\id 1CO \h 1 Korénito \toc1 1 Korénito (1 Corinthiens) \toc2 1 Korénito \toc3 1 Korénito \mt2 Pâbéaa kâra tii kà Paulo \mt3 tà tàpé \mt1 Korénito \imt1 Bétapoo popai \is1 Wàilàapà na wii tii bèeni? \ip Wà Paulo, pwi *apostolo.  é tâa jaaé wà Sostène. \is1 É wii wiidà? \ip Nabibiu kâra *naja 53 ma 55, na pàara na é tâa Éféso wà Paulo. (Côo \bk Apostolo\bk* 19.8–10.) \is1 É wii tâî? \ip Târa ê wâra pwapwicîri wâ Korénito, ville wâ napô Grèce. \fig |src="Map Cor.tif" size="col" loc="1.0" ref="1.0" \fig*Wà Paulo, âna é tapoo ê wâra pwapwicîri wê, na ia é picémara tàra ê *Picémara Wâdé goo Iésu, na naja 51, é, 52. (Côo \bk Apostolo\bk* 1.1–18.) É wii ârapàpé tii tà tàpé Korénito wà Paulo, êco na ârailu co na tâa na *Tii Pwicîri. Pwi tii bèeni, \bk 1 Korénito\bk*, âna béârailu kâra tii kêe tàra. (Côo \bk 1 Korénito\bk* 5.9.) \is1 Cina é wii? \ip Korénito, âna ville na maina na é wâmwünyabweri ê bàrawià, â wâru pâ âboro na rà mu tèepaa naawê, gée na pâ napô na wâiti.  rà popa me wiârà pâ nyamanya kàra, gée na pâ pwapwicîri kàra béaa, na ité jii ê âji cèikî naa goo Iésu Kériso. Ba wà pàra tàpé, âna rà ina pâ, nye êco ê nyuâajè na piâjimuru, â càcaa naiijè; êkaa na wâdé na jè wâro imudi goro naiijè. \ip Wâru tèpa cèikî na rà tapoo pâra wiâra pâ nyamanya bèepwiri.  rà niimiri pâ, tâa tàra ê autâmogòorimuru na wâgòro, jii pàra tàpé, â rà ipwamainarà goo.  càra caa pitêrerà, â pitadàrù ê wâra pwapwicîri.  wà Paulo, âna é wii, ba na é ina tàra pâ, na rà cibwaa wàrapwiri pai pwa kàra. É wii mwara, ba na é ina tàra pâ muru na rà tawèerié goo (7.1,25; 8.1; 12.1; 16.1,12). \is1 Dà êre ê tii bèeni? \ip É ina wà Paulo pâ, wâdé na caapwi pwâranüma tèpa cèikî (1.10–17). Càcaa wâdé na jè piputàmu, ma popa tèpa cèikî béejè naa na aupitèimuru (naporomee 6). Jè cibwaa ipuu imudi, ma wârori ê wâro imudi (naporomee 5). \ip Jè cibwaa ipwamainajè goro ê autâmogòorimuru kâjè. Ba âji autâmogòorimuru, âna me gée goo Pwiduée, â càra caa côoina wà tèpa âboro gòropuu. Ê pai bà kà Iésu, ma pai wâro côwâ kêe gée na aubà, âna muru na dau pwamuru naa goo, naa na cèikî kâjè (1.18–2.14; ma naporomee 5). \ip É pacâmurijè wà Paulo goro ê pai wâro na pwicîri kà pwi âji a cèikî naa goo wà Iésu, naa nabibiu kà tèpa âboro na ité ê pwapwicîri ma nyamanya kàra. É jèe tipijè wà Kériso, â ticè na papwicîri jiijè. Êco na jè ipwacôoco, ba càcaa diri pâ muru na wâdé ba kâjè, â wà Paulo, âna é tacoo goojè, ba na jè cibwaa pwa cè muru na tanoori ê cèikî kà pwi jè béejè (naporomee 8–10). \ip É ina pai pwa wàra picaatâa. É napéaati pâ âraimeai na é naa tâjè wà Pwiduée, ba na jè ipagòojè naa na wâra pwapwicîri. Jè cibwaa pwa-imudirimuru goro pâ âraimeai. Wâdé naa pitòimiri ê pai pwa kâjè na jè pwapwicîri (naporomee 11–12). \ip Pwi muru na âjimuru jii diri pàra muru, âna ê pimeaari. Wâdé na êdiri ê pwina jè pwa, âna me gée goo pimeaari (naporomee 13). \ip É ina wà Paulo pai pwa goo ê pai wâro côwâ kâjè gée na aubà (naporomee 15). Ê pai wâro côwâ kà Iésu, âna é pwacèwii pwi autapoo kâra piûnya.  ée mwa cau pawârojè wà Pwiduée. \is1 Pai pitàgoo tii 1 Korénito \io1 Ipwabwàcu ma ipwaolé \ior (1.1–9)\ior* \io1 Càra caa pitêrerà tèpa cèikî wâ Korénito \ior (1.10–4.21)\ior* \io2 Autâmogòorimuru kà Pwiduée, âna ité jii auniimiri kà tèpa âboro \ior (1.18–2.16)\ior* \io2 Jè pâra wiâ Kériso, càcaa pwi jè âboro \ior (3.1–23)\ior* \io2 Tèpa apostolo âna rà tèpa ênawéna kà Kériso \ior (4.1–21)\ior* \io1 Tûâ na èpà naa na wâra pwapwicîri \ior (5.1–6.20)\ior* \io1 Pai tòpi kà Paulo tà tàpé Korénito \ior (7.1–11.1)\ior* \io2 Popai goro piéa \ior (7.1–24)\ior* \io2 Pa âboro dopwa \ior (7.25–40)\ior* \io2 Noo kâra macii na pwa ârapwaailò goo, târa ânuurumuru \ior (8.1–11.1)\ior* \io1 Tûâ kâjè na jè pwapwicîri naima \ior (11.2–14.40)\ior* \io2 Pai târamiri pûrujè \ior (11.2–16)\ior* \io2 Caanilo—Pa-utimuru \ior (11.17–34)\ior* \io2 Âraimeai gée goo Nyuâaê Pwicîri ma pimeaari \ior (12.1–14.40)\ior* \io1 Pai wâro côwâ gée na aubà \ior (15.1–58)\ior* \io1 Pàra aupitûâri kà Paulo ma ipicijii \ior (16.1–24)\ior* \ie \c 1 \s2 Ipwabwàcu \p \v 1-2 Wâgo\f + \fr 1:1-2 \fq Wâgo—\ft Grec: \fqa Wàibu. \ft Wà Paulo na é pwa tii, êco na é paari pâ, caapwi pwâranümaru ma wà Sostène na é tâa jaaé.\f* Paulo na pwa tii tàwà, wâguwà ê wâra pwapwicîri kà Pwiduée, wâna ville Korénito. Tàgére wàibu ma wà Sostène, pwi béejè, pwi jè a cèikî naa goo wà *Kériso Iésu. [ é naa bwàcu kàwà mwara.] É todòo wà Pwiduée, ba na go pwi *apostolo kà Kériso Iésu, [â é cùruo pâ, ba na go picémara ê popai kêe].  wâguwà, âna é pitòrigariwà wà Pwiduée, ba na guwà tèpa âboro kêe, ba guwà tâa goo wà Kériso.  é todàwà, ba na guwà wâro ba kêe. Ba é wàrapwiri tà diri tèpa âboro, na diri pâ ére, na rà cèikî naa goo Iésu Kériso, ma ipwamainaê\f + \fr 1:1-2 \fq Na rà cèikî naa goo Iésu Kériso, ma ipwamainaê—\ft Grec: \fqa Na rà todà nee Iésu Kériso.\f*. Ba wàé na é Pwi Ukai kâjè. \p \v 3 Wâdé naa tà tàwà ê *pimeaari imudi ma pinaanapô, na me gée goo Pwiduée kâjè ma Pwi Ukai Iésu Kériso. Cidòri nyuâawà! \s1 É pwényunyuâarijè Pwiduée na é naigé mee Iésu Kériso \p \v 4 Go ciburà pipwaolé tà Pwiduée, goro pâ *aupwényunyuâari na dau wâru, na é jèe naa tàwà, na é naigé mee wà Kériso Iésu. \v 5 Ba gée goo pai tâa kàwà gooé, âna tâa tàwà diri pâ na jèpapara wâdé. Ba wà Pwiduée, âna é nama guwà tèpa tâmogòori ina popai, ma naa tàwà ê autâmogòorimuru na dau maina. \v 6 Ba go\f + \fr 1:6 \fq Go—\ft Grec: \fqa Bà. \ft É pi-inaê côwâ wà Paulo. (Côo \fl note \ft goo 2 Korénito 1.6.)\f* jèe *paâjupâra tàwà ê popai goo Kériso, â guwà jèe cèikî naa goo.  ê popai bèepwiri, âna é jèe wàawà goowà. \p \v 7  gée goo kaa pwiri, âna tâa tàwà diri ê pâ âraimeai kà Pwiduée, na pàara bèeni, na guwà tà tapacîri, ê pai wâjué me côwâ kà Pwi Ukai Iésu Kériso. \v 8 \x - \xo 1:8 \xt 1 Tésalonika 3.13, 5.23\x*Ba nye wàé kaa, na é nama cimwü ê cèikî kàwà tia pwâadèreè. Â, na wàrapwiri, â nye ticè na o pitèiwà goo, na Tòotù na ée wâjué côwâ. \p \v 9 \x - \xo 1:9 \xt 1 Tésalonika 5.24; 1 Ioane 1.3\x* jè tâmogòori ba mwü pâ, ée mwa pacoo diri ê pâ pwiibà wà Pwiduée, pwacèwii auinabéaa kêe\f + \fr 1:9 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa É tàrù wà Pwiduée.\f*. Ba nye wàé na é todàwà, ba na guwà piwâro naima ma wà Pwi Naîê, wà Iésu Kériso, Pwi Ukai kâjè. \ms1 càra caa pitêrerà tèpa cèikî \mr (Naporomee 1–4) \p \v 10 \x - \xo 1:10 \xt Filipi 2.2\x*Tèpa cèikî béeò, go ilari ba gòo jiiwà, naa na nee Pwi Ukai Iésu Kériso, pâ, guwà pitêrewà, naa na caapwi pwâranüma, ma caapwi aunünüma. Wâdé naa ticè muru nabibiu kàwà, na guwà pitadàrùwà goo! \p \v 11 Ba rà ina tôo wà pàra tèpa béejè na rà tâa pwârawâ kà Cloé, pâ, guwà pitòocia. \v 12 \x - \xo 1:12 \xt Apostolo 18.24–28; 1 Korénito 3.4\x*Ba pwa pàra tàpé gée jaawà, âna rà ina pâ: «Wàibà, âna bà pâra wiâ Paulo.»  napwa pàra tàpé, âna rà ina pâ, rà pâra wiâ Apollos.  wà pàra tàpé, âna rà ina pâ, rà pâra wiâ Pétéru.  napwa pàra tàpé, âna rà [pi-ina kàra ma] ina pâ: «Wàibà, âna bà pâra wiâ Kériso.» \p \v 13 Wànau? Wà Kériso, âna pitadàrùé? Gona wâgo Paulo, âna tanamiriô naa goro *satauro ba kàwà?  gona guwà *piupwaa naa na neeô? Bwa! \p \v 14 \x - \xo 1:14 \xt Apostolo 18.8; Roma 16.23\x*Go pwaolé tà Pwiduée, ba câgo caa upwaa pwi jèpwi gée goowà, wàco Crispus ma wà Gaïus. \v 15 Â, na wàrapwiri, â nye ticè pwi jè âboro, cèna é ina pâ é piupwaa naa na neeô. \v 16 \x - \xo 1:16 \xt 1 Korénito 16.15\x*(Akaé, ba go mwa tà niimiri pâ, go piupwaa mwara wà Stéphanas ma diri ê pwârawâ kêe. Êco na go niimiri pâ, nye ticè pàra tàpé na go *upwaarà.) \p \v 17 Ba wà Kériso, âna câé caa cùruo, ba na go piupwaa.  é nye cùruo pâ co, ba na go inapàpari ê *Picémara Wâdé.  câgo caa wàrapwiri, goro pâ popai na me gée goro ê tàmanga kà tèpa âboro. Bwa, go paari bwàti ê pàtàmara ê pai bà kà Kériso naa goro satauro. \s1 Autâmogòorimuru kà Pwiduée \p \v 18 \x - \xo 1:18 \xt Roma 1.16\x*Ê popai goro [ê pai bà kà Iésu naa goro] ê satauro, âna piwârau\f + \fr 1:18 \fq Piwârau—\fqa Folie.\f* tà tàpé na rà o tubatiàu ê wâro kàra dàra gòiri awé. Êco napwa naa goojè, âna popai na jèe pa-udòjè, ba é wâna ê pàtàma Pwiduée. \v 19 \x - \xo 1:19 \xt Ésaïe 29.14\x*Ba jèe wii naa na Tii Pwicîri pâ: \b \q1 \qt Go o mwa nama tiàu\qt* \q1 \qt autâmogòorimuru\qt* \q1 \qt kà tèpa tâmogòorimuru.\qt* \q1 \qt Go o mwa patâjii\qt* \q1 \qt tàmanga ma nii\qt* \q1 \qt kà tèpa tàmanga.\qt*\qs Ésaïe 29.14\qs* \b \m \v 20 \x - \xo 1:20 \xt Job 12.17; Ésaïe 19.12, 33.18, 44.25\x* rà mwa ina pâ wànau, wà tàpé na rà tàmanga, ma wà tàpé na rà câmu, ma wà tàpé na rà tùra bwàti? Ba wà Pwiduée, âna é jèe paari pâ, ê autâmogòorimuru kâra ê gòropuu bèeni, âna piwârau. \s2 Kériso âna autâmogòorimuru kêe \p \v 21 \x - \xo 1:21 \xt Mataio 11.25\x*Càra caa tâmogòori Pwiduée wà tèpa âboro gòropuu, goro ê pwi autâmogòorimuru kàra bèepwiri. Êco na é popa ê pwâratùra kâbà—popai na rà ina goo pâ ‘piwârau’—ba na é pa-udò diri tàpé na rà cèikî naa gooé, [ma naa tàra ê *âji wâro jaaé].  wàépwiri na é paari ê âji autâmogòorimuru kêe\f + \fr 1:21 \ft Grec: \fqa Ê gòropuu, âna câé caa tâmogòori Pwiduée, naa na autâmogòorimuru kêe.  wâdé têe, na é pa-udò tàpé na rà cèikî, gée goo ê popai na piwârau.\f*! \p \v 22 [Ê popai kâbà, âna piwârau tà] tèpa *Juif, ba rà ciburà mudàra cè pâ *câmu kâra pàtàma Pwiduée, na rà o pò goo.  [piwârau tà] tàpé na càra caa tèpa Juif, ba rà ciburà mudàra ê ‘tàmanga’ ma ‘autâmogòorimuru’ [na me gée goo ê auniimiri kà tèpa âboro]. \p \v 23 \x - \xo 1:23 \xt Roma 9.32; 1 Korénito 2.14\x*Êco na wâgo, âna go inapàpari pâ, wà Kériso, [wà pwi *Mesia na ia é cùrué me wà Pwiduée] âna é bà naa goro satauro. Ê popai-bà, âna tanoori tèpa Juif; â popai na pimwüru, ma ticè êreê, tà pàra tàpé. \p \v 24 \x - \xo 1:24 \xt Kolosé 2.3\x*Êco na wà Kériso, âna wàé kaa na é paari ê pàtàma, ma autâmogòorimuru kà Pwiduée, tà tàpé na é todàra—wiàna rà tèpa Juif, ma wiàna càra caa tèpa Juif. \p \v 25 \x - \xo 1:25 \xt 2 Korénito 13.4\x*[Wà pàra tèpa âboro, âna rà niimiri pâ, pimwüru] ê pwina é pwa wà Pwiduée. Êco na muru na dau piêdò jii ê tàmanga kà tèpa âboro. [ rà niimiri mwara pâ, ticè nii kâra ê pwina é pwa.] Êco na muru na dau piêdò jii ê nii kà tèpa âboro. \s2 É pitòrigari pwina ticè nii kêe \p \v 26 \x - \xo 1:26 \xt Mataio 11.25; Jacques 2.5\x*Tèpa béeò, guwà jèe côo cai pâ, wâguwà wàa, béaa kâra pai todàwà kà Pwiduée. Ba càcaa wâru gée goowà, cè tèpa tàmanga, naa na pai côo kà tèpa âboro.  càcaa wâru tàpé cèna pwa pàtàmarà.  càcaa wâru tàpé cèna pwamuru naa goorà. \p \v 27 Êco na wà Pwiduée, âna é pitòrigari ê pwina rà niimiri wà tèpa âboro pâ piwârau, târa ma é tubakamu tèpa ‘tàmanga’.  é pitòrigari ê pwina ticè nii kêe naani gòropuu, târa ma é tubakamu tàpé na pwa nii kàra. \v 28  é pitòrigari ê pwina kîri tàra, bau ê pwina rà niimiri pâ piticèmuru naa goo, bau ê pwina rà miiri, târa ma é tanoori ê pwina pwamuru naa goo tàra. \v 29 \x - \xo 1:29 \xt Éféso 2.9\x*É wàrapwiri wà Pwiduée, ba na o nye ticè âboro cèna é pi-ina kêe, na araé. \p \v 30 \x - \xo 1:30 \xt Jérémie 23.5–6\x* napwa naa goowà, âna nye wà Pwiduée, na é dànaimariwà naa goo wà Kériso Iésu. Gée goo wà Kériso, âna é nama jè tèpa tâmogòorimuru; â é nama jè *tàrù na araé; â é nama jè pwi Ba kêe; â é dàgòtùjè jii ê pàtàmara èpà. \p \v 31 \x - \xo 1:31 \xt Jérémie 9.23\x*Êkaa na, \qt wà pwina nümee na é pi-ina kêe, âna wâdé na é ina co nee Pwi Ukai\qt*\rq Jérémie 9.23\rq* pwacèwii auwii naa na Tii Pwicîri. \c 2 \s2 Popai kôo âna pai bà kà Iésu \p \v 1 Na ia go tèepaa medariwà, co tèpa béeò, â go inapàpari tàwà ê auniimiri kà Pwiduée, na pwàniri béaa\f + \fr 2:1 \fq Auniimiri kà Pwiduée na pwàniri béaa—\fl é, \fqa Ê popai goo wà Pwiduée.\f*.  câgo caa ina ê pâ popai na maina ma wâgòro, ba na go paari ê tàmanga ma autâmogòorimuru kôo. \v 2 Ba câgo caa pame tàwà cè jè pai tâmogòori wèe, â êco ê popai goo Iésu Kériso, na é bà naa goro *satauro. \p \v 3 \x - \xo 2:3 \xt Apostolo 18.9; 2 Korénito 10.1\x*Â, na go medariwà, âna ticè nii kôo, â wâgotôo, â go pwùkùru. \v 4 \x - \xo 2:4 \xt 1 Tésalonika 1.5\x* câgo caa picémara tàwà goro ê ‘autâmogòorimuru’ kâra âboro. Ba ê *Nyuâaê Pwicîri, âna é *paâjupâra tàwà ê popai kôo goro pàtàmee. \v 5  êkaa pwiri, na ê cèikî kàwà [naa goo Kériso] âna é pâra goro ê pàtàma Pwiduée, â càcaa goo cè autâmogòorimuru kâra âboro. \s2 Càra caa tâmogòori tèpa âboro \p \v 6 Na go\f + \fr 2:6 \fq Go—\ft Grec: \fqa Bà. \ft É pi-inaê côwâ wà Paulo naa na pâ nee tii 6 ma 7 ma 13.\f* tâa jaa tàpé na jèe mwü ê cèikî kàra naa goo wà Kériso, â go tùra na autâmogòorimuru [kà Pwiduée, ba na go napéaati tàra ê popai gooé].  càcaa ê pé autâmogòorimuru kâra ê gòropuu bèeni, ma wà tèpa pitûâ\f + \fr 2:6 \fq Pitûâ—\ft Pwiri tèpa âboro, é, pwiri pâ duée na rà poparà.\f*, ba o cau tubatiàurà. \v 7 Ba ê pwina go napéaati, âna ê auniimiri kà Pwiduée, ma autâmogòori kêe. \p Ba béaa kâra ê pai tapoo wàra ê gòropuu, âna é niimiri pâ, ée mwa nama jè tâa jaaé, naa na ê pai maina ma muugère kêe. Êco na tàbinyiri ê auniimiri kêe bèepwiri tiagoro nabàni, â bwaa nye tàbinyiri tà pàra tàpé\f + \fr 2:7 \ft Grec: \fqa Bà ina ê autâmogòorimuru kà Pwiduée, na tàbinyiri ma naapwàniri, êna é pwabwàti béaa kâra autapoo wàra ê gòropuu, ba na jè o maina ma muugère.\f*. \p \v 8 Ba càra caa tâmogòori ê autâmogòorimuru kêe, wà tèpa pitûâ kâra gòropuu. Ba wiàna ina pâ, rà tâmogòori, â pwiri càra caa gére tanamiri naa goro satauro, wà Pwi Ukai na é po dau maina ma muugère. \v 9 \x - \xo 2:9 \xt Ésaïe 64.3\x*Êkaa pwiri ê êre ê auwii naa na *Tii Pwicîri, na ina pâ: \b \q1 \qt Câ mu caa côo\qt* \q1 \qt muru na wàrani.\qt* \q1 \qt Câ mu caa têre\qt* \q1 \qt [pwényuâa bèepwiri];\qt* \q1 \qt Câ mu caa niimiri\qt* \q1 \qt pai wâdé na maina\qt* \q1 \qt jii pwina é pwa\qt* \q1 \qt wà Pwiduée Pwi Ukai;\qt* \q1 \qt pâ wâdé na é pwabwàti\qt* \q1 \qt ba kâjè diri,\qt* \q1 \qt wàijè na jè meaarié.\qt*\qs Ésaïe 64.3\qs* \s2 Pwéelaa tâjè aunünüma kà Kériso \p \v 10 Wàijè, âna jè tâmogòori ê pwi bèepwiri nabà. Ba é jèe paari tâjè wà Pwiduée, goo ê Nyuâaê Pwicîri. Ba ê Nyuâaê Pwicîri, âna é nye côo diri ê pâ muru, tiagoo pwina tâa na aubinyiri na pwâranüma Pwiduée. \p \v 11 Càcaa pâri ma jè tâmogòori ê auniimiri kà pwi jè âboro. Ba jè tâmogòori co ê pwina wâgoojè.  nye wàrapwiri mwara naa goo wà Pwiduée. Ba nye ticè na tâmogòori auniimiri kêe, êco ê Nyuâaê Pwicîri kêe\f + \fr 2:11 \ft Grec: \fqa Napwa naa goo pwi jè âboro, â pwiri é tâmogòori ê aunünüma kà pwi jèpwi, gée goo na ru cau tupédu âboro, â tâa tàru ê nyuâa kâra âboro. Êco na nye ticè na tâmogòori ê aunünüma kà Pwiduée, êco ê Nyuâaê Pwicîri kêe.\f*. \p \v 12  é jèe naa tâjè ê Nyuâaê Pwicîri wà Pwiduée, â o câjè mwa caa niimiri pwacèwii tèpa âboro gòropuu\f + \fr 2:12 \fq Câjè…âboro gòropuu—\ft Grec: \fqa  càcaa ê nyuâara gòropuu.\f*. \p Pâri ma jè tâmogòori ê pâ âraimeai [na dau wâdé] na ia é jèe naa tâjè, goro ê *pimeaari imudi kêe. \v 13 Â, na go patùrawà goro pâ âraimeai bèepwiri, â câgo caa wàrapwiri, gée na ê autâmogòori kâra âboro. Bwa, go ina ê pwina é picòo tôo ê Nyuâaê Pwicîri. Ba nye wàrapwiri ê pai pacâmuri tàpé na é tâa goorà ê Nyuâaê Pwicîri\f + \fr 2:13 \fq Wàrapwiri ê pai pacâmuri… \fl é, \fqa Ba wiàna jè pacâmuri tèpa âboro goro pâ muru goo ê Nyuâaê Pwicîri, â jè wàrapwiri goro pâ popai na é naa tâjè ê Nyuâaê Pwicîri.\f*. \p \v 14 Wà pàra tàpé\f + \fr 2:14 \fq Pàra tàpé—\ft Grec: \fqa Tàpé na rà nünüma goro ê pai nünüma kâra âboro co (‘l'homme naturel’).\f*, âna càra caa tâmogòori ê pwina me gée goo ê Nyuâaê kà Pwiduée.  rà niimiri pâ muru na imwüru. Ba nye êco ê Nyuâaê Pwicîri, na é pwa ma jè côoinari ê pâ namuru bèepwiri. \v 15  wà pwina é tâa gooé ê Nyuâaê Pwicîri, âna pâriê, ma é tèi ê êre diri pâ muru. Napwa naa goo wà pàra tàpé, âna càcaa pâri ma rà côoina ê pwina tâa na pwâranümee\f + \fr 2:15 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa  ticè âboro na pâri ma é pitèié.\f*. \v 16 \x - \xo 2:16 \xt Ésaïe 40.13\x*Ba jèe wii naa na Tii Pwicîri, pâ: \b \q1 \qt Wàilàapà na tâmogòori\qt* \q1 \qt auniimiri kà Pwi Ukai?\qt* \q1 \qt Wàilàapà na ina têe\qt* \q1 \qt cè pwina é pwa?\qt*\qs Ésaïe 40.13\qs* \b \m  wàijè, âna jèe pwéelaa tâjè ê aunünüma kà Kériso. \c 3 \s1 Jè pâra wiâ Kériso, càcaa pwi jè âboro \p \v 1 Tèpa béeò naa na nee Kériso, guwà gére pwaduwà kà tèpa âboro gòropuu [na càra caa tâmogòori Kériso]! Êkaa na, na ia go tâa jaawà, â go patùrawà, pwacèwii pâ nari èpo. Ba càcaa cimwü ê cèikî kàwà naa gooé. \p \v 2 \x - \xo 3:2 \xt Hébéru 5.12–13; 1 Pétéru 2.2\x*[Na ia go pacâmuriwà, â] câgo caa naa tàwà ê utimuru cèna gòo, ba pwacoé na guwà ija. Go naa tàwà dilé, ba na guwà wâdo.  bwaa nye ipaiwà tiagoro nabàni, \v 3 \x - \xo 3:3 \xt 1 Korénito 1.10–11\x*ba guwà nama dàtiwà ê pâ auniimiri kàwà na èpà.  guwà piboo goowà, â guwà iputàmuriwà. Êkaa na go ina pâ, guwà ipwacèwii tèpa âboro gòropuu, [na càra caa tâmogòori Kériso]. \v 4 \x - \xo 3:4 \xt 1 Korénito 1.12\x*Ba wiàna guwà ina pâ: «Wâgo, âna go pâra wiâ Paulo» é, «Wâgo, âna go pâra wiâ Apollos», â guwà paari pâ, ipaiwàguwà ma tèpa âboro gòropuu. \s2 Bu tupédu ênawéna co \p \v 5 \x - \xo 3:5 \xt Apostolo 18.4,11\x*Wàilàapà Apollos?  wàilàapà Paulo? Bu nye po tupédu ênawéna co kà Pwiduée.  é wakè goobu, ba na guwà cèikî [naa goo wà Pwi Ukai Iésu Kériso].  wàibu jècaa, âna bu jèpa pwa ê wakè, na é naa tâbu. \v 6 Wâgo, âna go câmi [ê popai] â wà Apollos, âna é *upwaa. Êco na nye wà Pwiduée na é pwa ma cipu. \p \v 7 Wà pwina é picâmi, ma wà pwina é upwaa, âna càcaa pwamuru naa gooru. Wà pwina é dau piâjimuru, âna wà Pwiduée, ba é pwa ma cipu. \v 8 \x - \xo 3:8 \xt Mataio 13.3–9; Éféso 2.20–22\x* câé caa pwaké goo wà pwina é câmi, ma wà pwina é upwaa. Ba é tòpò tàru jècaa ê pumara wakè kàru, wiâra ê jèpa wakè kàru. \v 9 Ba wàibu ma Apollos, âna bu piwakè naima ba kà Pwiduée\f + \fr 3:9 \fq Bu piwakè naima ba kà Pwiduée—\fl é, \fqa Bà piwakè naima ma wà Pwiduée.\f*.  wâguwà, âna guwà pwacèwii ê aupwanapô kêe. \s2 Guwà wâ kà Pwiduée \p Guwà pwacèwii mwara ê wâ kêe [na gére bari]. \v 10  go pwacèwii pwi a ba wâ na é pwabwàti ê pàaé, wiâra ê âraimeai\f + \fr 3:10 \fq Âraimeai—\ft Nii bau ê autâmogòorimuru târa wakè kà Pwiduée. (Côo \fl note \ft goo 1 Korénito 12.4.)\f*, na é naa tôo wà Pwiduée.  mwa wà pàra tàpé na rà mwa bari naa gò.  wàilà jècaa, âna wâdé na rà pwacôoco bwàti, cè pai bari kàra naa gò. \v 11 \x - \xo 3:11 \xt Ésaïe 28.16; 1 Pétéru 2.4–6\x*Ba ê pàaé na jèe tòpò, âna wà Iésu Kériso.  o nye ticè pwi jè âboro cèna ée mwa caa tòpò cè jè pàaé. \fig Guwà pwacèwii ê wâ kà Pwiduée|src="107 cn02079b.tif" size="col" ref="3.10" \fig* \p \v 12 [O wâru na rà bari, naa gòro ê pàaé bèepwiri.] Wà pàra tàpé, âna rà o tòpò mwani mii, ma mwani pwaa, ma atü na dau maina wâri wèe\f + \fr 3:12 \fq Mwani mii… \ft Ucina goo pâ muru na pâri târa ê wakè kà Pwiduée, ba muru na o tâa awé.\f*.  wà pàra pwi, âna rà o tòpò pâ upwâra ma jò, ma murumwatò\f + \fr 3:12 \fq Pâ upwâra…ma murumwatò—\ft Popai na càcaa pwéelaa naa na grec. Ucina goo muru na càcaa pâri, ba o tòo naa na ânye.\f*. \p \v 13 \x - \xo 3:13 \xt 1 Korénito 4.5\x*Êco na, na cè jè tòotù, âna o nye paari bwàti wiàna wâdé, é, wiàna èpà ê jèpa wakè kàra jècaa. Ba jè tapacîri ê Tòotù na ée mwa [tèepaa me na wà Kériso, ba na é] tèi tèpa âboro. [ ê pitèimuru kêe, âna o] pwacèwii ê ânye. \v 14  wiàna ê wakè kà pwi jè âboro, âna càcaa tòo ê ânye, â wà pwi bèepwiri, âna ée mwa tòpi ê pumara wakè kêe. \v 15  wiàna ê wakè kêe, âna tòo, â é tubatiàu diri\f + \fr 3:15 \fq Tubatiàu diri—\fl é, \fqa Tubatiàu ê pumara wakè kêe.\f*.  wà pwiibà, âna pwacèwii pwi âboro, na càùé gée gòro ânye, ba na é udò. \s2 É tâa goowà ê Nyuâaê Pwicîri \p \v 16 \x - \xo 3:16 \xt 1 Korénito 6.19; 2 Korénito 6.16\x*Wâguwà, co tèpa béeò, âna guwà pwi wâ kà Pwiduée, â ê Nyuâaê Pwicîri kêe, âna é tâa goowà.  gona câguwà caa tâmogòori pwiri? \v 17  wiàna é nama tòri\f + \fr 3:17 \fq Nama tòri—\ft Grec: \fqa Nama tiàu (détruire).\f* ê wâ kà Pwiduée wà pwi jè âboro, â ée mwa nama tiàué wà Pwiduée. Ba ê wâra pwapwicîri kà Pwiduée, âna é pwicîri, â ê wâ bèepwiri, âna wâguwà [tèpa cèikî]. \s2 Guwà wâgoo Kériso \p \v 18 Guwà ipwacôoco, ba guwà péa ipa-imwüruwà! Ba gona guwà niimiri pâ, tâa tàwà ê autâmogòorimuru na wâgòro wiâra ê autâmogòori kâra pâ âboro gòropuu? Guwà naaco pâ autâmogòorimuru bèepwiri\f + \fr 3:18 \fq Naaco pâ autâmogòorimuru bèepwiri—\ft Grec: \fqa Wâdé na guwà pâ nau pimwüruwà.\f*, ba na o tâa tàwà ê âji autâmogòorimuru! \v 19 \x - \xo 3:19 \xt Job 5.13\x*Ba napwa ê autâmogòori kâra pâ âboro gòropuu, âna pâra ma imwüru na ara Pwiduée.  jèe wii naa na *Tii Pwicîri pâ: \qt Wà Pwiduée, âna ée mwa nama rà coo goropwiinawâ\qt*\f + \fr 3:19 \fq Ée mwa nama rà coo goropwiinawâ—\ft Grec: \fqa É tâjùru.\f*, \qt tèpa tàmanga, goro ê tàmanga kàra.\qt*\rq Job 5.13\rq* \p \v 20 \x - \xo 3:20 \xt Psaume 94.11\x* jèe wii mwara pâ: \qt Napwa wà Pwi Ukai, âna é tâmogòori, ê pâ aunünüma kà tèpa tàmanga. Ba nye ticèmuru naa goo.\qt*\rq Psaume 94.11\rq* \v 21-22 Êkaa na guwà cibwaa pi-ina kàwà pâ, guwà tèpa âboro kà Paulo, é, wà Apollos, é, wà Pétéru. Ba guwà côo, wà diri tàpéebà, âna rà [me na wakè ba] kàwà—wâgo Paulo, ma Apollos, ma wà Pétéru.  cau kàwà diri pâ muru [na é tòpò wà Pwiduée]—ê gòropuu, ma ê wâro, ma ê pwâra bà, ma ê tòotù nabà, ma ê pâ tòotù na o bwaa wâ naigé! \v 23  wâguwà, âna guwà wâgoo wà Kériso, â wà Kériso, âna é wâgoo wà Pwiduée. \c 4 \s1 Tèpa apostolo âna rà tèpa ênawéna kà Kériso \p \v 1 Wâdé na guwà côoinari pâ, wàibu [ma wà Apollos]\f + \fr 4:1 \fq Wàibu ma wà Apollos—\fl é, \fqa Wàibà. \ft Pwiri é niimiri wà Apollos ma Pétéru ma wà pàra tàpé. (Côo 1 Korénito 3.22.)\f*, âna bu tupédu ênawéna kà Kériso.  cùrubu, ba na bu inapàpari ê auniimiri na dau pwényuâa kà Pwiduée, na é gére pacoo—muru na ia tàbinyiri jii tèpa âboro. \v 2 \x - \xo 4:2 \xt Luka 12.42\x* napâra pwi jè ênawéna kêe, âna, na é wakè bwàti ba kêe, ma pitêre dèe. \p \v 3-4  câgo caa ipacè naa goo ê pai pitèio kà tèpa âboro co—wiàna wâguwà, é, wiàna ê jè wâra pitèimuru.  piticèmuru mwara, naa goo ê pai pitèio côwâ. Go niimiri pâ, nye ticè èpà na go pwa, êco na o càcaa wâgo na go ina pâ, go *tàrù na ara Pwi Ukai. Nye wàé co na ée mwa tèio. \p \v 5 \x - \xo 4:5 \xt 1 Korénito 3.8\x*Êkaa na guwà têre co tèpa béeò! Guwà cibwaa mara pitèi pwi jè âboro, béaa kâra cè pai mwa wâjué côwâ kà Pwi Ukai! Ba wàé co, na ée mwa papwéelaari ê pâ muru na tà cârü na bàutê.  ée mwa paari pâ aunünüma na rà pwàniri wà tèpa âboro. Â, na wàrapwiri, â wà Pwiduée, âna ée mwa naa tà tèpa âboro, ê pumara wakè kàra\f + \fr 4:5 \fq Pumara wakè kàra—\ft Grec: \fqa Ê pai picâdirirà.\f*. \s2 Cina guwà pi-ina kàwà? \p \v 6 \x - \xo 4:6 \xt Roma 12.3\x*Tèpa béeò, [go wâjué côwâ] naa goobu ma wà Apollos. Diri ê pâ pwina go gére ina naa goobu, âna wâdé na câmu ba kàwà, ba na guwà côo. [Ba jè mu ina ê auina bèeni pâ]: «Jè cibwaa pâiti jii ê pwina wii.»  wiàna guwà pitêre dàra co ê pwina wii [naa na *Tii Pwicîri] pwacèwiibu, â o câguwà mwa caa pi-ina kàwà pâ, guwà pâra wiâ pwi jè a pitûâ.  o câguwà mwa caa pinabaèpà pàra tèpa pitûâ. \p \v 7 \x - \xo 4:7 \xt Roma 12.6\x*Ba gona wàilàapà cèna é pwa ma guwà piétò jii cè pàra tàpé? Ba diri ê pwina tâa tàwà, âna nye wà Pwiduée na é naa tàwà.  wiàna wàrapwiri, â gorodà na guwà pi-ina kàwà, pwacèwii na muru na me gée goowà? \p \v 8 Ba pwiri guwà niimiri pâ guwà jèe tòpi diri ê aupwényunyuâari kà Pwiduée, â guwà ina pâ guwà jèe wâbé goo!  guwà pâ nau tèpa ukai naa na cèikî! Auwa! Ba wàibà, tèpa *apostolo kà Kériso, âna câbà caa tèpa wàrapwiri! Ba wiàna gére âjupâra, â wàibà, âna pwiri bà tèpa ukai mwara\f + \fr 4:8 \ft Grec: \fqa Guwà jèe pwàro; jèe tà tàwà diri pâ muru; â guwà jèe tèpa ukai, {â càcaa wàibà}. Wâdé tôo wiàna wàrapwiri, ba na o wàijè diri, âna jè o capai tèpa ukai ma wâguwà.\f*! \p \v 9 [Êco na, na guwà côo ê wâro kâbà, â càcaa wàrapwiri.] Ba pwacèwii na wà Pwiduée, âna é nama bà dau kîri jii diri tèpa âboro.  bà pwacèwii [tèpa tubatiàu i paa] na poparà na ara diri tèpa âboro, béaa kâra pai o tétàmwararà.  ê gòropuu diri, âna é côo [pwâra kamu kâbà]—wà tèpa âboro, ma wà mwara tèpa *angela. \p \v 10 [Naa na auniimiri kà tèpa âboro, âna] bà piwârau, majoroé ê cèikî kâbà naa goo Kériso. Êco na wâguwà, [âna guwà pi-ina kàwà pâ] tâa tàwà ê autâmogòorimuru, majoroé ê cèikî kàwà! Wàibà, âna ticè nii kâbà; â wâguwà, âna pwa nii kàwà.  wàibà, âna càra caa papwicîribà; â wâguwà, âna ipwamainawà. \p \v 11-12 \x - \xo 4:11-12 \xt 2 Korénito 11.23–27\x*\x - \xo 4:11-12 \xt Mataio 5.44; Apostolo 18.3; 2 Tésalonika 3.8\x*Üu, tiagoro nabàni mwara, âna bà bwaa ciburà copwa, â bwaa ciburà nümabà dàra wâdo.  ticè ârabwée kâbà.  bà piwâro itàa.  jèe oratâbà goro wakè goro du îbà.  wà tèpa âboro, âna rà tànyiribà ma tamagéribà. Êco na, ûna rà wàrapwiri tâbà, â bà *pwényunyuâarirà. Ûna rà tubaèpà tâbà, â bà pidàpwicâaribà. \p \v 13 Â, na rà pi-inabà ba èpà, â bà tòpi naa na pidàpwicâari, â bà pimudàra, ba na bà pinaanapô ma wàilà. Tiagoro ni, âna rà bwaa nye tàgére pwa tâbà, pwacèwii na bà tèpa teepâ na rà tétâjii, ma ê pâ muru na tòri, na rà miiri goo. \s2 Tèpa naîô naa na cèikî \p \v 14 Câgo caa ina pwiri tàwà, ba na guwà kamu. Ba guwà pwacèwii tèpa èpo kôo [naa na cèikî] â po dau wânümoo tàwà.  nümoo na go pwa pupûra tàwà bwàti. \v 15 \x - \xo 4:15 \xt Galatia 4.19\x*Ba wiàna pwa cè 10 000 âboro cèna pacâmuriwà goro ê cèikî nabà, â nye caapwi co pwi caa kàwà. Ba nye wâgo kaa, na ia go mara picémara tàwà ê *Picémara Wâdé, ma pame tàwà ê *âji wâro naa goo wà Kériso. \v 16 \x - \xo 4:16 \xt Filipi 3.17\x*Gée goo kaa pwiri, â go ilari jiiwà ba gòo, pâ, guwà ipwacèwiio. \p \v 17 \x - \xo 4:17 \xt Apostolo 19.22\x*Wàépwiri ê majoroé ma go panuâ paé tàwà wà Timotéo, na é pwacèwii wà pwi âji naîô. É wakè kôo bwàti\f + \fr 4:17 \fq É wakè kôo bwàti—\ft É pitêre dàra.\f* naa na nee Pwi Ukai, â dau wânümoo têe.  ée mwa taniimiri tàwà ê pwina go pacâmuri na diri tèpa wâra pwapwicîri, goro ê pai wâro kâjè naa goo wà Kériso. \s2 Ipwacôoco! \p \v 18-19 [Go têre pâ] wà pàra tàpé gée goowà, âna rà pâ nau tèpa pwamainarà.  rà pi-ina kàra [goro diri pâ muru na wâdé na rà pwa].  rà tà niimiri pâ, o câgo mwa caa tà wâjué medariwà. [Wâdé na rà ipwacôoco!] Ba go mwa tèepaa paé, wiàna ê câbawâdé kà Pwi Ukai.  go o mwa côo wiàna pwa cè âji pàtàmara diri pâ pwâratùra kàra, é, wiàna nye po popai co. \v 20 \x - \xo 4:20 \xt 1 Korénito 2.4\x*Ba ê *Mwaciri kà Pwiduée, âna càcaa muru goro pwâratùra co, â goro nii kêe ma pàtàmee. \v 21 Dà cèna nümawà goo? Na go tèepaa medariwà pa pimeaari, é, pa cè ubati? \c 5 \ms1 tûâ na èpà naa na wâra pwapwicîri \mr (Naporomee 5–6) \s1 Rà puu imudi pàra tèpa cèikî \p \v 1 \x - \xo 5:1 \xt Lévitique 18.7–8; Deutéronome 23.1\x*Tàpéeni, go têre ê jè jèkutâ na dau èpà naa goowà. Ba go têre pâ, pwi jè ârapàarawà, âna ru ipuu mara tô béârailu wâdà wà caa kêe. Guwà côo, dau pwicîri naa jaa tàpé na càra caa papwicîri Pwiduée!  naa jaajè tèpa cèikî, âna mwa nye dau pwicîri awé. \p \v 2  gorodà na guwà gére pi-ina kàwà [na gére wàrapwiri na wâjaawà]? Bwa, wâdé na guwà kamu ma pikîri goo.  guwà tü tà pwi âboro-bà, gée na picaatâa kàwà! \p \v 3 \x - \xo 5:3 \xt Kolosé 2.5\x*Wâgo na go jèe nye mara tèié, naa na nee Pwi Ukai Iésu.  wiàna go nye wâiti jiiwà, â go nye tà wâjaawà naa na nyuâaô. \v 4-5 \x - \xo 5:4-5 \xt 1 Timotéo 1.20\x*Wâdé na guwà pitànaima naa na nee Pwi Ukai Iésu—â o wàijè naima naa na aunünüma—â guwà panuâ pwi âboro bèepwiri tà *Caatana\f + \fr 5:4-5 \fq Guwà panuâ pwi âboro bèepwiri tà Caatana—\ft Munaa rà pacòobée gée na ê wâra pwapwicîri, tapacîri ê pàara na é pitòotéri ê wâro kêe. (Côo 1 Timotéo 1.20.)\f*, [na jè ju pàara].  o tubatiàu ê pâ câbawâdé na èpà kâra âboro, â ée mwa udò, na Tòotù na ée mwa wâjué me côwâ wà Pwi Ukai. [ o tâa têe ê *âji wâro jaaé]. \p \v 6 \x - \xo 5:6 \xt Galatia 5.9\x*Üu, càcaa wâdé ê pai pi-ina kàwà! Ba gona câguwà caa tâmogòori pâ, [ji caapwi âboro na é pwa na èpà, âna é nama tòdidiri ê picaatâa? Ba pwacèwii ê ucina kâjè, na ina pâ]: «Ê ji nari nyaa kâra poloa, âna é pwa ma é tùu too ê poloa.» \p \v 7 \x - \xo 5:7 \xt Ésaïe 53.7; 1 Pétéru 1.19\x*Guwà cèitiri wài ê pwina tòri gée goowà.  guwà o pwacèwii ê poloa na bwaa âmuê, na ticè nyaa kêe, târa tòotù *Paséka. Ba nye ê pai bà kà Kériso, na é nama guwà wàrapwiri. Ba nye wàé kaa, ê *ârapwaailò, na é nama dàgòtù ê èpà kâjè, pwacèwii ê nari mutô na tétàmwereê târa tòotù Paséka\f + \fr 5:7 \ft Grec: \fqa Guwà cèitiri gée goowà ê nyaa kâra poloa béaa; ba na guwà pwi jè poloa na bwaa âmuê. Ba wà Kériso, pwi Paséka kâjè, âna panuâê, ba na é pwi ârapwaailò. \ft Ê nyaa kâra poloa \+it (levain)\+it*, \ft âna ucina goro ê èpà na pwàniri naa goojè. (Côo Luka 12.1.)\f*. \p \v 8 \x - \xo 5:8 \xt Deutéronome 16.3\x*Ba [na bà] pwamaina ê tòotù Paséka, [wàibà tèpa *Juif\f + \fr 5:8 \fq Wàibà tèpa Juif—\ft Wà Paulo, âna é pwi Juif na é pâra wiâ Iésu. Êco na wâru tàpé Korénito na càra caa tèpa Juif.\f*, â bà] pa ê poloa na bwaa âmuê na ticè nyaa kêe, â bà naaco ê poloa béaa na èpà. [Wàépwiri ê câmu ba kâjè diri]: Jè naaco ê pâ tûâ na èpà, â jè pâra na ê âjupâra. \s2 Cibwaa pabéerà! \p \v 9 Go jèe inapàpari tàwà naa na jè tii, ba na guwà cibwaa pitànaima ma tàpé na rà ipuu imudi. \v 10-11 \x - \xo 5:10-11 \xt 2 Tésalonika 3.6; Tito 3.10\x*[Wiàna go ina pwiri, â] câgo caa ina diri tèpa âboro, na càra caa papwicîri Pwiduée. [Ba rà wânabibiu kâjè] wà tèpa âboro na rà ipuu imudi.  ipaiwà mwara naa goo wà tèpa mura, ma tèpa iau, ma tèpa pwamaina pâ duée imudi, ma tèpa pitànyiri, ma wà tèpa ipwirié.  o nye pwacoé ma guwà pâiti jiirà, na guwà nye tàgére piwâro naima ma wàilà\f + \fr 5:10-11 \ft 4\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Ba wiàna wàrapwiri, â pwiri guwà gére pâra, gée na gòropuu bèeni.\f*! Bwa. Go ina ni pwi âboro, na é ina pâ é pwi jè a cèikî béejè. Ba wiàna é pwaduwà kà tèpa âboro gòropuu, goro pwa pâ tûâ bèepwiri na èpà, â guwà cibwaa pabée, ma pi-ija naima ma wàé. \p \v 12-13 \x - \xo 5:12-13 \xt Deutéronome 13.6, 17.7\x*Napwa naa goo wà tàpé na càra caa tèpa cèikî, âna càcaa wâgo na go pitèirà, â nye wà Pwiduée.  wâguwà, âna pârawà na guwà pitèi ê picaatâa kàwà. Ba jèe wii naa na *Tii Pwicîri, pâ: \qt Guwà pacòobée gée jaawà wà pwi âboro na é èpà.\qt*\rq Deutéronome 17.7\rq* \c 6 \s1 Rà pitòocia pàra tèpa cèikî naa na wâra pitèimuru \p \v 1 [Go têre pâ] câguwà caa pitêrewà, â guwà pâra naa na wâra pitèimuru kà tàpé na càra caa tâmogòori Pwiduée. Càcaa pâri ma guwà wàrapwiri! Wâdé na guwà nama pitùra goo, na ara [tèpa cèikî béewà, ba wàépwiri] ê Ba kà Pwiduée. \v 2 \x - \xo 6:2 \xt Auinapàpari 3.21\x*Gona câguwà caa tâmogòori pâ, jè o mwa pitèi ê gòropuu diri, wàijè tèpa naî Pwiduée?  wiàna wàrapwiri, â gorodà na càcaa pâriwà ma guwà pitèi ê nyi nari muru, na càcaa pwamuru naa goo? \p \v 3  gona câguwà caa tâmogòori pâ wàijè kaa, âna jè mwa tèi tèpa *angela\f + \fr 6:3 \fq Jè mwa tèi tèpa angela—\fl é, \fqa Jè mwa pitûâ naa goo wà tèpa angela, \fl é, \fqa Jè mwa pitûâ naa goo pâ duée, ma pitèirà. \ft Ê popai \fqa angela \ft naa na grec, âna pwiri tèpa angela kà Pwiduée, é, tèpa duée.\f*?  wiàna wàrapwiri, â o nye pârijè mwara ma jè tèi ê pâ nari muru na wâro kâjè ni gòropuu. \p \v 4 [Êkaa na guwà nabwé na] guwà pa pâ ê pâ pitòocia kàwà bèepwiri, naa na wâra pitèimuru. Ba wà tàpé na rà pitèiwà, âna piticèmuru naa goorà naa na ê wâra pwapwicîri. \v 5 Gona nye ticè jè ârapàarawà cèna é tàpo tàmanga, ma é pinapéaati bwàti tà tèpa cèikî béewà?  po dau kamu ba kàwà! \v 6 Ba [wiàna càcaa wâdé na] ru pitòocia tupédu a cèikî, â [nye dau èpà kaa, na] rà wàrapwiri, na ara tàpé na càra caa cèikî! \s2 Guwà cibwaa wàrapwiri! \p \v 7 Jèpwi mwara, wiàna guwà pitòocia naa na wâra pitèimuru, â paari pâ guwà tàgére pitanami [naa goo ê pai wârori kàwà ê wâro na wâdé tà Kériso.  go ina tàwà pâ]: Wiàna rà pwa tàwà cèna èpà, â wâdé na guwà pidàpwicâariwà!  wiàna rà mura jiiwà ê jè muru, â guwà cibwaa putàmu! \v 8 Ê pwina dau èpà, âna nye piwâguwà côwâ, na pwa na èpà tà tèpa cèikî béewà, ba guwà murarà! \v 9-10 \x - \xo 6:9-10 \xt Galatia 5.19–21; Éféso 5.5; Auinapàpari 22.15\x*Guwà ipwacôoco! Wà tàpé na èpà ê wâro kàra, âna o ticè kàra naa na *Mwaciri kà Pwiduée: \b \li1 Wà tèpa ipwirié; \li1 Wà tèpa pitànyiri; \li1 Wà tèpa iau; \li1 Wà tèpa mura; \li1 Wà tàpé na rà pwamaina pâ duée imudi; \li1 Wà tàpé na rà pwa-imudiri muru goro pâ naiirà (tèpa ipuu imudi ma wà pàra tàpé, ma wà tèpa toomura, ma wà tèpa paao na rà ipuu ma tèpa paao, naa na pai pwa na càcaa wâdé). \b \m Diri tàpé na wàrapwiri ê wâro kàra, âna o ticè autâa kàra na Mwaciri kà Pwiduée. \v 11 \x - \xo 6:11 \xt Tito 3.3–7\x*Béaa, âna rà wàrapwiri wà pàra tàpé gée goowà. Êco na wà Pwiduée kâjè, âna é jèe pitòrigariwà, ba na guwà tèpa âboro pwicîri kêe.  é jèe nuwa tâjii ê èpà kàwà, [â é jèe tòpò pinaanapô naa nabibiu kàwà ma wàé] â é jèe nama guwà *tàrù na araé.  é cau wàrapwiri diri, naa na nee Pwi Ukai Iésu Kériso, â na é naigé mee ê Nyuâaê Pwicîri. \s1 Jè papwicîri naiijè \p \v 12 \x - \xo 6:12 \xt 1 Korénito 10.23\x*Pwiri guwà mwa tòpi pâ: «Nye ticè na papwicîri jiio.»  nye âjupâra. Êco na càcaa êdiri pâ muru na wâdé ba kâjè.  jè cibwaa nama jè tèpa *ênawéna kîri kâra muru [na jè pwa]. \v 13 \x - \xo 6:13 \xt 1 Tésalonika 4.3–5\x*Guwà ina mwara pâ: «Ê utimuru, âna târa nanaajè, â ê nanaajè, âna târa ê utimuru.  ê du pwiibà, âna wà Pwiduée, âna ée mwa nama tiàu\f + \fr 6:13 \fq Ê utimuru, âna târa nanaajè… \ft Pai ina wèe pâ, rà niimiri pâ, ticèmuru naa goo ê pwina rà pwa goro ê naiirà. Êco na, pwiri ê popai bèepwiri, âna popai kà Paulo.\f*.» Êco na [go ina tàwà pâ]: Jè cibwaa pwa-imudiri ê naiijè. Ba ê naiijè, âna kà Pwi Ukai, â wà Pwi Ukai, âna [é pitûâ] kâra ê naiijè. \v 14 \x - \xo 6:14 \xt Roma 8.11; 1 Korénito 15.20; 2 Korénito 4.14\x* wà Pwiduée, âna ée mwa nama é wâro côwâ ê naiijè gée na aubà, goro ê pàtàmee, pwacèwii na ia é pwa tà Pwi Ukai kâjè. \p \v 15 \x - \xo 6:15 \xt Éféso 5.30\x*Gona câguwà caa tâmogòori pâ, ê naiijè, âna ére gée goo ê naii Kériso?  câjè caa tòpò ê naii Kériso naima ma ê naiiri ê ilàri gòronaigé. Bwa! Nye po dau pwacoé na wàrapwiri. \v 16 \x - \xo 6:16 \xt Mataio 19.5\x*Wâdé na guwà tâmogòori pâ, wà pwi âboro na ru pitâa ma tô jè ilàri gòronaigé, âna jèe pâ nau caapwi ê naiiru. Ba jèe wii [naa goro ê du duadà] naa na ê *Tii Pwicîri pâ: \qt Wàilu, âna ru pâra nau caapwi.\qt*\rq Genèse 2.24\rq* \v 17 \x - \xo 6:17 \xt Ioane 17.21–23; Roma 8.9–11\x* wà pwi âboro na é wâgoo wà Pwi Ukai, âna ru pâ nau caapwi ma wàé. \p \v 18 Wiàna gà pwa-imudiri naiigà, ma pipuu ma cè âboro imudi, â gà tubamiiri ê naiigà côwâ.  nye ticè cè jè èpà, cèna wàrapwiri\f + \fr 6:18 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Pàra èpà na jè pwa, âna wâgòroigé jii ê naiijè.\f*.  wâdé na gà upiri! \v 19 Gona gà jèe ipwanauri pâ, wà Pwiduée, âna é jèe naa tâgà ê Nyuâaê Pwicîri, na é wâro googà\f + \fr 6:19 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Gona câguwà caa tâmogòori pâ, ê naiiwà, âna ê wâra pwapwicîri kâra Nyuâaê Pwicîri?\f*?  câgà caa pwi âboro'gà côwâ, ba ê naiigà, âna wâ kâra ê Nyuâaê Pwicîri. \v 20 \x - \xo 6:20 \xt 1 Korénito 7.23; 1 Pétéru 1.18–19\x*Ba [é jèe pipanuâê wà Kériso, ba na gà pwi âboro kêe—ba] dau maina wârigà. Êkaa na gà papwicîri ê naiigà, ba na gà pwamaina wà Kériso\f + \fr 6:20 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\fl é, \fqa Gà pwamainaê goro ê naiigà. \ft Pàra Tii Pwicîri naa na grec, âna rà ina pâ: \fqa Gà pwamainaê goro ê naiigà bau ê pwâranümagà, ba du muru na kà Pwiduée.\f*! \c 7 \ms1 pai tòpi kà paulo tà tàpé korénito \mr (Naporomee 7–14) \s1 Popai goro piéa \p \v 1 Go tòpi tàwà ni, goro pâ muru na ia guwà pwa tii tôo. [Ia, guwà mara tawèerio pâ] pwiri wâdé na wà pwi paao, âna ticè wâdèe\f + \fr 7:1 \fq Ticè wâdèe—\fl é, \fqa Càru caa ipuu ma wà tô jè ilàri.\f*? [ go ina pâ]: Üu, nye wâdé. \v 2 Êco na, târa ma câé caa ipuu imudi, â wâdé na é pa cè wâdèe.  ipaiwà naa goo wà tô ilàri\f + \fr 7:2 \ft Na pàra nee tii naa naporomee 7, âna bà naanaimari popai kà Paulo tà pwi paao, ma popai na ipaiwà tà tô ilàri, ba naa wâdé pai ina wèe naa na cî.\f*. \p \v 3 Wà pwi paao, âna wâdé na cibwaa tàutêe, na ru ipuu ma wâdèe.  wàrapwiri mwara naa goo tô ilàri. \v 4  wàilu jècaa, âna nye ticè tàrù kàru, naa goro naiiru. Ba ê naii pwi paao, âna kà tô wâdèe; â ê naii tô ilàri, âna kà pwi éaé. \p \v 5-6 Gàu cibwaa piwâ na gàu ipuu du duadà. Êco na, pâri ma gàu tàpo naaco naa na jè ji pàara, wiàna gàu pitêreu, ba na gàu pwapwicîri. Nye wâgàu naawê\f + \fr 7:5-6 \fq Nye wâgàu naawê—\ft Grec: \fqa Go ina pwiri, ba na go naa tàrù tàu; â càcaa autûâri kôo tàu.\f*.  gée na càùé, â wâdé na gàu wâjué côwâ, ba péa câgàu caa piaabòriu, â péa é tà tacaiu wà *Caatana. \p \v 7 Napwa naa gooò, âna nye ticè wâdòo.  wâdé tôo wiàna pâri ma guwà cau wàrapwiri diri. Êco na [càcaa ipaiwàijè. Â] wà Pwiduée, âna é jèpa naa tâjè jècaa ê bépitu kêe. \s2 Jèpa aupitûâri tà jèpa âboro \p \v 8 Wiàna câgà caa piéa\f + \fr 7:8 \fq Wiàna câgà caa piéa—\fl é, \fqa Wiàna gà pwi dàpwà.\f*, é wiàna gà tô dàpwà, â wâdé na gà pwacèwiio, â câgà mwa caa piéa côwâ. \v 9 \x - \xo 7:9 \xt 1 Timotéo 5.14\x*Êco na, wiàna pwacoé ma gà pitòimirigà, â wâdé na gà piéa, ba na o càcaa dau maina naa googà, ê pâ câbawâdé kâra naiiri âboro. \p \v 10-11 \x - \xo 7:10-11 \xt Mataio 5.32, 19.9\x*Tà tàpé na guwà jèe piéa—wiàna gà pwi paao, é, tô ilàri—â go ina tàwà pâ: Guwà cibwaa tapàgà piéa.  càcaa wâgo, âna wà Pwi Ukai na é pitûâ.  wiàna gà tô ilàri, na gà jèe pâra jii pwi éagà, â wâdé na gà tâa acari. É, wâdé na gà wâjué côwâ, ba na gàu pinaanapô ma wàé. \p \v 12 Wiàna câé caa tô a cèikî wà tô wâdàgà, â wàéni ê popai kôo tâgà (â càcaa Pwi Ukai na é ina pwiri, â nye wâgo): Wiàna nümee na gàu pitànaima wà tôoni, â gà cibwaa tapàgà piéa kàu. \v 13  ipaiwà wiàna gà tô ilàri, â câé caa pwi a cèikî wà pwi éagà. Ba wiàna nümee na gàu piéa, â gà cibwaa tapàgà piéa kàu. \p \v 14 Ba nye gée googà kaa, na é pwi âboro kà Pwiduée\f + \fr 7:14 \fq É pwi âboro kà Pwiduée; É jèe tòpirà naa na tâa kêe—\ft Grec: \fqa Papwicîriê; Papwicîrirà.\f*.  ipaiwà naa goo tô wâdà pwi a cèikî. Ba wiàna càcaa wàrapwiri, â pwiri wà tèpa èpo kàu, âna rà gére wâgòroigé jii ê tâa kà Pwiduée\f + \fr 7:14 \fq Wâgòroigé jii ê tâa kà Pwiduée—\ft Grec: \fqa Tòri.\f*, êco na jè tâmogòori pâ, é jèe tòpirà naa na tâa kêe. \p \v 15 \x - \xo 7:15 \xt Roma 14.19\x*Wiàna nümee na é pâra jiigà wà pwi éagà, na câé caa pwi a cèikî, â gà naaê ma é pâra.  o jèe ticè na piigà naa gooé.  wàrapwiri naa goo tô wâdàgà na câé caa tô a cèikî. Ba wâdé tà Pwiduée na ru pitêreru wà du duadà\f + \fr 7:15 \fq Ba wâdé tà Pwiduée na ru pitêreru… \fl é, \fqa Êco na, wiàna pâriu, âna gàu pitànaima. Ba wà Pwiduée, âna é todàu, ba na gàu pitêreu.\f*. \v 16 \x - \xo 7:16 \xt 1 Pétéru 3.1\x* gona gà tâmogòori pâ, pâri ma é udò, [ma tâa têe ê *âji wâro, wiàna câgàu caa pitâiti]\f + \fr 7:16 \ft Pwiri pai ina wèe pâ, wâdé na gàu pitànaima, ba na ée mwa udò gée googà, pwi béegà. É, pwiri wâdé na gàu pitâiti, ba o câé mwa caa udò, wiàna gàu ciburà iputàmu.\f*? \s1 Jè tâa na pai tâa kâjè na é naa tâjè Pwi Ukai \p \v 17 Wàéni ê jè autûâri kôo, târa diri pâ wâra pwapwicîri: Wâdé na gà tà tâa na ê pai tâa'gà, na ia é naa tâgà wà Pwi Ukai Iésu, béaa kâra ê pai todàgà kà Pwiduée. \v 18 Wiàna [gà pwi *Juif, na] pwa *kamaî tâgà béaa, â gà nye tâa na ê pai pwa-bà.  wiàna câgà caa pwi Juif, â gà cibwaa nama gà pwa kamaî tâgà. \p \v 19 \x - \xo 7:19 \xt Roma 2.25; Galatia 5.6, 6.15\x*Ba ê pai pwa kamaî, ma ê pai câ pwa kamaî, âna piticèmuru naa goo. Ê pwina âjimuru âna, na gà pitêre dàra pâ aupitûâri kà Pwiduée. \v 20 Üu, [go ina mwara pâ]: Gà tâa na ê pai tâa'gà, béaa kâra pai todàgà kà Pwiduée. \p \v 21 Wiàna gà pwi *ênawéna kîri kà pwi jè âboro, â gà cibwaa géaa goo ê pwiibà. Ba nye piticèmuru naa goo. (Êco na, wiàna ina pâ, tèepaa marigà cè pai tòpi ê tàrù'gà, â gà popa.) \v 22 \x - \xo 7:22 \xt Philémon 1.16; 1 Pétéru 2.16\x*Ba ûna é todàgà wà Pwi Ukai, âna é jèe tipigà, ba na gà pwi âboro kêe. \p  wiàna câgà caa pwi ênawéna kîri kà pwi jè âboro béaa, â gà jèe pâ nau pwi ênawéna kîri kà Kériso. \v 23 Ba [é jèe pipanuâê, ba na] é wârigà, goro ê wâri wèe na dau maina.  gà cibwaa nama gà pwi ênawéna kîri kâra pâ âboro. \p \v 24 [Go tubanabwé ê auniimiri kôo bèepwiri, â go ina mwara pâ: Guwà wârori ê wâro kàwà na ara Pwiduée. Â] guwà jèpa tâa na ê pai tâa kàwà jècaa, béaa kâra ê pai todàwà kà Pwiduée. \s1 Pa âboro dopwa \p \v 25 Jèpwi mwara [na ia guwà tawèerio goo] âna wà pa âboro dopwa. [ wàéni ê pai tòpi kôo tàwà.] Nye auniimiri kôo co, ba nye ticè popai cèna é ina tôo wà Pwi Ukai naa goo pwiri. Êco na, pâri ma guwà cèikî naa goo, ba é nama go pwi a pitûâ\f + \fr 7:25 \fq Pwi apitûâ—\ft Grec: \fqa Pwi âboro na go pitêre dàra.\f*, gée goo ê pai wâdé kêe. \p \v 26-27 Wiàna gà pwi dopwa, â go niimiri pâ, wâdé na o câgà caa piéa, gée goo pâ maagé côo, na gére tèepaa marijè na pwi pàara bèeni. Êco na, wiàna pwa cè wâdàgà, â câgo caa ina pâ, na gà mudàra ba na gà tapàgà piéa. \v 28 Êco na, wiàna nümagà na gà piéa, â càcaa muru na èpà.  ipaiwà naa goo wà tô èpo dopwa na nümee na é piéa. Go ina co pâ, o wâru pâ géaa ma tacai\f + \fr 7:28 \fq Géaa ma tacai—\fqa Difficulté, problème. \ft Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: \fqa Pipaèrà.\f* na wâro kà du duadà\f + \fr 7:28 \fq O wâru pâ géaa ma tacai na wâro kà du duadà—\fl é, \fqa O dau gòo tà du duadà, naa na pâ aré na o jèe tèepaa.\f*, â wâdé tôo na guwà udò jii. \p \v 29 Ê pwina go ina tàwà, co tèpa gòrobéeò, âna: Càcaa gòiri ê pàara na tâa tâjè [ma jè wakè ba kà Pwi Ukai].  tapoo nabàni, âna wâdé na jè cau wâro [ba kêe] pwacèwii tàpé na càra caa piéa. \p \v 30 Ipaiwà wiàna jè ipwàdée, é, wiàna jè pikîri; â wiàna pwa neemurujè, é wiàna ticè. Ba, naa na diri pâ muru, âna wâdé na jè wâro ma wakè, ba kà Pwi Ukai co\f + \fr 7:30 \ft Grec: \fqa  wà tàpé na rà i, âna wâdé na pwacèwii tàpé na càra caa i.  wà tàpé na rà ipwàdée, âna wâdé na rà pwacèwii tàpé na càra caa ipwàdée.  wà tàpé na rà wâri pâ neemururà, âna wâdé na rà pwacèwii wiàna ticè neemururà.\f*. \v 31 \x - \xo 7:31 \xt 1 Ioane 2.17\x*Ba wiàna jè wârori ê wâro-bà naani gòropuu, ma diri pâ muru na tâa na, â jè cibwaa nama rà piâjimuru tâjè. Ba o cau tiàurà diri. \s2 Tâa coo naa goo wakè kà Iésu \p \v 32 Nye tàutôo na guwà ipacè naa goro pâ pwi bèepwiri. Wà pwi a cèikî na ticè wâdèe, âna é naa nümee naa goro ê wakè kà Pwi Ukai.  é mudàra ê pwina wâdé tà Pwi Ukai. \v 33 Êco na, wiàna pwa wâdàgà, â gà o dau naa nümagà naa goo ê wâro ni gòropuu. Ba gà o pwa ê pwina o wâdé tà tô wâdàgà, \v 34 â o pitadàrù ê pwâranümagà. \p  ipaiwà naa goo wà tô a cèikî na é tô dopwa\f + \fr 7:34 \fq Tô dopwa—\ft Grec: \fqa Tô èpo dopwa, é, tô dopwa na é jèe jiitàmu, \fl é, \fqa Tô dopwa, é, tô dàpwà.\f*, ba é naa nümee co naa goro ê wakè kà Pwi Ukai. É papwicîriê, â é ipanuâê bamwara têe. Êco na wà tô a cèikî na é pwa éaé, âna ée mwa naa nümee naa goro ê wâro ni gòropuu. Ba ée mudàra cè pai wâdéarié kà pwi éaé. \p \v 35 Go ina tàwà diri pâ pwiibà, ba na go pitu tàwà, â càcaa na go naa tàwà cè jè naèà. Ba nümoo na guwà wârori ê wâro na wâdé, â na guwà nye po tâa goo co kaa, ê wakè kà Pwi Ukai. \s2 Tàpé na rà tapacîri na rà piéa \p \v 36 Jèpwi, âna [wàéni ê popai kôo] goo tèpa âboro èpo ma pa èpo ilàri, na rà tapacîri na rà piéa\f + \fr 7:36 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\fl é, \fqa Jèpwi, napwa naa goo pwi caa kà tô ilàri dopwa, na é jèe tàpo jiitàmu. \ft Wiàna wàrapwiri, â o wàrani nee tii 36–38: \fv \ft 36\+fv*\fqa Wiàna é niimiri pâ, càcaa wâdé na é bwaa wéaarié naa pwârawâ, â wâdé na é naaê, ba na é piéa, â càcaa muru na èpà. \fv \ft 37\+fv*\fqa Êco na, wiàna é niimiri ba gòo naa na pwâranümee, pâ, o câé caa nama é piéa wà tôoni, â nye wâdé, wiàna nye ticè pitacoo goo ê pwina nümee goo. \fv \ft 38\+fv*\fqa Êkaa na, wiàna é naa tô èpo kêe, ba na é piéa, â tàpo wâdé.  wiàna câé caa nama é piéa, â nye dau wâdé kaa.\f*: Wiàna é dau câbawâdé tô èpo ilàri wà pwi dopwa, â é niimiri pâ, péa ru ipuu ma wà tôobà\f + \fr 7:36 \fq Péa ru ipuu ma wà tôobà—\ft Grec: \fqa O pwa kamu kà tôobà.\f*, â wâdé na ru piéa. Êkaa na o càru caa pwa na èpà. \v 37 Êco na, wiàna é niimiri ba gòo naa na pwâranümee, pâ, wâdé na càru caa piéa, â [gona ée mwa pwa dà? Go ina pâ]: Nye wâdé na wàrapwiri, wiàna nye ticè pitacoo goo ê pwina nümee goo, â wiàna càru caa ipuu. \v 38 Êkaa na, wiàna ru piéa ma i tô èpo, â tàpo wâdé.  wiàna càru caa piéa, â nye dau wâdé awé. \s2 Pa dàpwà \p \v 39 \x - \xo 7:39 \xt Roma 7.2–3\x*[Târa tubanabwé, âna wàéni ê popai kôo naa goo pa dàpwà]: Wà tô ilàri na pwa éaé, âna wâdé na ru pitâa, na pàara na é bwaa wâro na wà pwiibà.  wiàna é bà, â pwa tàrù kà tôoni, ma é piéa côwâ, ma wà pwi jèpwi. Êco na wâdé na é pwi a cèikî naa goo Pwi Ukai. \v 40 Êco na go niimiri pâ, pwiri o wâdé ba kêe, wiàna é tà tâa acari. Nye auniimiri kôo pwiri, êco na é wâgooò mwara ê Nyuâaê Pwicîri. \c 8 \s1 Ârapwaailò târa ânuurumuru \p \v 1 \x - \xo 8:1 \xt Apostolo 15.29\x*Wàéni popai kôo goro ê pâ noo kâra macii na pwa *ârapwaailò goo, târa pâ ânuurumuru\f + \fr 8:1 \fq Ânuurumuru—\fqa Idole. \ft Côo mwara Neeremuru \fqa (Vocabulaire) \ft naa pwâadàra tii. Rà icuri ê noo kâra macii wà tèpa âboro naa na aupwa jèna.  càra caa pwaké goro ê noo kâra macii na pwa ârapwaailò goo, ma jè noo kâra macii. Pwacoé ma é tâmogòori wà pwi âboro na é wâri.\f*. Pwiri guwà niimiri pâ, guwà cau tâmogòori bwàti pwiibà\f + \fr 8:1 \fq Guwà niimiri pâ, guwà cau tâmogòori… \ft Grec: \fqa Âjupâra pâ, cau tà tâjè diri ê autâmogòorimuru. \ft Rà pi-ina kàra wà tàpé Korénito pâ, rà tâmogòori diri.  rà niimiri pâ, rà mwü naa na cèikî kàra.\f*. [Guwà ipwacôoco, ba] ê autâmogòorimuru na wàrapwiri, âna é péa nama maina nümawà! Êco na ê pimeaari, âna é pagòo tèpa béejè. \v 2 \x - \xo 8:2 \xt Galatia 6.3\x*Ba wà tàpé na rà ina pâ rà tâmogòori diri ê muru, âna nye âji ticè na rà tâmogòori. \v 3  wà tàpé na rà meaari Pwiduée, âna é tâmogòorirà wà Pwiduée. \p \v 4-6 \x - \xo 8:4-6 \xt Deutéronome 4.39, 6.4; Galatia 4.8\x*\x - \xo 8:4-6 \xt Éféso 4.5,6\x*Napwa naa goo ê noo kâra macii na naa târa pâ *ânuurumuru: Âjupâra pâ, naa na pai côo kà pàra tèpa âboro, âna wâru pâ muru ni gòropuu ma naa napwéretòotù, na ina goorà pâ ‘pwiduée’ ma ‘pwi ukai’. [ rà pwamururà ma pwamainarà, â rà pwa ârapwaailò tàra.] \p Êco na jè tâmogòori pâ, nye caapwi co Pwiduée, pwi Caa. Nye gée gooé co, na tapoo diri pâ namuru.  wiàna jè wâro, â jè wâro ba kêe.  nye caapwi co Pwi Ukai kâjè, âna wà Iésu Kériso.  nye gée gooé co, na cau tèepaa diri pâ muru.  nye gée gooé co, na jè tòpi ê *âji wâro. \s2 Niimiri tàpé na càcaa gòo cèikî kàra \p Âjupâra pâ, nye dau piticèmuru naa goo pàra ‘pwiduée’  gée goo kaa pwiri, na [guwà niimiri pâ]\f + \fr 8:4-6 \fq Guwà niimiri pâ—\ft Nye wà tàpé Korénito na rà mara ina pâ, pwa tàrù kàra ma rà uti ê noo kâra macii bèepwiri, gée goo na ticè pàra ‘pwiduée’.  wà Paulo, âna é üuri ê pwina rà ina, êco na é pa-icôorà mwara goro ê pwina rà pwa ma ê pwina rà niimiri. (Côo 1 Korénito 10.19–20.)\f* pwa tàrù kâjè ma jè uti ê noo kâra macii na pwa ârapwaailò goo tàra. \p [ go tòpi tàwà pâ]: Âjupâra pâ ticèmuru naa goorà, [â càcaa pwicîri tâjè. Êco na jè ipwacôoco.] \v 7 Ba pwa pàra tèpa [cèikî béejè] na càra caa tâmogòori bwàti pwiri. Ba béaa, âna rà mu pwapwicîri târa pâ ânuuru duée.  nabàni, â wiàna rà uti ê noo kâra macii na pwa ârapwaailò goo, â o càra caa pitêre dàra ê *pwâratùra-nigée-goorà, â rà tubaèpà târa pwâranümarà. \p Ba rà niimiri pâ rà gére pwamaina pâ muru bèepwiri, gée goo na càcaa pâji gòo ê aunünüma kàra. \v 8 Êco na càcaa gée goo ê utimuru, na é tòpijè wà Pwiduée. Wiàna jè uti, é, wiàna câjè caa uti, â nye ticèmuru naa goo. \p \v 9 \x - \xo 8:9 \xt Roma 14.13–15; Galatia 5.13\x*Êkaa na pwa tàrù'gà [ma gà uti, é, câgà caa uti]. Êco na gà niimiri wà pwi jè a cèikî béegà, na càcaa gòo ê cèikî kêe. Ba gà péa nama tûu ê cèikî kêe, ma nama é pwa na èpà. \v 10 Ba wiàna é côogà na gà gére ija naa na ére pwicîri kàra, na ara ê ânuuru pâ ‘pwiduée’ â é niimiri pâ, wâdé na é pwaduwà'gà.  wâgà, âna gà tâmogòori pâ, càcaa pwicîri tâgà. Êco na wàé, âna càcaa gòo ê aunünüma kêe.  wiàna é uti, â o câé caa pitêre dàra bwàti ê pwâratùra-nigée-gooé. \p \v 11-12 \x - \xo 8:11-12 \xt Roma 14.15,20\x* gà côo, nye gée goro ê autâmogòori'gà, na gà tubaèpà\f + \fr 8:11-12 \fq Tubaèpà—\ft Grec: \fqa Tanoori ê cèikî kêe.\f* tà pwi béegà, na kîri ê cèikî kêe.  wiàna gà wàrapwiri, â gà pwa mwara tà Kériso, na ia é jèe bà ba kà pwi béegà. \v 13 \x - \xo 8:13 \xt Roma 14.21\x*Êkaa na, wiàna ê pai uti kôo ê noo kâra macii, âna o nama é pwa na èpà wà pwi jè a cèikî béeò, â wâdé na câgo caa uti. \c 9 \s1 É ipwamuruê wà Paulo \p \v 1 \x - \xo 9:1 \xt Apostolo 22.17–18, 26.16; 1 Korénito 15.8–9\x*Napwa wâgo, âna pwa tàrù kôo [ma go ilari jiiwà cè bépitu]. Ba go pwi *apostolo, â go jèe côo wà Iésu Kériso, Pwi Ukai kâjè, goo du âraporomeeô.  go jèe wakè goro nii kêe.  wâguwà, âna guwà tèpa pwâra wakè kôo. \v 2 \x - \xo 9:2 \xt 2 Korénito 3.2–3\x* wiàna rà ina wà pàra tàpé pâ, càcaa wàrapwiri, êco na wâguwà, âna guwà tâmogòori pâ nye âjupâra. Ba ê wâro kàwà, âna *paâjupâra pâ, go pwi apostolo kà Pwi Ukai\f + \fr 9:2 \fq Ba ê wâro kàwà, âna paâjupâra pâ… \fl é, \fqa Ba ê wâro kàwà naa goo Pwi Ukai, âna paâjupâra pâ, go pwi apostolo.\f*. \s2 Pwa tàrù kôo ba go pwi a wakè \p \v 3 Wàéni béipwamuruô ma otòpi tà tàpé na rà inaô ba èpà: \v 4 \x - \xo 9:4 \xt Luka 10.8\x*Gona nye wàibu co [ma wà Barnabas] na ticè tàrù kâbu, ma bu tòpi ê utimuru gée goro ê wakè kâbu? \v 5 Gona ticè tàrù kâbu, ma bu piéa ma du ilàri a cèikî, ma poparu wiâbu, na bu wakè? Ba rà nye cau wàrapwiri wà Pétéru\f + \fr 9:5 \fq Pétéru—\ft Grec: \fqa Céphas.\f* ma wà tèpa jii Pwi Ukai Iésu, ma diri pàra tèpa apostolo. \v 6  gona nye wàibu co, na bu wakè dàra mwani, târa ma bu wâro? \p \v 7 Ba wà pwi coda, âna câé caa wâri [ê neemuru paa kêe. Bwa, wàé, âna wâriê naa goro ê wakè kêe.]  wà pwina é câmi jè upwâra, âna é nye uti ê pwêe.  wà pwina é wéaari macii, âna é wâdo ê dilé gée goo. \p \v 8-9 \x - \xo 9:8-9 \xt Deutéronome 25.4; 1 Timotéo 5.18\x* jè côo pâ wàrapwiri naa na wâro kâjè na diri pâ tòotù. Êco na câgo caa ina gée gooò co. Ba jèe nye wii naa na ê *Naèà kà Moosé pâ: \qt Gà cibwaa pacoo ê paaci, ma é uti ê pwâra blé, na pàara na é còogai, ba kâgà, ê u mwatò goro blé.\qt*\rq Deutéronome 25.4\rq* \p Wiàna é ina pwiri wà Pwiduée, â gona é ina co ê macii? \v 10 \x - \xo 9:10 \xt 2 Timotéo 2.6\x*Bwa! É ina ba kâjè mwara, tèpa âboro. Ba wiàna jè û, ma pétâ, â jè tapacîri ê jè ére na kâjè, gée goro ârapiûnya. \p \v 11 \x - \xo 9:11 \xt Roma 15.27\x*[Naa goobu ma wà Barnabas\f + \fr 9:11 \fq Naa goobu ma wà Barnabas—\fl é, \fqa Naa goobà ma wà pàra tèpa apostolo. \ft Popai \fqa Nous \ft naa na grec.\f*, na ia bu jèe picémara tàwà ê popai] â bu nye câmi ê arapwüru naa na pwâranümawà, târa *napwéretòotù.  gona muru na dau maina tàwà, ma bu tòpi ê pwina pâri, târa pai wâro kâbu, gée goo ê pâ neemuruwà naani gòropuu\f + \fr 9:11 \fq Naa na pwâranümawà, târa napwéretòotù; Pâ neemuruwà, naani gòropuu—\fqa Spirituel; Matériel.\f*? \v 12 \x - \xo 9:12 \xt Apostolo 20.34; 2 Korénito 11.9\x* wiàna pwa tàrù kà pàra tàpé ma rà tòpi jiiwà, â o nye dau wâdé, wiàna guwà naa tâbu mwara! \s2 Bu jèe caa tacoo goowà \p Êco na jèe nye câbu mu caa tacoo goowà pâ, na guwà wàrapwiri, â bu naaco, ba na o ticè na rà èrà goo [wà tèpa âboro, na rà tòpi] ê *Picémara Wâdé goo wà Kériso. \p \v 13 \x - \xo 9:13 \xt Deutéronome 18.1–3\x*Guwà tâmogòori bwàti pâ, wà tèpa pwa *ârapwaailò, âna rà nye tòpi ê ére gée goro ârapwaailò naa na wâra pwapwicîri.  wà tèpa ênawéna kàra, âna rà tòpi ê ére gée goo pâ âraimeai. \v 14 \x - \xo 9:14 \xt Mataio 10.10; Luka 10.7; Galatia 6.6\x* nye ipaiwà naa goo wà tàpé na rà picémara ê Picémara Wâdé. Ba é ina wà Pwi Ukai pâ, wâdé na rà wâro gée goo ê popai kàra. \p \v 15 Êco na wâgo, âna nye câgo caa tòpi gée goo, â càcaa majoroé ma go wii tàwà tii bèeni. Bwa, o wâdé na go bà, jii na wàrapwiri! Ba go ipwàdée na càcaa pâri ma ina, wà pwi jè âboro pâ, go tòpi mwani jii tàpé na go picémara tàra ê Picémara Wâdé\f + \fr 9:15 \ft Dernière phrase—\ft Grec: \fqa O nye ticè âboro cèna é patâjii jiio ê ipwàdée kôo bèepwiri.\f*. \v 16 \x - \xo 9:16 \xt Jérémie 20.9\x*Câgo caa pi-ina kôo, naa goro pai picémara kôo ê Picémara Wâdé. Ba nye wakè na é naa tôo [wà Pwiduée] ma go pwa.  ée mwa pitèio ba gòo\f + \fr 9:16 \fq Ée mwa pitèio ba gòo—\ft Grec: \fqa O dau pwaée kôo.\f* wiàna câgo caa pwa. \p \v 17 Wiàna wâgo na pitòrigari i wakè bèepwiri, â o wâdé na go tòpi ê mwani goo. Êco na [nye wà Pwiduée, na é] pitòrigario, â é cùruo pâ.  câgo caa tapacîri naa wâriô goro mwani. \v 18 O dà cè câmaô? Wàéni: Na go picémara ê Picémara Wâdé, wiàna nye ticè wâriô naa goo.  go ipwàdée, ba nye pwa tàrù kôo, ma go ilari cè wâriô, êco na câgo caa ilari. \s2 Go piênawéna kâra âboro diri \p \v 19 Gée goo kaa pwiri, â nye ticè âboro na pitûâ kôo. Êco na go piênawéna kâra diri tèpa âboro, ba na o dau wâru gée goorà, na go poparà dari Kériso. \v 20 \x - \xo 9:20 \xt Apostolo 21.20–26\x*Wiàna go tâa jaa tèpa *Juif, â go nye pwacèwiirà, ba na go poparà dari Kériso. Jèe tipio jii ê Naèà kà Moosé, êco na go nye pitêre dàra, goorà, ba wàilà, âna rà pitêre dàra. \p \v 21  wiàna go tâa jaa tàpé [na càra caa tèpa Juif] na càra caa tâmogòori ê Naèà kà Moosé, â go pwacèwiirà, â câgo caa po tâa co naa goo ê Naèà.  go nye wàrapwiri, ba na go poparà dari Kériso. (Êco na é tâa gooò ê naèà kà Pwiduée, ba go nye ciburà wârori ê naèà kà Kériso.) \p \v 22 \x - \xo 9:22 \xt 2 Korénito 11.29\x* wiàna go tâa jaa tàpé na càcaa gòo ê cèikî kàra, â go wâro pwacèwiirà, ma go pagòorà, ba na rà wâro wiâ Kériso\f + \fr 9:22 \fq Ma go pagòorà… \ft Grec: \fqa Ma go poparà dari Kériso.\f*. Üu, go nye wâro pwacèwii tàpé na go tâa jaarà, na diri pai pwa wèe, ba na o pwa tèpa âboro gée goorà, na rà o medari Kériso\f + \fr 9:22 \fq Na rà o medari Kériso—\ft Grec: \fqa Na go pa-udòrà.\f*. \v 23 Diri ê pwiibà, âna go pwa, ba na é pâra pâ\f + \fr 9:23 \fq Pâra pâ—\fqa Se répandre. \ft Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: \fqa Bwiari pâ.\f* ê Picémara Wâdé. Â, naa wàrapwiri, â o tà tôo ê pâ aupwényunyuâari kêe. \s2 Go tà itàa ba na go piétò \p \v 24 Guwà tâmogòori pâ, wà pwina é piétò, naa na ê pi-itàa, âna é tòpi ê câmaê.  càcaa wà diri tèpa itàa na rà tòpi. Êkaa na wâdé na guwà itàa, ba na guwà tòpi ê câmawà! \v 25 \x - \xo 9:25 \xt Filipi 3.14; 2 Timotéo 2.4–5, 4.7–8\x*Wà tèpa itàa ma tèpa ipaa, âna rà dau ipwabwàtirà, ma piaabòrirà, ba na rà o piétò. Napwa naa goo ê câmarà, âna o càcaa tâa dàra gòiri. \p Êco na ê câmajè, [wàijè tèpa cèikî] âna ée mwa tâa dàra gòiri awé. \v 26 Êkaa pwiri na go itàa bwàti, ba na go tèepaa naa na ê pwâadèreè. Â, na go piokée, â go tò bwàti îô, târa ma coogée. \v 27 \x - \xo 9:27 \xt Roma 8.13, 13.14\x* go piaabòrio, â go wakè, ba na go ipwabwàti ê naiio, târa ma é pacoo ê câbawâdé kôo. Ba o càcaa wâdé, wiàna câé caa tòpio wà Pwiduée\f + \fr 9:27 \fq Câé caa tòpio wà Pwiduée—\ft Grec: \fqa Tòpò-o naa goro jènereê (disqualifié). \ft Papwicîri jiié na é itàa naa na pi-itàa.\f*, gée na càùru ê pai picémara kôo ê popai kêe tà pàra tàpé. \c 10 \s1 Cibwaa ipwamaina duée imudi \p \v 1 \x - \xo 10:1 \xt Exode 13.21–22, 14.22–29\x*Tèpa cèikî béeò, go taniimiri tàwà, ê pwina tèepaa mari tèpa jojoorojè\f + \fr 10:1 \fq Jojoorojè—\ft Wâru tèpa cèikî naa Korénito na càra caa tèpa Juif (tèpa Isaraéla). Êco na é ina wà Paulo pâ, \fqa jojoorojè, \ft ba, é ina wà Pwiduée pâ, na wàijè diri tèpa cèikî naa goo wà Kériso, âna jè pwacèwii tèpa gòobàra Abéraama, pwi jojooro tèpa Isaraéla. (Côo Galatia 3.29.)\f*, wà tèpa *Isaraéla biu. [Ba wà Pwiduée, âna é tòcia tàra ê naigé naa namaré.] Ba é nama é pâra béaa kàra ê jè nee, ba na é wéaarirà.  rà cau jépàgà diri ê nawià Mii. \v 2  [pwacèwii na] cau *upwaarà, naa na i nee, ma nawià, ba na rà o caapwi ma wà *Moosé [pwi a pitûâ kàra]. \p \v 3 \x - \xo 10:3 \xt Exode 16.35\x* rà cau ija diri ê utimuru me géenidò napwéretòotù\f + \fr 10:3 \fq Me géenidò napwéretòotù—\ft Grec: \fqa Spirituel. \ft Ipaiwà mwara naa goo pâ popai \fqa nye gée goro kaa ê pàtàmee \ft na nee tii 4.\f*, na é naa tàra wà Pwiduée. \v 4 \x - \xo 10:4 \xt Exode 17.6; Nombres 20.11\x* rà cau wâdo mwara ê jawé na é naa tàra. Ba nye goro kaa ê pàtàmee, na é nama joro i jawé, gée goro pwi atü na pâra wiârà.  ê pwi atü bèepwiri, âna wà Kériso. \p \v 5 \x - \xo 10:5 \xt Nombres 14.29–30\x*Êco na, [gée na càùru diri pâ pwi bèepwiri, âna] wâru gée goorà, na càcaa wâdé tûâ kàra tà Pwiduée, â é nama rà bà, â é tòdidirirà naa namaré. \s2 Cibwaa ipwacèwii Ba Isaraéla biu \p \v 6 \x - \xo 10:6 \xt Nombres 11.4,34; 1 Korénito 10.11\x*Diri ê pâ pwi bèepwiri, âna târa câmu tâjè, ba na jè cibwaa pwaduwà kàra.  jè cibwaa niimiri pâ, jè pwa na èpà, pwacèwiirà: \b \li1 \v 7 \x - \xo 10:7 \xt Exode 32.6\x*Jè cibwaa pwamaina tèpa duée imudi, pwacèwii pai pwa kà pàra tàpé gée goorà. Ba jèe wii naa na *Tii Pwicîri pâ: \qt Rà tâaboo naa na pi-ija.  rà câbu imudi. [ rà pwamaina ê pâ duée imudi.]\qt*\rq Exode 32.6\rq* \li1 \v 8 \x - \xo 10:8 \xt Nombres 25.1–9\x*Jè cibwaa ipuu imudi, pwacèwii pàra tàpé. Ba gée goo kaa pwiri, â rà po 23 000 tàpé na rà bà, naa na caapwi tòotù. \li1 \v 9 \x - \xo 10:9 \xt Nombres 21.5–6\x*Jè cibwaa gàdà Pwi Ukai\f + \fr 10:9 \fq Pwi Ukai—\ft Pàra Tii Pwicîri naa na grec, âna rà ina pâ: \fqa Wà Kériso.\f*, pwacèwii pàra tàpé, na utirà dòèa, â rà bà. \li1 \v 10 \x - \xo 10:10 \xt Nombres 16.41–49\x*Jè cibwaa pikûu, pwacèwii pàra tàpé. Ba wà Pwiduée, âna é cùru pâ pwi jè *angela kêe na pòtàmwararà. \b \m \v 11 Diri ê pâ aré-bà, âna tèepaa mari wà tèpa Isaraéla biu, ba na câmu tâjè.  jèe wii diri, ba na jè ipwacôoco. Ba o tàpo tèepaa ê pwâadàra ê pàara bèeni. \v 12 Wàépwiri, wà pwina é niimiri pâ gòo ê cèikî kêe, âna é ipwacôoco, ba é péa tà tûu! \p \v 13 [Êco na wâdé na guwà tâmogòori pâ]: Diri ê pâ tacai na tèepaa mariwà, âna pwacèwii pâ tacai kà pàra tàpé.  wà Pwiduée, âna ée pwi a pacoo ê auinabéaa kêe, â o câé caa nama é wénari ê nii kàwà i tacai.  ée mwa paari tàwà ê pai udò jii, ba na guwà o nye tà cimwü naa na tacai. \p \v 14 Êkaa, co tèpa âji béeò, wâdé na guwà upiri ê ipwamaina duée imudi. \s2 Jè caapwi ma Kériso \p \v 15 Guwà pi-ina kàwà pâ, guwà tèpa tàmanga\f + \fr 10:15 \fq Guwà pi-ina…guwà tèpa tàmanga—\ft Grec: \fqa Go patùrawà, pwacèwii wiàna guwà tèpa tàmanga.\f*, ma guwà tâmogòori pitèi bwàti pâ muru. Wiàna wàrapwiri, â guwà pitèi cai ê pwina go ina tàwà ni: \v 16 \x - \xo 10:16 \xt Mataio 26.26–28\x*[Na jè ija ê utimuru kà Pwi Ukai] â jè pwaolé tà Pwiduée goo ê wârado goro dipâa—pai ina wèe pâ, domii kà Kériso, [na joro, na ia é bà ba kâjè].  ê poloa na jè ipâdi, âna ê naii Kériso. Ûna jè wâdo, ma ija, â jè caapwi ma wà Kériso. \v 17 \x - \xo 10:17 \xt Roma 12.5\x* cau wàijè diri na jè ija i poloa, â jè tàgére caapwi naiiri âboro. Ba jè cau ija gée goro ê poloa na caapwi. \s2 Cibwaa pitànaima ma pâ duée! \p \v 18 \x - \xo 10:18 \xt Lévitique 7.6\x*Guwà niimiri cai [ê pai pwapwicîri kà] tèpa Isaraéla. Wà tàpé na rà uti ê *ârapwaailò na naa tà Pwiduée, âna rà pâ nau caapwi ma wàé. \v 19 \x - \xo 10:19 \xt 1 Korénito 8.4\x* càcaa ipaiwà naa goo wà tàpé na rà pwa ârapwaailò târa pâ ânuuru [muru na rà ina goorà pâ] ‘pwiduée’! Ba piticèmuru naa goo pâ pàra ‘pwiduée’, â piticèmuru naa goo pâ ârapwaailò na naa tàra. \p \v 20 \x - \xo 10:20 \xt Deutéronome 32.17; Auinapàpari 9.20\x*Êco na guwà ipwacôoco. Ba pwa pâ duée [na rà cicara wà Pwiduée].  nye wàilà kaa na rà tòpi ê pâ ârapwaailò bèepwiri.  ê utimuru na naa târa pâ duée, âna càcaa naa tà Pwiduée, na é caapwi co.  càcaa wâdé tôo, na guwà pitànaima ma ê pâ duée\f + \fr 10:20 \ft Pwa tàrù kâjè ma jè uti ê noo kâra macii na pwa ârapwaailò goo, êco na jè ipwacôoco, na jè cibwaa pwapwicîri târa pâ duée.\f*. \v 21 \x - \xo 10:21 \xt 2 Korénito 6.15–16\x*Guwà têre, làpé! Càcaa pâri ma guwà picapai wâdo ê wârado kà Pwi Ukai, bau ê wârado kâra pâ duée imudi!  càcaa pâri ma guwà picapai ija ê utimuru kà Pwi Ukai, bau ê utimuru kâra pâ duée imudi! \v 22 \x - \xo 10:22 \xt Deutéronome 32.21\x*Wànau, nümawà na guwà nama é putàmu wà Pwiduée? É, pwiri guwà niimiri pâ dau pwa nii kàwà jiié? \s1 Jè pwa diri ba na o ipwamaina Pwiduée \p \v 23 \x - \xo 10:23 \xt 1 Korénito 6.12\x*[Jè wâjué côwâ] naa goo auina kàwà, pâ «Nye ticè muru na papwicîri jiio.»  go ina mwara pâ, càcaa êdiri pâ muru na wâdé. Nye âjupâra pâ, nye ticè na papwicîri jiijè, [tèpa naî Pwiduée] êco na càcaa êdiri pâ muru na pagòo tèpa béejè. \v 24 \x - \xo 10:24 \xt Roma 15.1–2\x*Wâdé wiàna jè cibwaa po mudàra co ê pwina wâdé ba kâjè; jè mudàra mwara pwina wâdé ba kà pàra tàpé. \p \v 25 [Wàéni ê pwina gà mwa pwa]: Wiàna gà wâri ê noo kâra macii naa na aupwa jèna, â gà cibwaa pitawèerigà [pâ, pwiri utimuru târa pwa ârapwaailò]. Â, na wàrapwiri, â o càcaa tubagù ê *pwâratùra-nigée-googà. [Ba napwa naa goo ê utimuru, âna nye ticè na pwicîri tâjè.] \v 26 \x - \xo 10:26 \xt Psaume 24.1\x*Ba: \qt Ê gòropuu diri, bau diri ê pwina tâa na, âna kà Pwi Ukai.\qt*\rq Psaume 24.1\rq* \p \v 27 Ipaiwà na rà todàgà wà tàpé na càra caa tèpa cèikî.  gà pâra, â gà cibwaa piwâ na gà ija.  gà cibwaa tawèerirà goro ê utimuru, ba na o càcaa tubagù ê pwâratùra-nigée-googà. \v 28-29 \x - \xo 10:28-29 \xt 1 Korénito 8.7\x*Êco na, wiàna é ina tâgà wà pwi âboro pâ: «Wàéni utimuru na naa târa duée», â gà cibwaa ija.  càcaa wàrapwiri googà, â wàrapwiri gooé, ba na gà cibwaa tubagù ê pwâratùra-nigée-gooé. \p [Pwiri guwà o tòpi tôo pâ]: «Gorodà na go pitêre dàra ê aunünüma kà pwi jèpwi? \v 30 \x - \xo 10:30 \xt 1 Timotéo 4.4\x*Ba wiàna go pwaolé tà Pwiduée goro ê utimuru, â gorodà na o pitèio goro pai uti kôo?» \p \v 31 \x - \xo 10:31 \xt Kolosé 3.17\x*[ go ina pâ]: Na gà ija, â na gà wâdo, â gà cau pwa, ba na béipwamaina Pwiduée.  ipaiwà naa goro diri pâ muru na gà pwa. \v 32 \x - \xo 10:32 \xt Roma 14.13\x* gà ipwacôoco goro pâ tûâ'gà, ba gà péa tanoori ê pwâratùra-nigée-goo pwi jè âboro—wiàna ina pâ, pwi jè *Juif, é, wà pwi âboro na câé caa pwi Juif, é, wiàna pwi jè âboro gée na wâra pwapwicîri kà Pwiduée. \p \v 33 \x - \xo 10:33 \xt 1 Korénito 9.20–22\x* napwa naa gooò, âna go wàrapwiri\f + \fr 10:33 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\fl é, \fqa Guwà ipwacèwiio. \ft (Côo 1 Korénito 11.1.)\f*. Ba câgo caa imudàra cè wâdé kôo acari.  go o imudàra cèna wâdé ba kà diri tèpa âboro, ba na o wâru gée goorà, na rà o udò, [ma tâa tàra ê *âji wâro]. \c 11 \nb \v 1 \x - \xo 11:1 \xt 1 Korénito 4.16\x*Üu, guwà ipwacèwiio, ba go ipwacèwii Kériso. \ms1 tûâ kâjè na jè pwapwicîri naima \mr (Naporomee 11–14) \s1 Pai târamiri pûrujè \p \v 2 Go jèe naa tàwà pâ nyamanya ma pâ ârapupûra [na ia go jèe tòpi].  go ipwàdée goowà, â go picâdiriwà, ba guwà nye tà niimiri, â guwà wâro wiâra\f + \fr 11:2 \ft Jèpa pi-ité pâ jèpa nyamanya, naa na pâ jèpa napô ma jèpa pàara. Na pàara kà Paulo, âna càcaa wâdé, na gòri wàrapûru pwi paao; â càcaa wâdé na pwârü pûru tô ilàri. Wâdé na tòimiri pai pwa kâjè, wiâra nyamanya kâra Ba kâjè, â na càcaa tanoori wà tèpa jènerejè.\f*. \v 3 \x - \xo 11:3 \xt Genèse 3.16; Éféso 5.23\x* pwa mwara jè muru na nümoo na guwà tâmogòori. Wàéni: Wà Kériso, âna é pwi a pitûâ\f + \fr 11:3 \fq Pwi apitûâ—\ft Grec: \fqa Pwi pûru.\f* kà pwi paao; â wà pwi paao, âna é pwi a pitûâ kà tô wâdèe.  wà Pwiduée, âna é pwi a pitûâ kà Kériso, [pwacèwii na ê pûrujè, âna pwi a pitûâ kâra naiiri âboro kâjè]. \p \v 4 Wà pwi âboro na é târamiri ê pûruê na é pwapwicîri, é, na é ipa popai naa na nee Pwiduée, âna câé caa papwicîri wà Kériso, na é pwi a pitûâ kêe. \p \v 5-6 Êco na, napwa naa goo wà tô ilàri, âna wâdé na é târamiri ê pûruê, na é pwapwicîri, é, na é ipa popai naa na nee Pwiduée. É wàrapwiri, ba na é paari pai pitòimiri kêe wà pwi éaé, na é pwi a pitûâ kêe. Wiàna câé caa wàrapwiri, âna pwacèwii na tàpi pûruê, muru na kamu\f + \fr 11:5-6 \fq Kamu—\ft Rà ina mwara wà tèpa ijiao pâ: \fqa Pitubaârakaée.\f* ba kà tô ilàri\f + \fr 11:5-6 \fq Muru na kamu ba kà tô ilàri—\ft Wà tèpa Juif béaa, âna rà tàpi pûru tô ilàri na é pwa pâ tûâ na èpà. Tàpi pûru pa ilàri gòronaigé mwara. \ft Grec: \fqa  wiàna tàutêe na é târamiri ê pûruê, â wâdé naa tàpi!\f* [naa jaajè]. \p \v 7 \x - \xo 11:7 \xt Genèse 1.26–27\x*Napwa naa goo wà pwi paao, âna é cibwaa târamiri ê pûruê\f + \fr 11:7 \fq É cibwaa târamiri ê pûruê—\fl é, \fqa Ticè pitacoo gooé na é târamiri ê pûruê.\f* [na é pwapwicîri]. Ba wà pwi paao, âna é pwacèwii ê ânuuru muugère kà Pwiduée\f + \fr 11:7 \fq Pwacèwii…Pwiduée—\ft É jèe tòpò pwi âboro wà Pwiduée, ba na é pwacèwiié, wàé Pwiduée.\f*. Êco na wà tô ilàri, âna é pwényuâa ma muugère kà pwi paao. \v 8 \x - \xo 11:8 \xt Genèse 2.18–23\x*Ba wà Pwiduée, âna câé caa tapoo ê paao gée goro ê naii tô ilàri.  é tapoo ê ilàri gée goro ê naii pwi paao. \v 9  câé caa tapoo ê paao ba kà tô ilàri, â é nye tapoo ê ilàri ba kà pwi paao. \p \v 10 Wàépwiri ê majoroé ma é târamiri ê pûruê wà tô ilàri. Ba wàrapwiri goo wà tèpa *angela\f + \fr 11:10 \fq Ba wàrapwiri goo wà tèpa angela—\ft Càcaa pwéelaa pai ina wèe. Wàéni pàra auniimiri kà pàra tèpa dotée goro ê Tii Pwicîri: • Wà tô ilàri, âna é paari tà tèpa angela pâ, pwa tàrù kêe, ba na é pwapwicîri ma ipa popai naa na nee Pwiduée.  ê tàrù bèepwiri, âna é me gée goo wà Pwiduée. \fl É, \ft • É paari tà tèpa angela pâ, é papwicîri pwi éaé. \fl É, \ft • É pipwamuruê jii wà tèpa angela kà Caatana (tèpa duée), ûna é gére pwapwicîri. \fl É, \ft • O pwa pàtàmee jii pâ duée, ba na é piétò jiirà.\f*. \p \v 11 Êco na, naa na pai tòpò kà Pwi Ukai\f + \fr 11:11 \fq Naa na pai tòpò kà Pwi Ukai—\fl é, \fqa Naa na wâro kâjè naa goo Pwi Ukai.\f*, âna, wiàna ticè ilàri, â o nye ticè paao.  wiàna ticè paao, â o ticè ilàri. \v 12 Ba wiàna é tapoo ilàri gée goro naii pwi paao wà Pwiduée, â âjupâra mwara pâ, wà pwi paao, âna pitèpaé gée goo tô ilàri.  wàilu, âna ru cau me gée goo wà Pwiduée, ba wà Pwiduée na é tapoo diri pâ muru. \p \v 13 Gona guwà niimiri pâ, wâdé wiàna câé caa târamiri ê pûruê wà tô ilàri, na é pwapwicîri tà Pwiduée? Wâdé na guwà pinünüma cai bwàti naa goo, ma pitèi cai. \v 14 Wà pwi paao na dau gòri ê wàrapûruê, âna po dau kamu ba kâjè. Ba nye càcaa wàrapwiri wiâra ê càra na naa tâjè\f + \fr 11:14 \fq Ê càra na naa tâjè—\ft Grec: \fqa La nature. \ft Munaa pai ina wèe ni pâ, tèpa nyamanya kà tèpa âboro.\f*. \v 15  wà tô ilàri, âna nye naa têe, ba na gòri wàrapûruê, bétâramiri ê pûruê, ba pwényuâa ma muugère kêe. \v 16  wiàna pwi càra âboro-bà, âna câé caa wâdé tà wà pwi jèpwi, â go ina co pâ nye câmaajé tâbà\f + \fr 11:16 \fq Câmaajé tâbà—\fl é, \fqa Câmaajé tôo.\f*.  ipaiwà pai pwa bèepwiri naa na pàra wâra pwapwicîri. \s1 Caanilo—Pa-utimuru \p \v 17 Go patùrawà ni, goro pâ tûâ kàwà na càcaa wâdé tôo. Ba, na guwà mu picaatâa [nau pwapwicîri] â guwà dau pitubaèpà tàwà [gée goro ê pâ càrawà na èpà]. \p \v 18 \x - \xo 11:18 \xt 1 Korénito 1.10–12\x*Ba jèpwi, âna go têre pâ, na guwà ipitiri, â guwà pitadàrùwà.  go niimiri pâ, âjupâra ê pwâratùra bèepwiri. \v 19 (Êco na péa wâdé wiàna pwa cè pitadàrù wânabibiu kàwà, ba na jè tâmogòori tàpé na rà âjupâra.) \p \v 20 Jèpwi: Na guwà pitànaima, â guwà niimiri pâ, na guwà pi-ija ê utimuru kà Pwi Ukai\f + \fr 11:20 \fq Utimuru kà Pwi Ukai—\ft Naa na bétapoo wâra pwapwicîri, âna nye ticè Caanilo, é, Pa-utimuru (Sainte-Cène, eucharistie) pwacèwiijè. Rà nye ija pwacèwii pai ija kâjè diri tòotù.\f*. \v 21 Êco na guwà pitòri, ba wà pàra tàpé, âna rà copwa, â wà pàra tàpé, âna rà ipwirié. \v 22 Wànau? Nye ticè pwârawâ kàwà ma guwà ija ma wâdo wê? Gona càcaa âjimuru tàwà ê wâra pwapwicîri kà Pwiduée?  nümawà na guwà tubakamu tàpé na ticè kàra? Go mwa inaanau\f + \fr 11:22 \fq Inaanau—\fqa Ina pâ wànau.\f* tàwà? Pwiri guwà niimiri pâ go mwa picâdiriwà? Bwa! \s2 Êre Caanilo—Pa-utimuru \p \v 23 Guwà têre! Wàéni mwara ê nyamanya, na ia go tòpi jii wà Pwi Ukai, âna go pacâmuriwà goo: Na bàrane, na icuri wà Pwi Ukai Iésu na, âna é popa ê poloa. \fig É napéaati êre pi-ija wà Iésu|src="110 cn01804B.tif" size="col" ref="11.24-25" \fig* \p \v 24 \x - \xo 11:24 \xt Mataio 26.26–28; Maréko 14.22–24; Luka 22.19–20\x* é pwaolé tà Pwiduée goo, â é tubiti ma ipâdi, â é ina pâ: «Êni, âna naiio, na go panuâ ba kàwà. Wiàna guwà ija, â guwà pitaniimiri ê pwina go pwa tàwà.» \p \v 25 \x - \xo 11:25 \xt Exode 24.6–8; Hébéru 8.8–13\x*Gée na càùru ê pi-ija, â wà Pwi Ukai, âna é popa mwara ê wârado dipâa, â é ina pâ: «Êni, âna câmu kâra *auipwataâboro na bwaa âmuê—auipwataâboro na é pwa wà Pwiduée goro ê domii kôo [na joro, ba na é tòpò pinaanapô naa nabibiu kàwà ma wàé]. Wiàna guwà wâdo, â guwà pitaniimiri ê pwina go pwa tàwà.» \p [Wàépwiri ê popai kà Pwi Ukai Iésu.] \v 26 Êkaa na, wiàna jè ija ma wâdo, â târa inapàpari ê pai bà kà Pwi Ukai ba kâjè, tèepaa naa goro cè pai wâjué me côwâ kêe. \s2 Jè pwapwicîri Caanilo—Pa-utimuru \p \v 27 \x - \xo 11:27 \xt Hébéru 10.29\x*Wiàna gà tòpi imudi ê poloa ma ê wârado dipâa kà Pwi Ukai, â gà còbèedari ê naiié bau ê domii kêe. \v 28 Êkaa na, gà nye mara pinünüma bwàti, béaa kâra ê pai ija ma wâdo'gà. \v 29 Ba wiàna gà ija ma wâdo, âna câgà caa côoina ê naii Pwi Ukai\f + \fr 11:29 \fq Câgà caa côoina ê naii Pwi Ukai—\ft Ârailu pai ina wèe: Jèpwi âna, \fqa Câgà caa côoina pâ, guwà caapwi ma wà tèpa cèikî béegà na rà ija ma wâdo, ba guwà cau caapwi naiiri âboro, ê naii Kériso. \ft Jèpwi âna, \fqa Câgà caa côoina pâ ê pwina gà wâdo ma ija, âna {câmu kâra} ê naii Kériso ma domii kêe, na é bà ba kâgà; âna muru na dau pwicîri.\f*, â ée mwa pitèigà wà Pwiduée, â ée mwa naa wârimuru'gà. \p \v 30 Wàépwiri kaa, na wâru gée goowà, na rà tâa na aré ma maagé, tiagoro na rà bà. \v 31 Wiàna jè mara pitèi bwàti ê càrajè, â pwiri o câé caa pitèijè wà Pwi Ukai [ma naa wârimuru kâjè]. \v 32 \x - \xo 11:32 \xt Hébéru 12.5–6\x*(Êco na, wiàna é tèijè ma patàrùjè, âna târa ma o câjè caa dau pwa wârimuru, ma tèpa âboro gòropuu.) \p \v 33 Êpwiri co tèpa cèikî béeò, wiàna guwà picaatâa goro ê pi-ija kà Pwi Ukai, â guwà pitapacîwà. \v 34 Ba wiàna guwà po dau copwa, â wâdé na guwà mara ija béaa naa pwârawâ kàwà. Ba na wàrapwiri, â wiàna guwà ipitiri, â o câé caa naa wârimuru kàwà wà Pwiduée. \b \m [Nabwé naawê.] Napwa naa goo pàra pwina guwà ilari jiio, âna go o mwa ina tàwà, wiàna go mwa wâjué me côwâ dariwà. \c 12 \s1 Âraimeai gée goo Nyuâaê Pwicîri \p \v 1 Tèpa cèikî béeò, go patùrawà ni, goro pâ âraimeai, na me gée goo ê Nyuâaê Pwicîri. Ba wâdé na guwà tâmogòori bwàti ê pai pwa goo. \p \v 2 \x - \xo 12:2 \xt Habakuk 2.18–19\x*Béaa, na bwaa câguwà caa pâji tâmogòori wà Pwiduée, âna guwà pwamaina pâ *ânuurumuru na guwà ina pâ ‘pwiduée’, na ticè wâro goorà. Â, na guwà wàrapwiri, â rà pa-imwüruwà pâ duée imudi.  càcaa pâri ma guwà cicararà\f + \fr 12:2 \ft Grec: \fqa Guwà tâmogòori pâ, na pàara na guwà bwaa tèpa païens (tàpé na càra caa tâmogòori Pwiduée), âna ipa-imwüruwà goro pâ idoles (ânuuru pâ ‘pwiduée’) na càcaa pâri ma rà tùra. Êco na rà pitûâ kàwà.\f*. \p \v 3 \x - \xo 12:3 \xt 1 Ioane 4.2–3\x*[Êco na nabà, âna é popawà ê Nyuâaê Pwicîri kà Pwiduée].  nümoo na guwà câmogòori ê pwina me gée gooé. Ba wiàna é tùra gée goo ê Nyuâaê Pwicîri, wà pwi jè âboro, â o càcaa pâri ma é pinajajai Iésu.  wiàna é inapàpari pâ, wà Iésu, âna é Pwi Ukai, â nye gée goo kaa ê Nyuâaê Pwicîri. \s2 Caapwi co Nyuâaê Pwicîri na é naa \p \v 4-5 \x - \xo 12:4-5 \xt Roma 12.6\x*Ê Nyuâaê Pwicîri, âna é jèpa naa tâjè jècaa pâ âraimeai\f + \fr 12:4-5 \fq Âraimeai—\ft Pai ina wèe ni pâ, ê nii bau ê autâmogòorimuru na naa tâjè, ba na jè wakè kà Pwiduée, ma ipagòo ê wâra pwapwicîri kêe \fqa (talent, aptitude, capacité).\f* na pi-ité.  wiàna wâru pâ jèpa pai piênawéna kâjè, êco na jè piênawéna kà Pwi Ukai na é caapwi co. \v 6  wâru pâ jèpa wakè kâjè, êco na caapwi co Pwiduée na é wakè goojè diri. \v 7  ê Nyuâaê Pwicîri, âna é paari ê pai tâa goojè kêe, ûna é naa tâjè jècaa ê jèpa âraimeai, ba na o pagòo diri [ê wâra pwapwicîri]. \p \v 8-10 É naa tà pwi jèpwi, jè âraimeai, â é naa tà pwi jèpwi, jè âraimeai. Âna nye pwi caapwi Nyuâaê Pwicîri na é naa. [Wàéni pàra pwi]\f + \fr 12:8-10 \ft Na pàra nee tii na ê naporomee bèeni, âna wâru pâ popai na caapwi pai ina wèe, naa na paicî.  câbà caa ciburà ina côwâ ê pwina caapwi.\f*: \b \li1 Ê pai tâmogòori tèi bwàti pâ muru; \li1 Ê popai goro autâmogòorimuru; \li1 Ê cèikî na maina; \li1 Ê pai nama tiàu maagé; \li1 Ê pai wakè goro pàtàmee; \li1 Ê pai ipa popai naa na nee Pwiduée (*péroféta); \li1 Ê pai nadàrù ê pwina me gée goo wà Pwiduée, ma ê pwina càcaa me gée gooé; \li1 Ê pai tùra na pâ pwâratùra na ité\f + \fr 12:8-10 \fq Pwâratùra na ité—\ft Ê pwâratùra na câjè caa câmu goo, na jè pwamaina Pwiduée goo. Pwiri ê âji pai tèpa âboro, pwiri ê pai tèpa angela (côo 1 Korénito 13.1), pwiri càcaa âji paijè.\f*; \li1 Ê pai bii ê pâ pwâratùra bèepwiri. \b \m \v 11 \x - \xo 12:11 \xt 1 Korénito 7.7\x*Êdiri pâ pwiibà, âna nye ê Nyuâaê Pwicîri na é ipâdi tâjè jècaa wiâra câbawâdé kêe. \s1 Wâguwà naima âna guwà naii Kériso \p \v 12 \x - \xo 12:12 \xt 1 Korénito 10.17\x*Guwà jèe côo cai ê naiijè [wàijè tèpa âboro]: Nye caapwi naiiri âboro, êco na nye dau wâru ê nyi ére gée goo.  ipaiwà naa goo ê naii Kériso, [pai ina wèe pâ, ê wâra pwapwicîri kêe]. \v 13 \x - \xo 12:13 \xt Galatia 3.28\x*Ba jèe cau *upwaajè naa goo ê Nyuâaê Pwicîri na é caapwi, ba na jè o caapwi naiiri âboro. [Âjupâra naa goojè diri tèpa cèikî] wiàna jè tèpa *Juif, é, câjè caa tèpa Juif; â wiàna jè tèpa *ênawéna kîri kâra pâ âboro, é, wiàna pwa tàrù kâjè. Ba jè cau tòpi ê Nyuâaê Pwicîri naa na ê pwâranümajè. \p \v 14  napwa naa goo ê naiiri âboro, âna wâru pâ ére gée goo. \v 15  câé caa ina ê âjè pâ: «Gée goo na câgo caa îjè, â câgo caa tâa na naiiri âboro.» \v 16  câé caa ina ê pwâranyürujè pâ: «Gée goo na câgo caa âraporomeejè, â câgo caa tâa na naiiri âboro.» \v 17 Ba wiàna ina pâ, nye po êco ê âraporomeejè naa na naiijè, â jè o mwa wànau târa cè pai têre kâjè?  wiàna ina pâ, nye po êco pwâranyürujè naa na naiijè, â jè o mwa wànau târa pai têre ûraara muru? \s2 Wà Pwiduée na é jèpa tòpòjè \p \v 18 Ba wà Pwiduée, âna é jèpa tòpò jèpa ére, naa na naiiri âboro, wiâra ê nye pai niimiri kêe. \v 19  wiàna ina pâ, nye po êco caapwi ére, â o càcaa naiiri âboro na tâbawêe. \p \v 20 Üu, ba wâru diri ê pâ jèpa ére gée goro ê naiiri âboro. \v 21 Wàépwiri na, càcaa pâri ma é ina ê âraporomeejè târa îjè pâ: «Càcaa pwamuru naa googà.»  càcaa pâri ma é ina ê pûrujè târa du âjè pâ: «Càcaa pwamuru naa goou.» \p \v 22 Jèpwi mwara, âna pwa pàra ére gée goro ê naiijè, na jè niimiri pâ, ticè nii kàra. Êco na nye wàilà kaa na dau pwamuru naa goorà. \v 23  ê pâ ére na jè pinaapwàniri, âna jè nye dau pipapwicîrirà.  ê pâ ére na câjè caa côo, âna jè dau piwéaarirà, \v 24 jii ê pàra ére. Ba nye wàrapwiri, pai tòpò kà Pwiduée ê naiijè. \p \v 25  êkaa, na càcaa pâri ma pitadàrù ê naiijè.  êdiri pâ ére bèepwiri, âna rà nye pitòimirirà côwâ. \v 26 Ba wiàna é tâa na aré pwi jè ére, â êdiri pàra ére, âna rà cau tâa na aré ma wàé.  wiàna ipwamaina jè ére, â wàilà diri, âna rà cau ipwàdée ma wàé. \s2 Pàra wakè naa na wâra pwapwicîri \p \v 27 \x - \xo 12:27 \xt Roma 12.5\x*Wâguwà naima, âna guwà naii Kériso, ê wâra pwapwicîri kêe.  wâguwà jècaa, âna guwà jèpa ére gée gooé. \v 28 \x - \xo 12:28 \xt Éféso 4.11–12\x* wàéni [pàra tèpa wakè] na é jèe tòpò wà Pwiduée naa na wâra pwapwicîri: \li1 Tèpa apostolo, na rà tèpa pâbéaa; \li1 Tèpa ipa popai (péroféta); \li1 Tèpa picémara popai; \b \m  wàéni pàra tàpé mwara: \li1 Tèpa wakè goro pàtàmee; \li1 Tèpa nama tiàu maagé; \li1 Tèpa pitu tà pàra tàpé; \li1 Tèpa pitûâ; \li1 Tèpa pwa pâ pwâratùra na ité. \b \m \v 29 Gona [guwà niimiri pâ] jè cau tèpa *apostolo diri? Bwa!  câjè caa capai tèpa péroféta diri, ma tèpa picémara popai, ma tèpa wakè goro pàtàmee. \v 30  gona jè cau tèpa nama tiàu maagé, ma tèpa pwa pâ pwâratùra na ité, ma tèpa bii pâ pwâratùra bèepwiri? Bwa. [Ba jèe naa tâjè jècaa ê jèpa âraimeai.] \v 31 \x - \xo 12:31 \xt 1 Korénito 14.1\x* wâguwà, âna wâdé na guwà iari ê pâ âraimeai na pwamuru naa goo. \p Êco na go o mwa paari tàwà ê naigé na dau piwéna ma wâdé awé. \c 13 \s1 Pimeaari \q1 \v 1 Wiàna go pwa \q2 pâ pairi pâ âboro diri, \q2 ma pâ pai tèpa *angela, \q1 â wiàna ticè pimeaari gooò, \q2 â nye po pwa aio co, \q2 pwacèwii kilo, \q2 é, târa ilò na é tûu\f + \fr 13:1 \fq Târa ilò na é tûu—\ft Grec: \fqa Sinebalo (cymbale) na pwa aié.\f*. \q1 \v 2 \x - \xo 13:2 \xt Mataio 17.20\x*Wiàna go pame \q2 popai kà Pwiduée; \q1 wiàna go tâmogòori diri \q2 pâ muru ni gòropuu, \q2 pâ muru na tâa na wâbinyiri; \q1 â wiàna ticè pimeaari gooò, \q2 â nye piticèmuru naa gooò. \q1 Wiàna dau maina cèikî kôo, \q2 ma go pagù pâ jaa, \q1 â wiàna ticè pimeaari gooò, \q2 â nye piticèmuru naa gooò. \q1 \v 3 Wiàna go naa \q2 diri pâ neemuruô \q2 tà tàpé na ticè kàra; \q1 â wiàna go panuâ naiio \q2 ba na go pi-ina kôo\f + \fr 13:3 \fq Ba na go pi-ina kôo—\fl é, \fqa Ba na o cîri. \ft Càcaa pwéelaa naa na grec.\f*, \q1 â wiàna ticè pimeaari gooò, \q2 â nye piticèmuru naa gooò. \s2 Wàéni pai pwa wàra pimeaari \q1 \v 4 Wàéni ê pai pwa \q2 wàra ê pimeaari: \q2 Jè pidàpwicâarijè. \q2 Jè pitu tà pàra tàpé. \q2 Câjè caa tèpa piboo. \q2 Câjè caa pi-ina kâjè. \q2 Câjè caa tèpa maina nüma. \q2 \v 5 Câjè caa pwa-imudiri muru. \q2 Câjè caa piniimirijè co. \q2 Câjè caa tèpa putàmu. \q2 Câjè caa tèpa tà niimiri na èpà \q2 naa na pwâranümajè. \q1 \v 6 \x - \xo 13:6 \xt Roma 12.9\x*Wàéni ê pimeaari: \q2 Na jè ipwàdée \q2 goro ê âjupâra; \q2 â jè pikîri goro \q2 ê pwina càcaa *tàrù. \q2 \v 7 \x - \xo 13:7 \xt 1 Pétéru 4.8\x*Jè nye ciburà cèikî. \q2 Jè nye ciburà tapacîri. \q2 Jè nye ciburà kakeri. \q2  càcaa oratâjè goo. \s2 Ée mwa tâa dàra gòiri awé \q1 \v 8 Dà na ée mwa tâa \q2 dàra gòiri awé? \q1 Nye ê pimeaari! \q1 [O nye cau tiàu \q2 pâ âraimeai]: \q2 O nye tiàu \q2 tèpa *péroféta. \q2 O nye tiàu \q2 pai pipa popai \q2 naa pwâratùra na ité. \q2 O nye tiàu \q2 pai tâmogòorimuru. \q1 \v 9 Càcaa tâbawêe \q2 ê autâmogòorimuru \q2 na naa tâjè. \q1 Càcaa tâbawêe \q2 ê popai kâjè \q2 naa na nee Pwiduée. \q1 \v 10 O tiàu diri \q2 ê pwina càcaa tâbawêe, \q2 ba ée mwa tèepaa me \q2 pwina tâbawêe! \b \q1 \v 11 Na go bwaa èpo, \q2 â go tùra pwacèwii nari èpo, \q2 â go niimiri pwacèwii nari èpo. \q1 Ûna go jèe maina, \q2 â go naaco diri \q2 pai pwa kâra nari èpo. \q1 \v 12 Bwaa câjè pâji côo bwàti; \q2 jè niâ naa na garaaci [na tòri]. \q1 Êco na, na jè tòotù, \q2 âna jè o mwa bàra côoê \q2 naa na pai tâa kêe. \q1 Bwaa câjè caa tâmogòori diri. \q1 Êco na, na jè tòotù, \q2 â jè mwa bàra tâmogòori bwàti\f + \fr 13:12 \fq Jè mwa bàra tâmogòori bwàti—\ft Jè mwa bàra côo Pwiduée ma tâmogòorié bwàti. \ft Grec: \fqa Jè mwa côo{ê} naa na naporomee.\f*, \q2 pwacèwii Pwiduée, \q2 na é tâmogòorijè bwàti. \b \q1 \v 13 \x - \xo 13:13 \xt 1 Tésalonika 1.3\x*Tâa tâjè pâ muru na âracié: \q2 Ê cèikî, ê pitapacîri, \q2 bau ê pimeaari. \q1  wà pimeaari, \q2 na dau maina naa nadàpàra. \cls Nabwé! \c 14 \s1 Pai pwa goo du âraimeai \p \v 1 \x - \xo 14:1 \xt 1 Korénito 12.31, 14.39\x*Guwà imudàra béaa ê pimeaari, naa na diri ê pwina guwà pwa.  wâdé na guwà iari ê pâ âraimeai gée goo ê Nyuâaê Pwicîri. \p Dau wâdé wà pwini ipa popai naa na nee Pwiduée. \v 2 Ba wiàna gà tùra na ê pwâratùra na ité goo ê Nyuâaê Pwicîri, â gà nye patùra co wà Pwiduée. Ba wà pàra tàpé, âna càra caa tâmogòori ê pwina gà ina. Ba gà ina pâ muru na tàbinyiri tàra. \p \v 3 Êco na, wiàna gà ipa popai naa na nee Pwiduée, â gà patùra pâ âboro.  gà pagòorà, ma patàmarùrà.  gà pitu târa diri ê wâra pwapwicîri. \v 4 Ba wà pwina é tùra na pâ pwâratùra na ité, âna é nye ipagòoé côwâ.  wà pwina é ipa popai naa na nee Pwiduée, âna é pagòo diri ê wâra pwapwicîri. \p \v 5 Wâdé tôo na guwà cau tùra na pâ pwâratùra na ité. Êco na nye dau wâdé tôo jii pwiri, wiàna guwà pame ê popai naa na nee Pwiduée, [naa na pwâratùra na jè cau tâmogòori diri]. Ba wàépwiri ê muru na piwéna. Êco na, wiàna gà tùra na ê pwâratùra na ité, â wiàna wà pwi jèpwi, âna é bii popai na gà ina, â nye wâdé mwara. Ba wiàna wàrapwiri, â [ê popai'gà, âna ée] pagòo diri ê wâra pwapwicîri. \s2 Pwa na gà pagòo tèpa cèikî \p \v 6 Wiàna ina pâ, go tèepaa mariwà, co tèpa cèikî béeò, â go patùrawà co naa na ê pwâratùra na ité, â o mwa wànau târa ma pagòowà? Bwa, wâdé na go pame ê popai na guwà tâmogòori—naa na pai pupûra kôo, é, naa na popai goro autâmogòorimuru, é, naa na popai na go pame tàwà naa na nee Pwiduée, é, naa na popai goro ê pwina é paari tôo wà Pwiduée naa na nyuâa. Ba êdiri pâ pwi bèepwiri, âna târa pitu tàwà. \p \v 7-8 [Guwà jèe niimiri cai pâ neemuru nyabi] pwacèwii ê kuruò, ma kitara. Wiàna càcaa pwéelaa ê aié, â jè o mwa wànau târa cè pai tâmogòori ê wéegére nyabi\f + \fr 14:7-8 \fq Cè pai tâmogòori ê wéegére nyabi—\fl é, \fqa Cè pai picâdàrù-ru wèe.\f*?  wiàna càcaa pwéelaa cè airi ê tutu, â o wàilàapà na o pitapitirirà ma pwabwàtirà târa ipaa? [ wiàna wàrapwiri naa goo] pâ muru bèepwiri, na ticè wâro goorà, \v 9 â o nye ipaiwà naa goowà! Ba wiàna càcaa pwéelaa tâjè ê pwina gà ina, â o wànau târa ma jè tâmogòori ê êreê? Ba gà tùra pwacèwii pâ marü. \p \v 10 Dau wâru pâ pwâratùra kà tèpa âboro gòropuu.  rà nye jèpa tâmogòori ê jèpa pwâratùra kàra jècaa. \v 11 Êco na wâgo, âna câgo caa tâmogòori ê pairà. [ wàilà, âna càra caa tâmogòori ê paio.]  go pwi pârame ba kàra, â rà tèpa pârame ba kôo. \v 12  ipaiwà naa goowà [wiàna guwà tùra co na pwâratùra na ité]. Êkaa na wâdé na guwà mudàra pâ âraimeai, târa pagòo ê wâra pwapwicîri, [â càcaa muru na kàwà co]. \s2 Bii popai ba na rà tâmogòori \p \v 13 Wàépwiri, wiàna gà tùra na ê pwâratùra na ité, â wâdé na gà pwapwicîri, ma o naa tâgà ê âraimeai târa bii popai. [Â, na wàrapwiri, â jè o cau tâmogòori ê popai na gà pame.] \v 14 Ba, na go pwapwicîri na ê pwâratùra na ité, â nye ticè na go tâmogòori naa na ê pâ pwina go gére ina. Ba nye ê Nyuâaê Pwicîri\f + \fr 14:14 \fq Ê Nyuâaê Pwicîri—\fl é, \fqa Ê nyuâaô.\f* na é gére pwapwicîri wâgooò. \v 15  dà cèna go pwa? Wâdé na go pwapwicîri ma nyabi naa na nyuâa; â wâdé mwara na go pwapwicîri ma nyabi goro autâmogòorimuru kôo. \p \v 16 Wiàna guwà picaatâa târa ma guwà pwapwicîri, â wâdé na guwà niimiri tàpé na càra caa tâmogòori ê pai pwa goo ê pâ âraimeai gée goo ê Nyuâaê Pwicîri. Ba wiàna gà pwaolé tà Pwiduée, co, naa na ê pwâratùra na ité, na é naa tâgà ê Nyuâaê Pwicîri, â rà mwa o wànau târa ma rà pâra wiâgà, naa na pwâra pwapwicîri'gà? Ba o càra caa tâmogòori ê pâ pwina gà ina\f + \fr 14:16 \ft Grec: \fqa Wiàna gà pwaolé goro ê nyuâa, â wà pwina é tâa wê wà pwi âboro na é tàmaari…âna ée mwa wànau târa ma é tòpi pâ «Amen» târa pwâra pipwaolé kâgà? Ba câé caa tâmogòori ê pwina gà ina.\f*. \v 17 Péa po dau wâdé pai pwapwicîri'gà. Êco na càcaa pitu ma pagòo tàpé na rà gére têre. \p \v 18 Napwa naa gooò, âna go pwi a tùra na pâ pwâratùra na ité—â go dau pwa awé jiiwà.  go pwaolé tà Pwiduée goo. \v 19 Êco na wâna ê ipitiri kà tèpa cèikî, âna nümoo na go ina co 5 popai na pwéelaa, ba na go pacâmurirà, jii ê pâ 10 000 popai, na ina naa na jè pwâratùra na càra caa tâmogòori. \s2 Pwâratùra na ité âna câmu kêe \p \v 20 \x - \xo 14:20 \xt Éféso 4.14\x*Tèpa cèikî béeò, napwa naa goo ê pâ tûâ na èpà, âna wâdé na guwà pwacèwii nyi nari èpo, na ticè na rà tâmogòori. Êco na, naa na diri pàra muru, âna wâdé na guwà pinünüma pwacèwii tèpa âboro maina. \v 21 \x - \xo 14:21 \xt Ésaïe 28.11–12\x*Jèe wii naa na *Tii Pwicîri pâ é ina wà Pwi Ukai pâ: \b \q1 \qt Go o mwa patùra ê Ba kôo,\qt* \q1 \qt naa na jè pwâratùra na ité.\qt* \q1 \qt Go o mwa pacâmurirà,\qt* \q1 \qt naa na pai tèpa pârame.\qt* \q1 \qt  o càra caa pitêre dòo.\qt*\qs Ésaïe 28.11–12\qs* \b \m \v 22-23 \x - \xo 14:22-23 \xt Apostolo 2.13\x*Êkaa na, wiàna jè tùra na pwâratùra na ité, âna càcaa muru na wâdé\f + \fr 14:22-23 \fq Càcaa muru na wâdé—\ft Grec: \fqa Câmu kêe; \ft na pai ina wèe pâ, ê aupitèi kà Pwiduée—wiàna pwâra putàmu kêe naa goo tàpé na tàutàra na rà cèikî, é, ipwàdée kêe goo tàpé na tàpiri pwâranümarà.\f* ba kà tàpé na càra caa cèikî. Ba wiàna rà tèepaa naa na wâra pwapwicîri wiàna guwà gére jèpa tùra na jèpa pwâratùra na ité, â rà mwa ina pâ, gù pûruwà! \p Êco na, wiàna jè ipa popai naa na nee Pwiduée, â o muru na wâdé ba kà tàpé na bwaa càra caa pâji cèikî\f + \fr 14:22-23 \fq Muru na wâdé, ba kà tàpé na bwaa càra caa pâji cèikî—\ft Grec: \fqa Câmu ba kà tèpa cèikî.\f*, [ba o tàpiri pwâranümarà]. \v 24 \x - \xo 14:24 \xt Ioane 16.8\x*Ba wiàna rà tèepaa, na guwà gére jèpa pame ê popai naa na nee Pwiduée, naa na pwâratùra na rà tâmogòori, â rà o mwa côoina pâ tûâ kàra na èpà, â rà o pinünüma ma rà biirà\f + \fr 14:24 \fq Rà o pinünüma ma rà biirà—\ft Grec: \fqa O pitèirà, \fl é, \fqa rà pitèirà.\f*. \v 25 Ba o papwéelaari ê pâ muru na tâa na wâbinyiri na pwâranümarà.  rà o mwa tùu jùrurà, ma pwamaina Pwiduée.  rà o mwa ina pâ: «Âjupâra pâ wà Pwiduée, âna é wâjaawà!» \s1 Càrajè na pitòimiri naa na wâra pwapwicîri \p \v 26 \x - \xo 14:26 \xt 1 Korénito 12.8–10\x*Tèpa cèikî béeò, jè o wànau, târa pai pwa kâjè na jè ipitiri? Wàéni: \li1 Wà pwi jèpwi, âna é nyabi târa ma pwamaina Pwiduée. \li1 Wà pwi jèpwi, âna é ipacâmuri\f + \fr 14:26 \fq Ipacâmuri—\ft Pwiri pai ina wèe pâ, ipa popai naa na nee Pwiduée goro ê pàtàma Nyuâaê Pwicîri (prophétiser). Ba jè wàrapwiri na jè pwa pupûra, wiàna é popajè ê Nyuâaê Pwicîri.\f*. \li1 Wà pwi jèpwi, âna é pame ê popai goro ê pwina é paari têe wà Pwiduée naa na nyuâa; \li1 Wà pwi jèpwi, âna é tùra na ê pwâratùra na ité; \li1 Wà pwi jèpwi, âna é bii ê popai bèepwiri. \b \p  diri ê pâ pwiibà, âna târa ma pagòo ê wâra pwapwicîri diri. \v 27 Wâdé na ârailu, é, âracié âboro co, na tùra na pâ pwâratùra na ité; â rà pitapacîrà.  wâdé na pwa pwi a bii pwâratùra kàra. \v 28 Ba wiàna ticè, â rà cibwaa tùra.  rà nye jèpa patùra co wà Pwiduée. \p \v 29 \x - \xo 14:29 \xt 1 Tésalonika 5.21\x*Napwa naa goo wà tàpé na rà ipa popai naa na nee Pwiduée, âna wâdé na ârailu, é âracié.  wà pàra tàpé, âna rà o têre ê popai na rà pame, ma pitèi ê pwina o pwa\f + \fr 14:29 \fq Pitèi ê pwina o pwa—\ft Pai ina wèe pâ, pitùra goo cè pai wârori wèe. \fl É, \fqa Pitèié.\f*. \v 30  wiàna é naa ê popai kêe wà Pwiduée tà pwi jèpwi, â wà pwina é gére tùra, âna wâdé na é coo. \p \v 31 Â, na wàrapwiri, â wà diri tàpé na rà tòpi ê popai gée goo wà Pwiduée, âna o pâri ma rà jèpa pame tàwà.  o pacâmuriwà ma pagòowà. \v 32 Ba wâdé na rà tâmogòori pai pitòimirirà. \v 33-34 \x - \xo 14:33-34 \xt 1 Korénito 11.3; 1 Timotéo 2.12\x*Ba càcaa wâdé tà Pwiduée na jè pwa-imudiri muru naa na wâra pwapwicîri; â wâdé têe na jè pitòimirijè, ma wakè na tàbwàti. \s2 Càra pa ilàri \p Napwa naa goo wà pa ilàri, âna rà cibwaa tùra imudi\f + \fr 14:33-34 \fq Tùra imudi—\ft Grec: \fqa Tùra. \ft Naa na nee tii 11.5, âna é ina wà Paulo pâ, pwa tàrù kà pa ilàri ma rà ipa popai naa na nee Pwiduée. Càcaa wâdé tà Paulo na rà pacoo ê pwapwicîri na rà tawèeri êre pai pwa pupûra, é, na rà pwa jèkutâ co. (Côo mwara \fl note \ft goo 1 Timotéo 2.11–12.)\f*, naa na ipitiri kàwà. Ba ticè tàrù kàra ma rà wàrapwiri. Ipaiwà naa na diri pàra wâra pwapwicîri\f + \fr 14:33-34 \fq Ipaiwà naa na… \ft Pwiri pâ popai bèepwiri, âna rà tâa goro pâ popai naa na nee tii 32.\f*.  wâdé na rà papwicîri [tèpa pitûâ] wàra na jèe wii naa na ê Naèà kà *Moosé. \v 35 Wiàna nümarà na rà tâmogòori bwàti, â wâdé na rà tawèeri tèpa éarà naa pwârawâ kàra. Ba càcaa wâdé na rà tùra [imudi] naa na picaatâa. \p \v 36-37 \x - \xo 14:36-37 \xt 1 Ioane 4.6\x*Êdiri pâ pwiibà, âna autûâri kà Pwi Ukai, [â tacoo goowà pâ, na guwà pitêre dàra]. É, gona guwà tà niimiri pâ ê popai kà Pwiduée, âna é me gée jaawà? É, pwiri nye wâguwà co na guwà tòpi? Wiàna dau tâa gòwà ê Nyuâaê Pwicîri, [pwacèwii na guwà ina] â wâdé na guwà côoina pâ, go patùrawà naa na nee Pwi Ukai. Ipaiwà mwara wiàna guwà ina pâ guwà tèpa pame popai kêe. \v 38 Ba wà tàpé na tàutàra na rà côoina pwiri, âna o càcaa côoinarà\f + \fr 14:38 \fq O càcaa côoinarà—\fqa O câé caa côoinarà wà Pwiduée, \fl é, \fqa  câguwà caa ipacè naa goorà.\f*. \p \v 39 [Go tubanabwé goro ê auniimiri bèeni] co tèpa cèikî béeò: Wâdé na guwà iari na guwà ipa popai naa na nee Pwiduée.  guwà cibwaa pacoo tàpé na rà tùra na ê pwâratùra na ité. \v 40 Êco na wâdé na guwà pwa diri naa na pitòimiri ma tàbwàti. \c 15 \ms1 pai wâro côwâ gée na aubà \mr (Naporomee 15) \s1 É jèe wâro côwâ wà Kériso \p \v 1 Tèpa cèikî béeò, go taniimiri tàwà ê *Picémara Wâdé na ia go jèe inapàpari tàwà. Ba guwà jèe tòpi, â nabàni mwara, âna guwà bwaa nye tà tâa goo. \v 2 Ê picémara bèepwiri, âna ée mwa pa-udòwà, [ma naa tàwà ê *âji wâro] wiàna guwà tà cimwü naa goo, wàra pai ina kôo tàwà. Êco na, wiàna càcaa wàrapwiri, â o piticèmuru naa goro ê cèikî kàwà! \p \v 3 \x - \xo 15:3 \xt Ésaïe 53.5–12\x*Go jèe naa tàwà ê ârapupûra na ia go jèe tòpi. Wàéni ê pwina dau pwamuru naa goo: \b \q1 Wà Kériso, âna é bà, \q1 ba na o tipijè \q1 jii ê pâ èpà kâjè, \q1 wàra pai jèe ina \q1 naa na Tii Pwicîri. \q1 \v 4 \x - \xo 15:4 \xt Mataio 12.40; Apostolo 2.24–32\x*Tòpòé naa na auipwàni. \q1 Pawâroé côwâ gée na aubà, \q1 naa na béâracié kâra tòotù, \q1 wàra pai jèe ina \q1 naa na Tii Pwicîri. \q1 \v 5 \x - \xo 15:5 \xt Mataio 28.16–17; Luka 24.34\x* é ipaarié [tà tèpa âboro kêe]: \q2 tà Pétéru\f + \fr 15:5 \fq Pétéru—\ft Grec: \fqa Céphas. \ft (Âna jè nee Pétéru. Côo Ioane 1.42.)\f* pwi a pâbéaa; \q2 tà tèpa 12 *apostolo; \q2 \v 6-7 \x - \xo 15:6-7 \xt Luka 24.50\x*tà tèpa cèikî na rà wâna 500; \q2 tà Jacques; \q2 tà diri pàra tèpa apostolo. \b \m Wà pàra tàpé gée goo tèpa 500 âboro-bà, âna rà jèe bà. Êco na dau wâru tàpé na rà bwaa tàgére wâro nabàni. \s2 É ipaarié tà Paulo \p \v 8 \x - \xo 15:8 \xt Apostolo 9.3–6\x*Gée na càùru diri pâ pwi bèepwiri, â é ipaarié tôo, wâgo, pwi ‘pwêedi’\f + \fr 15:8 \fq Wâgo, pwi ‘pwêedi’—\ft Grec: \fqa Pwacèwii na pitèpao béaa kâra parui kôo. \ft Pwiri rà pitunee tà Paulo, gée goo ê pai tubaèpà kêe tà tèpa cèikî, béaa kâra pai cèikî naa goo wà Kériso.\f*. \v 9 \x - \xo 15:9 \xt Éféso 3.8; 1 Timotéo 1.15\x*Ba po dau piticèmuru naa gooò jii diri tèpa apostolo béeò.  càcaa pâriô ma rà ina gooò pâ, na go pwi apostolo, gée goo ê pai tubaèpà kôo târa ê wâra pwapwicîri kà Pwiduée béaa. \v 10 \x - \xo 15:10 \xt 2 Korénito 11.23\x*Êco na, gée goro ê *pimeaari imudi kà Pwiduée, â gére wâgo ni. Ba ê pimeaari imudi bèepwiri, âna é jèe tòpò ê pwâra wakè kêe naa gooò. Ba go jèe dau wakè jii pàra tèpa apostolo.  nye càcaa wâgo na wakè, â nye wà Pwiduée, goro ê pimeaari imudi kêe. \p \v 11  wiàna nye wâgo [na go picémara ê popai tàwà] é, wiàna wà tèpa apostolo béeò, â wàé kaa pwiri ê Picémara Wâdé, na ia bà picémara tàwà, â na ia guwà cèikî naa goo. \s1 Ée mwa pawârojè Pwiduée \p \v 12 Wà Kériso, âna é jèe wâro côwâ gée na aubà—wàépwiri ê popai na bà picémara.  gorodà na rà ina pàra pàarawà\f + \fr 15:12 \fq Pàra pàarawà—\ft Pwa tèpa pacâmu na rà ina pâ, wà Iésu, âna câé caa wâro côwâ gée na aubà.\f* pâ, o càra caa wâro côwâ wà tèpa bà? \v 13 Ba wiàna wàrapwiri, â wà mwara Kériso, âna pwiri câé caa wâro côwâ gée na aubà! \v 14  pwiri piticèmuru naa goo ê Picémara Wâdé kâbà, â ipaiwà mwara naa goro ê cèikî kàwà. \v 15  pwiri bà tèpa pwâ, ba bà jèe picémara tàwà pâ, wà Pwiduée, âna é pawâroé côwâ. \p \v 16 [Go ina mwara pâ]: Wiàna âjupâra pâ, càra caa wâro côwâ wà tèpa bà, â wà Kériso, âna pwiri câé caa wâro côwâ. \v 17  napwa ê cèikî kàwà, âna pwiri piticèmuru naa goo.  pwiri é bwaa piiwà ê pàtàmara ê pwina èpà, â pwiri càcaa pwanauri ê pâ tûâ kàwà na èpà\f + \fr 15:17 \ft 2\+ord e\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa  pwiri guwà bwaa tâa na pâ èpà kàwà.\f*. \v 18  pwiri wà tèpa cèikî, na rà jèe bà, âna rà wâiti jii Pwiduée. \v 19 Ba wiàna ê cèikî kâjè naa goo Kériso, âna nye târa co ê pwi wâro ni gòropuu, â pwiri nye wàijè kaa tàpé na dau ipwaée kâjè naa na diri tèpa âboro! \s2 ‘Pwi autapoo kâra piûnya’ \p \v 20 Êco na càcaa wàrapwiri! Ba é jèe nye wâro côwâ wà Kériso, â é pwacèwii pwi autapoo kâra piûnya.  o wâru wàijè na jè o mwa pwicò kêe. \v 21 \x - \xo 15:21 \xt Roma 5.12\x*Ba jè cau bà diri, goo pwi caapwi âboro, wà *Adamu, na ia me gooé ê pwâra bà.  jè o mwa wâro côwâ gée na aubà, goo pwi âboro, wà Kériso. \v 22 Êdiri pâ âboro, âna rà cau bà, ba rà caapwi ma Adamu.  wàijè diri\f + \fr 15:22 \fq Wàijè diri—\ft Grec: \fqa Wà diri tèpa âboro. \ft Pai ina wèe pâ, wàijè tèpa cèikî naa goo wà Kériso.\f*, âna jè o mwa wâro côwâ gée na aubà, gée goo na jè caapwi ma wà Kériso. \p \v 23 \x - \xo 15:23 \xt 1 Tésalonika 4.16; Auinapàpari 20.5\x*Wà Pwiduée, âna é jèe mara pawâro wà Kériso, ba é pwi a pâbéaa.  ée mwa caa pawârojè mwara, na tòotù na ée mwa wâjué me côwâ naani gòropuu wà Kériso\f + \fr 15:23 \ft Napéaati naa na grec pâ: \fqa O mwa jèpa pwa tà diri tèpa âboro, naa na jèpa autâa kàra jècaa.\f*. \v 24  gée na càùru pwiri, âna o pwâadàra pâ muru.  wà Kériso, âna ée mwa tédidiri awé ê pàtàmara diri pâ duée, ma pâ u, ma pâ pitûâ na èpà.  nabwé, â ée mwa panuâ côwâ tà Pwiduée Caa, ê pitûâ kêe ma pwâra ukai kêe. \p \v 25 \x - \xo 15:25 \xt Mataio 22.44\x*Ba [é jèe tàmara pacoo wà Pwiduée pâ] na ée mwa pitûâ wà Kériso, tiagoro na ée mwa còogai diri tàpé na rà ipaa dèe. \v 26 \x - \xo 15:26 \xt Auinapàpari 20.14\x* wà pwi bénabwé, âna ê pwâra bà.  ée mwa pwa ma tiàué awé wà Kériso. \p \v 27 \x - \xo 15:27 \xt Psaume 8.7\x*Ba jèe wii naa na *Tii Pwicîri pâ, wà Pwiduée, âna é jèe nye nama \qt é pitûâ naa gòro diri ê pâ muru.\qt*\rq Psaume 8.7\rq* \v 28 Â, na ée piétò, wà Pwina naîê, naa goro diri pâ muru, â ée mwa ipakîriê na ara Pwiduée.  wà Pwiduée, âna ée mwa pitûâ bamwara, kâra diri pâ muru, ma wà diri tèpa âboro. \s2 Êkaa na guwà tàcî! \p \v 29 [Go wâjué côwâ naa goo ê pai wâro côwâ gée na aubà.] Ba pwa jèpwi mwara: Gorodà na rà *piupwaa wà pàra tàpé ba kà tèpa bà kàra, wiàna o càra mwa caa wâro côwâ wà tèpa bà\f + \fr 15:29 \fq Piupwaa…ba kà tèpa bà—\ft Pwiri rà wàrapwiri wà pàra tèpa cèikî, na pàara kà Paulo. Êco na ticè popai goro ê pai pwa wèe bèepwiri naa na jè ére na Tii Pwicîri.\f*? \p \v 30 \x - \xo 15:30 \xt Roma 8.36\x* jèpwi mwara, âna wàibà [ma wà tèpa apostolo béeò] âna cina bà nye tà ciburà pipanuâbà, [ba na bà picémara ê pâ popai-bà, wiàna ticè wâro côwâ gée na aubà]? Ba dau wâru pâ muru na èpà na tèepaa maribà, na diri pâ tòotù. \p \v 31 [Gona câguwà caa tâmogòori] co tèpa cèikî béeò, pâ go côo ê pwâra bà na arao na diri pâ tòotù? Go nye *ipwataâboro pâ, nye âjupâra pwiri, pwacèwii na nye âjupâra pâ, go dau inawà ba wâdé tà pàra tàpé, goo [ê pwina é pwa tàwà] wà Pwi Ukai kâjè Kériso Iésu\f + \fr 15:31 \fq Goo…Kériso Iésu—\fl é, \fqa Naa na nee Pwi Ukai kâjè Kériso Iésu.\f*. \v 32 \x - \xo 15:32 \xt Ésaïe 22.13\x*Ba dau gòo ê ipaa kôo dà tàpé [na rà cicarao] naa na ville Éféso, ba rà pwacèwii pâ macii a piugà.  wiàna ticè wâro côwâ gée na aubà, â pwiri piticèmuru naa goo ipaa kôo.  pwiri wâdé na jè [pwa ê pwina rà ina wà pàra tàpé, pâ]: \qt Ija ma wâdo, ba widàuru, âna jè o bà.\qt*\rq Ésaïe 22.13\rq* \p \v 33 [Bwa! Càcaa wàrapwiri.]  guwà cibwaa nama rà ipa-imwüruwà wà pàra tàpé. Ba [âjupâra mwara ê auina bèeni, pâ]: «Wà tèpa béejè na èpà, âna rà o mwa tubaèpà ê càrajè na wâdé.» \v 34 Êkaa na guwà tà tàcî! Guwà niimiri bwàti.  guwà pitòotéri ê càrawà na èpà ba na o wâdé\f + \fr 15:34 \fq Guwà pitòotéri ê càrawà na èpà, ba na o wâdé—\fl é, \fqa Nabwé na guwà pwa na èpà.\f*! Ba go ina tàwà pâ: Pwa pàra tàpé gée goowà, na càra caa tâmogòori Pwiduée!  wâdé na guwà kamu goo. \s1 Naiiri âboro na bwaa âmuê \p \v 35 Gà péa tawèerio pâ: «O wànau cè pai pwa goo ê pai wâro côwâ kà tèpa bà? Ê pâ naiirà, âna o pwacèwii dà?» \v 36 \x - \xo 15:36 \xt Ioane 12.24\x*Gà pinünüma cai! Na jè câmi pudòro upwâra, â é mara wai naa napuu, béaa kâra cè pai cipu kêe.  wâdé na wàrapwiri. \v 37  câjè caa câmi ê upwâra na jèe maina, â jè câmi co pudòé, wiàna pwâra blé, é, wiàna jèpwi. \v 38 Â, na é cipu, â pwa ê naiié, na é naa wà Pwiduée. Ba é nye jèpa ipâdi târa jèpa pudòro upwâra ê jèpa naiirà, wiâra câbawâdé kêe. \p \v 39  nye pi-ité mwara ê naiiri âboro, ma ê naiiri macii, ma ê naiiri marü, ma ê naiiri ârawéà. \p \v 40 Nye ipaiwà naa goo pâ muru gòropuu, ma ê pâ muru nidò napwéretòotù. Po dau pwényuâa ê pai côorà diri, êco na nye jèpa pi-ité ê pwényuâa kàra. \v 41 Jèpwi mwara, âna jèpa pi-ité ê pwéelaa kâra tòotù, ma ê pwéelaa kâra parui, ma ê pwéelaa kâra pâ îricò.  ê pâ jèpa îricò mwara, âna nye jèpa pi-ité ê pwéelaa kàra. \s2 Èjipi naiijè ma o pwa pwi jèpwi \p \v 42 Nye wàrapwiri naa goo pai wâro côwâ kâjè gée na aubà. Ba ê naiiri âboro na jè èjipi naa napuu, âna pwacèwii ê pudòro upwâra. Ba ée mwa wai ma botére naawê. Êco na ê naiijè na é wâro côwâ gée na aubà, âna câé caa mwa caa wai ma botére. Ba ée jèe *wâro dàra gòiri awé. \p \v 43 \x - \xo 15:43 \xt Filipi 3.20–21\x*Ê naiiri âboro na jè èjipi naa napuu, âna càcaa wâdé pai côo wèe. Êco na, na é wâro côwâ gée na aubà, â é nye dau pwényuâa kaa. Na jè èjipié, â piticè nii kêe. Êco na, na é wâro côwâ, âna nye dau pwa nii kêe kaa. \v 44 Jè nye èjipi co ê naiiri âboro.  gée na càùé, âna o naiiri âboro na bwaa âmuê, na é nama é wâro côwâ ê Nyuâaê Pwicîri. Ba wiàna pwa naiiri âboro naani gòropuu, â âjupâra pâ, pwa ê âji naiiri âboro na bwaa âmuê, na ée mwa naa tâjè ê Nyuâaê Pwicîri. \s2 Du naiiri âboro na pi-ité \p \v 45 \x - \xo 15:45 \xt Genèse 2.7\x*Ba jèe wii naa na Tii Pwicîri pâ: \qt Wà Pwiduée, âna é naa wâro, tà Adamu, pwi jojooro diri tèpa âboro.\qt*\rq Genèse 2.7\rq*  pwa pwi jèpwi na jè tunee têe pâ ‘Wà Pwi bénabwé Adamu’, [âna wà Kériso].  tâa gooé ê Nyuâaê Pwicîri, â wàé, Kériso, na é naa ê âji wâro. \v 46 Ê pwina mara tèepaa, âna muru gée goro ê naiiri âboro [naani gòropuu].  ê pwina é pwicò, âna muru gée goo ê Nyuâaê Pwicîri. \p \v 47 Wà Pwiduée, âna é tapoo pwi jojooro âboro, wà Adamu, gée goro puu.  wà Kériso, ‘wà Pwi bénabwé Adamu’, âna é me gée *napwéretòotù. \p \v 48 Ê naiijè naani gòropuu, âna pwacèwii naii wà Adamu, na ia pwa goro puu.  ê naiijè naanidò napwéretòotù, âna o pwacèwii naii wà Kériso, na é me géenidò napwéretòotù. \v 49 Üu, nabàni, âna jè pwacèwii Adamu, â na tòotù na bwaa wâ naigé, âna jè o pwacèwii Kériso\f + \fr 15:49 \fq Adamu; Kériso—\ft Grec: \fqa Wà pwina é me gée gòropuu; Wà pwina é me gée napwéretòotù.\f*. \s2 Piétò jii pwâra bà \p \v 50 Tèpa cèikî béeò, go nye ina tàwà pâ: Nye ticè autâa wâna *Mwaciri kà Pwiduée, kâra naiijè nabà, na pwa goro pièe ma domii. Ba ê pwina o wai ma botére, âna o càcaa tâa têe cè wâro dàra gòiri awé. \p \v 51 \x - \xo 15:51 \xt 1 Tésalonika 4.15–17\x*\x - \xo 15:51 \xt Mataio 24.31\x*Guwà têre bwàti, ba go ina tàwà ê pwina dau pwényuâa kaa—ê pwina tàbinyiri béaa, êna é jèe paari tâjè wà Pwiduée.  wàéni: O câjè caa capai bà, êco na o capai pitòotérijè\f + \fr 15:51 \ft Pwiri é niimiri wà Paulo pâ, ée mwa wâjué me côwâ wài wà Kériso, na rà bwaa tà wâro wà pàra tèpa cèikî bée. (Côo 1 Tésalonika 4.15–17.)\f*. \v 52  o nye piawài kaa. Ba o upi ê tutu, â wà diri tèpa [cèikî na rà jèe] bà, âna rà o wâro côwâ dàra gòiri awé.  wàijè, âna o nye pitòotéri kaa ê naiijè [â o câ mwa caa wai ma botére]. \v 53-54 \x - \xo 15:53-54 \xt 2 Korénito 5.4\x*\x - \xo 15:53-54 \xt Ésaïe 25.8\x*Üu kaa, ê naiijè naani gòropuu, âna é muru na câé caa gòiri, ba é pâ nau bà, ma wai\f + \fr 15:53-54 \ft 1\+ord re\+ord* phrase—\ft Grec: \fqa Wâdé na, ê pwina é wai, âna é coona ê pwina câé caa wai; â wâdé na, ê pwina é bà, âna é coona ê pwina câé caa bà.\f*.  o wâdé na pitòotérié, ma é naiiri âboro na é wâro dàra gòiri awé. Ûna wàrapwiri, â o coo ê auwii naa na Tii Pwicîri, na ina pâ: \b \q1 \qt É piétò bamwara\qt* \q1 \qt jii ê pwâra bà.\qt* \q1 \qt É tubatiàué awé!\qt*\qs Ésaïe 25.8\qs* \q1 \v 55 \x - \xo 15:55 \xt Osée 13.14\x*\qt Wâpà piétò'gà, co pwâra bà?\qt* \q1 \qt Wâpà ê nii ma gòo'gà?\qt* \q1 \qt Gà o mwa wànau\qt* \q1 \qt târa cè pai tubaèpà tâbà côwâ\qt*\f + \fr 15:55 \fq Gà o mwa wànau… \ft Grec: \fqa Wâpà da'gà?\f*\qt ?\qt*\qs Osée 13.14\qs* \b \m \v 56 \x - \xo 15:56 \xt Roma 7.13\x*(Ba ê pàtàmara ê pwâra bà naa goojè, âna é me gée goo pâ èpà [na jè pwa].  ê pàtàmara ê pâ èpà, âna é me gée goo [pai càcaa wârori kâjè bwàti] ê Naèà kà *Moosé.) \v 57 Êco na nabà, âna jè pwaolé tà Pwiduée, ba é nama jè piétò awé, gée goo Pwi Ukai kâjè Iésu Kériso! \p \v 58 Êpwiri co tèpa âji béeò, wâdé na guwà gòo, ma cimwü!  guwà tà tâa taaci goo ê wakè kà Pwi Ukai. Ba diri ê pwina guwà pwa, goro ê nii kàwà na é naa, âna o pwamuru naa goo. \c 16 \s1 Pâra aupitûâri kà Paulo \s2 Bépitu ba kà tàpé Iérusaléma \p \v 1 \x - \xo 16:1 \xt Roma 15.25–26; 2 Korénito 8.1–9\x*[Wàéni ê autûâri kôo] naa goo ê mwani na guwà o mwa tòri, ba kà tèpa cèikî wâ *Iérusaléma: Wâdé na guwà pâra wiâra ê pwina go ina tà tèpa wâra pwapwicîri wâ Galatia. \v 2 Wàéni: Diri pâ pwapwicîri, âna guwà jèpa tòpò naa jaawà, jè ére gée goro ê mwani kàwà. Ba na wàrapwiri, â guwà naanaimari diri ê mwani, béaa kâra pai tèepaa kôo dariwà. \fig É tòri bépitu ba kà tèpa cèikî wâ Iérusaléma wà Paulo|src="112 CN02149b.TIF" size="col" ref="16.2" \fig* \v 3  guwà pitòrigari pàra tàpé, ba na rà pa pâ ê bépitu kàwà bèepwiri naa Iérusaléma.  wiàna go o mwa tèepaa paé dariwà, â go\f + \fr 16:3 \fq Go—\fl é, \fqa Guwà.\f* o mwa wii cè tii, cèna rà o pa pâdari tèpa wâra pwapwicîri naawê, ba na o *paâjupâra tàra pâ, nye wàijè kaa, na jè panuârà. \v 4  wiàna go mwa côo pâ pâri ma go pâra wiârà, â go o mwa piciarà. \s2 É pwabwàti pai pâra kêe \p \v 5 \x - \xo 16:5 \xt Apostolo 19.21\x*[Napwa ê pé pâra kôo, âna] go o jèe tapàgà ê province Macédoine, â géewê, âna go o mwa me mariwà côwâ. \v 6-7 \x - \xo 16:6-7 \xt Roma 15.24\x*Dau nümoo na tàpo gòiri ê pai tâa kôo jaawà, wiàna é câbawâdé wà Pwi Ukai.  pwiri go o mwa tâa jaawà, naa na diri ê pàara na pièpà napô na.  wiàna wàrapwiri, â guwà o mwa pitu tôo, ma go pâra naa na cè jè ére. \p \v 8  ni, âna go nye tà tâa ni Éféso, tèepaa naa goro tòotù Pentecôte\f + \fr 16:8 \fq Tòotù Pentecôte—\fqa Tòotù kâra piûnya. \ft Côo mwara \fqa Tòotù maina \ft naa na Neeremuru \fqa (Vocabulaire)\ft .\f*. \v 9 \x - \xo 16:9 \xt Apostolo 19.8–10; 2 Korénito 2.12\x*Ba jèe pàara, na go pwa cè wakè na maina naani. [Ba nye dau wâru kaa, tàpé na rà tòpi ê Picémara Wâdé.] Êco na dau wâru mwara tàpé na rà cicarao. \p \v 10 \x - \xo 16:10 \xt 1 Korénito 4.17\x*Wiàna é medariwà wà Timotéo, â guwà ipwabwàti têe. Ba é piênawéna kà Pwi Ukai, pwacèwiio. \v 11 \x - \xo 16:11 \xt 1 Timotéo 4.12\x* guwà cibwaa ipwatétéri têe.  [wiàna jèe nabwé pai tâa kêe jaawà] â guwà pacidòri nyuâaê, ma pitu têe, ba na é wâjué me mariô. Ba go tà tapacîrà ni, wàilà ma cè pàra tèpa bée. \p \v 12 \x - \xo 16:12 \xt 1 Korénito 3.6\x*Napwa naa goo pwi aéjii kâjè, wà Apollos, âna go dau tacoo gooé, ma é pâra wiâ pàra tèpa cèikî béejè na rà paé dariwà. Êco na tàutêe na é nama pâra\f + \fr 16:12 \fq Tàutêe na é nama pâra—\ft Pwiri pai ina wèe pâ, càcaa câbawâdé kà Pwiduée na é pò ma pâra.\f*.  ée mwa nye tà pâdariwà wiàna pâri. \s2 Bénabwé popai \p \v 13 Wâdé na guwà tà tàcî, â guwà cimwü naa na ê cèikî kàwà!  guwà gòo, â guwà piêgòtùru! \v 14  guwà wârori ê wâro kàwà naa na pimeaari. \p \v 15-16 \x - \xo 16:15-16 \xt 1 Korénito 1.16\x*Jèpwi, co tèpa béeò: Go tacoo goowà pâ, na guwà pitêre dà tèpa pitûâ kàwà naa na cèikî, na rà wakè ba gòo, ba na rà piênawéna kàwà.  go niimiri tàpé na rà pwacèwii Stéphanas. Ba guwà tâmogòori pâ, wàilà ma ê tâa kêe, âna rà tèpa mara cèikî naa na province Akaïe.  rà dau ipanuârà, ma rà pitu tà tèpa cèikî. \p \v 17-18 Go dau ipwàdée na rà jèe me naani, wà Stéphanas, ma Fortunatus ma Akaïcus. Ba rà dau pagòo-o, na pwi pàara bèeni, na guwà wâiti jiio. ( go niimiri pâ, o pagòowà mwara, na guwà têre pâ nye wàrapwiri.) Wâdé na guwà papwicîri tàpé na rà wàrapwiri, ma pwamainarà. \s2 Ipicijii \p \v 19 \x - \xo 16:19 \xt Apostolo 18.2,18,26\x*Tèpa wâra pwapwicîri na province ni Asia, âna rà naa paé bwàcu kàwà.  wà Aquilas ma Priscille, ma wà pàra tàpé na rà ipitiri jaaru, âna rà naa paé bwàcu kàwà mwara, naa na nee Pwi Ukai. \v 20  wà mwara diri tèpa cèikî na rà wâni, âna rà naa bwàcu kàwà. \p  wâguwà, na guwà ipitiri, âna wâdé na guwà tà ipwabwàcu tàwà, wàra pai pwa kà tèpa naî Pwi Ukai. \p \v 21 Wâgo, Paulo, âna go popa i opwa tii, ba na go tubanabwé ê tii bèeni. \p \v 22 \x - \xo 16:22 \xt Galatia 1.8–9\x*Wiàna câé caa meaari Pwi Ukai, wà pwi jè [ârapàarawà] â guwà naaê iti jii ê picaatâa kàwà\f + \fr 16:22 \fq Guwà naaê iti jii ê picaatâa kàwà—\ft Grec: \fqa O tojiié, o pinajajaié (maudit).\f*. \p \tl Maranatha\tl*—Wâdé na gà me, co Pwi Ukai kâjè! \p \v 23 Wâdé na é *pwényunyuâariwà wà Pwi Ukai Iésu, goro ê *pimeaari imudi kêe! Amen! Wâdé na wàra! \p \v 24 Dau wânümoo tàwà naa na nee Kériso Iésu!