kinriqo. \qt* \m \v 27 \qt Wetaꞌm chi man kinya ta la kan chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ, \qt* \m \qt man kaj ta la chi kaqꞌay ri Tyoxalaj patanil e la pa ri jul. \qt* \m \v 28 \qt Kꞌutum la ri bꞌe rech kꞌaslemal chinuwach.\qt* \m \qt Kanojisaj kꞌu na la ri wanimaꞌ rukꞌ kiꞌkotemal rumal cher kakꞌojiꞌ na la wukꞌ.\qt* \x + \xo 2:28 \xo*\xt Salmos 16:8-11.\xt*\x* \m \v 29 Loqꞌalaj taq qachalal, chichomajmpeꞌ. Ri qamam David man tajin ta kubꞌij we jastaq riꞌ chibꞌil ribꞌ areꞌ, rumal cher areꞌ kaminaq chik, xmuqik, xuqujeꞌ ri jul ri xmuq wi kꞌa kaqil na uwach kamik. \v 30 Ri David rumal cher jun qꞌalajisal utzij ri Dios, retaꞌm chi ri Dios uchiꞌm loq chi jun chike ri e ralkꞌwaꞌl kataqan na pa kiwiꞌ ri tinimit. \v 31 Ri David ojer xril loq ri kakꞌulmataj na, xuqꞌalajisaj kꞌu ri ukꞌastajibꞌal ri Cristo, xubꞌij chi \qt Man kakanaj ta kan chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ, man kaqꞌay ta ri utyoꞌjal.\qt* \x + \xo 2:31 \xo*\xt Salmos 16:10.\xt*\x* \v 32 Ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj ri Jesús chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ, qonojel uj xqil ri xkꞌulmatajik. \v 33 Xnimarisax kꞌu uqꞌij, xtꞌuyubꞌax pa ri uwiqiqꞌabꞌ ri Dios jetaq ri chiꞌtal loq che, xuqujeꞌ xyaꞌtaj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel che, rech che taq we qꞌij riꞌ kuya loq pa qawiꞌ jetaq ri tajin kiwilo. \v 34 Ri David man xpaqiꞌ taj pa ri kaj pune xubꞌij: \m \qt Ri Ajawxel xubꞌij che ri wAjaw: Chattꞌuyul pa ri nuwiqiqꞌabꞌ, \qt* \f + \fr 2:34 \fr*\ft Ri winaq ri sikꞌital pa jun nimaqꞌij kꞌa te riꞌ katꞌuyubꞌax pa uwiqꞌabꞌ ri sikꞌininaq, are nim ubꞌanik chikiwach ri e sikꞌitalik. \ft*\f* \m \v 35 \qt Kinya na chawe chi katchꞌeken, pa kiwiꞌ konojel ri akꞌulel. \qt*\x + \xo 2:35 \xo*\xt Salmos 110:1.\xt*\x* \m \v 36 Rumal kꞌu waꞌ chetaꞌmaxoq chi waꞌ we Jesús riꞌ ri xiripo, ri Dios xubꞌan Cristo che xuqujeꞌ rajaw ronojel ri kꞌolik. \p \v 37 Ri tzij ri xuqꞌalajisaj ri Pedro xukꞌaxirisaj kanimaꞌ ri winaq, rumal riꞌ xkibꞌij che ri Pedro xuqujeꞌ chike ri nikꞌaj taqoꞌn chik: Qachalal, ¿jas kꞌu rajawaxik kaqabꞌano? \p \v 38 Ri Pedro xubꞌij chike: Chikꞌexa ikꞌuꞌx, xuqujeꞌ ri ichomanik chixtzalij rukꞌ ri Dios. Rajawaxik kabꞌan iqasanaꞌ pa jujunal pa ri ubꞌiꞌ ri Jesucristo, xa jeriꞌ kakuyutaj ri imak, xuqujeꞌ kikꞌamawaꞌj ri usipanik ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel. \v 39 Waꞌ we chiꞌtal loq, iwech kech ri iwalkꞌwaꞌl, kech konojel ri winaq ri e kꞌo cho ri uwachulew, kech konojel ri e sikꞌital rumal ri Ajawxel. \p \v 40 Ri Pedro man xqꞌiꞌtaj ta che ubꞌixik chike ri kojonelabꞌ: Chikolo iwibꞌ chike ri itzel taq winaq ri e kꞌo pa taq we qꞌij junabꞌ riꞌ. \p \v 41 Ri xkikoj ri xubꞌij ri Pedro, xbꞌan kiqasanaꞌ karaj oxibꞌ mil riꞌ ri xeqꞌax kukꞌ ri kojonelabꞌ che riꞌ qꞌij riꞌ. \v 42 Konojel ri xekojonik xkibꞌan ri xkikꞌut ri e taqoꞌn re ri Jesús, xkimulij kibꞌ rukꞌ kiꞌkotemal, junam xkibꞌan chꞌawem, junam xkitij kiwa. \s Ri kikꞌaslemal ri nabꞌe taq kojonelabꞌ \p \v 43 Sibꞌalaj xkimochꞌ kibꞌ konojel ri winaq xuqujeꞌ xemayijanik, rumal ri jastaq xuqujeꞌ kꞌutbꞌal ri xkibꞌan ri uꞌtaqoꞌn ri Jesús. \v 44 Konojel ri kojonelabꞌ xkimulij kibꞌ xa pa jun kꞌolibꞌal xuqujeꞌ xkijach ronojel ri kijastaq chibꞌil taq kibꞌ. \v 45 E kꞌi chike xkikꞌayij ri kulew xuqujeꞌ ri jastaq ke. Ri rajil ri xkiriqo xkiya chike ri kꞌo kirajawaxik. \v 46 Ronojel qꞌij xkimulij kibꞌ pa ri Templo, xuqujeꞌ cho taq kachoch, xkijach kiwa chibꞌil taq kibꞌ man xkikꞌekꞌej taj uyaꞌik. Junam xewaꞌik rukꞌ kiꞌkotemal. \v 47 Amaqꞌel xkiya uqꞌij ri Dios, sibꞌalaj nim xiꞌlik kumal konojel ri winaq. Ri Dios kꞌut xuꞌkꞌam loq qꞌij chi qꞌij ri winaq ri kekolotajik rech kekꞌojiꞌ kukꞌ ri kojonelabꞌ. \c 3 \s Kakunataj jun chꞌokeꞌr achi \p \v 1 Ri Pedro rachiꞌl ri Juan xebꞌe pa chꞌawem pa ri Templo pa ri uroꞌ qꞌotaj rech bꞌenaq qꞌij. \v 2 Are xoꞌpan rukꞌ ri Ja Templo Dios, xkil jun achi tꞌuyul chuchiꞌ ri uchiꞌ ja ri ubꞌiꞌnam Jeꞌlik uchiꞌ ja, we achi riꞌ kuta ulimoxna chike ri winaq ri kopan chilaꞌ. \v 3 Ri achi, are xrilo chi ri Juan rachiꞌl ri Pedro koꞌk bꞌik pa ri Templo, xuta ulimoxna chike. \v 4 Ri Juan xuqujeꞌ ri Pedro ko xkikaꞌyej ri achi, ri Pedro xubꞌij che: Ko chujakaꞌyej. \p \v 5 Ri achi xuꞌkaꞌyej, rayeꞌm kaya kan jun ulimoxna. \v 6 Ri Pedro xubꞌij che: Man kꞌo ta saqa pwaq, man kꞌo ta qꞌana pwaq wukꞌ. Are kꞌu ri kꞌo wukꞌ kinya chawe. Pa ri ubꞌiꞌ ri Cristo Jesús rech Nazaret, chatwaꞌjiloq, chatbꞌinoq. \p \v 7 Ri Pedro xuchap ri uwiqiqꞌabꞌ ri achi, xuwaꞌjilisaj, aninaq kꞌut xeyaꞌtaj uchuqꞌabꞌ ri raqan xekunatajik. \v 8 Xtakꞌiꞌ ri achi, xbꞌinik, xuqujeꞌ xuchapleꞌj chꞌoplajem. Kꞌa te riꞌ xok bꞌik kukꞌ ri Juan rachiꞌl ri Pedro pa ri Templo, kachꞌoplajik kuqꞌijilaꞌj ri Dios. \v 9 Konojel ri winaq ri xkilo chi xbꞌinik xuqujeꞌ xuqꞌijilaꞌj ri Dios. \v 10 Xemayijanik are xkilo chi are waꞌ ri chꞌokeꞌr ri kuta kan limoxna nabꞌe chuchiꞌ ri jeꞌl uchiꞌ ja. \s Katzijon ri Pedro pa ri raqan ja rech Salomón \p \v 11 Xemayijanik ri winaq, aninaq xeꞌl loq pa ri raqan ja rech Salomón xepe jawjeꞌ kꞌo wi ri achi ri xutzirik, kꞌa te xkilo ri achi xekel chike ri Pedro rachiꞌl ri Juan. \v 12 Ri Pedro are xrilo chi xkimulij kibꞌ ri winaq, xubꞌij chike: Winaq aꞌj Israel, ¿jas che kixmayijan che we xkꞌulmatajik? ¿Jas che ko kujikaꞌyej teꞌq piꞌkꞌuꞌx chi uj xujkunan we achi riꞌ rukꞌ qachuqꞌabꞌ o rukꞌ ri qutzilal? \v 13 Are ri uDios ri Abraham, ri uDios ri Isaac, ri uDios ri Jacob, ri kiDios ri qatat qanan, are waꞌ xyoꞌw kwinem che ri Jesús rech xubꞌan we kꞌutbꞌal riꞌ. Are waꞌ ri Jesús ri xiwetzelaj uwach xuqujeꞌ xijach cho ri Pilato, pune ri Pilato xraj xutzoqopij. \v 14 Xiwetzelaj ri sukꞌ xuqujeꞌ Tyoxalaj winaq are xitoqꞌij xtzoqopix ri jun kamisanel. \v 15 Xikamisaj bꞌik ri yaꞌl kꞌaslemal, ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj uwach chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ. Ri uj xqil we kꞌulmatajem riꞌ. \v 16 We achi riꞌ xkunatajik rumal ri kojonik che ri Jesús, iwetaꞌm chi nabꞌe kanoq chꞌokeꞌr. Are kꞌu ri kojonem che ri ubꞌiꞌ ri Jesús xkunanik. \m \v 17 Wachalal, wetaꞌm in chi ri ix xuqujeꞌ ri kꞌamal taq ibꞌe, xibꞌan kꞌax che ri Jesús rumal cher man iwetaꞌm taj uwach. \v 18 Ri Dios kꞌut xraj chi jewaꞌ xkꞌulmatajik. Ri e qꞌalajisal taq tzij kitzijom loq chi ri Jesús kuriq na ri kꞌax. \v 19 Kamik kꞌut chikꞌexa ikꞌuꞌx xuqujeꞌ chixtzalij rukꞌ ri Dios rech kachuptaj ri imak. \v 20 Kutaq kꞌu na loq ri Jesús, ri iMesías. Are waꞌ ri utzijom loq rij ojer. \v 21 Choqꞌaqꞌ wi chi kakꞌojiꞌ na ri Jesús pa ri kaj, kꞌa kabꞌan na kꞌakꞌ che ronojel ri jastaq jeꞌ jas ri ubꞌim loq ri Dios chi kichiꞌ ri loqꞌalaj taq achyabꞌ qꞌalajisal taq rech ri utzij. \v 22 Ri Moisés xubꞌij: \qt Ri Ajawxel ri iDios kuwaꞌjilisaj na jun qꞌalajisal rech ri utzij chikixoꞌl ri uwinaq jetaq ri in. Chitatabꞌej jas jeꞌ ri kubꞌij na chiꞌwe. \qt* \v 23 \qt Xapachin kꞌu riꞌ ri man kuta ta ri qꞌalajisal utzij ri Dios, kesax na bꞌik chikixoꞌl ri utinimit ri Dios.\qt*\x + \xo 3:23 \xo*\xt Deuteronomio 18:15, 18, 19.\xt*\x* \v 24 Konojel ri achyabꞌ ri xkiqꞌalajisaj loq ri utzij ri Dios xchapleꞌtaj loq rukꞌ ri Samuel xkitzijoj la rij waꞌ we tajin kakꞌulmataj kamik. \v 25 Ronojel ri xutzuj loq ri Dios kumal ri qꞌalajisal taq rech ri utzij, iwech ix rumal chi ix kalkꞌwaꞌl taq ri achyabꞌ riꞌ. Ri Dios xubꞌij che ri Abraham: \qt Ketewchiꞌtaj na konojel ri winaq rech ri uwachulew rumal re ri awijaꞌl. \qt*\x + \xo 3:25 \xo*\xt Génesis 22:18; 26:4.\xt*\x* \v 26 Ri Dios are xukꞌastajisaj ri ukꞌojol chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ, xutaq bꞌik nabꞌe iwukꞌ, winaq aꞌj Israel, rech kixutewechiꞌj, xuqujeꞌ kitas iwibꞌ che ri itzel taq ibꞌe. \c 4 \s Ri Pedro xuqujeꞌ ri Juan xekꞌam bꞌik chikiwach ri e qꞌatal taq tzij \p \v 1 Tajin ketzijon na ri Pedro rachiꞌl ri Juan kukꞌ ri winaq are xoꞌpan ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, xuqujeꞌ ri kꞌamal bꞌe kech ri chajil rech ri Templo je xuqujeꞌ jujun chike ri saduceos.\f + \fr 4:1 \fr*\ft Ri saduceos are kabꞌan ke pwiꞌ ri templo. Ri saduceos pa ri kikꞌutuꞌn kakibꞌij chi ri e kaminaqibꞌ man kekꞌastaj taj. Rumal riꞌ sibꞌalaj e yojtanij rukꞌ ri kikꞌutuꞌn ri tijoxelabꞌ. \ft*\xt Lucas 20:27.\xt*\f* \v 2 Sibꞌalaj e yojtajinaq we kꞌamal taq bꞌe riꞌ, rumal chi ri Pedro, rachiꞌl ri Juan tajin kakikꞌut chikiwach ri winaq chi kꞌo kꞌastajibꞌal ke kaminaqibꞌ pa ri ubꞌiꞌ ri Jesús. \v 3 Rumal kꞌu che ri xok ri aqꞌabꞌ xeꞌkichapo, xeꞌkikoj kan jun aqꞌabꞌ pa cheꞌ. \v 4 Sibꞌalaj e kꞌi kꞌu chike ri xkita ri utzij ri Dios xekojonik, xwi ri achyabꞌ kaꞌjilabꞌ jobꞌ mil, man xaꞌjilabꞌ taj ri akꞌalabꞌ xuqujeꞌ ri ixoqibꞌ. \p \v 5 Chukabꞌ qꞌij xkimulij kibꞌ pa Jerusalén ri kꞌamal taq bꞌe ri e taqanelabꞌ xuqujeꞌ ri ajtzꞌibꞌabꞌ. \v 6 Xkꞌojiꞌ xuqujeꞌ kukꞌ ri Anás, ri qas kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, rachiꞌl ri Caifás, ri Juan, ri Alejandro, xuqujeꞌ e nikꞌaj rachalal ri kinimaꞌqil ri e chꞌawenelabꞌ cho ri Dios. \v 7 Xubꞌeꞌ kima loq ri kebꞌ tijoxelabꞌ ri e tzꞌapal pa ri cheꞌ, kꞌa te riꞌ xkita chike: ¿Jas chuqꞌabꞌ o jas bꞌiꞌaj xikoj chubꞌanik we jastaq riꞌ? \p \v 8 Ri Pedro nojinaq che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xubꞌij chike: Qꞌatal taq tzij xuqujeꞌ kꞌamal taq bꞌe rech ri qatinimit, \v 9 tajin kikꞌot qachiꞌ rumal cher xqabꞌan jun utza chak rukꞌ jun chꞌokeꞌr xuqujeꞌ tajin kita chaqe jas rumal xkunatajik. \v 10 Kawaj kinbꞌij chiꞌwe xuqujeꞌ chike konojel ri winaq aꞌj Israel, chi we achi riꞌ xkunatajik pa ri ubꞌiꞌ ri kwinel laj Jesucristo aj Nazaret, ri xiripo, ri Dios kꞌut xuwaꞌjilisaj chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ. \v 11 Are waꞌ ri kubꞌij ri Tyoxalaj wuj: \qt Yakal taq ja, ri abꞌaj ri xiwetzelaj, xuxik ri abꞌaj ri qas kꞌo kutayij.\qt*\f + \fr 4:11 \fr*\ft We abꞌaj riꞌ are ri Jesús.\ft*\f* \v 12 Maj chi jun bꞌiꞌaj ri kꞌo xeꞌ ri kaj yaꞌtal chike ri winaq kakwinik kuya koltajem. \p \v 13 Ri qꞌatal taq tzij xemayijanik are xkilo chi ri Pedro rachiꞌl ri Juan man xkixiꞌj ta kibꞌ chikiwach ri winaq pune etaꞌmatalik chi man kꞌo ta ketaꞌmabꞌal, xkichꞌobꞌ ri winaq chi we achyabꞌ riꞌ e xekꞌojiꞌk rukꞌ ri Jesús. \v 14 Man xekwin ta kꞌu ri winaq xkibꞌij jun jastaq rumal cher ri achi ri xutzirik takꞌal koq kukꞌ. \v 15 Xeꞌkesaj kꞌu loq ri Juan xuqujeꞌ ri Pedro chikixoꞌl, kꞌa te riꞌ xkita chibꞌil taq kibꞌ: \v 16 ¿Jas kaqabꞌan chike we achyabꞌ riꞌ? Man kuya taj kaqabꞌij chi man aꞌreꞌ taj xebꞌanow we jun kunanik riꞌ rumal cher konojel ri winaq pa Jerusalén xketaꞌmaj ri xkꞌulmatajik. \v 17 Rech kꞌu man kachikon ta ubꞌixik we riꞌ pa we tinimit, qabꞌij bꞌik chike chi man kakitzijoj ta chi ri ubꞌiꞌ ri Jesús che jun winaq chik. \p \v 18 Xeꞌkisikꞌij ri Pedro rachiꞌl ri Juan xkibꞌij bꞌik chike chi man kakiya ta chi kꞌutuꞌn xuqujeꞌ man kakitzijoj ta chi ri ubꞌiꞌ ri Jesús. \v 19 Ri Pedro xuqujeꞌ ri Juan xkibꞌij: Chibꞌijmpe chaqe ¿la are kꞌu taqalik kixqanimaj ix nabꞌe cho ri Dios? \v 20 Man kuya taj kujtaniꞌ uj chutzijoxik ri qilom xuqujeꞌ ri qatom. \p \v 21 Ri qꞌatal taq tzij xeꞌkixibꞌij bꞌik ri e taqoꞌn, kꞌa te riꞌ xeꞌkitzoqopij bꞌik rumal cher man xkiriq mak chike xuqujeꞌ rumal cher xkixiꞌj kibꞌ chikiwach ri tinimit rumal cher konojel xkiqꞌijilaꞌj ri Dios rumal ri xkꞌulmatajik. \v 22 rumal cher ri achi ri chꞌokeꞌr ri xkunatajik, ikꞌowinaq chi che ri kawinaq junabꞌ. \s Ri kojonelabꞌ kakita kichuqꞌabꞌ che ri Dios \p \v 23 Are xetzoqopitaj bꞌik ri Pedro rachiꞌl ri Juan, xebꞌe kukꞌ ri nikꞌaj kojonelabꞌ chik, xkitzijoj ronojel ri xbꞌix bꞌik chike kumal ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xuqujeꞌ konojel ri nimaq taq kꞌamal bꞌe. \v 24 Are xtzijotaj ronojel ri xkꞌulmatajik, xkibꞌan chꞌawem junam cho ri Dios, xkibꞌij: Nimalaj Ajawxel, lal riꞌ qas lal Dios ri xbꞌanow la ri kaj, ri ulew, ri plo xuqujeꞌ ronojel ri kꞌo cho ri uwachulew. \v 25 Ojer bꞌim la loq rumal ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel chuchiꞌ ri qamam David ri patanil e la: \m \qt ¿Jas che sibꞌalaj koyawal ri e tinimit, jas rumal kakichomaj ubꞌanik jastaq ri maj xutayij? \qt* \m \v 26 \qt Ri nimaq taq taqanelabꞌ rech ri uwachulew xkimulij kibꞌ che ubꞌanik ri chꞌoꞌj, xewaꞌjil chirij ri Ajawxel, xuqujeꞌ xewaꞌjil chirij ri Cristo.\qt* \x + \xo 4:26 \xo*\xt Salmos 2:1-2.\xt*\x* \m \v 27 We chꞌoꞌj riꞌ xkꞌulmataj pa we tinimit rumal chi ri Herodes Antipas, ri nim qꞌatal tzij Poncio Pilato, ri winaq man utinimit ta ri Dios, xuqujeꞌ ri winaq rech Israel xewaꞌjil chirij ri Jesús, ri Cristo. \v 28 Etaꞌm chi kꞌu la loq ri kakꞌulmataj na. Je kꞌu riꞌ xkꞌulmatajik rumal cher jeriꞌ xaj la. \v 29 Ajawxel, chilaꞌ la ri kakibꞌan chaqe xuqujeꞌ ya la qachuqꞌabꞌ che utzijoxik ri tzij la. \v 30 Xuqujeꞌ bꞌana la chi kabꞌantaj mayijabꞌal taq jastaq pa ri Tyoxalaj ubꞌiꞌ ri kꞌojol la Jesús. \p \v 31 Are xetoꞌtaj chubꞌanik ri chꞌawem, ri ja ri e kꞌo wi xbꞌiririk, xqaj kꞌu loq ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ konojel ri e kꞌo chilaꞌ, man xkixiꞌj ta kꞌu kibꞌ xkitzijoj ri utzij ri Dios. \s Ri kojonelabꞌ xkijach ri kijastaq chibꞌil taq kibꞌ \p \v 32 Ri kojonelabꞌ xa jun ri kichomanik, ketaꞌm chi man xaq ta aꞌreꞌ ajchoqꞌe ri kijastaq xane kech pa junamal. \v 33 Ri e taqoꞌn xkiqꞌalajisaj ri ukꞌastajibꞌal ri Jesús rukꞌ chuqꞌabꞌ, ri utewechiꞌbꞌal ri Dios kꞌo pa kiwiꞌ. \v 34 Ri kꞌo kachoch chike xuqujeꞌ ri kꞌo kulew xkikꞌayij, man kꞌo ta kꞌu jun xajawataj jun jastaq che. \v 35 Xkijach ri kirajil chike ri e taqoꞌn rech aꞌreꞌ kiꞌlowik jachin ri rajawaxik tobꞌanik che. \v 36 Jetaq ta ne ri José ri xbꞌix Bernabé che, ri kel kubꞌij \em Alkꞌwaꞌlaxel taqchiꞌnel bꞌanal utzilal\em* che kumal ri taqoꞌn waꞌ areꞌ rijaꞌl ri Leví, kel pa ri leꞌaj ri sutital rumal jaꞌ pa Chipre. \v 37 Xukꞌayij ri rulew kꞌa te riꞌ xuya ri pwaq chike ri e taqoꞌn. \c 5 \s Ri Ananías rachiꞌl ri Safira \p \v 1 Kꞌo kꞌu jun achi ubꞌiꞌ Ananías, ri rixoqil ubꞌiꞌ Safira, xkikꞌayij jun ulew. \v 2 Xkikꞌam bꞌik ri pwaq, xeꞌkiya chike ri e taqoꞌn, xkibꞌij chike chi are riꞌ ronojel ri pwaq ri xtoj chike. Man tzij ta kꞌut rumal cher ri Ananías rachiꞌl ri Safira xkichomaj chi kakesaj kan nikꞌaj che ri pwaq. \v 3 Ri Pedro kꞌut xubꞌij che ri Ananías: ¿Jas che xaya bꞌe che ri Itzel kok pa ri awanimaꞌ? Xabꞌan bꞌanoj tzij che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel rumal xakꞌam kan nikꞌaj che ri pwaq ri xtojbꞌex rech ri ulew. \v 4 ¿La man at xbꞌan awe chukꞌayixik ri awulew? At xuqujeꞌ xbꞌan awe puꞌwiꞌ ri pwaq we kasipaj o man kasipaj taj. ¿Jas kꞌu che jewaꞌ xabꞌano? Man chaqe ta uj xabꞌan wi bꞌanoj tzij xane che ri Dios. \p \v 5 Ri Ananías are xuta we tzij riꞌ, xtzaq pa ri ulew, xkamik. Konojel ri xiꞌlowik xetowik we xkꞌulmatajik riꞌ sibꞌalaj xkixiꞌj kibꞌ. \v 6 Xepe kꞌu nikꞌaj alabꞌom, xkiwaꞌjilisaj bꞌik, xkipis bꞌik kꞌa te riꞌ xeꞌkimuqu kanoq. \p \v 7 Karaj ikꞌowinaq chi oxibꞌ hora xopan ri rixoqil, man retaꞌm ta kꞌut jas ri xkꞌulmatajik. \v 8 Ri Pedro xuta che: ¿La are waꞌ ri pwaq ri xya chiꞌwe cho ri ulew ri xikꞌayij? \p Ri ixoq xubꞌij: Jeꞌ, areꞌ. \p \v 9 Ri Pedro xubꞌij che ri ixoq: ¿Jas che xijunamaj ikꞌuꞌx chubꞌanik bꞌanoj tzij, teꞌq piꞌkꞌuꞌx chi kixkwinik kiqꞌol ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel rech ri Ajawxel? Ri alabꞌom ri xubꞌeꞌmuquw ri awachajil e petinaq jubꞌiqꞌ kakaj koꞌk loq chiꞌ le ja, katkikꞌam xuqujeꞌ bꞌi at. \p \v 10 Aninaq xtzaq ri Safira pa ri ulew. Ri alabꞌom are xok bꞌik xkilo chi kaminaq chik, xkesaj bꞌik xeꞌkimuqu kanoq chuxukut ri xkimuq wi ri rachajil. \v 11 Konojel ri kojonelabꞌ xuqujeꞌ konojel ri xkita we xkꞌulmatajik riꞌ sibꞌalaj xkixiꞌj kibꞌ. \s Mayijabꞌal taq kꞌulmatajem \p \v 12 Sibꞌalaj kꞌi mayijabꞌal taq jastaq xkibꞌan ri e taqoꞌn kukꞌ ri winaq. Konojel ri kojonelabꞌ amaqꞌel xkimulij kibꞌ pa ri raqan ja rech Salomón pa ri Templo. \v 13 Maj chi kꞌu jun chike ri winaq karaj kok kukꞌ pune sibꞌalaj nim kiꞌlik. \v 14 Amaqꞌel e kꞌi achyabꞌ xuqujeꞌ ixoqibꞌ xekojonik che ri Ajawxel Jesús. \v 15 Ri winaq are xkil ri kichak ri e taqoꞌn xeꞌkikꞌam loq ri e yawabꞌibꞌ pa taq ri kichꞌat xeꞌkiya pa ri bꞌe rech kakiriq kan ri umuꞌjal ri Pedro. \v 16 E kꞌi winaq keꞌl pa taq ri komon ri e kꞌo chuxukut ri tinimit Jerusalén xeꞌkikꞌam bꞌik ri e yawabꞌibꞌ, xuqujeꞌ ri kꞌo itzel taq uxlabꞌal chike konojel kꞌut xutzir kanoq. \s Kabꞌan kꞌax chike ri Juan rachiꞌl ri Pedro \p \v 17 Are kꞌu ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, xuqujeꞌ konojel ri e rachiꞌl, ri \w saduceos\w*, sibꞌalaj kꞌax xkinaꞌo. \v 18 Xeꞌkichap ri e taqoꞌn, xeꞌkikoj pa che. \v 19 Xpe kꞌu jun \w ángel\w* rech ri Ajawxel chaqꞌabꞌ xujaq bꞌik ri uchiꞌ ri cheꞌ, kꞌa te riꞌ xeꞌresaj loq, xubꞌij chike: \v 20 Jix pa ri Templo, chitzijoj ri tzij rech kꞌaslemal chike ri winaq. \p \v 21 Are xsaqirik, ri taqoꞌn xkichapleꞌj chi ukꞌutik ri utz laj tzij jetaq ri xbꞌix chike. Are kꞌu ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios rachiꞌl ri e rajchakibꞌ xeꞌkimulij konojel ri nimaq taq kꞌamal bꞌe rech Israel kꞌa te riꞌ xetaqan che kikꞌamik ri e taqoꞌn rech kaqꞌat tzij pa kiwiꞌ. \v 22 Are xoꞌpan ri e chajil taq rech ri Templo pa ri cheꞌ, ri achyabꞌ man e kꞌo ta chi chilaꞌ xetzalij kꞌu loq, xulkibꞌij chike ri e qꞌatal taq tzij: \v 23 Tzꞌapil ri uchiꞌ ri cheꞌ, ri e chajil taq rech e takꞌatoj pa taq ri kikꞌolibꞌal are xqajaq bꞌik ri uchiꞌ, man kꞌo ta chi jun kꞌo chupam. \p \v 24 Ri kꞌamal bꞌe kech ri e chajil re ri Templo xuqujeꞌ ri e kinimaꞌqil taq ri e chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq xemayijanik are xkita ri xkꞌulmatajik xkita chibꞌil taq kibꞌ jas kel kubꞌij we jastaq riꞌ. \v 25 Xopan kꞌu jun winaq xuꞌbꞌij chike: Ri achyabꞌ ri xiꞌkoj pa che tajin kakiya kꞌutuꞌn chike ri winaq pa ri Templo. \p \v 26 Ri kꞌamal kibꞌe ri e chajil taq rech ri Templo xuqujeꞌ ri e rachiꞌl xubꞌe kikꞌama loq ri e taqoꞌn man rukꞌ ta chꞌuꞌjal, rumal chi xkixiꞌj kibꞌ kebꞌan che abꞌaj kumal ri winaq. \v 27 Xeꞌkikꞌam kꞌu bꞌik chikiwach ri nimaq taq qꞌatal tzij, ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq xubꞌij chike: \v 28 ¿La man xqabꞌij chiꞌwe chi man kibꞌan ta chi ri kꞌutuꞌn pa ri ubꞌiꞌ ri achi riꞌ? Xiꞌnojisaj kꞌu ri kanimaꞌ ri winaq aꞌj Jerusalén rukꞌ ri ukꞌutuꞌn xuqujeꞌ kiqꞌabꞌaj chi uj xuj kamisan ri achi riꞌ. \p \v 29 Ri Pedro xuqujeꞌ ri e rach taq taqoꞌn xkibꞌij: Uj kaqanimaj ri Dios nabꞌe na choch xapachin qꞌatal tzij. \v 30 Ri kiDios ri qamam xukꞌastajisaj ri Jesús, ri xirip cho ri ripbꞌal, ri xikamisaj. \v 31 Ri Dios kꞌut xuya pa ri uwiqiqꞌabꞌ pa jun jeꞌlalaj kꞌolibꞌal xuqujeꞌ xubꞌan che nim qꞌatal tzij kolonel, je xubꞌan waꞌ rech ri winaq aꞌj Israel kakikꞌex kikꞌuꞌx. kakitas kibꞌ che ri kimak xuqujeꞌ kekuyutajik. \v 32 Xqil uj we jastaq riꞌ, xuqujeꞌ ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel ri xyaꞌtaj chike konojel ri keniman che ri Dios. \p \v 33 Are xkita ri nimaq taq qꞌatal taq tzij xeyojtajik are xkaj xeꞌkikamisaj. \v 34 Kꞌo kꞌu jun fariseo chkixoꞌl ri e kꞌamal taq bꞌe, Gamaliel ubꞌiꞌ,\f + \fr 5:34 \fr*\ft Ri Gamaliel jun nimalaj ajtij che taq ri qꞌij pa ri tinimit Israel. Areꞌ xyoꞌw kꞌutuꞌn che ri Pablo pa Hechos 22:3.\ft*\f* retaꞌm ri pixabꞌ, nim kilik kumal ri winaq. Xtakꞌiꞌk xtaqanik kesax loq ri e taqoꞌn. \v 35 Kꞌa te riꞌ xubꞌij chike ri e rachiꞌl: Achyabꞌ aꞌj Israel, qas chichomaj na jas kibꞌan chike we achyabꞌ riꞌ. \v 36 Xkꞌojiꞌ jun achi ojer ubꞌiꞌ Teudas, xujaluj nim ubꞌanik, kajibꞌ ciento winaq xeteriꞌ chirij are kꞌu xkamisaxik, ri e tereneꞌl taq rech xkibꞌan jaljoj taq jastaq, maj xeꞌl wi ri kimulim ibꞌ. \v 37 Are xbꞌan ri ajilan winaq xwaꞌjil jun achi ubꞌiꞌ Judas aj Galilea, xkwinik xuꞌmenkꞌetij ri winaq rech keteriꞌ chirij are kꞌu xkamisaxik, konojel ri e tereneꞌl taq rech xsach kiwach.\f + \fr 5:37 \fr*\ft Che taq ri qꞌij ri xalax ri Jesús, ri Teudas rachiꞌl ri Judas xkikꞌam kibꞌe ri winaq chubꞌanik chꞌoꞌj rukꞌ ri taqanel pa Roma.\ft*\f* \v 38 Rumal riꞌ kinbꞌij in, chiꞌtzoqopij bꞌik ri achyabꞌ, we xaq pa ke wiꞌ kakibꞌan taq waꞌ we jastaq riꞌ, kasach kiwach laꞌ. \v 39 We kꞌu ne rech ri Dios ri kakibꞌano, man kixkwin ta laꞌ kiꞌqꞌatej, rukꞌ ta ne jubꞌiqꞌ rukꞌ ri Dios tajin kixchꞌoꞌjin wi. \p \v 40 Konojel ri e kꞌamal taq bꞌe xkikꞌam uqꞌabꞌ ri xubꞌij ri Gamaliel. Xeꞌkisikꞌij kꞌu ri e taqoꞌn, xeꞌkirapuj. Kꞌa te riꞌ xkibꞌij bꞌik chike chi man kakitzijobꞌej ta chi ri jastaq pa ri ubꞌiꞌ ri Jesús, kꞌa te riꞌ, xeꞌkitzoqopij bꞌik. \v 41 Xeꞌl bꞌik ri e taqoꞌn rukꞌ kiꞌkotemal rumal cher ri Dios xuya bꞌe chike kakiriq jun kꞌixibꞌalalaj kꞌaxkꞌolal rumal ri ubꞌiꞌ ri Jesús. \v 42 Ronojel qꞌij xkiya kꞌutuꞌn pa ri Templo xuqujeꞌ cho taq ri ja, xkitzijoj chi ri Jesús are Mesías. \c 6 \s Kechaꞌ wuqubꞌ patanijelabꞌ \p \v 1 Are xekꞌiyar ri kojonelabꞌ, ri winaq ri ketzijon pa griego kibꞌ xkibꞌij chi ri e kꞌi malkaꞌnibꞌ man junam ta tajin kabꞌan chike kukꞌ ri malkaꞌnibꞌ ri kechꞌaw pa hebreo man katzꞌaqat ta ri kiwa. \v 2 Rumal kꞌu riꞌ ri e kabꞌlajuj tijoxelabꞌ xeꞌkimulij konojel ri kojonelabꞌ, xkibꞌij chike: Uj, uj taqoꞌn rech ri Dios, ri qachak are utzijoxik xuqujeꞌ ukꞌutik ri utzij ri Dios, man are ta ri ujachik ri wa. \v 3 Qachalal, chitzukuj wuqubꞌ achyabꞌ chiꞌxoꞌl. Ri kenimax kumal ri winaq, ri kꞌo ri Uxlabꞌixel pa kanimaꞌ xuqujeꞌ kꞌo ketaꞌmabꞌal, are waꞌ kekanajik chubꞌanik we patanijik riꞌ. \v 4 Rajawaxik chi ri uj, ri uj taqoꞌn are kaqilij ubꞌanik ri chꞌawem xuqujeꞌ kaqaya ri kꞌutuꞌn rech ri utzij ri Dios. \p \v 5 Utz xkita konojel ri xbꞌix chike xeꞌkichaꞌ kꞌu ri Esteban (jun achi ri kꞌo nimalaj ukojobꞌal xuqujeꞌ nojinaq che ri Uxlabꞌixel) xuqujeꞌ ri Felipe, ri Prócoro, ri Nicanor, ri Timón, ri Parmenas xuqujeꞌ ri Nicolás aj Antioquía, (are waꞌ ri xkojonik che ri kꞌutuꞌn ke ri winaq aꞌj Israel). \v 6 Aꞌre waꞌ ri wuqubꞌ achyabꞌ ri xekꞌam loq chikiwach ri uꞌtaqoꞌn ri Jesús, ri taqoꞌn xkiya kiqꞌabꞌ pa kiwiꞌ ri xeꞌkichaꞌo xuqujeꞌ xkibꞌan chꞌawem. \p \v 7 Xjabꞌun kꞌu ubꞌixik ri utzij ri Dios rumal riꞌ xekꞌiyar ri e kojonelabꞌ pa Jerusalén, xuqujeꞌ xekojon e kꞌi pareyibꞌ xuqujeꞌ winaq aꞌj Israel. \s Xchap ri Esteban \p \v 8 Ri Esteban nojinaq che tewechibꞌal xuqujeꞌ ukwinem ri Dios xubꞌan mayijabꞌal taq jastaq kukꞌ ri winaq. \v 9 Jun qꞌijal kꞌut jujun achyabꞌ aꞌj Israel\f + \fr 6:9 \fr*\ft Are kutzijoj rij jun achi ri tzoqopitalik, tajin kutzijoj kij ri e kijaꞌl ri aꞌj Israel ri e kꞌamtal bꞌik che ajchakibꞌ pa ri tinimit Roma. Are waꞌ ri kekꞌayix bꞌik kꞌa te riꞌ ketzoqopix bꞌik.\ft*\f* ri kepe pa ri tinimit Cirene, pa Alejandría, xuqujeꞌ pa Cilicia rech Asia ri kebꞌe pa ri Sinagoga ubꞌiꞌnam patanijelabꞌ ri e tzoqopitalik. Xkichapleꞌj ukꞌululaꞌxik uwach ri utzij ri Esteban. \v 10 Man kꞌo ta kꞌu jun chike xuchꞌek ri etaꞌmabꞌal xuqujeꞌ ri kwinem ri kꞌo rukꞌ ri Esteban are kachꞌawik. \v 11 Xaq jeriꞌ xkikoj kikꞌuꞌx jujun achyabꞌ rech kakibꞌij chi xkita ri Esteban chi xubꞌij awas taq tzij che ri Moisés xuqujeꞌ che ri Dios. \v 12 Ri winaq are xkita we tzij riꞌ xyakataj koyawal, ri e kꞌamal taq bꞌe, xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik xkichap ri Esteban xkikꞌam bꞌik chikiwach ri qꞌatal taq tzij. \v 13 Xeꞌkimok winaq rech kakibꞌan bꞌanoj tzij kakibꞌij: We achi riꞌ kubꞌij awas taq tzij che ri Templo xuqujeꞌ che ri taqanik rech ri Moisés. \v 14 Qatom kubꞌij chi ri Jesús aj Nazaret kutukij na ri Templo xuqujeꞌ kukꞌex na ronojel ri ukꞌutum kan ri Moisés chiqawach. \p \v 15 Ri qꞌatal taq tzij ko xkikaꞌyej ri Esteban rumal chi ri upalaj xuchapleꞌj chuplinem jetaq kubꞌan ri upalaj jun \w ángel\w*. \c 7 \s Ri Esteban kuqꞌalajisaj chikiwach ri qꞌatal tzij chi ri Jesús are Mesías \p \v 1 Ri kinimal ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xuta che ri Esteban: ¿La qas tzij we kabꞌix chawe? \p \v 2 Ri Esteban xubꞌij: Kꞌamal taq bꞌe xuqujeꞌ wachalal, chinitampeꞌ. Ri loqꞌalaj qaDios xukꞌut ribꞌ choch ri qamam Abraham pa ri tinimit Mesopotamia are majaꞌ keꞌ pa tinimit Harán. \v 3 Ri Dios xubꞌij che: \qt “Chaya kan ri kitinimit ri aꞌmam, xuqujeꞌ ri atat anan, jat pa ri ulew ri kinkꞌut chawach.”\qt*\x + \xo 7:3 \xo*\xt Génesis 12:1.\xt*\x* \v 4 Xel kꞌu bꞌik ri Abraham pa ri kitinimit ri Caldeos, xkꞌojiꞌ na pa tinimit Harán, xkam na kanoq ri utat kꞌa te riꞌ xkꞌam loq rumal ri Dios waral pa we tinimit ri ix kꞌo wi chanim. \v 5 Man xya ta kꞌu chꞌaqaꞌp rulew che rechabꞌal waral, xa ta ne nitzꞌ xa kꞌu xbꞌix che chi jun qꞌijal na ronojel we ulew riꞌ kayaꞌtaj na che ri Abraham xuqujeꞌ chike ri e rijaꞌl. \v 6 Xuqujeꞌ xubꞌij ri Dios che chi ri e rijaꞌl kekꞌojiꞌ na pa jun tinimit chik ri man kitinimit taj, kabꞌan na kꞌax chike, kajibꞌ ciento junabꞌ kuꞌx na e patanijelabꞌ ke nikꞌaj winaq chik, \v 7 kinqꞌat kꞌu na tzij pa kiwiꞌ ri tinimit ri kabꞌanow kꞌax chike ri nutinimit, keꞌl kꞌu na loq pa ri tinimit riꞌ rech kinulkiqꞌijilaꞌj pa we kꞌolibꞌal riꞌ.\x + \xo 7:7 \xo*\xt Génesis 15:13, 14.\xt*\x* \v 8 Xuqujeꞌ che ri qꞌij riꞌ ri Dios xubꞌan jun chꞌekom tzij rukꞌ ri Abraham chi rajawaxik kokisax ketal konojel ri achyabꞌ aꞌj Israel. Rumal riꞌ are xkꞌojiꞌ ri ukꞌojol ri Abraham, ri Isaac, wajxaqibꞌ qꞌij chik alaxinaq, are xokisax retal, je xuqujeꞌ xubꞌan ri Isaac che ri ukꞌojol Jacob, xuqujeꞌ je xubꞌan ri Jacob chike konojel ri e ralkꞌwaꞌl aꞌre waꞌ ri e kitat ri e kabꞌlajuj wok winaq rech ri tinimit Israel. \p \v 9 Ri kabꞌlajuj wok winaq rech Israel rumal ri koyawal xkikꞌayij bꞌik jun chike ri qamam ubꞌiꞌnam José, jun chike ri wok winaq, kꞌax xkinaꞌ che ri kachalal rumal riꞌ xkikꞌayij bꞌik rech kux jun taqoꞌn pa Egipto, pune jeriꞌ ri Dios xkꞌojiꞌ rukꞌ ri José. \v 10 Xutoꞌ pa ronojel ri kꞌaxkꞌolal ri xuriqo. Xuya unoꞌj, xuya nimalaj retaꞌmabꞌal rumal riꞌ, ri Faraón nim taqanel pa Egipto xukoj ri José che qꞌatal tzij puꞌwiꞌ ronojel Egipto, xuqujeꞌ xukoj che taqanel pa ri rachoch. \p \v 11 Xpe kꞌu wiꞌjal pa Egipto xuqujeꞌ pa Canaán, ri xukꞌam loq nimalaj kꞌax, xkinaꞌ kꞌu numik ri e qamam. \v 12 Ri Jacob are xuto chi kꞌa kꞌo tiriko pa Egipto xuꞌtaq bꞌik ri uꞌkꞌojol je laꞌ (ri e qamam) rech xeꞌkiloqꞌo loq jubꞌiqꞌ ke. \v 13 Are xebꞌe chukamul, ri José xuqꞌalajisaj ribꞌ chikiwach ri e rachalal, xuqujeꞌ xuꞌkꞌut cho ri Faraón. \v 14 Xtaqan kꞌu ri José chukꞌamik ri utat Jacob, xuqujeꞌ konojel ri e rachalal. E oxkꞌal olajuj winaq chkonojel. \v 15 Xaq jeriꞌ xeꞌ ri Jacob pa Egipto. Chilaꞌ xkam wi, chilaꞌ xuqujeꞌ xekam wi konojel ri e qamam. \v 16 Ri kibꞌaqil xmuq kan pa Siquem, pa ri ulew ri uloqꞌom kan ri Abraham chike ri e ralkꞌwaꞌl ri Hamor. \p \v 17 Are jubꞌiqꞌ karaj kuriq ri qꞌotaj rech kakꞌulmataj ri uchiꞌm loq ri Dios rukꞌ ri Abraham, xekꞌiyar ri qawinaq je laꞌ pa Egipto. \v 18 Xok kꞌu jun kꞌakꞌ taqanel pa Egipto ri man xretaꞌmaj ta uwach ri José. \v 19 We taqanel riꞌ xubꞌan kꞌax chike ri qawinaq, xuꞌtaqchiꞌj chikitzaqik kan ri nitzꞌ taq kalkꞌwaꞌl rech kekamik. \v 20 Che taq ri qꞌij riꞌ xalax jun akꞌal ubꞌiꞌ Moisés, jun jeꞌlalaj akꞌal cho ri Dios. Oxibꞌ ikꞌ xkichajij ri utat unan cho ri kachoch. \v 21 Are xkiya bꞌi we akꞌal riꞌ pa kamikal, ri umiꞌal ri Faraón xuriq ri akꞌal xukꞌiyisaj, xrilo, jer xubꞌan ral che. \v 22 Xtijox kꞌu ri Moisés rech karetaꞌmaj ronojel ri etaꞌmabꞌal kech ri aꞌj Egipto, xuxik jun kwinel laj achi pa ri uchꞌawem xuqujeꞌ pa ronojel ri xubꞌano. \p \v 23 Kawinaq ujunabꞌ ri Moisés are xpe pa ranimaꞌ, xubꞌuꞌsolij ri e rachalal ri tinimit Israel. \v 24 Are xril ri jun aj Egipto chi tajin kubꞌan kꞌax che jun aj Israel xutoꞌo, xukamisaj ri aj Egipto rumal ri kꞌax ri xubꞌan che ri aj Israel. \v 25 Puꞌkꞌuꞌx ri Moisés chi ri e rach taq aꞌj Israel kakichomaj chi are ri Dios taqowinaq bꞌik che kikolik. Man xkichomaj ta kꞌut. \v 26 Chukabꞌ qꞌij xeꞌril ri Moisés kebꞌ aꞌj Israel tajin kechꞌoꞌjinik, are xraj xuꞌjacho, xubꞌij chike: “¿Jas che kixchꞌoꞌjinik iwachalal iwibꞌ?” \v 27 Are kꞌu ri tajin kubꞌan kꞌax che ri rachiꞌl, xupaqchiꞌj bꞌik ri Moisés je laꞌ, xubꞌij che: “¿Jas awe che? ¿Jachin xat kojow che taqanel o che qꞌatal tzij pa qawiꞌ? \v 28 ¿Teꞌq are kawaj kinakamisaj jetaq ri xabꞌan che ri jun aj Egipto?” \x + \xo 7:28 \xo*\xt Éxodo 2:14.\xt*\x* \v 29 Are xuta ri Moisés we riꞌ xanimaj bꞌik, xeꞌ pa ri tinimit Madián. Xkꞌojiꞌ chkixoꞌl ri winaq ri man uꞌwinaqil taj. Chilaꞌ xaꞌlax wi e kebꞌ chike ri ukꞌojol. \p \v 30 Are ikꞌowinaq chi kawinaq junabꞌ, jun ángel xukꞌut ribꞌ cho ri Moisés pa nikꞌaj kꞌix kajinow pa qꞌaqꞌ pa ri katzꞌinow ulew chuxukut ri juyubꞌ \w Sinaí\w*. \v 31 Ri Moisés sibꞌalaj xuxiꞌj ribꞌ are xril we jastaq riꞌ, xqet rukꞌ rech qas karil ri tajin kakꞌulmatajik. Xpe kꞌu ri uchꞌabꞌal ri Dios, xubꞌij che: \v 32 \qt “In riꞌ ri in kiDios ri amam ojer, ri uDios ri Abraham, ri Isaac, xuqujeꞌ ri Jacob”.\qt*\x + \xo 7:32 \xo*\xt Éxodo 3:6.\xt*\x* Ri Moisés are xuta we riꞌ, xuchapleꞌj bꞌiribꞌatem man xukochꞌ ta chik xkaꞌyik. \v 33 Ri Dios kꞌut xubꞌij che: \qt Chawesaj ri axajabꞌ, rumal chi at kꞌo chinuwach.\qt* \v 34 \qt Qas tzij wilom chi ri nutinimit Israel kuriq kꞌax rumal chi ri aꞌj Egipto e kibꞌanom kajchakibꞌ chike xuqujeꞌ nutom ri kichꞌawem kakita tobꞌanik chwe. Rumal waꞌ in petinaq che kitzoqopixik. Xaq jeriꞌ katintaq bꞌik pa ri tinimit Egipto.\qt*\x + \xo 7:34 \xo*\xt Éxodo 3:5, 10.\xt*\x* \v 35 Xaq jeriꞌ ri Dios xutaq bꞌik ri achi ri xketzelaj uwach nabꞌe mul, are xkibꞌij che: \qt ¿Jachin xat kojow che taqanel o che qꞌatal tzij pa qawiꞌ?\qt* Xa kꞌu are ri Dios xubꞌan taqanel xuqujeꞌ kꞌamal bꞌe che ri Moisés, rech ri utinimit Israel. Are waꞌ ri xubꞌij ri ángel che, are xukꞌut ribꞌ choch pa ri kꞌix. \v 36 Ri Moisés xresaj loq ri tinimit Israel pa Egipto rukꞌ kꞌutbꞌal xuqujeꞌ mayijabꞌal taq jastaq. Xukꞌam kibꞌe pa ri plo xuqujeꞌ xukꞌam kibꞌe kawinaq junabꞌ pa ri katzꞌinow ulew. \v 37 Ri Moisés xubꞌij chike ri winaq aꞌj Israel: \qt Ri Dios kuchaꞌ na jun chike ri qawinaq, rech kuqꞌalajisaj ri utzij ri Dios jetaq ri kinbꞌan in.\qt* \x + \xo 7:37 \xo*\xt Deuteronomio 18:15.\xt*\x* \v 38 Xuqujeꞌ xkꞌojiꞌ kukꞌ ri qamam pa ri katzꞌinow ulew xubꞌij chike ronojel ri tzij rech kꞌaslemal ri xubꞌij ri ángel che pa ri juyubꞌ Sinaí. \p \v 39 Are kꞌu ri aꞌj Israel man xeniman taj. Man xkaj taj xkinimaj ri Moisés, are xkaj ketzalij kan pa Egipto. \v 40 Jun qꞌijal kꞌut xkibꞌij ri aꞌj Israel che ri Aarón, rachalal ri Moisés: \qt Ri Moisés xujresaj loq pa ri tinimit Egipto, man qetaꞌm ta kꞌut jas xkꞌulmataj rukꞌ, are katanik chabꞌana jun qadios rech kukꞌam qabꞌe xuqujeꞌ kujuchajij.\qt* \v 41 Xkibꞌan kꞌu jun wakax che kidios, kꞌa te riꞌ xkiqꞌijilaꞌj xuqujeꞌ xkiporoj jastaq choch xuqujeꞌ xeꞌkiꞌkot che ri xkibꞌano. \v 42 Rumal riꞌ, ri Dios xutas ribꞌ chike, rumal cher xkichapleꞌj uqꞌijilaꞌxik ri chꞌumil ri e kꞌo cho ri kaj. Ri Dios xubꞌij pa ri kiwuj ri e qꞌalajisal taq utzij ri Dios. \m \qt Tinimit rech Israel ¿la chwe in xiya wi sipanik xuqujeꞌ la xitzuj aꞌwaj chinuwach ronojel ri kawinaq junabꞌ ri xixkꞌojiꞌ pa ri katzꞌinow ulew? \qt* \m \v 43 \qt Xa kꞌu xitelelaꞌ ri rachoch ri idios Moloc, xuqujeꞌ ri idios Refán ix xixbꞌanow ri tzꞌaq kꞌa te riꞌ xiꞌqꞌijilaꞌj.\qt*\f + \fr 7:43 \fr*\ft Moloc, jun chike ri ubꞌiꞌ ri kidios ri winaq. Ri winaq keꞌkiporoj ri kalkꞌwaꞌl choch ri Moloc. Ri Refán are waꞌ ri ubꞌiꞌ jun chꞌumil ri kakiqꞌijilaꞌj.\ft*\f* \m \qt Rumal riꞌ kinbꞌan chiꞌwe chi kixkꞌam na bꞌik naj che ri kꞌo wi ri tinimit Babilonia.\qt*\x + \xo 7:43 \xo*\xt Amós 5:25-27.\xt*\x* \p \v 44 Ri qamam ojer xkukꞌaꞌj ri Tabernáculo rech ri chꞌekom tzij pa taq ri ulew ri katzꞌinowik. Je xbꞌan chuyakik jetaq ri xbꞌix che ri Moisés rumal ri Dios. \v 45 Ri Tabernáculo xkikꞌamawaꞌj ri qatat qanan xkikoj rukꞌ ri Josué are xkechabꞌej ri nikꞌaj tinimit chik ri xjach chike rumal ri Dios kꞌa pa taq ri qꞌij rech ri David. \v 46 Ri David sibꞌalaj xqaj cho ri Dios, rumal riꞌ xubꞌij che ri Dios chi karaj kuyak jun Templo rech ri uDios ri Jacob. \v 47 Are ri Salomón ri ukꞌojol xyakow we ja riꞌ. \v 48 Ri kwinelalaj Dios kꞌut man kakꞌojiꞌ ta kꞌu pa taq ri ja bꞌanom kumal achyabꞌ, are waꞌ ri xubꞌij chuchiꞌ jun qꞌalajisal utzij: \v 49 \qt Ri kaj are nutꞌuyulibꞌal, ri ulew are nutakꞌalibꞌal. Maj jun kakwinik kuyak jun Templo jawjeꞌ kinuxlan wi. \qt* \v 50 \qt In xintikow ri kaj ulew.\qt*\x + \xo 7:50 \xo*\xt Isaías 66:1, 2.\xt*\x* \p \v 51 Ri Esteban are jubꞌiqꞌ karaj katoꞌtaj che tzijonem xubꞌij chike ri qꞌatal taq tzij: Ix sibꞌalaj ix kon, man kichꞌobꞌ taj ri utzij ri Dios, xaq ix junam kukꞌ ri imam, amaqꞌel man inimam taj ri Uxlabꞌixel. \v 52 Aꞌreꞌ xkibꞌan kꞌax chike ri e qꞌalajisal taq utzij ri Dios, xuqujeꞌ ri ix xiꞌkamisaj ri xkitzijoj ri upetibꞌal ri sukꞌ achi, ri Mesías, ri xikꞌayij xuqujeꞌ xikamisaj. \v 53 Man xinimaj ta ri utaqanik ri Dios ri xikꞌamawaꞌj chike ri angelibꞌ. \s Kakamisax ri Esteban \p \v 54 Are xkita ri qꞌatal taq tzij ri xubꞌij ri Esteban, xeyojtajik xuqujeꞌ xkiqutꞌutꞌej ri kiware. \v 55 Ri Esteban nojinaq rukꞌ ri ukwinem ri Uxlabꞌixel xkaꞌy chikaj, xril ri Dios rukꞌ ronojel ri ujuluwem xuqujeꞌ ri Jesús takꞌal pa ri uwiqiqꞌabꞌ. \v 56 Xubꞌij: Kinwil le kaj jaqalik, kinwil xuqujeꞌ le Jesús, uKꞌojol ri Achi, takꞌal pa ri jun jeꞌl laj kꞌolibꞌal pa ri uwiqiqꞌabꞌ ri Dios. \p \v 57 Ri e qꞌatal taq tzij xkitzꞌapij ri kixikin, ko xkiraqaqej kichiꞌ, kꞌa te riꞌ konojel xebꞌe chirij ri Esteban. \v 58 Xkesaj bꞌik pa ri tinimit, xkibꞌan che abꞌaj. Ri achyabꞌ ri xkibꞌan tzij chirij ri Esteban xkiya kan ri katzꞌyaq rech kachajix rumal jun ala ubꞌiꞌ Saulo. \v 59 Are tajin kakꞌyaq che abꞌaj ri Esteban, xubꞌan chꞌawem, xubꞌij: Ajawxel Jesús, kꞌama la ri wanimaꞌ. \p \v 60 Kꞌa te riꞌ xukulik xtzaqik ko xuraq uchiꞌ xubꞌij: Ajawxel, man kaqꞌat ta la tzij pa kiwiꞌ we winaq riꞌ rumal we mak tajin kakibꞌano. \p Are tajin kubꞌij we tzij riꞌ, xkamik. \c 8 \s Ri Saulo kubꞌan kꞌax chike ri kojonelabꞌ \p \v 1 Ri Saulo utz xrilo chi xkamisax ri Esteban, xqaj choch ri xbꞌanik. Che ri qꞌij riꞌ xchapleꞌtaj ubꞌanik kꞌax chike ri kojonelabꞌ pa ri tinimit Jerusalén. Konojel ri kojonelabꞌ xejabꞌun bꞌik pa ri tinimit Judea xuqujeꞌ pa Samaria. Xwi ri uꞌtijoxelabꞌ ri Jesús xekanaj kanoq pa Jerusalén. \v 2 (E kꞌo kꞌu jujun utz laj taq winaq xkoqꞌej ri Esteban, kꞌa te riꞌ xeꞌkimuqu kanoq). \v 3 Are kꞌu ri Saulo xuchapleꞌj ubꞌanik kꞌax chike ri e kojonelabꞌ. Xok cho taq ri ja, xuꞌkꞌam bꞌik achyabꞌ, ixoqibꞌ, xuꞌkoj pa cheꞌ. \s Katzijox ri utz laj tzij pa ri tinimit Samaria \p \v 4 Are kꞌu ri kojonelabꞌ ri xejabꞌun bꞌik pa taq ri tinimit, xkitzijoj ri utz laj tzij rech ri Jesús xapawjeꞌ ri xebꞌe wi. \v 5 Ri Felipe xeꞌ pa ri tinimit Samaria, chilaꞌ xutzijoj wi ri Mesías chike ri winaq. \v 6 Ri winaq xkimulij kibꞌ, xkitatabꞌej ri tzij ri xubꞌij ri Felipe rumal cher kekꞌarkꞌat che utayik ri utz laj tzij xuqujeꞌ kakil ri mayijabꞌal taq jastaq ri kubꞌano. \v 7 Xeꞌsax e kꞌi itzel taq uxlabꞌal chike ri winaq, e kꞌi chꞌokeꞌr xuqujeꞌ ri kaminaq kibꞌaqil, xuꞌtzirik. \v 8 Sibꞌalaj xekiꞌkot ri winaq ri keꞌl pa ri tinimit. \p \v 9 Kꞌo kꞌu jun achi ubꞌiꞌ Simón, jun najtir aj itz kubꞌan mayijabꞌal taq jastaq chikiwach ri winaq rech Samaria, kubꞌij chi sibꞌalaj nim reqeleꞌn. \v 10 Konojel ri winaq ta kꞌu akꞌalabꞌ ta kꞌu riꞌjabꞌ kakibꞌij chi we achi riꞌ: Nim uqꞌij xuqujeꞌ kꞌo ukwinem ri Dios rukꞌ. \p \v 11 Ojer chik katatabꞌex kumal ri winaq rumal che ri ubꞌanom mayijabꞌal taq jastaq rukꞌ ri itzinik. \v 12 Ri winaq xekojon che ri utz laj tzij rech ri Dios xuqujeꞌ ri ubꞌiꞌ ri Jesucristo e kꞌi achyabꞌ xuqujeꞌ ixoqibꞌ xbꞌan kiqasanaꞌ. \v 13 Xkojon xuqujeꞌ ri Simón, xbꞌan uqasanaꞌ, kꞌa te riꞌ xteriꞌ chirij ri Felipe xapawjeꞌ ri xeꞌ wi, kamayijan che taq ri kꞌutbꞌal xuqujeꞌ che ri mayijabꞌal taq jastaq ri xubꞌan ri Felipe. \v 14 Ri utijoxelabꞌ ri Jesús ri e kꞌo pa tinimit Jerusalén are xkito chi ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit Samaria xekojon che ri utzij ri Dios, xeꞌkitaq bꞌik ri Pedro rachiꞌl ri Juan je laꞌ. \v 15 Are xoꞌpan ri Juan rachiꞌl ri Pedro, xkibaꞌn chꞌawem pa kiwiꞌ ri kꞌakꞌ taq kojonelabꞌ rech kakikꞌamawaꞌj ri Uxlabꞌixel. \v 16 Rumal cher majaꞌ kakikꞌamawaꞌj ri Uxlabꞌixel xwi bꞌantal kiqasanaꞌ pa ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel Jesús. \v 17 Ri Pedro kꞌut xuqujeꞌ ri Juan xkiya ri kiqꞌabꞌ pa kiwiꞌ ri kojonelabꞌ, rech xa jeriꞌ xkikꞌamawaꞌj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel. \v 18 Ri Simón are xrilo chi rukꞌ ri kakiya ri kiqꞌabꞌ ri taqoꞌn pa kiwiꞌ ri kojonelabꞌ kakikꞌamawaꞌj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xutzuj pwaq chike ri tijoxelabꞌ rech kuloqꞌ rech we kwinem riꞌ. \v 19 Jewaꞌ xubꞌij: Chiya we ri chuqꞌabꞌ ri kꞌo iwukꞌ, rech are kinya xuqujeꞌ nuqꞌabꞌ in pa kiwiꞌ ri winaq kakikꞌamawaꞌj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel. \v 20 Ri Pedro xubꞌij che: Sach uwach ri arajil xuqujeꞌ sach awach at, rumal cher xachomaj chi ri usipanik ri Dios rukꞌ pwaq kaloqꞌik. \v 21 Man kꞌo ta awe che we sipanik riꞌ, rumal chi ri awanimaꞌ man sukꞌ ta cho ri Dios. \v 22 Chakꞌexa akꞌuꞌx che ri awetzelal, chabꞌana chꞌawem cho ri Ajawxel, wine kukuy ri itzel taq achomanik. \v 23 Kinwilo chi kꞌo jun nimalaj etzelal pa ri awanimaꞌ xuqujeꞌ ri mak at ujatꞌim. \p \v 24 Ri Simón xubꞌij: Chibꞌana bꞌa chꞌawem pa nuwiꞌ rech man kakꞌulmataj ta wukꞌ we kꞌax taq jastaq ri xibꞌij. \v 25 Are xetoꞌtaj ri Juan rachiꞌl ri Pedro che utzijoxik ri utzij ri Dios pa Samaria, xetzalij pa Jerusalén. Xikꞌow bꞌik pa ri leꞌaj rech Samaria, xkitzijoj kan ri utz laj tzij. \s Ri Felipe rachiꞌl ri achi aj Etiopía \p \v 26 Jun ángel xuchꞌabꞌej ri Felipe, xubꞌij che: Jat pa ri relibꞌal qꞌij pa ri bꞌe ri keꞌ pa ri katzꞌinow ulew rech Jerusalén ri keꞌ pa Gaza. \v 27 Xunimaj kꞌu ri Felipe ri xbꞌix che, xeꞌ je laꞌ. Pa ri bꞌe xuriq ri yakal pwaq rech Etiopía, upetik pa qꞌijilaꞌnem pa ri tinimit Jerusalén jun achi eunuco ri sibꞌalaj nim ubꞌanik, chajil rech ronojel ri ujastaq ri Chuchuꞌ Candace\f + \fr 8:27 \fr*\ft Pa ri tinimit Etiopía, are ri ixoqibꞌ e qꞌatal tzij. Candace kibꞌiꞌ ri ixoqibꞌ ri e taqanelabꞌ.\ft*\f* nim taqanel pa Etiopía. \v 28 Tzalijem loq rech tꞌuyul pa ri eqomal, tajin kusikꞌij ri wuj rech ri qꞌalajisal utzij ri Dios Isaías. \v 29 Ri Uxlabꞌixel xubꞌij che ri Felipe: Chatqebꞌ rukꞌ we jun eqomal riꞌ, chatbꞌin chuxukut. \p \v 30 Kaxikꞌan ri Felipe, xqet chuxukut ri eqomal, xuto chi ri achi ri kꞌo chupam tajin kusikꞌij ri wuj rech Isaías, xuta che: ¿La kachꞌobꞌ ri tajin kasikꞌij? \p \v 31 Ri eunuco xubꞌij che: ¿Jas che kinchꞌobꞌo? Man kꞌo ta jun kintoꞌw chuchꞌobꞌik. \p Are xbꞌiꞌtaj we riꞌ rumal ri achi ri man kakꞌuliꞌ taj, xubꞌij che ri Felipe chi katꞌuyiꞌ bꞌik rukꞌ pa ri eqomal. \v 32 Jewaꞌ kubꞌij ri tajin kusikꞌij ri achi: \m \qt Xkꞌam bꞌik pa kamisaxik jetaq kabꞌan che jun laj chij.\qt* \m \qt Xa ta ne jun tzij xubꞌij, je xubꞌano jacha kubꞌan ri alaj chij are kakꞌam bꞌik pa pilik. \qt* \m \v 33 \qt Man xya ta uqꞌij, man xbꞌan ta ri qas usukꞌ che.\qt* \m \qt Maj xa ta ne jun rijaꞌl xkꞌojiꞌk jeriꞌ rumal cher xesax ri ukꞌaslemal cho ri uwachulew.\qt* \x + \xo 8:33 \xo*\xt Isaías 53:7, 8.\xt*\x* \p \v 34 Kꞌa te riꞌ, ri eunuco xuta che ri Felipe: “Chabꞌij chwe ¿jachin tajin kutzijoj rij chi riꞌ la are ri qꞌalajisal tzij o jun winaq chik?” \p \v 35 Ri Felipe xuchapleꞌj utzijoxik che ri achi ri utz laj tzij rech ri Jesús, xuchapleꞌj rukꞌ ri tajin kusikꞌij. \v 36 Junam e bꞌenaq are xoꞌpan pa jun kꞌolibꞌal jawjeꞌ kꞌo wi jaꞌ, ri achi xubꞌij che ri Felipe: Chawilampeꞌ, kꞌo jaꞌ chi riꞌ. ¿La utz kabꞌan nuqasanaꞌ? \p \v 37 Ri Felipe xubꞌij: We qas tzij katkojon che ri Jesús, utz kabꞌan aqasanaꞌ. \p Ri eunuco xubꞌij: Kinkojo rukꞌ ronojel wanimaꞌ chi ri Jesús are ukꞌojol ri Dios. \p \v 38 Ri achi xtaqan chutakꞌabꞌaxik ri eqomal, xeqaj pa ri jaꞌ, xbꞌan uqasanaꞌ rumal ri Felipe. \v 39 Are xeꞌl loq pa ri jaꞌ, ri Uxlabꞌixel rech ri Dios xukꞌam bꞌik ri Felipe. Man xil ta chi uwach rumal ri achi. Ri achi ri man kakꞌuliꞌ taj xutaqej ri ubꞌe rukꞌ nimalaj kiꞌkotemal. \v 40 Xaq kꞌa teꞌ ri Felipe xopan pa ri tinimit Azoto jawjeꞌ xutzijoj wi ri utzij ri Dios, xutzijoj xuqujeꞌ ri utz laj tzij pa taq ri tinimit ri xikꞌow wi bꞌik xopan pa ri tinimit Cesarea. \c 9 \s Kakojon ri Saulo che ri Jesús \r (Hechos 22:6-16; 26:12-18) \p \v 1 Ri Saulo sibꞌalaj kꞌaꞌnarinaq kurayij kikamisaxik ri e tereneꞌl taq rech ri Ajawxel, rumal riꞌ xeꞌ rukꞌ ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios. \v 2 Xutoqꞌij chi kataq bꞌik wuj pa ri Sinagoga ri kꞌo pa ri tinimit Damasco, rech ketaqan che kichapik ri kojonelabꞌ che ri Jesús. Xuqujeꞌ rech we kuꞌriq achyabꞌ xuqujeꞌ ixoqibꞌ ri e kojonelabꞌ kuꞌkꞌam bꞌik pa cheꞌ je laꞌ pa Jerusalén. \v 3 Ri Saulo are xopan chunaqaj ri tinimit Damasco rech kubꞌana ri rajawam ukꞌuꞌx xaq kꞌa teꞌ xril jun nimalaj tunal ri xpe cho ri kaj, xusutij rij. \v 4 Ri Saulo xtzaq pa ri ulew, xuta jun chꞌabꞌal, xubꞌij che: Saulo, Saulo, ¿jas che tajin kabꞌan kꞌax chwe? \p \v 5 Ri Saulo xubꞌij: ¿Jachin ri lal, Tat? \p Ri Jesús xubꞌij: In, in Jesús ri tajin kabꞌan kꞌax chwe. \v 6 Chatwaꞌjiloq, jat pa ri tinimit. Chilaꞌ kabꞌix wi chawe jas rajawaxik kabꞌano, xuchixik. \p \v 7 Ri achyabꞌ ri e bꞌenaq rukꞌ ri Saulo man kakiriq ta chik jas kakibꞌij rumal chi man kakil ta uwach ri tajin kachꞌawik xaq xwi kakita ri chꞌabꞌal. \v 8 Are xwaꞌjil ri Saulo, xraj xkaꞌyik man xkwin ta chi kꞌut, rumal cher xmoyirik. Xaq xtzuyex chi bꞌik che ri uqꞌabꞌ kumal ri rachiꞌl xebꞌe pa ri tinimit Damasco. \v 9 Oxibꞌ qꞌij xkanaj chilaꞌ, moy. Maj wa maj jaꞌ xutijo. \p \v 10 Kꞌo kꞌu jun kojonel pa ri tinimit Damasco ubꞌiꞌ Ananías. Xchꞌabꞌex rumal ri Dios: ¡Ananías! xuchixik. Ri Ananías xubꞌij: In kꞌolik riꞌ Ajawxel. \p \v 11 Ri Ajawxel xubꞌij che: Jat pa ri bꞌe ri kabꞌix wiqiqꞌabꞌ che, pa ri rachoch ri Judas, are katopanik chataꞌ jawjeꞌ kꞌo wi ri jun achi ri kape pa ri tinimit Tarso, ubꞌiꞌnam Saulo, chanim tajin kubꞌan chꞌawem. \v 12 Xinkꞌut choch chi kꞌo jun achi ubꞌiꞌ Ananías, kopan jawjeꞌ ri kꞌo wi, kuya uqꞌabꞌ puꞌwiꞌ rech katzalitaj ri ukaꞌyibꞌal. \p \v 13 Ri Ananías xubꞌij: Ajawxel, e nutom sibꞌalaj kꞌi winaq kakitzijoj ri itzel taq jastaq ri ubꞌanom ri achi riꞌ chike ri kojonelabꞌ ri e kꞌo pa ri tinimit Jerusalén. \v 14 Xuqujeꞌ yaꞌtal bꞌe che kumal ri kinimaꞌqil ri e chꞌawenelabꞌ cho ri Dios rech kuꞌchap konojel ri kakinaꞌtaj ri bꞌiꞌ la. \p \v 15 Ri Ajawxel xubꞌij che ri Ananías: ¡Jat! waꞌ we achi riꞌ kinkoj na chutzijoxik ri nutzij chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj, xuqujeꞌ kutzijoj na ri nutzij chike ri taqanelabꞌ xuqujeꞌ chike ri tinimit Israel. \v 16 Kinkꞌut na choch jas jeꞌ uriqik kꞌax rumal ri nubꞌiꞌ. \p \v 17 Xeꞌ kꞌu ri Ananías jawjeꞌ kꞌo wi ri Saulo, xuya ri uqꞌabꞌ puꞌwiꞌ xubꞌij che: Wachalal Saulo, ri Ajawxel Jesús ri xukꞌut ribꞌ chawach pa ri bꞌe xinutaq loq rech katkwinik katkaꞌyik, xuqujeꞌ rech katnoj che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel. \p \v 18 Aninaq xel nikꞌaj slot che ri ubꞌoqꞌoch ri Saulo, xkaꞌyik xuqujeꞌ xwaꞌjilik kꞌa te riꞌ xbꞌan uqasanaꞌ. \v 19 Kꞌa te riꞌ xwaꞌik jeriꞌ xtzalij ri uchuqꞌabꞌ. Xkanaj kꞌu kan kebꞌ oxibꞌ qꞌij pa ri tinimit Damasco. \s Ri Saulo kutzijoj ri utzij ri Dios pa ri tinimit Damasco \p \v 20 Ri Saulo xuchapleꞌj utzijoxik ri Jesús pa taq ri Sinagoga, xubꞌij: Qas tzij ri Jesús, are ukꞌojol ri Dios. \p \v 21 Konojel ri xkita ri tzij sibꞌalaj xemayijanik xkibꞌij: ¿La man kꞌu are waꞌ ri achi ri xukoj chꞌoꞌj chikixoꞌl ri kojonelabꞌ pa ri tinimit Jerusalén? ¿La man kꞌu are waꞌ ri kuꞌyut bꞌik ri kojonelabꞌ kuꞌkꞌam bꞌik chikiwach ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ? \p \v 22 Qꞌij chi qꞌij ri Saulo xkꞌiy uchuqꞌabꞌ chutzijoxik ri utz laj tzij chike ri aꞌj Israel ri e kꞌo pa Damasco, xa jeriꞌ xkiqꞌalajisaj chi ri Jesús are Mesías. \s Ri Saulo karawaj ribꞌ chikiwach ri winaq aꞌj Israel \p \v 23 Ikꞌowinaq chi sibꞌalaj kꞌi qꞌij ri winaq aꞌj Israel xkichomaj ukamisaxik ri Saulo. \v 24 Chi chaqꞌabꞌ chi paqꞌij xkichajij ri uchiꞌ ja rech ri tinimit rech jeriꞌ kakikamisaj, xbꞌix kꞌu che ri Saulo ri kichomanik ri winaq. \v 25 Jun chaqꞌabꞌ kꞌut nikꞌaj kojonelabꞌ xkiqasaj bꞌi ri Saulo pa jun chakach pa jun teqꞌ rech ri tapya rech ri tinimit. \s Ri Saulo kopan pa Jerusalén \p \v 26 Are xopan ri Saulo pa ri tinimit Jerusalén, xraj xkꞌojiꞌ kukꞌ ri kojonelabꞌ. Ri kojonelabꞌ xkixiꞌj kibꞌ che, man xkikoj taj chi qas kojonel chik. \v 27 Xpe kꞌu ri Bernabé, xukꞌam bꞌik ri Saulo chkiwach ri e taqoꞌn xutzijoj chike chi ri Saulo xril ri Jesús pa ri bꞌe ri keꞌ pa ri tinimit Damasco xuqujeꞌ xchꞌabꞌex rumal. Xubꞌij xuqujeꞌ chike chi ri Saulo rukꞌ chuqꞌabꞌ xutzijoj ri ubꞌiꞌ ri Jesús je laꞌ pa ri tinimit Damasco. \v 28 Xaq jeriꞌ xkanaj kan ri Saulo kukꞌ ri e taqoꞌn rukꞌ chuqꞌabꞌ xkitzijoj ri utzij ri Ajawxel pa ri tinimit Jerusalén. \v 29 Ri Saulo xtzijon kukꞌ nikꞌaj winaq aꞌj Israel, we winaq ri ketzijon pa ri tzijobꞌal griego, are xkita ri xubꞌij chike xkaj xkikamisaj. \v 30 Are xkita ri kojonelabꞌ ri xkꞌulmatajik, xkikꞌam bꞌik ri Saulo pa tinimit Cesarea, kꞌa te riꞌ xkitaq bꞌik pa ri utinimit je laꞌ Tarso\f + \fr 9:30 \fr*\ft Tarso, jun tinimit sibꞌalaj nim ubꞌanik rumal kꞌo jun nimalaj tijobꞌal chilaꞌ xuqujeꞌ nimaq taq kꞌayibꞌal ri kꞌo chilaꞌ. Xuqujeꞌ ri Saulo aj Tarso.\ft*\f*. \p \v 31 Ri \w komontyox\w* xkꞌiyik xuqujeꞌ xuriq jaꞌmaril pa ronojel Judea, pa Galilea xuqujeꞌ pa Samaria. Ri kojonelabꞌ xkimochꞌ kibꞌ xeꞌ raqan uqꞌabꞌ ri Ajawxel xyaꞌtaj kichuqꞌabꞌ pa ri kikojobꞌal rukꞌ ri utobꞌanik ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel. \s Xkunax ri Eneas \p \v 32 Are kꞌu ri Pedro are tajin kuꞌsolij sibꞌalaj kꞌi leꞌaj xeꞌ chikisolixik ri e kojonelabꞌ ri e kꞌo pa ri tinimit Lida. \v 33 Chilaꞌ xuriq wi jun achi ubꞌiꞌ Eneas, we achi riꞌ wajxaqibꞌ junabꞌ chik qꞌoyol pa ri uchꞌat, kaminaq ri ubꞌaqil. \v 34 Ri Pedro xubꞌij che: Eneas, chatwaꞌjiloq. Ri Jesucristo katukunaj, chayaka bꞌik ri achꞌat. \p Are xbꞌiꞌtaj we riꞌ che, aninaq xutzirik. \v 35 Ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit Lida, xuqujeꞌ ri e kꞌo pa ri tinimit Sarón, are xkilo chi ri Eneas xbꞌinik xekojon che ri Ajawxel. \s Xkꞌastajisax ri Dorcas \p \v 36 Kꞌo kꞌu jun ixoq kojonel pa ri tinimit Jope ubꞌiꞌ Tabita, (pa ri chꞌabꞌal griego kel kubꞌij \em Dorcas\em*). We chuchuꞌ riꞌ amaqꞌel kubꞌan utz laj taq jastaq xuqujeꞌ kuꞌtoꞌ ri e mebꞌaibꞌ. \v 37 Xyawaj kꞌu che taq ri qꞌij riꞌ kꞌa te riꞌ xkamik. Xchꞌaj kꞌu ri utyoꞌjal xya pa uwiq jun ja. \v 38 Ri kojonelabꞌ are xkito chi ri Pedro naqaj kꞌo wi chike xeꞌkitaq bꞌik kebꞌ achyabꞌ rukꞌ xeꞌkibꞌij che: Chabꞌana jun toqꞌobꞌ, jat qukꞌ aninaq. \p \v 39 Ri Pedro xeꞌ kukꞌ. Are xoꞌpanik xkikꞌam bꞌik pa ri ja ri kꞌo chikaj. Pa ri ja e nojinaq malkaꞌnibꞌ koꞌqꞌik kakikꞌut cho ri Pedro ri katzꞌyaq ri ubꞌanom ri Dorcas are xkꞌojiꞌ kukꞌ. \v 40 Ri Pedro xeꞌresaj loq konojel ri e kꞌo pa ri ja kꞌa te riꞌ xukiꞌk xubꞌan chꞌawem. Xukaꞌyej ri kaminaq, xubꞌij che: Tabita, chatwaꞌjiloq. \p Ri Tabita xujaq ri ubꞌoqꞌoch, are xril ri Pedro, xwaꞌjilik, xtꞌuyiꞌk. \p \v 41 Ri Pedro xuchap che ri uqꞌabꞌ, xutoꞌo xwaꞌjilik. Kꞌa te riꞌ xuꞌsikꞌij ri e malkaꞌnibꞌ xuqujeꞌ konojel ri kojonelabꞌ xukꞌut chikiwach chi ri Tabita kꞌaslik. \v 42 Xtzijox kꞌu ri kꞌulmatajem pa ronojel ri tinimit, e kꞌi xekojon che ri Ajawxel. \v 43 Naj kꞌut xkꞌojiꞌ na kan ri Pedro pa ri tinimit Jope cho rachoch ri Simón ri kachakun che taq tzꞌuꞌm. \c 10 \s Ri Pedro rachiꞌl ri Cornelio \p \v 1 Kꞌo jun achi ubꞌiꞌnam Cornelio je laꞌ pa ri tinimit Cesarea, jun kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit pa ri tinimit Roma rech ri wokaj ubꞌiꞌnam Italiano. \v 2 Ri Cornelio sibꞌalaj kubꞌan toqꞌobꞌ chike ri winaq. Ri Cornelio xuqujeꞌ ri e kꞌo rukꞌ pa rachoch kakimochꞌ kibꞌ cho ri Dios kasipan chike ri e mebꞌaibꞌ xuqujeꞌ kubꞌan chꞌawem amaqꞌel cho ri Dios. \v 3 Jun qꞌijal pa ri oxibꞌ hora rech bꞌenaq qꞌij, ri Cornelio xril jun \w ángel\w* rech ri Dios xqet rukꞌ. ¡Cornelio! xuchixik. \p \v 4 Ko xkaꞌyik xuxiꞌj ribꞌ, xubꞌij che: ¿Jas kaj la, tat? \p Ri ángel xubꞌij che: Ri Dios xuta ri achꞌawem xuqujeꞌ xqaj choch ri asipanik ri xaya chike ri mebꞌaibꞌ. \v 5 Chanim kꞌut chaꞌtaqa bꞌik nikꞌaj achyabꞌ rech kebꞌe pa ri tinimit Jope rech keꞌkisikꞌij loq jun achi ubꞌiꞌ Simón Pedro. \v 6 We achi riꞌ kꞌo cho rachoch ri Simón ri kachakun che taq tzꞌuꞌm, ri kel chuchiꞌ ri plo. \p \v 7 Are xeꞌ ri ángel, ri Cornelio xusikꞌij kebꞌ rajchakibꞌ rachiꞌl jun ajchꞌoꞌj ri sibꞌalaj kuꞌl ukꞌuꞌx chikij. \v 8 Xutzijoj chike ronojel ri xkꞌulmatajik kꞌa te riꞌ xuꞌtaq bꞌik pa ri tinimit Jope. \p \v 9 Chukabꞌ qꞌij, are xeqeteqobꞌ ri e taqoꞌn pa ri tinimit. Ri Pedro xpaqiꞌ pa ri uwiq ri ja ri kꞌo chikaj chubꞌanik chꞌawem qas pa ri unikꞌajil qꞌij. \v 10 Xaq kꞌa teꞌ sibꞌalaj xnumik, are kꞌu tajin kabꞌan ri uwa xaq kꞌa teꞌ xsachiꞌk, xkꞌut kꞌu jun mayijabꞌalalaj jastaq choch. \v 11 Xril ri kaj jaqalik xuqujeꞌ jun likꞌilik atzꞌyaq ximtal che ri kajibꞌ utzaꞌm tajin kaqaj loq cho ri uwachulew. \v 12 E kꞌo ronojel uwach aꞌwaj pa ri manta, aꞌwaj kajkaj kaqan, aꞌwaj ri kakijururej kibꞌ cho ri ulew, xuqujeꞌ aꞌwaj ri kerapinik.\f + \fr 10:12 \fr*\ft Ri aꞌj Israel man yaꞌtal ta bꞌe chike keꞌkitij konojel ri aꞌwaj ri e kꞌo pa ri manta, rumal jeriꞌ kubꞌij ri kitaqanik.\ft*\f* \v 13 Kꞌa te riꞌ xuta jun chꞌabꞌal xubꞌij che: Pedro chatwaꞌjiloq, chaꞌkamisaj, kꞌa te riꞌ chaꞌtijaꞌ. \p \v 14 Ri Pedro xubꞌij: Tat, ri taqanik kubꞌij chi man yaꞌtal tal ketij we aꞌwaj riꞌ. \p \v 15 Ri chꞌabꞌal xtataj chi junmul, xubꞌij: Man kabꞌij taj chi man yaꞌtal taj katij ri uchꞌajchꞌobꞌem chi ri Dios. \p \v 16 Oxmul xril ri Pedro we kꞌulmatajem riꞌ, kꞌa te riꞌ xpaqabꞌax ri manta pa ri kaj. \v 17 Ri Pedro xmayijanik che ri xkꞌut choch, xuchomaj rij jas kel kubꞌij ri xrilo. Qas che ri qꞌotaj riꞌ, ri achyabꞌ ri xetaq bꞌik rumal ri Cornelio xkiriq ri rachoch ri Simón e takꞌatoj chik chuchiꞌ ri uchiꞌ ja. \v 18 Xekꞌorokꞌatik, xkito la chilaꞌ kꞌo wi ri jun achi ubꞌiꞌnam Simón. \v 19 Ri Pedro kꞌut tajin kuchomaj na jas kel kubꞌij ri xrilo are xpe ri uchꞌabꞌal ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xubꞌij che: Oxibꞌ achyabꞌ tajin katkitzukuj. \v 20 Chatwaꞌjiloq, chatqaj bꞌik, jat kukꞌ man kubꞌan ta kebꞌ akꞌuꞌx xa e nutaqom loq chasikꞌixik. \p \v 21 Xqaj kꞌu loq ri Pedro, xubꞌij chike ri winaq ri tajin kakitzukuj: In riꞌ ri achi ri tajin kitzukuj. ¿Jas kiwaj? \p \v 22 Ri winaq xkibꞌij: Xa xujutaq loq ri Cornelio, jun kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ pa ri tinimit Roma, jun achi ri sibꞌalaj kuꞌtoꞌ ri winaq, xuqujeꞌ kumochꞌ ribꞌ cho ri Dios, kanimax kumal konojel ri winaq aꞌj Israel. Jun tyoxalaj ángel xbꞌin che chi rajawaxik kateꞌ at cho rachoch rech kutatabꞌej ri katzijoj che. \p \v 23 Ri Pedro xuꞌkoj bꞌik pa ri ja xubꞌij chike chi kekanaj kan che ri chaqꞌabꞌ riꞌ pa ri ja ri kꞌo wi, chukabꞌ qꞌij xeꞌ kukꞌ xerachiꞌlaj bꞌik nikꞌaj alaxik ri keꞌl pa ri tinimit Jope. \p \v 24 Chukabꞌ qꞌij xoꞌpan pa ri tinimit Cesarea. Ri Cornelio e rayeꞌm apanoq uꞌmulim ri rachalal xuqujeꞌ e rech taq chꞌabꞌeꞌn. \v 25 Ri Pedro are xok bꞌik pa ri ja, xukiꞌ ri Cornelio choch, xuqꞌijilaꞌj. \v 26 Ri Pedro xubꞌij che: Chatwaꞌjiloq, ri in, in jun achi jetaq ri at. \p \v 27 Xkichapleꞌj kꞌu tzij, kꞌa te riꞌ xoꞌk bꞌik jawjeꞌ ri kimulim wi kibꞌ ri nikꞌaj winaq chik. \v 28 Ri Pedro xubꞌij: Ix iwetaꞌm chi ri qataqanik kubꞌij chi man kuya taj chi jun winaq aj Israel katzijon rukꞌ jun winaq ri man aj Israel taj, pune jeriꞌ ri Dios xukꞌut chinuwach chi man kuya taj kinbꞌij chꞌuluj che ri uchꞌajchꞌobꞌem chi Areꞌ. \v 29 Rumal riꞌ man xinkꞌopij ta wibꞌ xinpe waral are xiniꞌsikꞌij loq. Chibꞌij bꞌa chwe jas rumal xiniꞌkꞌama loq. \p \v 30 Ri Cornelio xutzijoj we riꞌ: Chi kajibꞌ qꞌij kanoq tajin kinbꞌan chꞌawem pa ri wachoch pa ri urox hora rech bꞌenaq qꞌij. Xaq kꞌa teꞌ jun achi karepqꞌun ri ratzꞌyaq xtakꞌatobꞌ chinuwach. \v 31 Xubꞌij chwe: Cornelio, ri achꞌawem xtataj rumal ri Dios xuqujeꞌ xril ri asipanik ri kaya chike ri mebꞌaibꞌ. \v 32 Chanim kꞌut chattaqan chukꞌamik ri jun achi ubꞌiꞌ Simón Pedro, kꞌo pa ri rachoch ri Simón ri kachakun che taq tzꞌuꞌm, ri kel chuchiꞌ ri plo, pa ri tinimit Jope. \p \v 33 Rumal riꞌ aninaq xintaqan che asikꞌixik, tyox chawe xatpetik. Che we chanim qonojel qamulim qibꞌ choch ri Dios, qayeꞌm kaqata ri utzij ri uyoꞌm chawe. \p \v 34 Ri Pedro xubꞌij: Chanim kinwilo chi ri Dios man xaq ta kuꞌchaꞌ ri winaq ri keꞌraj. \v 35 Xane kuꞌkꞌamawaꞌj konojel ri kakimochꞌ kibꞌ choch xuqujeꞌ kakibꞌan ri utzilal. \v 36 Ri utz laj tzij ri yaꞌtal che ri tinimit Israel are chi kꞌo jaꞌmaril rukꞌ ri Dios, rumal ri Jesucristo, ri Ajawxel rech ronojel ri kꞌolik. \v 37 Iwetaꞌm ri xkꞌulmatajik, ri xchapleꞌtaj loq pa ronojel ri tinimit Judea, pa Galilea are xbꞌantaj ri uqasanaꞌ ri Jesús rumal ri Juan \v 38 Iwetaꞌm xuqujeꞌ chi ri Dios xuya ri kwinem rech ri Uxlabꞌixel che ri Jesús aj Nazaret. Rumal kꞌu wa ri Jesús xubꞌan ri utzilal, xuꞌkunaj ri e yawabꞌibꞌ xuqujeꞌ ri e jatꞌital rumal ri itzel, rumal kꞌo ri Dios rukꞌ. \v 39 Ri uj, uj taqoꞌn xqilo ronojel ri xubꞌano pa ronojel Judea xuqujeꞌ pa Jerusalén, xqilo are xkamisaxik xuqujeꞌ xekebꞌax cho ri jun cheꞌ. \v 40 Ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj ri Jesús churox qꞌij. Ri Dios xuqujeꞌ xuya bꞌe che chi kukꞌut chi na ribꞌ junmul. \v 41 Man chikiwach ta konojel ri winaq xane xaq chikiwach ri xuchaꞌo rech jeriꞌ kaqaqꞌalajisaj ri xkꞌulmatajik. Uj riꞌ, ri xujwaꞌ rukꞌ, xujqumun rukꞌ are xkꞌastaj uwach chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ. \v 42 Ri Dios xuchaꞌ ri Jesús, rech kux qꞌatal tzij pa kiwiꞌ konojel ri winaq ri e kꞌaslik xuqujeꞌ ri e kaminaq, xujutaq kꞌu chutzijoxik xuqujeꞌ chuqꞌalajisaxik chike konojel ri winaq pa ronojel ri uwachulew. \v 43 Are waꞌ ri xkitzijoj loq ri e qꞌalajisal taq tzij chirij ri Jesús, are xkibꞌij: jachin kakojon che Areꞌ kakuyutaj ri umak pa ri ubꞌiꞌ. \p \v 44 Tajin katzijon na ri Pedro are xqaj ri Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ ri tajin kakitatabꞌej ri utz laj tzij. \v 45 Ri e kojonelabꞌ aꞌj Israel ri e rachiꞌl bꞌi ri Pedro, xemayijanik are xkil ri usipanik ri Uxlabꞌixel xqaj pa kiwiꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj. \v 46 Xkito are kechꞌaw pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, xuqujeꞌ kakiqꞌijilaꞌj ri Dios. Ri Pedro xuta chike: \v 47 ¿La kꞌo jun man karaj taj kaqabꞌan kiqasanaꞌ we winaq riꞌ? Aꞌreꞌ xkikꞌamawaꞌj ri Uxlabꞌixel jetaq ri uj. \p \v 48 Xtaqan kꞌu ri Pedro kabꞌan kiqasanaꞌ pa ri ubꞌiꞌ ri Jesucristo. Kꞌa te riꞌ ri Cornelio xubꞌochiꞌj chi kakanaj kan ri Pedro jun janipa qꞌij rukꞌ. \c 11 \s Kutzaq utaqkil ri Pedro chike ri kojonelabꞌ pa ri tinimit Jerusalén \p \v 1 Ri e taqoꞌn xuqujeꞌ ri kojonelabꞌ ri e kꞌo pa Judea are xkito chi ri winaq ri man aꞌj Israel taj xekojon che ri utzij ri Dios. \v 2 Xkibꞌij che ri Pedro are xtzalij pa ri tinimit Jerusalén chi man utz taj ri xubꞌano. \v 3 Xatok pa kachoch ri man aꞌj Israel taj xuqujeꞌ xatwaꞌ kukꞌ, xecha che. \p \v 4 Ri Pedro kꞌut xutzijoj chike jas ri xkꞌulmatajik. \v 5 Jewaꞌ xubꞌij: In kꞌo pa ri tinimit Jope, tajin kinbꞌan chꞌawem. Xaq kꞌa teꞌ xinsachiꞌk, xkꞌut kꞌu chinuwach jun atzꞌyaq ri tajin kaqaj loq cho ri kaj chaptal ri kajibꞌ utzaꞌm xqaj loq jawjeꞌ ri in kꞌo wi. \v 6 Are xinkaꞌyej jas kꞌo chupam, xinwil ronojel kiwach aꞌwaj, aꞌwaj kakijururej kibꞌ cho ri uwachulew, awaj kajibꞌ kichakalibꞌal xuqujeꞌ aꞌwaj ri kerapin cho ri kaj. \v 7 Xinta kꞌu jun chꞌabꞌal kubꞌij: “Pedro chatwaꞌjiloq chaꞌtijaꞌ.” \v 8 In xinbꞌij: “Tat, man nutijom ta wi jun chꞌulujalaj jastaq rumal cher ri qataqanik man kuya ta bꞌe chaqe.” \v 9 Xchꞌaw chi junmul ri chꞌabꞌal ri xpe chikaj, xubꞌij: “Man kabꞌij taj chi man yaꞌtal taj katij ri uchꞌajchꞌobꞌem chi ri Dios.” \v 10 Oxmul xkꞌulmataj we kꞌutbꞌal riꞌ, kꞌa te riꞌ xpaqabꞌax chi ri manta pa ri kaj. \v 11 Qas che ri qꞌotaj riꞌ, oꞌxibꞌ achyabꞌ ri kipetik pa ri tinimit Cesarea xoꞌpan jawjeꞌ ri in kꞌo wi. \v 12 Ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xubꞌij chwe chi kineꞌ kukꞌ xuqujeꞌ chi man kakꞌaxir ta wanimaꞌ kineꞌ kukꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj. We waqibꞌ alaxik ri e kꞌo chanim xebꞌe wukꞌ are xujopan cho rachoch ri achi ri xtaqan che qasikꞌixik. \v 13 Ri achi xuchapleꞌj utzijoxik chaqe chi jun ángel xukꞌut ribꞌ choch pa ri rachoch xubꞌij che: “Chaꞌtaqa bꞌik e taqoꞌn pa ri tinimit Jope rech keꞌkisikꞌij loq jun achi ubꞌiꞌ Simón Pedro.” \v 14 Ri achi riꞌ are kabꞌin chawe jas kabꞌano rech katkolotajik xuqujeꞌ kekolotaj ri winaq ri e kꞌo pa ri awachoch. \v 15 Are xinchapleꞌj tzijonem kukꞌ, ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xqaj pa kiwiꞌ jetaq ri xubꞌan qukꞌ uj nabꞌe. \v 16 Xnaꞌtaj kꞌu chwe are xubꞌij ri Ajawxel Jesús: “Ri Juan xubꞌan qasanaꞌ rukꞌ jaꞌ, ri ix kꞌut kabꞌan na iqasanaꞌ rukꞌ ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel.” \v 17 We xuya ri Dios ri sipanik riꞌ chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj jetaq ri xuya chaqe uj, ¿in jachin in chuqꞌatexik ri Dios? \p \v 18 Are xkita we tzij riꞌ, konojel xkiqꞌil kibꞌ che ubꞌixik tzij che ri Pedro, xkichapleꞌj uqꞌijilaꞌxik ri Dios. Xkibꞌij: Kaqilo chi ri Dios are xraj chi ri winaq ri man aꞌj Israel taj kakikꞌex kikꞌuꞌx rech kakikꞌamawaꞌj jun alik kꞌaslemal. \s Ri \w komontyox\w* ri kꞌo pa Antioquía \p \v 19 Jujun chike ri kojonelabꞌ ri xaꞌnimaj bꞌik are xchapleꞌtaj kitzukuxik che riꞌ are xkamisax ri Esteban, xebꞌe pa taq ri tinimit rech Fenicia, kꞌo xebꞌe Chipre, kꞌo xebꞌe Antioquía rech Siria.\f + \fr 11:19 \fr*\ft Antioquía ubꞌiꞌ ri nimalaj tinimit ri kꞌo pa Siria. Kꞌo xuqujeꞌ jun Antioquía chik pa ri tinimit Pisidia.\ft*\f* Xkitzijoj ri utzij ri Dios xwi chike ri winaq aꞌj Israel. \v 20 Kꞌo kꞌu jujun kojonelabꞌ ri aꞌj Chipre xuqujeꞌ aꞌj Cirene are xoꞌpan pa Antioquía xkichapleꞌj utzijoxik ri Ajawxel Jesús chike ri man aꞌj Israel taj. \v 21 Ri ukwinem ri Ajawxel kꞌo kukꞌ, e kꞌi kꞌu winaq ri man aꞌj Israel taj xekojon che ri Ajawxel. \p \v 22 Are xketaꞌmaj ri komontyox ri kꞌo pa ri tinimit Jerusalén, ri xkꞌulmatajik xkitaq bꞌik ri Bernabé pa ri tinimit Antioquía. \v 23 Ri Bernabé are xopanik, xnoj ri ranimaꞌ che kiꞌkotemal rumal cher xril ri utewechiꞌbꞌal ri Dios, xuꞌtaqchiꞌj ri kojonelabꞌ rech kajeqiꞌ kanimaꞌ chirij ri Ajawxel. \v 24 Ri Bernabé jun utz laj achi, nojinaq che ri Uxlabꞌixel, qas ko kꞌo pa ri ukojobꞌal. Sibꞌalaj e kꞌi winaq kꞌut xekojon che ri Ajawxel. \p \v 25 Are kꞌu ri Bernabé xeꞌ pa ri tinimit Tarso, xuꞌtzukuj ri Saulo. \v 26 Are xuriqo, xukꞌam bꞌik pa ri tinimit Antioquía. Jun junabꞌ xekanaj kan kikobꞌchal pa jun komontyox xkiya kꞌutuꞌn chike e kꞌi winaq. (Pa ri tinimit Antioquía xbꞌix wi nabꞌe mul Cristianos chike ri kojonelabꞌ).\f + \fr 11:26 \fr*\ft Cristiano kel kubꞌij \ft*\em Kꞌin laj nitzꞌ Cristo,\em* rumal are kekojon ri winaq che ri Cristo je kenoꞌjinik jacha ri Cristo. \f* \p \v 27 Pa taq ri qꞌij riꞌ e kꞌo jujun qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios xeꞌl bꞌik pa ri tinimit Jerusalén, xebꞌe pa ri tinimit Antioquía. \v 28 Jun chike ubꞌiꞌ Agabo, pa jun chike ri kimulin ibꞌ xtakꞌiꞌk xubꞌij chi kape na jun nimalaj numik pa ronojel ri tinimit Roma. Xkꞌulmataj kꞌu we riꞌ are kꞌo ri Claudio che qꞌatal tzij. \v 29 Rumal riꞌ, ri kojonelabꞌ aꞌj Antioquía xkitaq kꞌu bꞌik jun tobꞌanik chike ri alaxik aꞌj Judea, chi kijujunal xkiya ri xekwin chuyaꞌik. \v 30 Xkiterebꞌa kꞌu bꞌik ri kisipanik kukꞌ ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo, rech kakiya apanoq chike ri kꞌamal taq bꞌe rech ri \w komontyox\w* ri kꞌo pa ri tinimit Jerusalén. \c 12 \s Kakamisax ri Jacobo xuqujeꞌ kokisax ri Pedro pa cheꞌ \p \v 1 Pa taq ri qꞌij riꞌ, ri taqanel Herodes Agripa xuchapleꞌj ubꞌanik kꞌax chike jujun kojonelabꞌ rech ri komontyox.\f + \fr 12:1 \fr*\ft We Herodes ri tajin katzijox rij waral are Herodes ri umam ri Herodes ri xraj xukamisaj ri Jesús are kꞌin laj nitzꞌ akꞌal. \ft*\xt Mateo 2:13-16\xt*\f* \v 2 Xtaqan chukamisaxik ri Jacobo (rachalal ri Juan) chi sakꞌibꞌal. \v 3 Are xril ri Herodes chi xqaj chkiwach ri winaq aꞌj Israel ri xubꞌano, xtaqan chuchapik ri Pedro. (Wa we riꞌ xkꞌulmataj pa ri nimaqꞌij rech Pascua). \v 4 Xukoj pa cheꞌ xuꞌtaq e kajibꞌ wok aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit chuchajixik, kajibꞌ achyabꞌ pa jujun wok. Ri uchomanik are chi we xikꞌow ri nimaqꞌij Pascua kuqꞌat tzij puꞌwiꞌ, chikiwach konojel ri winaq. \v 5 Ri komontyox xkibꞌan chꞌawem rukꞌ chuqꞌabꞌ puꞌwiꞌ ri Pedro are kꞌo pa cheꞌ. \s Kesax loq ri Pedro pa cheꞌ \p \v 6 Jun aqꞌabꞌ karaj kuriq ri qꞌij kaqꞌat tzij puꞌwiꞌ ri Pedro, ri Pedro tajin kawar chikixoꞌl kebꞌ aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, ri nikꞌaj aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit chik kichajim ri uchiꞌ ja rech ri cheꞌ. \v 7 Xaq kꞌa teꞌ xtunan jun qꞌaqꞌ pa ri cheꞌ, jun \w ángel\w* rech ri Ajawxel xtakꞌiꞌ choch ri Pedro, ko xuchap pa ri ukꞌalkꞌaꞌx rech kakꞌastajik, kꞌa te riꞌ xbꞌix che: Chakowij chatwaꞌjiloq. \p Ri chꞌichꞌ ri kojtal chujatꞌixik xtzaq pa ri ulew. \v 8 Ri ángel xubꞌij che: Chakojo ri awatzꞌyaq xuqujeꞌ ri axajabꞌ. \p Ri Pedro xunimaj ri xbꞌix che, kꞌa te riꞌ ri ángel xubꞌij che: Chakojo ri aqꞌuꞌ, chinatereneꞌj. \p \v 9 Ri Pedro xel loq pa ri kꞌolibꞌal ri kꞌo wi, xutereneꞌj ri ángel, puꞌkꞌuꞌx chi xaq tajin kachikꞌik, man xuchꞌobꞌ taj chi qas tzij ri tajin kakꞌulmatajik. \v 10 Xikꞌow loq chkiwach ri nabꞌe taq chajinelabꞌ, kꞌa te riꞌ chkiwach ri ukabꞌ. Xoꞌpan chuchiꞌ ri chꞌichꞌ uchiꞌ ja ri kel bꞌik pa ri tinimit, are xoꞌpan chilaꞌ, ri uchiꞌ ja xjaqajobꞌ utukel chikiwach. Xeꞌl bꞌik, xkichapleꞌj bꞌinem pa ri bꞌe, xaq kꞌa teꞌ xya kan utukel ri Pedro rumal ri ángel. \v 11 Are xtzaratzobꞌ ri Pedro, xubꞌij: Qas tzij bꞌa ri Ajawxel xutaq loq ri ángel chinukolik cho ri Herodes xuqujeꞌ che ri kꞌax ri kichomam ri winaq aꞌj Israel kakibꞌan chwe. \p \v 12 Kꞌa te riꞌ xeꞌ cho rachoch ri María, ri unan ri Juan Marcos, chilaꞌ kimulim wi kibꞌ e kꞌi kojonelabꞌ chubꞌanik chꞌawem. \v 13 Xukꞌorokꞌa ri uchiꞌ ja, xel kꞌu loq jun ali patanijel ubꞌiꞌ Rode. \v 14 Are xuta ri uchꞌabꞌal ri Pedro, sibꞌalaj xkiꞌkotik, man xujaq ta kꞌu ri uchiꞌ ja xane nabꞌe xuꞌbꞌij chike konojel ri e kꞌo pa ri ja: Kꞌo ri Pedro chuchiꞌ le ja. \p \v 15 Xaq at kon riꞌ, wine are uángel, xecha che. Ri ali kꞌut xubꞌij chi qas are wi Pedro. \f + \fr 12:15 \fr*\ft Ri winaq aꞌj Israel kakikojo chi e kꞌo jujun kiángel chi kijujunal re kechajinik. \ft*\xt Mateo 18:10\xt*\f* \p \v 16 Ri Pedro kꞌut xaq je xukꞌorokꞌa ri uchiꞌ ja. Kꞌamaꞌtam xkijaqo, are xkilo xemayijanik. \v 17 Pa memal tzij xubꞌij chike chi man kechꞌaw ta na, xutzijoj chike jas xubꞌan ri Ajawxel chi resaxik loq pa ri cheꞌ. Chitzijoj che ri Jacobo xuqujeꞌ chike konojel ri alaxik ri xkꞌulmatajik, xcha chike. Kꞌa te riꞌ xeꞌ chi pa jun kꞌolibꞌal chik. \p \v 18 Are xsaqirik, ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit xetontiꞌrik rumal ri xkꞌulmataj rukꞌ ri Pedro. \v 19 Ri Herodes Agripa xukꞌot kichiꞌ ri e chajinelabꞌ, kꞌa te riꞌ xtaqan che kikamisaxik. Ri Herodes are xbꞌantaj we riꞌ rumal xeꞌkꞌol pa Cesarea jun janipa qꞌij.\f + \fr 12:19 \fr*\ft Ri taqanik rech ri tinimit Roma, kubꞌij chi ri ajmak ri tzꞌapital pa cheꞌ kakꞌojiꞌ chilaꞌ kꞌa katzoqopix na bꞌik. Ri chajil re ri cheꞌ we kutzoqopij bꞌik ri ajmak are kok kan che ukꞌaxel, we kꞌu katzꞌapiꞌ pa cheꞌ o kakamisaxik.\ft*\f* \s Ukamikal ri Herodes \p \v 20 Sibꞌalaj xyojtaj ri Herodes kukꞌ ri winaq rech ri tinimit Tiro xuqujeꞌ Sidón. Ri winaq aꞌj chilaꞌ xeꞌkitaq bꞌik taqoꞌn xeꞌkibꞌij che ri Herodes chi maj chꞌoꞌj kakaj kakibꞌan rukꞌ rumal cher ketaꞌm chi chilaꞌ kape wi ri kakitijo. Xraj kꞌu ri Blasto ri rajchak ri Herodes xchꞌaw pa kiwiꞌ. \v 21 Jun qꞌijal kꞌut ri Herodes xuchaꞌ jun qꞌij katzijon kukꞌ. Are xuriq ri qꞌij ri Herodes, xukoj ri ratzꞌyaq rech nim taqanel, xtꞌuyiꞌ pa ri utem xtzijon kukꞌ. \v 22 Ri winaq xkipaqꞌapa ri kiqꞌabꞌ, xkiraq kichiꞌ xkibꞌij: ¡Man uchꞌabꞌal ta achi, ri tajin kaqatoꞌ uchꞌabꞌal jun dios! \p \v 23 Aninaq xpe jun ángel rech ri Dios, xukoj jun yabꞌil che, rumal cher xukꞌamawaꞌj ri qꞌijilaꞌnik ri xkiya ri winaq che, man xuya ta che ri Dios. Xaq jeriꞌ xkamik, iꞌxjut xetijowik. \p \v 24 Are kꞌu ri utzij ri Dios xjabꞌun pa ronojel tinimit, sibꞌalaj e kꞌi xekojonik. \p \v 25 Ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo are xetoꞌtaj che ri kitaqkil pa ri tinimit Jerusalén, xetzalij pa ri tinimit Antioquía, xkikꞌam bꞌik ri Juan Marcos. \c 13 \s Ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo kakichapleꞌj utzijoxik ri utzij ri Dios \p \v 1 E kꞌo kꞌu qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios xuqujeꞌ aꞌjtijabꞌ pa ri \w komontyox\w* rech ri tinimit Antioquía pa Siria, ri Bernabé, ri Simón (ri kabꞌix Qꞌeq che), ri Lucio (aj Cirene), ri Manaén ri junam xekꞌiy rukꞌ ri Herodes Antipas, xuqujeꞌ ri Saulo. \v 2 Jun qꞌijal are tajin kakibꞌan chꞌawem xuqujeꞌ tajin kakiqꞌip kiwaꞌim, ri Uxlabꞌixel xubꞌij chike: Chiꞌqꞌata ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo rech kebꞌe che ri chak ri e nusikꞌim wi. \p \v 3 Xkibꞌan kꞌu qꞌipoj waꞌim xuqujeꞌ xkibꞌan chꞌawem pa kiwiꞌ ri Saulo rachiꞌl ri Bernabé xkiya kiqꞌabꞌ pa kiwiꞌ, kꞌa te riꞌ xeꞌkitaq bꞌik. \s Ri e taqoꞌn kakitzijoj ri utzij ri Dios pa ri tinimit Chipre \p \v 4 Ri Uxlabꞌixel xutaq bꞌik ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo xebꞌe chuchiꞌ ri jaꞌ rech Seleucia kelik bꞌi chilaꞌ xebꞌe puꞌwiꞌ ri jaꞌ xoꞌpan pa jun leꞌaj sutital che jaꞌ pa ri tinimit Chipre. \v 5 Are xoꞌpan pa ri tinimit Salamina, xoꞌk pa ri Sinagoga kech ri winaq aꞌj Israel chilaꞌ xkitzijoj wi ri utzij ri Dios. Ri Juan Marcos xeꞌ kukꞌ chikitoꞌik. \v 6 Xebꞌe pa jaljoj taq tinimit kꞌa te riꞌ xoꞌpan pa ri tinimit Pafos. Chilaꞌ xketaꞌmaj wi uwach jun ajqꞌij, jun menkꞌetinel aꞌj Israel ubꞌiꞌ Barjesús. \v 7 Ri achi riꞌ kachakun rukꞌ ri qꞌatal tzij, Sergio Paulo, jun qꞌatal tzij ri sibꞌalaj kꞌo retaꞌmabꞌal. Xtaqan kꞌu chikisikꞌixik ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo, rumal cher karaj kuta ri utzij ri Dios. \v 8 Are kꞌu ri Elimas ri ajqꞌij (are waꞌ ri ubꞌiꞌ pa tzijobꞌal griego) xukoj ukꞌuꞌx ri nim qꞌatal tzij rech man kutatabꞌej ta ri kakitzijoj ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo rech jeriꞌ man kakojon taj. \v 9 Ri Saulo ubꞌiꞌ Pablo xnoj che ri Uxlabꞌixel ko xukaꞌyej ri achi. \v 10 Kꞌa te riꞌ xubꞌij che: ¡Ralkꞌwaꞌl itzel, at ukꞌulel ri sukꞌal, at nojinaq che menkꞌetinik, xuqujeꞌ bꞌanoj tzij. At ukꞌulel ronojel utzilal! ¿Jampaꞌ kattaniꞌk chukotik ri utz laj ubꞌe ri Ajawxel? \v 11 Ri Ajawxel kꞌut kuqꞌat tzij paꞌwiꞌ rumal riꞌ katmoyar chanim. Man kawil ta chi ri utunal ri qꞌij jun janipa qꞌij. Jeriꞌ aninaq xok sutzꞌ xuqujeꞌ qꞌequꞌmal pa ri ubꞌoqꞌoch ri achi, xuchapleꞌj bꞌinem, man karil ta chi ri ubꞌe, xa xuta chi toqꞌobꞌ xtzuyexik kakꞌut ri ubꞌe. \v 12 Ri qꞌatal tzij are xril ri xkꞌulmatajik, xkojonik rumal xmayijanik che ri kꞌutuꞌn rech ri Ajawxel Jesús. \s Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé koꞌpan pa ri tinimit Antioquía rech Pisidia \p \v 13 Ri Pablo xuqujeꞌ ri e rachiꞌl xeꞌl bꞌik pa ri tinimit Pafos, xebꞌe pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, xebꞌe pa ri tinimit Panfilia. Xoꞌpan chuchiꞌ ri jaꞌ pa ri tinimit Perge. Chilaꞌ xtzalij wi kanoq ri Juan Marcos xeꞌ kanoq pa Jerusalén. \v 14 Ri Pablo kꞌut rachiꞌl ri Bernabé xkisukꞌu xoꞌpan pa ri tinimit Antioquía\f + \fr 13:14 \fr*\ft Kꞌo chi jun tinimit ubꞌiꞌ Antioquía pa ri tinimit Siria, chi la xel wi bꞌik ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé are xebꞌe pa ri nabꞌe kichak.\ft*\f* pa Pisidia. Pa ri qꞌij rech uxlanem xebꞌe pa ri mulim ibꞌ pa ri Sinagoga. \v 15 Are xsikꞌitaj ri wuj rech ri Moisés, ri naqꞌatalik kakisikꞌij xuqujeꞌ ri kiwuj ri e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios, ri e kꞌamal taq bꞌe kech ri winaq ri kimulin kibꞌ xkitaq ubꞌixik chike: Alaxik, we kꞌo tzij iwukꞌ ri kuya jororemal xuqujeꞌ kuꞌtaqchiꞌj ri alaxik kebꞌe chikiwach, chixqꞌaxoq jiꞌbꞌij. \p \v 16 Xwaꞌjil kꞌu ri Pablo, pa memal tzij xubꞌij chike chi man kechꞌaw ta na kꞌa te riꞌ xuchapleꞌj chꞌawem xubꞌij: Chitampeꞌ, achyabꞌ aꞌj Israel xuqujeꞌ ri ix man ix aꞌj Israel taj, ri kixiꞌj iwibꞌ cho ri Dios. \v 17 Ri Dios rech we tinimit Israel xuꞌchaꞌ ri qamam ojer, xuꞌkꞌiyarisaj, xuya kichuqꞌabꞌ are xekꞌojiꞌ pa ri tinimit Egipto, kꞌa te riꞌ rukꞌ ri kwinel laj uqꞌabꞌ xeꞌresaj loq pa ri patanijik. \v 18 Xukochꞌ uwach chike kawinaq junabꞌ are xebꞌin pa ri katzꞌinow ulew. \v 19 Xusach kiwach wuqubꞌ tinimit ri e kꞌo pa Canaán rech jeriꞌ xuya ri ulew chike ri winaq aꞌj Israel. \v 20 We jastaq riꞌ xkꞌulmatajik kajibꞌ ciento rukꞌ kawinaq lajuj junabꞌ. Kꞌa te riꞌ ri Dios xuꞌkoj qꞌatal taq tzij kꞌamal taq kibꞌe ri tinimit Israel, ri kꞌisbꞌal qꞌatal tzij are ri Samuel. \v 21 Ri winaq xkita kꞌu jun kitaqanel, ri Dios xuya chike ri Saúl ukꞌojol ri Cis, rech ri jupuq winaq rech Benjamín are waꞌ xtaqan pa Israel kawinaq junabꞌ. \v 22 Ri Dios are xresaj ri Saúl che taqanel, xukoj ri David che ukꞌaxel, are waꞌ ri xbꞌix che rumal ri Dios: \qt Ri David ukꞌojol ri Isaí are qas kaqaj chinuwach, rumal cher kubꞌan na ronojel ri kinbꞌij che kubꞌano.\qt* \v 23 Ri Jesús kꞌut are jun chike ri e \w rijaꞌl ri David\w* are waꞌ ri kolonel uchiꞌm loq ri Dios chike ri utinimit Israel. \v 24 Majoꞌq kape ri Jesús, are xpe ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ, xubꞌij chike ri winaq aꞌj Israel chi rajawaxik kakikꞌex kikꞌuꞌx che ri kimak, ketzalij rukꞌ ri Dios, xuqujeꞌ kabꞌan kiqasanaꞌ. \v 25 Are xuriq ri kꞌisbꞌal qꞌij rech ukꞌaslemal ri Juan, xubꞌij: “¿Teꞌq piꞌkꞌuꞌx chi in in Mesías? Man in taj. Kape kꞌu na Areꞌ, man taqal ta kꞌu chwe in kinoq che patanil re, man ne taqal ta chwe kinkir ri ximbꞌal uxajabꞌ.” \p \v 26 Qachalal ralkꞌwaꞌl ri Abraham xuqujeꞌ winaq ri man ix aꞌj Israel taj ix ri kixiꞌj iwibꞌ cho ri Dios, we tzij rech kolotajem chaqe uj xyaꞌtaj wi. \v 27 Ri winaq aꞌj Jerusalén, xuqujeꞌ ri kꞌamal taq kibꞌe man xkichꞌobꞌ taj chi ri Jesús xtzijox loq kumal ri qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios. Rumal riꞌ xkiqꞌat tzij puꞌwiꞌ je xkibꞌano jetaq ri kitzijom loq ri qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios, ri kasikꞌix pa ronojel taq qꞌij rech uxlanem. \v 28 Man kꞌo ta kꞌu rumal kakamisaxik, pune jeriꞌ xkita wi che ri Pilato chi kakamisaxik. \v 29 Are xbꞌantaj kumal ronojel ri tzꞌibꞌatal chrij ri Jesús, xkiqasaj cho ri cheꞌ kꞌa te riꞌ xeꞌkimuqu kanoq. \v 30 Ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj uwach chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ. \v 31 Ri Jesús xukꞌut ribꞌ sibꞌalaj kꞌi mul chikiwach ri winaq ri xebꞌin rukꞌ kelik loq pa Galilea xebꞌe pa ri tinimit Jerusalén. Kamik riꞌ, are waꞌ we winaq riꞌ ketzijon ri ukamikal xuqujeꞌ ri kꞌastajibꞌal uwach ri Jesús chike ri tinimit Israel. \p \v 32 Kamik riꞌ, uj kꞌo waral chutzijoxik ri utz laj tzij ri bꞌiꞌtal loq chike ri e qamam ojer. \v 33 Ri Dios xubꞌano ri ubꞌim loq chaqe are xukꞌastajisaj uwach ri Jesús. Are waꞌ ri kubꞌij ri ukabꞌ Salmo che ri Jesús. \qt At at nukꞌojol, kamik riꞌ xinux aTat.\qt* \v 34 Ri Dios xubꞌij loq chi kuwaꞌjilisaj na ri Jesús chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ, man xuya ta kanoq pa ri jul rech kaqꞌayik, xubꞌij xuqujeꞌ: \qt Kinya na ri Tyoxalaj tewechibꞌal ri nuchiꞌm loq che ri David.\qt* \v 35 Kꞌo chi jun Salmo ri kꞌyaqal kubꞌan chubꞌixik: \qt Man kaya ta la bꞌe chi ri Tyox patanil e la kaqꞌay pa ri jul.\qt*\x + \xo 13:35 \xo*\xt Salmos 16:10.\xt*\x* \v 36 We Salmo riꞌ man are ta kutzijoj rij ri David. Ri David are xepatanitaj ri e rach kꞌiyik, xkam bꞌik, xmuq kukꞌ ri ratiꞌt umam, xqꞌay ri areꞌ. \v 37 Man are ta kutzijoj rij ri David xane jun winaq chik ri xkꞌastajisax rumal ri Dios ri man xqꞌay ta ri ubꞌaqil. \v 38 Qachalal, chitampeꞌ, uj kꞌo waral che uqꞌalajisaxik chi kꞌo kuybꞌal imak rumal ri Jesús. \v 39 Xapachin ri kakojon che ri Jesús kabꞌantaj sukꞌ che cho ri Dios, are waꞌ ri man xkwin ta ri utaqanik ri Moisés xubꞌano. \v 40 Qas chixchomanoq rech man kakꞌulmataj ta iwukꞌ ri xkibꞌij loq ri e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios, are xkibꞌij: \v 41 \qt Chiwilampeꞌ ix ri ix ajyoqꞌolobꞌ, chixmayijanoq xuqujeꞌ sach iwach, rumal cher tajin kinbꞌan jun jastaq ri pune kꞌo katzijon chiꞌwe man kikoj ta wi riꞌ.\qt* \p \v 42 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé are xeꞌl loq pa ri Sinagoga xebꞌochiꞌx kumal ri winaq rech kakitzalij utzijoxik ri jastaq pa jun qꞌij chik rech uxlanem. \v 43 E kꞌi winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ winaq ri xkibꞌan aꞌj Israel chibꞌil kibꞌ xeꞌkitereneꞌj ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé. Konojel we winaq riꞌ xeꞌkitaqchiꞌj ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé rech kajeqiꞌ kikꞌuꞌx pa ri utoqꞌobꞌ ri Dios. \p \v 44 Che ri jun qꞌij chik rech uxlanem, konojel ri winaq rech ri tinimit xkimulij kibꞌ chutayik ri utzij ri Dios. \v 45 Ri winaq aꞌj Israel are xkil ri kikꞌyal ri winaq, itzel xkinaꞌo xkichapleꞌj ubꞌixik bꞌanoj taq tzij chirij ri Pablo, xkichapleꞌj ukꞌululaꞌxik ronojel ri kubꞌij. \v 46 Ri Pablo xuqujeꞌ ri Bernabé xkibꞌij rukꞌ chuqꞌabꞌ: Sibꞌalaj rajawaxik nabꞌe kaqatzijoj ri utzij ri Dios chiꞌwe ix, ri ix aj Israel, rumal kꞌu cher xiwetzelaj uwach kinaꞌo chi man kataqiꞌ ta chiꞌwe ri jun alik kꞌaslemal, rumal riꞌ kaqatzijoj chi we tzij riꞌ chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj. \v 47 Ri Ajawxel xuya we taqanik riꞌ chaqe are xubꞌij: \qt At nuyaꞌom chikitunaxik ri winaq ri man aꞌj Israel taj, rech katzijoj ri koltajem pa taq ri naja taq tinimit rech ri uwachulew.\qt* \p \v 48 Ri winaq ri man aꞌj Israel taj are xkita ri xbꞌixik, xetyoxin che ri Ajawxel rumal ri utzij, konojel ri e chaꞌtal chukꞌamawaꞌxik ri jun alik kꞌaslemal, xekojonik. \v 49 Ri utzij ri Dios xjabꞌun pa ri tinimit riꞌ. \v 50 Are kꞌu ri kꞌamal taq kibꞌe ri winaq aꞌj Israel xeꞌkitaqchiꞌj ixoqibꞌ ri muꞌl kikꞌuꞌx pa ri kinaqꞌatajibꞌal xuqujeꞌ e kꞌamal taq bꞌe rech ri tinimit rech xkimulij kibꞌ chikij ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé rech jeriꞌ xeꞌkesaj bꞌik pa ri tinimit. \v 51 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xeꞌl loq pa ri tinimit, xkitota kan ri ulew che ri kaqan kꞌutbꞌal rech chi maj kimak chike ri winaq we kape kꞌaxkꞌolal pa kiwiꞌ. Kꞌa te riꞌ xebꞌe pa ri tinimit Iconio. \v 52 Ri tijoxelabꞌ xenoj che kiꞌkotemal xuqujeꞌ che ri Uxlabꞌixel. \c 14 \s Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xoꞌpan pa ri tinimit Iconio \p \v 1 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé are xoꞌpan pa ri tinimit Iconio xoꞌk bꞌik pa ri Sinagoga, xkitzijoj rukꞌ chuqꞌabꞌ ri utz laj tzij, e kꞌi kꞌu winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ winaq ri man aꞌj Israel taj xekojonik. \v 2 E kꞌo kꞌu jujun chike ri aꞌj Israel xketzelaj ri utzij ri Dios, xkimenkꞌetij ri kichomabꞌal ri man aꞌj Israel taj rech jeriꞌ man kakitatabꞌej ta ri kakitzijoj ri Bernabé rachiꞌl ri Pablo. \v 3 Rumal riꞌ naj qꞌotaj xekanaj kanoq ri taqoꞌn pa ri tinimit xkitzijoj ri utoqꞌobꞌ ri Ajawxel rukꞌ chuqꞌabꞌ. Ri Ajawxel xuya kwinem chike rech kakibꞌan mayijabꞌal taq jastaq rech jeriꞌ kaqꞌalajinik chi qas tzij ri kakitzijoj. \v 4 Kꞌo kꞌu xkikoj kibꞌ kukꞌ ri e taqoꞌn kꞌo xuqujeꞌ are xkikoj ri kakibꞌij ri e kꞌamal taq kibꞌe ri aꞌj Israel. \v 5 Rumal riꞌ xkimulij kibꞌ nikꞌaj aꞌj Israel xuqujeꞌ nikꞌaj man aꞌj Israel taj e kachiꞌl ri e kꞌamal taq kibꞌe xkichomaj keꞌkibꞌan ri taqoꞌn che abꞌaj. \v 6 Ri taqoꞌn are xkita ri xchomax chikij xaꞌnimaj bꞌik xebꞌe pa ri tinimit Licaonia, pa ri tinimit rech Listra xuqujeꞌ Derbe kꞌa te riꞌ pa taq ri tinimit ri e kꞌo pa taq kixukut. \v 7 Chilaꞌ xkitzijoj wi ri utz laj tzij. \s Kabꞌan ri Pablo che abꞌaj \p \v 8 Ri e taqoꞌn are xoꞌpan pa ri tinimit Listra xkiriq jun achi ri uriqom kꞌax ri raqan. Chꞌokeꞌr wi pa ri ukꞌiyik, man bꞌininaq ta wi. We achi riꞌ tꞌuyul apanoq, \v 9 tajin kutatabꞌej ri Pablo. Ri Pablo are xrilo chi ri achi kꞌo ukojobꞌal rech kutzirik. \v 10 Ko xuchꞌabꞌej, xubꞌij che: ¡Chatwaꞌjiloq! \p Ri achi xtakꞌiꞌk, xchꞌoplajik kꞌa te riꞌ xuchapleꞌj bꞌinem. \v 11 Ri winaq are xkil ri xubꞌan ri Pablo, xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij pa ri kitzijobꞌal: ¡We achyabꞌ riꞌ e dios, e petinaq chi qasolixik pa winaqil! \p \v 12 Xkibꞌij kꞌu dios Zeus che ri Bernabé, xkibꞌij dios Hermes che ri Pablo, rumal cher are qas ukꞌaꞌninaq bꞌik ri tzij.\f + \fr 14:12 \fr*\ft Zeus ubꞌiꞌ ri kinimaꞌqil ri kidios ri winaq aꞌj Grecia. Ri Hermes are qꞌaxel kitzij konojel ri kidios ri winaq aꞌj Grecia.\ft*\f* \v 13 Ri templo re ri dios Zeus man pa ri tinimit taj kꞌo wi. Ri pare ri kachakun chilaꞌ e rachiꞌl ri winaq xkikꞌam bꞌik wakax, kotzꞌiꞌj taq korona chuchiꞌ ri okibꞌal pa ri tinimit, rech kakitzuj chikiwach ri e taqoꞌn. \v 14 Ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo are xkita ri tajin kakꞌulmatajik, xemayijanik. Xkitꞌoqopij ri katzꞌyaq\f + \fr 14:14 \fr*\ft Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xkꞌaxir kanimaꞌ, xkitꞌoqopij ri katzꞌyaq rumal chi ri winaq xkibꞌij dioses chike. \ft*\f* xuqujeꞌ xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij chike ri winaq: \v 15 ¡Achyabꞌ! ¿Jas che jewaꞌ kibꞌano? Ri uj xaq uj winaq jetaq ri ix uj petinaq che utzijoxik ri utz laj tzij chiꞌwe, rajawaxik kitas iwibꞌ che ri itzel taq jastaq xuqujeꞌ chixkojon che ri kꞌaslik Dios ri xbꞌanow ri kaj ulew, ri cho, xuqujeꞌ ronojel ri kꞌo chupam. \v 16 Ri Dios najtir xuya bꞌe chike konojel ri tinimit kakitaqej ri bꞌe ri kakaj. \v 17 Xa kꞌu xukꞌut chkiwach chi Areꞌ jun kꞌaslik Dios xuqujeꞌ sibꞌalaj utz kukꞌ konojel ri winaq. Kutaq la jabꞌ pa kiwiꞌ konojel ri winaq xuqujeꞌ kubꞌano chi kawachin ri kitikoꞌn, kuya kiwa xuqujeꞌ kiꞌkotemal pa kanimaꞌ. \p \v 18 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xekwinik xeꞌkiqꞌatej ri winaq xaq jeriꞌ man xtzuj ta kaminaq aꞌwaj chikiwach, pune kꞌax xkibꞌan chi kiqꞌatexik. \p \v 19 Xoꞌpan kꞌu nikꞌaj winaq, kipetik pa ri tinimit Antioquía xuqujeꞌ pa ri tinimit Iconio, xkikoj kikꞌuꞌx ri winaq xkibꞌan che abꞌaj ri Pablo kꞌa te ri xkichararej bꞌik xkesaj bꞌik pa ri tinimit, pa kikꞌuꞌx chi xkamik. \v 20 Xkimulij kꞌu kibꞌ ri kojonelabꞌ chirij, chikiwach kꞌu konojel xwaꞌjil bꞌik xtzalij pa ri tinimit. Chukabꞌ qꞌij xeꞌ pa ri tinimit Derbe rachiꞌl ri Bernabé. \p \v 21 Xkitzijoj ri utz laj tzij pa ri tinimit Derbe e kꞌi kꞌu winaq xekojon che ri Jesús. Kꞌa te riꞌ xetzalij pa ri tinimit Listra, pa ri tinimit Iconio xuqujeꞌ pa ri tinimit Antioquía rech Pisidia. \v 22 Are xoꞌpan chilaꞌ, xeꞌkitaqchiꞌj ri kojonelabꞌ kejeqiꞌk pa ri kikojobꞌal xuqujeꞌ xkinaꞌtaj kan chike chi rajawaxik kakitas kibꞌ che kꞌi taq jastaq rech koꞌk pa ri ajawarem rech ri Dios. \v 23 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xeꞌkikoj kꞌamal taq kibꞌe ri kojonelabꞌ pa ronojel ri \w komontyox\w*. Xkibꞌan chꞌawem xuqujeꞌ xkiqꞌip kibꞌ che waꞌim, xeꞌkijach ri kꞌamal taq bꞌe pa uqꞌabꞌ ri Dios, rumal cher chirij Areꞌ kuꞌl wi kikꞌuꞌx. \s Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé ketzalij pa tinimit Antioquía pa Siria \p \v 24 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xiꞌkꞌow chi bꞌik pa ri tinimit Pisidia xoꞌpan pa ri tinimit Panfilia. \v 25 Chilaꞌ xkitzijoj wi ri utzij ri Dios pa ri tinimit Perge kꞌa te riꞌ xeqaj bꞌik je laꞌ pa ri tinimit Atalia. \v 26 Kꞌisbꞌal rech xetzalij pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ xebꞌe pa ri tinimit Antioquía rech Siria, chilaꞌ xkimajij wi loq ri kibꞌinem. Chilaꞌ bꞌantal wi bꞌik chꞌawem pa kiwiꞌ kumal ri kojonelabꞌ are majaꞌ kebꞌe chutzijoxik ri utzij ri Dios. \v 27 Are xoꞌpan pa ri tinimit Antioquía, xeꞌkimulij konojel ri e kojonelabꞌ rech ri komontyox, xkitzijoj chike ri nimaq taq kꞌulmatajem ri xubꞌan ri Dios kukꞌ, xkitzijoj xuqujeꞌ chike jas xubꞌan ri Dios chuyaꞌik bꞌe chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj rech kekojonik. \v 28 Naj kꞌut xekꞌojiꞌ kan ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé kukꞌ ri kojonelabꞌ pa Antioquía. \c 15 \s Ri kojonelabꞌ xkimulij kibꞌ pa ri tinimit Jerusalén \p \v 1 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé tajin kakiya kꞌutuꞌn pa ri tinimit Antioquía rech Siria are xoꞌpan nikꞌaj achyabꞌ aꞌj pa ri tinimit Judea, xkichapleꞌj ukꞌutik chikiwach ri kojonelabꞌ chi man kekolotaj taj we man kokisax ri ketal kibꞌ jetaq ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés. \v 2 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé man utz taj xkita we riꞌ rumal riꞌ xkibꞌan tijoj chuqꞌabꞌ pa tzij kukꞌ ri winaq. Kꞌisbꞌal rech ri alaxik rech ri komontyox xuqujeꞌ ri kojonelabꞌ, xkichomaj xeꞌkitaq bꞌik ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xuqujeꞌ e nikꞌaj kojonelabꞌ chik xebꞌe chutzijoxik rij we jastaq riꞌ kukꞌ ri e taqoꞌn xuqujeꞌ kukꞌ ri kꞌamal taq bꞌe. \p \v 3 Ri kojonelabꞌ rech ri komontyox xeꞌkitaq bꞌik ri taqoꞌn pa Jerusalén, pa ri kikꞌowik xeꞌkisolij kanoq ri kojonelabꞌ ri e kꞌo pa ri tinimit Fenicia, xuqujeꞌ pa ri tinimit Samaria, xkitzijoj chike chi tajin kekojon ri winaq ri man aꞌj Israel taj, ri kojonelabꞌ chilaꞌ sibꞌalaj xekiꞌkotik are xkita we riꞌ. \p \v 4 Are xoꞌpan ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé pa ri tinimit Jerusalén, utz kikꞌulaxik xbꞌanik kumal ri kojonelabꞌ, ri taqoꞌn xuqujeꞌ ri kꞌamal taq bꞌe. Xkitzijoj kꞌu chike ronojel ri ubꞌanom ri Dios kukꞌ. \v 5 E kꞌo kꞌu nikꞌaj achyabꞌ fariseos ri e kojoninaq chik che ri Cristo, xetakꞌiꞌ aqꞌanoq, xkibꞌij: Ri achyabꞌ ri man aꞌj Israel taj tzi rajawaxik wi kokisax ketal are kekojonik, xuqujeꞌ kakinimaj ri taqanik rech ri Moisés. \p \v 6 Xkimulij kꞌu kibꞌ ri taqoꞌn xuqujeꞌ ri kꞌamal taq bꞌe chuchomaxik rij we jastaq riꞌ. \v 7 Are xtzijotaj rukꞌ chuqꞌabꞌ we jastaq riꞌ, ri Pedro xtakꞌiꞌk, xubꞌij: Alaxik, iwetaꞌm chi ri Dios najtir uloq xinuchaꞌ chiꞌxoꞌl chutzijoxik ri utz laj tzij chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj rech jeriꞌ kakitatabꞌej xuqujeꞌ kekojon che we tzij riꞌ. \v 8 Ri Dios ri retaꞌm ri animaꞌaj xukꞌutu chi xuꞌkꞌamawaꞌj ri winaq ri man aꞌj Israel taj, are xuya ri Uxlabꞌixel chike jetaq ri xubꞌan chuyaꞌik chaqe uj. \v 9 Ri Dios xuchꞌajchꞌobꞌej ri kanimaꞌ rumal ri kikojobꞌal, ri Dios man xaq xwi ta xujuchaꞌ uj xane xuchaꞌ xuqujeꞌ areꞌ. \v 10 ¿Jas kꞌu che kijunamaj iwibꞌ rukꞌ ri Dios, kiya eqaꞌn chikij nikꞌaj chik ri man xekwin ta ri qatat qanan, xuqujeꞌ man xujkwin ta uj che rukꞌaꞌxik? \v 11 Ri uj qonojel kaqakojo chi kujkoltajik xa rumal riꞌ toqꞌobꞌ ri man taqal ta chaqe are waꞌ ri xuya chaqe ri Ajawxel Jesús. \p \v 12 Qonojel kꞌu ri winaq man xechꞌaw ta chik are xkitatabꞌej ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xkitzijoj ri mayijabꞌal taq kꞌulmatajik ri xubꞌan ri Dios kukꞌ are xoꞌpan kukꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj. \v 13 Are xetoꞌtaj chutzijoxik ri xkꞌulmatajik, xtakꞌiꞌ ri Jacobo kꞌa te riꞌ xubꞌij: Chitampe na, qachalal. \p \v 14 Ri Pedro xutzijoj chiꞌwe ri xubꞌan ri Dios are xuꞌsolij nabꞌe mul ri winaq ri man aꞌj Israel taj rech jeriꞌ xukꞌamawaꞌj che uꞌwinaq. \v 15 Are waꞌ ri tzijotal loq kumal ri e qꞌalajisal taq tzij rech ri Dios ojer ri tzꞌibꞌatalik, ri kubꞌij: \m \v 16 \qt Are kikꞌow we jastaq riꞌ kintzalij kꞌu na loq, \qt* \m \qt kinyak na ri rachoch ri David ri xtukinik, kinsukꞌumaj na ri tukininaq, kinbꞌan na kꞌakꞌ\qt* \m \v 17 \qt rech konojel ri achyabꞌ rech ronojel ri uwachulew xuqujeꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj kaketaꞌmaj na nuwach xuqujeꞌ kuꞌx na e wech. \qt* \m \v 18 \qt Jewaꞌ xubꞌij ri Ajawxel, Areꞌ xbꞌanowik chi xetaꞌmax loq we kꞌulmatajem riꞌ ojer. \qt* \p \v 19 Rumal laꞌ kinbꞌij in chi man kuya taj keꞌqaqꞌatej ri winaq ri man aꞌj Israel kekojon che ri Dios. \v 20 Xwi qatzꞌibꞌaj chike chi man kakitij ta jastaq ri e tzujtal chikiwach ri e bꞌanom taq dios, kiqꞌila kibꞌ che mak kukꞌ taq ixoqibꞌ xuqujeꞌ achyabꞌ xuqujeꞌ man kuya taj kakitij aꞌwaj e jitzꞌam rachiꞌl kikꞌ. \v 21 Are kꞌu ri utaqanik ri Moisés tzijotal wi loq najtir pa ronojel qꞌij rech uxlanem pa ri Sinagoga kech ri aꞌj Israel. \p \v 22 Ri e taqoꞌn xuqujeꞌ ri kꞌamal taq bꞌe rech ri komontyox xeꞌkichaꞌ taqoꞌn, kꞌa te riꞌ xeꞌkitaq bꞌik kukꞌ ri Pablo xuqujeꞌ ri Bernabé pa ri tinimit Antioquía rech Siria, chubꞌixik chike ri kojonelabꞌ jas jeꞌ ri xkichomaj. Ri e taqoꞌn are ri Judas (ri kabꞌix Barsabás che) rachiꞌl ri Silas, e kebꞌ kꞌamal taq bꞌe rech ri komontyox. \v 23 Ri wuj ri xkikꞌam bꞌik kubꞌij: \m Uj, ri uj taqoꞌn xuqujeꞌ ri uj kꞌamal taq bꞌe rech ri komontyox, uj iwachalal uj kꞌo pa ri tinimit Jerusalén. Uj kujtzꞌibꞌan we wuj riꞌ chike ri e kojonelabꞌ ri e kꞌo pa ri tinimit Antioquía, Siria, xuqujeꞌ Cilicia. Jun rutzil iwach. \v 24 Xqato chi e kꞌo nikꞌaj achyabꞌ keꞌl waral are kakaj kixkisubꞌu rukꞌ taq ri kikꞌutuꞌn, man xa ta kꞌu e qataqom bꞌik. \v 25 Rumal riꞌ pa junamam xqachomaj keꞌqataq bꞌik e kꞌamal taq bꞌe kukꞌ ri e loqꞌalaj taq qachalal Bernabé rachiꞌl ri Pablo. \v 26 Ri e qachalal riꞌ kiyoꞌm ri kikꞌaslemal chupatanixik ri Ajawxel Jesucristo. \v 27 Xeꞌqataq bꞌik ri Judas xuqujeꞌ ri Silas chuqꞌalajisaxik ri xqachomaj, rumal rech ri kꞌotbꞌal chiꞌ xibꞌan loq. \v 28 Ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xuqujeꞌ ri uj man kaqaj taj kaqaya eqaꞌn chiꞌwij xaq xwi kaqaj kibꞌan we xqatzꞌibꞌaj bꞌik chiꞌwe: \v 29 Man kitij ta jastaq ri e tzujtal chikiwach ri e bꞌanom taq dios, man kuya taj kitij aꞌwaj e jitzꞌatalik, man kuya taj kitij kikꞌ xuqujeꞌ chiqꞌila iwibꞌ che mak kukꞌ taq ixoqibꞌ xuqujeꞌ achyabꞌ. Tajin kibꞌan ri utzilal, we kibꞌan we xqatzꞌibꞌaj chiꞌwe riꞌ. Kiwil iwibꞌ. \p \v 30 Aninaq xebꞌe ri taqoꞌn pa ri tinimit Antioquía, chilaꞌ xeꞌkimulij wi ri kojonelabꞌ, xkijach chike ri wuj ri xya bꞌik chike. \v 31 Xekiꞌkot ri e kojonelabꞌ are xsikꞌix ri wuj ri xtaq bꞌik chike. \v 32 Ri Judas xuqujeꞌ ri Silas e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios, naj xetzijon kukꞌ ri kojonelabꞌ xeꞌkitaqchiꞌj kejeqiꞌk pa ri kikojobꞌal. \v 33 Xekꞌojiꞌ kꞌu na jun janipa qꞌij chilaꞌ, kꞌa te riꞌ xetaq bꞌik kumal ri kojonelabꞌ rukꞌ tewechibꞌal xuqujeꞌ jaꞌmaril pa ri komontyox ri kꞌo pa ri tinimit Jerusalén. \v 34 /Ri Silas kꞌut xraj xkanaj kan chilaꞌ./ \p \v 35 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xekanaj kan pa ri tinimit Antioquía. Xkitzijoj xuqujeꞌ xkikꞌut ri utzij ri Dios. E kꞌi winaq xuqujeꞌ je xkibꞌano. \s Ri Pablo kuqꞌat ribꞌ che ri Bernabé, kuchapleꞌj ri ukabꞌ bꞌinem \p \v 36 Are xikꞌow jun janipa qꞌij, ri Pablo xubꞌij che ri Bernabé: Jeꞌqasolij ri e tinimit ri xqatzijoj wi ri utzij ri Ajawxel, rech kaqilo jas kibꞌanik ri e kꞌakꞌ taq kojonelabꞌ. \p \v 37 Are kꞌu ri Bernabé xraj xukꞌam bꞌik ri Juan Marcos kukꞌ. \v 38 Ri Pablo man xraj ta wi, rumal chi ri Juan Marcos xutas kan ribꞌ chike pa ri tinimit Panfilia, man xchakun ta chi kukꞌ. \v 39 Man xukꞌulaj ta kꞌu ribꞌ ri kichomanik rumal riꞌ xkijach kibꞌ. Ri Bernabé xukꞌam bꞌik ri Juan Marcos, xeꞌ pa Chipre. \v 40 Ri Pablo kꞌut, are xuchaꞌ bꞌik ri Silas che rachiꞌl. Ri e kojonelabꞌ aꞌj chilaꞌ xeꞌkijach bꞌik pa uqꞌabꞌ ri Ajawxel rech kel ukꞌuꞌx chike. \v 41 Xikꞌow pa ronojel Siria xuqujeꞌ Cilicia, xuꞌtaqchiꞌj kan konojel ri kojonelabꞌ rech kejeqiꞌk pa ri kikojobꞌal. \c 16 \s Ri Timoteo keꞌ kukꞌ ri Pablo rachiꞌl ri Silas \p \v 1 Ri Pablo xeꞌ pa ri tinimit Derbe, kꞌa te riꞌ xeꞌ pa ri tinimit Listra, chilaꞌ kꞌo wi jun ala tijoxel ubꞌiꞌnam Timoteo. Ri unan ri Timoteo jun ixoq kojonel aj Israel, ri utat aj Grecia. \v 2 Ri e kojonelabꞌ ri keꞌl pa ri tinimit Listra xuqujeꞌ Iconio ketaꞌm chi utz ri kanoꞌjin ri Timoteo. \v 3 Ri Pablo xusikꞌij bꞌik ri Timoteo rech keꞌ rukꞌ, xa kꞌu nabꞌe xutaqchiꞌj rech kok bꞌi etal che rumal cher kuꞌnimaj ri winaq aꞌj Israel ri e kꞌo pa ri tinimit riꞌ xuqujeꞌ ri winaq ketaꞌm chi ri utat aj Grecia. \v 4 Xebꞌe kꞌu pa ronojel ri tinimit xkiya kꞌutuꞌn chike ri e kojonelabꞌ ri xkinimaj ri kꞌutuꞌn ri xya chike kumal ri uꞌtaqoꞌn ri Ajawxel xuqujeꞌ kumal ri e kꞌamal taq bꞌe rech ri komontyox ri e kꞌo pa Jerusalén. \v 5 Xaq jeriꞌ xejeqiꞌ pa ri kikojobꞌal, xuqujeꞌ xekꞌiyar ri kojonelabꞌ. \s Jun achi aj Macedonia kuta tobꞌanik \p \v 6 Pa taq ri qꞌij riꞌ ri Dios xubꞌij chike ri Pablo rachiꞌl ri Silas chi man kakitzijoj ta ri utzij ri Dios pa taq ri leꞌaj rech Asia. Jeriꞌ xebꞌe pa Frigia xuqujeꞌ pa Galacia. \v 7 Are xoꞌpan pa ri kꞌulbꞌat rech Misia, xkaj xebꞌe pa Bitinia. Ri Uxlabꞌixel rech ri Jesús junmul chik man xuya ta bꞌe chike xebꞌe chilaꞌ. \v 8 Xiꞌkꞌow kꞌu bꞌik pa ri Misia xeqaj bꞌik pa ri tinimit Troas ri kꞌo chiꞌ ri Plo. \v 9 Che ri chaqꞌabꞌ riꞌ, ri Dios xukꞌut cho ri Pablo chi kꞌo jun achi aj Macedonia ri kꞌo pa Grecia, tajin kusikꞌij loq ri Pablo, kubꞌij: Chatan loq jewaꞌ pa Macedonia, chujulatoꞌ. \v 10 Xaq jeriꞌ aninaq xqachomaj xujeꞌ pa ri Macedonia, xqachꞌobꞌo chi ri Dios are karaj kaqatzijoj ri utz laj tzij pa ri tinimit riꞌ. \s Kakojon ri Lidia ri kel pa ri tinimit Filipos \p \v 11 Xujaqꞌan kꞌu bꞌik pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ ri kꞌo pa ri tinimit Troas, xujeꞌ pa ri chꞌaqaꞌp ulew ri sutital rumal jaꞌ ubꞌiꞌnam Samotracia, chukabꞌ qꞌij xujqꞌax pa ri tinimit Neápolis. \v 12 Are xujopan pa ri tinimit Filipos, jun tinimit ri kꞌo pa Macedonia, kitinimit ri aꞌj Roma, xujkanaj kan chilaꞌ jun janipa qꞌij. \v 13 Pa ri \w qꞌij rech uxlanem\w* xujel bꞌik pa ri tinimit, xujeꞌ chuchiꞌ ri nimaꞌ chilaꞌ kakimulij wi kibꞌ nikꞌaj winaq chubꞌanik chꞌawem. Xujtꞌuyiꞌk, xujtzijon kukꞌ nikꞌaj ixoqibꞌ ri kimulim kibꞌ chilaꞌ. \v 14 Kꞌo kꞌu jun ixoq chikixoꞌl ri winaq ubꞌiꞌ Lidia, aj pa ri tinimit Tiatira. We ixoq riꞌ kꞌayil manta ri paqal taq rajil.\f + \fr 16:14 \fr*\ft Ri moraꞌt atzꞌyaq qꞌoꞌtal rukꞌ jun tinta ri sibꞌalaj paqal rajil. We atzꞌyaq ri xaq xwi ri e qꞌinomabꞌ taq winaq kekojowik.\ft*\f* Ri Lidia jun qꞌijilaꞌl Dios, are tajin kutatabꞌej ri tzij ri kaqatzijoj, ri Ajawxel xujaq ri ranimaꞌ rech xukꞌamawaꞌj ri tajin kubꞌij ri Pablo. \v 15 Xbꞌan kꞌu uqasanaꞌ xuqujeꞌ xbꞌan kiqasanaꞌ ri e kꞌo rukꞌ pa ri rachoch. Kꞌa te kꞌu riꞌ xubꞌij chaqe: We kikojo chi qas in kojonel chik che ri Ajawxel, chixanloq wukꞌ pa ri wachoch, xujubꞌochiꞌj rech xujkanaj kan rukꞌ. \s Ri Pablo rachiꞌl ri Silas koꞌk pa cheꞌ \p \v 16 Jun qꞌijal kꞌut uj bꞌenaq chubꞌanik chꞌawem, xqarik jun ali aj ikꞌ kꞌo jun itzel uxlabꞌal che. Kubꞌij jas keriqitaj ri winaq, kuchꞌek nimalaj pwaq rukꞌ ri kubꞌano kꞌa te riꞌ kuya chike ri rajaw. \v 17 We ali riꞌ xutereneꞌj bꞌik ri Pablo xuqujeꞌ uj, xuraq uchiꞌ xubꞌij: We achyabꞌ ri e patanil taq rech ri nimalaj Dios e petinaq waral chutzijoxik chiꞌwe jas rajawaxik kibꞌano rech kixkolotajik. \p \v 18 Kꞌi qꞌij jewaꞌ xubꞌan ri ali, xkꞌistaj kꞌu ukꞌuꞌx ri Pablo xubꞌij che ri itzel uxlabꞌal ri kꞌo che ri ali: Pa ri ubꞌiꞌ ri Jesucristo, chatel bꞌik che we ali riꞌ. \p Aninaqil xel bꞌik ri itzel uxlabꞌal ri kꞌo che ri ali. \p \v 19 Ri e rajaw ri ali are xkilo chi ri ali makuchꞌek ta chi pwaq, xeꞌkichap ri Pablo rachiꞌl ri Silas, xeꞌkijururej, xeꞌkikꞌam bꞌik chikiwach ri e qꞌatal taq tzij ri e kꞌo pa ri kꞌayibꞌal. \v 20 Xubꞌe kitzujuj, jewaꞌ xkibꞌij: Konojel ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit yakatajinaq koyawal kumal ke we achyabꞌ aꞌj Israel. \v 21 Kakikꞌut naqꞌatajibꞌal ri man kuya taj kaqabꞌan uj ri uj romanos, man tzij taj ri kakibꞌij. \p \v 22 Xkimulij kꞌu kibꞌ ri winaq chikij ri Pablo rachiꞌl ri Silas, ri e qꞌatal tzij xetaqan chi resaxik ri katzꞌyaq rech kechꞌayik. \v 23 Sibꞌalaj kꞌi mul xechꞌayik, kꞌa te riꞌ xeꞌkikoj pa cheꞌ. Xkibꞌij che ri chajinel chi utz kubꞌan chikichajixik rech man kaꞌnimaj ta bꞌik. \v 24 Ri chajinel, xuꞌkoj bꞌik pa ri kꞌolibꞌal jawjeꞌ qas kakiriq wi kꞌax xujatꞌij kan ri kaqan rech man kekwin taj kesalabꞌik. \p \v 25 Pa ri nikꞌaj aqꞌabꞌ ri Pablo, rachiꞌl ri Silas tajin kakibꞌan chꞌawem xuqujeꞌ kebꞌixon che ri Dios, ri winaq ri e kachiꞌl e kꞌo pa che tajin keꞌkitatabꞌej apanoq. \v 26 Xaq kꞌa teꞌ xubꞌan jun nimalaj kabꞌraqan ri xusalabꞌaj ri raqan ja rech ri cheꞌ, aninaq xejaqataj ri uchiꞌ. Xtꞌoqopin xuqujeꞌ ri chꞌichꞌ jatꞌibꞌal ke konojel ri winaq ri e kꞌo pa ri cheꞌ. \v 27 Are xkꞌastaj ri chajinel rech ri cheꞌ e jaqajoj ronojel ri uchiꞌ ja, xresaj kꞌu ri usakꞌibꞌal are xraj xukamisaj ribꞌ, puꞌkꞌuꞌx chi xaꞌnimaj bꞌik konojel ri e kꞌo pa ri cheꞌ. \v 28 Ri Pablo kꞌut ko xuraq uchiꞌ, xubꞌij che: Man kakamisaj ta awibꞌ, qonojel uj uj kꞌo waral. \p \v 29 Ri chajinel rech ri cheꞌ xtaqan chutzijik ri qꞌaqꞌ, aninaq xok bꞌik pa ri cheꞌ kabꞌiribꞌatik xukiꞌ chikiwach ri Pablo rachiꞌl ri Silas. \v 30 Kꞌa te riꞌ xeꞌresaj loq pa ri cheꞌ xuta chike: Achyabꞌ, ¿jas rajawaxik kinbꞌano rech kinkolotajik? \p \v 31 Ri Pablo rachiꞌl ri Silas xkibꞌij che: Chatkojon che ri Ajawxel Jesucristo, rech katkolotajik xuqujeꞌ kekolotaj ri e kꞌo awukꞌ pa ri awachoch. \p \v 32 Ri Pablo rachiꞌl ri Silas xkitzijoj ri utzij ri Dios che ri achi, xuqujeꞌ chike konojel ri e kꞌo pa rachoch. \v 33 Che ri aqꞌabꞌ riꞌ ri chajinel rech ri cheꞌ xuchꞌaj ri sokotajik chike ri Pablo rachiꞌl ri Silas. Xbꞌan kꞌu uqasanaꞌ ri achi xuqujeꞌ konojel ri e kꞌo pa rachoch. \v 34 Te kꞌu riꞌ xuꞌkꞌam bꞌik ri Pablo rachiꞌl ri Silas cho rachoch, xuꞌtzuqu. Konojel kꞌut xekiꞌkotik rumal xekojon che ri Dios. \p \v 35 Are xsaqirik, ri e qꞌatal tzij xeꞌkitaq bꞌik jujun e taqoꞌn chubꞌixik che ri chajinel rech ri cheꞌ chi kutzoqopij bꞌik ri Pablo rachiꞌl ri Silas. \v 36 Ri chajinel rech ri cheꞌ xubꞌij che ri Pablo: Ri qꞌatal taq tzij xkitaq loq ubꞌixik chwe chi kixintzoqopij bꞌik. Jix pa jaꞌmaril. \p \v 37 Ri Pablo xubꞌij: Uj uj aj Roma, xujkirapuj\f + \fr 16:37 \fr*\ft Ri taqanik pa Roma kubꞌij chi ri winaq aj Roma, man kuya taj karapux jun we man etaꞌmatalik jas ri umak.\ft*\f* chikiwach konojel ri winaq, man nabꞌe ta na xkiqꞌat tzij pa qawiꞌ. Chanim kꞌut are kakaj kujel bꞌik chaꞌwal, man kuya ta ri. Chepet na aꞌreꞌ, jujul kitzoqopij kan rukꞌ kiqꞌabꞌ. \p \v 38 Are xkita ri e qꞌatal tzij ri xbꞌix chike kumal ri e taqoꞌn, xkixiꞌj kibꞌ rumal cher xkito chi ri Pablo rachiꞌl ri Silas aꞌj Roma. \v 39 Xepe kꞌu ri qꞌatal taq tzij, xeꞌkita toqꞌobꞌ chike, kꞌa te riꞌ xeꞌkibꞌochiꞌj rech keꞌl bꞌik pa ri tinimit. \v 40 Xel kꞌu bꞌik pa ri cheꞌ, xetzalij cho rachoch ri Lidia. Xeꞌkitaqchiꞌj ri kojonelabꞌ, kejeqiꞌk pa ri kikojobꞌal, kꞌa te riꞌ xeꞌl bꞌik pa ri tinimit. \c 17 \s Ri xkꞌulmataj pa ri tinimit Tesalónica \p \v 1 Ri Pablo rachiꞌl ri Silas xiꞌkꞌow pa taq ri tinimit Anfípolis xuqujeꞌ pa ri tinimit Apolonia, xoꞌpan kꞌa pa ri tinimit Tesalónica, chilaꞌ kꞌo wi jun Sinagoga ke ri winaq aꞌj Israel. \v 2 Ri Pablo naqꞌatal che, xeꞌ pa ri mulim ibꞌ pa ri Sinagoga, chilaꞌ xkꞌojiꞌ wi oxibꞌ qꞌij rech uxlanem, xutzijoj ri utzij ri Dios ri tzꞌibꞌatalik xuqujeꞌ xuꞌtaqchiꞌj ri winaq chuchꞌobꞌik rij ri tzꞌibꞌatal pa ri tyoxalaj wuj. \v 3 Xuqꞌalajisaj ri tzijotal loq chirij ri Mesías, chi kuriq na kꞌax xuqujeꞌ kakꞌastaj na chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ. Xubꞌij chike: Ri Jesús ri kintzijoj chiꞌwe are Mesías. \p \v 4 E kꞌo kꞌu jujun chike ri winaq aꞌj Israel are xkita ri xbꞌix chike, xekojonik, xoꞌk che kachiꞌl ri Pablo rachiꞌl ri Silas, xoꞌk xuqujeꞌ kukꞌ e kꞌi achyabꞌ ri man aꞌj Israel taj xuqujeꞌ ixoqibꞌ ri nim keqeleꞌn. \v 5 E kꞌo kꞌu jujun chike ri winaq aꞌj Israel xpe etzelal pa kanimaꞌ rumal ri xkꞌulmatajik, xeꞌkimulij ri winaq chubꞌanik etzelal. Xoꞌk pa rachoch ri Jasón xkitzukuj ri Pablo rachiꞌl ri Silas rech keꞌkichararej loq keꞌkikꞌam la chikiwach ri winaq. \v 6 Man xeꞌkiriq ta kꞌut chilaꞌ. Rumal riꞌ are xkijururej bꞌik ri Jasón xuqujeꞌ nikꞌaj kojonelabꞌ chik che kikꞌexwach xeꞌkikꞌam bꞌik chikiwach ri qꞌatal tzij rech ri tinimit. Xkiraq kichiꞌ xkibꞌij: Ri Pablo rachiꞌl ri Silas tajin kakikoj kꞌaxkꞌolal chikixoꞌl ri winaq pa ronojel ri uwachulew e kꞌo kꞌu waral chanim tajin kakisach ri kichomabꞌal ri qawinaq. \v 7 Ri Jasón xuꞌkꞌamawaꞌj we winaq ri pa ri rachoch, we winaq riꞌ uꞌkꞌulel ri César rumal cher kakinaꞌtaj jun taqanel chik ubꞌiꞌ Jesús. \p \v 8 Ri winaq xuqujeꞌ ri e qꞌatal taq tzij are xkita we jastaq riꞌ man xkiriq taj jas xkibꞌano. \v 9 Ri e qꞌatal taq tzij xkibꞌij che ri Jasón xuqujeꞌ chike ri nikꞌaj kojonelabꞌ chi rajawaxik kakitoj jun pwaq rumal ri xkibꞌano, xkitoj kꞌut, kꞌa te riꞌ xetzoqopix bꞌik. \s Ri Pablo rachiꞌl ri Silas koꞌpan pa ri tinimit Berea \p \v 10 Che ri chaqꞌabꞌ riꞌ, ri kojonelabꞌ xeꞌkitaq bꞌik ri Pablo rachiꞌl ri Silas pa ri tinimit Berea, are xoꞌpan chilaꞌ xeꞌbꞌe pa ri Sinagoga. \v 11 Ri winaq ri keꞌl pa ri tinimit Berea kꞌo na xetow tzij chikiwach ri winaq ri keꞌl pa ri tinimit Tesalónica, xkita ri utz laj tzij rukꞌ kiꞌkotemal, xuqujeꞌ qꞌij chi qꞌij xkisolij ri utzij ri Dios ri tzꞌibꞌatalik rech jeriꞌ xkilo we qas tzij ri kakitzijoj ri Pablo rachiꞌl ri Silas o man tzij taj. \v 12 E kꞌi kꞌu winaq aꞌj Israel xekojonik, xekojon xuqujeꞌ achyabꞌ, ixoqibꞌ, nimaꞌq keqeleꞌn ri man aꞌj Israel taj. \v 13 E kꞌo kꞌu jujun winaq aꞌj Israel ri keꞌl pa ri tinimit Tesalónica, are xkito chi ri Pablo tajin kutzijoj ri utzij ri Dios pa ri tinimit Berea, xebꞌe je laꞌ xeꞌkimulij winaq rech kakibꞌan kꞌax che ri Pablo. \v 14 Are xkita ri kojonelabꞌ aninaq xkitaq bꞌik ri Pablo pa ri tinimit ri kꞌo chuchiꞌ ri Plo. Ri Silas kꞌut rachiꞌl ri Timoteo xekanaj kan pa ri tinimit. \v 15 Ri Pablo xkꞌam bꞌik xeꞌyoꞌq kan pa ri tinimit Atenas kumal nikꞌaj achyabꞌ kꞌa te riꞌ xetzalij loq we achyabꞌ riꞌ chikikowixik ri Silas rachiꞌl ri Timoteo rech keꞌbꞌe rukꞌ ri Pablo chubꞌanik ri kipatan. Ri Pablo kꞌo pa ri tinimit Atenas \p \v 16 Ri Pablo are e rayeꞌm apanoq ri Silas rachiꞌl ri Timoteo koꞌpanik, xbꞌisonik are xril ri kikꞌiyal ri e bꞌanom taq dios ri e kꞌo pa ri tinimit. \v 17 Xaq jeriꞌ xeꞌ pa ri Sinagoga xutij chuqꞌabꞌ pa tzij kukꞌ ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ ri man aꞌj Israel taj ri kakixiꞌj kibꞌ cho ri Dios, xuqujeꞌ kukꞌ ri winaq ri kakimulij kibꞌ pa ri kꞌayibꞌal. \v 18 Xuchꞌoꞌqꞌ uwach ri kichomanik ri achyabꞌ epicúreo xuqujeꞌ estoico.\f + \fr 17:18 \fr*\ft Pa taq ri qꞌij are kꞌo ri Pablo kꞌo kebꞌ uwach kꞌutuꞌn pa Atenas, ri man kajunumataj taj. Jun ubꞌiꞌnam estoico, ri jun chik ubꞌiꞌnam epicúreo.\ft*\f* ri sibꞌalaj kꞌo ketaꞌmabꞌal. Xutzijoj ri Jesús xuqujeꞌ ri ukꞌastajibꞌal wach chike, ri winaq are xkita ri xubꞌij, ri Pablo xkibꞌij: ¿Jas karaj kubꞌij we tzijonel laj achi rukꞌ ri jaljoj taq uchomanik? \p Nikꞌaj winaq xkibꞌij: Are kutzijoj kibꞌiꞌ e dios rech juleꞌ taq tinimit chik. \v 19 Xkikꞌam kꞌu bꞌik ri Pablo pa ri areópago\f + \fr 17:19 \fr*\ft Areópago ubꞌiꞌnam ri kꞌolibꞌal jawjeꞌ kakimulij wi kibꞌ ri e qꞌatal tzij pa Atenas.\ft*\f* chikiwach ri nimaq taq kꞌamal bꞌe pa ri tinimit, xkibꞌij che chatzijoj chaqe we kꞌakꞌ kꞌutuꞌn ri awukꞌaꞌm loq. \v 20 Jaljoj ri jastaq ri katzijoj, kaqaj kꞌut kaqato jas kel kubꞌij ri kabꞌij. \p \v 21 (Ri winaq ri keꞌl pa ri tinimit Atenas, xuqujeꞌ ri kubꞌe solin pa ri tinimit riꞌ, kikꞌatik kakitzijoj rij kꞌakꞌ taq chomanik). \p \v 22 Xtakꞌiꞌ kꞌu ri Pablo chikiwach ri kꞌamal taq kibꞌe ri winaq xubꞌij: Achyabꞌ aꞌj Atenas, kinwilo chi sibꞌalaj jeqel ikꞌuꞌx chupam ri kibꞌano. \v 23 Are tajin kinbꞌin pa ri tinimit, xinwil ri ukꞌiyal ri kꞌolibꞌal ri kixqꞌijilaꞌn wi, cho kꞌu ri jun tzujbꞌal sipanik tzꞌibꞌatal we tzij riꞌ: “Che ri Dios ri man etaꞌmatal ta uwach.”\f + \fr 17:23 \fr*\ft Ri man e kojonelabꞌ taj che taq ri qꞌotaj riꞌ rumal cher pa kikꞌuꞌx chi man ketaꞌm ta kiwach konojel ri e dios, kibꞌanom kan jun tzujbꞌal cho ri kidios ri man ketaꞌm ta uwach rech jeriꞌ man kayojtaj ta kukꞌ. \ft*\f* We Dios riꞌ, ri kiqijilaꞌj ri man iwetaꞌm ta uwach, areꞌ waꞌ ri kintzijoj. \p \v 24 Are Dios ri xbꞌanow ri uwachulew, xuqujeꞌ ronojel ri kꞌo choch, are Rajaw ri kaj ulew. Areꞌ man kakꞌojiꞌ ta pa taq ri ja qꞌijilaꞌbꞌal yaktal kumal ri winaq. \v 25 Man kiqꞌabꞌ ta winaq kapataninik, maj urajawaxik. Rumal cher areꞌ yoꞌwinaq kikꞌaslemal xuqujeꞌ ruxlabꞌal ronojel ri kꞌolik, xuqujeꞌ uyoꞌm ri kajawataj chike. \p \v 26 Xa jun achi xukoj che kikꞌiyarisaxik ri winaq cho ri uwachulew. Kꞌamajaꞌ kutik ri achi are xuchomaj jas jeꞌ kubꞌan na jas jeꞌ kanoꞌjin na, xuqujeꞌ ri kꞌolibꞌal ri kakꞌojiꞌ wi na. \v 27 Ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri Dios chike ri winaq pa ronojel tinimit are chi kakitereneꞌj ri ubꞌe ri Dios, kakitzukuj ri Dios, pune man naj taj kꞌo wi ri Dios, chaqe. \v 28 “Rumal re ri Dios uj kꞌaslik, uj kꞌolik, kujsalabꞌik.” Jetaq ta ne ri xkibꞌij ri xetzꞌibꞌan ri qꞌajajem tzij iwukꞌ: “Uj uj rijaꞌl ri Dios.” \v 29 Saq ri xkibꞌij, rumal laꞌ man kuya taj kaqachomaj chi ri Dios, xa jun tzꞌaq ri bꞌanom kumal che qꞌana o saq pwaq kumal ri ajchakibꞌ, man che ta abꞌaj bꞌantal wi. \v 30 Ojer kanoq ri Dios xuꞌkuy ri winaq are xkibaꞌn we jastaq riꞌ, rumal cher man kꞌo ta ketaꞌmabꞌal, kamik kꞌut kataqanik chi konojel ri winaq rech ri uwachulew, kakikꞌex kikꞌuꞌx, kakiqꞌil kibꞌ che ri kimak rech ketzalij rukꞌ Areꞌ. \v 31 Rumal chi ri Dios uchaꞌom jun achi ri jun qꞌijal kuqꞌat na tzij pa kiwiꞌ konojel ri winaq cho ri uwachulew, ri achi riꞌ xukꞌut chikiwach konojel ri winaq are xukꞌastajisaj chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ. \p \v 32 E kꞌo jujun winaq xetzeꞌnik are xkito chi ri Pablo kutzijoj chi kekꞌastaj ri kaminaqibꞌ, e kꞌo xuqujeꞌ nikꞌaj xkibꞌij: Jun qꞌijal chik katzijoj chaqe we ri. \p \v 33 Xtaniꞌ kꞌu ri Pablo che tzijonem kukꞌ ri winaq. \v 34 E kꞌo kꞌu jujun winaq xoꞌk che rachiꞌl, xekojonik, xkojon xuqujeꞌ jun achi ubꞌiꞌ Dionisio, jun kꞌamal bꞌe ke ri winaq, jun ixoq ubꞌiꞌ Damaris, xuqujeꞌ nikꞌaj winaq chik. \c 18 \s Ri Pablo keꞌ pa ri tinimit Corinto \p \v 1 Xel bꞌik ri Pablo pa ri tinimit Atenas, xeꞌ pa ri tinimit Corinto.\f + \fr 18:1 \fr*\ft Ri tinimit Corinto jun tinimit sibꞌalaj nim ubꞌanik rumal chilaꞌ e kꞌo wi e kꞌi aꞌjkꞌayibꞌ. Sibꞌalaj etaꞌmatal xuqujeꞌ uwach rumal cher sibꞌalaj e kꞌi aꞌjmakibꞌ e kꞌo chupam.\ft*\f* \v 2 Chilaꞌ xuriq wi jun achi aj Israel ubꞌiꞌ Aquila, we achi riꞌ xalax pa ri tinimit Ponto, rachiꞌl ri rixoqil ubꞌiꞌ Priscila, we jukꞌulaj winaq riꞌ xuꞌl pa ri tinimit Corinto kipetik pa Italia rumal pa taq ri qꞌij riꞌ, ri taqanel Claudio César xtaqan chikesaxik loq konojel ri winaq aꞌj Israel ri e kꞌo pa Roma. \v 3 Ri Pablo xkanaj kan kukꞌ ri Aquila xuqujeꞌ ri Priscila jeriꞌ rumal junam uwach ri kichak, e bꞌanal taq carpas. \v 4 Ronojel \w qꞌij rech uxlanem\w* ri Pablo xeꞌ pa ri Sinagoga chutzijoxik ri utzij ri Dios chike ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ chike ri griegos. \p \v 5 Are xoꞌpan ri Silas rachiꞌl ri Timoteo pa ri tinimit Corinto kipetik pa ri tinimit Macedonia, ri Pablo are tajin karilij utzijoxik ri utzij ri Dios chike ri winaq, xuqꞌalajisaj chike chi ri Jesús are Mesías. \v 6 Are kꞌu ri winaq aꞌj Israel man utz taj xkito, xkikꞌululaꞌj. Ri Pablo kꞌut xutota ri ulew ri kꞌo che ri ratzꞌyaq xubꞌij: Man numak ta chi in chiꞌwe we man kixkojonik, keꞌntzijoj chi na kꞌu waꞌ ri utzij ri Dios chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj. \p \v 7 Are xel bꞌik chilaꞌ xeꞌ cho rachoch jun achi ubꞌiꞌ Ticio Justo, kel chuxukut ri Sinagoga, ri Ticio jun achi man aj Israel taj ri kuqꞌijilaꞌj ri Dios. \v 8 Ri Crispo, kꞌamal bꞌe pa ri Sinagoga xuqujeꞌ ri e kꞌo rukꞌ pa rachoch, xekojon che ri Ajawxel. E kꞌi xuqujeꞌ winaq aꞌj Corinto xekojonik are xkita ri utzij ri Dios, xuqujeꞌ xbꞌan kiqasanaꞌ. \v 9 Jun chaqꞌabꞌil ri Dios xuchꞌabꞌej ri Pablo pa ri uwaram xubꞌij che: Makaxiꞌj ta awibꞌ chutzijoxik ri utzij ri Ajawxel jetaq ri abꞌanom loq. \v 10 Maj jachin kabꞌanow kꞌax chawe rumal in kꞌo awukꞌ, e kꞌi winaq ri e kꞌo waral kekojon na chwe. \p \v 11 Ri Pablo xkanaj kan jun junabꞌ rukꞌ nikꞌaj pa ri tinimit riꞌ xukꞌut ri utzij ri Dios chikiwach ri winaq. \p \v 12 E kꞌo kꞌu nikꞌaj winaq aꞌj Israel xewaꞌjil chrij ri Pablo xkikꞌam bꞌik cho ri qꞌatal tzij Galión, taqanel pa Acaya che taq ri qꞌij riꞌ. \v 13 Xkitzujuj ri Pablo chi tajin kuꞌtaqchiꞌj ri winaq chuqꞌijilaꞌxik ri Dios pa jun bꞌeal ri man kubꞌij ta ri taqanik. \p \v 14 Ri Pablo kꞌut xuchapleꞌj utoꞌik ribꞌ, ri Galión xubꞌij chike ri winaq tzujunelabꞌ: Chitampe na achyabꞌ winaq aꞌj Israel, we ta qas nimaꞌt ri kubꞌan we achi riꞌ, kumajo kinqꞌat tzij puꞌwiꞌ. \v 15 Xa kꞌu we xaq tzij, bꞌiꞌaj, rech ri itaqanik ix winaq aꞌj Israel, ri kutzijoj, chiwila ix jas kibꞌan che. Man kawaj ta in kinqꞌat tzij puꞌwiꞌ we jastaq riꞌ. \p \v 16 Xeꞌresaj kꞌu loq pa ri qꞌatbꞌal tzij. \v 17 Ri winaq kꞌut xkichap ri Sóstenes, kꞌamal bꞌe pa ri \w Sinagoga\w*, xkichꞌey chilaꞌ pa ri qꞌatbꞌal tzij, ri Galión maj jas xubꞌij chike. \p \v 18 Ri Pablo kꞌut xkanaj kan kꞌi qꞌij pa ri tinimit Corinto, kꞌa te riꞌ xuꞌya kan ri kojonelabꞌ ri e kꞌo chilaꞌ, xeꞌ pa ri tinimit Cencrea, man naj ta kꞌo wi che ri tinimit Corinto. Chilaꞌ xusakꞌij wi ronojel ri uwiꞌ jetaq ri naqꞌatajibꞌal ke ri winaq aꞌj Israel retal chi kubꞌan na jun jastaq ri utzujum ubꞌanik\f + \fr 18:18 \fr*\ft Ri xubꞌan ri Pablo, kariqitaj pa Números 6.\ft*\f*, kꞌa te riꞌ xuꞌkam bꞌik ri Priscila rachiꞌl ri Aquila xebꞌe pa ri tinimit Siria. \v 19 Xiꞌkꞌow kꞌu na bꞌik chuchiꞌ ri jaꞌ pa ri tinimit Éfeso, xuꞌya kan nikꞌaj winaq chilaꞌ, xuqujeꞌ xeꞌ na pa ri Sinagoga xtzijon kukꞌ ri winaq aꞌj Israel. \v 20 Ri winaq aꞌj Israel xkibꞌochiꞌj ri Pablo kakanaj kan kukꞌ kebꞌ oxibꞌ qꞌij chi na. Man xraj ta kꞌut. \v 21 Are kꞌu jubꞌiqꞌ karaj keꞌek, xubꞌij kan chike: We karaj ri Dios, kintzalij la waꞌ. \p Xel kꞌu bꞌik pa ri tinimit Éfeso. \v 22 Xikꞌow xuqujeꞌ bꞌik chuchiꞌ ri jaꞌ rech ri tinimit Cesarea, kꞌa te riꞌ xpaqiꞌk xuꞌsolij kan ri \w komontyox\w* ri kꞌo pa ri tinimit Jerusalén. Kꞌa te riꞌ xtzalij pa ri tinimit Antioquía. \v 23 Are xtoꞌtaj bꞌik pa ri Antioquía, xikꞌow bꞌik pa Galacia, xuqujeꞌ pa Frigia, xuꞌsolij xuqujeꞌ xuꞌtaqchiꞌj kan ri kojonelabꞌ rech kejeqiꞌk pa ri kikojobꞌal. Ri Apolos kutzijoj ri utzij ri Dios pa Éfeso \p \v 24 Pa taq ri qꞌij riꞌ xopan jun achi aj Israel pa ri tinimit Éfeso ubꞌiꞌ Apolos, we achi riꞌ upetik pa ri tinimit Alejandría rech Egipto. Sibꞌalaj kanaꞌwik kachꞌawik, xuqujeꞌ retaꞌm ri utzij ri Dios. \v 25 Kꞌuttal choch ri kꞌutuꞌn rech ri Ajawxel. Xuya mayijabꞌal kꞌutuꞌn rech ri Jesús chike ri winaq, xaq xwi kꞌu retaꞌm ri qasanaꞌ ri xubꞌan ri Juan. \v 26 Ri Priscila rachiꞌl ri Aquila are xkito tajin kutzijoj ri utzij ri Dios pa ri Sinagoga rukꞌ chuqꞌabꞌ, xkisikꞌij utukel xkibꞌij che ri ubꞌel usukꞌ ri utzij ri Dios. \v 27 Kꞌa te riꞌ ri Apolos xuchomaj keꞌ pa Acaya, ri alaxik kojonelabꞌ xkitaqchiꞌj rech keꞌek. Xkitaq bꞌik jun wuj chike ri kojonelabꞌ ri keꞌl pa Acaya, xkitzꞌibꞌaj chike chi we xopan ri Apolos utz kibꞌana chukꞌamawaꞌxik. Ri Apolos are xopanik, sibꞌalaj kꞌo xutayij chike ri kojonelabꞌ ri e kojoninaq rumal ri utoqꞌobꞌ ri Dios. \v 28 Xretzelaj uwach ri kichomabꞌal ri winaq aꞌj Israel, chikiwach konojel ri winaq. Xukoj ri wuj tzꞌibꞌatalik chuqꞌalajisaxik chikiwach chi ri Jesús are Mesías. \c 19 \s Ri Pablo kopan pa ri tinimit Éfeso \p \v 1 Ri Apolos kꞌo pa ri tinimit Corinto, are kꞌu ri Pablo xikꞌow pa taq tinimit ri naqaj e kꞌo wi, kꞌa te riꞌ xopan pa ri tinimit Éfeso, chilaꞌ xuꞌriq wi e kꞌi kojonelabꞌ. \v 2 Xuta chike: ¿La xikꞌamawaꞌj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel are xixkojonik? \p Man xqakꞌamawaꞌj taj, xechaꞌ. Man e qetaꞌm taj we kꞌo Tyoxalaj Uxlabꞌixel. \p \v 3 ¿Jachin chike qasanaꞌ xikꞌamawaꞌj ix? \p Are ri qasanaꞌ rech ri Juan, xecha che. \p \v 4 Ri Pablo xubꞌij chike: Ri qasanaꞌ ri xubꞌan ri Juan, xubꞌano rech kakikꞌex kikꞌuꞌx ri winaq che kimak xubꞌij kꞌu chike ri winaq chi rajawaxik kekojon che ri kape na, ri Jesús. \p \v 5 Are xetoꞌtaj chutatabꞌexik ri xbꞌix chike, xbꞌan kiqasanaꞌ pa ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel Jesús. \v 6 Are xuya ri uqꞌabꞌ ri Pablo pa kiwiꞌ, xqaj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ, xechꞌaw pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, xuqujeꞌ xkiqꞌalajisaj ri utzij ri Dios. \v 7 E kabꞌlajuj achyabꞌ chkonojel. \p \v 8 Ri Pablo oxibꞌ ikꞌ xtzijonik xuqujeꞌ xmenkꞌetinik chirij ri ajawarem rech ri Dios pa ri Sinagoga. \v 9 E kꞌo jujun man xkaj taj xekojon che ri utzij ri Jesús, xkichapleꞌj ubꞌixik itzel taq jastaq chike ri kojonelabꞌ chikiwach konojel ri winaq. Rumal riꞌ, ri Pablo xel bꞌik pa ri \w Sinagoga\w*, xuꞌkꞌam bꞌik ri kojonelabꞌ, amaqꞌel, xtzijon kukꞌ pa ri ja tijobꞌal re ri achi ubꞌiꞌnam Tirano. Xuchoqꞌ uwach ri xbꞌix che. \v 10 Kebꞌ junabꞌ jewaꞌ xkꞌulmatajik xaq jeriꞌ ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj ri e kꞌo pa taq ri tinimit rech Asia, xkitatabꞌej ri utzij ri Ajawxel. \v 11 Ri Dios kꞌut xuya kwinem che ri Pablo kubꞌan nimaq taq kꞌutbꞌal xuqujeꞌ kunanik. \v 12 Ri yawabꞌibꞌ kekunatajik are kaya ri kisuꞌt xuqujeꞌ chꞌuqbꞌal taq kichꞌek chirij ri Pablo xuqujeꞌ ri itzel taq uxlabꞌal keꞌl bꞌik chike. \p \v 13 Kꞌo kꞌu jun wok winaq aꞌj Israel ri kewaꞌkat pa taq kiꞌ tinimit, keꞌkesaj itzel taq uxlabꞌal, kakikoj ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel Jesús, kakibꞌij: Pa ri ubꞌiꞌ ri Jesús ri kutzijoj ri Pablo, katqesaj bꞌik itzel uxlabꞌal. \p \v 14 Ri kebꞌanow we riꞌ are ri e wuqubꞌ ralkꞌwaꞌl ri Esceva, jun pare kꞌamal bꞌe. \v 15 Junmul kꞌut are xkaj jewaꞌ xkibꞌano, ri itzel uxlabꞌal xubꞌij chike: Wetaꞌm uwach ri Jesús, xuqujeꞌ wetaꞌm jachin riꞌ ri Pablo, ¿ix jachin kꞌu ri ix? \p \v 16 Ri achi kꞌut ri kꞌo itzel uxlabꞌal che, xukꞌyaq ribꞌ chikij rukꞌ chꞌuꞌjilal, xkixiꞌxitej kꞌu kibꞌ, xkiriq kꞌax xuqujeꞌ kechꞌanchꞌatik xebꞌe cho kachoch. \v 17 We kꞌulmatajik riꞌ xetaꞌmataj kumal konojel ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit Éfeso, winaq aꞌj Israel, xuqujeꞌ winaq ri man aꞌj Israel taj, konojel xkixiꞌj kibꞌ, rumal riꞌ xkinimarisaj uqꞌij ri Ajawxel Jesús. \p \v 18 E kꞌi chike ri winaq ri xekojonik, xkitzujuj kibꞌ che ri man utz taj ri kibꞌanom kan nabꞌe. \v 19 E kꞌi xuqujeꞌ chike ri kakibꞌan kan itzinik nabꞌe xkikꞌam loq ri kiwuj ri rech itzibꞌal, xkiporoj chkiwach konojel ri winaq. Ri rajil ri wuj ri xkiporoj, are kawinaq lajuj mil qꞌana pwaq\f + \fr 19:19 \fr*\ft Chi riꞌ kubꞌij “50,000 saqa pwaq.” Man kꞌo ta jun etaꞌmaninaq janipa unimal waꞌ we pwaq riꞌ. Xwi qetaꞌm chi jun nimalaj pwaq.\ft*\f*. \v 20 E kꞌi winaq xekojonik rumal ronojel ri xkꞌulmatajik. \p \v 21 Ri Pablo xuchomaj kisolixik ri tinimit rech Macedonia, rech Acaya, are majaꞌ keꞌ pa ri tinimit Jerusalén. Xuchomaj chi we xtoꞌtaj pa Jerusalén, rajawaxik keꞌ pa ri tinimit Roma. \v 22 Xuꞌtaq kꞌu bꞌik ri Timoteo rachiꞌl ri Erasto, kebꞌ chike ri ketobꞌan rukꞌ, xebꞌe pa Macedonia. Are kꞌu ri areꞌ xkanaj kan jun janipa qꞌij pa Asia. \s Ri winaq kewaꞌjil chirij ri Pablo pa ri tinimit Éfeso \p \v 23 Pa taq ri qꞌij riꞌ xchapleꞌtaj jun chꞌoꞌj chkixoꞌl ri winaq pa ri tinimit Éfeso rumal ri utz laj tzij rech ri kꞌakꞌ taq tzij. \v 24 Kꞌo kꞌu jun achi ubꞌiꞌ Demetrio. Jun chꞌayal chꞌichꞌ ri kubꞌan alaj taq ja che saq pwaq karesaj uwach ri rachoch ri Diana ri kidios ri winaq aꞌj Éfeso, nima pwaq kakichꞌek ri achyabꞌ ri kechakun rukꞌ. \v 25 Ri Demetrio xuꞌmulij ajchakibꞌ, xuqujeꞌ nikꞌaj achyabꞌ ri junam kichak rukꞌ, xubꞌij chike: Iwetaꞌm chi nim tajin kiqachꞌek chrij we chak riꞌ. \v 26 Kiwil bꞌa ri achi Pablo, kubꞌij chi we tzꞌaq riꞌ e winaq e bꞌanowinaq man e dios taj. Man xwi ta kꞌu ukojom kikꞌuꞌx ri winaq pa Éfeso, xane ukojom kikꞌuꞌx konojel ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit Asia. \v 27 We man nim chik kilik ri templo rech ri Diana, kasach uwach waꞌ we qakꞌay, sibꞌalaj kꞌax riꞌ. Man kaya ta chi kꞌu uqꞌij we nimalaj dios ri kaqꞌijilax kumal konojel ri winaq aꞌj Asia, xuqujeꞌ kumal konojel ri winaq ri e kꞌo cho ri uwachulew. \p \v 28 Ri winaq are xkita ri xbꞌix chike, sibꞌalaj xpe koyawal, xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Nim uqꞌij ri Diana ri kidios ri aꞌj Éfeso! \p \v 29 Konojel ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit xkikꞌyaq kibꞌ chikij ri Gayo, xuqujeꞌ ri Aristarco are waꞌ ri achyabꞌ aꞌj Macedonia e rachiꞌl ri Pablo. Ri winaq xeꞌkicharchatej bꞌik xeꞌkikꞌam bꞌik pa ri kꞌolibꞌal ri kakimulij wi kibꞌ ri winaq. \v 30 Ri Pablo are xraj xok bꞌik chikixoꞌl ri winaq, ri kojonelabꞌ man xkiya ta bꞌe che. \v 31 E kꞌo xuqujeꞌ jujun qꞌatal tzij rech ri tinimit Asia, kech chꞌabꞌeꞌn ri Pablo, xkitaq ubꞌixik che chi man kok ta chkixoꞌl ri winaq. \v 32 Ri winaq ri kimulim kibꞌ xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij jaljoj taq jastaq. E kꞌi chike man ketaꞌm taj jas che kimulim kibꞌ. \v 33 Kꞌo kꞌu jun achi aj Israel chilaꞌ ubꞌiꞌ Alejandro, xkichꞌikmayij bꞌik rech kubꞌij jas tajin kakꞌulmatajik. Ri Alejandro xuyak ri uqꞌabꞌ rech man kechꞌaw ta na ri winaq. \v 34 Ri winaq are xkichꞌobꞌo chi ri Alejandro aj Israel, konojel xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Nim uqꞌij ri Diana, ri kidios ri aꞌj Éfeso! \p \v 35 Xpe kꞌu jun qꞌatal tzij rech ri tinimit xkwinik xuꞌtanabꞌa ri winaq, xubꞌij chike: Achyabꞌ aꞌj Éfeso, konojel ri winaq ketaꞌm chi we tinimit Éfeso are e chajil re ri utemplo ri qadios Diana,\f + \fr 19:35 \fr*\ft Diana ubꞌiꞌ ri kidios ixoq ri winaq aꞌj Éfeso. Ri winaq kakibꞌij chi xa xqaj loq chikaj, man xa ta xloqꞌik xuqujeꞌ man xa ta xbꞌanik. Rumal riꞌ, ri winaq kakibꞌij sibꞌalaj nim ri qadios.\ft*\f* ri utzꞌaqil xa xqaj loq chikaj. \v 36 Qetaꞌm kꞌut chi man kꞌo ta jun ri mat retaꞌm. Xaq jeriꞌ makiyak ta chꞌoꞌj, qas chichomaj na ri kibꞌano. \v 37 We achyabꞌ we iꞌkꞌamom loq man kꞌo ta jun awas kibꞌanom, maj jastaq keleqꞌam pa ri templo, man e yoqꞌoꞌwinaq ta che ri qaDiana, ri qadios. \v 38 Ri Demetrio xuqujeꞌ ri rajchakibꞌ we kꞌo kichꞌoꞌj rukꞌ jachinaq, are kipatan ri qꞌatal taq tzij xuqujeꞌ ri qꞌatbꞌal taq tzij ri e kꞌolik. Chilaꞌ jeꞌkibꞌij wi jachike ri kꞌo pa kanimaꞌ. \v 39 We kꞌo chi ne jun jastaq ri kiwaj, kuyaꞌo kibꞌij chaqe rech kaqamulij qibꞌ chuchomaxik. \v 40 Xibꞌibꞌal riꞌ we kabꞌix chaqe chi xa man kujniman ta chike ri ketaqan pa qawiꞌ, xa rumal ri xbꞌantaj waral kamik. Jas kꞌu kaqabꞌij riꞌ we xta chaqe ri xkꞌulmataj kamik qetaꞌm uj chi man kꞌo ta rumal. \p \v 41 Are xtoꞌtaj ri qꞌatal tzij chubꞌixik we tzij riꞌ xuꞌtaq bꞌik ri winaq cho taq kachoch. \c 20 \s Ri Pablo keꞌ pa ri Macedonia xuqujeꞌ pa ri tinimit Grecia \p \v 1 Are xtaniꞌ ri tzukun chꞌoꞌj, ri Pablo xuꞌsikꞌij ri kojonelabꞌ rech jeriꞌ kuꞌpixibꞌaj, xuqujeꞌ kukubꞌisaj kikꞌuꞌx. Kꞌa te riꞌ xuꞌchꞌabꞌej kanoq, xeꞌ pa Macedonia. \v 2 Xuꞌpixabꞌaj kꞌu ri aꞌlaxik ri e kꞌo pa taq ri tinimit ri xikꞌow wi. Xuꞌtaqchiꞌj ri kojonelabꞌ kejeqiꞌk pa ri kikojobꞌal. Kꞌisbꞌal re xopan pa ri tinimit Grecia. \v 3 Oxibꞌ ikꞌ xkꞌojiꞌ chilaꞌ. Are jubꞌiqꞌ karaj keꞌ pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ rech keꞌ pa ri tinimit Siria, xuto chi ri winaq aꞌj Israel tajin kakichomaj ubꞌanik kꞌax che, rumal riꞌ xtzalij kan pa ri tinimit Macedonia. \v 4 Xachiꞌlax kꞌu bꞌik kumal ri Sópater aj Berea, ri Aristarco, ri Segundo aj Tesalónica, ri Gayo aj Derbe, ri Timoteo, xuqujeꞌ ri Tíquico, xuqujeꞌ ri Trófimo e kojonelabꞌ aꞌj Asia. \v 5 We achyabꞌ riꞌ xenabꞌej bꞌik, xujkayeꞌj apanoq pa ri tinimit Troas. \v 6 Are xikꞌow ri nimaqꞌij \w Pascua\w* xujel bꞌik pa ri tinimit Filipos xujeꞌ pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, are ikꞌowinaq chi jobꞌ qꞌij, xubꞌeꞌqariqaꞌ pa ri tinimit Troas. Wuqubꞌ qꞌij kꞌut xujkanaj kan chilaꞌ. \s Ri Pablo kꞌo pa ri tinimit Troas \p \v 7 Pa ri nabꞌe qꞌij rech ri wuqubꞌ qꞌij xqamulij qibꞌ rech junam kujwaꞌik, naꞌtabꞌal rech ri ukamikal ri Ajawxel Jesús. Ri Pablo kꞌut xutzijoj ri utzij ri Dios chike ri kojonelabꞌ, naj xtzijonik kꞌa xuꞌriqa na ri nikꞌaj aqꞌabꞌ rumal cher chukabꞌ qꞌij kel bꞌik chilaꞌ. \v 8 Chilaꞌ uj kꞌo wi pa ri ja ri kꞌo chi kawiq. Kꞌi qꞌaqꞌ tunal e tzijitzoj. \v 9 Kꞌo kꞌu jun ala ubꞌiꞌ Eutico, tꞌuyul pa ri wentaꞌn pa ri urox wiq ja. Ri ala sibꞌalaj kꞌax uwaram, rumal riꞌ xtzaq loq pa ri ulew, xkamik. \v 10 Xqaj kꞌu loq ri Pablo, xumatzej ri ala, xuchꞌelej, kꞌa te riꞌ xubꞌij chike ri winaq: Mixiꞌj iwibꞌ, we ala riꞌ kꞌaslik. \p \v 11 Ri Pablo xpaqiꞌ chi junmul pa ri ja, xwaꞌ kukꞌ ri kojonelabꞌ, kꞌa te riꞌ xtzijon chi na kukꞌ junmul kꞌa xsaqir na, kꞌa te riꞌ xeꞌek. \v 12 Xkikꞌam kꞌu bꞌi ri ala cho rachoch kꞌaslik. Konojel kꞌut sibꞌalaj xekiꞌkotik. \s Ri Pablo kuꞌriq ri e kꞌamal taq bꞌe rech ri komontyox rech ri tinimit Éfeso \p \v 13 Ri Pablo cho ulew xeꞌ pa ri tinimit Asón, uj xujeꞌ pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, xqachomaj chi kaqakꞌam bꞌi ri Pablo pa riꞌ ri tinimit riꞌ. \v 14 Are xqariq ri Pablo, xok bꞌik qukꞌ pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ. Junam xujeꞌ pa ri tinimit Mitilene. \v 15 Chukabꞌ qꞌij qelik bꞌik chilaꞌ xujeꞌ je laꞌ pa Quío. Che ri jun qꞌij chik xujeꞌ chuchiꞌ ri jaꞌ ubꞌiꞌ Samos; xujikꞌow bꞌi pa Trogilio, kꞌa te riꞌ chukabꞌ qꞌij xujopan pa Mileto. \v 16 Ri Pablo kꞌut xuchomaj chi man kikꞌow ta bꞌik pa ri tinimit Éfeso rech man kabꞌeyetaj taj pa Asia. Jeriꞌ rumal cher karaj karikꞌowisaj ri \w Pentecostés\w* pa ri tinimit Jerusalén. \p \v 17 Are uj kꞌo chi pa ri tinimit Mileto, ri Pablo xtaqan che kisikꞌixik ri kꞌamal taq bꞌe rech ri \w komontyox\w* ri kꞌo pa ri tinimit Éfeso rech katzijon kukꞌ. \v 18 Are xoꞌpan ri kꞌamal taq bꞌe xubꞌij chike: Iwetaꞌm jas jeꞌ in noꞌjininaq che ri qꞌij are xinul waral pa Asia kꞌa kamik. \v 19 Ronojel qꞌij are xinkꞌojiꞌ iwukꞌ xinpatanij ri Ajawxel Jesús, man xinnimarisaj ta wibꞌ. Rukꞌ oqꞌej xinbꞌan ri nuchak iwukꞌ, xuqujeꞌ xinriq kꞌi uwach kꞌaxkꞌolal rumal ronojel ri xkibꞌan ri winaq aꞌj Israel chwe. \v 20 Pune jeriꞌ, xintzijoj ri utzij ri Dios chiꞌwe pa taq iwachoch xuqujeꞌ pa taq ri nimaq taq kꞌolibꞌal xinya ronojel uwach kꞌutuꞌn ri kajawataj chiꞌwe. \v 21 Xinbꞌij chike konojel ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ ri man aꞌj Israel taj rajawaxik chi rajawaxik kakikꞌex kikꞌuꞌx, kakikꞌex kichomanik cho ri Dios, xuqujeꞌ kakiya kan ri kimak, rech kekojon che ri Ajawxel Jesucristo. \v 22 Kamik kꞌut kineꞌ pa ri tinimit Jerusalén. Rajawaxik kinniman che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel ri in taqowinaq loq. Man wetaꞌm ta kꞌut jas ri kabꞌan na chwe chilaꞌ. \v 23 Xwi wetaꞌm ri ubꞌim ri Uxlabꞌixel chwe pa ronojel ri tinimit chi kinokisax na pa cheꞌ xuqujeꞌ kinriq na kꞌax are kintzalij pa Jerusalén. \v 24 Man kinok ta kꞌu il cho we kꞌaxkꞌolal riꞌ, xuqujeꞌ man are ta qas nim kinwil wi. Are kawaj kinkꞌis ri nuchak ri nutaqem rech kinopan pa ri kꞌisbꞌal rech ri nukꞌaslemal rukꞌ kiꞌkotem xuqujeꞌ kintoꞌtaj chutzijoxik ri utzij ri Dios, chike ri winaq, are waꞌ chilibꞌetal chwe rumal ri Ajawxel Jesús. Kinbꞌij chike ri winaq chi ri Dios sibꞌalaj kutoqꞌobꞌisaj kiwach konojel. \p \v 25 Kamik kꞌut qas wetaꞌm chi man kꞌo ta jun chiꞌwech, ri nutzijom ri utzij ri Dios che ri karil chi na nuwach junmul chik. \v 26 Rumal riꞌ kamik kinbꞌij chiꞌwe chi man kꞌo ta numak chiꞌwe we kiriq jun alik kamikal. \v 27 Rumal cher xinya ubꞌixik chiꞌwe ronojel ri uchomam ri Dios pa qawiꞌ. Man kꞌo ta jun kꞌutuꞌn ri mat xinya chiꞌwe. \v 28 Chichajij bꞌa iwibꞌ, xuqujeꞌ chiꞌchajij ri qachalal kojonelabꞌ. Rumal chi ri Uxlabꞌixel xubꞌan kꞌamal taq bꞌe chiꞌwe chiꞌchajij bꞌa konojel ri qachalal ri e kojoninaq che ri Ajawxel Jesús, ri xkam cho ri ripbꞌal, xuya ri ukikꞌel rech jeriꞌ ri winaq kakiriq ri utobꞌanik ri Dios. \v 29 Wetaꞌm chi we xinel bꞌik iwukꞌ, kepe na achyabꞌ ri kakibꞌan na kꞌax chike ri kojonelabꞌ, je kakibꞌan na itzel taq kayoꞌt ri keꞌkitij chij. \v 30 Kekꞌojiꞌ kꞌu na jujun achyabꞌ e bꞌanal taq tzij chiꞌxoꞌl, keꞌkitijoj na ri winaq che bꞌanoj tzij, keꞌkimenkꞌetij kꞌu na e kꞌi kojonelabꞌ kukꞌ. \v 31 Rumal bꞌa riꞌ, chixkꞌasloq, naꞌtaj chiꞌwe chi oxibꞌ junabꞌ, chi paqꞌij chi chaqꞌabꞌ, man xintaniꞌ ta che ipixabꞌaxik rukꞌ oqꞌej. \p \v 32 Kamik kꞌut, qachalal, kixinjach kan puꞌqꞌabꞌ ri Dios rech man kasachan ta ri utzij ri Dios ri kukꞌut chiqawach chi sibꞌalaj nim ri utoqꞌobꞌ pa qawiꞌ. We tzij riꞌ kakwinik kuya ichuqꞌabꞌ, xuqujeꞌ kuya ri iwechabꞌal junam kukꞌ konojel ri e rech ri Dios. \v 33 Man are ta ri irajil man are ta riꞌ iwatzꞌyaq xinrayij. \v 34 Qas iwetaꞌm chi xinchakun chuchꞌekik ronojel ri xajawataj chwe, xuqujeꞌ ri xajawataj chike ri e kꞌo wukꞌ. \v 35 Nukꞌutum chiꞌwach chi rajawaxik kujchakunik chuchꞌekik ri kajawataj chaqe, rech jeriꞌ kujkwinik keꞌqatoꞌ ri kꞌo kirajawaxik. Xinnaꞌtaj chiꞌwe chi ri utzij ri Ajawxel Jesús ri kubꞌij: “Are utz re ri winaq ri kasipanik cho ri winaq ri kakꞌamawaꞌnik.” \p \v 36 Are xbꞌiꞌtaj we tzij riꞌ rumal ri Pablo, xukiꞌk, xubꞌan chꞌawem kukꞌ konojel ri kojonelabꞌ. \v 37 Kꞌa te riꞌ sibꞌalaj xoꞌqꞌik. Ri aꞌlaxik xkimatzej ri Pablo xuqujeꞌ xkitzꞌumaj. \v 38 Ri aꞌlaxik xkachiꞌlaj bꞌik ri Pablo rukꞌ loqꞌanik xekijacha kanoq pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal. Are xoꞌpan chuchiꞌ ri jaꞌ xoꞌqꞌik, xkimatzej ri Pablo. Sibꞌalaj xebꞌisonik rumal xubꞌij chike chi man kakil ta chi wi uwach junmul chik. \c 21 \s Ri Pablo keꞌ pa ri tinimit Jerusalén \p \v 1 Are xqajach qibꞌ kukꞌ ri alaxik, xujok pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, sukꞌum xujeꞌ pa leꞌaj sutital che jaꞌ ubꞌiꞌnam Cos. Chukabꞌ qꞌij xujqꞌax chik pa ri tinimit Rodas, kꞌa te riꞌ xujeꞌ pa ri tinimit Pátara. \v 2 Xqariq kꞌu jun jukubꞌ bꞌinibꞌal ri kꞌo pa Pátara ri keꞌ pa Fenicia, xujeꞌ chupam. \v 3 Are xujqꞌax pa ri plo, xqil apanoq pa ri qamox ri chꞌaqaꞌp ulew sutital che jaꞌ ubꞌiꞌ Chipre, xqataqej ri qabꞌe, xujopan je laꞌ pa Tiro ri kꞌo pa Siria xujikꞌow na chilaꞌ rumal chi ri jukubꞌ bꞌinibꞌal xuya na nikꞌaj jastaq chilaꞌ. \v 4 Xeꞌqariq kꞌu jujun kojonelabꞌ chilaꞌ, xujkanaj kan wuqubꞌ qꞌij kukꞌ. E kꞌo kꞌu e kojonelabꞌ ri xkiqꞌalajisaj jastaq ri xubꞌij ri Uxlabꞌixel chike, rumal riꞌ xkibꞌij che ri Pablo chi man keꞌ ta pa ri tinimit Jerusalén. \v 5 Are xtzꞌaqat wuqubꞌ qꞌij uj kꞌo kukꞌ ri kojonelabꞌ, xujel bꞌik pa ri tinimit Tiro. Konojel ri kojonelabꞌ, ri achyabꞌ, ri e kixoqil, xuqujeꞌ ri e kalkꞌwaꞌl xujeꞌkijacha kanoq. Are xujopan chuchiꞌ ri plo xujxukiꞌk, xqbꞌan chꞌawem cho ri Dios. \v 6 Kꞌa te riꞌ xeꞌqamatzej kanoq kꞌa te riꞌ xujtzalij pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, ri aꞌlaxik kꞌut xetzalij kan cho kachoch. \p \v 7 Ri uj xqataqej ri qabꞌe pa ri plo, qelik loq pa ri tinimit Tiro xujopan pa ri tinimit Tolemaida. Xqaya rutzil kiwach ri qachalal ri e kꞌo chilaꞌ xuqujeꞌ xujkanaj kan jun qꞌij kukꞌ. \v 8 Chukabꞌ qꞌij ri Pablo xuqujeꞌ ri uj xujel bꞌik pa Tolemaida, xujeꞌ pa ri tinimit Cesarea, are uj kꞌo chi chilaꞌ xujeꞌ cho rachoch ri Felipe, tzijol rech ri Utz laj uTzij ri Dios, jun chike ri wuqubꞌ patanijelabꞌ ri xechaꞌ pa Jerusalén.\f + \fr 21:8 \fr*\ft Ri “wuqubꞌ patanijelabꞌ”: Chawila we riꞌ pa Hechos 6:1-6.\ft*\f* \v 9 Ri Felipe e kꞌo kajibꞌ umiꞌal ri man e kꞌulan taj. We alitomabꞌ riꞌ e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios. \v 10 Kebꞌ oxibꞌ qꞌij chik uj kꞌo chilaꞌ, are xopan jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios, ubꞌiꞌ Agabo upetik pa ri tinimit Judea. \v 11 Xujuchꞌabꞌej, kꞌa te riꞌ xukꞌam ri ximbꞌal upam ri Pablo, xuxim ri raqan xuqujeꞌ ri uqꞌabꞌ rukꞌ, xubꞌij: Ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel kubꞌij are kopan ri ajchoqꞌe we pas riꞌ pa ri tinimit Jerusalén, jewaꞌ kakibꞌan na ri winaq aꞌj Israel chuyutik. Kakijach na pa kiqꞌabꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj. \p \v 12 Are xqata we tzij riꞌ, uj e qachiꞌl ri winaq aꞌj Cesarea xqabꞌochiꞌj ri Pablo rech man keꞌ ta pa Jerusalén. \v 13 Ri Pablo kꞌut xubꞌij: ¿Jas che kixoqꞌik, xaq kiyak nubꞌis? Ri in nujachom wibꞌ, man xwi taj pa yutik, xane nujachom wibꞌ pa kamikal rumal rech ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel je laꞌ pa ri tinimit Jerusalén. \p \v 14 Man xujkwin ta kꞌut xqaqꞌatej, xaq xqaya chi jeriꞌ, Xwi xqabꞌij che: ¡Chubꞌana ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri Ajawxel awukꞌ! \p \v 15 Are ikꞌowinaq chi kebꞌ oxibꞌ qꞌij, xqasukꞌumaj ri qajastaq xujeꞌ pa ri tinimit Jerusalén. \v 16 Xujkachiꞌlaj bꞌik jujun kojonelabꞌ aꞌj Cesarea. Jun chike ubꞌiꞌ Mnasón kel pa Chipre. Ojer laj kojonel, qachomam kꞌut chi kujkanaj kan rukꞌ cho ri rachoch. \s Ri Pablo kopan cho rachoch ri Jacobo \p \v 17 Are xujopan pa ri tinimit Jerusalén, xujkikꞌulaj ri qachalal, sibꞌalaj xekiꞌkot qukꞌ. \v 18 Chukabꞌ qꞌij xeꞌ ri Pablo qukꞌ, xujeꞌ kꞌu chuchꞌabꞌexik ri Jacobo. Kimulim kꞌu kibꞌ konojel ri kꞌamal taq kibꞌe ri kojonelabꞌ rech Jerusalén chilaꞌ. \v 19 Ri Pablo xuya rutzil kiwach konojel, kꞌa te riꞌ xutzijoj ronojel ri ubꞌanom ri Dios chkixoꞌl ri winaq ri man aꞌj Israel taj. \v 20 Are xkita ri xubꞌij, xkiya uqꞌij ri Dios. Xkibꞌij che ri Pablo: Jeꞌ, qachalal. Pune ta ne jeriꞌ, e kꞌi mil winaq aꞌj Israel e kojoninaq. Kakibꞌij chi rajawaxik wi kaqataqej u ubꞌanik ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés. \v 21 Bꞌiꞌtal kꞌu chike we winaq riꞌ chi ri at tajin kaꞌtijoj konojel ri winaq aꞌj Israel chi man rajawaxik ta chik keꞌniman che ri xtaqan wi ri qamam Moisés. Xuqujeꞌ kakibꞌij chi kabꞌij chi man rajawaxik taj kokisax ketal xuqujeꞌ man rajawaxik taj kakaꞌn ri naqꞌatajibꞌal ke ri winaq aꞌj Israel. \v 22 ¿Jas kꞌu kaqabꞌano? Kakimulij na kibꞌ riꞌ ri winaq are kakito chi at ulinaq waral. \v 23 Are utz na we kabꞌan ri kaqabꞌij: e kꞌo kajibꞌ achyabꞌ qukꞌ ri kakaꞌn na jas ri xkitzuj u ubꞌanik cho ri Dios. \f + \fr 21:23 \fr*\ft Ri kubꞌij pa we wuj riꞌ tzꞌibꞌatal pa ri wuj re Números 6. Chilaꞌ kubꞌij wi jas ubꞌanik ri kitaqanik ri winaq ri kakibꞌij pa chꞌekom tzij chi kakibꞌan jun jastaq.\ft*\f* \v 24 Chaꞌkꞌama bꞌik we achyabꞌ riꞌ awukꞌ pa ri Templo, are kakesaj ri awas chikij, chabꞌana awe kukꞌ. Chaya ri pwaq ri rajawaxik chike rech kekwinik kakisokaj ri kiwiꞌ rech konojel kakilo chi man qas tzij ta riꞌ ri kabꞌix chawe, xane at kanimaj ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés. \v 25 Are kꞌu ri winaq ri e kojoninaq ri man aꞌj Israel taj, qatzꞌibꞌam bꞌik wuj chike, qabꞌim chike chi rajawaxik man kakitij ta ri tiꞌj ri yoꞌm chkiwach taq tyox ri xa e bꞌanom kumal winaq, man kakitij ta kikꞌ, man kakitij ta ki tiꞌjol awaj e jitzꞌatalik, xuqujeꞌ man kakaꞌn ta mak kukꞌ taq achyabꞌ xuqujeꞌ ixoqibꞌ. \s Kewaꞌjil ri winaq chrij ri Pablo \p \v 26 Xpe kꞌu ri Pablo, xuꞌkꞌam bꞌik kajibꞌ achyabꞌ rukꞌ. Chukabꞌ qꞌij xresaj ri awas chirij junam kukꞌ, kꞌa te riꞌ xok pa ri Templo chubꞌixik chike janipa qꞌij karaj na chi resaxik ri awas chikij, are kakitzuj aꞌwaj chi kijujunal cho ri Dios. \p \v 27 Jubꞌiqꞌ kꞌu karaj katzꞌaqat ri wuqubꞌ qꞌij, e kꞌo jujun winaq aꞌj Israel e petinaq pa ri tinimit Asia ri xkil ri Pablo kꞌo pa ri Templo. Xeꞌkimulij ri winaq, xkikoj kikꞌuꞌx, \v 28 xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Achyabꞌ aꞌj Israel! ¡Chujitoꞌ! We achi riꞌ kawaꞌkat pa ronojel taq ri tinimit. Kuya kꞌutuꞌn chike ri winaq puꞌwi ri man utz taj kakibꞌan ri qawinaqil, chrij ri utaqanik ri Moisés, xuqujeꞌ chrij we loqꞌalaj ja riꞌ. Uꞌkꞌamom kꞌu bꞌik jujun winaq aꞌj Grecia ri man e qawinaqil taj pa ri Templo, ubꞌanom ri awas ubꞌanik pa we loqꞌalaj kꞌolibꞌal riꞌ. \p \v 29 Je xkibꞌij waꞌ rumal cher kilom chi ri Pablo kꞌo pa ri tinimit Jerusalén, rachiꞌl ri Trófimo aj Éfeso, man aj Israel taj. Pa kikꞌuꞌx kꞌut chi xukꞌam bꞌik pa ri Templo. \p \v 30 Konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén xeꞌl chꞌuꞌj. Aninaq xkimulij kibꞌ, xkichap ri Pablo, xkichararej loq chupam ri Templo, xkitzꞌapij kꞌu kan ri uchiꞌ ri tinimit. \v 31 Tajin kakitzukuj jas kakibꞌan chukamisaxik are xuta ri achi, ri kinimal ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit aꞌj Roma, chi konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén e chꞌuꞌjarinaq. \v 32 Ri nim taqanel riꞌ xuꞌmulij jujun aꞌj chꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuqujeꞌ jujun chike ri kinimal taq ri aꞌj chꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, aninaq xebꞌe jawjeꞌ e kꞌo wi ri winaq. Are xkil ri winaq ri nim taqanel e rachiꞌl ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xkitanabꞌaꞌ uchꞌayik ri Pablo. \v 33 Xpe kꞌu ri achi riꞌ ri kataqan pa kiwiꞌ ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuꞌchapa ri Pablo. Kꞌa te riꞌ xtaqan chuyutik rukꞌ kebꞌ chꞌichꞌ ximbꞌal. Xuta kꞌu chike ri winaq jachin riꞌ ri Pablo, xuqujeꞌ jas ri umak. \v 34 Are kꞌu ri winaq xkiraq kichiꞌ, jaljoj ri kakibꞌij. Ri achi man xkwin ta chuchꞌobꞌik jas ri xkꞌulmatajik rumal cher man kꞌyaqal ta ri kakibꞌij. Xtaqan kꞌu bꞌik chukꞌamik ri Pablo pa ri ja ri e kꞌo wi ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit. \v 35 Are xoꞌpan cho taq ri wiq rech ri ja, ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit ri e kꞌamowinaq bꞌik ri Pablo xkitelej, xkipaqabꞌaꞌ, rumal cher konojel ri winaq kakaj kakesaj kan ri Pablo rech kakichꞌayo. \v 36 Konojel kꞌu ri winaq ri e teren chikij kakiraq kichiꞌ, kakibꞌij: ¡Kamisaxoq! \s Ri Pablo kuꞌchꞌabꞌej ri winaq chutoꞌik ribꞌ \p \v 37 Are xkꞌam bꞌik ri Pablo pa ri ja ri e kꞌo wi ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuta che ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ, xubꞌij: ¿La utz kintzijon jubꞌiqꞌ ukꞌ la? \p Ri achi xuta che, xubꞌij: ¿La awetaꞌm katchꞌaw pa chꞌabꞌal griego? \v 38 ¿La man at riꞌ ri achi, ri at aj Egipto, ri chi kebꞌ oxibꞌ qꞌij xwaꞌjil chirij ri qꞌatbꞌal tzij, kꞌa te riꞌ xuꞌmulij kajibꞌ mil achyabꞌ kamisanelabꞌ, xukꞌam bꞌik pa ri juyubꞌ ri katzꞌinowik? \p \v 39 Xubꞌij kꞌu ri Pablo che: In in jun chike ri winaq aꞌj Israel, xinalax pa ri tinimit Tarso, jun tinimit rech Cilicia ri nim u ubꞌanik. Bꞌana la jun toqꞌobꞌ chwe, ya la bꞌe chwe kenchꞌabꞌej ri winaq. \p \v 40 Ri achi xuya bꞌe che ri Pablo, ri Pablo kꞌut xtakꞌiꞌ puꞌwiꞌ taq ri wiq, xuyak ri uqꞌabꞌ chkiwach ri winaq rech man kechꞌaw taj. Are xetaniꞌ ri winaq, ri Pablo xuchꞌabꞌej pa ri tzijobꞌal hebreo, xubꞌij: \c 22 \p \v 1 Loqꞌalaj taq qachalal, ix ix kꞌamal taq qabꞌe, chitampe ri kinbꞌij chiꞌwe. \p \v 2 Are xkita ri winaq chi ri Pablo xuꞌchꞌabꞌej pa ri tzijobꞌal hebreo, xaq jun xekꞌojiꞌ wi, xkitatabꞌej ri kubꞌij: \v 3 Ri in in iwinaqil, in aj Israel. Xinalax pa ri tinimit Tarso, tinimit rech Cilicia. Waral kꞌut pa Jerusalén xinkꞌiy wi. Qas utz nutijoxik xbꞌanik puꞌwiꞌ ri taqanik ke ri qamam ojer rumal ri nim achi Gamaliel\f + \fr 22:3 \fr*\ft Ri Gamaliel jun nimalaj ajtij ri kꞌo pa ri tinimit Israel che taq ri qꞌij riꞌ.\ft*\f* amaqꞌel xintij nuchuqꞌabꞌ chupatanixik ri Dios, jetaq ri kibꞌan ix iwonojel kamik. \v 4 Nabꞌe kanoq in xinbꞌan kꞌax chike konojel ri e kojoninaq che ri Jesús, xwaj xeꞌnkamisaj. Xeꞌnchap bꞌik achyabꞌ, ixoqibꞌ, xeꞌnkoj pa cheꞌ. \v 5 Ri kinimal chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq xuqujeꞌ konojel ri kinimaꞌqil ri winaq kekwinik kakiqꞌalajisaj chi qas tzij ri kinbꞌij. Rumal cher aꞌreꞌ xkiya bꞌik jujun wuj chwe. Xaq jeriꞌ xineꞌ pa ri tinimit Damasco xubꞌentzukuj ri kojonelabꞌ rech keꞌnchapo, keꞌnkꞌam loq waral pa Jerusalén, chukꞌajisaxik kiwach. \s Ri Pablo kutzijoj jas xubꞌano are xkojon che ri Cristo \r (Hechos 9:1-19; 26:12-18) \p \v 6 Bꞌenam kꞌu we pa ri bꞌe, opanem kinbꞌan pa ri tinimit Damasco, qas pa ri nikꞌaj qꞌij, xaq kꞌa teꞌ xtunan jun nimalaj tunal chwij ri xpe chikaj. \v 7 Xintzaq puꞌlew, kꞌa te riꞌ xinta jun chꞌabꞌal xpe chikaj xubꞌij chwe: Saulo, Saulo, ¿jas che kabꞌan we nimalaj kꞌax riꞌ chwe? \p \v 8 “¿Jachin ri lal, Tat?” xincha che. \p Xubꞌij chwe: In riꞌ ri Jesús aj Nazaret. Ri tajin kabꞌan kꞌax chwe. \p \v 9 Ri e kꞌo wukꞌ xkil ri tunal, sibꞌalaj kꞌu xkixiꞌj kibꞌ. Man xkita ta kꞌu ri uchꞌabꞌal ri tajin kachꞌaw wukꞌ. \v 10 Ri in kꞌut xinbꞌij: Tat, ¿jas kaj la kinbꞌano? \p Xubꞌij kꞌu ri Ajawxel Jesús chwe: Chatwaꞌjiloq, chataqej ri abꞌe ri ke pa ri tinimit Damasco. Chilaꞌ kꞌut kabꞌix wi na chawe jas ri rajawaxik kabꞌano. \v 11 Man xinkwin ta chi kꞌut xinkaꞌyik rumal ri tunal, ri sibꞌalaj kajuluwik. Rumal riꞌ xa xintzuyex bꞌik che ri nuqꞌabꞌ kumal ri wachiꞌl, xinkikꞌam bꞌik pa ri tinimit Damasco. \p \v 12 Kꞌo kꞌu jun achi chilaꞌ, ubꞌiꞌ Ananías. Kojoninaq che ri Dios, kunimaj ri utaqanik ri Moisés. Konojel ri winaq aꞌj Israel ri e kꞌo chilaꞌ pa Damasco kakibꞌij chi sibꞌalaj utz we achi riꞌ. \v 13 We achi riꞌ xopan che nuchꞌabꞌexik, xubꞌij kꞌu chwe: “Wachalal Saulo, chatkaꞌy chi junmul.” Aninaq kꞌut xutzir ri nubꞌoqꞌoch, xinkwinik xinkaꞌyik, xinwil ri achi. \v 14 Xubꞌij kꞌu chwe: “At chaꞌtal rumal ri qaDios, ri kiDios ri qamam, rech kawetaꞌmaj jas ri urayinik, xuqujeꞌ rech katuxik patanil rech ri Dios, xuqujeꞌ rech kata ri chꞌabꞌal. \v 15 Katok kꞌu na che qꞌalajisal rech ri Dios chkiwach ri winaq, katzijoj na ronojel ri atom xuqujeꞌ awilom. \v 16 Jas kꞌu awayeꞌm, chatwaꞌjiloq, chabꞌana aqasanaꞌ jeqel akꞌuꞌx chrij ri Ajawxel Jesús, chata toqꞌobꞌ che rech kasach taj ri amak, kachꞌajchꞌojir kꞌu ri awanimaꞌ.” \s Ri Pablo kutzijoj jas xubꞌano are xutzijoj ri utzij ri Dios chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj \p \v 17 Ri Pablo xubꞌij: Are xintzalij loq pa we tinimit Jerusalén, xineꞌ kꞌu pa ri Templo. Tajin kinbꞌan chꞌawem chilaꞌ. \v 18 Pa jun kꞌutbꞌal kꞌut xinwil ri Ajawxel Jesús, xubꞌij chwe: “Chakowij, chatel bꞌik chanim waral pa Jerusalén, rumal chi ri winaq ri e kꞌo waral man kakikoj ta ri nutzij ri kabꞌij chike.” \v 19 Ri in kꞌut xinbꞌij che: “Ajawxel, aꞌreꞌ ketaꞌm chi nabꞌe kanoq xineꞌ pa taq ri Sinagoga. Xeꞌnchap konojel ri kekojon che la, xeꞌnkoj pa cheꞌ, xuqujeꞌ xeꞌnchꞌayo. \v 20 Are tajin kakikamisaj ri Esteban ri patanil e la, ri kaqꞌalajisan tzij la, ri in in kꞌo kukꞌ. Sibꞌalaj utz kꞌut xinwilo xkamisaxik, in xinchajin ri katzꞌyaq ri tajin kekamisanik.” \v 21 Ri Ajawxel Jesús xubꞌij chwe: “Jat, rumal cher rajawaxik katintaq bꞌik naj kukꞌ ri nikꞌaj winaq chik ri man aꞌj Israel taj.” \s Ri Pablo kachap rumal ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit \p \v 22 Are xubꞌij ri Pablo chike ri winaq aꞌj Israel, chi keꞌ kukꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj, xkichap uraqik kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Kamisax we achi riꞌ! ¡Man yaꞌtal ta che kakꞌasiꞌk! \p \v 23 Xkichapleꞌj uraqik kichiꞌ, xkiroqij ri katzꞌyaq pa ri ulew, xkijopij ulew chikaj. \v 24 Ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xuya taqanik rech kokisax ri Pablo pa ri ja ri e kꞌo wi ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuqujeꞌ xuya taqanik rech karapuxik, kꞌa te riꞌ kakꞌot uchiꞌ rech kubꞌij jas rumal ri winaq kakiraq kichiꞌ chrij. \v 25 Are kꞌu yuttal chik rech kakichꞌayo, ri Pablo xubꞌij che ri kinimal ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit ri takꞌal chilaꞌ chuchajixik: ¿La yaꞌtal chiꞌwe kichꞌay jun winaq rech ri tinimit Roma, la man nabꞌe kaqꞌat tzij puꞌwiꞌ? \p \v 26 Are xuta ri ajchꞌoꞌj chajil tinimit ri xubꞌij ri Pablo, xuꞌbꞌij che ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit: ¿Jas ri tajin kabꞌan che we achi riꞌ? Areꞌ jun winaq rech ri tinimit Roma. \p \v 27 Ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xeꞌ rukꞌ ri Pablo, xuta che: ¿La qas tzij chi at aj Roma? \p Ri Pablo xubꞌij: Jeꞌ, qas tzij. \p \v 28 Ri ajchꞌoꞌj chajil tinimit xubꞌij che ri Pablo: Ri in xintoj nimalaj pwaq rech xya nuwuj rumal ri tinimit Roma. \p Ri Pablo xubꞌij: Ri in, in aj Roma pa nukꞌojiꞌkal.\f + \fr 22:28 \fr*\ft Ri taqanik pa Roma kubꞌij chi ri man kuya taj karapux jun winaq ri kꞌo uwuj re Roma we man etaꞌmatalik jas ri umak.\ft*\f* \p \v 29 Ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit man xkichꞌay ta chi ri Pablo. Are kꞌu ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, are xretaꞌmaj chi ri Pablo aj Roma, sibꞌalaj xuxiꞌj ribꞌ rumal cher xujatꞌij rukꞌ chꞌichꞌ jatꞌibꞌal. \s Ri Pablo kaya chkiwach ri kinimaꞌqil ri winaq aꞌj Israel \p \v 30 Ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xraj xretaꞌmaj jas ri qas umak ri Pablo, ri tajin kakibꞌij ri winaq aꞌj Israel che. Xaq jeriꞌ chukabꞌ qꞌij xresaj ri chꞌichꞌ ximbꞌal che ri Pablo, kꞌa te riꞌ xtaqan che ki mulixik ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ konojel ri kinimaꞌqil ri winaq. Xresaj kꞌu loq ri Pablo, xutakꞌabꞌa chkiwach. \c 23 \p \v 1 Xuꞌkaꞌyej ri Pablo ri kinimaꞌqil ri qꞌatal taq tzij, xuchapleꞌj ubꞌixik: Alaxik, amaqꞌel nukꞌaslebꞌem chꞌojchꞌojlaj chomabꞌal cho ri Dios. \p \v 2 Aninaq, ri Ananías, kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, xuꞌtaq ri e kꞌo chunaqaj ri Pablo kakichꞌay puꞌchiꞌ. \v 3 Xubꞌij kꞌu ri Pablo che: Chatuchꞌaya at ri Dios, kawach, ¿jas uwach qꞌatal tzij katuxik we at kaqꞌipij ri taqanik kattaqan che nuchꞌayik? \p \v 4 Xkibꞌij ri e kꞌo chunaqaj ri Pablo: ¿Jeriꞌ kabꞌan chukꞌululaꞌxik ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq? \p \v 5 Chikuyuꞌ, alaxik. Man wetaꞌm taj chi are kinimaꞌqil chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq. Kubꞌij ri tzꞌibꞌatalik, maj jun kawetzelaj chike ri kꞌamal taq bꞌe rech ri atinimit. \p \v 6 Xril ri Pablo chi ri e kꞌamal taq bꞌe rech ri Tinimit e kꞌo saduceos xuqujeꞌ fariseos chike. Xuraq uchiꞌ, xubꞌij: Alaxik, in xuqujeꞌ in Fariseo, jacha ri watiꞌt numam. In kꞌo pa ri uqꞌabꞌ ri qꞌatbꞌal tzij rumal chi kuꞌl na kꞌuꞌx che ri kꞌastajibꞌal kiwach ri kaminaqibꞌ. \p \v 7 Are jewaꞌ xubꞌij. Ri achyabꞌ fariseos xuqujeꞌ ri e saduceos xoꞌk pa chꞌoꞌj. \v 8 Rumal chi ri achyabꞌ saduceos man kakikoj taj chi kꞌo kꞌastajibꞌal wach, man kakikoj taj chi e kꞌo angelibꞌ, man kakikoj taj chi e kꞌo taq uxlabꞌal. Are kꞌu ri achyabꞌ fariseos kakikojo chi e kꞌo taq waꞌ. \v 9 Xaq jeriꞌ xkꞌulmataj chꞌoꞌj chikixoꞌl, xewaꞌjil kꞌu jujun chike ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik, ri e fariseos, xkichapleꞌj uyajik kibꞌ, ko xkichꞌabꞌej kibꞌ, xkibꞌij: Maj etzelal kaqarik uj che we achi riꞌ wine jun uxlabꞌal o jun \w ángel\w* chꞌabꞌeninaq man kaqakꞌopij ta qibꞌ cho ri Dios. \p \v 10 Xril ri qꞌatal tzij chi xnimataj ri chꞌoꞌj chikixoꞌl, pukꞌuꞌx chi kakipil ri Pablo. Xuꞌsikꞌij ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq rech ri tinimit, xtaqanik chi kakesaj bꞌik chikixoꞌl, kakitzalij pa ri ja rech qꞌatbꞌal tzij. \p \v 11 Che ri chaqꞌabꞌil riꞌ, xukꞌut ribꞌ ri Ajawxel cho ri Pablo, xubꞌij che: Chabꞌana achuqꞌabꞌ Pablo, jacha ri xabꞌan chi nuqꞌalajisaxik pa Jerusalén je kabꞌan na che nuqꞌalajisaxik je laꞌ pa ri tinimit Roma. \s Kachomax ukamisaxik ri Pablo \p \v 12 Saqir chukabꞌ qꞌij, xkimulij kibꞌ jupuq achyabꞌ aꞌj Israel, xkijunamaj kitzij, qas tzij xekꞌojiꞌk xkibꞌij chi man kewaꞌ ta na xuqujeꞌ man ke qumun ta na kꞌa kakamisataj na ri Pablo kumal. \v 13 Kikꞌow na cho kawinaq ri kikꞌiyal ri kamisanelabꞌ. \v 14 Xeꞌkikꞌutu kibꞌ chikiwach ri e kꞌamal taq bꞌe kech ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xuqujeꞌ ri e kꞌamal taq bꞌe xkibꞌij che: Ri uj qabꞌim chi qaj etzelal pa qawiꞌ xuqujeꞌ man kaqatij ta qawa we man nabꞌe kaqakamisaj ri Pablo. \v 15 Xaq jeriꞌ ri ix xuqujeꞌ ri ix unimaꞌqil qꞌatal tzij rajawaxik kibꞌij che ri qas kabꞌan rech chi kakꞌam chi bꞌik junmul ri Pablo chikiwach ri qꞌatal taq tzij, chijaluj chi xa kiwaj kiwilo jas qas ubꞌanik ri umak, kꞌa majoꞌq kꞌu kopan cho ri qꞌatbꞌal tzij, are keqakamisaj. \p \v 16 Xretaꞌmaj kꞌu ri chꞌut ukꞌojol ri Pablo, ral ri ranabꞌ, ri kichomanik, xeꞌ pa ri ja rech qꞌatbꞌal tzij xuꞌtzijoj che ri Pablo. \v 17 Xtaqan ri Pablo che usikꞌixik jun chike ri ajchakibꞌ rech ri qꞌatbꞌal tzij rech ri tinimit Roma, xubꞌij che chakꞌama bꞌik we ala riꞌ rukꞌ ri unimal ri qꞌatal tzij. Kubꞌij jun utaqkil che: Choqꞌaqꞌ rij. \p \v 18 Jaꞌe, xchaꞌ. Ri ajchak rech ri qꞌatbꞌal tzij xuꞌya ubꞌixik. “Xinusikꞌij ri Pablo ri kꞌo pa cheꞌ, xubꞌij chwe chi kinkꞌam loq ukꞌ la we ala riꞌ, kulubꞌij jun utaqkil che la.” \p \v 19 Ri qas kabꞌan rech pa kiwiꞌ ri ajchakibꞌ rech ri qꞌatbꞌal tzij xutzuyej bꞌik ri ala che ri uqꞌabꞌ, xkiqꞌat bꞌi kibꞌ xaq aꞌreꞌ, xuta che: ¿Jas ri kawaj kabꞌij chwe? \p \v 20 Ri ala xubꞌij: Nikꞌaj achyabꞌ aꞌj Israel kakaj kakibꞌij che la chi kakꞌam la bꞌik ri Pablo chikiwach ri uꞌnimaꞌqil qꞌatal taq tzij, kakijaluj chi xa kakikꞌot uchiꞌ. \v 21 Ma kimenkꞌetij la, rumal chi kawinaq ri kaꞌjilabꞌ ri achyabꞌ ri kawom kibꞌ pa taq ri bꞌe, xaq kayeꞌm uqꞌatexik ri Pablo, rech kakikamisaj. Xwi kayeꞌm jas ri kabꞌij la. \p \v 22 Maj bꞌa jun ketaꞌman ri xabꞌij chwe, xcha ri qꞌatal tzij che ri ala. \s Kakꞌam bꞌik ri Pablo cho ri qꞌatbꞌal tzij pa ri tinimit Cesarea \p \v 23 Ri nim qꞌatal tzij xuꞌsikꞌij kebꞌ uꞌtaqoꞌn ri kabꞌan ke pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit. Xubꞌij chike chi kewok lajujkꞌal 200 ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit rech kebꞌe je laꞌ pa ri tinimit Cesarea, bꞌelej qꞌotaj okinaq ri aqꞌabꞌ rech kamik, che kikꞌamaꞌ bꞌik lajujkꞌal 200 aꞌjtzꞌijtzꞌaq taq chꞌichꞌ chꞌoꞌjibꞌal, xuqujeꞌ oxkꞌal lajuj ajkejabꞌ. \v 24 Cheyoꞌq bꞌik kikej ri kekꞌamow bꞌik ri Pablo rech jeriꞌ utz uwach kopan rukꞌ ri qꞌatal tzij Félix. \v 25 Kꞌa te riꞌ xutzꞌibꞌaj bꞌik we wuj riꞌ che ri qꞌatal tzij. \p \v 26 Ri Claudio Lisias: Kutaq rutzil wach la nimalaj reqeleꞌn qꞌatal tzij, Félix. \v 27 Achyabꞌ e winaq aꞌj Israel xkichap we achi riꞌ, raj xkikamisaj are xinopanik e wachiꞌl ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit, xinwetaꞌmaj kꞌut chi we achi riꞌ aj Roma, xintoꞌo xinqꞌaxaj pa jun kꞌolibꞌal ri maj keqelenik. \v 28 Kꞌa te riꞌ xinkꞌam bꞌik chikiwach ri uꞌnimaꞌqil qꞌatal taq tzij kech ri winaq aꞌj Israel, chi rilik jas rumal kakitzujuj. \v 29 Xinwetaꞌmaj chi ri umak xaq rumal taq taqanik rech ri kinaqꞌatajibꞌal aꞌreꞌ aꞌj Israel. Man taqal ta kꞌut kok pa cheꞌ xuqujeꞌ maj kamikal chirij. \v 30 Are xbꞌix chwe chi xkimulij kibꞌ chukamisaxik, aninaq xintaq bꞌik che la. Xinbꞌij chike ri xetzujun chwe, chi jeꞌ kiya ubꞌixik ri umak che la. \p \v 31 Xaq jeriꞌ che we chaqꞌabꞌil riꞌ, jacha we xintaqan wi, ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit xkikꞌam bꞌik ri Pablo kꞌa pa ri tinimit Antípatris. \v 32 Saqir chukabꞌ qꞌij xetzalij ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit pa ri ja ri e kꞌo wi xwi xeꞌkiya kan ri xebꞌe chirij kej rech xebꞌe rukꞌ ri Pablo. \v 33 Xoꞌpan kꞌu pa ri tinimit Cesarea, xkijach ri Pablo cho ri qꞌatal tzij Félix xuqujeꞌ xkijach ri wuj. \v 34 Xusikꞌij kꞌu uwach ri wuj ri qꞌatal tzij kꞌa te riꞌ xuta che ri Pablo: ¿Jas tinimit kape wi? \p Pa ri Cilicia kinpe wi, xcha ri Pablo. \p \v 35 Kinta riꞌ jas ri amak we xuꞌlik ri winaq ri e tzujul taq awe, xcha ri qꞌatal tzij che. \p Kꞌa te riꞌ xtaqan ri qꞌatal tzij chi kayak ri Pablo pa ri cheꞌ rech ri ja kꞌolibꞌal kech ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit rech ri nim taqanel Herodes. \c 24 \s Toꞌbꞌal ribꞌ ri Pablo choch ri qꞌatal tzij Félix \p \v 1 Jobꞌ qꞌij chik ikꞌowinaq are xqaj bꞌik ri Ananías kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, e rachiꞌl jujun taq kinimaꞌqil ri tinimit, xuqujeꞌ ri Tértulo, jun qꞌaxal tzij cho ri qꞌatal tzij, xebꞌe pa ri tinimit Cesarea, chuqꞌalajisaxik ri umak ri Pablo cho ri qꞌatal tzij. \v 2 Xokisataj bꞌik ri Pablo cho ri qꞌatal tzij, xpe ri Tértulo xuchapleꞌj utzujuxik, xubꞌij: Tyox che la nimalaj qꞌatal tzij, kariqom jaꞌmaril, jororemal, rukꞌ ri etaꞌmabꞌal la, sibꞌalaj utz rilik utayik ri tinimit bꞌanom la xuqujeꞌ kꞌi sukꞌumam la che ri taqanik. \v 3 Rumal cher ronojel ri bꞌanom la, kujtyoxin che la nimalaj qꞌatal tzij Félix. \v 4 Chintatabꞌextaj la man naj taj kintzijon ukꞌ la, rech man kaqꞌitajta la. \v 5 Xqariqo chi we achi riꞌ jun bꞌanal kꞌax, kojol chꞌoꞌj chikixoꞌl ri winaq aꞌj Israel, cho ronojel ri uwachulew ri e kꞌo wi winaq, kꞌamal bꞌe rech ri kꞌutuꞌn rech ri jun achi aj Nazaret. \v 6 Qas kok chubꞌanik etzelal pa ri Templo are xqachapo, xqaj kꞌut xqaqꞌat tzij puꞌwiꞌ jetaq ri kubꞌij ri qataqanik. \v 7 Xopan kꞌu ri Lisias, ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, rukꞌ chuqꞌabꞌ xumaj loq pa qaqꞌabꞌ. \v 8 Xqabꞌij kꞌu chike ri e tzujul taq rech chi kepe choch la, kꞌotompe la uchiꞌ rech qas ketaꞌmaj la jastaq ri umak ri kaqatzujuj wi che la. \p \v 9 Xkimulij kibꞌ konojel ri winaq aꞌj Israel ri e kꞌo chilaꞌ, xkibꞌij: Qas je wi riꞌ. \p \v 10 Xuya kꞌu bꞌe ri qꞌatal tzij che ri Pablo rech kachꞌawik. Xubꞌij kꞌu ri Pablo: Wetaꞌm chi sibꞌalaj kꞌi chi junabꞌ lal okinaq che qꞌatal tzij rech we tinimit riꞌ, rukꞌ ronojel nukꞌux kintoꞌ wibꞌ choch la. \v 11 Qas kuyaꞌo ketaꞌmaj la chi jewaꞌ chi kabꞌlajuj qꞌij xinpaqiꞌ je laꞌ pa Jerusalén chuqꞌijilaꞌxik ri Dios pa ri Templo. \v 12 Man xinriqitaj taj chi in yakal chꞌoꞌj kukꞌ taq ri winaq, pa ri Templo, pa ri Sinagoga, xa ta ne pa ri tinimit. \v 13 Maj jutzꞌit laj kꞌutbꞌal rech ri numak kakibꞌan choch la. \v 14 Kinqꞌalajisaj cho la, chi ri in in kojoninaq che waꞌ we Bꞌe we kakibꞌij aꞌreꞌ che chi xaq jun naqꞌatajibꞌal, kinpatanij ri Dios kech ri watiꞌt numam. Nukojom ronojel ri jastaq ri kubꞌij ri taqanik, xuqujeꞌ ronojel ri jastaq ri kitzꞌibꞌam loq ri e qꞌaxal taq utzij ri Dios. \v 15 Wayeꞌm che ri Dios rukꞌ ukuꞌlibꞌal kꞌuꞌx jacha ri kayeꞌm aꞌreꞌ, chi kꞌo kꞌastajibꞌal wach chike konojel ri winaq chi sukꞌ chi man sukꞌ. \v 16 Rumal waꞌ amaqꞌel nuchajim wibꞌ rukꞌ jun chꞌojchꞌojlaj chomabꞌal je choch ri Dios xuqujeꞌ chikiwach ri winaq. \p \v 17 Kꞌi chi kꞌu junabꞌ ikꞌowinaq xintzalij pa ri nutinimit chuyaꞌik tobꞌanik chikitoꞌik ri nuwinaq xuqujeꞌ chutzujik sipanik cho ri Dios. \v 18 Xineꞌkiriqa kꞌu pa ri Templo tajin kinchꞌojchꞌobej wibꞌ. Man kukꞌ ta e kꞌi winaq xuqujeꞌ man pa chꞌoꞌj taj. \v 19 Ri winaq aꞌj Israel rech ri tinimit Asia, ri xinilowik, rajawaxik kuletzujun che la we kꞌo ri numak xkilo. \v 20 Kibꞌij xuqujeꞌ bꞌaꞌ ri e kꞌo waral we kꞌo etzelal xinbꞌan chikiwach ri kinimaꞌqil ri qꞌatal taq tzij aꞌj Israel. \v 21 Wine rumal ri ko xinchꞌaw chkixoꞌl xinbꞌij: “Kinkojo chi kakꞌastaj kiwach ri kaminaqibꞌ, kiqꞌat tzij pa nuwiꞌ kamik.” \p \v 22 Ri qꞌatal tzij Félix sibꞌalaj retaꞌm ri kikꞌutuꞌn ri kojonelabꞌ, are xuta we xubꞌij ri Pablo, xubꞌij: Chiwayeꞌj na, we chi pe ri qꞌatal tzij chajinel Lisias, kꞌa te riꞌ kinwilo jas qas kinbꞌan che ri kixriqitajik. \p \v 23 Xtaqan ri nima qꞌatal tzij che jun kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit chi kuchajij ri Pablo xuqujeꞌ kuya bꞌe chike ri e rachiꞌl ri Pablo kakipatanij. \p \v 24 Xikꞌow kebꞌ oxibꞌ qꞌij xopan ri Félix rachiꞌl ri rixoqil Drusila aj Judea, xtaqan chusikꞌixik ri Pablo xuqujeꞌ xutatabꞌej ri qꞌalajisanik ri kojobꞌal chirij ri Jesús. \v 25 Are xok ri Pablo chutzijoxik ri bꞌanoj sukꞌalaj qꞌatoj tzij xuqujeꞌ ri qꞌaten ibꞌ chubꞌanik etzelal, ri kꞌaxkꞌolal ri kape na, xuxiꞌj ribꞌ ri Félix, xubꞌij: Jat jampaꞌ chik kinwinik katintatabꞌej katinsikꞌij. \p \v 26 Puꞌkꞌuꞌx chi kaya pwaq che rumal ri Pablo, rumal riꞌ katajinik kusikꞌij katzijon rukꞌ. \v 27 Kebꞌ junabꞌ jeriꞌ xubꞌano, xuꞌriqaꞌ xkꞌextaj ri qꞌatal tzij Félix, are xok ri achi Porcio Festo che ukꞌaxel, are kꞌu karaj ri Félix nim kil kumal ri winaq aꞌj Israel xukoj kan ri Pablo pa cheꞌ. \c 25 \s Xqꞌaxax ri umak ri Pablo puqꞌabꞌ ri Festo \p \v 1 Ikꞌowinaq chi oxibꞌ qij are xopan ri achi Festo chukꞌamik ri reqeleꞌn relik bꞌik pa ri tinimit Cesarea xopan pa ri tinimit Jerusalén. \v 2 Ri kinimaꞌqil taq ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri tinimit xuqujeꞌ ri achyabꞌ ri qas kabꞌan ke pa kiwiꞌ taq ri winaq aꞌj Israel xoꞌpan rukꞌ ri qꞌatal tzij chutzujuxik ri Pablo. \v 3 Xkita jun toqꞌobꞌ che ri Festo kutaq bꞌik ri Pablo je laꞌ pa ri tinimit Jerusalén, (kichomam kakiqꞌatej pa ri bꞌe kakikamisaj). \v 4 Ri Festo kꞌut xubꞌij chi ri Pablo kꞌo pa ri tinimit Cesarea xuqujeꞌ chi katzalij areꞌ je laꞌ. \v 5 Xubꞌij kꞌu chike: Ri kꞌo keqeleꞌn chiꞌwe utz kixeꞌ wukꞌ. We kꞌo itzel jastaq ubꞌanom ri Pablo utz kꞌut kitzujuj. \v 6 Wine wajxaqibꞌ o lajuj qꞌij ikꞌowinaq are xtzalij ri Festo pa Cesarea, chukabꞌ qꞌij xtzalij pa ri ja qꞌatbꞌal tzij xuqujeꞌ xtaqan chukꞌamik ri Pablo. \v 7 Are xopan ri Pablo, ri e kꞌamal taq kibꞌe ri winaq aꞌj Jerusalén, xkimulij kibꞌ chrij, xkitzujuj che taq mak ri man tzij taj. \v 8 Ri Pablo xubꞌij: Man inmakuninaq taj choch ri taqanik kech ri winaq aꞌj Israel, man inmakuninaq ta choch ri Templo, man inmakuninaq ta choch ri César. \v 9 Are kꞌu ri achi Festo xraj kaqaj chikiwach ri winaq aꞌj Israel, xuta che: ¿La kuchap akꞌuꞌx kateꞌ je laꞌ pa Jerusalén, rech je laꞌ kinqꞌat wi tzij paꞌwiꞌ? \p \v 10 Ri Pablo xubꞌij: Man kawaj taj. We ja riꞌ qas are qꞌatbꞌal tzij rech ri tinimit Roma, waral qas yaꞌtal wi kaqꞌat tzij pa nuwiꞌ. Etaꞌm la chi man in ajmak taj, maj kꞌax nubꞌanom chike ri winaq aꞌj Israel. \v 11 We kꞌu ne nubꞌanom mak ri taqalik kinkamisax rumal, man kinkꞌopij ta wibꞌ we kinkamik. We kꞌu ne maj numak, maj jachin yaꞌtal bꞌe che kinujach pa kiqꞌabꞌ we achyabꞌ riꞌ rech kinkikamisaj. Chuqꞌata tzij pa nuwiꞌ ri César. \p \v 12 Ri Festo xtzijon kukꞌ ri yaꞌl taq unoꞌj kꞌa te riꞌ xubꞌij: Utz bꞌa riꞌ, cho ri César kateꞌ wi rumal cher xatoqꞌij are ri César kaqꞌatow tzij paꞌwiꞌ. \p \v 13 Are ikꞌowinaq chi kebꞌ oxibꞌ qꞌij, ri taqanel Agripa rachiꞌl ri ranabꞌ ubꞌiꞌ Berenice,\f + \fr 25:13 \fr*\ft Ri nim taqanel Agripa ri katzijox rij waral are ukꞌojol ri Herodes, are waꞌ ri xraj xukamisaj ri Pedro. We kꞌulmatajik riꞌ katzijox pa \ft*\xt Hechos 12.\xt*\f* xoꞌpan chuyaꞌik rutzil uwach ri Festo. \v 14 Are tajin kasolix ri Festo rumal ri taqanel, ri Festo xutzijoj che ri taqanel ri kariqitaj ri Pablo, xubꞌij che: Waral kꞌo jun achi kojtal kan pa cheꞌ rumal ri Félix. \v 15 Are xinkꞌojiꞌ pa ri tinimit Jerusalén, ri kinimaꞌqil chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq xuqujeꞌ ri e kꞌamal taq kibꞌe ri winaq aꞌj Israel xkitzujuj chwe xuqujeꞌ xkitoqꞌij kinqꞌat tzij puꞌwiꞌ. \v 16 Xinbꞌij kꞌu chike chi ri taqanik rech Roma, man kuqꞌalajisaj taj ajmak jun winaq we majaꞌ kata ri utzij pa ri qꞌatbꞌal tzij. Ri winaq ri katzujuxik yaꞌtal che kutoꞌ ribꞌ chikiwach ri ketzujunik. \v 17 Are xuꞌl ri e tzujunelabꞌ rech ri Pablo, man xinbꞌey ta wibꞌ, chukabꞌ qꞌij xeꞌnsikꞌij ri kabꞌan ke pa ri qꞌatbꞌal tzij kꞌa te riꞌ xintaqan chukꞌamik ri Pablo. \v 18 Ri umak kꞌut ri xkibꞌij man are ta riꞌ ri etzelal ri wayeꞌm in. \v 19 Kakitzujuj rumal ri kikojonik, xuqujeꞌ rumal jun achi ubꞌiꞌ Jesús ri xkamik, xa kꞌu kubꞌij ri Pablo chi kꞌaslik. \v 20 Man wetaꞌm taj jas kinbꞌan chi retaꞌmaxik we jastaq riꞌ. Xinta kꞌu che we kuchap ukꞌuꞌx kaqꞌat tzij puꞌwiꞌ pa ri tinimit Jerusalén rumal taq we jastaq riꞌ. \v 21 Ri Pablo kꞌut xutoqꞌij chi are ri César kaqꞌatow tzij puꞌwiꞌ. Xaq jeriꞌ xintaqan che uchajixik kꞌa kintoꞌtaj na chusukꞌumaxik ri rajawaxik che rech keꞌ cho ri César. \p \v 22 Ri Agripa xubꞌij: Kawaj kinta in riꞌ ri achi riꞌ. \p Ri Festo xubꞌij: Chweꞌq kata la. \v 23 Chukabꞌ qꞌij, ri Agripa xopan pa ri nimalaj ja ri kakimulij wi kibꞌ ri winaq, rachiꞌl ri Berenice xuqujeꞌ sibꞌalaj e kꞌi winaq, ri nimaq taq taqanelabꞌ pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ xuqujeꞌ achyabꞌ ri nimaꞌq keqeleꞌn pa ri tinimit. Ri Festo kꞌut xtaqan chukꞌamik ri Pablo. \v 24 Ri Festo xubꞌij: Taqanel Agripa, xuqujeꞌ winaq ri ix kꞌo kamik, are waꞌ ri achi ri sibꞌalaj kakaj ri winaq aꞌj Israel ri e kꞌo waral xuqujeꞌ ri e kꞌo pa Jerusalén kakil uwach kaminaq. \v 25 Ri in kꞌut kinchomaj maj jun jastaq ubꞌanom ri yaꞌtalik kakam rumal. Xutoqꞌij kꞌut keꞌ cho ri kinimaꞌqil ri nimaq taq qꞌatal tzij ri kꞌo pa ri tinimit Roma, rumal riꞌ kintaq bꞌik. \v 26 ¿Jas kꞌu ri kintzꞌibꞌaj bꞌik che ri qꞌatal tzij? Man kꞌyaqal ta ri umak ri kabꞌixik, rumal laꞌ xinkꞌam loq chiꞌwach iwonojel, je xuqujeꞌ choch la Taqanel Agripa, rech are kakꞌot taj uchiꞌ kꞌo kaqatzꞌibꞌaj bꞌik. \v 27 Rumal cher man kuya taj kaqataq bꞌik jun winaq ri kꞌo pa cheꞌ cho ri kinimaꞌqil ri nimaq taq qꞌatal tzij, we man kꞌyaqal ri umak, ri katzujux wi. \c 26 \s Ri Pablo kutoꞌ ribꞌ choch ri Agripa \p \v 1 Ri Agripa xubꞌij che ri Pablo: Kuyaꞌo katchꞌawik, katoꞌ awibꞌ. \p Ri Pablo kꞌut xumajij chꞌawem, xubꞌan jun kꞌutbꞌal rukꞌ ri uqꞌabꞌ rech man kechꞌaw ta na ri winaq, xubꞌij: \p \v 2 Nim taqanel Agripa, sibꞌalaj kakiꞌkot wanimaꞌ lal katow la ri nutzij tobꞌal wibꞌ che ri jastaq ri kinkitzujuj wi ri kꞌamal taq kibꞌe ri winaq aꞌj Israel. \v 3 Wetaꞌm chi lal qas etaꞌm la ri naqꞌatajibꞌal xuqujeꞌ ri qas ubꞌanik ri jastaq ri kakichꞌoꞌjij rij ri winaq aꞌj Israel. Kamik kꞌut kinta jun toqꞌobꞌ kintatabꞌej la. Ri ukꞌaslemal kan ri Pablo nabꞌe. \p \v 4 Are in nitzꞌ akꞌal, xya kꞌutuꞌn chwe chkixoꞌl ri nuwinaq, xuqujeꞌ pa ri tinimit Jerusalén, ketaꞌm ri e kꞌamal taq bꞌe ke ri winaq aꞌj Israel. \v 5 Aꞌreꞌ ketaꞌm we kakaj kakibꞌij, nabꞌe in kachiꞌl kan ri fariseos, ri wokaj ri sibꞌalaj tzꞌaqat kakibꞌan che ri jastaq pa ri naqꞌatajibꞌal rech kan nabꞌe. \v 6 Kamik kꞌut kaqꞌat tzij pa nuwiꞌ rumal chi kuꞌl na kꞌuꞌx che ri uchiꞌm loq ri Dios chike ri qamam ojer. \v 7 Are waꞌ rumal keqꞌijilaꞌn che ri Dios chi paqꞌij chi chaqꞌabꞌ ri kabꞌlajuj puq winaq rech Israel, kuꞌl kikꞌuꞌx che ri kuꞌl wi na kꞌuꞌx in. Pune jeriꞌ, Nimalaj Taqanel, aꞌreꞌ kinkitzujuj rumal waꞌ we kꞌulibꞌal na kꞌuꞌx. \v 8 ¿Jas che man kikoj taj chi ri Dios kuꞌkꞌastajisaj ri kaminaqibꞌ? \s Ri Pablo jun bꞌanal kꞌax kanoq ojer \p \v 9 Pa nukꞌuꞌx in nabꞌe, chi are in taqchiꞌtal chuqꞌatexik ri ubꞌiꞌ ri Jesús aj Nazaret. \v 10 Qas tzij kinbꞌij, qas kꞌyaqal riꞌ ri xinbꞌan pa Jerusalén. Ri e kinimaꞌqil ri e chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xkiya bꞌe chwe xeꞌntaq bꞌik e kꞌi kojonelabꞌ pa cheꞌ. Are tajin kekamisaxik in xinbꞌij chi taqalik kekamik. \v 11 Kꞌi mul xinbꞌano chi kaqꞌat tzij pa kiwiꞌ pa ri Sinagoga rech kaketzelaj uwach ri Jesús. Sibꞌalaj woyawal chike rumal riꞌ xeꞌntereneꞌj pa taq juleꞌ taq tinimit chik. \s Ri Pablo kutzijoj jas xubꞌano are xkojonik \p \v 12 Jun qꞌijal inbꞌenaq pa ri tinimit Damasco, keꞌnbꞌana ri jun chak, xkibꞌij bꞌik chwe ri qꞌatal tzij xuqujeꞌ ri kinimaꞌqil ri e chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq. \v 13 Nim Taqanel, qas pa ri unikꞌajil qꞌij, xpe jun tunanik pa ri kꞌaj, are kꞌo na cho ri utunal ri qꞌij, xinutunaj in xuqujeꞌ ri e wachiꞌl. \v 14 Qonojel xujtzaq pa ri ulew, kꞌa te riꞌ xinta jun chꞌabꞌal pa ri tzijobꞌal hebreo, xubꞌij: “Saulo, Saulo ¿jas che kabꞌan kꞌax chwe? Xaq at kabꞌan kꞌax chibꞌil awibꞌ.” \v 15 Ri in xinbꞌij: “¿Jachin ri lal, Tat?” Ri Ajawxel xubꞌij: “In riꞌ ri Jesús ri tajin kabꞌan kꞌax chwe.” \v 16 Chanim chatwaꞌjiloq, xinkꞌut wibꞌ chawach rech katuxik wajchak xuqujeꞌ qꞌalajisal rech ri awilom xuqujeꞌ ri kinkꞌut na chawach. \v 17 Katintoꞌ na pa kiqꞌabꞌ ri awinaqil, xuqujeꞌ pa kiqꞌabꞌ ri man aꞌj Israel taj. Qas tzij, katintaq na bꞌik kukꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj, \v 18 rech kajaqataj ri kibꞌoqꞌoch, rech keꞌl la pa ri qꞌequꞌmal keqꞌax pa ri tunal, xuqujeꞌ keꞌl loq xeꞌ raqan uqꞌabꞌ ri itzel keqꞌax puꞌqꞌabꞌ ri Dios. Kakikꞌamawaꞌj kꞌu na ri kuybꞌal kimak xuqujeꞌ kayaꞌtaj na kꞌokꞌibꞌal chikixoꞌl ri utinimit ri Dios, rumal ri kikojobꞌal chwe. \s Ri Pablo kunimaj ri kakꞌut choch \p \v 19 Rumal waꞌ Nim taqanel Agripa, xinnimaj ri kꞌutuꞌn rech chikajil. \v 20 Nabꞌe xintzijoj chike ri winaq aꞌj Damasco, kꞌa te riꞌ pa Jerusalén, pa Judea xuqujeꞌ chike konojel ri winaq ri man aꞌj Israel taj, kakikꞌex kikꞌuꞌx che ri kimak, ketzalij rukꞌ ri Dios, xuqujeꞌ kakibꞌan ri utz laj taq jastaq rech kakikꞌutu chi xekꞌextajik. \v 21 Rumal waꞌ nikꞌaj winaq aꞌj Israel xinkichap pa ri Templo, are xkaj xinkikamisaj. \v 22 Ri Dios kꞌut inuchajim kꞌa kamik rech kinqꞌalajisaj chike konojel ri winaq kachapleꞌtaj kukꞌ ri nitzꞌ keqeleꞌn kopan kukꞌ ri nimaꞌq keqeleꞌn. Man kꞌo ta jun jastaq kinkꞌutu ri mat xkitzijoj loq ri e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios xuqujeꞌ ri Moisés. \v 23 Aꞌreꞌ xkitzijoj loq chi ri Mesías kuriq na kꞌax, xuqujeꞌ areꞌ nabꞌe kakꞌastaj na chikiwach konojel ri kaminaqibꞌ xaq jeriꞌ kutzijoj na ri utunal ri Dios junam chike ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj. \s Ri Pablo kutaqchiꞌj ri Agripa kakojonik \p \v 24 Xaq kꞌa te ri Festo xuraq uchiꞌ xubꞌij: ¡Xa at kon Pablo, ri nimalaj etaꞌmanik at ukonarisam! \p \v 25 Ri Pablo xutzalij uwach, xubꞌij: Man xa taj in kon, nimalaj reqeleꞌn Festo. Are tajin kinbꞌij ri tunal ri sibꞌalaj kꞌo kutayij. \v 26 Ri Nim taqanel Agripa retaꞌm waꞌ we jastaq riꞌ, rumal laꞌ man kinxiꞌj ta wibꞌ che ri kinbꞌij, man xkꞌulmataj ta we jastaq riꞌ chaꞌwal. \v 27 Taqanel Agripa ¿la kakoj lal ri xkibꞌij ri e qꞌalajisal taq utzij ri Dios? Wetaꞌm in chi kekoj la. \p \v 28 Ri Agripa xuqꞌatej ri utzij ri Pablo, xubꞌij: ¿Teꞌq pa akꞌuꞌx aninaq kinamenkꞌetij rech kinkojonik? \p \v 29 Ri Pablo xubꞌij: We kꞌu aninaq o kꞌamaꞌtam, kinta che ri Dios pa ri nuchꞌawem chi ri lal xuqujeꞌ konojel ri e kꞌo pa we kꞌolibꞌal riꞌ kuꞌx na jetaq ri in, xwi chi man e yuttal taj. \p \v 30 Xewaꞌjil kꞌu ri taqanel, ri qꞌatal tzij, ri Berenice xuqujeꞌ konojel ri winaq xel loq. \v 31 Are tajin keꞌl loq xkichomaj: Waꞌ we achi riꞌ maj mak ubꞌanom ri taqal che kakamik o keꞌ pa cheꞌ. \p \v 32 Ri Agripa xubꞌij che ri Festo: Wine utz katzoqopixik wet mat xutoqꞌij kaqꞌat tzij puꞌwiꞌ rumal ri César. \c 27 \s Kataq bꞌik ri Pablo pa ri tinimit Roma \p \v 1 Are xopan ri qꞌotaj, xujeꞌ pa ri tinimit Italia. Ri Pablo xuqujeꞌ e nikꞌaj winaq chik ri e kꞌo pa cheꞌ xechajix bꞌik rumal jun chike ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit ubꞌiꞌ Julio jun kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ rech ri nim Tinimit. \v 2 Xeꞌ xuqujeꞌ ri Aristarco qukꞌ, jun achi aj Macedonia ri kꞌo pa ri tinimit Tesalónica. Xujeꞌ kꞌu pa ri jukubꞌ ri yaꞌtal bꞌe che pa ri tinimit Adramitio ri kꞌo pa Asia. Ri jukubꞌ kikꞌow bꞌik pa jaljoj taq kꞌolibꞌal chuchiꞌ ulew rech Asia. \v 3 Are xujopan pa ri tinimit Sidón, ri Julio sibꞌalaj utz xnoꞌjin rukꞌ ri Pablo, xuya bꞌe che xqaj pa ri jukubꞌ xuꞌsolij kan ri e rech taq chꞌabꞌeꞌn rech chilaꞌ, rech kaya bꞌik ujastaq ri kajawataj che. \v 4 Kꞌa te riꞌ xujeꞌ chik pa ri plo, xqarik bꞌik nimaq taq kyaqiqꞌ ri man kuya ta bꞌe che ri jukubꞌ jaꞌ kabꞌinik. Xaq jeriꞌ xujikꞌow bꞌik chuxukut Chipre, chuxoꞌl ri chꞌaqaꞌp ulew xuqujeꞌ ri nima tinimit. \v 5 Are uj bꞌenaq pa ri cho xujikꞌow bꞌik chuchiꞌ ri jaꞌ rech ri tinimit Cilicia xuqujeꞌ ri tinimit Panfilia, kꞌa te riꞌ xujtakꞌiꞌ na pa ri tinimit Mira ri kꞌo pa ri tinimit Licia. \p \v 6 Chilaꞌ ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xuriq bꞌik jun jukubꞌ ri kape pa ri tinimit Egipto, rech ri leꞌaj Alejandría bꞌenam rij pa ri tinimit Italia, xujuya bꞌik chupam. \v 7 Kꞌi qꞌij noꞌjim xujeꞌek, are xikꞌow taq kan ri kꞌax xujopan chuchiꞌ ri tinimit Gnido. Ri kyaqiqꞌ man kuya ta bꞌe chaqe kujbꞌinik rumal riꞌ xujikꞌow bꞌik pa ri chꞌaqaꞌp ulew rech Creta, xaq koꞌl ri kyaqiqꞌ kubꞌan chuchiꞌ ri retal ri Salmón. \v 8 Rukꞌ kꞌax xaq chuchiꞌ ri jaꞌ xujeꞌ wi, kꞌisbꞌal rech xujopan chuchiꞌ ri ja ubꞌiꞌ “Utz uchiꞌ jaꞌ” jawjeꞌ utz ketakꞌiꞌ wiꞌ ri jukubꞌ bꞌinibꞌal chuxukut ri tinimit Lasea. \p \v 9 Naj qꞌotaj xukꞌam bꞌik ri qabꞌinem. Xibꞌibꞌal ri bꞌinem pa ri plo rumal taq ri kyaqiqꞌ jabꞌ ri kakꞌulmatajik, ri qꞌotaj rech jabꞌ xuchapleꞌj, ri Pablo kꞌut xutzijoj rij ri tajin kakꞌulmatajik kukꞌ ri winaq ri e kꞌo pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal. \v 10 Xubꞌij chike: Achyabꞌ, kꞌo kꞌax waꞌ kaqariqo we xaq jeꞌ kujbꞌinik, ronojel le jastaq le kꞌo pa le jukubꞌ qatzaqa kanoq, katukin waꞌ we jukubꞌ bꞌinibꞌal chi qa xeꞌ, xuqujeꞌ kaqarik waꞌ uj kꞌax. \p \v 11 Are kꞌu ri taqanel pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit man xuta ta ri xubꞌij ri Pablo che, are xuta ri xbꞌix che rumal ri ajchoqꞌe xuqujeꞌ ri kabꞌan rech puꞌwiꞌ ri jukubꞌ bꞌinibꞌal. \v 12 Are kꞌu ri tinimit ubꞌiꞌnam utz taq uchiꞌ jaꞌ man chajital taj, rumal riꞌ xibꞌibꞌal ikꞌowem chilaꞌ. E kꞌi chike ri kebꞌin pa ri plo are jeꞌl chike kiꞌkꞌow pa ri tinimit Fenice, ri kꞌo apanoq choch ri uchiꞌ jaꞌ pa ri tinimit Creta, ri Fenice sibꞌalaj jun utz laj uchiꞌ jaꞌ jawjeꞌ kikꞌowisax wi ri qꞌotaj rech jabꞌ. \s Jun nimalaj kyaqiqꞌ jabꞌ pa ri plo \p \v 13 Xwaꞌjil kꞌu jun kyaqiqꞌ ri xaq kajororik pa ri uxukut ulew, pa kikꞌuꞌx ri kabꞌan ke puꞌwiꞌ ri jukubꞌ chi maj kꞌax kakiriqo, xkiwaꞌjilisaj ri chꞌichꞌ ri kꞌo che ri jukubꞌ bꞌinibꞌal ri qajinaq pa ri jaꞌ, jeriꞌ xiꞌkꞌow bꞌik chuchiꞌ ri jaꞌ rech ri tinimit Creta. \v 14 Xaq kꞌa te xkꞌexen ri qꞌotaj, jun nimalaj kyaqiqꞌ jabꞌ ubꞌiꞌ ri kape chuxukut kaj, xpe puꞌwiꞌ ri chꞌaqaꞌp ulew, xujupaqchiꞌj bꞌik pa ri plo. \v 15 Ri kabꞌan ke puꞌwiꞌ ri jukubꞌ bꞌinibꞌal man xekwin taj xkisutij ri jukubꞌ bꞌinibꞌal xechꞌeketajik xekꞌam bꞌik rumal ri kyaqiqꞌ jabꞌ. \v 16 Xujikꞌow chrij jun laj chꞌaqaꞌp ulew ri kꞌo pa ri plo, ubꞌiꞌ Clauda, ri man kꞌo ta wi nim kyaqiqꞌ. Rukꞌ taq kꞌax xujkwin chuyakik ri alaj taq jukubꞌ bꞌinibꞌal ri chararem bꞌik che toꞌbꞌal qibꞌ. \v 17 Are kꞌo chi ri alaj taq jukubꞌ bꞌinibꞌal chupam ri nim jukubꞌ bꞌinibꞌal, xkixim ri nim jukubꞌ bꞌinibꞌal rukꞌ kolobꞌ rech man kajaqꞌin taj. Kakixiꞌj kꞌu kibꞌ we ne kunim ribꞌ ri nim jukubꞌ pa ri sanyobꞌ ri ubꞌiꞌ Sirte, rumal riꞌ xkiqasaj ri manta ri kꞌo puꞌwiꞌ ri jukubꞌ bꞌinibꞌal. \v 18 Chukabꞌ qꞌij, rumal chi sibꞌalaj nim uchuqꞌabꞌ ri kyaqiqꞌ chupam ri qꞌeqal jabꞌ, xkichap resaxik ri eqaꞌn pa ri jukubꞌ xkikꞌyaq bꞌik pa ri plo. \v 19 Churox qꞌij chik xekꞌyaq bꞌik ri chakubꞌal taq jastaq rech ri jukubꞌ pa ri jaꞌ. \v 20 Kꞌi qꞌij man xqil ta uwach ri qꞌij o ri chꞌumil, xqarik kꞌax rumal ri nimalaj qꞌeqal jabꞌ. Xqachomaj kꞌut chi kujkam kanoq, man kuꞌl ta chi qa kuꞌx kujkꞌasiꞌk. \p \v 21 Kꞌi qꞌij chik ikꞌowinaq man kꞌo ta qawa qatijom, rumal riꞌ ri Pablo xtakꞌiꞌ chiqaxoꞌl, xubꞌij: Achyabꞌ, sibꞌalaj utz we ta xita ri xinbꞌij, mat xujel loq pa Creta, rech mat xqariq waꞌ we kꞌax riꞌ xuqujeꞌ we tzaqik. \v 22 Kamik kꞌut chikꞌama ichuqꞌabꞌ, man kꞌo ta jun chiꞌwe kakamik, xane xwi ri jukubꞌ bꞌinibꞌal katukin na, kasach kꞌu uwach. \v 23 Chaqꞌabꞌ xukꞌut ribꞌ jun ángel chinuwach ri taqom loq rumal ri Dios ri kinpatanij, xuqujeꞌ kinqꞌijilaꞌj. \v 24 Xubꞌij kꞌu chwe: “Pablo, maxiꞌj awibꞌ, katopan na rukꞌ ri César ri nimalaj taqanel puꞌwiꞌ Roma. Rumal awech ri Dios kuꞌtoꞌ na konojel ri e bꞌenaq awukꞌ pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, rech man kekam taj.” \v 25 Rumal riꞌ, achyabꞌ, chikꞌama ichuqꞌabꞌ. Kuꞌl na kꞌuꞌx in chirij ri Dios, kinkojo chi qas tzij je kabꞌantaj na jas ri xbꞌix chwe rumal ri ángel. \v 26 Kujkanaj kꞌu na kan pa jun chꞌaqaꞌp ulew ri kꞌo pa ri plo jawjeꞌ ri kujuya wi kan ri kyaqiqꞌ. \p \v 27 Pa jun aqꞌabꞌ, chukabꞌ wuqubꞌ qꞌij rech ri qabꞌinem pa ri plo Adria, kujupaqchiꞌla ri kyaqiqꞌ. Are xuriq nikꞌaj aqꞌabꞌ, ri achyabꞌ ri e kꞌamowinaq bꞌik ri jukubꞌ bꞌinibꞌal xkilo chi kujnaqajin che ri ulew. \v 28 Xketaj ri unajal ri upam ri plo, xkilo chi juwinaq waqlajuj metros qajinaq. Xujbꞌin chi apanoq jubꞌiqꞌ, te kꞌu riꞌ xketaj chi junmul, xkil kꞌut chi xa juwinaq wuqubꞌ metros chik. \v 29 Kakixiꞌj kꞌu kibꞌ we ne kajaqꞌin ri jukubꞌ bꞌinibꞌal cho taq ri abꞌaj, rumal riꞌ xkiqasaj bꞌik kajibꞌ nimaq taq chꞌichꞌ chrij ri jukubꞌ bꞌinibꞌal. Konojel xkibaꞌn chꞌawem rech kasaqir aninaq, rumal sibꞌalaj kakixiꞌj kibꞌ. \v 30 Ri achyabꞌ ri e kꞌamowinaq bꞌik ri jukubꞌ xkichomaj chi keꞌl bꞌik pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal chutoꞌik kibꞌ. Rumal riꞌ xkichapleꞌj u qasaxik ri alaj taq jukubꞌ pa ri plo, xkijaluj tajin kakiqasaj nikꞌaj chꞌichꞌ chik ri kachapow ri jukubꞌ bꞌinibꞌal. \v 31 Are kꞌu ri Pablo xubꞌij che ri nim taqanel pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuqujeꞌ chike ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit: We man kekanaj kan ri achyabꞌ ri e kꞌamowinaq bꞌik ri jukubꞌ chupam ri jukubꞌ, man kixkwin taj kitoꞌ iwibꞌ. \p \v 32 Xepe kꞌu ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xkiqupij ri kolobꞌ ri ximbꞌem ri alaj jukubꞌ bꞌinibꞌal xkitzoqopij bꞌik pa ri plo. \p \v 33 Are xsaqirik ri Pablo xubꞌij chike konojel chi kuyaꞌo kewaꞌik, xubꞌij chike: Xeꞌ kajlajuj qꞌij man ixwarinaq taj, xuqujeꞌ man kꞌo ta jas itijom. \v 34 Chixwoꞌq chibꞌana toqꞌobꞌ rumal cher xa ta ne jun kutzaq jun uwiꞌ chaqe. \p \v 35 Are xbꞌiꞌtaj waꞌ rumal, ri Pablo xukꞌam ri kaxlan wa, xutyoxij che ri Dios chkiwach konojel, kꞌa te riꞌ xupirij, xutijo. \v 36 Kꞌa te riꞌ konojel xkikꞌam chuqꞌabꞌ, xkichapleꞌj waꞌim. \v 37 Uj kebꞌ ciento rukꞌ oxkꞌal waqibꞌ chqonojel ri uj kꞌo pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal. \v 38 Are xqalej, xkesaj kan ri tiriko pa ri jukubꞌ, xkikꞌyaq kan pa ri plo rech man kuya ta al pa ri jukubꞌ. \s Kaqaj ri jukubꞌ bꞌinibꞌal chuxeꞌ ri jaꞌ \p \v 39 Are xsaqirik man xkichꞌobꞌ ta ubꞌiꞌ ri ulew ri xkil apanoq, xkil kꞌu apanoq jun uqꞌabꞌ plo ri okinaq bꞌik chupam ri ulew, sanyobꞌ uchiꞌ. Xkichomaj resaxik bꞌik ri jukubꞌ je laꞌ pa ri ulew we kekwinik. \v 40 Xkiqupij ri kolobꞌ ri ximowinaq ri chꞌichꞌ ri kachapow ri jukubꞌ bꞌinibꞌal pa ri plo, xuqujeꞌ xeꞌkikir taq ri paleꞌt ri ketoꞌw chubꞌinisaxik ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ. Xkiyak ri manta ri kꞌo choch ri jukubꞌ bꞌinibꞌal rech kuriq ri kyaqiqꞌ, xkiqebꞌisaj kꞌu ri jukubꞌ chunaqaj ri sanyobꞌ chiꞌ ri plo. \v 41 Xopan ri jukubꞌ bꞌinibꞌal jawjeꞌ e kꞌo wi kebꞌ bꞌinel jaꞌ, xchꞌapiꞌ pa ri jutanaj sanyobꞌ. Ri utzaꞌm ri jukubꞌ xunim bꞌi ribꞌ pa ri sanyobꞌ, are kꞌu ri rij ri jukubꞌ xuchapleꞌj jaqꞌinik rumal ri uchuqꞌabꞌ ri jaꞌ. \v 42 Ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xkichomaj kikamisaxik ri winaq ri okisatal pa cheꞌ, rech man kꞌo ta jun kamuxanik, kanimaj bꞌik. \v 43 Are kꞌu ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, karaj kutoꞌ kan ri Pablo, rumal riꞌ man xuya ta bꞌe che ri xkichomaj. Xuꞌtaq kꞌu konojel ri achyabꞌ ri kekwinik kemuxanik, kakikꞌyaq bꞌik kibꞌ pa ri plo rech koꞌpan cho ri ulew. \v 44 Are kꞌu ri nikꞌaj chik xebꞌe chrij taq tzꞌalam, chirij uꞌchꞌaqaꞌpil taq ri jukubꞌ bꞌinibꞌal. Xaq jeriꞌ konojel xeꞌl bꞌik chuchiꞌ ri plo. \c 28 \s Ri Pablo kꞌopan pa ri chꞌaqaꞌp ulew Malta \p \v 1 Are xujopan chuchiꞌ ri jaꞌ pa ri utz ulew xqetaꞌmaj chi uj kꞌo pa ri chꞌaqaꞌp ulew ubꞌiꞌ Malta, qonojel utz qawach. \v 2 Ri winaq ri e kꞌo chilaꞌ sibꞌalaj utz qachꞌabꞌexik xkibꞌano. Xkitzij jun qꞌaqꞌ, kꞌa te riꞌ xujkisikꞌij qonojel rech kaqamiqꞌ qibꞌ rumal cher sibꞌalaj tew. \v 3 Ri Pablo xukꞌam apanoq kebꞌ oxibꞌ chaqiꞌj siꞌ, tajin kꞌu kuya pa ri qꞌaqꞌ, xaq kꞌa teꞌ xel loq jun kumatz chuxoꞌl ri siꞌ, xanimaj loq cho ri qꞌaqꞌ, xutiꞌ ri Pablo che ri uqꞌabꞌ. \v 4 Ri winaq ri e kꞌo pa cho ri chꞌaqaꞌp ulew are xkil ri kumatz tzayal che ri uqꞌabꞌ ri Pablo, xkibꞌij chibꞌil taq kibꞌ: Waꞌ we achi riꞌ jun kamisanel, pune man xkam ta kan pa ri plo, kamik kꞌut kutoj na ri etzelal ubꞌanom, kakam laꞌ. \p \v 5 Ri Pablo kꞌut xutota ri uqꞌabꞌ, xqaj ri kumatz pa ri qꞌaqꞌ, man kꞌo ta kꞌu jas xubꞌano. \v 6 Konojel ri winaq kayeꞌm chi kasipoj ri uqꞌabꞌ ri Pablo, o xaq kꞌa teꞌ katzaqik, kakamik. Naj riꞌ xkayeꞌj na jas kubꞌano. Are xkilo chi man kꞌo ta jas jun kꞌax xuriqo, xkikꞌex kichomanik, xkibꞌij chi ri Pablo are jun dios. \p \v 7 Chunaqaj ri kꞌolibꞌal riꞌ xujopan wi, kꞌo ri rulew ri achi ubꞌiꞌ Plubio kinimal ri winaq ri e kꞌo chilaꞌ pa ri tinimit. Areꞌ sibꞌalaj utz xubꞌan che qakꞌulaxik pa ri rachoch, oxibꞌ qꞌij kꞌut xujrilij rukꞌ utzilal. \v 8 Yawabꞌ kꞌu ri utat ri Publio, kꞌo pa chꞌat. Kꞌo qꞌaqꞌ chrij, xuqujeꞌ sibꞌalaj kikꞌ kupamaj. Xeꞌ kꞌu ri Pablo chi rilik, xubꞌan chꞌawem xuya ri uqꞌabꞌ puꞌwiꞌ, xkunataj kꞌu ri achi. \v 9 Rumal waꞌ we xbꞌantajik, xepe konojel ri yawabꞌibꞌ ri e kꞌo chilaꞌ pa ri tinimit riꞌ, xekunataj kꞌut. \v 10 Konojel ri winaq sibꞌalaj nim xujkil wi, kꞌi ri xkisipaj chaqe. Are xujel bꞌik chilaꞌ xujeꞌ chi pa jun jukubꞌ chik, ri winaq xkiya bꞌik ronojel ri rajawaxik chaqe pa ri qabꞌinem. \s Ri Pablo kopan pa ri tinimit Roma \p \v 11 Oxibꞌ ikꞌ xujkꞌoji na chilaꞌ pa Malta, kꞌa te riꞌ xujok pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal aj Alejandría ri karikꞌowisaj ri qꞌalaj chilaꞌ. We jukubꞌ bꞌinibꞌal riꞌ kojtal ri upalaj ri dios Cástor choch, rachiꞌl ri dios Pólux che retal.\f + \fr 28:11 \fr*\ft Cástor xuqujeꞌ Polux are kibꞌiꞌ ri e kidios ri winaq aꞌj Roma. Kakibꞌij aꞌre chi kechajix kumal we kidios riꞌ are kebꞌe puꞌwiꞌ taq ri ja. \ft*\f* \v 12 Xujopan kꞌu pa ri tinimit Siracusa ri kꞌo chiꞌ ri plo. Chilaꞌ xujkanaj wi kan oxibꞌ qꞌij. \v 13 Xujel bꞌik chilaꞌ, xqataqej kꞌu ri qabꞌe pa ri plo chunaqaj ri taqꞌaj kꞌa xujopan na pa ri tinimit Regio. Che ri jun qꞌij chik xpe jun kyaqiqꞌ chaqij pa ri umox ri relibꞌal qꞌij, chukabꞌ qꞌij kꞌut xujopan pa ri tinimit Puteoli. \v 14 Chilaꞌ kꞌut pa Puteoli xeꞌqariq wi jujun qachalal kojonelabꞌ. Xkibꞌij kꞌu chaqe kujkanaj wuqubꞌ qꞌij kukꞌ. Jeꞌ xqabꞌano, kꞌa te riꞌ xujeꞌ pa ri tinimit Roma. \v 15 Ri qachalal pa Roma kitom chik chi kujopanik, xujul kikꞌulaj pa bꞌe, xqariq kꞌu qibꞌ pa ri alaj tinimit ubꞌiꞌ Apio, xuqujeꞌ jun kꞌolibꞌal ri kabꞌix oxibꞌ ja kꞌayibꞌal. Xtyoxin ri Pablo che ri Dios are xeꞌril ri alaxik. \v 16 Are xujopan pa ri tinimit Roma, ri Julio ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuꞌjach ri e kꞌo pa cheꞌ. Ri Pablo kꞌut xya bꞌe che kakꞌojiꞌ utukel pa jun ja. Xchajix kꞌu rumal jun ajchꞌoꞌj chajil tinimit. \s Ri Pablo kutzijoj ri utzij ri Dios pa ri tinimit Roma \p \v 17 Oxibꞌ qꞌij chik kꞌo ri Pablo pa Roma are xtaqan che kisikꞌixik ri kinimaꞌqil ri winaq aꞌj Israel ri e kꞌo pa Roma. Are xkimulij kibꞌ, ri Pablo xubꞌij chike: Qachalal, ri in man kꞌo ta jas jun kꞌax xinbꞌan chike ri qawinaqil aꞌj Israel, man kꞌo ta kꞌu nubꞌim chrij ri e naqꞌatal wi ri qamam ojer. Pune jeriꞌ xinokisax kꞌu pa cheꞌ pa ri tinimit Jerusalén, kꞌa te riꞌ xinjach loq pa kiqꞌabꞌ ri winaq aꞌj Roma. \v 18 Are xkikꞌot nuchiꞌ, xkaj xinkitzoqopij rumal cher man kꞌo ta numak xkiriqo ri yaꞌtal wi kinkamisaxik. \v 19 Are kꞌu ri winaq aꞌj Israel man xkaj taj xintzoqopixik. Rumal riꞌ rajawaxik wi xinbꞌij chi are ri César, ri nimalaj taqanel puꞌwiꞌ Roma, kaqꞌatow na tzij pa nuwiꞌ. Rumal waꞌ in kꞌo waral, man are taj kinbꞌij chi kꞌo kimak ri nuwinaqil. \v 20 Rumal kꞌu riꞌ xintaqan chisikꞌixik, rech kinwil iwach, xuqujeꞌ kintzijon iwukꞌ. Rumal kꞌu rech ri kuꞌlibꞌal qakꞌuꞌx qonojel ri uj aꞌj Israel, ri in in ximtal rukꞌ we ximbꞌal chꞌichꞌ riꞌ, xcha ri Pablo. \p \v 21 Aꞌreꞌ xkibꞌij che ri Pablo: Man kꞌo ta jun wuj ri petinaq pa Judea qakꞌamom ri kꞌo jas kubꞌij chawij, xuqujeꞌ man kꞌo ta jun chike ri qachalal ri e petinaq je laꞌ, ri ulinaq waral, ri umolom amak chaqe. \v 22 Kaqaj kꞌut kaqato jas ri kachomaj, qetaꞌm chi pa ronojel tinimit kꞌax kechꞌaw ri winaq chrij we kꞌakꞌ kꞌutuꞌn riꞌ, xechaꞌ. \p \v 23 Xkichaꞌ kꞌu jun qꞌij rech koꞌpan rukꞌ ri Pablo. E kꞌi kꞌut xoꞌpan rukꞌ pa ri ja jawjeꞌ ri kꞌo wi. Ri Pablo kꞌut xutzijoj chike ri utaqanik ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq. Aqꞌabꞌil xumajij tzijonem kukꞌ kꞌa chaqꞌabꞌ xtoꞌtajik. Xukoj uchuqꞌabꞌ chubꞌixik chike ri winaq chi kekojon che ri Jesús. Xusikꞌij chkiwach ri kubꞌij chrij ri Jesús pa taq ri wuj rech ri Moisés, xuqujeꞌ ri kubꞌij chupam ri kiwuj ri qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios ojer. \v 24 Jujun xkikꞌamawaꞌj jas ri xubꞌij ri Pablo, xkikojo, jujun chik man xkikoj taj. \v 25 Man xjunamataj ta kꞌu ri kichomanik konojel, xa jeriꞌ noꞌjim xkichapleꞌj elem bꞌik. Are kꞌu ri Pablo xubꞌij chike: Qas tzij ri xubꞌij ri Uxlabꞌixel chike ri qamam ojer chuchiꞌ ri qaqꞌalajisal utzij ri Dios Isaías: \m \v 26 \qt Jat, jaꞌbꞌij chike we winaq riꞌ: \qt* \m \qt Pune kitatabꞌej, man kichꞌobꞌ ta kꞌu ri kito. \qt* \m \qt Pune kixkaꞌyik, man kixkwin ta kꞌu chuchꞌobꞌik ri kiwilo. \qt* \m \v 27 \qt Rumal chi ri kanimaꞌ we winaq riꞌ kowirinaq chik. \qt* \m \qt Kitzꞌapim ri kixikin xuqujeꞌ kichꞌuqum ri kibꞌoqꞌoch rech man kekaꞌy taj, \qt* \m \qt xuqujeꞌ rech man kakita taj, rech man kakichꞌobꞌ taj rech man ketzalij ta wukꞌ rech makekunataj taj. \qt*\x + \xo 28:27 \xo*\xt Isaías 6:9-10.\xt*\x* \p \v 28 Chiwetaꞌmaj bꞌa chi ri utz laj tzij rech ri Evangelio ri kutoꞌ ri winaq, katzijox na chike ri nikꞌaj winaq chik ri man aꞌj Israel taj. Aꞌreꞌ kꞌut kakitatabꞌej na. \p \v 29 Are xbꞌiꞌtaj waꞌ we tzij riꞌ rumal ri Pablo, konojel ri winaq aꞌj Israel xeꞌl bꞌik, sibꞌalaj xkichomaj rij ri xubꞌij ri Pablo chike. \p \v 30 Kebꞌ junabꞌ kꞌut xkꞌojiꞌ na ri Pablo pa Roma pa jun qajom ja. Utz xubꞌan che kikꞌulaxik konojel ri xoꞌpan chuchꞌabꞌexik. \v 31 Are xkꞌojiꞌ chilaꞌ man xuxiꞌj ta ribꞌ chutzijoxik ri utaqanik ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq, xuqujeꞌ maj jun xqꞌatenik xuya kꞌutuꞌn chrij ri Ajawxel Jesucristo.