\id 1TI \h 1 Timotéo \toc1 1 Timotéo (1 Timothée) \toc2 1 Timotéo \toc3 1 Timotéo \mt2 Pâbéaa kâra tii kà Paulo \mt3 tà \mt1 Timotéo \imt1 Bétapoo popai \is1 Wàilàapà na wii tii bèeni? \ip Wà Paulo, pwi *apostolo. \is1 É wii wiidà? \ip Nabibiu kâra *naja 62 ma 66, gée na càùru pai tapoo tâa kà Paulo na karapuu wâ *Roma, na wii naa na \bk Apostolo\bk* naporomee 28. Munaa mwa gée na càùé, na é mwa pâra pitiri pàra napô (pwiri tiagoo napô Espagne) ba na é picémara mwara ê *Picémara Wâdé. Pwiri é wii gée Macédoine ê tii bèeni.  gée na càùé, âna rà tâjùrué côwâ wà tèpa Roma, â rà tétàmwereê naa napô kàra. \is1 É wii tâî? \ip Tà Timotéo. Wà pwi caa kêe, âna pwi *Grec; â wà nyaa kêe, âna tô Juive, tô a cèikî naa goo Iésu Kériso. Wà Paulo, âna é pâmari Timotéo, naa na béârailu kâra pai pâra kêe, na é tâa Lystre, na ê naja 49.  wà Timotéo, âna é pâ nau pwi a *câmu jaaé \bk (Apostolo 16.1–3)\bk*. Gée na càùé, â wà Paulo, âna é cùrué pâ, naa Tésalonika, ma Korénito \bk (1 Korénito 4.14–17)\bk*, ma naa Éféso, ba na é wéaari ê wâra pwapwicîri wê \bk (1 Timotéo 1.3)\bk*. \is1 Cina é wii? \ip É têre wà Paulo pâ, wà pàra tàpé, âna rà tapoo pacâmuri tèpa âboro goro pâ muru na pwâ, naa na pâ wâra pwapwicîri wâ Éféso. Êkaa na é wii tà Timotéo, ba na ée mwa pwa pupûra tà tèpa cèikî, ma wà tèpa pitûâ kàra. \is1 Dà êre ê tii bèeni? \ip Wàéni ê pàra pupûra, na é naa tà Timotéo, wà Paulo, naa na ê tii bèeni: \ili1 • Gà cimwü, naa na ê pai pâra'gà, wiâra ê Tii Pwicîri. \ili1 • Gà wakè ba gòo, goro ê Picémara Wâdé. \ili1 • Gà ina tà tèpa cèikî pâ, wâdé na rà ciburà pwapwicîri naima. \ili1 • Gà tòimiri ê pâ wâra pwapwicîri. \ili1 • Gà pitòrigari cè tèpa wéaari wèe. \is1 Pai pitàgoo tii 1 Timotéo \io1 Ipwabwàcu \ior (1.1–2)\ior* \io1 Tèpa pwa pupûra na rà tèpa pwâ \ior (1.3–20)\ior* \io1 Popai goro pai pwapwicîri \ior (2.1–3.13)\ior* \io2 Càrajè na jè pwapwicîri naima \ior (2.8–15)\ior* \io2 Tèpa pitûâ ma tèpa dikona \ior (3.1–13)\ior* \io1 Aupitûâri kà Paulo tà Timotéo \ior (3.14–4.16)\ior* \io2 Càrajè naa na wâ kà Pwiduée \ior (3.14–16)\ior* \io2 Câmu na ipa-imwüru \ior (4.1–5)\ior* \io2 Pwi a wakè bwàti ba kà Kériso \ior (4.6–11)\ior* \io2 Ipwacôoco pai wâro'gà \ior (4.12–16)\ior* \io1 Pai pacâmuri na jèpapara tèpa cèikî \ior (5.1–6.2)\ior* \io1 Bénabwé popai ma ipicijii \ior (6.2–21)\ior* \ie \c 1 \s2 Ipwabwàcu \p \v 1-2 \x - \xo 1:1-2 \xt Apostolo 16.1–3; Tito 1.4\x*Wâgo Paulo na pwa tii tâgà co Timotéo. Go pwi *apostolo kà *Kériso Iésu, wà pwi majoro ê cèikî kâjè. Ba ru cùruo pâ, wàilu ma wà Pwiduée, *pwi a pa-udòjè, [ba na go picémara ê popai kà Kériso]. Gà pwi âji naîô naa na cèikî naa goo Kériso. Wâdé na tà tâgà ê *pimeaari imudi ma pinaanapô, na me gée goo Pwiduée kâjè ma Pwi Ukai Kériso Iésu.  [wâdé na gà tâmogòori] pai moo kàru naa googà. Cidòri nyuâagà! \s1 Gà pwacôoco tèpa pwa pupûra na rà tèpa pwâ \p \v 3 Ico pwi béeò, go taniimiri tâgà i pwi ia go ina tâgà, na ia go pâra jiigà naa na province Macédoine. Ba go tacoo googà pâ, na gà tà tâa na ville Éféso, ba na gà pacoo tèpa pwa pupûra na rà tèpa pwâ. \v 4 \x - \xo 1:4 \xt 1 Timotéo 4.7; Tito 1.14\x*Rà nye ciburà tùra taaci, goro pâ jèmaa na pwâ, ma pâ jèkutâ gòri, goo pâ nee tèpa jojoorojè\f + \fr 1:4 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\ft Côo \fl note \ft goo Tito 3.9.\f*.  gà ina tàra pâ, na rà panuâ diri ê pwiibà. Ba êpwiri, âna tagòtù kaa ê pitaèkâa.  càcaa pitu târa ê wakè kà Pwiduée, pwi wakè na jè pwa naa na ê cèikî\f + \fr 1:4 \fq Wakè na jè pwa naa na ê cèikî—\fl é, \fqa Ê wakè kêe, âna pai udò kà tèpa âboro.  jè tâmogòorié goro co ê cèikî.\f*. \p \v 5 Go ina tâgà pâ, gà pwa pwiri, co Timotéo, ba na [gà pacâmuri tèpa cèikî pâ, na] rà pimeaarirà, gée na âji pwâranümarà. Ê pimeaari, âna me gée goro ê pai pitêre dàra kâjè, ê *pwâratùra-nigée-goojè.  é me gée goro mwara, ê pai pâra kâjè, wiâra ê cèikî kâjè, na âjupâra. \p \v 6 Êco na wà tèpa âboro bèepwiri na rà tèpa pwâ\f + \fr 1:6 \fq Wà tèpa âboro bèepwiri, na rà tèpa pwâ—\ft Grec: \fqa Wà pàra tàpé.\f*, âna rà pàgà jii ê naigé bèepwiri na wâdé.  rà jèe imwüru, ba rà tâa goro pâ popai na ticè êreê. \v 7 Ba nümarà na rà tèpa pacâmuri âboro goro ê *Naèà kà Moosé. Êco na càra caa tâmogòori bamwara, ê pâ pwina rà gére gòo goro pacâmuri! \s2 Naèà âna wâdé wiàna jè wârori \p \v 8 \x - \xo 1:8 \xt Roma 7.12,16\x*Jè nye tâmogòori pâ, i Naèà âna nye wâdé, wiàna jè wârori bwàti. \v 9 Ba wà Pwiduée, âna câé caa naa ê Naèà, ba kà tàpé na wâdé ê wâro kàra.  é naa i Naèà [tà Moosé] ba kà tàpé na rà ciburà pwa na èpà. Wà tàpéebà, âna tàutàra na rà pitêre dàra, â rà êgòjai ê pâ pitûâ kêe: \b \li1 Rà naa càùrà tà Pwiduée, â tàutàra na rà pwamainaê; \li1 Rà pitaurèe goo ê pâ muru pwicîri; \li1 Rà tèpa pitétàmwara âboro, tiagoo na rà tétàmwara du nyaa ma caa kàra; \li1 \v 10 Rà tèpa toomura, ba rà cîâa jii wâdàra; \li1 Rà ipuu imudi ma wà pàra tàpé—tiagoo na wà tèpa paao, âna rà pipuu côwâ; \li1 Rà tèpa pwa âraicu goro âboro\f + \fr 1:10 \fq Tèpa pwa âraicu goro âboro—\fqa Trafiquants d'esclaves. \ft Rà tâjùru pâ âboro, ma icurirà ba na rà tèpa ênawéna kîri kà pàra tàpé.\f*; \li1 Rà tèpa pwâ; \li1 Rà pitòti pàra tàpé, ma *ipwataâboro pwâ, naa na wâra pitèimuru. \b \m [Ê Naèà, âna naa, ba kà tàpé na rà wàrapwiri] ma wà diri tàpé na rà pwa pâ na jèpapara tûâ na èpà. Wàilà na càra caa pitêre dàra ê ârapupûra na *tàrù, na ia jè tòpi. \v 11 Ê pwi bèepwiri, âna é me gée goo ê *Picémara Wâdé, na é naa tôo wà Pwiduée, [ba na go wéaari ma inapàpari]. Dau maina ma muugère wà Pwiduée! Wâdé na jè pwamainaê\f + \fr 1:11 \fq Wâdé na jè pwamainaê—\fl é, \fqa É naa tâjè pinaanapô ma ipwàdée.\f*! \s1 Ipwaolé tà Kériso na é pa-udòjè \p \v 12 \x - \xo 1:12 \xt Apostolo 9.15; 1 Korénito 15.9–10; Galatia 1.15–16\x*Go pwaolé tà Kériso Iésu, Pwi Ukai kâjè. Ba é niimiri pâ, pâriô ma é pûra naa gooò, ma naa tôo ê wakè kêe.  é naa tôo ê nii kêe, ba na go wakè. \v 13 \x - \xo 1:13 \xt Apostolo 8.3, 9.1–5\x*[Câé caa côo pâ] béaa, âna go pwi a pitaurèe gooé, ma pi-inaê ba èpà\f + \fr 1:13 \fq Pi-inaê ba èpà—\ft Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: \fqa Pinabaèpàé.\f*.  ia go po dau tubaèpà têe, [na go tubaèpà tà tèpa âboro kêe]. Êco na é meaario, â é wâdéario, [â câé caa naa wârimuru tôo]. Ba é côo pâ, go wàrapwiri, gée goro ê pai càcaa tâmogòori kôo. Ba ia câgo caa pâji cèikî naa gooé. \p \v 14 Po dau maina ê pimeaari imudi kà Pwi Ukai [Pwiduée] kâjè; pimeaari na é piêdò ba kôo.  é pwa ma go cèikî, naa goo Kériso, â é pwa ma go meaari tèpa âboro kêe, goro ê pimeaari kà Kériso Iésu. \v 15 \x - \xo 1:15 \xt Luka 19.10\x*Ba [jè mu ina pâ]: «Wà Kériso Iésu, âna é me naa gòropuu, ba na é pa-udò tàpé na rà pwa na èpà, [ma naa tàra ê *âji wâro jaaé].»  wàépwiri ê popai na âjupâra, na pâri ma jè cèikî naa goo. \p Wâgo, âna nye wâgo kaa, pwina go nye dau pwa na èpà kaa. \v 16 Êco na wà Pwiduée, âna é meaario, [â câé caa naa wârimuru tôo].  é wàrapwiri, ba na é paari pâ, é dau pidàpwicâariê wà Iésu Kériso naa gooò. [Ba wiàna é wàrapwiri naa gooò]—pwi âboro na go dau èpà jii pàra tàpé—â o câmu, ba kà pàra tèpa âboro.  rà o cèikî naa gooé, ma tòpi jiié ê *wâro dàra gòiri jaa Pwiduée. \p \v 17 Pwamaina ma picagòtù Pwiduée! Wàé na é Pwi Ukai na muugère; wà Pwina ticè pwâadèreè; wà Pwina câjè caa côoê; wà Pwina é caapwi co! Pwamainaê dàra gòiri awé! Wâdé na wàra! Amen! \s2 Gà tà cimwü naa na cèikî \p \v 18 Ê pwina go ina tâgà, co Timotéo, pwina naîô, âna pitatée bau i pwi ia rà ina naa googà wà tèpa *péroféta, [na ia rà pame ê popai kà Pwiduée]. Ê pwiibà, âna o naa cè nii'gà, ba na gà o pipaa, [târa pwamuru ê Picémara Wâdé]. \v 19 Wâdé na gà cimwü naa na cèikî'gà [naa goo Kériso].  gà ipwacôoco, â gà wâro bwàti, wiâra ê *pwâratùra-nigée-googà. \p Ba wà pàra tàpé, âna tàutàra na rà pitêre dàra ê pwâratùra-nigée-goorà.  rà jèe tubatiàu ê cèikî kàra. \v 20 \x - \xo 1:20 \xt 1 Korénito 5.5; 2 Timotéo 4.14–15\x*Ru wâjaarà, wà Himéné ma wà Alexandre. Go jèe panuâru tà *Caatana\f + \fr 1:20 \fq Go jèe panuâru tà Caatana—\ft Munaa é pacòobéru wà Paulo gée na ê wâra pwapwicîri, tapacîri ê pàara na rà pitòotéri ê wâro kàra.\f*, ba naa wàrapwiri, â ru mwa bàra tâmogòori pâ, ru cibwaa ina pâ, ru tùra naa na nee Pwiduée. \c 2 \s1 Popai goro pai pwapwicîri \p \v 1 Gée goo kaa diri pwiri, â go cau tacoo goowà [ma diri ê wâra pwapwicîri] pâ, na guwà pwapwicîri tà Pwiduée, ba kà [tèpa cèikî béewà, ma wà] diri tèpa âboro, [gée na âji pwâranüma]. Guwà ilari jiié pâ, na é pwa pâ muru na wâdé ba kàra; â guwà pwaolé têe goo. Wàépwiri ê pwina dau âjimuru. \p \v 2 Guwà pwapwicîri, ba kà tèpa ukai, ma tèpa pitûâ, ma tèpa âboro imaina, ma diri tàpé na rà pipopa ê napô kâjè. Â, naa wàrapwiri, â jè wârori ê wâro, na moo ma awé.  jè o papwicîri Pwiduée, â jè o pâra bwàti, naa na diri pâ ére. \v 3 Wàé kaa pwiri [ê pwâra pwapwicîri] na wâdé na jè pwa, êna é ipwàdée goo wà Pwiduée, *pwi a pa-udòjè. \v 4 Ba nümee na rà cau udò diri tèpa âboro, [ma tâa tàra ê *âji wâro jaaé].  wâdé têe na rà cau tòpi ma tâmogòori ê âjupâra [goo Iésu]. \p \v 5 Ba nye caapwi co, wà Pwiduée [kà diri tèpa âboro].  é nye caapwi co wà pwi a-ipa popai nabibiu kâjè tèpa âboro ma wà Pwiduée—âna wà Kériso Iésu. Ba é jèe pa ê naiiri âboro, pwacèwiijè, \v 6 \x - \xo 2:6 \xt Roma 3.29–30; Galatia 1.4\x*â é panuâ ê wâro kêe, ba na o tipi diri ê pâ âboro [jii ê èpà, ma ê pwâra bà]. Wàépwiri na é jèe paari wà Pwiduée, na tòotù na é jèe tàmara tòpò, [pâ, nümee na rà udò, wà diri tèpa âboro]. \p \v 7 \x - \xo 2:7 \xt Apostolo 9.15; Galatia 2.7–8; 2 Timotéo 1.11\x* gée goo kaa pwiri, na é cùruo, ba na go pwi *apostolo kêe, tà tàpé na càra caa tèpa *Juif. É panuâô pâ, ba na go pwa pupûra tàra, ma pacâmurirà goro ê popai na âjupâra [goo Iésu] na jè cèikî naa gooé. Na go ina pwiri, â go nye âjupâra, â câgo caa pwâ! \s2 Càrajè na jè pwapwicîri naima \p \v 8 Wàépwiri ê aupitûâri kôo: Na diri pâ pàara, na guwà ipitiri naa na nee Pwi Ukai, âna wâdé na guwà pwapwicîri têe.  guwà naaco ê piputàmu, ma ê pâ pitòocia. Na guwà pagòtù too îwà dà Pwiduée, â wâdé na guwà pwa, naa na pwâranüma na pwéelaa na araé. \p \v 9 \x - \xo 2:9 \xt 1 Pétéru 3.3–5\x* go pitûâri tà pa ilàri\f + \fr 2:9 \fq Pa ilàri—\ft Pai ina kà tèpa ijiao, bépitòimiri pa ilàri. Wà pàra tàpé, âna rà ina pâ: \fqa Tèpa ilàri.\f* pâ: [Na guwà ipitiri naa na nee Pwi Ukai, â] wâdé na pitòimiri ê pai pwa ârabwée kàwà, ma pai pwa wèe pûruwà. Guwà cibwaa coona ârabwée na po dau maina wâri wèe, â guwà cibwaa po dau tòpò mwani mii ma perle. \v 10 \x - \xo 2:10 \xt 1 Timotéo 5.10\x*Ba ê âji pwényuâa kà tô a cèikî, âna paari goro pâ wakè kêe, na wâdé. \p \v 11-12 \x - \xo 2:11-12 \xt 1 Korénito 14.34\x*Â, na pàara na gére pwa pupûra na, âna wâdé na wà pa ilàri, âna rà tàmaari naa na ipakîri ma tànana\f + \fr 2:11-12 \fq Tànana—\ft Munaa na pàara kà Paulo, âna wâru pa ilàri na rà niimiri pâ, pwa tàrù kàra ma rà tùra imudi naa na wâra pwapwicîri.  nümee na é pacoo ê pai pwa bèepwiri. Êkaa na é papwicîri jiirà na rà tùra, naa na pâ wâra pwapwicîri na é pwi apitûâ naa na.\f*.  câgo caa naa tàrù tàra, ma rà pacâmuri tèpa paao, ma pitûâ jairà ma pwa kûu tàra naa na pwina rà pwa\f + \fr 2:11-12 \fq Ma pitûâ jairà…naa na pwina rà pwa—\fl é, \fqa  rà cibwaa tapàgà popai na é tùra wà pwi paao.\f*. \v 13 \x - \xo 2:13 \xt Genèse 2.7,21–22; 1 Korénito 11.8–9\x*Ba wà Pwiduée, âna é tòpò béaa wà pwi paao, wà *Adamu; â gée na càùé, â é mwa tòpò wà tô ilàri, wà Éva. \v 14 \x - \xo 2:14 \xt 2 Korénito 11.3; Galatia 3.1–6\x* càcaa wà Adamu, na ia é piwâmiê [i Dòèa, *Caatana].  wà tô ilàri, na ia piwâmiê, â câé caa pitêre dàra ê naèà kà Pwiduée. \v 15 Êco na pa-udòrà, naa na pai pitàmari èpo kàra\f + \fr 2:15 \fq Naa na pai pitàmari èpo kàra—\fl é, \fqa Wiàna rà tòpi bwàti ê wakè kàra, na rà ipièrù goo pâ èpo kàra; \fl é, \fqa gée goro pai pitèpa i Pwi èpo {Iésu}.\f*, wiàna rà tà wâro, naa na cèikî, ma pimeaari, ma ipapwicî, ma ipakîri. \c 3 \s1 Popai tà tèpa pitûâ naa na cèikî \p \v 1 \x - \xo 3:1 \xt Apostolo 20.28\x*Wàéni ê jè pwâratùra [na jè mu ina, pâ]: «Wà pwina nümee na é pwi caa kà tèpa pitûâ kâra ê wâra pwapwicîri, âna wâdé, ba pwi wakè na âjimuru.» Nye popai na âjupâra. \v 2-3 \x - \xo 3:2-3 \xt Tito 1.6–9\x* wà pwi âboro bèepwiri, âna wâdé na, ê wâro kêe, âna pitòimiri [na ara tèpa âboro diri].  wâdé na ticè na pitòtié goo. [Wàéni pâ pwina pâri ma ina naa gooé]: \b \li1 É tâa bwàti goo tô wâdèe\f + \fr 3:2-3 \fq É tâa bwàti goo tô wâdèe—\ft Grec: \fqa Nye caapwi co wâdèe.\f*; \li1 Câé caa pwi a wâdo ma dau ija; \li1 Câé caa pwi a putàmu, ma pwi a tòocia; \li1 Câé caa pwi a wâdé têe mwani. \li1 É pwi a piaabòrié; \li1 É pwi a tùra ba moo; \li1 É pwi a tòpi bwàti tèpa âboro na rà tèepaa mariê; \li1 É tâmogòori ma é pacâmuri tèpa cèikî; \li1 \v 4  é pwi a pitòimiri bwàti ê pwârawâ kêe, ba na rà pitêre dèe pâ èpo kêe naa na ipakîri. \b \m \v 5 Ba wiàna câé caa tâmogòori popa ê pwârawâ kêe, â é wànau târa, cè pai popa kêe, ê wâra pwapwicîri kà Pwiduée? \v 6 Wà pwi a pitûâ kâra ê wâra pwapwicîri, âna càcaa wâdé na é bwaa pwi a tapoo a cèikî. Ba é péa tà pwamainaê, â péa é tà ipa-imwüruê wà *Caatana, wà Pwi âboro èpà\f + \fr 3:6 \fq  péa é tà ipa-imwüruê wà Caatana… \fl é, \fqa  é péa pâra nau tòpi wârimuru kêe, pwacèwii Caatana, wà Pwi âboro èpà.\f*. \v 7 \x - \xo 3:7 \xt 2 Korénito 8.21\x* jèpwi mwara: Wâdé na wâro kêe, âna wâdé tà tàpé na càra caa tèpa cèikî. Ba na, o nye ticè âboro, cèna pi-inaê ba èpà.  o câé caa tûu, naa na ê jé, na é pwabwàti ba kêe, wà Pwi âboro èpà. \s2 Tèpa dikona \p \v 8 Ipaiwà naa goo wà tèpa dikona\f + \fr 3:8 \fq Dikona—\ft Naa na grec, ê popai bèeni, âna pai ina wèe pâ: \fqa Pwi ênawéna. \ft Naa na pâbéaa kâra wâra pwapwicîri, âna wà tèpa dikona, âna rà tàpé na rà pitu tà tèpa pitûâ.\f*. Ba wâdé na rà tèpa âboro na rà wàrani: \b \li1 Rà tèpa pitòimirirà; \li1 Rà tèpa âboro *tàrù, na càcaa wâru ûmemeerà; \li1 Càra caa tèpa ipwirié; \li1 Càra caa tèpa ciburà bu mwani. \b \m \v 9  wâdé na rà pâra wiâra ê cèikî na jè pacâmurirà goo. Ba nye pwi âjupâra na é jèe paari tâjè [wà Pwiduée].  wâdé na rà pitêre dàra bwàti ê *pwâratùra-nigée-goorà. \v 10 Béaa kâra na jè pitòrigari pwi jè âboro, ba na é pwi dikona, âna wâdé na jè jèe mara côo bwàti ê wakè kêe, ba na o ticè cèna pâri ma o pitòtié goo. \p \v 11 \x - \xo 3:11 \xt Tito 2.3\x*Napwa naa goo wà pa wâdàra dikona\f + \fr 3:11 \fq Pa wâdàra dikona—\fl é, \fqa Pa ilàri na rà dikona.\f*, âna wâdé na rà wàrani: \b \li1 Rà pitòimirirà; \li1 Càra caa picocoo; \li1 Càra caa ija ma wâdo imudi; \li1 Rà tàrù, ma âjupâra, naa na diri pâ ére. \b \m \v 12 Wà tèpa dikona, âna wâdé na rà papwicîri pa wâdàra\f + \fr 3:12 \fq Rà papwicîri pa wâdàra—\ft Grec: \fqa Pwa caapwi piéa.\f*.  wâdé na rà pitòimiri bwàti ê èpo kàra, ma ê pwârawâ kàra. \v 13  wiàna rà pwa bwàti ê wakè kàra, âna jè o pipapwicîrirà.  rà o cimwü, naa na cèikî kàra\f + \fr 3:13 \fq Naa na cèikî kàra—\fl é, \fqa Na rà inapàpari ê cèikî kàra.\f*, naa goo wà Kériso Iésu. \s1 Aupitûâri kà Paulo tà Timotéo \p \v 14 Nümoo na go jèe tàpo paé marigà. Êco na go jèe tàmara wii tâgà pwiri, \v 15 ba péa go tà ipwâ. Ba wâdé tôo na gà tâmogòori, cè càrajè na wâdé, naa na ê wâao kà Pwiduée. Ê wâao bèepwiri, âna êkaa ê wâra pwapwicîri kà Pwiduée, na é wâro.  ê wâra pwapwicîri, âna é cipa ma ipwamuru ê âji ârapupûra [goo wà Kériso]. Ba é pwacèwii pwi a cipa wàra i wâ\f + \fr 3:15 \fq Pwi acipa wàra i wâ—\fqa Pwi ò kâra wâao \ft naa jaajè na Kalédoni. Popai ni goo ê wâra pwapwicîri, êco na, na pàra tii, âna popai mwara goo wà Kériso. (Côo 1 Korénito 3.11; 1 Pétéru 2.4–8.)\f*. \s2 É dau pwényuâa Kériso! \p \v 16 \x - \xo 3:16 \xt Ioane 1.14; 2 Pétéru 3.3; 1 Ioane 2.18\x*Gà côo, nye dau maina ma pwényuâa kaa, ê cèikî na é wâgoojè! Ba: \b \q1 É pa naiiri âboro \q1 wà Iésu Kériso. \q1 É *paâjupâraê \q1 ê Nyuâaê Pwicîri. \q1 Rà côoê pâ *angela. \q1 Jè inapàparié \q1 târa pâ Ba. \q1 Cèikî naa gooé \q1 pitiri gòropuu. \q1 Dàgòtùé \q1 naa *napwéretòotù, \q1 naa na muugère \q1 kà Pwiduée Caa. \c 4 \s2 O mwa ipa-imwüru pàra tàpé \p \v 1 Ê *Nyuâaê Pwicîri, âna é inapàpari pâ, rà o panuâ ê âji cèikî wà pàra tèpa âboro, nabàni, naa na pâ bénabwé tòotù.  rà o pâra wiâra ê pâ autâmogòori na imwüru, na me gée goo ê pâ duée. \v 2 Wà tèpa âboro bèepwiri, âna rà tèpa pwâ, ba jèe tubatiàu ê *pwâratùra-nigée-goorà, gée goo pai càcaa mu pitêre dèe kàra\f + \fr 4:2 \ft Grec: \fqa Ê pwâratùra-nigée-goorà, âna jèe cîri goro paò mii (marqués au fer rouge dans leur conscience). \ft Napwiri, âna wà tèpa pwa karapuu na pwa na rà uru, âna tòdàpa ê jè ére gée goo naparawéerà, goro paò mii, ba na câmu kâra èpà kàra.\f*. \v 3 \x - \xo 4:3 \xt Genèse 9.3; Roma 14.6; 1 Korénito 10.30–31\x*Wà tàpéebà, âna rà tûâri [tà tèpa cèikî] pâ, na rà cibwaa piéa, ma rà cibwaa ija ê pâ pàra utimuru. Êco na ê pâ utimuru bèepwiri, âna muru na é tòpò wà Pwiduée, ba na jè ija. \p  wàijè tèpa cèikî naa goo Kériso na jè tâmogòori ê âjupâra, âna wâdé na jè ija, ma pwaolé tà Pwiduée goo. \v 4 Üu, diri ê pâ muru, na é pwa wà Pwiduée, âna nye wâdé!  nye ticè na jè o papwicîri!  jè nye tòpi diri [naa na ipwàdée] â jè ipwaolé tà Pwiduée. \v 5 Ba ê pâ muru bèepwiri, âna pâ nau muru na wâdé tà Pwiduée, gée goro ê popai kêe\f + \fr 4:5 \fq Ê popai kêe—\ft Pwiri Genèse naporomee 1, na é ina wà Pwiduée pâ, diri pâ muru, âna wâdé têe.\f* ma ê pwâra pwaolé têe. \s2 Pwi a wakè bwàti ba kà Kériso \p \v 6 Wâdé na gà ciburà picòo ê pâ muru bèepwiri, tà tèpa cèikî béegà. Â, naa wàrapwiri, â gà o pwi âji ênawéna kà Kériso Iésu.  gà ciburà tòpi [naa na pwâranümagà] ê ârapupûra na âjupâra, goro ê cèikî kâjè [naa goo Iésu]. Ba gà jèe nye pâra wiâra, â wâdé mwara na o pwacèwii utimuru'gà, na diri pâ tòotù. \p \v 7 \x - \xo 4:7 \xt 1 Timotéo 1.4\x*Gà cibwaa ipacè naa goo ê pâ jèmaa na pwâ, ba ticèmuru naa goo, tà pwi âboro na é papwicîri Pwiduée. Wâdé na gà wakè taaci ba gòo, ba na gà pwi a pitòimiri, ma pwi a papwicîri Pwiduée. \v 8 Ba [jè mu ina pâ]: «Ê wakè târa ma pwabwàti ê naiijè, âna muru na tàpo wâdé. Êco na ê muru na dau wâdé awé, âna ê wakè goo ê wâro kâjè, ba na o wâdé tà Pwiduée. Gée goo kaa pwiri, na jè tòpi ê *âji wâro tapoo nabà, ma dàra gòiri.» \p \v 9 Ê popai bèepwiri, âna âjupâra, â wâdé na rà tòpi diri ê pâ âboro. \v 10 \x - \xo 4:10 \xt 1 Timotéo 2.3–4\x*Gée goo kaa pwiri, â jè wakè ba gòo. Ba jè jèe cèikî naa goo Pwiduée na é wâro, [â na é naa wâro]. Ba wàé na é *pwi a pa-udò diri tèpa âboro; âjupâra, tà tàpé na rà cèikî naa gooé. \v 11  wàé kaa pwiri, ê majoroé ma gà nye tà ciburà pacâmurirà goo. \s2 Ipwacôoco pai wâro'gà \p \v 12 \x - \xo 4:12 \xt Tito 2.15\x*Wâdé na gà paari ê càra âboro na wâdé tà tèpa cèikî, naa na ê pwâratùra'gà, ma ê tûâ'gà, ma ê pimeaari'gà, ma ê cèikî'gà, ma ê pai pitòimirigà. Â, naa wàrapwiri, â o ticè pai pwa wèe, tà pwi jè âboro, ma é piècaarigà gée goro na gà bwaa pwi dopwa. \p \v 13 Na gà bwaa tapacîri ê pai tèepaa kôo, â wâdé na gà po tâa coo, goo pûra *Tii Pwicîri [tà tèpa pwapwicîri]\f + \fr 4:13 \fq Pûra…tà tèpa pwapwicîri—\ft Rà pwâco tàpé na rà tâmogòori pûra tii.\f*.  gà pagòorà taaci, ma pacâmurirà taaci. \v 14 \x - \xo 4:14 \xt 2 Timotéo 1.6\x*Gà cibwaa ipwanauri ê âraimeai na é naa tâgà ê Nyuâaê Pwicîri, na ia rà tòpò îrà naa gògà wà tèpa pitûâ\f + \fr 4:14 \fq Rà tòpò îrà naa gògà wà tèpa pitûâ—\ft Rà wàrapwiri gée na càùru na rà pitòrigari Timotéo, ba na rà pwényunyuâariê ma pagòoé târa wakè.\f*, â na ia rà pame ê popai naa googà naa na nee Pwiduée. \v 15  wâdé na gà po tâa coo, goo pâ wakè, na ia go jèe ina tâgà.  gà ipanuâgà bwàti târa ê wakè bèepwiri, ba na rà o côo wà tèpa âboro, pâ, dau pimaina too ê pwâra wakè'gà. \v 16 Gà ipwacôoco ê pai wâro'gà, ma ê pai pacâmuri'gà.  gà tà tâa taaci goo.  ée mwa pa-udòwà wà Pwiduée—wâgà, ma wà tàpé na rà o tòpi ê popai'gà, [â ée mwa naa tàwà ê âji wâro jaaé]. \c 5 \s1 Pai pacâmuri na jèpapara tèpa cèikî \p \v 1 Gà cibwaa tùra ba gòo, tà pwi ijiao. Wiàna gà naa cè pupûra têe, â gà papwicîriê, pwacèwii na é pwi caa'gà.  gà pwa pupûra tà tèpa âboro èpo dopwa, pwacèwii na rà tèpa jiigà; \v 2 ma wà pa ilàri pwanümarà, pwacèwii na rà pa nyaa'gà; ma pa èpo ilàri dopwa, pwacèwii na rà pa naigé'gà. \s2 Pa dàpwà \p \v 3 Guwà tòimiri bwàti wà pa dàpwà na ticè âboro na pitu tàra. \v 4  wiàna pwa èpo kàra, ma èrùrà, â wâdé na wà tàpéebà, âna rà pitu ma pwabwàti târa tâa kàra béaa. Ba wàépwiri ê âji wakè kà pwi a cèikî. Â, naa wàrapwiri, â rà o pawâjuépiri côwâ, tà wà du nyaa ma caa kàra, ma gèe ma ao kàra, ê pâ muru na rà tòpi jiirà.  o dau wâdé tà Pwiduée. \p \v 5 Napwa naa goo wà pa dàpwà na ticè âboro na pitu tàra, âna wàilà kaa pwiri, pa ilàri na rà cèikî bwàti, naa goo Pwiduée. Ba rà pwapwicîri têe, naa ne ma pwaa.  rà tà ciburà ilari jiié pâ, na é pitu tàra. \v 6 Napwa naa goo pa dàpwà na rà nye mudàra co ê pipwàdée kàra, âna rà jèe bà, wiàna rà bwaa tàgére wâro. \p \v 7 Wàé kaa pwiri, ê pitûâ, na gà ina tà pa dàpwà ma tâa kàra\f + \fr 5:7 \fq Gà ina tà pa dàpwà ma tâa kàra—\ft Grec: \fqa Gà ina tàra. \ft Munaa pa dàpwà, é, pwiri diri tèpa cèikî.\f*, ba na o nye ticè cèna jè o mwa caa tèirà goo. \v 8 Ba wà pwina câé caa pwabwàti târa ê tâa kêe—â pâbéaa ê pwârawâ kêe—âna é jèe tétâjii ê cèikî.  é jèe po dau èpà awé, jii pwina câé caa pwi a cèikî. \s2 Pa dàpwà na naa mwani kàra \p \v 9 Napwa naa goo pa dàpwà na é wârirà ê wâra pwapwicîri\f + \fr 5:9 \ft (ma 5.11) \fq Pa dàpwà… \ft Grec: \fqa Pa dàpwà na wii neerà naa na tii. \ft Wà pa dàpwà bèepwiri, âna rà pipanuârà, ba na rà wakè ba kà Pwiduée, â rà tòpi mwani bépitu, jii ê wâra pwapwicîri.\f*, âna wâdé na rà jèe wâdò côwâ kâra 60 naja; âna rà nye tâa bwàti goo éarà béaa\f + \fr 5:9 \fq Rà nye tâa bwàti goo éarà béaa—\ft Grec: \fqa Nye caapwi co éarà.\f*. \v 10  rà pa ilàri na dau tâmogòorirà, goo pâ muru na wâdé, na ia rà pwa: \b \li1 Rà ipièrù bwàti, goo pâ èpo kàra; \li1 Rà tòpi bwàti ê pâ âboro; \li1 Rà piênawéna bwàti kà tèpa cèikî, naa na ipakîri\f + \fr 5:10 \fq Piênawéna…naa na ipakîri—\ft Grec: \fqa Nuwa ê â tèpa pwapwicîri. \ft (Pai pitòpi âboro kà tèpa Juif ma tèpa tapoo cèikî naa goo Iésu na pàara kà Paulo.)\f*; \li1 Rà pitu tà tèpa piticè neemururà; \li1 Rà pwa diri pâ na jèpapara muru na wâdé. \b \p \v 11 Guwà cibwaa naa bépitu târa pa dàpwà na rà bwaa dopwa. Ba o péa cètùurà pâ câbawâdé kâra naiiri âboro, ba na rà piéa côwâ.  o dàtirà jii [ê wakè, na rà mara ina pâ, na rà pwa ba kà] Kériso. \v 12  wiàna wàrapwiri, â càra caa pacoo ê *ipwataâboro kàra têe, \v 13 \x - \xo 5:13 \xt 2 Tésalonika 3.11\x*â rà péa pwa ciritàu.  muru na èpà jii pwiri—rà péa tà ciburà pâra wii pwârawâ, ma picocoo.  rà gée naa na pâ muru, na ticè ûraarà goo, ma ina imudi ê pâ muru. \p \v 14 \x - \xo 5:14 \xt 1 Korénito 7.9\x* gée goo kaa pwiri, na go ina tà pa ilàri dàpwà, na rà bwaa dopwa, pâ, wâdé na rà piéa côwâ.  wâdé na rà pièrù goo pâ èpo kàra, ma wéaari bwàti ê pwârawâ kàra. Â, na wàrapwiri, â o càra caa naa cè naigé tà tàpé na rà pièpàrijè\f + \fr 5:14 \fq Tàpé na rà pièpàrijè—\fl é, \fqa Pwi apièpàrijè, wà Caatana.\f*, ma rà pinabaèpàjè. \v 15 Ba napwa naa goo pàra dàpwà, âna rà jèe nye pàgà, ba na rà pâra wiâ *Caatana, â rà jèe imwüru. \p \v 16 Gà ina tà pa ilàri na rà cèikî pâ, wiàna pwa cè dàpwà naa tâa kàra, â wâdé na wàilà, na rà pitu tàra. Â, naa wàrapwiri, â o càcaa nakake kâra ê wâra pwapwicîri. Ba é mwa pitu târa co wà pa dàpwà na ticè âboro na pitu tàra. \s2 Tèpa pitûâ \p \v 17 Wâdé na jè papwicîri, ma wâri bwàti tèpa pitûâ na rà pipopa ê wâra pwapwicîri.  mwa nye dau pâri kaa ma jè wârirà, wiàna rà wakè ba gòo, goro ê pai pwa pupûra ma picémara kàra. \v 18 \x - \xo 5:18 \xt Mataio 10.10; 1 Korénito 9.9\x*Ba jè pûra naa na *Tii Pwicîri pâ: \qt Gà cibwaa pacoo ê paaci na é uti ê pwâra blé, na pàara na é còogai, ba kâgà ê u mwatò goro blé.\qt*\rq Deutéronome 25.4\rq*  jèe wii mwara pâ: «Wà pwi a wakè, âna wâdé na é tòpi ê wâriê\f + \fr 5:18 \fq …Wâdé na é tòpi ê wâriê—\ft Popai kà Iésu naa na Tii kà Luka (Luka 10.7). Paari tâjè pâ, wà Paulo, âna é pwamuru ê pwina wii naa na Âmu Aamwari (le Nouveau Testament), âna ipaiwà bau ê popai naa na Aamwari Béaa (l'Ancien Testament), ba cau popai kà Pwiduée.\f*.» \p \v 19 \x - \xo 5:19 \xt 2 Korénito 13.1\x*Wiàna pwa pwi jè âboro, na é pitòti pwi jè a pitûâ, â gà cibwaa ipacè naa goo, wiàna wàé acari. Wâdé wiàna ârailu ma âracié, cè tàpé na rà paâjupâra. \p \v 20 \x - \xo 5:20 \xt Éféso 5.11\x*Wà tàpé na rà pwa ê [pwina dau] èpà, âna gà patùrarà, na ara diri ê âboro. Â, naa wàrapwiri, â wà pàra tàpé, âna o wâgotàra, na rà pwa ê pwina èpà. \p \v 21 Wàépwiri ê pâ pwina go pitûâri tâgà ba gòo, na ara Pwiduée ma Kériso Iésu ma tèpa *angela na pitòrigarirà\f + \fr 5:21 \fq Angela na pitòrigarirà—\ft Pwiri tèpa angela na rà piênawéna kà Pwiduée, na ara autâa kêe, naa napwéretòotù. (Côo Auinapàpari 5.11.)\f*.  gà pitêre dàra bwàti, â gà cibwaa ipwaké goro âboro. \p \v 22 Gà côo bwàti ê wâro kà pwi jè âboro, béaa kâra na gà pitòrigarié ba na é pwi a pitûâ\f + \fr 5:22 \fq Gà côo bwàti… \ft Grec: \fqa Gà cibwaa piûri, na gà tòpò îgà, naa gò cè pwi jè âboro, ba na é pwi apitûâ.\f*. Ba gà péa paari pâ, gà wâdéari ê pâ èpà kêe. Gà ipwacôoco, â gà pitòimirigà [naa na diri pâ ére]. \p \v 23 Napwa naa googà, co Timotéo, na gà pwi a ciburà maagé, âna go ina tâgà pâ: Gà cibwaa wâdo co ê jawé moo; â gà tàpo wâdo mwara, ji dipâa, ba o wâdé târa ê nanaagà. \p \v 24 Napwa naa goo tàpé na rà ciburà pwa na èpà, âna, pâbéaa kàra, ê jèkutâ goorà, na rà pâra naa goro pitèimuru.  pwa pàra càrarà, âna mwa tà pwicò me kàra. \v 25 Pwacèwii mwara, ê pâ wakè na wâdé. Ba pwa pàra wakè kàra, na jè nye mara côo wài.  pwa pàra pwi, na jè mwa nye tà côo pwicò. \c 6 \s2 Tèpa ênawéna kîri \p \v 1 \x - \xo 6:1 \xt Éféso 6.5\x*[Wàéni ê popai, ba kà tèpa cèikî, na rà] tèpa *ênawéna kîri kà pàra tàpé: Guwà papwicîri tèpa caa kàwà, ma pitêre dàra bwàti. Â, naa wàrapwiri, â o càra caa pitaurèe goo Pwiduée, wà tèpa âboro; â o càra caa pwaêrea, goro ê cèikî kâjè. \v 2 \x - \xo 6:2 \xt Philémon 1.16\x* wiàna wà pwi caa'gà, âna é pwi a cèikî béegà, â càcaa pai ina wèe pâ, na câgà caa papwicîriê, naa na diri pâ ére. Bwa, wâdé na gà dau wakè bwàti ba kêe, ba na gà pitu tà pwi a cèikî béegà, na é meaarié wà Pwiduée. \s1 Bénabwé popai \p Wâdé na gà pacâmuri tèpa cèikî goo diri pâ pwiibà, co Timotéo.  gà tacoo goorà pâ, na rà pitêre dàra bwàti. \s2 Picòo na pwâ \p \v 3 \x - \xo 6:3 \xt Galatia 1.6–9\x*Pwa pàra âboro, na rà pacâmuri tèpa cèikî goro ê pâ muru na ité jii ê pwina go ina tâgà.  càra caa pâra wiâra ê pwâratùra kà Pwi Ukai kâjè, Iésu Kériso. Ê pwâratùra bèepwiri, âna âjupâra ma tâbawêe, â é pacâmurijè goro pai wârori ê wâro na wâdé tà Pwiduée\f + \fr 6:3 \fq  é pacâmurijè, goro pai wârori ê wâro na wâdé tà Pwiduée—\fl é, \fqa É pâra naa goo ê cèikî kâjè.\f*. \v 4 Wà tèpa âboro-bà, âna maina nümarà, â ticè na rà tâmogòori. Jè maagé kàra, âna rà nye tà tùra, ma pitòocia, goro pâ neeremuru.  diri pâ popai kàra bèepwiri, âna tagòtù ê piboo, ma ê pai pitadàrù, ma pâ pinabaèpà, ma pâ aunünüma na èpà. \v 5 \x - \xo 6:5 \xt 2 Timotéo 3.8, 4.4; Tito 1.14\x*[Dau wâdé tàra] pâ pitapopai na ticè urèe, ba rà pâra wiâra ê pâ aunünüma kàra na càcaa *tàrù. Ba jèe càra caa côo ê âjupâra.  rà niimiri pâ, ê cèikî naa goo Pwiduée, âna naigé, ma o pwa neemururà. \s2 Âji wâdé kâjè \p \v 6 \x - \xo 6:6 \xt Filipi 4.11–12; 1 Timotéo 4.8; Hébéru 13.5\x*Nye âjupâra pâ, ê cèikî kâjè naa goo Pwiduée, âna jèe pé wâdé kâjè na maina, wiàna jè ipwàdée goo ê pwina jèe wâjaajè. \v 7 \x - \xo 6:7 \xt Job 1.21\x*Ba nye ticè na jè pame naani gòropuu, â o nye ticè cèna jè pawâjuépiri côwâ. \v 8  wiàna pwa cèna jè ija ma jè coona, â jèe nye pârijè kaa pwiri. \p \v 9  napwa tàpé na rà ciburà mudàra cè neemururà, âna rà naa [pai pwa wèe, tà *Caatana] ma é piwâmirà, â rà pâ nau pwa pâ muru na èpà. Ba càra caa côo pâ, rà pitubaèpà tàra côwâ, na rà pâra wiâra pâ câbawâdé kàra na piticèmuru naa goo. Pwacèwii na piirà goro itùpaò, ma türà naa nawià, ba na rà mwü, ba na o tiàurà bamwara\f + \fr 6:9 \ft Dernière phrase—\ft Wàépwiri ucina naa na grec. \fqa Bamwara (é, baamwara)—\fqa Pour de bon.\f*. \p \v 10 \x - \xo 6:10 \xt Éféso 5.5\x*Ba ê majoro diri ê pâ na jèpapara èpà, âna ê pai wâdéari kâjè ê mwani. Wâru tàpé, na rà po dau mudàra ê mwani, â rà imwüru jii ê cèikî.  rà pâra, na po dau maagé goo. \s2 Pàra aupitûâri tà Timotéo \p \v 11 \x - \xo 6:11 \xt 2 Timotéo 2.22\x*Gà uru jii ê pâ muru bèepwiri na èpà, co Timotéo, ba gà pwi âboro kà Pwiduée. Gà mudàra ma gà pitòimirigà, ma wâdé tà Pwiduée wâgà. Gà wâro na cèikî, ma pimeaari, ma pidàpwicâari, ma moo. \v 12 \x - \xo 6:12 \xt 1 Korénito 9.25–26; 2 Timotéo 4.7\x*Gà cimwü naa na pwi paa na wâdé, wiâra ê cèikî kâjè\f + \fr 6:12 \fq Wiâra ê cèikî kâjè—\fl é, \fqa Ba na gà pwamuru ê cèikî kâjè.\f*.  gà cipa ba gòo ê *wâro dàra gòiri jaa Pwiduée [â gà wârori bwàti nabàni]. Ba nye târa kaa, ê wâro bèepwiri, na é todàgà, na tòotù na gà napàpari ê cèikî'gà, na ara ê pâ âboro na wâru. \p \v 13-14 \x - \xo 6:13-14 \xt Ioane 18.36–37\x*Go tûâri tâgà ni pâ, na gà pitêre dàra bwàti diri pâ naèà, na gà jèe tòpi. Go ina tâgà pwiri, na ara Pwiduée, na é naa ê wâro kâra diri ê pâ muru.  go ina, na ara Kériso Iésu, wà pwina é ina co ê âjupâra, na ia é coo ara wà kupénoo Ponce Pilato. Üu, gà wéaari bwàti ê pâ naèà bèepwiri, ba na o ticè tòri ma ûra googà; â o ticè na o mwa pitèigà goo, tèepaa naa na ê tòotù na ée mwa wâjué me côwâ na wà Pwi Ukai kâjè Iésu Kériso. \v 15 \x - \xo 6:15 \xt Auinapàpari 17.14\x*Ba: \b \q1 Wà Pwiduée kâjè, \q1 Ukai kà tèpa ukai, \q1 Pwi a pitûâ kà tèpa pitûâ. \q1 É pitûâ naa gò diri. \q1 É jèe pacoo i tòotù. \q1 Ée mwa paari Kériso. \q1 [Ée nama é wâjué me côwâ] \q1 na pwi tòotù-bà. \q1 \v 16 Nye wàé co kaa \q1 na é wâro dàra gòiri awé. \q1 Pwâra ê pwéelaa kêe, \q1 pwacoé ma niâriê. \q1 Càcaa pâri ma côoê, \q1 goro âraporomeejè. \q1 O mwa pwamainaê, \q1 na diri pâ tòotù. \q1 Tâa têe pàtàmee, \q1 dàra gòiri awé! \q1 Wâdé na wàra! Amen! \s2 Tèpa cèikî na pwa neemururà \p \v 17 \x - \xo 6:17 \xt Luka 12.20\x*Gà ina bwàti, tà tàpé na pwa neemururà naani gòropuu, pâ, rà ipwacôoco. Ba rà péa pipwamainarà.  rà cibwaa cèikî naa goo ê pâ neemururà, ba o càcaa tà tâa awé. Bwa, wâdé na rà cèikî naa goo Pwiduée, wà Pwina é naa tâjè, naa goro piticèmuru naa goo, diri ê pâ muru, ba na jè o ipwàdée goo. \v 18 Gà ina tàra pâ, na rà pwa cèna wâdé [goro pâ wâdé kàra]. Rà nama wâru pâ tûâ kàra na wâdé, â rà naa ma ipâdi naa goro piticèmuru naa goo ma pàra tàpé. \v 19 \x - \xo 6:19 \xt Mataio 6.20\x*Â, naa wàrapwiri, â rà o pwawéaa, târa ê jè pàara noowê ê âji neaapiâ na dau pwényuâa, na o càcaa wai—âna ê *âji wâro. \s2 Ipicijii \p \v 20 Gà wéaari bwàti, co Timotéo, ê pwina é naa tâgà wà Pwiduée. Gà cibwaa têre pâ pwâratùra na ticè na, ma pipâiti jii ê cèikî. Ba wà tàpé na rà pitòocia goo pâ muru bèepwiri, âna rà ina pâ, tâa târa pâ ‘autâmogòorimuru na wâgòro’. Êco na càcaa âjupâra. \v 21 \x - \xo 6:21 \xt 1 Timotéo 1.6; 2 Timotéo 2.18\x* wâru tàpé na rà pâiti jii ê âji cèikî, gée goro ê pai pâra wiâra kàra ê aunünüma bèepwiri. \p Wâdé na cau tâa jaawà diri ê *pimeaari imudi kà Pwiduée! \cls Cidòri nyuâawà!