\id 2CO \h 2 Korénito \toc1 2 Korénito (2 Corinthiens) \toc2 2 Korénito \toc3 2 Korénito \mt2 Béârailu kâra tii kà Paulo \mt3 tà tàpé \mt1 Korénito \imt1 Bétapoo popai \is1 Wàilàapà na wii tii bèeni? \ip Wà Paulo, pwi *apostolo.  é tâa jaaé wà Timotéo. \is1 É wii wiidà? \ip Nabibiu kâra *naja 55 ma 57, é tâa Macédoine wà Paulo. (Côo \bk Apostolo\bk* 16.6–17.15.) É wii tii bèeni caapwi naja gée na càùru na é wii 1 Korénito. \is1 É wii tâî? \ip Târa ê wâra pwapwicîri wâ Korénito. \fig |src="Map Cor.tif" size="col" loc="1.0" ref="2 Korénito 1:0" \fig*Côo \bk 1 Korénito\bk* Bétapoo popai. É wii ârapàpé tii tà tàpé Korénito wà Paulo, êco na ârailu co na tâa na *Tii Pwicîri. Pwi tii bèeni, \bk 2 Korénito\bk*, âna béârapàpé kâra tii kêe tàra. \is1 Cina é wii? \ip Wâna jè tii na ia é wii tàra béaa (na pitubatiàu), âna é pwa tàpé Korénito wà Paulo. É patêrerà goro pai pwa kàra na èpà (2.3). Wâru tàpé gée goorà, na rà biirà (7.8–13). Êco na pwa pàra tèpa maina nüma na rà ina pâ, ticè tàrù kêe ma é patùrarà. Ba rà tòpi pàra tèpa pwa pupûra na rà tèpa pwâ. Wà tàpéebà, âna rà ina pâ wàilà co na rà tèpa âji apostolo, â rà inabaèpà wà Paulo (naporomee 10–11). É wii tii bèeni wà Paulo, ba na é ipwamuruê, ma paari ê pimeaari kêe ba kà tèpa cèikî wâ Korénito (2.4; 6.11), ma ê pimeaari kà Pwiduée ba kàra (5.14–15). Nümee naa é naa tàra cè jè pàara, ba na rà pinünüma béaa kâra pai wâjué côwâ kêe (13.10). \ip É wii mwara, ba na é pwa pupûra tàra, ba na rà pacoo ê auinabéaa kàra pâ, na rà tòri mwani ba kà tèpa cèikî wâ *Iérusaléma, na pàara na pwa copwa wê (naporomee 8). \is1 Dà êre ê tii bèeni? \ip Rà ina tèpa pitòti Paulo pâ, câé caa pwi âji apostolo, â càcaa tâa gòé ê pàtàmara Nyuâaê Pwicîri, gée goo na é pwi âboro na é picâri ma ticè nii kêe. \ip Êco na é paari wà Paulo pâ, wiàna jè âji ênawéna kà Kériso, â jè o mwa tâa na aré ma tòina pwacèwii Kériso, â wâdé na jè tòpi naa na ipakîri ma pidàpwicâarijè. Wiàna jè tâa na aré nabà, âna târa ipwabwàtijè, ba na o tâa tâjè ê muugère, na o dau maina awé, dàra gòiri awé (4.17). \ip Wiàna ticè nii kâjè, â pâri ê pàtàma Pwiduée ma é wakè goojè, ma biijè, ba na jè pwacèwii Iésu.  jè o paari naa goojè tà tèpa âboro gòropuu, ê pàtàma Pwiduée ma pai maina ma muugère kêe. \ip É paari wà Paulo pâ, wà tàpé na rà pitòtié, âna càra caa tèpa âji ênawéna kà Kériso, ba rà tèpa maina nüma, â tàutàra na rà picâri ba kêe. \ip É ina mwara pâ, wiàna jè pwa na èpà, â wâdé na jè pinünüma ma jè biijè, ma tòotéri ê pwina jè pwa na càcaa wâdé. Wiàna wàrapwiri, â jè o mwa tèpa pitêre dà Pwiduée, ma tèpa meaari âboro, â o pwicîri ma *tàrù wâro kâjè. Êco na càcaa wàrapwiri ê wâro kà tàpé na rà pitòti Paulo. \ip Naa na tii bèeni, âna wà Paulo, âna é dau paari ê pwâranümee tà tàpé Korénito. É dau meaarirà, â é putàmurirà mwara gée goo ê èpà na rà ina naa gooé.  é po dau putàmu goo tèpa âboro na rà ipa-imwürurà. \is1 Pai pitàgoo tii 2 Korénito \io1 Ipwabwàcu ma bétapoo popai \ior (1.1–11)\ior* \io1 Pai tâa kà Paulo ma tàpé Korénito \ior (1.12–7.16)\ior* \io2 Tàrù pâ tûâ kêe tàra \ior (1.12–2.17)\ior* \io2 É pame auipwataâboro târa wâro \ior (3.1–18)\ior* \io2 Picémara Wâdé, âna é pagòoé na é tâa na aré goo wà Kériso \ior (4.1–6.13)\ior* \io2 Autûâri kêe tàra \ior (6.14–7.16)\ior* \io1 Bépitu ba kà tèpa cèikî wâ Iérusaléma \ior (8.1–9.15)\ior* \io1 Ipwamuruê kà Paulo jii tèpa pitòtié \ior (10.1–13.10)\ior* \io2 Paulo ma tèpa apostolo a pwâ \ior (11.1–15)\ior* \io2 É tâa na aré goo wà Kériso \ior (11.16–33)\ior* \io2 Ê pwina é côo Paulo naa na nyuâa \ior (12.1–10)\ior* \io2 É pidumapiê goo tàpé Korénito \ior (12.11–21)\ior* \io2 Bénabwé popai \ior (13.1–10)\ior* \io1 Ipicijii \ior (13.11–14)\ior* \ie \c 1 \s2 Ipwabwàcu \p \v 1 Wâgo\f + \fr 1:1 \fq Wâgo—\ft Grec: \fqa Wàibu. \ft Wà Paulo na é pwa tii, êco na é paari pâ, caapwi pwâranümaru ma wà Timotéo na é tâa jaaé.\f* Paulo, na pwa tii, wâgo pwi *apostolo kà Iésu *Kériso, wiâra ê câbawâdé kà Pwiduée. [Ba é cùruo pâ, ba na go picémara ê popai kêe.] Go wii tàwà, wâguwà ê wâra pwapwicîri kêe, na tâa na ville Korénito, â târa mwara pâ âboro kêe, na province Akaïe. Tàgére wàibu ma wà Timotéo, pwi a cèikî béejè. [ é naa bwàcu kàwà mwara.] \p \v 2 Wâdé na tà tàwà ê *pimeaari imudi ma pinaanapô, na me gée goo Pwiduée kâjè ma Pwi Ukai Iésu Kériso. Cidòri nyuâawà! \s1 É pagòojè Pwiduée na jè tâa na aré \p \v 3 \x - \xo 1:3 \xt Roma 15.5\x*Jè ipwamaina Pwiduée, wà pwi Caa kà Pwi Ukai kâjè Iésu Kériso\f + \fr 1:3 \fq Pwi Caa kà Pwi Ukai kâjè… \fl é, \fqa Wà Pwiduée ma Caa kà Pwi Ukai kâjè Iésu Kériso.\f*. Ba é pwi caa kâjè mwara, na dau wânümee tâjè.  é nye tà ciburà pwa na wâdé tâjè.  wàé na é pwi Pwiduée, na é ciburà patàmarù ê pwâranümajè ma pagòojè. \p \v 4-5 \x - \xo 1:4-5 \xt Psaume 34.20\x*É wàrapwiri, na jè\f + \fr 1:4-5 \fq Jè—\fl é, \fqa Go. \ft Munaa Paulo co, é, pwiri wàé ma Timotéo. \ft Grec: \fqa Nous.\f* tâa na ê aré, ba jè wâro na pâ aré kà Kériso.  wiàna dau wâru pâ aré kâjè, â o dau maina awé ê pai patàmarù pwâranümajè kêe, goo Kériso.  é wàrapwiri tâjè, ba na jè mwa caa patàmarù pwâranüma pàra tàpé na rà tâa na aré. \p \v 6 Êkaa na, wiàna go\f + \fr 1:6 \fq Go—\ft Grec: \fqa Bà, \fl é, \fqa Bu (nous). \ft Na diri ê tii bèeni, âna wà Paulo, âna é ina pâ, \fqa bà (nous), \ft ba na é pi-inaê côwâ. Na paicî, âna jè wii pâ \fl go \ft ba na dau pwéelaa. (Naa na pâ \fl note\ft , âna bà wii pâ: Grec: +\fqa Go…\ft ) Na pàra pàara, âna pwiri é inaru ma wà Timotéo mwara; â na pàra pàara, âna pwiri é inarà ma wà pàra tàpé mwara.\f* tâa na aré, wâgo, â târa ma patàmarù pwâranümawà, â târa ma guwà udò, [ma tâa tàwà ê *âji wâro]. Ba é pagòo-o wà Pwiduée, ba na go pagòowà, na pàara na guwà tâa na pâ aré, pwacèwiio. \v 7  go tâmogòori pâ, guwà o tà cimwü [naa na ê cèikî kàwà]. Ba, na guwà tâa na aré pwacèwiio, â ée patàmarù pwâranümawà [wà Pwiduée] pwacèwiio. \s2 Dau tubaèpà tà Paulo na Asia \p \v 8 \x - \xo 1:8 \xt Apostolo 19.23; 1 Korénito 15.32\x*Wâdé na guwà tâmogòori, co tèpa béeò, pâ, jèe dau tubaèpà tôo naa na province Asia.  jèe pwa na câgo caa udò gée na. Ji pwiina ma é pa-urao ma é popao, â jèe pwa na go bà. \p \v 9 Pwacèwii na jèe pitèio, ma pwa wârimuru tôo, tiagoro bà.  wiàna wàrapwiri, â na târa na câgo caa tà cèikî naa gooò côwâ; â ba na go pipanuâô tà Pwiduée, na é pawâro côwâ tèpa bà. \v 10 \x - \xo 1:10 \xt 2 Timotéo 4.18\x* é jèe nye upao jii ê pwâra bà, â é bwaa nye tà upao mwara ni.  go cèikî ba gòo pâ, ée bwaa nye tà ciburà upao mwara, na pâ tòotù na bwaa wâ naigé. \v 11  wâguwà, âna guwà pitu tôo, goro ê pwâra pwapwicîri kàwà. Ba é têre wà Pwiduée, â é [upao ma] *pwényunyuâariô.  o wâru tèpa âboro, na rà o pwaolé têe goo pwiri. \ms1 pai tâa kà paulo ma tàpé korénito \mr (Naporomee 1–7) \s1 Tàrù pâ tûâ kêe tàra \p \v 12 [Wâdé na guwà tâmogòori pâ] diri ê pwina go pwa naani gòropuu, âna go pwa naa na âjupâra, â gée na âji pwâranümoo\f + \fr 1:12 \ft Pwiri wà pàra tàpé na Korénito, âna rà pitòti wà Paulo pâ, càcaa âjupâra na ia é ina tàra pâ ée mwa wailu cairà.  é wii, ba na é ipwamuruê.\f*.  ipaiwà naa goo ê pâ tûâ kôo tàwà [ba nye ticè èpà na].  ê *pwâratùra-nigée-gooò, âna é *paâjupâraô, na go ina pwiri. Ba go pâra wiâ Pwiduée, càcaa wiâra ê tàmanga kà tèpa âboro. \p \v 13-14 \x - \xo 1:13-14 \xt 2 Korénito 5.12; Filipi 2.16\x*Ba, na go mu wii tàwà, âna [nye ticè na go pinaapwàniri goowà. Ba] ê pwina guwà pûra, âna âji pai pwa goo. Êkaa na [o câguwà caa kamu gooò] na cè tòotù na ée mwa wâjué me côwâ na wà Pwi Ukai kâjè Iésu. Bwa, guwà o ipwàdée gooò, wàra pai ipwàdée kôo goowà. Guwà jèe tàpo tâmogòori pwiri, co tèpa béeò.  nümoo na guwà tâmogòori bamwara. \s2 Dau nümee na é cairà \p \v 15 Béaa, âna go niimiri pâ, guwà tâmogòori bwàti [ê pwâranümoo].  êkaa pwiri, na ia go niimiri pâ, [na go wailu caiwà] ba na é wailu pwényunyuâariwà wà Pwiduée gooò— \v 16 \x - \xo 1:16 \xt 1 Korénito 16.5–6\x*jèpwi, na pai pâra kôo naa na province Macédoine; â jèpwi, na pai wâjué kôo côwâ naa *Judée.  ia go niimiri pâ, pwiri guwà o pitu tôo, goro pai wâjué kôo côwâ naawê. \p \v 17 Wàépwiri auniimiri kôo béaa. [ gorodà na câgo caa wâjué me côwâ dariwà]\f + \fr 1:17 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\ft Wà tèpa èpàri Paulo, âna rà ina pâ, é pwi apwâ, ba câé caa cairà wiâra auinabéaa kêe. É ipwamuruê ni wà Paulo, ma ina pwi majoro pwina é pwa: Dau nümee na é cairà, êco na, gée na càùru pai têre kêe pâ, bwaa càcaa wâdé pâ tûâ kàra, â é pitòotéri auniimiri kêe. Ba wiàna é cairà wài, â péa tà tòina pai pitâa kàra ma wàé, â o càcaa wâdé têe. Êkaa na é pwa tii tàra, ba na é pwarà ma patêrerà. (Côo 2 Korénito 2.3.)  é niimiri pâ, ée mwa cairà, gée na càùé, naa na ipwàdée. (Côo 2 Korénito 13.10.)\f*? Pwiri guwà gére niimiri pâ câgo caa nünüma bwàti? Pwiri go pwaduwà kà tàpé na rà ina pâ «üu» naa nümarà na rà ina pâ «bwa»? \v 18 Bwa. Câgo caa wàrapwiri.  é nye paâjupâraô wà Pwiduée. Ba wiàna é tà mwü, â wâgo mwara, âna go tà mwü.  wiàna go ina tàwà pâ «üu», âna pai ina wèe pâ «üu»\f + \fr 1:18 \ft Grec: \fqa Wà Pwiduée, âna é tâa na pai tâa kêe, ba na ê popai +kôo tàwà, âna càcaa «üu» ma «bwa».\f*! \p \v 19 \x - \xo 1:19 \xt Apostolo 18.5\x*Guwà têre, wà pwi Kériso Iésu, na bà picémara tàwà ma wà Silas ma wà Timotéo, âna wàé kaa *Pwina naî Pwiduée [na é âjupâra. Ba wàé, âna ê popai gée jaa Pwiduée] na é ina tâjè pâ «Üu, wâdé na wàra!»  câé caa pwi a-ina pâ «Matâra…»\f + \fr 1:19 \fq Matâra… \ft Grec: \fqa «Üu» ma «bwa».\f*. \v 20 \x - \xo 1:20 \xt Auinapàpari 3.14\x* é ina pâ «üu» ba na jè tòpi diri ê pâ aupwényunyuâari kà Pwiduée, na é jèe nye mara ina.  nye gée goo Kériso, na jè cau pwamaina Pwiduée ma ina diri pâ: «Üu! Amen! Wâdé na wàra!» \p \v 21  nye wà Pwiduée, na é nama jè cimwü [wâgo ma wâguwà] naa goo Kériso. Ba wàé na é pitòrigarijè\f + \fr 1:21 \fq Pitòrigarijè—\ft Grec: \fqa Oint. \ft Côo \fl note \ft goo Luka 4.18.\f* ba kêe. \v 22 \x - \xo 1:22 \xt 2 Korénito 5.5; Éféso 1.13–14\x* é jèe nye naa tâjè ê *Nyuâaê Pwicîri, naa na pwâranümajè, ba na câmu kêe [pâ, jè tèpa âboro kêe]. Wàépwiri ê bétapoo *aupwényunyuâari, na naa tâjè. \s2 Majoroé ma câé caa me \p \v 23 Go nye âjupâra\f + \fr 1:23 \fq Go nye âjupâra—\ft Grec: \fqa {Go ipwataâboro} naa goro ê wâro kôo.\f*, â é paâjupâraô mwara wà Pwiduée, na go ina pâ: Wàéni ê majoroé ma câgo caa wâjué côwâ medariwà naa Korénito. Ba càcaa nümoo na guwà tòina [goro pâ popai kôo tàwà na gòo]. \v 24 \x - \xo 1:24 \xt 1 Pétéru 5.3\x*Ba càcaa nümoo na go pitûâ jaiwà. Ba guwà jèe nye cimwü naa na ê cèikî kàwà.  nümoo na jè piwakè naima, ba na jè cau ipwàdée. \b \c 2 \p \v 1-3 \x - \xo 2:1-3 \xt 1 Korénito 4.21\x*Wiàna go ipwàdée, â wâguwà mwara, âna guwà ipwàdée.  mu nye tà wâguwà, na mu dau pagòo-o; â wâdé na wàrapwiri. Êco na, wiàna guwà tòina, â o wàilàapà na o mwa nama go ipwàdée? Êkaa na jèe càcaa nümoo na go patùrawà ba gòo mwara goo cè pwina go pâmari naa jaawà\f + \fr 2:1-3 \ft 4\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Êkaa na go niimiri pâ, o câgo caa wâjué côwâ naa jaawà, ma go nama guwà pikîri.\f*. Wàé kaa pwiri ê majoroé ma go pitòotéri auniimiri kôo, \v 4 \x - \xo 2:4 \xt Apostolo 20.31\x*â go po pwa tii paé dariwà\f + \fr 2:4 \fq Go po pwa tii paé dariwà—\ft Ê tii bèepwiri, âna pitubatiàu. (Câé caa ina ê bétapoo tii tà tàpé Korénito, na tâa na Tii Pwicîri.)\f*. Êco na po dau tòina ma pikîri ê pwâranümoo, â go dau i, ba go tâmogòori pâ guwà o tòina goro ê pwina go ina\f + \fr 2:4 \fq Ba go tâmogòori pâ, guwà o tòina goro ê pwina go ina—\ft Grec: \fqa Càcaa târa ma guwà pikîri.\f*. Dau wâdé tôo co, na go paari tàwà ê pimeaari kôo, na dau maina ba kàwà. \s1 Pwanauri pwi âboro na é pwa na èpà tàwà \p \v 5 Wà pwi âboro na é wâjaawà, na ia é tubaèpà tôo\f + \fr 2:5 \fq Wà pwi âboro na é wâjaawà, na ia é tubaèpà tôo—\ft Grec: \fqa Wiàna é nama {jè} pikîri wà pwi jè âboro.\f*, âna dau maina ê èpà na é pwa tàwà, jiio. Wàépwiri ê majoroé ma jè cau tòina. Êco na câgo caa dàbamaina\f + \fr 2:5 \fq Dàbamaina—\fqa Exagérer.\f*, ba càcaa muru na dau maina. \v 6 Ba guwà jèe nye pitèié\f + \fr 2:6 \fq Guwà jèe nye pitèié—\ft Grec: \fqa Ê auwâru gée goowà, âna rà jèe pitèié. \ft Pwiri ê pai pitèi kà tèpa cèikî na rà ipitiri.\f*, â guwà nye paari têe ê èpà kêe.  jèe nye pâri. \p \v 7  nabàni, âna wâdé na guwà pwanaurié, ma pagòoé mwara. Ba é péa panuâ [ê cèikî kêe] gée goro ê pai tòina kêe, na dau maina. \v 8  go tacoo goowà pâ, na [guwà nama caapwi pwâranümawà, ma] guwà paari têe côwâ ê pimeaari kàwà\f + \fr 2:8 \fq Paari têe côwâ ê pimeaari kàwà—\ft Pwiri pai ina wèe pâ, rà tòpié côwâ naa na picaatâa kàra.\f*. \p \v 9 Â, na ia go wii, âna târa ma côo [ê pwâranümawà] pâ, pwiri guwà pitêre dòo, naa na diri pâ ére. \v 10  wiàna guwà pwanauri wà pwi âboro bèepwiri, â wâgo mwara, âna go o pwanaurié.  nye âjupâra pâ, go jèe pwanaurié, ba kàwà, naa na nee Kériso.  go niimiri pâ, ê èpà na é pwa tôo, âna càcaa dau maina\f + \fr 2:10 \ft Dernière phrase—\ft Grec: \fqa Wiàna go pwanaurié goo cè jè muru.\f*. \v 11 \x - \xo 2:11 \xt Luka 22.31\x*Wiàna jè wàrapwiri, â o ticè naigé kà *Caatana, ma é piwâmijè. Ba jè tâmogòori bwàti ê pâ tûâ kêe. \s1 Jè piétò gée goo Iésu Kériso \p \v 12 \x - \xo 2:12 \xt Apostolo 14.27; 1 Korénito 16.9\x*Go jèe pâra naa Troas, ba na go picémara ê *Picémara Wâdé kà Kériso. Â, na ia go tèepaa pâ, â go pâmari pâ, é jèe nye pwabwàti ê naigé kôo wà Pwiduée. \v 13 \x - \xo 2:13 \xt Apostolo 20.1\x*Êco na go po dau pidumapiê goo pwi béeò Tito. Ba go tapacîê, â câé caa tèepaa.  go jèe picijii tàpé Troas, â go wâjué me côwâ naani, Macédoine, [ba na go mudèe]. \p \v 14 Êco na jè ipwaolé tà Pwiduée! Ba é jèe piétò wà Kériso.  é popajè\f + \fr 2:14 \fq Popajè—\fl é, \fqa Popabà. \ft Pwiri é inaê ma pàra tèpa apostolo.\f*, na ara tèpa âboro diri, pwacèwii ê pwâra paa kêe na é piétò.  jè paarié naa na diri pâ ére, pwacèwii jè ûraara muru na wâdé, na é pâra pitiri pâ ére. \p \v 15-16 \x - \xo 2:15-16 \xt Luka 2.34; 2 Korénito 3.5–6\x*Üu, jè pwacèwii ê jawé ûrea, ê pwi âraimeai, na é naa tà Pwiduée, wà Kériso.  wà pàra tàpé na é gére pa-udòrà mwara, âna rà têre pwi jawé ûrea-bà na dau wâdé awé, â é naa tàra ê *âji wâro [dàra gòiri jaaé].  napwa naa goo wà tàpé na rà gére tubatiàu ê wâro kàra, wâiti jiié, âna rà têre co ê ûraara muru na bà, na wâbu, na pame tàra ê pwâra bà. \p O wàilàapà na pâri ma é pwa ê wakè bèepwiri, [wakè kâra *apostolo? O nye ticè, êco pwi âboro na é pitu têe wà Pwiduée]. \v 17 Po dau wâru tàpé na rà pa popai kà Pwiduée, ba na rà bu mwani ma bu neemururà goo.  câgo caa pwacèwiirà. Ba wâgo, âna go pwi ênawéna kà Kériso, na go ina ê âjupâra, na ara Pwiduée. Ba wàé pwi a cùruo. \c 3 \s1 Go picémara auipwataâboro târa wâro \p \v 1 \x - \xo 3:1 \xt Apostolo 18.27; 2 Korénito 5.12\x*Gona [guwà niimiri pâ] go tapoo pi-ina kôo mwara? Bwa. Ba câgo caa pwaduwà kà tèpa pwa pupûra, na rà nama guwà wii ê pâ popai na wâdé naa goorà, ba na rà paari târa pàra wâra pwapwicîri. Bwa; câgo caa wàrapwiri! \v 2 \x - \xo 3:2 \xt 1 Korénito 9.2\x*Ba ê tii kôo, âna wâguwà, na jèe nye wii naa na pwâranümoo.  pâri ma rà pûra diri tèpa âboro, [na rà côoina ê wakè kôo naa jaawà]. \p \v 3 \x - \xo 3:3 \xt Exode 24.12; Jérémie 31.33; Ézékiel 36.26–27\x*Ba wà Kériso, âna wàé na é jèe nye wii ê tii bèepwiri.  wâgo, âna go nye po pwi a-ipa popai—popai naa na tii na càcaa wii goro bépwa tii, â wii goro ê Nyuâaê Pwicîri kà Pwiduée, na é wâro\f + \fr 3:3 \fq Pwiduée, na é wâro—\fl é, \fqa Pwiduée, na é naa ê wâro.\f*. Tii na càcaa wii mwara, naa gòro atü\f + \fr 3:3 \fq Wii…naa gòro atü—\ft É ina wà Paulo ê Naèà kà Moosé. (Côo Exode 24.12.)  é mara inapàpari béaa wà i péroféta Iéremia pâ, ê naèà na bwaa âmuê, âna o wii naa na pwâranüma tèpa âboro (Côo Jérémie 31.33; Ézékiel 11.19; 36.26–27.)\f*, â wii naa na pwâranümara âboro. \p \v 4 Go cimwü [na go ina pwiri] gée goo na go cèikî ba gòo naa goo Pwiduée, ba go tâa goo Kériso. \v 5  câgo caa niimiri pâ go ipwa acari, ê wakè na é naa tôo.  nye wà Pwiduée, na é nama pâriô ma go pwa. \v 6 \x - \xo 3:6 \xt Jérémie 31.31; Ioane 6.63; 1 Korénito 11.25\x* wàé na é nama go pwi a pame ê *auipwataâboro kêe na bwaa âmuê, [na é pwa ba kâjè, wàijè ê Ba kêe]. \p Ê auipwataâboro bèepwiri, âna càcaa me gée goro ê naèà na wii; ba muru me goro ê Nyuâaê Pwicîri. Ê naèà na wii, âna é nama jè bà. Êco na ê Nyuâaê Pwicîri, âna é nama jè wâro. \s2 Dau maina awé muugère \p \v 7 \x - \xo 3:7 \xt Exode 34.29\x*Wà *Moosé, âna ia é pame ê naèà, na wii naa gòro atü.  ê naèà bèepwiri, âna é pame co ê pwâra bà. Âjupâra pâ, na ia é tèepaa, â é tèepaa naa na muugère kà Pwiduée. Ba ê naporomee wà Moosé, âna dau pwâra goo, â càcaa pâri ma rà ucâri wà tèpa *Isaraéla. Êco na ê muugère bèepwiri âna càcaa gòiri. \p \v 8  napwa naa goo ê auipwata-âboro\f + \fr 3:8 \fq Auipwataâboro—\ft Grec: \fqa Wakè (ministère). \ft Ipaiwà naa na pâ nee tii 9 ma 10.\f* na é pawârojè, na é pame ê Nyuâaê Pwicîri, âna dau maina awé ê muugère kêe. \v 9 \x - \xo 3:9 \xt Deutéronome 27.26; Roma 1.17\x* wiàna ê naèà na é naa wârimuru tâjè, âna muugère, â o mwa wànau cè pai maina awé ê muugère kâra auipwata-âboro, na é nama jè *tàrù [na ara Pwiduée]? \v 10 Üu, ê muugère [kâra ê naèà] âna muru na dau kîri, naa goro jènere ê muugère [kâra auipwataâboro na bwaa âmuê]. \v 11 Ba wiàna jèe pwa muugère kâra ê pwina càcaa gòiri, â o mwa wànau cè pai dau muugère kâra ê pwina tâa dàra gòiri? \s2 Jè côo muugère kà Pwi Ukai \p \v 12 É nama jè gòo ê auipwataâboro bèepwiri, na é pwa ba kâjè wà Pwiduée\f + \fr 3:12 \fq Ê auipwataâboro bèepwiri, na é pwa ba kâjè wà Pwiduée—\ft Grec: \fqa Espérance.\f*.  câjè caa piwâ, [na jè piênawéna kêe]. \v 13 \x - \xo 3:13 \xt Exode 34.33\x* câjè mu caa pwaduwà kà Moosé, na ia é cajipi ê naporomee, na ia é coo ara ê Ba kêe, tèpa Isaraéla. Ba tàutêe na rà côo ê muugère na tâa gòé, na é gére pitiàu boo. \p \v 14  napwa naa goo wà tèpa Isaraéla, âna nye dau câmoori kaa ê pwâranümarà, tèepaa naa goro nabà. Ba, naa rà pûra ma têre ê pâ tii goro ê naèà\f + \fr 3:14 \fq Ê pâ tii goro ê naèà—\ft Aamwari Béaa \fqa (l'Ancien Testament).\f*—tii goro ê auipwataâboro béaa—[â càra caa côoina ê âjupâra na tâa na. Ba pwacèwii na] târamiri ê naporomeerà goro cè imwaano.  càcaa [pâri ma rà] dàgòtù ê imwaano bèepwiri, êco wiàna rà tâa goo Kériso. \p \v 15 Üu, âjupâra pâ, tiagoo nabàni, âna pwacèwii naa târamiri aunünüma kà tèpa Isaraéla, na rà mu pûra ê tii kà Moosé. \v 16 \x - \xo 3:16 \xt Exode 34.34\x*Êco na, wiàna é biié dà Pwi Ukai wà pwi jè âboro, â o tûu ê ocajipi naporomee. \v 17 \x - \xo 3:17 \xt Ioane 8.36; Roma 8.2\x*Ba wà Pwi Ukai, âna wàé ê Nyuâaê.  ê Nyuâaê kà Pwi Ukai, âna é tipijè gée goo ê pâ pwina tòojè, â jèe nye ticè na cipajè. \v 18  jèe cau dàgòtù gée naporomeejè ê ocajipi wèe, ba na jè pwacèwii ê garaaci na pwâra, goro ê muugère kà Pwiduée. Ba ê Nyuâaê kà Pwi Ukai, âna é gére pitòotérijè, ba na jè pwacèwiié, â ba na jè tâa na ê muugère, na pimaina too. \c 4 \s1 Picémara Wâdé âna pwéelaa naa na bàutê \p \v 1 Wà Pwiduée, âna é panuâ tôo ê wakè bèepwiri, naa na pai wâdé kêe. Wàépwiri ê majoroé ma câgo caa pidumapiê, â càcaa oratôo [goo ê pâ aré ma tòina na go tâa na]. \p \v 2 \x - \xo 4:2 \xt 2 Korénito 2.17; 1 Tésalonika 2.5\x* go jèe mara niimiri pâ, [wiàna go picémara târa pâ âboro] â o câgo caa ina cè ji caapwi popai na pwâ.  câgo caa naapwàniri cè ji caapwi muru, [ba na go nama puràra ê wakè kôo]. Bwa! Tàutôo goo ê pwâra càra âboro, na jè kamu goo. Ba go wakè na âjupâra.  câgo caa ébii ê Popai kà Pwiduée; â go paari bwàti ê âjupâra naa naporomee Pwiduée.  wà tèpa âboro, âna rà o tâmogòori naa na *pwâratùra-nigée-goorà [pâ, go pwi âboro na câgo caa piwâmirà]. \v 3 Ba ê Picémara Wâdé na go inapàpari, âna pwéelaa.  pâri ma rà tâmogòori ê êreê. \p Êco naa goo tàpé na rà tubatiàu ê wâro kàra, wâiti jii Pwiduée, ba cârü tàra\f + \fr 4:3 \ft Grec: \fqa Nye târamiri ê Picémara Wâdé +kôo, tà tàpé na rà gére bà.\f*. \v 4 \x - \xo 4:4 \xt Éféso 2.2; Kolosé 1.15; Hébéru 1.3\x*Ba wà *Caatana, pwi ukai kâra ê gòropuu bèeni, âna é nama rà bwi, ba na o càra caa tâmogòori, ma càra caa cèikî. Êkaa na càra caa côo ê pwéelaa—ba càra caa tâmogòori ê *Picémara Wâdé, goo ê pai muugère kà Kériso. Ba wà Kériso, âna wàé kaa, na é paari tâjè wà Pwiduée, ba na jè tâmogòorié bwàti\f + \fr 4:4 \ft Dernière phrase—\ft Grec: \fqa Ba é pwi ânuuru Pwiduée.\f*. \p \v 5 Ba, na go pwa pupûra, â câgo caa pi-inapàpario côwâ tàwà.  go inapàpari co wà Kériso Iésu, Pwi Ukai.  gée gooé, âna go pwi ênawéna kàwà. \p \v 6 \x - \xo 4:6 \xt Genèse 1.3; Ésaïe 9.1; 2 Korénito 3.18\x*Biu, âna é ina wà Pwiduée pâ: \qt Wâdé na é tèepaa ê pwéelaa naa nabibiu kâra ê bàutê.\qt*\rq Genèse 1.3\rq*  wà pwi Pwiduée-bà, âna wàé kaa, na é nama tèepaa ê pwéelaa kêe, naa na pwâranümoo, ba na go o tâmogòori pâ, ê muugère kêe, âna é tâa goo Kériso\f + \fr 4:6 \fq Ê muugère kêe, âna é tâa goo Kériso—\ft Grec: \fqa Ê muugère kà Pwiduée, naa goro naporomee Kériso.\f*. \s1 Cimwü cèikî kà Paulo naa na aré \p \v 7 \x - \xo 4:7 \xt 2 Korénito 5.1\x*[Ê pwi pwéelaa bèepwiri na é wâgoojè, âna é pwacèwii] ê pâ wâdé, na dau maina ê wâri wèe. Êco na jè pwacèwii ê wâra jawé puu [na càcaa gòo].  êkaa pwiri, na rà nye tâmogòori pâ âboro, pâ, càcaa me gée goojè, ê pàtàmee na dau maina awé na tâa goojè; â nye me gée goo wà Pwiduée. \fig Jè pwacèwii ê wâra jawé puu na càcaa gòo |src="114 hk00141c.tif" size="col" ref="4.7" \fig* \p \v 8 \x - \xo 4:8 \xt 2 Korénito 1.8, 7.5\x*Üu, go\f + \fr 4:8 \fq Go—\ft Grec: \fqa Nous \ft (pwacèwii \fqa bu, bà, \ft é, \fqa jè \ft naa na paicî). Êco na wà Paulo, âna é ina pâ muru na tèepaa têe, pwi apostolo. Ipaiwà naa na pâ nee tii 8–15. (Côo mwara \fl note \ft goo 2 Korénito 1.6.)\f* nye dau tâa na aré ma tòina na diri pâ ére, êco na càcaa còogaio.  nye ciburà pwa na go pidumapiê, êco na go nye tà cimwü. \v 9 Rà nye ciburà pwa ê pwina èpà tôo, êco na wà Pwiduée, âna câé caa panuâô.  rà nye téurao naa napuu, êco na go nye cimadò côwâ. \v 10-11 \x - \xo 4:10-11 \xt 1 Korénito 15.31\x*\x - \xo 4:10-11 \xt Roma 8.36\x*Êdiri pâ tòotù, âna go nye pipwabwàtio târa bà, ba kà Iésu. Ba pwacèwii na go tàgére pa naa na naiio pai bà kêe—ê naiio na ée mwa bà. Êco na go nye popa mwara naa gooò ê pai wâro kêe côwâ.  wà tèpa âboro, âna rà o côo pwiri. \p \v 12  wiàna go pibwéka târa ma go bà, â târa ma tâa tàwà ê *âji wâro\f + \fr 4:12 \ft Grec: \fqa Êkaa na é wakè pwâra bà, naa +gooò; â ê wâro, âna é {tâa} goowà.\f*. \v 13 \x - \xo 4:13 \xt Psaume 116.10\x*Ba jèe nye wii naa na *Tii Pwicîri, pâ: \qt Go cèikî naa goo Pwiduée. Êkaa na go tùra.\qt*\rq Psaume 116.10\rq*  ê cèikî bèepwiri, âna ê cèikî kôo.  êkaa pwiri na go picémara ê popai kêe. \s2 É pawâroò côwâ ba go tâa gooé \p \v 14 \x - \xo 4:14 \xt 1 Korénito 6.14\x*Ba go tâmogòori pâ wà Pwiduée, âna é pawâro côwâ Pwi Ukai Iésu gée na aubà.  ée mwa pawâroò côwâ, ba go tâa goo Iésu.  ée mwa popajè naima ma wâguwà, ma jè cima araé. \v 15 Êkaa na *pwényunyuâariwà, na go tâa na aré. Â, na wàrapwiri, â ê pâ wâdé kà Pwiduée, âna pibwiari\f + \fr 4:15 \fq Pibwiari—\fqa Se répandre, s'élargir. \ft Pipâra pâ.\f* pâ.  o wâru cè tèpa âboro, na rà o tâmogòori ê pâ aupwényunyuâari kêe, na me gée goo ê *pimeaari imudi kêe.  rà o ipwaolé ma ipwamainaê.  o pimaina pâ ê muugère kêe, ma ê pai maina kêe\f + \fr 4:15 \ft Grec: \fqa Ba diri pâ pwi bèepwiri, âna tèepaa gée goowà, ba na é pipâra pâ ê pimeaari imudi.  o wâru tàpé na rà o pwamaina Pwiduée, naa na pwényuâa kêe.\f*. \s2 Càcaa gòiri aré kâjè nabà \p \v 16 \x - \xo 4:16 \xt Éféso 3.16\x*Gée goro diri [pâ aupwényu-nyuâari-bà] â o càcaa oratâjè. Ba wiàna jèe pitàbàtù\f + \fr 4:16 \fq Pitàbàtù—\fqa Descendre, diminuer. \ft Boo.\f* boo côwâ ê naiijè [ma ée pâra dàra ê pwâra bà]; â napwa naa goo ê âji wâro na wâgoojè, âna é pimaina too. \v 17 \x - \xo 4:17 \xt Roma 8.17–18\x* wiàna jè tâa na aré na pâ tòotù bèeni, âna càcaa maina, â o càcaa târa gòiri. Ba ê pâ pwiibà, âna târa ipwabwàtijè, ba na o tâa tâjè ê muugère.  ê muugère-bà, âna o dau maina awé, jii ê pai tâa na aré kâjè nabà.  é tà tâa jaajè dàra gòiri awé. \p \v 18 \x - \xo 4:18 \xt Kolosé 1.16\x*Êkaa na, jè cibwaa nama piâjimuru tâjè ê pâ pwina jè côo goro du âraporomeejè. Ba o càra caa tà tâa awé.  jè dau naa nümajè naa goro pâ muru na câjè caa côo goro du âraporomeejè. Ba pâ muru na rà o tâa dàra gòiri awé. \c 5 \s1 Naiiri âboro na bwaa âmuê \p \v 1 \x - \xo 5:1 \xt 2 Korénito 4.7\x*Ûna jè gére wâro ni gòropuu, â ê naiijè, âna pwacèwii ê wâ imwaano, na o mwa ténoori na jè tòotù. Êco na jè tâmogòori pâ, pwa ê pwi wâ kâjè, na é wânidò *napwéretòotù. Ê pwi wâ-bà, âna é nye tà tâa awé, ba wâ bari kà Pwiduée, â càcaa muru bari kâra âboro. [Ê pwi wâ bèepwiri, âna ê naiijè na bwaa âmuê]. \p \v 2 \x - \xo 5:2 \xt Roma 8.23\x*Nabàni, âna jè maagé côo, â jè càwé. Ba jèe dau gòo tâjè, ma jè tapacîri ê naiijè\f + \fr 5:2 \fq Jè tapacîri ê naiijè—\ft Grec: \fqa Nümajè na jè coona ê wâ bèepwiri. \ft Naa na pâ nee tii 2–5, âna wà Paulo, âna é naanaimari du ucina goo ê naiijè—ucina goo wâ imwaano, ma ucina goo ârabwée kâjè.\f* na o mwa naa tâjè, naanidò napwéretòotù. \v 3 [Ê naiiri âboro bèepwiri, âna é pwacèwii ê jè ârabwée, na o mwa naa tâjè.]  wiàna jè coona, â o câjè caa cicàpé na ara Pwiduée. Ba o naa târa ê nyuâajè ê naiié na bwaa âmuê. \p \v 4 Üu kaa. Ba ûna jè wâro ni gòropuu, â jè nye dau càwé kaa, goro pai maagé kâjè.  wiàna càcaa nümajè naa tiàu ârabwée kâjè, êco na o mwa dau wâdé tâjè, na jè o tòpwùtù ê dòro ârabwée, ma jè coona jè ârabwée na bwaa jajau—[naiiri âboro] na o câ mwa caa bà! \p \v 5  nye wà Pwiduée, na é jèe pwabwàtijè, târa ê wâro bèepwiri.  é naa tâjè ê Nyuâaê Pwicîri, ba na é pwi pâbéaa kâra ê pâ aupwényunyuâari na é naa, â târa ma é *paâjupâra mwara pâ, jè o mwa cau tòpi diri ê pàra pwi\f + \fr 5:5 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\ft Ê popai grec, âna pai ina wèe pâ, \fqa prémices \ft ma \fqa garantie.\f*. \v 6 \x - \xo 5:6 \xt Hébéru 11.13–16\x*Êkaa na wâdé na jè tà ciburà piêgòtùru ma ipwàdée! \s2 Jè wâro na cèikî \p Âjupâra pâ, na pàara na jè gére wâro na naiijè, naani gòropuu, â bwaa câjè caa pâji pitànaima ma Pwi Ukai. \v 7 Êco na jè wâro na ê cèikî, â câjè caa wâro wiâra ê pwina jè côo goro ê du âraporomeejè. \v 8 \x - \xo 5:8 \xt Filipi 1.23\x* wàépwiri ê majoroé ma jè tà ciburà piêgòtùru ma ipwàdée. Ba wâdé tâjè na jè pâra gée na ê pwi naiiri âboro bèeni, ba na jè pitànaima ma wà Pwi Ukai. \p \v 9 \x - \xo 5:9 \xt Kolosé 1.10; 1 Tésalonika 4.1\x* ê pwina piâjimuru tâjè, âna, na jè mudàra ma wâdé tà wà Pwiduée wàijè—wiàna jè bwaa wâro [ni gòropuu] na naiiri âboro bèeni, é, wiàna jè pâra gée na. \v 10 \x - \xo 5:10 \xt Ecclésiaste 12.14\x*Ba jè o cau coo ara Iésu Kériso, ba na é pitèijè.  ée mwa ipâdi tâjè, wiâra ê pwina jè pwa naani gòropuu, wiàna wâdé, é, wiàna èpà. \s1 Go pame popai goro pinaanapô \p \v 11 Pârajè na jè piaabòrijè na ara Pwi Ukai, ma dau papwicîriê. Napwa naa gooò\f + \fr 5:11 \fq Gooò—\ft Grec: \fqa Goobà. \ft Êco na munaa é pi-inaê côwâ wà Paulo, naa na pâ nee tii 10 tiagoro nee tii 15. (Côo mwara \fl note \ft goo 2 Korénito 1.6.)\f*, âna go tà ciburà niimiri ê pwiibà.  wàé kaa pwiri, na go dau patùra pâ âboro, ba na rà pibiirà dèe.  é tâmogòori ê pwâranümoo wà Pwiduée.  go wâari pâ, wâguwà mwara, âna guwà tâmogòorio bwàti. \v 12 Guwà cibwaa niimiri pâ go ciburà pi-ina kôo. Nümoo co, na guwà ipwàdée gooò.  go naa tàwà mwara, ê bétòpi tà tèpa ipwamainarà—wàilà na rà pi-ina kàra, goro pâ muru na jè côo goro du âraporomeejè, â càcaa gée goo pâ muru na wâna pwâranümajè. \p \v 13 Pwiri [rà o ina pâ] go pigù, na go ina pwiri.  wiàna wàrapwiri, â go pigù ba kà Pwiduée.  wiàna go pwa goro tàmanga ma goro autâmogòorimuru, â go wàrapwiri, ba na guwà tòpi ê popai kôo\f + \fr 5:13 \fq Ba na guwà tòpi ê popai kôo—\ft Grec: \fqa Ba kàwà.\f*! \p \v 14 [Napwa naa goo ê pwina go pwa, âna] go nye pitêre dàra ê pimeaari kà Kériso, [naa na diri pâ ére]. Ba go tâmogòori pâ, caapwi pwi âboro, [wà Kériso] âna é bà ba kâjè diri. Êkaa na wàijè, âna jè jèe bà [naa goro ê wâro kâjè béaa]. \v 15 \x - \xo 5:15 \xt Roma 14.7–8\x* jè cibwaa tà wâro ba kâjè co. Ba wiàna é bà wà Kériso ma pawâroé côwâ, â wiàna é pawârojè, â wâdé na jè wâro ba kêe. \s2 Pinaanapô na é naigé mee Kériso \p \v 16 Êkaa na jèe câgo caa côo wà tèpa âboro, goro pai côo kà tàpé na càra caa tâmogòori wà Pwiduée\f + \fr 5:16 \fq Goro pai côo… \ft Grec: \fqa Wiâra ê naiiri âboro.\f* Béaa, âna go\f + \fr 5:16 \fq Go—\fl é, \fqa Jè, \fl é, \fqa Bà. \ft Côo \fl note \ft goo 2 Korénito 1.6.\f* mu wàrapwiri târa pai côo kôo wà Kériso, êco na nabàni, âna jèe câgo mwa caa wàrapwiri. \v 17 \x - \xo 5:17 \xt Roma 8.1; Galatia 6.15\x*Ba wiàna é tâa goo Kériso wà pwi jè âboro, â [wà Pwiduée, âna é] tòpò naa gooé ê wâro na bwaa âmuê.  jèe tiàu diri pâ muru béaa. Êdiri pâ muru na wâni, âna bwaa po âmuê diri. \p \v 18-19 \x - \xo 5:18-19 \xt Roma 5.10\x*\x - \xo 5:18-19 \xt Roma 3.23–25\x*Ba wà Pwiduée, âna é jèe tòpò pinaanapô naa nabibiu kâjè ma wàé, na é naigé mee Kériso.  é pwanauri ê pâ èpà kâjè. Ba wàépwiri kaa ê aunünüma kêe gée na biu, na é gére naame goo Kériso, naa jaajè tèpa âboro\f + \fr 5:18-19 \ft 3\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Wà Pwiduée âna é tâa goo Kériso, ba na é wàrapwiri tà tèpa âboro.\f*.  wàé kaa pwiri ê wakè kôo, ba na go pame târa pâ âboro ê popai goro ê pinaanapô bèepwiri, \v 20 naa na nee Kériso.  wâguwà, âna guwà têre ê popai, ba é todàwà wà Pwiduée, ba na o tâa tàwà ê pinaanapô bèepwiri, naa nabibiu kàwà ma wàé. \p  go tacoo goowà, naa na nee Kériso, ba na guwà tòpi ê popai\f + \fr 5:20 \ft Grec: +\fqa Go pwi a-ipa popai naa na nee Kériso, ba pwacèwii na wà Pwiduée, na é patêrewà gooò. Êkaa na go tacoo goowà naa na nee Kériso, pâ, na guwà pinaanapô ma wà Pwiduée.\f*. \v 21 \x - \xo 5:21 \xt Hébéru 4.15\x*Ba wâdé tà Pwiduée na jè *tàrù na araé.  é jèe pwa ma jè tàrù, gée goo Kériso. Guwà têre ê pwina é pwa ba kâjè wà Kériso. Ba pwi a ticè èpà kêe, êco na wà Pwiduée, âna é tòpò naa gòé, diri ê pâ èpà kâjè, ba na é tòpò naa goojè diri ê *tàrù ma pai wâdé kà Kériso\f + \fr 5:21 \ft Grec: \fqa Wà pwina câé caa tâmogòori ê èpà, âna é pâ nau pwi èpà, ba na jè pâ nau tàrù na ara Pwiduée.\f*. \c 6 \s2 Tòpi pimeaari kêe nabàni! \p \v 1 Wâgo, âna bu wakè naima ma wà Pwiduée\f + \fr 6:1 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Wàibà, âna bà wakè naima ma wà Pwiduée. \ft Munaa é pi-inaê côwâ wà Paulo. Êco na matâra pâ, é pi-inarà ma wà pàra tèpa apostolo bée. Ipaiwà naa na pâ nee tii 1–13. (Côo mwara \fl note \ft goo 2 Korénito 1.6.)\f*. Êkaa na go tacoo goowà pâ, na guwà cibwaa ipwa-imudiri ê pwina é naa tàwà wà Pwiduée, naa na *pimeaari imudi kêe. \v 2 \x - \xo 6:2 \xt Ésaïe 49.8\x*Ba é jèe nye ina pâ: \b \q1 \qt Na pwi pàara,\qt* \q1 \qt na go o pitòrigari,\qt* \q1 \qt âna go o têregà.\qt* \q1 \qt  go o pitu tâgà,\qt* \q1 \qt na tòotù na go pacoo.\qt* \q1 \qt  go o pa-udògà\qt* \q1 \qt na pwi tòotù\qt* \q1 \qt na go o mwa pitapwâina\qt*\f + \fr 6:2 \fq Pitapwâina—\fqa Choisir, déterminer.\f*\qt .\qt*\qs Ésaïe 49.8\qs* \b \m  guwà têre, jèe tèepaa pwi tòotù-bà! Jèe nabà, na é upajè wà Pwiduée, [â é naa tâjè ê *âji wâro jaaé]! \s1 Aré kà Paulo goo wà Kériso \p \v 3 Càcaa nümoo na go nama tanoori ê pâ âboro goro cè càrao, ba na rà cibwaa ina ba èpà ê wakè kôo. \p \v 4-5 \x - \xo 6:4-5 \xt 2 Korénito 11.23–27\x*Bwa. Go nye paari, na diri pâ ére, pâ, go pwi âji ênawéna kà Pwiduée.  wàépwiri na go dau gòo naa na pidàpwicâari, naa na pâ muru na èpà na wâru, na tèepaa mariô—ê aré, ma ora, ma copwa, ma pai wâgotôo. Ba rà pâdio tèpa âboro, â rà tüô naa na karapuu.  go mu uru gée nabibiu kâra pâ pubu âboro, na rà putàmu naa gooò.  go nye tà ciburà wakè ba gòo, tiagoo na ticè nii kôo. \s2 É pidàpwicâariê, â é tà wakè \p \v 6-7 \x - \xo 6:6-7 \xt 1 Timotéo 4.12\x*Naa na diri ê pâ pwiibà, âna go nye tà ciburà paari pâ, go pwi âji ênawéna kà Pwiduée, goro pai pitòimiriô, ma pai tâmogòorimuru kôo, ma pai pidàpwicâariô.  go nye tà ciburà pitu târa pâ âboro, ma meaarirà, gée na âji pwâranümoo.  go nye tà wakè goro ê pàtàmara ê Nyuâaê Pwicîri.  nye tàrù na go picémara pâ ê Popai kêe. Üu, ê càrao bèepwiri na *tàrù, âna pwacèwii ê neemuru paa kôo, târa ipwamuruô, â târa nama pipâra pâ ê *Picémara Wâdé. \p \v 8 [Na go wakè ba kà Pwi Ukai, â câgo caa ipacè naa goo ê pwina rà niimiri wà tèpa âboro.] Ba wà pàra tàpé, âna rà inaô ba wâdé; â wà pàra tàpé mwara, âna rà inaô ba èpà.  wà pàra tàpé, âna rà picagòtùo; â wà pàra tàpé, âna rà piècaario.  wà pàra tàpé mwara, âna rà ina pâ, go pwi a pwâ; êco na go nye ina ê âjupâra. \p \v 9 \x - \xo 6:9 \xt 2 Korénito 4.10\x* rà ina pàra tàpé pâ, càra caa tâmogòorio. Êco na dau wâru tàpé na rà tâmogòorio bwàti\f + \fr 6:9 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\fl é, \fqa Wà Pwiduée, âna é tâmogòorio bwàti.\f*.  pwa wârimuru tôo ba gòo, â pwa na go bà\f + \fr 6:9 \ft 3\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa {Rà niimiri pâ go} gére bà.\f*. Êco na bwaa nye wâgo-ni, tàgére wâro. \p \v 10 Üu, go nye dau tâa na aré, êco na go nye tà ipwàdée.  wiàna ticè wâdé kôo ni gòropuu, â dau wâru pâ wâdé, na go tòpò naa na pâ pwâranümara âboro. Ba wiàna nye ticè kôo, â âjupâra pâ, kôo diri ê pâ muru. \p \v 11 Ico tèpa béeò Korénito, go tàpiri tàwà ni ê pwâranümoo.  nye ticè na go naapwàniri goowà, naa na diri ê pwina go ina tàwà. \v 12 Ba dau wânümoo tàwà.  [wiàna pwa cè pwina pitâa nabibiu kâjè, â munaa] câguwà caa wâdéario gée na âji pwâranümawà? \v 13 \x - \xo 6:13 \xt 1 Korénito 4.14\x*Go patùrawà ni, pwacèwii na guwà tèpa âji naîô.  wâguwà, âna wâdé na guwà ipwacèwiio, ma tòpio bwàti naa na âji pwâranüma! \s1 Pâra jii tàpé na rà pwa na èpà \p \v 14 \x - \xo 6:14 \xt Éféso 5.11\x*Guwà cibwaa ipiiwà, naa goo tàpé na càra caa cèikî naa goo Pwiduée. Ba càcaa pâri ma guwà wârori ê wâro kàra. Wànau? Pâri ma ru picaatâa ê wâdé ma èpà? Pâri ma ru picaatâa ê pwéelaa ma bàutê? \v 15 Pâri ma ru picaatâa wà Kériso ma wà Bélial [*Caatana]? Pâri ma caapwi pai côo kà pwi a cèikî naa goo Pwiduée, ma wà pwina câé caa cèikî? \v 16 \x - \xo 6:16 \xt Lévitique 26.12; 1 Korénito 3.16\x*Dà cè pwina ipaiwà naa goo ê pâ ânuuru duée\f + \fr 6:16 \fq Ânuuru duée—\fqa Idole. \ft Côo \fqa Ânuurumuru \ft naa na Neeremuru \fqa (Vocabulaire) \ft naa pwâadàra tii.\f*, ma ê wâra pwapwicîri kà Pwiduée? Bwa! Ba wàijè, âna jè wâra pwapwicîri kà Pwiduée, na é wâro. Ba é jèe ina pâ: \b \q1 \qt Go tâa jaa pwi Ba bèeni.\qt* \q1 \qt  bu picaapâra.\qt* \q1 \qt Go o mwa pwi Pwiduée kêe.\qt* \q1 \qt  ée mwa pwi Ba kôo.\qt*\qs Lévitique 26.12; Ézékiel 37.27\qs* \b \m \v 17 \x - \xo 6:17 \xt Ésaïe 52.11; Auinapàpari 18.4\x* é ina mwara wà Pwi Ukai Pwiduée pâ: \b \q1 \qt Guwà pâra jiirà.\qt* \q1 \qt Guwà pwa-ité tâa.\qt* \q1 \qt Naaco pâ tûâ kàra,\qt* \q1 \qt tûâ na dau miiri.\qt* \q1 \qt  go o mwa tòpiwà.\qt*\qs Ésaïe 52.11\qs* \q1 \v 18 \x - \xo 6:18 \xt 2 Samuel 7.14; Jérémie 31.9\x*\qt Go o mwa pwi caa kàwà,\qt* \q1 \qt â guwà o mwa tèpa naîô\qt*\f + \fr 6:18 \fq Guwà o mwa tèpa naîô—\ft Popai na é mara ina wà Pwiduée goo pwi Mesia co. (Côo 2 Samuel 7.14.) Êco na wà Paulo, âna é naanaimari ê popai bèepwiri, bau ê popai na me gée na Ésaïe 43.6–7 \fqa tèpa naîô, paao ma ilàri\ft , ba na é paari pâ, wàijè diri na jè cèikî naa goo Iésu, pwi Mesia, âna jè cau tèpa naî Pwiduée, â tâa tâjè diri pâ aupwényunyuâari kà tèpa âji naîê.\f*\qt ,\qt* \q1 \qt paao ma ilàri.\qt* \q1 \qt Wâgo Pwiduée\qt* \q1 \qt na dau pwa nii kôo,\qt* \q1 \qt naa gòro diri pâ muru. Nabwé!\qt*\qs 2 Samuel 7.8,14\qs* \b \c 7 \p \v 1 [Wà Pwiduée, âna é] ina pâ muru bèepwiri, co tèpa gòrobéeò, ba kâjè [wàijè tèpa naîê]. Êkaa na, wâdé na jè pitâiti jii ê pâ muru, na tubaèpà ê naiijè ma pwâranümajè. Wâdé na jè cèitiri ê èpà gée na wâro kâjè, ma jè dau papwicîriê. \s1 Ipwàdée kà Paulo goo tàpé Korénito \p \v 2 Guwà naa cè autâa kôo, naa na pwâranümawà. Ba câgo mu caa piwâmi cè jè ârapàarawà.  câgo mu caa ipa-imwüru cè jè âboro jii ê cèikî kêe.  câgo mu caa pwâgàriwà, ba na go popa cè muru jiiwà. \p \v 3 Wiàna go ina pwiri, âna càcaa târa pitòtiwà. Ba âjupâra na go jèe nye ina pâ, guwà tâa na pwâranümoo.  o nye ciburà wàrapwiri, wiàna jè bwaa wâro, é wiàna jè jèe bà. \v 4 Dau maina ê cèikî kôo, naa goowà. Ba dau wâdé tôo ê wâro kàwà, â go pwamainawà [goo ê cèikî kàwà].  guwà dau pagòo-o naa na diri pâ aré kôo, êkaa na go dau ipwàdée. \p \v 5 \x - \xo 7:5 \xt 2 Korénito 2.13\x*[Go wâjué côwâ naa goo i pwi ia go ina]: Na ia go tèepaa naa na province Macédoine, â nye ticè nao kôo. Ba wâru pâ wià ma pwéretòotù béaa kôo. Ba wâgòroigé, âna go pâmari tàpé na rà cicarao.  wâna pwâranümoo, âna maina pai wâgotôo. \p \v 6 Êco na wà Pwiduée, âna é pwi a dau pagòo wà pwi âboro na ticè nii kêe.  é nye pagòo-o, ba é panuâ medario wà Tito. \v 7 Go ipwàdée goro pai tèepaa kêe medario, â go dau ipwàdée goro ê jèkutâ kêe goowà. Ba é piwiâ tôo pâ, guwà dau pagòoé.  é ina mwara pâ, dau nümawà na guwà côoô côwâ, â guwà tà tapacîô.  guwà po dau tòina [goro ê pâ muru na tèepaa tôo naa jaawà]\f + \fr 7:7 \fq Ê pâ muru na tèepaa tôo naa jaawà—\ft Wà pwi jè ârapàara tàpé Korénito, âna é dau picocoori wà Paulo. (Côo 2 Korénito 10.7.)\f*.  é pwa jèkutâ tôo goro ê pimeaari kàwà ba kôo, â dau nümawà na guwà pitu tôo ma pwamuruô.  dau imaina pâ ê ipwàdée kôo. \s2 Go ipwàdée ba guwà biiwà \p \v 8 \x - \xo 7:8 \xt 2 Korénito 2.4\x*Tèpa béeò wée, go tâmogòori pâ, guwà tàpo tòina, goo i tii kôo\f + \fr 7:8 \fq I tii kôo—\ft Tii na ia é pwa, ba na é patùrarà ba gòo. Câé caa ina bétapoo tii tà tàpé Korénito, na tâa na Tii Pwicîri. (Côo 2 Korénito 2.1–3.)\f*, naa na jè ji pàara.  wâgo mwara, âna go tàpo pinünüma côwâ, na jè ji pàara. Êco na nabàni, âna câgo mwa caa niimiri côwâ. \v 9 Bwa, go ipwàdée.  càcaa gée goo pai tòina kàwà, â nye gée goo na guwà jèe pinünüma ma guwà biiwà côwâ. Ba muru na dau wâdé tà Pwiduée.  go côo pâ, i pwi ia go wii, âna càcaa èpà tàwà. \p \v 10 \x - \xo 7:10 \xt Mataio 27.3–5; Hébéru 12.16–17\x*Ba [câjè caa tà niimiri côwâ] ê tòina na wàrapwiri, na é naa tâjè wà Pwiduée. Ba é naa, ba na jè pinünüma ma pitòotéri ê wâro kâjè.  ê tòina bèepwiri, âna é pame pai udò kâjè [naa na *âji wâro]. Êco na, wiàna jè tòina, â câjè caa biijè, âna muru na èpà\f + \fr 7:10 \ft 4\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Ê pikîri na me gée goo {pâ géaa kâjè naani} gòropuu.\f*. Ba jè tà ciburà pâra dàra bà, dàra gòiri, iti jii Pwiduée. \p \v 11 Tèpa béeò wée, guwà jèe côo cai ê pwina é pwa wà Pwiduée ba kàwà, goro pai tòina kàwà. Wàéni: Guwà êgò, ba na guwà coo iti jii wà pwina é inaô ba èpà\f + \fr 7:11 \fq Guwà êgò, ba na guwà coo iti jii wà pwina é inaô ba èpà—\ft Grec: \fqa Guwà ipamuruwà.\f*! Jèpwi: Guwà putàmu naa gooé! Jèpwi: Nümawà na guwà pwa wârimuru têe! Jèpwi: Wâgotàwà, ba guwà péa pwa jè muru na càcaa wâdé! Jèpwi: Dau nümawà na guwà côoô [ba na guwà patàmarù pwâranümoo]. Jèpwi: Guwà paari pâ, càcaa wâguwà na guwà pwa na èpà, na pwi pàara-bà. \p \v 12 Na ia go wii tàwà i tii bèepwiri, âna càcaa târa ma go pitòti wà pwina é pwa na èpà, é, târa ma go pwamuru pwi jè âboro\f + \fr 7:12 \fq Pwi jè âboro—\ft Pai ina wèe pâ wàé, Paulo.\f*.  nye nümoo na é nye paari tàwà wà Pwiduée, pâ, go âji tâa na pwâranümawà. Ba guwà nye pò ma ipwamuruô kaa. \v 13  wàé kaa pwiri ê pwina pagòo-o. \s2 Go ipwàdée gée goo Tito \p Jèpwi mwara, co tèpa béeò: Go dau ipwàdée, ba guwà nama é ipwàdée wà Tito. Ba guwà [cau tòpié bwàti, â guwà] pagòoé ma patàmarù ê pwâranümee. \v 14 Ia go pi-inawà ba wâdé têe.  câguwà caa pwa ma go pitòotéri auniimiri kôo, naa goowà. Êkaa na i pwi ia go ina têe, âna popai na âjupâra, pwacèwii na go nye ciburà ina tàwà ê âjupâra. \p \v 15 Napwa naa goo wà Tito, âna dau wânümee têe wâguwà. Ba é ina pâ, guwà tòpié, naa na tòimiri ma ipakîri, â guwà dau pitêre dèe. Wàé kaa pwiri ê majoroé ma dau maina too ê pimeaari kêe ba kàwà. \v 16 Üu, go nye dau ipwàdée kaa, co tèpa béeò, ba pâri ma go pûra naa goowà, naa na diri pâ muru. \c 8 \ms1 bépitu ba kà tèpa cèikî wâ iérusaléma \mr (Naporomee 8–9) \s2 Rà dau naa tèpa Macédoine \p \v 1 \x - \xo 8:1 \xt Roma 15.26; 2 Korénito 9.1–2\x*Tèpa béeò naa goo Kériso, wâdé na guwà tâmogòori ê wakè na é pwa wà Pwiduée gée goro ê *pimeaari imudi kêe, naa na pâ wâra pwapwicîri, wâna province Macédoine\f + \fr 8:1 \fq Pâ wâra pwapwicîri… \ft Pâ wâra pwapwicîri na é tòpò wà Paulo naa na du ville Filipi ma Tésalonika, ma pwiri wâ Bérée mwara. (Côo Apostolo 16–17.)\f*. \v 2 Ba rà po dau tâa na aré wà tèpa cèikî wê, â po dau ticè kàra. Êco na rà tà tâa na ê ipwàdée, â rà nye tà naa, naa goro piticèmuru naa goo [ê wâdé kàra]. \v 3  wâgo âna go *paâjupâra pâ, rà naa ê pwina tà tàra.  rà naa piwéna jii. Âna nye ticè âboro cèna é tacoo goorà pâ, na rà naa. \p \v 4 Pwa jèpwi mwara: Nye wàilà na rà tacoo gooò, ba na pwa cè kàra gée goo ê bépitu na jè naa, ba kà tèpa cèikî wâ *Iérusaléma. \v 5  ê pwina rà naa, âna o dau wénari ê pwina go cipacîri gée goorà. Ba rà nye pipanuârà diri tà Pwi Ukai.  gée na càùé, â rà pipanuârà côwâ tôo, ba rà pitêre dàra ê câbawâdé kà Pwiduée. \p \v 6 [Napwa naa goo ê bépitu ba kà tàpé Iérusaléma, âna] nye wà Tito, na é tapoo ê wakè bèepwiri. [ wàé na é pagòowà mwara, na guwà pa cè nakake kàwà gée goo.] Êkaa na, go ina têe pâ, wâdé na é pagòowà mwara, ba na guwà tubanabwé ê auniimiri kàwà. \v 7 \x - \xo 8:7 \xt 1 Korénito 16.1–2\x*Ba [wà Pwiduée, âna é] dau imeaiwà, goro pâ wâdé na wâru, naa diri pâ ére—ê cèikî, ma ê pwâratùra, ma ê aupicôoina, ma ê nii, ma ê pimeaari.  guwà tà tàcî; â dau maina ê pimeaari kàwà ba kôo\f + \fr 8:7 \fq Dau maina ê pimeaari kàwà ba kôo—\ft Pàra Tii Pwicîri naa na grec, âna rà ina pâ: \fqa Dau maina ê pimeaari kôo ba kàwà.\f*.  wâdé mwara na guwà dau imeai pàra tàpé, ma naa, naa goro piticèmuru naa goo. \p \v 8 Wiàna go ina pwiri, â câgo caa tacoo goowà.  go nye ina tàwà co pâ: Ê pàra wâra pwapwicîri, âna nye bura tàra na rà pitu naa na ipwàdée.  go naa tàwà ê pai pwa wèe bèepwiri târa ma paari pâ, ê pimeaari kàwà, âna âjupâra. \v 9 \x - \xo 8:9 \xt Mataio 8.20; Filipi 2.6–7\x*Ba guwà mwa tâmogòori pâ, wà Pwi Ukai kâjè Iésu Kériso, âna é nye ipanuâê imudi tàwà. Ba dau wâru pâ wâdé kêe [naa *napwéretòotù].  é panuâ diri, ba na tâa tàwà ê pâ wâdé na wâru [na ara Pwiduée]. \s2 Naa wiâra pwina tâa tàwà \p \v 10-11 Naja géeilu, âna wâguwà na guwà tèpa mara niimiri pâ, na guwà pitu tà tàpé Iérusaléma. Ba caapwi pwâranümawà naa goo. Üu, guwà jèe niimiri, â guwà pò ma pwa.  wàéni ê auniimiri kôo: Wâdé na guwà awài, ma guwà tubanabwé ê pwina guwà jèe tapoo, wiâra ê pwina tâa tàwà. \v 12 \x - \xo 8:12 \xt Maréko 12.43–44\x*Ba wiàna jè naa, gée na âji pwâranümajè, â ê pwina jè naa, âna wâdé tà Pwiduée. [Ipaiwà wiàna maina, é, wiàna kîri.] Ba câé caa ina tâjè pâ, jè naa ê pwina tiàu jaajè. \p \v 13 Câgo caa ina pâ, guwà nama gòo ma tòina ê wâro kàwà târa ma ticècoé ê pai wâro kà pàra tàpé. Wâdé co, na pwa cè kàwà, â pwa kàra mwara. \v 14 Ba nabàni, âna wâru tàwà pâ muru; â wàilà, âna nye ticè.  wâdé na guwà pitu tàra, ba, na jè tòotù, âna o ticè kàwà, â o wàilà na rà o mwa pitu tàwà. [Â, na tòotù bèepwiri, â o cai pwa kàwà.] \v 15 \x - \xo 8:15 \xt Exode 16.18\x*Ba jèe wii naa na *Tii Pwicîri pâ: \qt Wà pwina é dau piûnya, âna o ticè upûuê\qt*\f + \fr 8:15 \fq Upûuê—\fqa Surplus. \ft Bwà, dèreè, utimuru na maina jii ê pwina pâri ma é ija.\f*\qt ; â wà pwina é tàpo piûnya ba kîri, â o câé caa copwa.\qt*\rq Exode 16.18\rq* \s2 É tà pa i âraimeai wà Tito \p \v 16 Go pwaolé tà Pwiduée [goro ê pimeaari imudi kêe]. Ba é tòpò naa na pwâranüma wà Tito, ê pimeaari ba kàwà, na é pwacèwii ê pimeaari kôo ba kàwà. Ba dau nümee na é pitu tàwà. \v 17 Ûna go ilari jiié pâ, na é pâ nau caiwà, â é tòpi naa na ipwàdée, ba dau wâdé têe. \p \v 18  go mwa panuâê paé, ma pwi jè a cèikî bée. Wà pwiibà, âna pwi âboro na rà inaê ba wâdé diri tèpa wâra pwapwicîri, gée goo ê wakè kêe, na é picémara ê *Picémara Wâdé. \v 19  rà jèe pitòrigarié, ba na ée mwa pâra wiâô naa Iérusaléma, na go popa paé ê âraimeai.  wàépwiri ê pai piênawéna kôo, tà Pwi Ukai, târa ma o pwamainaê.  wàépwiri mwara, na go paari ê âji pwâranümoo. \p \v 20 Dau wâru ê mwani bèepwiri [gée goo na rà jèe naa, naa goro piticèmuru naa goo].  go o ipwacôoco, ba o péa pitòtio goo, ê mwani-bà. \v 21 Ba go mudàra ê pwina wâdé tà Pwiduée, ma tèpa âboro mwara. \p \v 22 Napwa naa goo pwi jè béeò na go panuâê paé ma tupéeni, âna dau pwi a pitu tâjè [â é pwi a pitêre dàra].  go dau cèikî naa gooé.  wàé, âna é cèikî naa goowà, â po dau wâdé têe, na é pitu tâjè diri. \v 23 Napwa naa goo wà Tito, âna é pwi bére wakè kôo ba kàwà.  wà tupédu ârailu, âna wà tèpa wâra pwapwicîri na rà panuâru paé.  rà cau wakè târa ma o pwamaina wà Kériso. \p \v 24 \x - \xo 8:24 \xt 2 Korénito 7.13–14\x* [guwà tòpirà bwàti, â] guwà paari tàra ê pimeaari kàwà. Ba go jèe pi-inawà ba maina târa pâ wâra pwapwicîri.  wâdé na rà tâmogòori ê âjupâra goo pwiibà. \c 9 \s2 Go dau inawà ba wâdé tàra \p \v 1 \x - \xo 9:1 \xt 2 Korénito 8.1–7\x*Âjupâra pâ, càcaa pâri ma go wii tàwà goro ê âraimeai ba kà tèpa cèikî wâ *Iérusaléma. \v 2 Ba go tâmogòori pwâranümawà.  go jèe pi-inawà ba wâdé tà tàpé Macédoine. Ba go ina tàra pâ, wâguwà, tèpa cèikî gée na province Akaïe, âna guwà mara ipwabwàtiwà, â guwà jèe tapoo naa bépitu kàwà, naa naja géeilu.  wâru gée goorà, na dau pagòorà, târa ma rà ipwacèwiiwà. \p \v 3 Êco na go panuâ paé tàwà i tèpa âracié béeò, ba na rà pitu tàwà, ba na guwà dau pibwéka. Ba go jèe nye ina tà pàra tàpé [pâ, guwà jèe ipwabwàtiwà].  càcaa wâdé wiàna piticèmuru naa goo ê pai pi-inawà kôo ba wâdé! \v 4 Ba gée na càùé, â rà o pâra wiâô naa jaawà, wà pàra tèpa Macédoine.  wiàna rà pâmari pâ, câguwà caa pibwéka, â go o kamu, â o dau maina pwâra kamu kàwà mwara. \p \v 5 Wàé kaa pwiri, na go mara panuâ paé tàwà i tèpa âracié bére wakè kôo.  rà o mwa pa ê pâ âraimeai kàwà, na guwà jèe mara ipwabwàti.  [wiàna bà me ma wà tèpa Macédoine, â] rà o côo pâ, ê âraimeai kàwà âna me gée na âji pwâranümawà, â càcaa gée goo cè pai tacoo goowà kôo. \s2 Naa, naa na ipwàdée \p \v 6 \x - \xo 9:6 \xt Proverbes 11.24–25\x*Wàépwiri ê pwina go tàgére ina tàwà: Wà pwina é picâmi ba kîri, â é nye piûnya ba kîri.  wà pwina é picâmi ba maina, â é nye piûnya ba maina. \p \v 7 Wâdé na jè naa, gée na âji pwâranümajè, ba na o nye ticè pitacoo goojè, â ticè iau. Ba wâdé tà Pwiduée, wà pwina é naa, naa na ipwàdée. \v 8 Ba wàé, âna ée mwa naa tàwà ê pâ na jèpapara wâdé kêe.  é naa, naa goro piticèmuru naa goo.  o ciburà tâa tàwà, diri pâ muru na pâri târa ê wâro kàwà.  o dau wâru tàwà jii pwiri, ba na o âraimeai kàwà, ba kà pàra tàpé\f + \fr 9:8 \fq Ba na o âraimeai kàwà, ba kà pàra tàpé—\ft Grec: \fqa Târa pâ wakè na wâdé.\f*. \v 9 \x - \xo 9:9 \xt Psaume 112.9\x*Ba jèe wii naa na *Tii Pwicîri [goo pwi âboro, na é papwicîri wà Pwiduée] pâ: \b \q1 \qt É naa imudi\qt* \q1 \qt tà tàpé na ticè kàra.\qt* \q1 \qt É dau uri arapwüru.\qt* \q1 \qt Ê pai wâdé kêe,\qt* \q1 \qt âna dàra gòiri.\qt*\qs Psaume 112.9\qs* \s2 O mwa pwényunyuâariwà \p \v 10 \x - \xo 9:10 \xt Ésaïe 55.10\x*Ê arapwüru kà pwi a picâmi, âna me gée goo Pwiduée.  nye wàé, na é naa tâjè ê utimuru kâjè.  ée mwa naa tàwà cè arapwüru, â ée mwa pacipu. Êpwiri na o dau nama wâru cè pwâra wakè na wâdé. \p \v 11 \x - \xo 9:11 \xt 2 Korénito 1.11, 4.15\x*Üu, ée mwa naa tàwà, naa goro piticèmuru naa goo\f + \fr 9:11 \fq Naa…naa goro piticèmuru naa goo—\ft Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: \fqa Naa imudi.\f*, ê pâ na jèpapara wâdé.  guwà o mwa caa naa cè kà pàra tàpé.  o wâru cè tèpa cèikî [gée Iérusaléma] na rà o ipwaolé tà Pwiduée, goro ê pâ âraimeai kàwà, na bà pa pâ tàra. \v 12 Wàé kaa pwiri ê pai pwa wèe, ma guwà piênawéna kàra. Ba guwà naa tàra ê pwina tiàu jiirà. \p Muru na piwéna pwiri, â guwà o pagòorà, ba na rà dau ipwaolé tà Pwiduée. \v 13  guwà paari ê pai pitêre dàra kàwà ê *Picémara Wâdé kà Kériso. Ba guwà ipâdi imudi ê pwina tâa tàwà, tà tèpa cèikî wâ Iérusaléma, ma wà diri pàra tàpé mwara. \p Üu, rà o côo mwara pâ dau pwamuru naa goo ê pai piênawéna kàwà, ba kàra.  rà o pwamaina Pwiduée goo, \v 14 ma pwaolé têe, gée goro ê wâdé kêe na dau maina, na é jèe naa tàwà, naa goro piticèmuru naa goo.  rà o dau pwapwicîri têe, ba kàwà, ba dau wânümarà tàwà. \p \v 15 Wâdé na jè pwamaina Pwiduée, goro Pwi âraimeai kêe\f + \fr 9:15 \fq Pwi âraimeai kêe—\ft Wà Iésu Kériso, é, ê pai caajuri tèpa Juif ma wà tàpé na càra caa tèpa Juif. Wàéni êreê: Wà Pwiduée, âna é pwi anaa, ma pwi apimeai, â wiàna rà pimeai ma naa, naa goro piticèmuru naa goo, wà tèpa âboro, â na wàrapwiri goo Pwiduée.\f*, na piêdò ma wéna, na pwacoé na jè ina! \c 10 \ms1 ipwamuruê kà paulo jii tèpa pitòtié \mr (Naporomee 10–12) \p \v 1 \x - \xo 10:1 \xt 1 Korénito 2.3\x*Pwa pàra tàpé [gée goowà] na rà ina pâ, po dau gòo ê pwina go tûâri tàwà, na pàara na jè piwâiti na; â go po dau pwi a piwâ, â ticè nii kôo, na go tâa jaawà!  ni, âna wâgo Paulo, âna go popa ê pai pipakîri, ma pai moo kà Kériso, ba na go tacoo goowà [pâ, na guwà tàpo tàmaariô]. \p \v 2 \x - \xo 10:2 \xt 1 Korénito 4.21\x*Tàpéebà! Guwà têre, ba go péa tà dau tùra ba gòo, ûna go tèepaa mariwà! Wà pàra tàpé gée jaawà, âna rà niimiri pâ ê wâro kôo, âna câé caa pi-ité\f + \fr 10:2 \fq Ê wâro kôo, âna câé caa pi-ité… \ft Grec: \fqa Go pâra wiâra ê naiiri âboro.\f* jii tèpa âboro gòropuu na càra caa tâmogòori Pwiduée. [Rà ipwacôoco, ba rà o mwa tâmogòori bwàti pâ] go po dau pwi âboro gòo! \p \v 3 Wiàna go nye pwi âboro gòropuu, âna câgo caa pwaduwà kà pàra tàpé. \v 4 \x - \xo 10:4 \xt Éféso 6.13–17\x*[Ba go wakè ba kà Pwiduée, â ê wakè kôo, âna pwacèwii ê paa.]  ê pâ neemuru paa na go cipa, âna càcaa neemuru paa kâra âboro. Ba ê nii kàra, âna me gée goo wà Pwiduée, ba naa ténoori ê wâragu [kà Caatana]. Â, naa tédidiri ê pâ auniimirimuru na pwâ \v 5 kà tàpé na maina nümarà—auniimiri na câmoorirà, ba na càra caa tâmogòori Pwiduée.  go ipaa, târa ma o tòotéri ê pwâranümara âboro, ba na rà o pitêre dà Kériso. \p \v 6 Wâru tàpé jaawà, na rà jèe pitêre dà Kériso. Êco na nye wâru mwara, tàpé na tàutàra na rà pitêre dèe.  wà tàpé bèepwiri, âna go o jèe tàpo pwa wârimuru tàra\f + \fr 10:6 \ft Grec: +\fqa Go pipwabwàtio, ba na go naa wârimuru tà tàpé na càra caa pitêre dàra.\f*. \s2 Jèe naa tôo pitûâ naa gòwà \p \v 7 Wâdé na guwà côo bwàti pâ muru\f + \fr 10:7 \fq Wâdé na guwà côo bwàti pâ muru—\fl é, \fqa Guwà pitèi wiâra ê pwina guwà côo goo du âraporomeewà.\f*! Pwa pwi jè âboro\f + \fr 10:7 \fq Pwi jè âboro—\fl é, \fqa Pàra tàpé. \ft Pwiri pâ nee tii 7–11 âna rà ina pwi caapwi âboro, na é pwi apacâmuri pwina apwâ, é pwiri rà ina pàra tèpa âboro.\f* jaawà, na [é picocoorio, â é dau pi-ina kêe, â] é ina pâ é pwi âboro kà Kériso.  jèe wâdé. Êco na wâdé na é niimiri pâ wâgo mwara, âna go pwi âboro kà Kériso. \v 8 \x - \xo 10:8 \xt 2 Korénito 13.10\x* wâgo, âna tâa tôo ê pitûâ naa gòwà, na me gée goo wà Pwi Ukai. \p Pwiri [guwà niimiri pâ] go po dau pi-ina kôo goo pwiri? Êco na câgo caa kamu goo. Ba ê pitûâ bèepwiri, âna târa ma go pitu tàwà ma pagòowà, â càcaa târa ma go tubaèpà tàwà. \v 9  guwà cibwaa niimiri pâ, wâdé tôo na wâgotàwà, na go wii tàwà. \p \v 10 Napwa naa goo wà pwi âboro-bà, âna é ina pâ: «Ê pâ tii kà Paulo, âna nye dau gòo kaa, êco na, na é wânabibiu kâjè, âna é pwaduwà kâra mimi, ba câé caa tâmogòori ina popai.» \v 11 Ipwacôoco, co pwiini! Ba wiàna go mwa wâjaawà, âna go o dau gòo, pwacèwii ê tii kôo! \s2 Go pi-ina co wakè kà Pwiduée \p \v 12 Wà tèpa âboro na wàrapwiri, âna rà niimiri pâ po dau pwamuru naa goorà.  gona rà niimiri pâ ticèmuru naa gooò\f + \fr 10:12 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: +\fqa Câgo caa picâmuribà ma wàilà.\f*?  wâdé. Ba rà tèpa pigù, ba rà picâmurirà côwâ. [ càra caa ucâri ê wâro kà tàpé na pwamuru naa goorà.] \v 13 \x - \xo 10:13 \xt Roma 12.3\x*Rà pi-ina kàra\f + \fr 10:13 \fq Rà pi-ina kàra—\ft Grec: +\fqa  câgo caa pi-ina kôo…\f*, naa na pâ ére na wâru, na ticè tàrù kàra naawê. \p  wâgo, âna go pi-ina kôo co, goro ê wakè na é naa tôo wà Pwiduée\f + \fr 10:13 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: +\fqa Go popa, ba na câmu kôo, ê picée na ia é tòpò wà Pwiduée {naa goro wakè kôo}.\f*.  wàé na é jèe naawà tôo, ba na go wakè nabibiu kàwà. \v 14 Nye pwa tàrù kôo, ma go pi-ina kôo\f + \fr 10:14 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa  câgo caa pâiti jii ê picée, pwacèwii naa +câgo caa tèepaa me dariwà.\f*. Ba wâgo, na go mara pame tàwà ê *Picémara Wâdé goo Kériso. \v 15  wâguwà na guwà aupwanapô kôo, â câgo caa pi-ina kôo, gée goo ê aupwanapô na é wakèri wà pwi jèpwi.  go wâari pâ, guwà o inaô too\f + \fr 10:15 \fq Guwà o inaô too—\fl é, \fqa O pimaina too ê wakè kôo jaawà.\f*, wiàna é pimaina too ê cèikî kàwà. \v 16  gée pwiri, â go o picémara pâ, ê Picémara Wâdé, naa na pâ pàra ére na wâiti jiiwà.  o ticè pai pwa wèe, ma o pitòtio pâ, go wakè co, naa na aupwanapô kà pwi jèpwi. \p \v 17 \x - \xo 10:17 \xt 1 Korénito 1.31\x*\qt Wà pwina nümee na é pi-ina kêe, â wâdé na é ina co nee Pwi Ukai.\qt*\rq Jérémie 9.23\rq* \v 18 \x - \xo 10:18 \xt 1 Korénito 4.4\x*Wàilàapà wà pwina pwamuru naa gooé? Càcaa pwina é po pi-ina kêe co!  nye wà pwina é ina wà Pwi Ukai pâ, pwamuru naa gooé. \c 11 \s1 Paulo ma tèpa apostolo a pwâ \p \v 1 Pwiri [guwà tà niimiri pâ] go tùra pwacèwii pwi a pigù?  wâdé, â guwà pidàpwicâariwà naa gooò! \p \v 2 \x - \xo 11:2 \xt Éféso 5.26–27\x*[ pwiri guwà niimiri pâ] go piboo goo cè pàra tàpé, goowà?  wiàna wàrapwiri, â go pwacèwii Pwiduée. Ba guwà pwacèwii tô èpo ilàri dopwa, ma dau jajau.  go jèe mara ina tà Kériso pâ, go mwa panuâwà têe, ba na guwà piéa ma wàé. Êni, âna guwà piiwà naa gooé [ba guwà tèpa âboro kêe] â câguwà caa tèpa âboro kà pwi jèpwi. \p \v 3 \x - \xo 11:3 \xt Genèse 3.4,13\x*[Tiagoro nabà, âna *tàrù ma âjupâra ê pai pâra kàwà wiâ Kériso.] Guwà ipwawaiwà! Ba o péa ipa-imwüruwà, ma wâiti jii Kériso ê pwâranümawà. Ba [wà *Caatana] i Dòèa biu, âna é pwâgàri wà Éva\f + \fr 11:3 \fq Éva—\ft Tô wâdà Adamu, pwi apâbéaa kà tèpa âboro naani gòropuu. (Côo 1 Timotéo 2.13–15.)\f*, â é ipa-imwüruê. \p \v 4 \x - \xo 11:4 \xt Galatia 1.8–9\x*Na ia, go picémara tàwà Iésu [Kériso, â guwà tòpi popai kôo]. Êco na nabà, âna guwà dau awài, goro tòpi pwi jè ‘Iésu’, na rà picémara wà pàra tàpé.  guwà itàa, ba na guwà tòpi cè jè ‘nyuâa’ na é pi-ité jii ê âji Nyuâaê Pwicîri, na ia guwà jèe mara tòpi jiio.  pwacèwii ê pai tòpi kàwà ê pwi ‘picémara wâdé’, na câé caa âji *Picémara Wâdé. \p \v 5 \x - \xo 11:5 \xt 1 Korénito 15.10; 2 Korénito 12.11\x*Wà tàpé na rà inapàpari ê pâ pwiibà, âna rà ina pâ rà tèpa ‘*Apostolo maina’.  gona wâgo wàa\f + \fr 11:5 \fq  gona wâgo wàa?—\ft Grec: \fqa  go niimiri pâ, pwamuru naa gooò wâgo mwara.\f*? \v 6 \x - \xo 11:6 \xt 1 Korénito 2.1,13\x*Pwiri âjupâra pâ, câgo caa pwi a tùra bwàti. Êco na go pwi a tâmogòori wà Pwiduée [bau ê pâ wâdé kêe].  go ciburà paari ba pwéelaa ê pâ pwiibà, naa na diri pâ muru na go pwa. \s2 Câgo caa iluuriwà \p \v 7-8 \x - \xo 11:7-8 \xt 1 Korénito 9.18\x*\x - \xo 11:7-8 \xt 2 Korénito 12.13; Filipi 4.15–16\x*Ûna go picémara tàwà ê Picémara Wâdé me gée jaa Pwiduée, â câgo caa ilari jiiwà pâ, na guwà pitu tôo goro cè mwani. Ba nye pàra wâra pwapwicîri na rà naa mwani kôo. Â, na go wakè jaawà, âna pwacèwii na go popa jiirà, ba na go naa tàwà. Go wàrapwiri târa ma ipakîriô na arawà, ba na o ipwamainawà.  wànau? Pwiri guwà niimiri pâ èpà ê pai pwa kôo tàwà? \p \v 9 Nye pwa pàra pàara na ticè mwani kôo, â câgo caa iluuriwà goo.  nye wà tèpa cèikî béejè wâ Macédoine, na rà pame bépitu tôo. Üu, câgo caa mu ilari jiiwà cè muru.  o câgo mwa caa ilari côwâ. \v 10  câgo caa piwâ na go pi-ina kôo, goo ê pwiibà, na diri ê ére gée goo Akaïe. Ûna go ina pwiri, â é *paâjupâraô wà Kériso. \v 11  gona guwà niimiri pâ, câgo caa meaariwà, [gée goo cè pai càcaa ilari cè jè muru jiiwà]? Guwà cibwaa niimiri pwiri! Ba wà Pwiduée, âna é nye tâmogòori pâ, go po dau meaariwà. \s2 Rà tèpa ênawéna kà Caatana \p \v 12 Wàépwiri ê majoroé ma o câgo caa tòpi cè jè muru jiiwà\f + \fr 11:12 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Ê pwina go pwa, âna go o mwa tà coo gòobèreè.\f*. Ba câgo caa panuâ tà tèpa pwâ, cè pai pwa wèe, ma rà ina pâ, go ipwacèwiirà. \v 13 Ba wà tàpéebà, âna rà ina pâ, wà Kériso, âna é panuârà pâ, ba na rà tèpa apostolo kêe, ma tèpa ênawéna kêe. Êco na rà tèpa ipawâmi ma tèpa pwâ.  rà nye po gòmapwa co. \p \v 14 Guwà cibwaa pò goo pwiibà! Ba wà pwini Caatana, wà pwi a pwâ, âna é gòmapwa ma é pwi *angela na é pwéelaa. \v 15  wà tèpa ênawéna kêe, âna rà gòmapwa mwara, ma rà pwa ê pwina wâdé. Êco na, [na jè tòotù, âna] rà o tòpi ê wârimuru, wiâra ê pâ tûâ kàra [na èpà]. \s1 É tâa na aré goo wà Kériso \p \v 16-19 Go ina tàwà mwara pâ: Guwà cibwaa niimiri pâ go pigù, na go patùrawà. Êco na, wiàna wàrapwiri ê auniimiri kàwà, â wâdé, ba guwà naa tôo ê pai pwa wèe, ma go tàpo pi-ina kôo, pwacèwii pwi jè a pigù. Ba wâru tàpé na rà wàrapwiri, â ni, âna go pwacèwiirà mwara. Êco na, wiàna go pwa, â ê popai kôo ni, âna popai kà pwi a pigù, â càcaa popai na me gée goo Pwi Ukai.  wâdé na guwà pidàpwicâariwà gooò, ma tòpi ê pwina go ina, wâguwà na [guwà niimiri pâ] guwà tèpa tâmogòorimuru—wâguwà, na ia guwà po dau wàcî goro tòpi [ê popai] kà tèpa âji a pigù. \p \v 20 [Ba wà pwi jè ârapàararà, âna é piwâmiwà goro ê pâ popai na é pame dariwà.]  guwà panuâê ma é pitûâ kàwà, â é piiwà, ba na guwà tèpa *ênawéna kîri kêe.  é pa mwani kàwà, â é uti ê pwâra wakè kàwà. Â, [na é wàrapwiri tàwà, âna] é tàgére piècaariwà, ba maina nümee.  é [dau pwawà, pwacèwii na é] tamagéri upwaéwà goro popai kêe. Êco na guwà nye ipwàdée goo wà pwiibà! \p \v 21 \x - \xo 11:21 \xt Filipi 3.5\x* wâgo, âna câgo caa wàrapwiri. Pwiri wâdé na go kamu goo? Ba guwà ina gooò pâ, ticè nii kôo.  nye wâdé. Guwà jèe niimiri cai\f + \fr 11:21 \fq  wâgo…guwà jè niimiri cai—\ft Grec: \fqa Go kamu, gée goo na ticè nii +kôo.\f*. \p Wà pwiibà ma wà tèpa bée, âna rà gòo goro pi-ina kàra\f + \fr 11:21 \fq Wà pwiibà ma wà tèpa bée… \ft Grec: \fqa Wiàna pâri {ma é pi-ina kêe} wà pwi jè âboro…\f*. Â, na wàrapwiri, wâdé na go gòo, ma go tàpo pi-ina kôo. [ wiàna go pwa, â go tâmogòori pâ, go] pwacèwii pwi a pigù. \s2 Go dau piênawéna kêe jiirà \p \v 22 Gona [rà pi-ina kàra pâ] rà tèpa âboro gée goo ê Ba kà tèpa *Hébéru? Wâgo mwara.  [tâa tàra ê pwapwicîri kà] tèpa *Isaraéla? Wâgo mwara. Rà tèpa gòobàra *Abéraama? Wâgo mwara. \v 23 \x - \xo 11:23 \xt Apostolo 16.23\x*Rà [ina pâ rà] tèpa ênawéna kà Kériso? Wâgo mwara, ba dau maina ê pai piênawéna kôo jiirà. (Na go ina pwiri, âna go tùra pwacèwii pwi a piwârau.) Üu, go jèe dau wakè jiirà, ba kà Kériso. Jèe ciburà tòpò-o naa na karapuu. Jèe ciburà dau pâdio jiirà. Wâru mwara pâ pàara na pwa na go bà na, [gée goo pai piênawéna kôo ba kà Kériso]. \p \v 24 \x - \xo 11:24 \xt Deutéronome 25.3\x*[Napwa naa goo ê âji Ba kôo] wà tèpa *Juif, âna rà naa tôo 5 [pwa wârimuru na nye dau gòo kaa—rà] pwa 39 pâdio goro ubati\f + \fr 11:24 \fq 39 pâdio goro ubati—\ft Wârimuru na maina ba pwicîri, naa na naèà kàra, na wénari ê 40 pai pâdi âboro. (Côo Deutéronome 25.3.)\f*, naa na caapwi pwa wârimuru. \v 25 \x - \xo 11:25 \xt Apostolo 16.22, 14.19\x* naa goo tèpa *Roma, âna rà wacié pâdio goro bàra upwâra. Ba, naa jèpwi, âna rà èio goro atü, ba na rà catàmwaraô.  jèpwi mwara, âna go wacié tâa gòro wànga, na é mwü. Â, na jè pàara, âna caapwi tòotù ma caapwi ne, na go tâa nawià. \p \v 26 \x - \xo 11:26 \xt Apostolo 9.23, 14.5\x*Wâru pâ aupâra kôo, naa na pâ napô na pi-ité.  go pâmari ê pâ na jèpapara muru ma tacai—pâ jèpé; ma wà tàpé na rà mura gòro gòori; ma [wà tàpé na rà cicarao]—tàpé gée goo tèpa jènereô, tèpa Juif, ma tàpé gée goo pàra Ba; tiagoro mwara tàpé na rà ina pâ rà tèpa cèikî naa goo Iésu!  go dau tâa na aré, naa na pâ ville, ma naa namaré, ma naa nawià—[naa na diri pâ ére]. \p \v 27  po dau gòo ê pai wakè kôo. Â, na pàra pwi, âna ticè nao kôo, â dau oratôo. Na pàra pwi, âna ticè utimuru ma wâdooò, â go copwa. Â, na pàra pwi, âna ticè palito ma kupétuu kôo, â go dau moo. \p \v 28  jèpwi mwara: Wâna pwâra-nümoo, âna go mu pidumapiê goro diri tèpa wâra pwapwicîri, â go nye tà niimirirà, taaci.  jèe pâ nau pwacèwii ê nakake, na po dau tòina tôo. \v 29 Ba wiàna ticè nii kà pwi jè a cèikî béeò, â wâgo mwara, âna go têre mwara.  wiàna [wà pwi jèpwi, âna é] ipa-imwüruê, ba na é pwa cè jè èpà\f + \fr 11:29 \fq Ba na é pwa cè jè èpà—\fl é, \fqa Ba na é panuâ ê cèikî kêe.\f*, â go tòina gooé, [â go putàmu naa goo pwina é ipa-imwüruê]. \s2 Go pi-ina kôo co goo pai ticè nii kôo \p \v 30 Wiàna go pi-ina kôo, â go nye pi-ina kôo co, goro pai ticè nii kôo. \v 31  câgo caa pwâ na go ina pwiri. Ba wà Pwiduée, wà pwi Caa kà Pwi Ukai Iésu, âna é paâjupâraô—Wà Pwina jè pwamainaê dàra gòiri awé. \p \v 32 \x - \xo 11:32 \xt Apostolo 9.23–25\x*Na ia go tâa na ville Damas, â rà ipwadàrapwa ma rà tâjùruo. Ba wà pwi kupénoo wê, na é pwi a wakè kà ukai Arétas, âna é nama rà wéaa goo ê pâ goropwârawâ goo ê ville, wà tèpa coda kêe. \v 33  [wà tèpa béeò goro wakè, âna] rà tòpò-o naa na pé na ai, â rà panuâô boo, naa goropwârawâ kîri, wii ê pé goropwiinawâ babé wâri napô.  wàépwiri, ê pai udò kôo. \c 12 \s1 Ê pwina é côo Paulo naa na nyuâa \p \v 1 Âjupâra pâ, dau piticè-muru naa goo, na go tà ciburà pi-ina kôo mwara. Êco na go nye ina tàwà, ê pâ pwina é paari tôo wà Pwi Ukai, naa na nyuâa. \v 2 [Tàpo têre cai jèkutâ kôo]: \p Pwa pwi jè âboro na é pwi a cèikî naa goo Kériso. Na jè tòotù, na jèe po 14 naja nabà, âna é dàgòtùé wà Pwiduée, naa na ére na é dau wâdòiti wâ *napwéretòotù.  pwiri é nye gére naaco ê naiié. É, pwiri é tàgére tâa na ê naiié.  câgo caa tâmogòori, wâgo, â nye wàco Pwiduée na tâmogòori. \p \v 3-4  wà Pwiduée, âna é popaé too naa napwéretòotù, pwi ére na dau wâdé awé. Naa na napô bèepwiri, âna wà tèpa bée Pwiduée, âna rà nye nao na pinaanapô\f + \fr 12:3-4 \fq Naa na napô bèepwiri…âna rà nye nao na pinaanapô—\fqa Paradis. \ft Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: \fqa Paradaiso.\f*. Pwiri wà pwi âboro-bà, âna pwiri é tàgére naaco naiié. É, pwiri é tàgére tâa na ê naiié.  câgo caa tâmogòori, wâgo, â nye wàco Pwiduée na tâmogòori.  wâna ê ére bèepwiri, âna é têre pâ popai na po dau wâdé awé, na pwacoé na jè ina naa na popai kà tèpa âboro. Nabwé. \p \v 5-6 [Guwà côo, pwi âboro-bà, âna wâgo.]\f + \fr 12:5-6 \fq Guwà côo, pwi âboro-bà, âna wâgo—\ft Côo nee tii 7.\f*  câgo caa pwi a piwârau, ba nye âjupâra. [Pwiri guwà niimiri pâ] pâri ma go pi-ina kôo goo ê pwiibà, êco na go nye ina co pâ: Go pwi âboro na dau ticè nii kôo. Ba càcaa wâdé na guwà niimiri pâ, pwamuru naa gooò, gée goo pwiri. Wâdé na guwà pitèio co, wiâra ê pâ tûâ kôo, ma ê popai na go inapàpari tàwà. \s1 ‘Dara upwâra’ naa na naiié \p \v 7 \x - \xo 12:7 \xt Job 2.6\x*Po dau wâdé ê pwina go côo naa na nyuâa, na tòotù-bà. Êco na gée na càùé, âna naa tôo ê aré, na é tubaèpà tôo\f + \fr 12:7 \fq Ê aré na é tubaèpà tôo—\ft Pwiri ê maagé naa na naiié; pwiri pai tubaèpà têe kà tàpé na rà cicaraé.\f*, ba na o câgo caa ipwamainaô, â na o câgo caa pi-ina kôo, goo ê pwina go côo.  ê pwi aré bèepwiri, âna pwacèwii ê jè dara upwâra naa na naiio, â pwacèwii mwara pwi jè a picia popai, me gée jaa *Caatana. \v 8  go wacié pwapwicîri tà Pwiduée, ba na é popa jiio. \v 9 \x - \xo 12:9 \xt Filipi 4.11–13\x*Êco na é ina tôo pâ: «Jara kâgà ê *pimeaari imudi kôo.  wiàna piticè nii'gà, â o tâbawêe ê pàtàmoo naa googà.» \p Êkaa na, go pi-ina kôo co, na piticè nii kôo, ba na o tâa gooò ê pàtàma Kériso. \v 10 Gée goo kaa pwiri, â wâdé na piticè nii kôo, ma go tâa na aré ma tòina, gée goo pai tâa kôo goo Kériso.  wâdé mwara na rà pinabaèpào wà pàra tàpé, ma tubaèpà tôo.  go cau tòpi ê pwiibà naa na ipwàdée. Ba, na pàara na ticè nii kôo na, â wàé kaa pwiri ê pàara na go dau gòo na. \s1 É pidumapiê goo tàpé Korénito \p \v 11 \x - \xo 12:11 \xt 2 Korénito 11.5\x*Pwiri go tàgére tùra pwacèwii pwi a pigù, na go ina pwiri. Êco na, wiàna wàrapwiri, â gée goo na wâguwà, âna câguwà caa inaô ba wâdé!  wiàna [guwà niimiri pâ] piticèmuru naa gooò, wâgo, â wàilà mwara, wà tàpé na rà ina pâ rà tèpa ‘*Apostolo maina’, âna wà tàpéebà, âna piticèmuru naa goorà mwara! \p \v 12 \x - \xo 12:12 \xt Roma 15.19\x*Na ia go tâa jaawà, â guwà côo pai pidàpwicâariô.  guwà pò goo ê pâ câmu kâra pàtàma Pwiduée na ia go pwa—câmu kêe, na paari pâ go pwi âji apostolo [na é cùruo me wà Pwiduée]. \p \v 13 \x - \xo 12:13 \xt 2 Korénito 11.9\x* guwà tòpi diri ê pwina go naa tà pàra wâra pwapwicîri. Caapwi co ji muru. Ba câgo caa ilari jiiwà cè bépitu tôo. Âna wànau? Gona guwà niimiri\f + \fr 12:13 \fq Âna wànau? Gona guwà niimiri… \ft Grec: \fqa Guwà ipwanaurio goro ê pwina càcaa tàrù.\f* pâ, èpà ê pwina go pwa? Gona guwà niimiri pâ, wâdé na go picigòboo tàwà goo pwiibà? \s2 Ticè na go ilari jiiwà \p \v 14 Guwà têre, co tèpa béeò. Ba go o jèe tàpo wacié pâdariwà.  o câgo mwa caa ilari jiiwà. Ba càcaa ê mwani [ma cè pàra muru] na nümoo goo jiiwà—â nye êco pwâranümawà! Ba [guwà pwacèwii tèpa âji naîô, â] càcaa tèpa nari èpo na rà wakè, ba na rà picigòtù pa nyaa ma caa kàra.  nye wà pa nyaa ma caa, na rà picigòtù tèpa èpo kàra. \v 15 Êkaa pwiri na go ipwàdée, na go naa tàwà ê pwina tâa gooò—êdiri pâ neemuruô, ma diri pwâranümoo mwara.  gona ê pimeaari kàwà ba kôo, âna o pikîri pâ, wiàna é pimaina pâ ê pimeaari kôo ba kàwà? \p \v 16 [Go niimiri pâ, go jèe dau paari bwàti tàwà, â] câgo caa mu tòpò naa gòwà cè nakake. Êco na wà pàra tàpé, âna rà picocoorio pâ, go pwi a piwâmi. Ba rà ina pâ, wiàna câgo caa ilari cè jè muru, na pàara na go tâa jaawà na, âna go gòmapwa, ba go jèe tà pâmari cè pai pwa wèe, na go o mwa pwa tàwà\f + \fr 12:16 \ft Dernière phrase—\ft Grec: \fqa  go tâjùruwà.\f*. \p \v 17 Êco na guwà jèe tàpo niimiri bwàti cai, wà tàpé na go panuârà pâdariwà. Gona go cùru pwi caapwi gée goorà, ba na go popa jiiwà cè jè muru? Bwa! \v 18 \x - \xo 12:18 \xt 2 Korénito 8.6,16–18, 17.11\x* [guwà jèe niimiri cai] wà Tito, na go cùrué paé dariwà, ma wà pwi jè béeò.  gona é piwâmiwà wà Tito? Bwa, ba wàibu, âna caapwi pwâranümabu, ma pai pâra kâbu. \s2 Go patùrawà târa pagòowà \p \v 19 Gona guwà niimiri, [co tèpa gòrobéeò] pâ, go tàgére ipwamuruô, na go ina pwiri? Bwa. Go patùrawà, na ara Pwiduée, gée goo na jè cau tâa goo Kériso.  diri ê pwina go ina tàwà, ma pwa tàwà, âna târa ma pagòowà. \p \v 20 Ba wâgotôo wiàna go tèepaa paé dariwà, â péa go tà pâmari cè muru naa jaawà, na càcaa wâdé tôo.  o péa càcaa wâdé tàwà cè pai tòpi kôo tàwà mwara. Péa go tà pâmari naa jaawà cè pitòocia, ma ipwagoo, ma iputàmu, ma piècaa, ma picocoo, ma pâ ipwamaina? Péa go tà pâmari cè tûâ na èpà, naa na picaatâa kàwà? \p \v 21 \x - \xo 12:21 \xt 2 Korénito 13.2\x*Ba ûna ia go tâa jaawà béaa, â wâru gée goowà, na rà tàgére ipuu imudi ma pàra tàpé, ma pwa pâ tûâ na miiri, goro naiiri âboro. \p  wâgotôo ni, ba péa go tà tèepaa paé, â bwaa câguwà caa pâji pinünüma ma guwà biiwà.  ée péa nama go kamu goowà, wà Pwiduée, â go péa imuruwà. \c 13 \s1 Bénabwé popai \p \v 1-2 \x - \xo 13:1-2 \xt Mataio 18.16; 1 Timotéo 5.19\x*Wâna béwailu caiwà kôo, âna ia go nye ina tàwà pâ, guwà ipwacôoco. Ba wà pàra ârapàarawà, âna rà pwa pwina càcaa wâdé.  nabàni, na go bwaa wâiti jiiwà na, âna go ina tàwà mwara pâ, guwà ipwacôoco. Ba go o jèe wacié tèepaa dariwà.  jèe wii pâ: \qt Wiàna pitòti pwi jèpwi goro ê èpà, â o càcaa pâri ma caapwi co pwi a *paâjupâra wèe.  nye wâdé wiàna ârailu ma âracié.\qt*\rq Deutéronome 19.15\rq*  go o péa tà dau gòo naa goowà, na go tèepaa dariwà. \p \v 3 Guwà mudàra na go paari tàwà pâ, go tùra naa na nee Kériso? [Go o mwa paari tàwà bwàti pâ] é dau pwi a pwa nii kêe, â dau pwi a pwa pàtàmee târa ma é wakè gooò naa jaawà. \v 4 \x - \xo 13:4 \xt Filipi 2.7–8\x*Na ia é bà naa goro *satauro, naa na naiiri âboro, â ticè nii kêe. Êco na é nye wâro côwâ gée na aubà, goro ê pàtàma Pwiduée. \p  wâgo mwara, âna ticè nii kôo naa naiiri âboro, êco na go tâa goo Kériso, â go piwâro naima ma wàé.  tâa gooò ê pàtàma Pwiduée gée gooé.  guwà o mwa côo ê pwiibà. \p \v 5 \x - \xo 13:5 \xt 1 Korénito 11.28\x*Guwà jèe pinünüma cai, wiàna ê wâro kàwà, âna *âji wâro kà tèpa cèikî [naa goo Kériso].  wiàna guwà pâmari pâ, câé caa tâa jaawà wà Kériso, â guwà jèe nye pitanami! \v 6  go wâari pâ, guwà tâmogòori pâ, wâgo, âna é jèe pitèio [Pwiduée, â dau wâdé têe wâgo] â câgo caa pitanami. \p \v 7  go pwapwicîri tà Pwiduée ba kàwà, ba na guwà nabwé na guwà pwa na èpà.  càcaa târa ma go paari pâ, câgo caa pitanami [goro ê wakè kôo naa jaawà]. Ba wâdé tôo co, na guwà pwa na wâdé. \p  ticèmuru naa goo, wiàna rà pitèi [pàra tàpé] pâ, èpà wakè kôo. \v 8 Ba go pwi ênawéna kâra ê popai na âjupâra.  go nye wakè co, ba na é imaina pâ ê wakè.  càcaa pâri ma go pacooé. \v 9  go ipwàdée, goro pai ticè nii kôo, wiàna guwà gòo.  go pwapwicîri, ba na o wâdé côwâ ê pwâranümawà na ara Pwiduée\f + \fr 13:9 \fq Ba na o wâdé côwâ ê pwâranümawà, na ara Pwiduée—\ft Grec: \fqa Ba na guwà tâbawêe.\f*. \p \v 10 \x - \xo 13:10 \xt 2 Korénito 10.8\x*Wàépwiri ê majoroé ma go wii ê tii bèeni, na go bwaa wâiti. Ba tàutôo na go tùra ba gòo, wiàna go tâa jaawà. Ba wà Pwi Ukai, âna é jèe naa pitûâ tôo, ba na go pagòowà, â nye càcaa târa ma go tubaèpà tàwà. \s2 Ipicijii \p \v 11 Go tubanabwé naani, co tèpa cèikî béeò, â go ina tàwà pâ: Guwà ipwàdée\f + \fr 13:11 \fq Guwà ipwàdée…guwà ipagòowà naima—\fl é, \fqa Topai tàwà…guwà pitêre dòo.\f*! Guwà biiwà gée na pâ èpà kàwà.  guwà ipagòowà naima.  wâdé na caapwi ê pwâranümawà. Wâro na pinaanapô, â ée mwa wâjaawà, wà Pwiduée, pwi a meaarijè, ma pwi a naa pinaanapô. \p \v 12 Guwà pipwabwàcu, wàra pai pwa kà diri tèpa âji a cèikî béejè. \p Wà diri tèpa cèikî ni, âna rà naa bwàcu kàwà. \p \v 13 Wâdé na é *pwényunyuâariwà wà Pwi Ukai Iésu Kériso, goro ê *pimeaari imudi kêe. Wâdé na tâa tàwà diri ê pimeaari kà Pwiduée. Wâdé na é caajuriwà ê Nyuâaê Pwicîri! \cls Cidòri nyuâawà!