\id ROM - Piratapuyo NT -Colombia 2011 (DBL -2013) \h Romanos \toc1 Romanos \toc2 Romanos \toc3 Ro \mt1 Romanos \c 1 \s1 Pablo Roma cjẽnare Jesu yequinare ojoa ohoahye \p \v 1 Yʉhʉ Pablo mʉsare Roma cjãnare ojoa ohoaja. Yʉhʉ Cohãcjʉ̃ cahacjʉ̃ ijiaja. Sa yero quehnoañe buheyere buhe dutiro yʉhʉre cũri tiquiro. \p \v 2 Ti buheyere quehnoañe buheyere panopʉ Cohãcjʉ̃ “Yahugʉ tʉʉ niaja”, nie tiahye. Tiquiro sa ni yahuriro sahata tiquiro yere yahu mʉhtariquinare panopʉ cjẽnare tiquiro yahuatire tiquiro ya pũpʉ ojoa dutiahye. \v 3 Ti buheyeta tiquiro macʉnore yahuye ijire. Tiquiro masʉno waro ijiro taro Davi mʉnano panamino iji turiariquiro ijiahye tiquiro. \v 4 Jesucristo mari pʉhtoro Cohãcjʉ̃ macʉno ñañe marieniquiro tiquiro ijiyere ohõ saha ihñoahye Cohãcjʉ̃. Tiquiro yariari bato Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna tiquirore masa wijiagʉ̃ yeahye. Sa yero Jesucristo potota Cohãcjʉ̃ macʉno tiquiro ijiyere ihñoahye Cohãcjʉ̃ masare. \v 5 Tiquirota ʉsãre paja ihñano ʉsãre tiquiro yere buhe dutiro ohori ijipihtiyequina Jesucristore wacũ tutua tiquina ño peoatire. \v 6 Sa yero mʉsa gʉ̃hʉre Jesucristo yequina ijianare beseahye tiquiro. \p \v 7 Mʉsare, Cohãcjʉ̃ cahĩnare, Roma cjãnare, tiquiro yequina ijianare yeri mʉsare tiquiro. Mʉsare ijipihtinare ahri pũre ojoa ohoaja. Sa yegʉ Cohãcjʉ̃ mari Pacʉ, mari pʉhtoro Jesucristo mehna mʉsare quehnoa dutiaja. Tiquina yedohoye mehna quehnoano ijiya mʉsa. \s1 Pablo Romapʉre ihñano waha duaro nimahye \p \v 8 Ahrire yahu mʉhtaʉtja mʉsare: Ijipihtiye macari cjẽna Jesucristore mʉsa wacũ tutuarire masa yahuri yʉhʉre. Tiquina sa ni yahugʉ̃ tʉhogʉ “Quehnoare”, niaja Cohãcjʉ̃re. Jesucristo yedohoro mehna sa ni sini basaja. Cohãcjʉ̃re sini basagʉ mʉsare sa sini basaducuaja. \v 9 Yʉhʉre tiquiro dutigʉ̃ tiquiro macʉno ye buheyere quehnoañe buheyere tutuaro buhegʉ tiquiro cahacjʉ̃ta ijiaja yʉhʉ. Sa yero mʉsare Cohãcjʉ̃re yʉhʉ sa sini basaducugʉ̃ tiquiro masine. \v 10 Sa sini basagʉ Cohãcjʉ̃ cahmegʉ̃ yojopʉ pũritare mʉsa cahapʉ yʉhʉ ihñaʉ wahatore siniaja. Yoari pje mʉsare ihña duagʉ yʉhʉ wahatire cohtei ye cãmaja yʉhʉ. \v 11 Cohãcjʉ̃ yere mʉsare buhe duaja Jesure mʉsa wacũ tutua nemoatire. Sa yegʉ mʉsare tutuaro ihña duaja yʉhʉ. \v 12 Jesure wacũ tutuaja mari. Sa yegʉ mʉsare ihña duaja Jesure mari wacũ tutuaye mehna pʉa peheri mari cahme bucuegʉ̃ yeatore. \p \v 13 Yʉhʉ acaye, ahrire mʉsa masigʉ̃ cahmeaja. Quehnoañe buheyere yʉhʉ buheri bato apequina mʉsa acaye judio masa ijieyequina Jesure wacũ tutuari. Sa yegʉ peye tahari mʉsa cahapʉ waha duami apequina Jesure tiquina wacũ tutuariro sahata mʉsa mehna cjẽna gʉ̃hʉ tiquina wacũ tutuatire. Sa waha duepegʉta waha masiedʉ yʉhʉ. \v 14 Ijipihtiyequinare quehnoañe buheyere buhero ijiro nine yʉhʉre. Pecasãre, pohteri cjẽ gʉ̃hʉre, masiñequinare, masieñequina gʉ̃hʉre buheacjʉ ijiita niaja yʉhʉ. \v 15 Sa buheacjʉ ijigʉ mʉsare Roma cjãnare quehnoañe buheyere tutuaro buhe duaja. \s1 Quehnoañe buheyere masa tʉhoye Jesure wacũ tutua dʉcare \p \v 16 Quehnoañe buheyere tʉhoye Jesure wacũ tutua dʉcare masa. Sa yero ijipihtiyequinare Jesure wacũ tutuayequinare Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna pecapʉ wahaboriquinare yʉhdʉore. Tiquina sa yʉhdʉgʉ̃ masigʉ ti buheyere quehnoañe buheyere buhegʉ bʉoro yʉhdʉeraja. Ti buheyere judio masa pehere buhe mʉhtari jiri Jesu gʉ̃hʉ. Tiquina buheri bato judio masa ijieyequina gʉ̃hʉre ʉsã buhei. \v 17 Ti buheye ohõ saha ni yahure: Jesure wacũ tutuayequinare “Quehnoañequina ijire”, ni, ihñare Cohãcjʉ̃. Tiquirore wacũ tutua dʉcayequinare sata ni ihñare Cohãcjʉ̃. Tiquiro sa ni ihñari bato tiquirore wacũ tutuaducure tiquina. Ahri panopʉ tiquina ni ojoariro sahata ijire: “ ‘Quehnoañequina ijire’, tiquiro ni ihñañequina Cohãcjʉ̃re wacũ tutuayequinata ijire. Sa wacũ tutuaye, ijipihtiye decori Cohãcjʉ̃ mehna sa ijiducueta”, ni, ojoahye. \s1 Masa tiquina ñañe yeri buhirire yahuahye Pablo \p \v 18 Cohãcjʉ̃ ʉhmʉsepʉ ijiriquirore masa tiquina yʉhdʉdʉcarire, tiquina ñañe yeri gʉ̃hʉre ihñano, tiquina sa yeri buhiri usuare. Tiquiro sa usuarire masigʉ̃ yere tiquinare. Masa tiquina ñañe yeye mehna apequinare quehnoañe buheyere tʉhoeragʉ̃ yere tiquina pehe. \v 19 Tiquiro basi tiquiro ijiye tiyere masigʉ̃ yeahye Cohãcjʉ̃. Tiquiro sa yegʉ̃ Cohãcjʉ̃re masigʉ̃ mijoedare masare. \v 20 Cohãcjʉ̃ ʉhmʉse cjʉ̃no tiquiro ijiyere, tutuariquiro tiquiro ijiye gʉ̃hʉre mari ihñedapegʉ̃ta tiquiro basi tiquiro ijiyere marine masigʉ̃ yere tiquiro. Ahri yehpare tiquiro bajumehnedi bato ijipihtiye tiquiro bajumehnedire ihñañe “Cohãcjʉ̃ tiquiro yeri ijire ahri”, niñe, Cohãcjʉ̃ tiquiro ijiye tiyere masine masa. Sa ye masa Cohãcjʉ̃re masiepeta sa ñañene yeducuye, buhiri tire. “Mʉhʉre masiedʉ. Sa yegʉ ñañene yei”, ni masisi Cohãcjʉ̃re. \v 21 Sa ye Cohãcjʉ̃ tiquiro ijiye tiyere masiepeta tiquina tiquirore ño peoerare. Sa ye tiquinare tiquiro quehnoano yepegʉ̃ta tiquina pehe “Quehnoare”, niedare tiquirore. Sa tʉho masieñequina ijiye, ñañe dihitare tʉhoture tiquina. \v 22 “Tʉho masina ijiaja”, niepeta tʉho masieñequina wahare tiquina. \v 23 Sa wahaye Cohãcjʉ̃re sa ijiducuriquirore tiquina ño peoerare. Sa ño peoeraye, “Cohãcjʉ̃ ijire”, tiquina niñe queoye pehere ño peore. Mari masa yarianaja dihita ijiaja. Mari sa ijina mari ijiepegʉ̃ta Cohãcjʉ̃re ño peoeyequina pehe masa queoyere yere tiquina. Tiquina sa yeri bato ti queoye pehere ño peore tiquina. Sa ye tja minicjʉa queoyere, pinoa queoyere, wahiquina queoye gʉ̃hʉre “Cohãcjʉ̃ ijire”, ni ño peo maca cãhre tiquina. \p \v 24 Tiquina sa yegʉ̃ ihñano “Tiquina esa tuharo ñañene yecũnahdo”, nino Cohãcjʉ̃ cohã cãri tiquinare. Tiquiro sa cohãri bato tiquina ña yʉhdʉaro cahme yeducure tiquina basi. \v 25 Sa ye Cohãcjʉ̃ ye pehere cahmedaye, ni mehoñe pehere quehnoano tʉhore tiquina. Cohãcjʉ̃ ye pehere ni mehoñe yero saha ijigʉ̃ yere tiquina. Potota Cohãcjʉ̃ warore ijipihtiyere yeriquirore ño peoducuro cahmene. Sata ijiahro. Tiquina pehe tiquirore ño peoerare. Sa tiquirore ño peoeraye, Cohãcjʉ̃ yeri pehere ño peore tiquina. Sata ijiahro. \p \v 26 Tiquina sa yeducugʉ̃ ihñano “Tiquina esa tuharo ñañene yecũnahdo”, nino Cohãcjʉ̃ cohã cãri tiquinare. Sa ye tiquina mehna cjẽna numia manʉ tiyequina numia yero saha ijierare. Sa ye tiquina numia, numia sehsaro ñano yere tiquina pagʉri mehna. \v 27 Tiquina yero saha ijiyequina ʉmʉa gʉ̃hʉ tiquina esa tuharo ña yʉhdʉaro yere tiquina pagʉri mehna. Sa ye tiquina basita ñano yeri buhiri tiquina pagʉri pehe ñano yʉhdʉre. \p \v 28 Sa Cohãcjʉ̃re tiquina cahmedari buhiri, Cohãcjʉ̃ tiquinare cohãri. Tiquiro sa cohãgʉ̃ tiquina pehe ñano wacũducu, ñano yeducure. \v 29 Sa ye tiquina tutuaro ñano yeducure. Ñañene tutuaro cahmeducuyequina, apequina yere tutuaro cahmeñequina, apequinare ñano yeducuyequina, apequina apee boro tiquina cʉogʉ̃ ihña cooducuyequina, masare wejẽñequina, cahme dʉse tini wiayequina, ni mehoñequina, masare ihña tuhtiyequina, ñañe quiti dahreyequina, \v 30 apequina tiquina yerapegʉ̃ta ñano ni yahu wajayequina, Cohãcjʉ̃re ihña tuhtiyequina, apequinare purĩno yʉhtiyequina, “Ʉsã pehe masi yʉhdʉdʉcaja”, ni tʉhotuyequina, apequinare sa ni yahuyequina, apeye ñañene ye dʉcayequina, tiquina pacʉsʉmʉare yʉhtieyequina, \v 31 tʉho masieñequina, tiquina nino sahata yeeyequina, masare ne cahĩeñequina, tiquina basi cahme pihopũri duhueyequina, ne paja ihñeñequina ijire tiquina. \v 32 Sa ñano yeducuyequinare Cohãcjʉ̃ pecapʉ cohãnota. Tiquiro sa cohãtire masiepeta tiquina ti ñañene sa yeducure. Sa ye apequina tiquinare ihña cũ tiquina yero saha ñano tiquina yegʉ̃ ihñañe, “Ʉsã yero saha yere”, ni bucuere. \c 2 \s1 Masare buhiri dahre dutiro tire mehono marieno potota yerota Cohãcjʉ̃ \p \v 1 “Tiquina ña yʉhdʉayequina ijire”, ni yahu wajaeracãhña apequinare. Mʉsa gʉ̃hʉ tiquina yero saha yere. “Ñañene yeraja. Sa yena ñañe buhiri mariedaga”, ni masiedare mʉsa. Sa yena ijina tiquinare yahu wajana ijina, mʉsa basi buhiri dahre dutina niaga. \v 2 Sa yena ñañe yena ijiepenata mʉsa yahu wajagʉ̃ mʉsa gʉ̃hʉre Cohãcjʉ̃ buhiri dahrerota. Potota queoro tiquiro buhiri dahregʉ̃ masiaja mari. \v 3 Apequinare “Buhiri tieta”, ni yahu wajana mʉsa ijigʉ̃ mʉsa gʉ̃hʉre buhiri dahrerota. Sa yena “Ʉsãre buhiri dahresi”, ni tʉhotuboaga mʉsa. Ijierare. Mʉsa gʉ̃hʉre buhiri dahrerota tiquiro. \v 4 Mʉsa ñano yepegʉ̃ta Cohãcjʉ̃ mʉsare paja ihñano duita buhiri dahrerare. Sa yena “Cohãcjʉ̃ yʉhʉ mehna usuasi”, ni tʉhotuboaga mʉsa. Ijierare. Cohãcjʉ̃ mʉsare paja ihñano, duita buhiri dahrerare mʉsa ñañene bʉjʉa witigʉ̃ ihña duaro, tiquirore mʉsa yʉhtigʉ̃ cahmeno. \v 5 Sa buhiri dahre dueraperota mʉsa Cohãcjʉ̃re yʉhti dueragʉ̃, mʉsa ñañe yerire bʉjʉa witieragʉ̃, buhiri dahrerota mʉsare. Buhiri dahreri deco pano mʉsare tiquiro buhiri dahreboriro yʉhdʉoro ti deco waropʉre ñano mʉsare buhiri dahrerota Cohãcjʉ̃. Ni mehono marieno buhiri dahrerota. \v 6 Sa yero ijipihtiyequinare tiquina ñano yeri buhiri buhiri dahrerota Cohãcjʉ̃. Sa yero quehnoañene tiquina yeri wapa quehnoano yerota masare. \v 7 Ihquẽquina quehnoañene yeducuyequina ijire. Tiquina quehnoañene ye duayequina, Cohãcjʉ̃re quehnoano bucuegʉ̃ ye duayequina, ijipihtiye decori Cohãcjʉ̃ mehna iji duayequina ijire. Tiquina pũritare decoripe tiquiro mehna ijigʉ̃ yerota Cohãcjʉ̃. \v 8 Apequina pehe tiquina yero saha ijierare. Tiquina esa tuharo yeyequina ijire. Cohãcjʉ̃ yere cahmedare. Tiquina mehna Cohãcjʉ̃ tutuaro usuarota. \v 9 Ijipihtiyequina ñano yeriquina ñano yʉhdʉeta. Judio masare sata waha mʉhtanota. Sa ye judio masa ijieyequina gʉ̃hʉre sata waharota. \v 10 Ijipihtiyequina quehnoañene yeyequina pehere Cohãcjʉ̃ “Quehnoare”, ninota. Sa ye masa tiquinare ño peoeta. Sa yero tiquinare quehnoano ijigʉ̃ yerota Cohãcjʉ̃. Judio masare sata waha mʉhtanota. Sa ye judio masa ijieyequina gʉ̃hʉre sata waharota. \p \v 11 Cohãcjʉ̃ mari yerire ihñano queoro besere ijipihtinare, ñana, quehnoana gʉ̃hʉre. \v 12 Apequina Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutirire masieñequina tiquina ijiepegʉ̃ta ñañene tiquina yegʉ̃, buhiri dahrerota Cohãcjʉ̃ tiquina gʉ̃hʉre. Sa yero ti dutiyere cʉoyequina ñañene tiquina yegʉ̃ ti dutiyere tiquina yʉhdʉdʉcari buhiri buhiri dahrerota Cohãcjʉ̃. \v 13 Cohãcjʉ̃ dutiyere tʉhoepeta yʉhtieyequinare “Quehnoañequina ijire ahriquina”, niedare Cohãcjʉ̃. Tiquiro ye dutiyere yeyequina pehere “Quehnoañequina ijire”, ni ihñare tiquinare Cohãcjʉ̃. \v 14 Judio masa ijieyequina Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro cũri dutiye cʉoerapeta, tiquina esa tuharo quehnoañene yeye, Cohãcjʉ̃ dutiyere yeye nine. Sa ye Moisere tiquiro dutiyere ojoari pũre cʉoerapeta tiquina tʉhotuyepʉ tiquiro ye dutiyere cʉore. \v 15 Sa ye tiquiro ye dutiyere tiquina tʉhotuyepʉ potota cʉore tiquina. Sa cʉoye ñañene yeye, duita tiquina ñañe yerire masine tiquina. Sa yero ñañene yeriquiro “¿Dʉhse ijiro boro ñañene yeri yʉhʉ?” ni tʉhoture tiquiro. Sa yero quehnoañene tiquiro basi yeri gʉ̃hʉre masine tiquiro. \v 16 Sa ye Cohãcjʉ̃ Jesucristore tiquiro ohoati decopʉ masa tiquina yahu duerarire Jesucristo masi pehoro, tiquiro tiquinare beserota quehnoañequina, ñañequina gʉ̃hʉre. Sata tiquina yerire masidiquiro ijiro, beserota tiquiro quehnoañe buheye ti nino sahata. Ti buheyeta ijire mʉsare yʉhʉ buheri. \s1 Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutirire yahuahye Pablo \p \v 17 Mʉsa pehe judio masa ijina, Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiyere ño peona ijina, “Cohãcjʉ̃ yequina ijiaja”, ni tʉhotumene mʉsa. \v 18 Sa yena Cohãcjʉ̃ dutiyere masina ijina, tiquiro cahmeñene masine mʉsa. Sa masina ijina, “Quehnoañene ʉsã yeatire bese masiaja ʉsã”, ni tʉhotumene mʉsa. \v 19 Sa ni tʉhotuna ohõ saha ni tʉhotu nemore mʉsa: “Apequinare ne masieñequinare quehnoano masigʉ̃ yeaja ʉsã. Tiquinare ʉsã buheragʉ̃ ne Cohãcjʉ̃re masiedaboaga tiquina. Sa ye ñañene duhueraboaga”, ni tʉhotumene mʉsa. \v 20 Sa yena “Tʉho masieñequinare quehnoañene ye dutina, macanagã gʉ̃hʉre buhena ijiaja ʉsã”, ni tʉhotumene mʉsa. Sa yena “Cohãcjʉ̃ dutiyere cʉona, poto ijiyere masi pehoaja ʉsã”, ni tʉhotumene mʉsa. \v 21 ¿Sa yena apequinare buhena ijiepenata, dʉhse yena mʉsa pehe mʉsa buheriro saha yerajari? ¿Apequinare yaque dutierapenata dʉhsena mʉsa pehe yaqueajari? \v 22 ¿Apequiro namono mehna ñano ye dutierapenata dʉhsena mʉsa pehe apequiro namono mehna ñano yeajari? “Cohãcjʉ̃ ijire”, tiquina niñe queoyere ihña yabina ijire mʉsa. Sa ihña yabina ijina Cohãcjʉ̃ waro pehere ño peona ijimene mʉsa. ¿Sa ño peona ijiepenata dʉhsena tiquirore quehnoano ño peoerajari mʉsa? \v 23 “Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiyere cʉoaja ʉsã”, nina ijiepenata ti dutiyere yʉhdʉdʉcare mʉsa. Sa yʉhdʉdʉcana Cohãcjʉ̃re ño peoeragʉ̃ yena niaga mʉsa apequinare. \v 24 Sata nine Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ: “Cohãcjʉ̃ dutiyere mʉsa yʉhdʉdʉcari buhiri judio masa ijieyequina pehere Cohãcjʉ̃re tiquina ñano yahuducugʉ̃ yere mʉsa judio masa”, ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. \p \v 25 “Cohãcjʉ̃ yequina ijiaja”, ni tʉhoture ihquẽquina judio masa cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre yʉhre nenohriquina. Cohãcjʉ̃ yere tiquina yegʉ̃ judio masa tiquina ijigʉ̃ quehnoarĩne. Tiquiro yere tiquina yeragʉ̃ judio masa tiquina ijiye tiye dʉhseati ijierare. Yʉhre nenohriquina tiquina ijiye tiye gʉ̃hʉ dʉhseati ijierare. \v 26 Sa yero judio masa ijieyequina cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre yʉhre nemehneñequina tiquina ijiepegʉ̃ta, Cohãcjʉ̃ dutiyere tiquina yegʉ̃ ihñano “Yeequina masata ijire”, ni ihñare Cohãcjʉ̃ tiquinare. Judio masa pehere tiquiro sa ni ihñaboriro sahata judio masa ijieyequina pehere sa ni ihñare. \v 27 Peyequina judio masa Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiyere cʉoepeta tire yerare tiquina. Sa ye apequina judio masa ijieyequina pehe cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre yʉhremehneñequina ijiepeta tiquiro dutiyere yere. Sa yeyequina ijiye judio masa tiquina ñano yerire masigʉ̃ yeye nine. \v 28 Yojopʉre judio masʉno waro tiquiro ijiyere yahutja mʉsare. Tiquiro cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre yʉhre nenohriquiro ijieperota Cohãcjʉ̃re ño peoeraro, potota judio masʉno waro ijierare. \v 29 Cohãcjʉ̃ yaquiro Espíritu Santore cʉoriquiro tiquirore yʉhtiriquiro tiquiro tjire judio masʉno waro. Sa yero tiquiro cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre tiquiro yʉhre ne cohãriro sahata tiquiro ñañe yerire duhure tiquiro. Tiquiro esa tuharo dutiyere yeriquiro ijieraperota Espíritu Santo yedohoye mehna tiquiro ñañe yerire duhure. Sa ijiriquirore “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñare Cohãcjʉ̃ pehe. Masa pehe tiquirore tiquina sa niedapegʉ̃ta, sa nine Cohãcjʉ̃ pehe. \c 3 \p \v 1 ¿Yʉhʉ sa nigʉ̃ judio masa ijiye tiye ihyo waro ijiajari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Ne ihyo waro ijiro niedare. ¿Cohãcjʉ̃ judio masare tiquiro dutiriro sahata tiquina pagʉrire cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre tiquina yʉhre ne cohãñe ihyo waro ijiajari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Ne ihyo waro ijiro niedare. \v 2 Judio masa tiquina ijiye tiye ihyo waro ijierare. Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũre judio masare cũ mʉhtahye. Sa ye judio masa tiquina ijigʉ̃ quehnoarĩne tiquinare. \v 3 Sa ye ihquẽquina judio masa Cohãcjʉ̃re tiquina tʉhoerapegʉ̃ta tiquiro nidi ijirota ijire. Sa yero tiquiro ni cũriro sahata yerota tiquiro. \v 4 Sata ijire. Ijipihtiyequina masa ni mehoñequina tiquina ijiepegʉ̃ta Cohãcjʉ̃ pehe ne ni mehoedare. Panopʉ tiquiro yere yahu mʉhtariquiro tiquiro ni ojoariro sahata ne ni mehoedare Cohãcjʉ̃. \q1 Poto nigʉ ijire mʉhʉ Cohãcjʉ̃. Sa ye mʉhʉre masa ne “Queoro yahuducuerare”, ni yahusã masiedare, ni ojoahye panopʉre. \p \v 5 Ohõ saha ni tʉhotuboaga masa: “Mari ñañene yena Cohãcjʉ̃ quehnoañene tiquiro yeriquiro ijigʉ̃ masigʉ̃ yeaja. Sa yero ñañene mari yegʉ̃ quehnoarĩne. ¿Ti sa quehnoañe ijiepegʉ̃ta dʉhsero tiquiro mari ñañene yeri buhirire buhiri dahre maca cjãri?” ni tʉhotuboaga masa. Masa tiquina tʉhotuboriro saha nigʉ niaja yʉhʉ. \v 6 Sa ijierare. Mari ñañe yeri pehe quehnoañe ijigʉ̃ Cohãcjʉ̃ mari ñañene yeri buhirire buhiri dahre masiedaboaga. \p \v 7 Masa pehe ni mehoñequina ijire. Cohãcjʉ̃ pehe ne ni mehoedare. Sa yena masa tiquina ni mehogʉ̃ ihñana Cohãcjʉ̃ pehe ne ni mehoeniquiro tiquiro ijigʉ̃ quehnoano ihña masiaja mari. Sa ye masa ni mehoñe, Cohãcjʉ̃ tiquiro ni mehoeniquiro tiquiro ijiyere ihñoñe niboaga tiquina. Sata ni tʉhotumene ihquẽquina. Sa ni tʉhotuye ohõ saha ni tʉhotu nemomene tiquina: “Ʉsã ni mehoñe mehna Cohãcjʉ̃ tiquiro ni mehoeniquiro ijiyere ihñona niaja. Sa ihñona quehnoano yena niaja. Sa ye ʉsã ni mehoñe quehnoarĩne. ¿Ʉsã ni mehoñe quehnoañe ijiepegʉ̃ta dʉhse ijiro boro ʉsã ni mehori buhirire ʉsãre buhiri dahre maca cãboari Cohãcjʉ̃?” ni tʉhotumene ihquẽquina masa. \v 8 Sa ye ohõ saha ni mehore ihquẽquina ʉsãre: “ ‘Ñano yena Cohãcjʉ̃ tiquiro quehnoariquiro ijigʉ̃ ihñona niaga. Sa yena ñano yeihna’, nidi Pablo gʉ̃hʉ”, ni meho yahusãre ʉsãre ihquẽquina. Tiquina sa nidi buhiri tiquinare Cohãcjʉ̃ buhiri dahrerota. Sata yero cahmene tiquinare. \s1 Ijipihtina buhiri tina ijiaja mari \p \v 9 ¿Sa ye dʉhse ni tʉhotuajari mʉsa? ¿Mari judio masa apequina yʉhdʉoro quehnoana ijiajari mari? Ijieraja mari. Judio masa, judio masa ijiena gʉ̃hʉ ijipihtina buhiri tina ijiaja mari. Sata ijire ijipihtiyequinare yʉhʉ buheriro sahata. \v 10 Panopʉ tiquiro ni ojoariro sahata ijire ti: Ohõ saha ni ojoahye: \q1 Ne ihcãquiro masʉno quehnoariquiro mariedare. \v 11 Ijipihtiyequina masa tʉho dueyequina dihita ijire. Sa ye ijipihtiyequina masa ne Cohãcjʉ̃re wacũ peoerare. \v 12 Sa ye tiquina Cohãcjʉ̃ yere cohãñe, ijipihtiyequina ñañene yeyequina wahari. Ne ihcãquiro quehnoañene yeriquiro mariedare. \v 13 Tiquina dʉseri masa coperi tiquina põo docoro yero saha ijire. Tiquina yahuducugʉ̃, masa coperi ʉrĩ wijiaro saha ni mehoñe dihita tiquina dʉserire wijiare. Sa yahuducuye aña dʉsero tiquiro nima purĩñe wijiaro saha purĩno tiquina yahuducuye wijiare tiquina dʉserire. \v 14 Sa ye tiquina apequinare ñano yahuducuyequina purĩno yahuducuyequina ijire. \v 15 Sa ye usua ñañequina duita masare wejẽñequina ijire. \v 16 Sa ye noho tiquina waharopʉ tiquina masare ñano ye, ñano yʉhdʉgʉ̃ yere tiquinare. \v 17 Sa ye apequina masa mehna tiquina quehnoano ijierare. \v 18 Sa ye Cohãcjʉ̃re ne ño peoerare, ni ojoahye panopʉre. \p \v 19-20 Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiyere marine judio masare ohoahye tiquiro dutiyere ijipihtina mari ye pehoatire. Ti dutiyere cʉoepeta, tire yeraye, “Ñañe buhiri mariedare ʉsãre”, ni masiedare masa. Sa ye tiquina ijipihtiro cjẽna Cohãcjʉ̃ tiquiro buhiri dahrenohatiquina tiquina ijigʉ̃, masieta tiquina basi. Sa ye ñañequina tiquina ijiyere masiñe, “Quehnoana ijiaja ʉsã”, ni masiedare Cohãcjʉ̃re. Cohãcjʉ̃ tiquiro ye dutiye pehere ne masa yerare. Sa ye tiquina ñañequina ijiyere tiquiro dutiye pehe masigʉ̃ yere tiquinare. Sa masiñe ohõ saha ni masiedare tiquina: “Cohãcjʉ̃ dutiyere ye pehou. Sa yero Cohãcjʉ̃ ʉsãre ‘Quehnoañequina ijire’, ni ihñare”, ne ni masiedare masa. \s1 Cohãcjʉ̃re quehnoano mari wacũ tutuana tiquiro yequina wahaja mari \p \v 21 Sa ye Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiye, tiquiro yere yahu mʉhtariquina tiquina ojoari gʉ̃hʉ Cohãcjʉ̃ masare tiquina ñañe yerire tiquiro borire yahuahye. Tiquiro dutiye sa yahuepegʉ̃ta yojopʉta Moisere tiquiro dutiri marieno masare tiquina ñañe yerire tiquiro borire yahure marine Cohãcjʉ̃. \v 22 Ijipihtiyequina Jesucristore wacũ tutuayequinare, tiquirore tʉhoyequinare “Quehnoañequina ijire”, ni ihñare Cohãcjʉ̃. Cohãcjʉ̃ ijipihtiyequinare ihcãno saha yeriquiro ijire. \v 23 Mari ijipihtina ñañene yerina ijiaja. Sa yena Cohãcjʉ̃ tiquiro cahmediro sahata ne yerʉ. \v 24 Mari sa yerapegʉ̃ta mari Pacʉ marine tiquiro paja ihñagʉ̃ mari ñañe yerire Jesucristo pehe bore. Tiquiro sa bogʉ̃ “Quehnoana ijire”, ni ihñare Cohãcjʉ̃ marine Jesure wacũ tutuanare. Mari esa tuharo ye dutiro marieno Jesu yedohoro mehna mari ñañe yerire bore. \v 25 Panopʉ cjẽna tiquina ñañe yerire ihñano Cohãcjʉ̃ duita buhiri dahrerahye tiquinare. Sa buhiri dahreraro tiquina ñañe yerire ihyo warota sa tʉhotu cãno niedahye. Came tiquiro Jesucristore ohori jiri mari ñañe buhiri yariatiquirore tiquiro diire cohãtiquirore. Jesucristore mari wacũ tutuagʉ̃ Cohãcjʉ̃ pehe mari ñañe yerire borota. Sa yero tiquiro nidiro sahata yeriquiro tiquiro ijiyere masigʉ̃ yero niahye. \v 26 Sa yero yojopʉre tiquiro nidiro saha yeriquiro tiquiro ijiyere masa tiquina masigʉ̃ cahmene tiquiro. Sa yero Jesure wacũ tutuayequinare quehnoañequina tiquiro yerire tiquina masigʉ̃ cahmene Cohãcjʉ̃. Tiquiro sa yerire tiquina masiatire tiquiro macʉnore mari ñañe buhirire yariatiquirore ohori jiri. \p \v 27 ¿Yojopʉre “Quehnoana ijiaja mari”, ni masiagari mari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Tire ne ni masiedaja mari. ¿Dʉhsena tire ni masiedagari mari? ¿Cohãcjʉ̃ tiquiro dutiyere yena, “Quehnoana ijiaja”, ni masiboari mari? Ijierare. Ti gʉ̃hʉre ni masiedaja mari. Mari sa ni masiedapegʉ̃ta Jesure mari wacũ tutuagʉ̃ “Quehnoana ijire”, ni ihñanota marine Cohãcjʉ̃. \v 28 Ohõ saha masiaja mari: Jesure mari wacũ tutuagʉ̃ ihñano marine ihña coare Cohãcjʉ̃. Sa yero marine “Quehnoana ijire”, ni ihñare tiquiro. Tiquiro ye dutiyere mari yeri wapa sa ni ihñedare. Tiquirore mari wacũ tutuagʉ̃ sa ni ihñare. \p \v 29 Cohãcjʉ̃ judio masa pʉhtoro dihita ijierare. Judio masa ijieyequina pʉhtoro gʉ̃hʉ ijire tiquiro. \v 30 Sa yero Cohãcjʉ̃ ihcãquirota ijiro, ijipihtiyequina pʉhtoro ijire. Sa ijiriquiro ijiro judio masa Jesure tiquina wacũ tutuagʉ̃ tiquinare “Quehnoañequina ijire”, ni ihñanota. Sa yero judio masa ijieyequina gʉ̃hʉ Jesure tiquina wacũ tutuagʉ̃ tiquina gʉ̃hʉre “Quehnoañequina ijire”, ni ihñanota Cohãcjʉ̃. \v 31 ¿Sa yena Jesure wacũ tutuana Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiyere cohãna niboari mari? Cohãedaja mari tire. Jesure wacũ tutuana, Cohãcjʉ̃ dutiyere yena niaja mari. \c 4 \s1 Abrahã Cohãcjʉ̃re tiquiro wacũ tutuarire yahuahye Pablo \p \v 1 Mari ñecʉ mʉnano iji mʉhtariquiropʉre Abrahã mʉnanore Cohãcjʉ̃ ohõ saha yeahye: \v 2 Abrahã quehnoano tiquiro yepegʉ̃ta “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñedarĩahye Cohãcjʉ̃ tiquirore. Sa yero quehnoano yeperota ñariquiro ijinino “Yʉhʉ pũrita quehnoagʉ ijiaja”, ni masiedahye Abrahã, Cohãcjʉ̃ ihñagʉ̃. \v 3 Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũ ohõ saha nine: “Abrahã Cohãcjʉ̃ tiquiro nidire quehnoano tʉhogʉ̃, Cohãcjʉ̃re tiquiro wacũ tutuagʉ̃ Cohãcjʉ̃ tiquirore ‘Potota quehnoariquiro ijire’, ni, ihñahye”, ni ojoahye tiquiro yere tiquina ojoari pũpʉ. \v 4 Pʉhtoro dahrayequinare wapa yero, ihyo waro tiquiro paja ihñañe mehna wapa yero niedare. Tiquina dahrari wapa tiquinare wapa yero nine. \v 5 Cohãcjʉ̃re wacũ tutuayequina pehere dahrayequinare tiquiro wapa yero saha yerare Cohãcjʉ̃. Cohãcjʉ̃re wacũ tutuariquirore “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñare Cohãcjʉ̃. Tiquiro sa ni ihñagʉ̃ ti quehnoañe tiquiro yeri wapa ijierare. Cohãcjʉ̃ pehe tiquirore cahmeñequinare quehnoañequina wahagʉ̃ yere. Sa yero masʉno Cohãcjʉ̃re tiquiro wacũ tutuagʉ̃ ihñano “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñare Cohãcjʉ̃ tiquirore. \v 6 Sata niahye panopʉ cjʉ̃no Davi mʉnano. Masʉno quehnoano tiquiro yepegʉ̃ta Cohãcjʉ̃ pehe ihña coaeranine. Cohãcjʉ̃re tiquiro wacũ tutuagʉ̃ ihñano Cohãcjʉ̃ ihña coare. Sa yero tiquirore “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñare. Tiquiro sa ni ihñanohriquiro masʉno pehe tiquiro bucueyere yahuahye Davi mʉnano. Ohõ saha niahye: \q1 \v 7 Tiquina ñañe yerire tiquiro bonohriquina pehe tutuaro bucuere. \v 8 “Quehnoañequina ijire. Tiquina ñañe yerire wacũsi yʉhʉ”, Cohãcjʉ̃ sa ninohriquina tutuaro bucuere, niahye Davi mʉnano. \p \v 9 ¿Judio masa tiquina cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre yʉhre nenohriquina dihitare tiquina ñañe yerire boyari Cohãcjʉ̃? Ijierare. Judio masa ijieyequina yʉhre nemehneñequina gʉ̃hʉre tiquina ñañe yerire bore tiquiro. Pari turi Abrahãre wacũña mʉsa. Tiquiro Cohãcjʉ̃re wacũ tutuagʉ̃ ihñano “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñahye Cohãcjʉ̃. \v 10 ¿Dʉhse ijigʉ̃ sa yeari Abrahã, mʉsa tʉhotugʉ̃? Tiquiro cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre tiquiro yʉhre neato panopʉta tiquirore “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñahye Cohãcjʉ̃. Sa yero yʉhre nenohno, tiquiro ñañe yerire bo tuhasanohriquiropʉ yʉhre nenohahye. \v 11 Sa yero duita Cohãcjʉ̃re wacũ tutua mʉhtahye Abrahã. Tiquiro sa wacũ tutuagʉ̃ ihñano “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñahye Cohãcjʉ̃ tiquirore. Sa tiquiro wacũ tutuayere, Cohãcjʉ̃ yaquiro tiquiro ijiyere tiquiro ihñoatore Cohãcjʉ̃ tiquirore cuhnucunʉ sohtoa cahserogãre yʉhre ne dutiahye. Sa yero Abrahã tiquiro yʉhreato pano Cohãcjʉ̃ pehe “Quehnoariquiro ijire”, ni ihña tuhasahye tiquirore. Tiquiro yʉhre neato pano tiquiro sa ihñariro saha ijipihtiyequina Cohãcjʉ̃re wacũ tutuayequinare judio masa ijieyequina yʉhremehneñequinare “Quehnoañequina ijire”, ni ihñare Cohãcjʉ̃. Tiquiro sa ni ihñañequina tiquina ijigʉ̃ Abrahã tiquina ñecʉno mʉnano waro ijiriro saha wahare. \v 12 Tiquina yero sahata judio masa, yʉhrenohriquina Cohãcjʉ̃re tiquina wacũ tutuagʉ̃ tiquina ñecʉno mʉnano poto ijie tiahye Abrahã. Tiquiro yʉhreato pano Cohãcjʉ̃re wacũ tutuahye. Sa ye tiquiro yero saha wacũ tutuayequina judio masa Abrahã panamena iji turiayequina ijire. \s1 Cohãcjʉ̃ Abrahãre tiquiro ni cũrire “Poto tjire”, niahye Abrahã \p \v 13 Panopʉ ohõ saha niahye Cohãcjʉ̃ Abrahãre. “Ahri yehpare mʉhʉre, mʉhʉ panamena iji turiayequinapʉ gʉ̃hʉre ohoutja”, ni, cũahye Cohãcjʉ̃ Abrahãre. Ti dutiyere tiquiro quehnoano yeri wapa sa niedahye Cohãcjʉ̃ tiquirore. Abrahã Cohãcjʉ̃re tiquiro wacũ tutuari wapa pehere sa niahye Cohãcjʉ̃ tiquirore, “Quehnoariquiro ijire”, tiquirore tiquiro ni ihñari bato. \v 14 “Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro cũri dutiye dihitare yero cahmene”, nine judio masa. Sa niñequina Cohãcjʉ̃re wacũ tutuaro marieno ahri yehpa ijipihtirore ne duare. Wacũ tutuaro marieno tiquina negʉ̃ mari pehe Cohãcjʉ̃re mari wacũ tutuaye dʉhseati ijieraboaya. Sa yero Cohãcjʉ̃ marine tiquiro ni cũri dʉhseati ijieraboaya. \v 15 Moisere tiquiro cũri dutiye pehere yerare masa. Sa ye ti dutiyere tiquina yerari buhiri ahri yehpare tiquinare neno basioerare. Sa yero ti dutiyere tiquina yʉhdʉdʉcari buhiri masare buhiri dahrerota Cohãcjʉ̃. Sa ye ti dutiye mariedagʉ̃ ti dutiyere yʉhdʉdʉcaro gʉ̃hʉ mariedaboaya. \p \v 16 Sa ye Cohãcjʉ̃re wacũ tutuayequina dihita tiquiro ohoatire neeta. Abrahã Cohãcjʉ̃re wacũ tutuahye. Sa yero ijipihtiyequina tiquiro yero saha Cohãcjʉ̃re wacũ tutuayequina tiquina ñecʉno poto yero saha tojoare Abrahã. Sa yero “Ahrire mʉsare ohoutja”, Cohãcjʉ̃ nino ijipihtiyequinare tiquirore wacũ tutuayequinare nino niahye. Sa ye Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutirire yeyequina Cohãcjʉ̃re wacũ tutuayequina Cohãcjʉ̃ ohoatire neeta. Tiquina dihita nesi. Ijipihtiyequina Abrahã yero saha Cohãcjʉ̃re wacũ tutuayequina gʉ̃hʉ tiquinare tiquiro ohoatire neeta. \v 17 Tire Abrahãre tiquiro nidiro sahata ojoahye panopʉre: “ ‘Peye macari cjẽna tiquina ñecʉno ijiacjʉre cũu mʉhʉre’, ni cũahye Cohãcjʉ̃ Abrahãre”, ni ojoahye panopʉ. Sa yero tiquiro Cohãcjʉ̃re wacũ tutuahye. Sa ye tiquiro yero saha mari wacũ tutuagʉ̃ mari ñecʉ ijigʉ̃ yeahye Cohãcjʉ̃ tiquirore. Cohãcjʉ̃ pehe yariariquinare masoriquiro, ijipihtiyequinare bajumehnediquiro ijire. Sa yero ijipihtiyere, yojopʉre mariedagʉ̃ gʉ̃hʉre bajumehneatiquiro ijire. \p \v 18 “Peye macari cjẽna mʉhʉ panamena iji turiayequina ijieta”, Cohãcjʉ̃ tiquiro sa nigʉ̃ Abrahã pehe pohna mariediquiro ijieperota, “Ijirota ijire”, ni tʉhotuahye. \v 19 Sa yero cien cʉhmari cʉoriquiro ijieperota pohna dahre masieniquiro ijieperota Sara tiquiro namono ne pohna mariedicoro ticoro ijiepegʉ̃ta “Pohna ti masiedaja ʉsã”, ni tʉhotuerahye Abrahã. Sa yero Cohãcjʉ̃ tiquiro ni cũrire “Ijirota ijire”, niahye Abrahã. \v 20 “Tiquiro nidiro sahata yeraboaga”, ne ni tʉhotuerahye Abrahã. Sa yero tiquiro Cohãcjʉ̃ cũrire quehnoano tʉhoahye. Sa niñene tʉhotjiãno “Cohãcjʉ̃ tutuariquiro ijire”, ni ño peoro niahye. Sa yero Cohãcjʉ̃re wacũ tutua nemoahye tiquiro. \v 21 “Cohãcjʉ̃ tiquiro nidiro sahata quehnoano ye masine”, ni tʉhotu quehnoano masiahye Abrahã. \v 22 Tiquiro sa masigʉ̃ Cohãcjʉ̃re tiquiro wacũ tutuagʉ̃ Cohãcjʉ̃ pehe “Quehnoariquiro ijire”, ni ihñahye Abrahãre. Sata ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. \p \v 23 Sa ye Abrahã dihitare sa ni ojoaerahye. \v 24 Tire mari masiatire mari gʉ̃hʉre sa ni ojoahye. Sa yero Cohãcjʉ̃re mari wacũ tutuagʉ̃ “Quehnoana ijire”, ni ihñanota mari gʉ̃hʉre Cohãcjʉ̃. Tiquiro pũrita mari pʉhtoro Jesu tiquiro yariagʉ̃ masori jiri tiquirore. \v 25 Jesu pehe mari ñañe buhiri yariari jiri. Tiquiro yariari bato masa wijiari jiri tiquiro Cohãcjʉ̃ marine “Quehnoana ijire”, tiquiro ni ihñatire. \c 5 \s1 “Quehnoana ijire”, Cohãcjʉ̃ ni ihñagʉ̃ ohõ saha waharota marine \p \v 1 Jesucristore mari wacũ tutuagʉ̃ ihñano “Quehnoana ijire”, ni ihñare marine Cohãcjʉ̃. Tiquiro sa ni ihñagʉ̃ Cohãcjʉ̃ mehna cjãna marine ijigʉ̃ yere mari pʉhtoro Jesucristo. \v 2 Sa yena mari tiquirore wacũ tutuagʉ̃ ihñano Cohãcjʉ̃ marine cahĩno, pecapʉ wahaborinare yʉhdʉori tiquiro mehna mari ijiato saha. Cohãcjʉ̃ pũrita quehnoa yʉhdʉariquiro ijire. Sa yero tiquiro yero saha ijigʉ̃ yerota marine tiquiro. Tiquiro sa yeatire quehnoano masiaja mari. Sa yena bucueaja. \v 3 Mari ñano yʉhdʉna gʉ̃hʉ bucueaja mari. Ñano yʉhdʉna, tire dʉca cjã mari. Sa dʉca cãna, ñano yʉhdʉepenata quehnoano Cohãcjʉ̃re wacũ tutuana wahaja mari. Sa yena Cohãcjʉ̃ yere duhueraja mari. \v 4 Mari sa yegʉ̃ ihñano “Quehnoare”, ninota Cohãcjʉ̃ marine. Tiquiro sa nigʉ̃ marine tiquiro yʉhdʉoatire quehnoano masiaja mari. \v 5 Sa yero Cohãcjʉ̃ marine tiquiro yaquiro Espíritu Santore ohori mari mehna ijiatiquirore. Sa yero Espíritu Santo pehe mari mehna ijiro Cohãcjʉ̃ marine tiquiro sa cahĩducuyere masigʉ̃ yere. Tiquiro sa masigʉ̃ yegʉ̃ marine tiquiro yʉhdʉoati quehnoano waro ijiro nine. Potota yʉhdʉnata mari. \p \v 6 Sa yero mari ñañe yerire mari basi mari yʉhdʉo masiedagʉ̃ tiquiro queoriro esagʉ̃ mari ñañe buhirire Cristo yariahye. \v 7 Quehnoañe dihitare yeriquirore yʉhdʉoro taro apequiro yariaboaga ape taha yero. \v 8 Mari pehe ñana mari ijiniepegʉ̃ta marine yʉhdʉoro taro Cristo yariahye. Tiquiro sa yegʉ̃ Cohãcjʉ̃ marine tiquiro tutuaro cahĩñene masiaja mari. \v 9 Mari ye buhirire tiquiro sa yariagʉ̃ tiquiro dii wijiagʉ̃ Cohãcjʉ̃ pehe marine “Quehnoana ijire”, ni ihñare. Tiquiro sa ni ihñari bato yojopʉ pehere marine pecapʉ wahaborinare yʉhdʉorota Jesu. “Quehnoana ijire”, tiquiro niato pano marine yʉhdʉoeranidi. Yojopʉ pehere marine Cohãcjʉ̃ yequina tiquiro yeri bato marine buhiri dahresi pecapʉ Cohãcjʉ̃. \v 10 Sa yena Cohãcjʉ̃re ihña tuhtina mari ijiniepegʉ̃ta tiquiro macʉno yariaro, mari ñañe yerire cohãri. Sa cohãno Cohãcjʉ̃re mari mehna usueragʉ̃ yeri tiquiro. Sa yena tiquiro yequina wahaja mari. Yojopʉ pũritare ti yʉhdʉo cjũno yerota marine. Tiquiro yequina mari ijigʉ̃ Jesu tiquiro masa mʉjari mehna, marine pecapʉ wahaborinare quehnoano yʉhdʉorota tiquiro. \v 11 Camepʉ mari yʉhdʉatire bucueaja. Yojopʉre ahri gʉ̃hʉre bucueaja. Mari pʉhtoro Jesucristo mari ñañe buhirire tiquiro yariari bato Cohãcjʉ̃ yequina ijiaja mari. Sa yena bucueaja. \s1 Adãre, Cristore yahuahye Pablo Roma cjẽnare \p \v 12 Adán tiquiro ñañene yeri bato ahri yehpare ñañe iji dʉcahye. Ñañe iji dʉcagʉ̃ masa yaria dʉcahye. Ijipihtina mari ñañene yeaja. Sa yena ijipihtina ñana mari ijiri buhiri yariaja. \v 13 Cohãcjʉ̃ tiquiro dutiyere Moisere tiquiro cũato pano potota ahri yehpa cjẽna ñañene yee tiahye. Tiquina sa yepegʉ̃ta ti dutiye mariedagʉ̃ ti dutiyere tiquina yʉhdʉdʉcari buhiri buhiri dahre masiedahye. \v 14 Tiquiro sa buhiri dahre masiedapegʉ̃ta Adán gʉ̃hʉ tiquiro bato ijiyequina gʉ̃hʉ dutiye mariedapegʉ̃ta yarie tiahye. Moise tiquiro ijiato pano dutiye mariedapegʉ̃ta masa yarie tiahye. Apequina ñañe yeye Adán tiquiro ñano yeriro saha waro yera timahye. Sa ijiepeta tiquina gʉ̃hʉ yarie tiahye. Sa yero Adán ñañene tiquiro ye dʉcariro saha yoari batopʉ ahri yehpapʉ ahtariquiro quehnoañene ye dʉcari jiri. \p \v 15 Adán tiquiro yʉhdʉdʉcari Cohãcjʉ̃ masare tiquiro paja ihñañe yero saha ijierare. Cohãcjʉ̃ tiquiro paja ihñañe pehe quehnoa yʉhdʉare. Adán ihcãquirota ijieperota ñañene tiquiro ye dʉcari buhiri peyequina masa yarie tiahye. Cohãcjʉ̃ pehe marine paja ihñano, Jesucristore ohori jiri. Sa yero tiquiro ihcãquirota ijiriquiro pecapʉ wahaboriquinare masare peyequinare yʉhdʉore. \v 16 Sa yero Cohãcjʉ̃ masare tiquiro paja ihñañe Adán tiquiro yʉhdʉdʉcari yero saha ijierare. Adán pehe ihcãquirota ijiriquiro ñañene tiquiro yeri buhiri ijipihtiyequina masa buhiri tiyequina ijire. Sa tiquina buhiri tiyequina ijiepegʉ̃ta masa pajiro ñañene tiquina yepegʉ̃ta yojopʉre masare paja ihñano Cohãcjʉ̃ tiquina ñañene bore. Sa boro “Quehnoañequina ijire”, ni ihñare tiquiro tiquinare. \v 17 Adán ihcãquirota ijiriquiro ñañene ye dʉcagʉ̃ ijipihtiyequina masa yariaducure. Ti poto tjire. Sa ijiepegʉ̃ta ahri pehere bucuenata mari. Yojopʉre Cohãcjʉ̃ masare paja ihñano Jesucristo ihcãquirota ijiriquiro tiquiro yariari mehna tiquina ñañene boro, tiquinare “Quehnoañequina ijire”, ni ihñare. Sa ye ijipihtiyequina tiquiro sa ni ihñañequina ʉhmʉsepʉ Cristo mehna pʉhtoa ijieta. \p \v 18 Ihcãquirota Adán ñañene ye dʉcagʉ̃ ijipihtiyequina ñañene ye dʉcahye. Tiquina sa yegʉ̃ Cohãcjʉ̃ buhiri dahrerota tiquinare. Apequiro Jesu pehe quehnoañene tiquiro yegʉ̃ ijipihtiyequina tiquina ñañene bonohriquina iji masine. Ñañene tiquiro bonohriquina tiquina ijigʉ̃ “Quehnoañequina ijire”, ni ihñanota tiquinare Cohãcjʉ̃. Sa ye ijipihtiye decori tiquiro mehna ijiducueta tiquina. \v 19 Ihcãquirota Adán Cohãcjʉ̃re yʉhdʉdʉcahye. Tiquiro sa yegʉ̃ peyequina masa ñano yeyequina iji dʉcahye. Sa yero apequiro Jesu pehe Cohãcjʉ̃re yʉhtiahye. Tiquiro sa yegʉ̃ peyequina masa tiquina ñañe yerire bonohriquina wahahye. Tiquina sa wahagʉ̃ “Quehnoañequina ijire”, ni ihñahye Cohãcjʉ̃ tiquinare. \p \v 20 Cohãcjʉ̃ dutiyere Moisere cũahye ijipihtiyequina masa tiquina ñañene tiquina quehnoano masiatire. Sa ye masa tiquina ñañene masiñe, ti yʉhdʉoro Cohãcjʉ̃ tiquinare tutuaro tiquiro cahĩñene masieta. Tiquiro marine cahĩ yʉhdʉare. \v 21 Tiquina ñañene tiquina yeri buhirire masa yariatiquina ijire. Sa ye pecapʉ wahaeta. Cohãcjʉ̃ mari Pacʉ pehe masare cahĩ yʉhdʉare. Tiquiro sa tutuaro cahĩgʉ̃ mari pʉhtoro Jesucristore tiquiro ohogʉ̃ tiquiro pehe masare quehnoañequina wahagʉ̃ yere. Sa ye tiquinare “Quehnoañequina ijire”, Cohãcjʉ̃ tiquiro ni ihñagʉ̃ tiquina ijipihtiye decori tiquiro mehna sa ijiducueta. \c 6 \s1 Yariariquina mʉna tiquina ñañene yerariro saha Cristo yequina gʉ̃hʉ ñañene yeducuerare \p \v 1 ¿Dʉhse yenatari mari yojopʉre, mʉsa tʉhotugʉ̃? ¿Cohãcjʉ̃re marine cahĩ nemo duti duana ñañene ye nemoboagari mari? \v 2 Ijierare. Ñañene yeracʉ̃hna mari. Yariariquina mʉna ñañene tiquina yerariro saha Cristo yequina ijina mari gʉ̃hʉre ñañene yeraro cahmene. \v 3 Sa ye Jesu yequina mari ijiyere masa tiquina masiatire aco mehna wame yeri marine apequina. Jesu mari ñañe yeri buhiri yariari jiri. Sa yena tiquiro yequina ijina, mari ñañe yerire ye duerʉ. Sa yena duhuu. Tiquiro mari ñañe buhiri yariari jiri. \v 4 Sa yena Cristo pagʉre masa copepʉ tiquina ya cohãriro sahata mari ñañe yerire duhuaja. Sa yena mari Pacʉ tiquiro tutuaye mehna Cristo tiquiro masa mʉjariro saha mari gʉ̃hʉ tiquiro tutuaye mehna quehnoañe pehere camesaja. Sa yena quehnoana wahaja. \p \v 5 Sa yena Cristo yequina ijina Cristo yariaro ahri yehpa cjã pagʉre tiquiro cohãriro saha mari gʉ̃hʉ yariariquina tiquina duhuriro saha mari ñañe yerire duhuu. Sa yena Cristo yequina ijina tiquiro masa mʉjariro sahata mari gʉ̃hʉ quehnoana ijinata. Ti poto tjire. \v 6 Cristo yequina iji dʉcana tiquiro mehna yariariquina yero saha wahaʉ pari turi mari ñañene yerato saha. Sa waharina ijina ñañene yeducu nemosi mari. Tire mari masiaja. \v 7 Yariariquiro mʉnanopʉ ñañene ye nemoedare. \v 8 Cristo mehna yariariquina yero saha ijina, tiquiro masa mʉjariro sahata mari gʉ̃hʉ quehnoana ijinata. “Ti poto tjire”, ni tʉhotuaja mari. \v 9 Cristo tiquiro yaria masa mʉjari bato ne pari turi yariasi. Apequiro tiquirore pari turi yariagʉ̃ ye masiedare. Tire mari masiaja. \v 10 Sa yero Cristo ihcã taha yariaro, masa tiquina ñañe yerire cohãno taro yariahye. Tiquiro catiriquiro ijiro mari Pacʉ tiquiro cahmeno sahata yeducuatiquiro ijire tiquiro. \v 11 Tiquiro yero sahata mʉsa gʉ̃hʉ ohõ saha ni tʉhotuya: “Yariariquina mʉna tiquina yeraro saha mari gʉ̃hʉ ñañene yeraja. Jesu yequina ijina mari Pacʉ tiquiro cahmeno sahata yeanaja ijina niaja mari gʉ̃hʉ”, ni tʉhotuya mʉsa. \p \v 12 Sa yena mʉsa yarianaja ijina ñañene yeducueracãhña. Sa yena mʉsa ñañe ye duayere tutuaro cahmepenata tire sa tʉhotu cãhña. \v 13 Ñañene yeracãhña. Pecapʉ wahaborina Jesu tiquiro yʉhdʉonohrina ijire mʉsa. Tiquiro sa yenohrina ijina Cohãcjʉ̃ cahmeñe dihitare yeya mʉsa. Sa yena quehnoañene yeya mʉsa. \v 14 Yojopʉre Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiye mehna marine dutierare. Cohãcjʉ̃ marine cahĩno tiquiro pehe marine dutire. Sa yena tiquiro yedohoro mehna ñañene ye duasi mari. \s1 Mʉsa ñañene yeducugʉ̃ ti ñañe mʉsa pʉhtoro yero saha ijire \p \v 15 ¿Yʉhʉ sa nigʉ̃ dʉhse ni tʉhotuajari mʉsa? ¿Cohãcjʉ̃ pehere yʉhtianaja ijina Moisere tiquiro dutiyere yʉhtianaja ijierana, ñañene yeducuboagari mari? Ijierare. Yeducusi. \v 16 ¿Ahrire masiedajari mʉsa? Mʉsa quehnoano yʉhtiriquiro mʉsa pʉhtoro ijire. Sa yena tiquiro cahacjãna ijire mʉsa. Mʉsa sa yʉhti mʉsa pʉhtoro tiriro sahata ñañene yeducuna mʉsa ijigʉ̃ ti ñañe mʉsa pʉhtoro yero saha ijire. Sa yena ñañene duhu masiedare mʉsa. Sa yena ijina pecapʉ wahanaja ijire mʉsa. Cohãcjʉ̃re quehnoano ño peona ijina tiquiro cahacjãna ijire mʉsa. Sa yena tiquiro yequina quehnoana ijire mʉsa. ¿Tire masiedajari mʉsa? \v 17 Panopʉ ñañene yeducuna mʉsa ijigʉ̃ ti ñañe mʉsa pʉhtoro yero saha ijimedi. Yojopʉ pehere quehnoañe buheyere tʉhona Jesure wacũ tutuana Cohãcjʉ̃re quehnoano ño peona wahari mʉsa. Tire masigʉ̃ “Quehnoare”, niaja Cohãcjʉ̃re. \v 18 Sa wahana yojopʉre ñañe ti dutiro saha yerare mʉsa. Sa yena Cohãcjʉ̃ cahacjãna ijina quehnoañe pehere yere mʉsa. \v 19 Cahacjẽna pʉhtoare tiquina quehnoano ño peoyere masi pehore mʉsa. Sa yegʉ ti mʉsa masidi mehna queoye mehna buhei mʉsare “Ahri buheyere mʉsa esa tuharo tʉhoeraboaga”, nigʉ̃. Panopʉ ñañene yeducuna ijimedi mʉsa. Mʉsa sa yeducuriro sahata yojopʉ pehere quehnoañene yeducuna ijiya mʉsa. Sa yena Cohãcjʉ̃ cahmeñe dihitare yenata mʉsa. \p \v 20 Panopʉ ñañe dihitare yerina ijina, quehnoañe pehere yera tiri mʉsa. \v 21 ¿Ti pjepʉre ñañe dihitare yena yabere wapatari mʉsa? Ti mʉsa ñañe yerire wacũna yojopʉre bʉe tiaga mʉsa. Ti ñañene mʉsa yeri buhiri pecapʉ wahaboaya mʉsa. Sa yena ñañene yena ne wapataerare mʉsa. \v 22 Yojopʉ pehere mʉsa ñañe yerire duhuna Cohãcjʉ̃ cahacjãna wahari mʉsa. Sa yena Cohãcjʉ̃ cahmeñe dihitare yena ijinata. Sa yena ijipihtiye decori Cohãcjʉ̃ mehna ijinata. \v 23 Ñañene mari yeri buhiri pecapʉ wahanaja ijiaja ijipihtina mari. Mari sa ijiepegʉ̃ta mari pʉhtoro Jesucristore mari wacũ tutuagʉ̃ ihñano, ijipihtiye decori tiquiro mehna marine ijiducugʉ̃ yerota. Mari sa ijiducuatire sa oho cãnota. \c 7 \s1 Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro ohori dutiyere yahu nemoahye Pablo \p \v 1 Yʉhʉ acaye, Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutirire quehnoano masine mʉsa. Masʉno tiquiro catinigʉ̃ ti dutiyere yʉhdʉdʉca dutierare. Tiquiro yariari bato pũritare ti dutiyere yero basioerare. Ti gʉ̃hʉre masine mʉsa. \v 2 Ohõ saha ijire: Numinore ticoro manʉno mehna dihita iji dutire Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiri pehe. Tiquiro sa dutiepegʉ̃ta ticoro manʉno yariari bato ticoro pehe apequirore manʉ ti masine. Ticoro ti dutiro mehna iji nemoedare. Ohõ saha ni yahure ti dutiye. \v 3 Sa yero ticoro manʉno tiquiro catiepegʉ̃ta ticoro apequirore manʉ tiro, ñano yero nine ticoro. Sa ijieperota ticoro manʉno yariari batopʉ apequirore manʉ tiro, Cohãcjʉ̃ dutiyere yʉhdʉdʉcaerare ticoro sa yericoro. Sa yero ñano yericoro ijierare ticoro. \p \v 4 Mʉsa gʉ̃hʉ yʉhʉ acaye Jesu yequina wahana, dutiyere mʉsa yeri wapa tiquiro yequina wahaerare mʉsa. Sa yena yariariquina mʉna dutiye mehna tiquina ijieraro saha mʉsa gʉ̃hʉ ti dutiye mehna ijierare. Mʉsa Cristo ya curua cjãna ijire. Sa yena yojopʉre tiquiro yequina ijire mʉsa. Tiquiro pehe yariari bato masa mʉjari jiri Cohãcjʉ̃ cahmeno saha mari yeatire. \v 5 Panopʉ ñañene mari esa tuharo yee timi. Sa yena Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutirire mari masidi bato ti dutiyere yʉhdʉdʉca duami. Ti dutiye mariedagʉ̃ yʉhdʉdʉca dueraboya. Sa yena ti dutiyere mari masidi bato ñañene tutuaro yemi mari. Sa mari ñañene yena mari pecapʉ wahaborinata ijie timi. \v 6 Sa wahaborina ijiepenata Cristo yequina ijina yojopʉre ti dutiye mehna ijieraja mari. Sa yero Espíritu Santo mari mehna ijiriquiro marine quehnoañe pehere camesagʉ̃ yere. Tiquiro sa yegʉ̃ panopʉ cjẽ dutiye tiquiro ojoari ti mehna ijieraja mari yojopʉre. \s1 Tiquiro ñañe yerire yahuahye Pablo \p \v 7 ¿Sa yena Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutirire dʉhse niboagari mari? ¿Ti dutiye ñañe ijiagari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Ijierare. Ti dutiye mehna ñañene masii. Sa yegʉ ti dutiye mariedagʉ̃ ñañene masiedaboya yʉhʉ. Ti dutiye ohõ saha ijire. “Apequina yepʉre tutuaro cahmedacãhña”, niahye ti dutiye. Sa niedagʉ̃ apequina yepʉre tutuaro cahmeñe ti ñañe ijigʉ̃ masiedaboya yʉhʉ. \v 8 Sa yegʉ ti dutiyere yʉhʉ masidi bato apequina yepʉre tutuaro cahmee timi yʉhʉ. Ti dutiyere masiedagʉ apequina yepʉre tutuaro yʉhʉ cahmeñe ti ñañe ijigʉ̃ masiedaboya yʉhʉ. \v 9 Ti dutiyere yʉhʉ quehnoano masiato pano sa tʉhotu cʉ̃hʉ. Sa yegʉ ti dutiyere yʉhʉ masidi bato tutuaro ñañene ye duami. Sa yegʉ pecapʉ yʉhʉ wahatire masie tii. \v 10 Sa ye Cohãcjʉ̃ dutiyere yʉhdʉdʉcaeraye, masa tiquiro mehna quehnoano ijiducuboya. Sa ye ti dutiye pehe quehnoano ijiducugʉ̃ yebori dutiye ijire. Sa ijieperota yʉhʉ yʉhdʉdʉcari buhiri yʉhʉre pecapʉ waha dutimedi. \v 11 Sa yegʉ ñañene yegʉ Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiyere yʉhdʉdʉca duami. Ñañene tutuaro cahmegʉ yʉhʉ ijigʉ quehnoañene masiedʉ. Ti ñañe pehe yʉhʉre dojomehnedi. Sa yegʉ quehnoano masiedʉ. Sa masiedagʉ Cohãcjʉ̃ dutiyere yʉhdʉdʉcaʉ. Sa yegʉ ti dutiyere yʉhʉ masidi bato yʉhʉ ñañe buhirire pecapʉ yʉhʉ wahaborirore masii. Ti dutiye mehna sa masii. \p \v 12 Sa ye Moisere tiquiro cũri dutiye quehnoañe ijire. Sa ye queoro ijirota nine ti dutiye. \v 13 ¿Sa ijieperota marine ti quehnoañe dutiye pehe pecapʉ wahagʉ̃ yeajari? Ijierare. Topʉ wahagʉ̃ yerare. Mari ñañe yeye pehe marine pecapʉ wahagʉ̃ yere. Ti dutiyere mari masidi bato ti dutiyere yʉhdʉdʉcana, ñañene yena mari ijiyere masiaja mari. Sa yena mari ñana mari ijiyere masina, mari pecapʉ wahati gʉ̃hʉre masiaja mari. Sa yena ti dutiyere masina mari yʉhdʉdʉcarire ti ña yʉhdʉaye ijigʉ̃ masiaja mari. \p \v 14 Moisere tiquiro dutiri Cohãcjʉ̃ pehe tiquiro cũri ti ijigʉ̃ masiaja mari. Yʉhʉ pehe apequina yero saha ñagʉ ijiaja. Sa yegʉ ñañene yeducugʉ ijiaja. \v 15 Sa yeducugʉ ijiepegʉta yʉhʉ yerire ne masiedʉ yʉhʉ. Yʉhʉ cahmeno saha yeraja yʉhʉ. Sa yegʉ yʉhʉ tutuaro ye dueramedireta yeaga yʉhʉ. Sa yegʉ yʉhʉ yerire ne masiedaga yʉhʉ. \v 16 Sa yegʉ ñañene ye duerapegʉta ñañene yeaja yʉhʉ. Tire yegʉ Cohãcjʉ̃ dutiye quehnoañe ijigʉ̃ masiaja yʉhʉ. \v 17 Sa yegʉ yʉhʉ waro ti ñañene yojopʉre yeraja. Yʉhʉ tʉhotuyepʉ ijiye ñañe ti pehe yʉhʉre ñañene yegʉ̃ yere. \v 18 Quehnoañene tutuaro ye duepegʉta ne cũedaga. Ñañe pehe yʉhʉre dojomehne mʉjare. Ahri yehpa cjʉ̃ yʉhʉ ijigʉ̃ yʉhʉ tʉhotuyepʉ ñañe dihita ijire. Ne quehnoañe mariedabutiare. \v 19 Quehnoañe yʉhʉ ye duaye pehere ne yeraja yʉhʉ. Yʉhʉ ñañene yʉhʉ ye dueye pehere yeaja. \v 20 Sa yegʉ yʉhʉ ye dueyere yegʉ yojopʉre yʉhʉ waro tire yeraja. Yʉhʉ tʉhotuyepʉ ijiye ñañe ti pehe yʉhʉre ñañene yegʉ̃ yere. \p \v 21 Sa yero yʉhʉre ohõ saha wahare: Quehnoañene yʉhʉ ye duepegʉ̃ta yʉhʉ tʉhotuyepʉ ñañe ijire. Sa yegʉ quehnoañe pehere yeraja. \v 22 Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutirire yʉhʉ tʉhotuye mehna tutuaro cahmeaja. \v 23 Sa yegʉ yʉhʉ ahrire masiaja: Yʉhʉ tʉhotuye mehna quehnoañene ye duaja. Sa ye duepegʉta yʉhʉ basi ñañene tutuaro ye duaja. Sa yegʉ yʉhʉ esa tuharo ñañene duhu masiedaga yʉhʉ. \p \v 24 Sa ñañene duhu masiedagʉ pejecʉogʉ ijiaja yʉhʉ. Ñañene yegʉ pecapʉ wahagʉta yʉhʉ. Yohnah. ¿Yʉhʉ ñañene yʉhʉre pecapʉ waha dutiye ñañene noa yʉhʉre cohã basaboagari? \v 25 Jesucristore yʉhʉ wacũ tutuagʉ̃ tiquirota yʉhʉ ñañene cohãnota. Tiquiro sa yegʉ̃ Cohãcjʉ̃re “Quehnoare”, niaja yʉhʉ. Sa yegʉ yojopʉre yʉhʉ basi yʉhʉ tʉhotuye mehna Cohãcjʉ̃ dutiyere yeaja. Sa yegʉ ijiepegʉta yʉhʉ esa tuharo ijigʉ̃ ñañe pehe yʉhʉre ñañene yegʉ̃ yere. \c 8 \s1 Espíritu Santore cʉoyequina tiquina ijiye tiyere yahuahye Pablo \p \v 1 Yojopʉre Jesucristo yequinare tiquina buhiri tiato mariedare. [Tiquina ñañe tutuaro cahmeñene yerare. Sa ye Espíritu Santo tiquiro dutiro saha yeducure tiquina.] \v 2 Sa yero Jesucristo yaquiro yʉhʉ ijigʉ̃ Espíritu Santo ñañene duhugʉ̃ yere yʉhʉre. Sa yero Espíritu Santo ijipihtiye decori Cohãcjʉ̃ mehna ijigʉ̃ yere yʉhʉre. Ñañene yʉhʉre duhugʉ̃ yero yʉhʉre pecapʉ wahaborigʉre yʉhdʉore tiquiro. \v 3 Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutirire mari esa tuharo ne ye pehosi. Sa ye pehoerana yʉhdʉdʉcana ijiaja mari. Sa yena mari ijigʉ̃ Cohãcjʉ̃ marine yʉhdʉoeranidi. Mari sa ijina ijiepegʉ̃ta ohõ saha Cohãcjʉ̃ marine yʉhdʉorota. Tiquiro mari ñañe buhirire yariatiquirore, ti ñañene cohãtiquirore tiquiro macʉnore ohoahye. Sa yero tiquiro macʉno mari yero sahata pagʉ tiahye. Sa yero mari tʉhotuyepʉ ijiye ñañene tiquiro cohãri. \v 4 Marine sata yeri Cohãcjʉ̃ dutiyere tiquiro tutuaye mehna mari ye pehoatire. Ti dutiyere ye pehona ijina mari esa tuharo ijieraja. Sa ijina Espíritu Santo yedohoye mehna tiquiro dutiro sahata yeaja mari. \p \v 5 Ñañene ye duayequina, ti dihitare tutuaro cahmene. Espíritu Santo dutiro sahata yeducuyequina pehe ti dihitare ye duare tiquina. \v 6 Ñañene ye duayequina ti dihitare tutuaro cahmeñe, pecapʉ wahaeta. Espíritu Santo cahmeno sahata tutuaro ye duayequina pehe ijipihtiye decori Cohãcjʉ̃ mehna ijieta. Sa ye tiquina quehnoano iji cãeta. \v 7 Tiquina esa tuharo yeyequina Cohãcjʉ̃re ihña tuhtire. Tiquina Cohãcjʉ̃ dutiyere ne yʉhtierare. Tiquiro dutiyere yʉhti duerare. Yʉhti masiedare tiquina. \v 8 Sa ye tiquina esa tuharo yeyequina Cohãcjʉ̃re bucuegʉ̃ ye masiedare. \p \v 9 Mʉsa pehe mʉsa esa tuharo yerare. Espíritu Santo mʉsa mehna ijigʉ̃ tiquiro cahmeno sahata yere mʉsa. Sa ye Espíritu Santore cʉoeyequina pehe Cristo yequina ijierare. \v 10 Mʉsa pehe tiquiro yequina ijire. Mʉsa ñañe buhirita mʉsa pagʉri yariare. Sa mʉsa pagʉri yarianaja ijiepenata Cristo mʉsa mehna tiquiro ijigʉ̃ tiquiro mehna sa ijiducunata mʉsa. Cohãcjʉ̃ mʉsare “Quehnoana ijire”, tiquiro ni ihñagʉ̃ mʉsa tiquiro mehna sa ijiducunata. \v 11 Cohãcjʉ̃ta Jesure masori jiri. Sa masoriquiro ijiro Espíritu Santo mari mehna tiquiro ijiducugʉ̃ mari yariari bato Cohãcjʉ̃ mari gʉ̃hʉre masonota. Sa masono mari pagʉrire yariati pagʉrire catigʉ̃ yerota marine. \p \v 12 Yʉhʉ acaye, tiquiro sa yegʉ̃ ihñana ñañe mari tutuaro cahmedire yeracʉ̃hna. \v 13 Mari ñañene yerina ijina, pecapʉ wahaborina iji cãnata niaja. Espíritu Santo yedohoye mehna ñañe yeyere duhurina ijina, ijipihtiye decori Cohãcjʉ̃ mehna ijinata. \p \v 14 Ijipihtiyequina Espíritu Santore yʉhtiyequina Cohãcjʉ̃ pohne ijire. \v 15 Espíritu Santo mari mehna tiquiro iji dʉcagʉ̃ta Cohãcjʉ̃ pohna iji dʉcaʉ. Sa yena tutuaro mehna tiquiro dutinohrina ijieraja mari. Sa yena panopʉ mari cueriro saha yojopʉ pehere mari cueraja. Tiquiro pohna ijina, Espíritu Santo yedohoye mehna yojopʉre “Yʉhʉ Pacʉ”, niaja mari Cohãcjʉ̃re. \v 16 Sa yero Espíritu Santo mari wacũñepʉ marine ohõ saha masigʉ̃ yere: Potota Cohãcjʉ̃ pohna ijiaja mari. Tire marine masigʉ̃ yere tiquiro. \v 17 Sa yena tiquiro pohna ijina, Cohãcjʉ̃ ijipihtiyere tiquiro pohnene tiquiro “Ohoutja”, tiquiro nidire mari pehe cʉonata. Jesucristo mehna mari cʉonata tire. Cristo yere mari yeri buhiri ñano yʉhdʉrina ijina mari tiquiro mehna ʉhmʉsepʉ quehnoano bucueye mehna iji cãnata. Sa yena Cohãcjʉ̃ tiquiro pohnene “Ohoutja”, tiquiro nidire cʉonata mari. \p \v 18 Yojopʉre ahri yehpapʉ ñano yʉhdʉrĩaja mari. Camepʉre mari ʉhmʉsepʉ quehnoano iji cãnata. Sa yena yojopʉre ñano yʉhdʉna, pajiro bʉjʉa witi wacũ tʉhotueracʉ̃hna. Ahri mari ñano yʉhdʉri sa iji cãno nine. Came quehnoano iji cãnata Cohãcjʉ̃ mehna. Sa yena tutuaro bucuenata. Ahri pũrita ihyo waro ijierare. \v 19 Cohãcjʉ̃ pohna ijina Cohãcjʉ̃ mehna quehnoano ijinata. Mari sa wahatire cohteducuro saha yero nine Cohãcjʉ̃ bajumehnedi. \v 20 Ijipihtiropʉre tiquiro bajumehnedi quehnoano ijiborire dojomehneahye masʉno ñano ye dʉcaro. Ti esa tuharo sa wahaerahye. Ñañe iji dʉcari bato tiquiro bajumehnedi sa wahahye. Sa yero Cohãcjʉ̃ tiquiro bajumehnedire sata ñano iji dutiniahye. Came tiquiro bajumehnedire quehnoañe wahagʉ̃ yerota tiquiro. \v 21 Sa yero Cohãcjʉ̃ tiquiro bajumehnedire ahba pihtiborire quehnoañe wahagʉ̃ yerota tja. Cohãcjʉ̃ pohnene quehnoañequina tiquiro wahagʉ̃ yeriro sahata, tiquinare quehnoano tiquiro yʉhdʉoriro sahata quehnoañe wahagʉ̃ yerota Cohãcjʉ̃ tiquiro bajumehnedire. \v 22 Ijipihtiye Cohãcjʉ̃ tiquiro bajumehnedi ñano ti iji dʉcari bato ñano yʉhdʉe tiahye. Numino niji wahcõno ticoro ñano yʉhdʉro sahata tiquiro bajumehnedi gʉ̃hʉ decoripe ñano yʉhdʉducure. Tire mari masiaja. \v 23 Mari pehe Espíritu Santore cʉona ijiaja. Tiquiro yequina mari wahagʉ̃ Cohãcjʉ̃ tiquiro yaquiro Espíritu Santore duita ohori marine. Tiquiro bajumehnedi yero sahata mari gʉ̃hʉ ñano yʉhdʉaja. Sa yena quehnoañe pehere tiquiro camesatire tutuaro cohteaja. Sa yena tiquiro pohna mari tiquiro mehna mari quehnoano ijiato gʉ̃hʉre tutuaro cohteaja mari. Wahma pagʉre marine tiquiro ohoati gʉ̃hʉre cohteaja. \v 24 Mari sa cohtena ijigʉ̃, tiquirota marine pecapʉ wahaborinare yʉhdʉore. Tiquiro cahapʉ ijirina ijina tiquiro cahapʉre mari wahatire cohteraboya mari. Marine tiquiro yʉhdʉo tuhasari bato ijigʉ̃ tire cohte nemoedaboya. \v 25 Sa yena tiquiro ohoatire ihñedapenata Cohãcjʉ̃ marine tiquiro yʉhdʉoatire cohtena, sa cohteducuaja. \p \v 26 Sa yena Cohãcjʉ̃re wacũ tutuera cjũna tiquiro cahmeñene quehnoano masiena mari ijigʉ̃ Espíritu Santo marine yedohore. Cohãcjʉ̃re mari quehnoano sini masiedaja. Espíritu Santo pehe marine Cohãcjʉ̃re tutuaro sini basare. Marine tutuaro paja ihñano marine tiquiro Cohãcjʉ̃re tutuaro sini basare. \v 27 Cohãcjʉ̃ cahmeno sahata marine Jesu yequinare sini basare Espíritu Santo. Tiquiro sa sini basagʉ̃ Cohãcjʉ̃ mari tʉhotuyere masi pehoriquiro ijiro, Espíritu Santo tiquiro sini basarire masine. \s1 Cristo tiquiro tutuaye mehna ñañe yeyere yʉhdʉdʉcanata mari \p \v 28 Ahrire yʉhʉ yahuatire masiaja mari: Ijipihtina Jesure cahĩna mari ijigʉ̃ tiquiro cahmeñene yeanajare beseahye marine. Sa ijina mari ijigʉ̃ ihñano Cohãcjʉ̃ sa ihña ihboducure marine. Sa yena mari ñano yʉhdʉepenata ñano yʉhdʉducu dojoeraja. Cohãcjʉ̃ tiquiro yedohoro mehna quehnoano ijinata mari. \v 29 Cohãcjʉ̃ marine tiquiro yequinare duitapʉta masi tuhasahye. Sa masino tiquiro macʉno Jesu tiquiro ijiro sahata marine iji dutiro, marine quehnoañe pehere camesa duti tuhasahye. Tiquiro macʉno yero saha marine iji dutiahye tiquiro peyequina masa tiquiro macʉnore mari wahmi tiatire. \v 30 Panopʉ tiquiro yequina tiquiro iji dutirina mari ijigʉ̃, tiquiro pohna mari ijiatina gʉ̃hʉre beseahye marine. Sa yero marine tiquiro beserinare tiquiro “Quehnoañequina ijire”, ni ihñare. Marine tiquiro sa ninohrinare tiquiro mehna ʉhmʉsepʉ quehnoano ijigʉ̃ yerota marine Cohãcjʉ̃. \p \v 31 Tire masina ohõ saha tʉhotuaja mari: Cohãcjʉ̃ marine tiquiro cahñonare ne apequina ihña tuhtiye cũedare. \v 32 Cohãcjʉ̃ mari ye buhirire yariatiquirore tiquiro macʉnore ohoahye. “Yʉhʉ macʉre cahĩaja. Sa yegʉ tiquirore ohoeraja”, niedahye tiquiro. Marine sa tutuaro yedohoriquiro ijiro, ijipihtiye mari cahmeñe dʉhsarire marine oho pehorota. \v 33 Cohãcjʉ̃ beserina mari ijigʉ̃, tiquiro marine “Quehnoana ijire”, ni ihñari. Mari sa ijina ijigʉ̃ apequina marine “Ñana ijire”, ne ni yahusã masiedare. \v 34 Cristo mari ye buhirire yaria masa wijiahye. Sa yero Cohãcjʉ̃ poto pehepʉ yojopʉre tiquiro ijire dutiriquiro ijiro. Sa yero tiquiro marine potota sini basaro nine Cohãcjʉ̃re. Sa ye apequina pehe marine ne buhiri dahre duti masiedare. \v 35 Cristo marine tiquiro tutuaro cahĩgʉ̃ apequina tiquirore “Cahĩedacãhña”, ne ni masiedare. Cahĩ duhusi tiquiro. Mari ñano yʉhdʉepegʉ̃ta, mari cuepegʉ̃ta, apequina marine tiquina ñano yepegʉ̃ta, mari ʉjʉa ahbaepegʉ̃ta, suhti mariena mari ijiepegʉ̃ta, cuaropʉ mari ijiepegʉ̃ta, marine tiquina wejẽpegʉ̃ta Cristo marine sa cahĩducurota. \v 36 Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ mari sa wahatire yahuro, ohõ saha nine: \q1 Mʉhʉ yequina ʉsã ijiri buhiri apequina ʉsãre sa wejẽ duaducure. Oveja tiquina wejõatiquina tiquina ijiriro saha ʉsã gʉ̃hʉre sa wahare, ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. \p \v 37 Sa yena mari ñano yʉhdʉepenata Cristo marine cahĩniquiro tiquiro yedohoro mehna tutuaro mehna ñañene duhu pehonata mari. \v 38-39 Jesucristo yequina mari ijigʉ̃ ihñano Cohãcjʉ̃ pehe marine tutuaro cahĩne. Sa yero tiquiro marine ne cahĩ duhusi. Mari yariagʉ̃ gʉ̃hʉre, mari catigʉ̃ gʉ̃hʉre, yojopʉre, camepʉ gʉ̃hʉre, tiquiro marine cahĩ duhusi. Sa ye angele, watĩa pʉhtoa, ahri yehpa cjẽna pʉhtoa, ʉhmʉse cjẽna, ñañequina bajueyequina gʉ̃hʉ Cohãcjʉ̃re “Mʉhʉ yequinare cahĩedacãhña”, tiquina niepegʉ̃ta marine ne cahĩ duhusi Cohãcjʉ̃. Cohãcjʉ̃ tiquiro bajumehnedi mehna marine ne cahĩ duhugʉ̃ yeye mariedare. Marine ne tiquiro cahĩ duhusi. \c 9 \s1 Israe masa Cohãcjʉ̃ beseriquina ijire \p \v 1-2 Yʉhʉ acaye Israe masare wacũgʉ, tutuaro bʉjʉa witiaja yʉhʉ. Cristore cahmedare tiquina. Sa yegʉ ñano bʉjʉa witi jeripohna tiaja yʉhʉ. Ti yʉhʉ sa ni yahuye ijirota ijire. Yʉhʉ Cristo yaquirota ijiaja. Sa yegʉ mʉsare potota niaja. Sa yegʉ Espíritu Santo yʉhʉ mehna tiquiro ijigʉ̃ yojopʉre yʉhʉ acayere yʉhʉ ni yahuye ti potota ijigʉ̃ quehnoano masiaja yʉhʉ. Tiquiro tire yʉhʉre quehnoano masigʉ̃ yere. \v 3 Israe masa yʉhʉ acaye ya maca cjẽna pecapʉ wahaeta. Cohãcjʉ̃re tiquinare yʉhdʉo dutigʉ ohõ saha niboa yʉhʉ pehe: “Tiquina ye buhirire yʉhʉ pehe pecapʉ wahaʉtja. Sa yero tiquina ye buhirire yʉhʉ pehere buhiri dahreahro Cristo”, niboa yʉhʉ. \v 4 Tiquina yʉhʉ acaye Israe mʉnano panamena iji turiayequina ijire. Sa yero Cohãcjʉ̃ pohne ijiatiquinare cũahye Cohãcjʉ̃ tiquinare. Sa yero Cohãcjʉ̃ tiquiro asi siteye mehna tiquina watoa ijie tiahye. Sa yero tiquina ijipihtiyequinare tiquiro masare tiquiro yʉhdʉoatire yahue tiahye tiquinare. Sa yero Moisere tiquiro dutirire duita cũ mʉhtahye Israe masare. Sa ye Cohãcjʉ̃re ño peoati wʉhʉre ye mʉhtae tiahye tiquina. Sa yero tiquinare tiquiro quehnoano yeatire yahue tiahye Cohãcjʉ̃. \v 5 Ʉsã ye cururi waro doce cururi waro ijire. Sa yena ʉsã ñecʉsʉmʉa iji mʉhtariquina mʉnapʉ tiquina panamena iji turianapʉ ijiaja ʉsã Israe masa. Sa yero mari yero saha pagʉ tiriquiro ahtaro, ʉsã acayʉro Israe masʉno waro ijire Cristo. Tiquiro Cohãcjʉ̃ta ijire. Sa yero tiquiro ijipihtiyequina pʉhtoro ijire. Ijipihtiye decori tiquirore quehnoano ño peouhna mari. Sa ño peoducuuhna. \p \v 6 Apequina Israe mʉnano panamena iji turiayequina ijiepeta Cohãcjʉ̃ yequina waro ijierare. Sa yena tiquina tiquiro yequina ijieragʉ̃ ihñana ohõ saha ni tʉhotuboa mʉsa: “ ‘Israe masare yeequina ijigʉ̃ yeitja’, nieperota ihquẽquinare Cohãcjʉ̃ tiquiro nidiro sahata yerare”, ni tʉhotuboa mʉsa. Sa ni tʉhotueracãhña. \v 7 Ohõ saha ijire: Apequina Israe masa Abrahã panamena iji turiayequina tiquina ijiepegʉ̃ta “Abrahã panamena iji turiayequina waro ijire”, ni ihñedare Cohãcjʉ̃ tiquinare. Sa yero ohõ saha niahye Cohãcjʉ̃: “Mʉhʉ macʉ Isaac panamena iji turiayequina tiquina pũrita potota mʉhʉ panamena iji turiayequina waro ijieta”, niahye Cohãcjʉ̃ Abrahãre. \v 8 Tiquiro sa ni yahugʉ̃ ahrire masinata mari: Abrahã panamena tiquina masa bajuari bato duita Cohãcjʉ̃ pohne waharĩedaga tiquina. Cohãcjʉ̃ tiquiro ni cũrire quehnoano tʉhoyequina tiquirore wacũ tutuayequina pehe tiquinata ijiaga Cohãcjʉ̃ pohne. Sa ye tiquinata ijire Abrahã panamena iji turiayequina waro. \v 9 Ohõ saha niahye Cohãcjʉ̃ Abrahãre: “Ape cʉhma ahri pje borota yʉhʉ majare tojoa tagʉ̃ mʉhʉ namono Sara nijinogãre cʉorota mʉhʉ macʉre”, niahye Cohãcjʉ̃ Abrahãre. Sa nino Cohãcjʉ̃ Abrahã macʉno tiquiro masa bajuatire yahuyuro niahye. \p \v 10 Came Isaac namono Rebeca wame tiricoro duita pʉaro pohna tiahye. Tiquina pacʉro Isaac ʉsã ñecʉ mʉnano iji turiariquiro ijiahye. \v 11-12 Sa ye tiquina pohne tiquina masa bajuato pano quehnoañene, ñañe gʉ̃hʉre tiquina yeato pano Cohãcjʉ̃ tiquina pacoro ijiaticorore ohõ saha nie tiahye: “Tiquiro bahʉro pehe tiquiro wahminore dutirota. Sa yero tiquiro pʉhtoro ijirota”, nie tiahye ticorore. Cohãcjʉ̃ tiquiro cahmeno sahata besere tiquiro. Sa beseriquiro ijiro ihcãquirogãre besero ticorore sata ni yahue tiahye. Sa yero masa tiquina yeyere ihñedaperota tiquiro cahmeno sahata tiquiro yequina ijiatiquinare besere. \v 13 Sata ni ojoahye tiquiro yere tiquina ojoari pũpʉ: “ ‘Jacob pehere cahĩe tii. Sa yegʉ Esaú pehere cahĩeda tii’, niahye Cohãcjʉ̃”, ni ojoahye panopʉ. \p \v 14 ¿Tire wacũna dʉhse ni tʉhotuboari mari? ¿Tiquina yeyere ihñedaperota ihcãquirore sa besero Cohãcjʉ̃ queoro yeraboari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Ijierare. \v 15 Ohõ saha nie tiahye Cohãcjʉ̃ Moisere: “Yʉhʉ cahmediquiro dihitare paja ihñaʉtja”, niahye tiquiro Moisere. Sa yero ihcãquirore sa besero potota yero niahye Cohãcjʉ̃. \v 16 Sa yena mari esa tuharo mari cahmeno saha Cohãcjʉ̃re marine paja ihñagʉ̃ yeraja mari. Sa yero ne mari quehnoañene mari yeri wapa gʉ̃hʉre marine paja ihñedare tiquiro. Tiquiro esa tuharo tiquiro cahmeñequina pehere paja ihñare. \v 17 Sa yero sata tiquiro esa tuharo yeahye Egipto cjẽna pʉhtoro gʉ̃hʉre. Ohõ saha niahye Cohãcjʉ̃ tiquirore faraõre: “Egipto cjẽna pʉhto ijiacjʉre cũgʉ nii mʉhʉre yʉhʉ tutuayere ijipihtiyequinare yʉhʉ ihñoatire. Sa yegʉ ijipihtiye yehpari cjẽna yʉhʉre tiquina masiatire pʉhto sõu nii yʉhʉ mʉhʉre”, niahye Cohãcjʉ̃ tiquirore. Ohõ sahata nine Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. \v 18 Sa yero tiquiro cahmeñequinare tiquiro esa tuharo paja ihñare tiquiro. Sa yero tiquiro esa tuharo apequinare yʉhtieragʉ̃ yere tiquiro. Sa yero Cohãcjʉ̃ tiquiro cahmediro sahata yere. \p \v 19 Tiquiro sa yeriquiro ijigʉ̃ ihñana yʉhʉ pehere ohõ saha niboaga mʉsa: “Cohãcjʉ̃ marine tiquiro cahmediro sahata tiquiro yegʉ̃ mari pehe tiquirore yʉhdʉdʉca masisi. ¿Mari sa yʉhdʉdʉca masiedapegʉ̃ta dʉhse ijiro boro marine buhiri dahre duajari tiquiro?” ni pihopũri sinituboaga mʉsa yʉhʉre. \v 20 Ohõ saha ni yʉhtiaja mʉsare: “¿Masa ihyo ijina ijiepenata Cohãcjʉ̃re tuhtiajari mʉsa? Dihi sutu dahreriquirore ¿Dʉhsegʉ yʉhʉre ohõ saha ijiri sutu yeri mʉhʉ?” ti sutu ni sinituboriro saha nina niaga mʉsa Cohãcjʉ̃re. Sa ni masiedare mʉsa. \v 21 Dihi sutu dahreriquiro dihi mehna tiquiro cahmeno sahata yere. Sa yero quehnoañene pose yeati suture ye masine tiquiro. Tia dihi yʉbʉ mehnata ihyo ijiyere pose yeati sutu gʉ̃hʉre ye masine tiquiro. Tiquiro yero saha Cohãcjʉ̃ gʉ̃hʉ tiquiro ye duaro sahata yere. \p \v 22 Sa yero Cohãcjʉ̃ pecapʉ tiquiro cohãtiquinare tiquina ñañe yerire tiquiro ihña usuaro tiquinare buhiri dahre duamahye. Sa buhiri dahre dueperota, yoari pje tiquina ñañe yeyere sa ihña cãrĩahye, ijipihtiyequinare tiquiro buhiri dahreatire, tiquiro tutuayere ihñono taro. \v 23 Sata yeahye Cohãcjʉ̃ tiquiro quehnoa butiariquiro tiquiro ijiyere, tiquiro tutuaye gʉ̃hʉre mari masiatire. Panopʉ marine tiquiro paja ihñanohanajare tiquiro beseahye, ijipihtiye tiquiro tutuayere tiquiro quehnoañene mari cʉoatire. \v 24 Sa yena mari pehe tiquiro beserina ijinata niaja. Sa ye tiquiro beseriquina pehe ihquẽquina judio masa dihita ijierare. Ihquẽquina judio masa ijieyequina gʉ̃hʉ ijire tiquiro beseriquina. \v 25 Sata nine judio masa ijieyequinare Cohãcjʉ̃ yere Osea mʉnano tiquiro ojoariro sahata: \q1 Yeequina ijieyequina gʉ̃hʉre camepʉ tiquinare “Yeequina ijire”, niitja. Sa yegʉ yʉhʉ cahĩeñequina gʉ̃hʉre camepʉ tiquinare “Yʉhʉ cahĩna ijire mʉsa”, niitja, niahye Cohãcjʉ̃. \v 26 “Yeequina ijierare mʉsa”, Cohãcjʉ̃ tiquiro nimedi yehpari cjẽna tiquina Cohãcjʉ̃ catiriquiro pohneta ijieta, ni ojoahye Osea panopʉre. \p \v 27 Sa yero panopʉ cjʉ̃no Isaia mʉnano Israe masare ohõ saha ni yahuahye: “Pajiri ma cjẽ padʉ pjerigãre mari queona cũedaja. Israe masa ti padʉ pjerigã yero saha ijiyequina peyequina ijiepegʉ̃ta meheñequinagã Cohãcjʉ̃ yʉhdʉorota tiquinare. \v 28 Cohãcjʉ̃ ahri yehpa cjẽnare peyequina masare sojaro mehna potota buhiri dahre madoqueorota”, niahye Isaia. \v 29 Sa yero pari turita ohõ saha ni ojoahye Isaia: \q1 Mari pʉhtoro ijipihtiyequina pʉhtoro meheñequinagã mari mehna cjẽnare yʉhdʉoeraro, marine judio masare ijipihtinare butigʉ̃ yeboya tiquiro. Sodoma cjẽnare, Gomorra cjẽna gʉ̃hʉre tiquiro butigʉ̃ yeriro sahata mari gʉ̃hʉre butigʉ̃ yeboya tiquiro, ni ojoahye Isaia yʉhʉ acaye Israe masare tiquiro yeato panopʉ. \s1 Judio masa quehnoañe buheyere cahmedahye \p \v 30 Sa tjire. Sa yena ahrire masi nemoña mʉsa: Judio masa ijieyequina Cohãcjʉ̃re macaedapeta tiquirore bocare. Jesucristore tiquina wacũ tutuagʉ̃, “Quehnoañequina ijire”, ni ihñari tiquinare Cohãcjʉ̃. \v 31 “Cohãcjʉ̃ dutiyere mari yegʉ̃ tiquiro marine yʉhdʉorota”, niñe judio masa pehe Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro dutiyere yepeta, cũedari. Sa yero ti dutiyere tiquina yepegʉ̃ta Cohãcjʉ̃ “Quehnoañequina ijire”, ni ihñedari. Sa ye quehnoañequina iji duepeta cũedari. \v 32 Ohõ saha ye, tiquina cũedari: Tiquina Cohãcjʉ̃re wacũ tutuaro marieno tiquina esa tuharo Moisere tiquiro dutirire ye duamedi, tiquiro yequina iji duaye. Mari queoye mehna buhegʉ̃ Cristo ʉtã yero saha ijiriquiro ijire. Omaperiquiro ʉtãpʉ doque wahã sa bora quehero, tiquiro esaborirore ne eserare. (Tiquiro yero saha tiquina Cristore ʉtã yero saha ijiriquirore cahmeeñequina Cohãcjʉ̃ cahapʉ ne esasi.) \v 33 Sata ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ: \q1 Jerusalẽ wame tiri macapʉ ʉtã yero saha ijiriquirore cũgʉ niaja. Mari queoye mehna buhegʉ̃ ohõ saha ijire: Omaperiquiro ʉtãpʉ doque wahã sa bora quehero tiquiro esaborirore eserare. (Tiquiro yero saha ti maca cjẽna ʉtã yero saha ijiriquirore tiquina cahmedari buhiri Cohãcjʉ̃ cahapʉ ne esasi. Tiquiro pehe tiquinare topʉre waha dutisi.) Sa ye tiquirore wacũ tutuayequina pehe quehnoano bucueeta, ni ojoahye. \c 10 \p \v 1 Yʉhʉ acaye, Israe masare pecapʉ wahaboriquinare Cohãcjʉ̃ tiquiro yʉhdʉoatire, tutuaro yʉhʉ jeripohna mehna cahmesãja yʉhʉ. Sa yegʉ Cohãcjʉ̃ tiquinare tiquiro yʉhdʉoatire sini basaja yʉhʉ. \v 2 Potota tiquina Cohãcjʉ̃ cahmeñene ye duamene. Sa ye duepeta tiquiro cahmeñene masiedare. \v 3 Sa ye tiquinare Cohãcjʉ̃ tiquiro quehnoañequina wahagʉ̃ yeborire tiquina masiedare. Sa masiedaye tiquina esa tuharo quehnoañene yepeta, cũedari. Tiquina sa yegʉ̃ Cohãcjʉ̃ tiquiro wacũ tutua dutiriro sahata tiquina yeragʉ̃ ihñano, tiquiro pehe tiquinare “Quehnoañequina ijire”, ni ihñedari. \v 4 Ijipihtiyequinare Cristore wacũ tutuayequinare “Quehnoañequina ijire”, ni ihñare Cohãcjʉ̃. Sa yena dutiye yeye mehna yʉhdʉ witieraja mari. Cristo mehna yʉhdʉaja. \p \v 5 Moise mʉnano panopʉ cjʉ̃no ohõ saha ni ojoahye: “Cohãcjʉ̃ dutirire mari duhuro marieno ye pehogʉ̃ Cohãcjʉ̃ yʉhdʉorota marine”, ni ojoahye tiquiro. \v 6-7 Tiquiro sa ni ojoaepegʉ̃ta yojopʉre masa Cristore tiquina wacũ tutuagʉ̃ Cohãcjʉ̃ tiquinare “Quehnoañequina ijire”, ni ihñare. Ti buheye quehnoañequina wahagʉ̃ yeri buheye ohõ saha ni yahure: Cristo tiquiro basi ahri yehpapʉ wihi tuhasari jiri. Sa yero masa mʉja tuhasari jiri. Sa yena ohõ saha ni tʉhotueracãhña mʉsa: “¿Diquiro pehe ʉhmʉsepʉ Cristore ne cãhta basaro wahaboagari marine tiquiro yʉhdʉoato saha? ¿Diquiro pehe yariariquina cahapʉ Cristore maso basaro ne cãhtaboagari? Tiquirore ne cãhtaboriquiro mariedare”, ni tʉhotueracãhña mʉsa. \v 8 Sa yero ohõ saha ni yahure Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ: “Cohãcjʉ̃ ye buheyere mari macagʉ̃ ti buheye ohõpʉ ijire. Ti buheyere masi tuhasare mʉsa. Sa yena ti buheyereta yahuducue tire mʉsa”, ni ojoahye. Ti buheyere Cristore wacũ tutuaye buheyere masare yahuaja ʉsã. \v 9 Ti buheye ohõ saha ni yahure: “Jesu mari pʉhtoro ijire”, ni mari yahugʉ̃, “Cohãcjʉ̃ Jesure yariariquirore potota masori”, ni mari tʉhotugʉ̃, Cohãcjʉ̃ marine pecapʉ wahaborinare yʉhdʉorota. \v 10 Jesure mari wacũ tutuagʉ̃ Cohãcjʉ̃ pehe marine “Quehnoana ijire”, ni ihñanota. Sa yero Jesure mari wacũ tutuayere apequinare mari yahugʉ̃ tiquiro marine pecapʉ wahaborinare yʉhdʉorota. \p \v 11 Ohõ saha nine Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ: “Cohãcjʉ̃re wacũ tutuayequina tiquirore tiquina wacũ tutuarire ne bʉjʉa witisi”, niahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. \v 12 Judio masare, judio masa ijieyequina gʉ̃hʉre Cohãcjʉ̃ ihcãno saha yedohore. Mari pʉhtoro ijipihtiyequina pʉhtoro ijire tiquiro. Sa yero ijipihtiyequinare tiquirore siniñequinare quehnoano pajiro ohorota tiquiro. \v 13 Ohõ saha ni ojoahye panopʉre: “ ‘Yʉhʉ ñañene cohãña. Sa yegʉ yʉhʉre yʉhdʉoya’, ni mari pʉhtorore masa tiquina sinigʉ̃ tiquinare pecapʉ wahaboriquinare mari pʉhtoro yʉhdʉorota”, ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere. \v 14 Sa ye masa Cristore wacũ tutueraye tiquirore sini masiedare tiquina. Sa ye tiquiro buheyere tʉhoeraye, tiquirore wacũ tutua masiedare. Sa ye tiquiro buheyere yahuriquiro mariedagʉ̃ tire tiquina ne masisi. \v 15 Sa ye tiquiro ye buheyere yahuatiquinare Cohãcjʉ̃ pehe tiquiro ohoeragʉ̃ tiquiro ye buheyere yahu masiedare. Tire ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ: “Quehnoañe buheyere yahuatiquina tiquina ahtagʉ̃ ihñana quehnoano bucueaja mari”, ni ojoahye panopʉre. \p \v 16 Ti sa ijiepegʉ̃ta masa peyequina quehnoañe buheyere tʉho duerare. Sata ni ojoahye Isaia mʉnano: “Pʉhto, tiquinare mari yahurire tiquina ne tʉho duerari”, ni yahuahye Isaia Cohãcjʉ̃re. \v 17 Sa ye masa quehnoañe buheyere tʉhoye Cristore wacũ tutuari. Sa ye Cristo yequina tiquiro yere tiquina yahugʉ̃, tiquiro ye buheyere tʉhore masa. \p \v 18 Sa yegʉ ahrire sinitu duaja mʉsare: ¿Israe masa Cohãcjʉ̃ yere tʉhoera tiari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Poto waro tiquina tʉhomedi. Sata nine Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũ gʉ̃hʉ: \q1 Cohãcjʉ̃ yere yahuyequina ijipihtiropʉ yahu siteye wahari. Sa ye ijipihtiro cjẽnapʉ tiquiro yere tʉhori, ni ojoahye panopʉ. \p \v 19 Pari turi mʉsare sinitu duaja tja: ¿Israe masa tʉhoepeta quehnoano masiedari tiquina, mʉsa tʉhotugʉ̃? Masie timahye. Ahrire yahu nemogʉ Moise nidire yahu mʉhtaʉtja. Ohõ saha ni ojoahye tiquiro: \q1 Ohõ saha ni yahure Cohãcjʉ̃ Israe masare: “Tʉho masieñequina, ñañequina, ihyo ijiyequina ijire”, ni mʉsa ihñañequinare yeequina ijiatiquina yeitja. Yʉhʉ sa yegʉ̃ mʉsa pehe tiquinare ihña coonata. Sa yegʉ mʉsare usuagʉ̃ yeitja yʉhʉ, ni yahuri Cohãcjʉ̃ Israe masa ijieyequinare tiquiro yequina ijigʉ̃ yero taro, ni ojoahye Moise. \p \v 20 Ape pũpʉre Isaia cuero marieno ohõ saha niahye: \q1 Ohõ saha nine Cohãcjʉ̃: Yʉhʉre macaedariquina pehe yʉhʉre bocari. Sa yegʉ yʉhʉre cahmeeñequinare tiquinare yʉhʉre masigʉ̃ yei yʉhʉ, nidi Cohãcjʉ̃, ni ojoahye Isaia judio masa ijieyequinare. \p \v 21 Israe masa pehere ohõ saha ni ojoahye Isaia: “Ohõ saha nine Cohãcjʉ̃: Tiquina yʉhʉre yʉhdʉdʉcayequina, yʉhʉre cahmeeñequina ijire. Sa yegʉ tiquinare tiquina ñañene bʉjʉa witi dutigʉ ‘Yeequina ijiya’, sa niducumi tiquinare”, nidi Cohãcjʉ̃, ni ojoahye Isaia. \c 11 \s1 Meheñequinagã Israe masare pecapʉ wahaboriquinare yʉhdʉorota Cohãcjʉ̃ \p \v 1 ¿Sa yero Israe masare Cohãcjʉ̃ tiquiro beseriquinare yojopʉre cohãyari tiquiro, mʉsa tʉhotugʉ̃? Ijierare. Tiquinare cohãedari tiquiro. Yʉhʉ gʉ̃hʉ Israe masʉ, Abrahã panami iji turiagʉpʉ ijiaja. Sa yegʉ Benjami ya curua cjʉ̃ ijiaja yʉhʉ. \v 2 Panopʉ Israe masare Cohãcjʉ̃ besee tiahye. Tiquiro sa beseriquinare cohãedari. Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ Elia mʉnano tiquiro yerire yahure. ¿Ti pũpʉ Israe masare Elia Cohãcjʉ̃re tiquiro yahusãrire masiedajari mʉsa? Ohõ saha ni yahusãhye tiquiro: \v 3 “Pʉhto Cohãcjʉ̃, tiquina Israe masa mʉhʉ yere yahu mʉhtariquinare wejẽdi. Sa ye tiquina mʉhʉre wacũ ʉsã ño peoye altarire cohãri. Sa yegʉ yʉhʉ dihita mʉhʉ yaquiro dʉhsaja yojopʉre. Yʉhʉ sa ijigʉ̃ tʉhoye yʉhʉ gʉ̃hʉre wejẽ duare tja, yojopʉre”, niahye Elia Cohãcjʉ̃re. \v 4 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro Cohãcjʉ̃ pehe ohõ saha ni yʉhtiahye Eliare: “Siete mil ʉmʉa yeequina ijire yojopʉre. Tiquinare ihbou yʉhʉ. Baal wame tiriquiro queoyere ne ño peoera tiri tiquina, yeequina”, niahye Cohãcjʉ̃ Eliare panopʉre cue dutieraro. \v 5 Ti pjere Elia tiquiro ijiri pjere tiquiro yequina masare beseriro sahata yojopʉ gʉ̃hʉre meheñequinagã Israe masare tiquiro yequina ijiatiquinare beseri jiri Cohãcjʉ̃. Cohãcjʉ̃ tiquinare paja ihñano beseri jiri. \v 6 Quehnoañene tiquina yeri wapa tiquinare beserari jiri. Tiquinare paja ihñano beseri jiri. “Quehnoañene mʉsa yeri wapa mʉsare beseitja”, nino, tiquiro tiquinare potota paja ihñano niedaboya. \p \v 7 Sa ye ohõ saha ijire. Israe masa Cohãcjʉ̃ tiquinare “Quehnoañequina ijire”, tiquiro ni ihñagʉ̃ cahmepeta tiquina ihcãno sahaerari. Cohãcjʉ̃ tiquiro basi tiquiro beseriquina pehe quehnoañequina tiquiro yequina wahari jiri. Apequina pehe tiquirore ihcãno sahaeraye, tiquina pehe tiquiro yere tʉho duerari. \v 8 Sata niahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ: “Cohãcjʉ̃ tiquirore cahmeeñequinare tiquiro yere tʉhoeyequina ijigʉ̃ yeri. Sa yero potota ijiyere tiquina tʉhoepegʉ̃ta tiquinare quehnoano tʉhogʉ̃ yerari Cohãcjʉ̃. Sata ijiducure tiquina yojopʉ gʉ̃hʉre”, ni ojoahye panopʉre. \v 9 Sa yero ohõ saha niahye Davi panopʉ cjʉ̃no Cohãcjʉ̃re: \q1 Tiquina Israe masa tiquina bose decori tiquina bucueye decori yeye, ñano yere tiquina. Tiquina sa yegʉ̃ ihñagʉ buhiri dahreya mʉhʉ. \v 10 Tiquinare quehnoano tʉhoeragʉ̃ yeya mʉhʉ. Sa ye sa buhiri tiducuyequina ijiahro tiquina. Sa ye sa bʉjʉa witiducueta, niahye Davi Cohãcjʉ̃re. \s1 Judio masa ijieyequinare pecapʉ wahaboriquinare yʉhdʉorota Cohãcjʉ̃ \p \v 11 ¿Judio masare Cristore tiquina cahmedagʉ̃ ihñano Cohãcjʉ̃ tiquinare cohãno, cohã bo cãno niboari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Cohã bosi tiquinare. Sa cohãedaperota tiquina Cristore tiquina cahmedagʉ̃ yojopʉre judio masa ijieyequina pehere Cohãcjʉ̃ yʉhdʉorota. Yojopʉre tiquinare tiquiro yequina wahagʉ̃ yeri Cohãcjʉ̃. Tiquiro sa yegʉ̃ ihñañe ihquẽquina judio masa pehe tiquinare ihña cooboa. \v 12 Judio masa tiquina yʉhdʉdʉcagʉ̃ tiquina quehnoano yeragʉ̃ apequina pehere ahri yehpa cjẽnare ihquẽquinare Cohãcjʉ̃ yʉhdʉori. Tiquiro sa yʉhdʉogʉ̃ tiquina pehere quehnoano wahari. Tiquiro sa yeriro yʉhdʉoro, came judio masa pehe Cristore tiquina quehnoano wacũ tutua dʉcagʉ̃ pũritare ahri yehpa cjẽnare quehnoa yʉhdʉaro waharota. \p \v 13 Yojopʉre mʉsare judio masa ijienare yahugʉ tʉʉ niaja. Cristo cũri yʉhʉre judio masa ijieyequinare buheacjʉre. Sa buhegʉ ihyo waro yei niedaja. \v 14 Sa niaja yʉhʉ acayere judio masare mʉsare tiquina ihña coogʉ̃ ye duagʉ. Cohãcjʉ̃ yʉhdʉorina mʉsa ijigʉ̃ ihñañe tiquina gʉ̃hʉ Cristore cahme, tiquiro yʉhdʉoriquina wahaboa. \v 15 Judio masare mehenogã cohãbo curero, judio masa ijieyequina pehere quehnoañe buheyere Cohãcjʉ̃ yahu dutiri. Ti buheyere tiquina tʉhori bato Jesure tiquina wacũ tutuari bato ihquẽquina ahri yehpa cjẽna Cohãcjʉ̃ yequina wahari. Sa ye judio masare mehenogã tiquiro cohãbo curegʉ̃ quehnoano wahari ahri yehpa cjẽnare. Tiquiro sa yeriro yʉhdʉoro judio masare tiquiro yequina ijiatiquina tiquiro yegʉ̃ pũrita quehnoa yʉhdʉaro waharota ahri yehpa cjẽnare. Tiquiro yequina tiquina wahagʉ̃ peyequina masa Jesure wacũ tutuayequinare pecapʉ wahaboriquinare yʉhdʉorota. \v 16 Ohõ saha ijire: Mehenogã trigo yʉbʉ Cohãcjʉ̃re ño peo tiquina duhu peori yʉbʉ quehnoari yʉbʉ Cohãcjʉ̃ tiquiro yegʉ̃, dʉhsari yʉbʉ gʉ̃hʉ quehnoari yʉbʉta ijire. Sa yero yucʉgʉ nʉhcori quehnoagʉ̃, tʉ dʉpʉri gʉ̃hʉ quehnoañe dʉpʉri ijire. (Ohõ saha mari ni queoye mehna buhegʉ̃ Abrahã ʉsã ñecʉ mʉnano quehnoariquiro tiquiro ijiriro sahata tiquiro panamena iji turiayequinapʉ gʉ̃hʉ quehnoañequina ijieta Cristore wacũ tutuayequina ijiye.) \p \v 17 Ihquẽquina sa ijiatiquina tiquina ijiepegʉ̃ta apequina tiquina acaye pehere judio masare Cohãcjʉ̃ meheno cohãbo cureri. Olivo wame tidʉ dʉpʉrire ihquẽ dʉpʉrire tiquiro dʉte cohãboriro saha apequina judio masa pehere Cohãcjʉ̃ meheno cohãbo cureri. Sa yucʉgʉ dʉpʉrire cohãno tiquiro cohãri dʉpʉri ijiriropʉ apeye dʉpʉrire nʉcʉ cjãnʉ olivogʉ dʉpʉrire camesa doho ohõri. Sata Cohãcjʉ̃ mʉsare judio masa ijienare Abrahã panamena iji turianare camesari mʉsare, mʉsa gʉ̃hʉre yʉhdʉoro taro. \v 18 Mʉsare tiquiro sa cũgʉ̃ “Judio masa yʉhdʉoro quehnoana ijiaja ʉsã”, ni tʉhotueracãhña. Ahrire yʉhʉ yahuatire wacũña mʉsa: Judio masa pehere bese mʉhtahye Cohãcjʉ̃. Sa besero tiquina acayʉro ijiatiquirore cũahye Cristore, marine yʉhdʉoro taro. Sa yena “Judio masa yʉhdʉoro quehnoana ijiaja”, ni tʉhotueracãhña mʉsa. \p \v 19 Mʉsa judio masa ijiena pehe ohõ saha niboa: “Ihquẽ ñañe dʉpʉrire tiquiro cohãboriro saha Cohãcjʉ̃ judio masare cohãbo cureri ihquẽquinare. Sa cohãbo cureri tiquiro apeye dʉpʉrire camesa tiquiro doho ohõno saha tiquiro yequina marine cũno taro”, niboa mʉsa judio masare yʉhdʉdʉca duana. \v 20 Ti mʉsa niñe ijirota ijire. Sa ijiepegʉ̃ta tiquina Jesure tiquina wacũ tutuerari buhiri Cohãcjʉ̃ cohãbo cureri tiquinare. Sa yero mʉsa gʉ̃hʉre Jesure mʉsa wacũ tutueragʉ̃ tiquiro yequina ijianaja mʉsare cũedaboaya. Sa yena “Judio masa yʉhdʉoro quehnoana ijiaja ʉsã”, niedacãhña mʉsa. Sa niedana Cohãcjʉ̃re quehnoano ño peoya. \v 21 Ʉhmʉ tãñe dʉpʉri yero saha judio masa pehe Cohãcjʉ̃ yequina iji mʉhtahye. Tiquiro camesari dʉpʉrire tiquiro doho ohõboriro saha camepʉ Cohãcjʉ̃ tiquiro yequina mʉsa pehere cũahye. Sa yero tiquiro yequina iji mʉhtariquina judio masa tiquirore tiquina wacũ tutueragʉ̃, tiquinare cohãbo cureri. Tiquinare tiquiro cohãriro saha mʉsa gʉ̃hʉre cohãnota, tiquirore mʉsa wacũ tutueragʉ̃. Sa yena Cohãcjʉ̃re quehnoano ño peoya mʉsa. \v 22 Cohãcjʉ̃ mʉsare quehnoano yeriquiro tiquiro ijigʉ̃ masiña mʉsa. Sa yena cua pesaro mehna buhiri dahreriquiro tiquiro ijigʉ̃ gʉ̃hʉre masiña mʉsa. Tiquirore ño peoeyequinare tiquiro buhiri dahrerota. Sa mʉsa tiquirore ño peoducugʉ̃ pũrita mʉsare quehnoano yerota tiquiro. Ño peoerana ñañe dʉpʉrire tiquiro cohãboriro saha mʉsa gʉ̃hʉre cohãnota Cohãcjʉ̃. \v 23 Sa yero judio masa tiquiro cohãbo cureriquina Cristore tiquina wacũ tua dʉcagʉ̃, yucʉgʉ dʉpʉrire masa tiquina doho ohõno saha Cohãcjʉ̃ tiquiro yequina ijigʉ̃ yerota tiquinare. Cohãcjʉ̃ tiquiro sa yeati tutuayere cʉori. Sa yero tiquiro tiquinare ihquẽquinare tiquiro yequina wahagʉ̃ yerota. \v 24 Mʉsa judio masa ijiena ijina, nʉcʉ cjãnʉ olivogʉ dʉpʉri yero saha ijire mʉsa. Sa ijina mʉsa ijiepegʉ̃ olivogʉ otedʉpʉ nʉcʉ cjẽ dʉpʉrire masa tiquina ohõno saha Cohãcjʉ̃ mʉsare tiquiro yequina ijigʉ̃ yerota. Judio masa Cohãcjʉ̃ tiquiro bese mʉhtariquina ijire. Sa yero tiquiro bese mʉhtarina mʉsa ijierapegʉ̃ta tiquiro yequina mʉsare ijigʉ̃ yeri tiquiro. Judio masare tiquiro bese mʉhtariquina pehere tiquiro yequina ijigʉ̃ ye duare. Tire tiquiro yegʉ̃ mʉsare yero yʉhdʉoro mijoeda cjũre. \s1 Came judio masare pecapʉ wahaboriquinare yʉhdʉorota Cohãcjʉ̃ \p \v 25 Yʉhʉ acaye, ahrire masa tiquina masiedarire mʉsare yahutja. “Yojopʉre ʉsã dihitare besere Cohãcjʉ̃. Ʉsã pehe masi peho cjã”, mʉsa ni tʉhotuerato saha ahrire yahutja. Ohõ saha ijire: Yojopʉre peyequina judio masa Cohãcjʉ̃re tʉho duasi. Sa ye peyequina judio masa ijieyequinare Cohãcjʉ̃ tiquiro queoriro puno tiquiro yequina tiquiro yeri bato judio masa pehe tiquirore cahmeeta. \v 26 Tiquina sa cahmegʉ̃ ijipihtiyequina tiquirore cahmeñequinare judio masa pecapʉ wahaboriquinare Cohãcjʉ̃ yʉhdʉorota. Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ sata ni ojoahye: \q1 Jerusalẽ wame tiri macapʉ judio masa ya macapʉ tiquinare yʉhdʉoatiquiro ahtarota. Sa yero Jacob panamena iji turiayequinare tiquina ñañe yerire tiquiro cohãnota. \v 27 Sa yegʉ tiquinare yʉhdʉogʉ panopʉ tiquinare yʉhʉ ni cũriro sahata yei niaja, nidi Cohãcjʉ̃, ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. \p \v 28 Yojopʉre tiquina judio masa Cristo yere ño peoeyequina Cohãcjʉ̃re ihña tuhtire. Tiquina sa yegʉ̃ yojopʉre mʉsa pehe judio masa ijiena Cristore wacũ tutua dʉcari. Judio masa pehere Cohãcjʉ̃ bese mʉhtahye. Sa yero judio masa ñecʉsʉmʉa mʉna panopʉ cjẽna tiquiro beseriquina tiquina ijigʉ̃ yojopʉ ijiyequina judio masa gʉ̃hʉre tiquiro cahĩne. \v 29 Cohãcjʉ̃ tiquiro ni cũriro sahata masare tiquiro beseriro sahata potota yerota tiquiro. Tiquiro nidire bosi tiquiro. \v 30 Panopʉre mʉsa gʉ̃hʉ Cohãcjʉ̃re yʉhdʉdʉcari jiri. Yojopʉre judio masa Cohãcjʉ̃re tiquina yʉhdʉdʉcagʉ̃ ihñano tiquiro mʉsa pehere paja ihñano yʉhdʉori. \v 31 Yojopʉre judio masa tiquirore yʉhdʉdʉcari. Tiquina sa yepegʉ̃ta Cohãcjʉ̃ mʉsare tiquiro paja ihñariro sahata tiquina gʉ̃hʉre camepʉre paja ihñanota. \v 32 Ohõ saha ijire: Ijipihtiyequina masare “Buhiri tiyequina ijire”, nine Cohãcjʉ̃. Sa yero ijipihtiyequina buhiri tiyequina tiquina ijigʉ̃ ihñano ijipihtiyequinare paja ihña masine tiquiro. \p \v 33 Yohou. Cohãcjʉ̃ tutua yʉhdʉariquiro ijiajari. Quehnoano masi pehoriquiro ijire tiquiro. Sa yero tiquiro tʉhotuyere, tiquiro yerire marine quehnoano masino basioerare. \v 34 Ohõ saha ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere: “Cohãcjʉ̃ mari pʉhtoro tiquiro tʉhotuyere ne masa quehnoano masiedare. Sa ye masa tiquirore ‘Ohõ saha yeya’, ni masiedare. \v 35 Sa ye masa Cohãcjʉ̃re apee borore tiquina ohori bato ‘Tiquiro marine wapamore’, ni masiedare masa”, ni ojoahye panopʉre. \v 36 Cohãcjʉ̃ ijipihtiyere yeahye. Sa yero tiquiro tutuaye mehna ijipihtiyere ijigʉ̃ yere tiquiro. Sa ye ijipihtiye tiquiro ye ijire. Tiquiro sa ijiriquiro ijigʉ̃ ijipihtiye decori tiquirore ño peouhna mari. Sata yeducuuhna. \c 12 \s1 Cohãcjʉ̃ cahmeñene marine yeducu dutiahye Pablo \p \v 1 Cohãcjʉ̃ marine tutuaro paja ihñari. Tiquiro sa paja ihñariquiro ijigʉ̃ ihñana yʉhʉ acaye, mʉsa basita Cohãcjʉ̃ yere yeducuya. Sa yena quehnoañe pehere camesarina, ñañe mariena ijiya. Mʉsa sa ijigʉ̃ tiquiro bucuerota. Sata yero cahmene marine Cohãcjʉ̃re ño peona. Sa yegʉ mʉsare tire tutuaro ye dutiaja. \v 2 Ahri yehpa cjẽna ñañequina tiquina yero saha ye nemoedacãhña mʉsa. Sa yena mʉsa tʉhotuyepʉre quehnoañe pehere camesaya mʉsa. Sa yena quehnoañe pehere camesarina ijinata mʉsa. Sa camesana Cohãcjʉ̃ mʉsare tiquiro ye dutirire masinata mʉsa. Sa yena quehnoañene, Cohãcjʉ̃ cahmeñene, ñañe marieñene masinata mʉsa. \p \v 3 Cohãcjʉ̃ yʉhʉre paja ihñano mʉsare buhe dutiro beseri yʉhʉre. Sa yegʉ ijipihtinare mʉsare ahrire ni dutieraja yʉhʉ. “Quehnoa yʉhdʉana iji yʉhdʉdʉcaja ʉsã”, ni tʉhotueracãhña. Sa tʉhotu cãhña. Jesure mʉsa wacũ tutuari bato Cohãcjʉ̃ mʉsare tiquiro yedohoro punota “To punota ye masiaja ʉsã”, ni tʉhotuya. \v 4 Ohõ saha ni yahu nemoutja yʉhʉ: Mari omocari, mari dahpocãri, mari caperi, ijipihtiro mari pagʉpʉ ijiye peye ijire. Mari pagʉpʉ ijiye ihcã pagʉpʉ ijiepeta sijoro saha ijiye dahraye dihitare cʉore. \v 5 Mari queoye mehna buhegʉ̃ ahri yero saha ijire. Cristo pagʉ yero saha ijina ihcã curuata ijiaja mari. Sa yena mari ijipihtina peyequina ijiepenata ihcã curuapʉta ijiaja mari. \p \v 6 Cohãcjʉ̃ marine tiquiro yedohoro punota tiquiro tutuaye mehna ye dutire. Sa yero maripe sijoro saha ijiye dahrayere cũre tiquiro. Tiquiro sa yegʉ̃ marine tiquiro cũrire mari quehnoano yeihna. Sa ye Jesu yequina ohõ saha yeahro. Ihquẽquinare Cohãcjʉ̃ tiquiro yere yahuatiquinare cũre. Sa ye tiquina Cristore tiquina masino puno tiquiro yere quehnoano yahuahro. \v 7 Ihquẽquinare Cohãcjʉ̃ masare yedohoatiquinare cũre. Sa ye tiquina masare quehnoano mehna yedohoahro. Ihquẽquinare Cohãcjʉ̃ masare buheatiquinare cũre. Sa ye tiquina masare quehnoano buheahro. \v 8 Masare bucuegʉ̃ yeatiquina ijiye, tire quehnoano yeahro. Sa ye apee borore ohoyequina quehnoano mehna jeripohna ti, pajiro ohoahro. Sa ye apequinare dutiyequina quehnoano mehna dutiahro. Sa ye pejecʉoyequinare yedohoyequina bucueye mehna yedohoahro. \s1 Jesu yequina ijina ohõ saha yena ijiya \p \v 9 Apequinare cahĩna, potota cahĩña tiquinare. Sa yena ñañene ihña yabina ijiya mʉsa. Sa yena quehnoañe pehere cahmeña. \v 10 Mʉsa bahanare mʉsa cahĩno sahata Jesu yequinare mʉsa mehna cjẽnare cahĩña. Sa yena mʉsa mehna cjẽnare quehnoano cahme ño peoya. \p \v 11 Cohãcjʉ̃ cahmeñene yena, ne caperacãhña. Sa yena mari pʉhtoro tiquiro dutiriro sahata quehnoano bucueye mehna yeya. \p \v 12 Cohãcjʉ̃ mʉsare pecapʉ wahaborinare tiquiro yʉhdʉorinapʉ ijire mʉsa. Tire masina bucueya mʉsa. Sa yena ñano yʉhdʉna, ihcãno sahaya “Cristo yere duhuari”, nina. Sa yena Cohãcjʉ̃re sa siniducuya. \p \v 13 Apee boro Jesu yequinare dʉhsagʉ̃ ohoya tiquinare. Sa yena mʉsa ye wʉhʉsepʉ masa tiquina esagʉ̃ quehnoano jeripohna ti, tiquinare piti caya. \p \v 14 Mʉsare ñano yeyequina pehere quehnoa dutiya. Sa quehnoa dutina, tiquinare “Ñano yʉhdʉcũnahdo”, niedacãhña. \p \v 15 Apequina bucueyequina mehna ijina mʉsa gʉ̃hʉ bucueya. Sa yena utiyequinare ihñana, uti dohoya. \p \v 16 Mʉsa mehna cjẽna mehna quehnoano ijiya mʉsa. Sa yena “Apequina yʉhdʉoro quehnoana ijiaja”, ni tʉhotueracãhña. Ohõ saha ni tʉhotuya. “Ihyo ijina ijiaja”, ni tʉhotu, ihyo ijiyequina mehna ijiya. Sa yena “Masi yʉhdʉdʉcana ijiaja ʉsã”, ni tʉhotueracãhña. \p \v 17 Apequina mʉsare tiquina ñano yepegʉ̃ta, tiquinare ñano ye cahmedacãhña. Sa yena quehnoañene yeya, quehnoana mʉsa ijiye tiyere ijipihtiyequina masa tiquina masiatire. \v 18 Tutuaro mehna quehnoañene yeya mʉsa, ijipihtiyequina mehna mʉsa quehnoano ijiatire. \v 19 Mʉsa yʉhʉ cahĩna, yʉhʉ acaye apequina mʉsare tiquina ñano yepegʉ̃ta tiquina yero saha ñano ye cahmedacãhña. Cohãcjʉ̃ pehe mʉsare tiquina ñano yeri buhiri buhiri dahreahro tiquinare. Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ sata ni ojoahye: “ ‘Yʉhʉ pehe masa tiquina ñano yeri buhiri buhiri dahreacjʉ ijiaja. Sa yegʉ potota buhiri dahreitja’, nine mari pʉhtoro”, ni ojoahye panopʉre. \v 20 Sa yena ohõ saha yeya mʉsa: “Mʉsare ihña tuhtiriquiro tiquiro ʉjʉa ahbagʉ̃ ihñana nuña tiquirore. Tiquiro aco wʉogʉ̃ ihñana tiquirore sihõña. Mʉsa sa yegʉ̃ ihñano tiquiro bʉe tirota”, nine mari pʉhtoro. \v 21 Sa yena apequina mʉsare tiquina ñano yepegʉ̃ta mʉsa pehe tiquinare ñano ye cahmedacãhña. Sa yena tiquinare quehnoano yeya. Sa yena ñañene ye duerana ninata mʉsa. \c 13 \p \v 1 Ijipihtiyequina pʉhtoare Cohãcjʉ̃ dihita cũre. Sa yero mʉsa pʉhtoa gʉ̃hʉre Cohãcjʉ̃ bese cũre. Tiquiro sa cũriquina tiquina ijigʉ̃ ihñana ijipihtina mʉsa tiquinare yʉhtiya. \v 2 Mari bui cjẽna pʉhtoare quehnoano yʉhtierana Cohãcjʉ̃ tiquiro bese cũriquinare yʉhdʉdʉcana niaga mari. Sa yʉhdʉdʉcariquinare Cohãcjʉ̃ pehe buhiri dahrerota. \v 3 Quehnoañequinare cuegʉ̃ yeatiquina ijierare pʉhtoa. Ñañene yeyequina pehere cuegʉ̃ yeatiquina ijire tiquina. Quehnoañene yeya mʉsa pʉhtoare mʉsa cueratire. Sa yena cuesi mʉsa. Quehnoañene mʉsa yegʉ̃ pʉhtoro pehe “Quehnoano yeri mʉsa”, mʉsare ninota. \v 4 Mʉsa pʉhtoa mʉsare yedohoatiquinata ijire mʉsa quehnoano ijiatire. Sa ye tiquina mʉsare buhiri dahreatiquinata ijire. Ijipihtiyequina ñañene yeriquinare buhiri dahre dutiro Cohãcjʉ̃ tiquinare beseri. Tiquina sa buhiri dahreatiquina ijigʉ̃ ñañene yena mʉsa pʉhtoare cueya. \v 5 Sa yena mari pʉhtoare yʉhtina, tiquina buhiri dahreatire cueracʉ̃hna. Sa yena ño peoye mehna “Quehnoañene yero cahmene yʉhʉre”, ni tʉhoturo mehna quehnoano yʉhtiihna. \v 6 Mʉsa pʉhtoare tiquina dahrayere cũri Cohãcjʉ̃. Sa yena tiquina dahrayere tiquina yegʉ̃ ihñana mʉsa pʉhtoare wapa ne cohteyequinare wapa yere mʉsa. \p \v 7 Ijipihtiyequinare mʉsa pʉhtoare quehnoano yʉhtiya. Sa yena pʉhtoare wapa ne cohteyequinare wapa yeya mʉsa. Sa yena pʉhtoa pehe apeyere tiquina wapa ye dutigʉ̃ gʉ̃hʉre wapa yeya. Sa yena ijipihtiyequina pʉhtoare quehnoano ño peoya. \v 8 Apequina masare wapamoedacãhña. Tiquinare cahĩno cahmene. Sa ye cahĩ nemono cahmene. Tiquiro cahapʉ ijiriquirore cahĩdiquiro Cohãcjʉ̃ dutiyere ye peho tuhasariquiro ijire. Sa yena mʉsa caha ijiyequina gʉ̃hʉre cahĩña. \v 9 Ohõ saha nine Cohãcjʉ̃ dutiye: “Apequiro namono mehna ñano yeracãhña. Masare wejẽdacãhña. Yaqueracãhña. Apequina yere tutuaro cahmedacãhña”, ni yahure tiquiro dutiye. Apeye dutiye gʉ̃hʉ ijire. Sa ijiepegʉ̃ta ihcãno dutirore mʉsare yahugʉ tʉʉ niaja. Ti dutiro ihcãno dutiro ijiepegʉ̃ta ti dutirore yena, Cohãcjʉ̃ dutiyere ye pehona niaja mari. “Mʉhʉ basi mʉhʉ cahĩno saha mʉhʉ caha ijiyequina gʉ̃hʉre cahĩña”, nine ti dutiro. Ti dutirore yena Cohãcjʉ̃ dutiyere ye pehona ijina nine mʉsa. \v 10 Mʉsa caha ijiriquirore cahĩna, tiquirore ñano yesi. Sa yena tiquirore cahĩna, Cohãcjʉ̃ dutiyere ye pehona nine mʉsa. \p \v 11 Sa yena carĩñequina yero saha ijieracãhña mʉsa. Quehnoano wacũ masiña. Jesure quehnoano wacũ cohteya. Jesu marine tiquiro tojoa ta, tiquiro neato mehenogã dʉhsatjiãre. Tiquirore mari coã masi dʉcana, “Yoari batopʉ marine yʉhdʉoro tarota Jesu”, ni tʉhotumi. Mari sa ni tʉhotuepegʉ̃ta yojopʉre mehenogã dʉhsare Jesu marine tiquiro yʉhdʉoro ahtato. Ahri yʉhʉ nidire masine mʉsa. \v 12 Yojopʉre ñañene tiquina yeri deco ijire. Cristo tiquiro ahtagʉ̃ ahri deco pihtirota. Tiquiro ahtato mehenogã dʉhsare. Tiquiro ahtato mehenogã dʉhsagʉ̃ ihñana ñañene duhu pehocʉ̃hna mari. Sa yena Cohãcjʉ̃ cahmeñe pehere yeihna mari. Sa Cohãcjʉ̃ yere yena, ñañene duhu pehocʉ̃hna mari. \v 13 Sa yena quehnoañe pehere yeihna. Sa yena bose decorire yena ñano yeracʉ̃hna. Sa yena queheracʉ̃hna. Sa yena wʉana tina, apequina mehna ñano yena, cahme dʉse tini wiana, ihña coona ijieracʉ̃hna. \v 14 Sa yena mari pʉhtoro Jesucristo tiquiro yedohoye mehna quehnoano ijiya mʉsa. Sa yena ñañene mʉsa tutuaro cahmeñene yeracãhña. \c 14 \s1 Mʉsa acayere Jesu yequinare “Ñano yee nine”, ni yahu wajaeracãhña \r (1 Co 8.1-13) \p \v 1 Jesure wacũ tutuariquiro Jesu yere tiquiro quehnoano masiedarĩgʉ̃ tiquirore quehnoano yedohoya. Sa yena Jesu yere tiquiro quehnoano masiedarĩgʉ̃ ihñana “Ne masiedare mʉhʉ”, ni cahme dʉse tutueracãhña tiquiro mehna. \v 2 “Ijipihtiyere ihya masiaja yʉhʉ”, ni tʉhoture apequina. Sa ye apequina pehe Jesu yere quehnoano masiedarĩñe, wahiquinare ihyeraye, oteye dʉca dihitare ihyare. \v 3 Ijipihtiyere ihyayequina pehe oteye dʉcare ihyayequinare ihña tuhtieracãhdo. Sa ye oteye dʉca dihitare ihyayequina pehe ijipihtiyere ihyayequinare “Ñano yeye nine”, ni yahu wajaeracãhdo. Ijipihtiyere ihyayequina pehe Jesure wacũ tutuayequina tiquina ijigʉ̃ Cohãcjʉ̃ tiquinare tiquiro yequina ijigʉ̃ ye tuhasari. Tiquiro yequina tiquina ijigʉ̃ ihñañe wahiquinare ihyeyequina pehe tiquinare yahu wajaeracãhdo. \v 4 Jesure wacũ tutuayequina Cohãcjʉ̃ cahacjẽna ijire. Tiquina sa ijigʉ̃ ihñana mʉsa tiquinare yahu waja masiedare. Jesure wacũ tutuayequina Jesu cahmeno saha tiquina yeragʉ̃ ihñano tiquiro dihita tire yahu masine. Tiquina quehnoano yegʉ̃ gʉ̃hʉre tire yahu masine tiquiro tiquinare. Sa yero tiquiro pehe “Ñano yeri mʉhʉ”, ni yahuatiquiro ijirota. Sa yero tiquiro cahacjẽnare quehnoañene yeducu masigʉ̃ yeriquiro ijire Cohãcjʉ̃. \p \v 5 Ihquẽquina ihcã decore Cohãcjʉ̃re tiquina ño peoati deco yere. Sa ye apeye decorire “Dahraye decori ijire”, ni tʉhoture. Apequina pehe decoripe Cohãcjʉ̃re ño peoducure. Tiquina ihcãno saha sa yerariquina ijiepeta ijipihtiyequina ohõ saha ni tʉhotuahro: “Jesu tiquiro cahmeno sahata quehnoano yena niaja”, ni tʉhotu masiahdo. \v 6 Masʉno ihcã deco tiquiro ño peoati deco yere Cohãcjʉ̃re ño peoro taro. Sa yero decoripe ño peoducuriquiro Cohãcjʉ̃re quehnoano ño peore tiquiro gʉ̃hʉ. Sa yero sijieriquiro gʉ̃hʉ ihyaro, Cohãcjʉ̃re “Quehnoare”, ni sinine. Sa yero tiquiro gʉ̃hʉ ihyariquiro ijiro Cohãcjʉ̃re ño peoriquiro ijire. Sa yero ihquẽ ihyayere sijiriquiro pehe tiquiro sijire Cohãcjʉ̃re ño peoro taro. Sa yero tiquiro gʉ̃hʉ Cohãcjʉ̃re “Quehnoare”, ni sinine. \p \v 7 Mari cahmeñe dihitare yena iji masiedaja mari. Cristo ijire mari pʉhtoro. Sa yero mari catigʉ̃ mari yariagʉ̃ gʉ̃hʉre mari pʉhtoro ijire. \v 8 Yojopʉre mari catiro puno Cristo yere yeana ijiaja mari. Tiquiro yequina ijiaja. Mari yariari batopʉ gʉ̃hʉre tiquiro yequina ijinata. Sa yero mari catigʉ̃ mari yariagʉ̃ gʉ̃hʉre Cristo mari pʉhtoro ijire. \v 9 Sata ijire. Cristo yaria masa mʉjahye, catiyequina, yariariquina gʉ̃hʉ tiquina pʉhtoro ijiro taro. \p \v 10 ¿Dʉhsena tana mʉsa acayʉrore Jesu yaquirore “Ñano yero nine”, ni yahu waja duajari mʉsa? ¿Dʉhsena tana mʉsa acayʉrore cʉhta diho cũ duajari mʉsa? Mari ijipihtina Cristo caha mari ducugʉ̃ tiquiro pehe mari yerire masi pehoro, marine beserota quehnoana, ñana gʉ̃hʉre. Tiquiro sa beseatiquiro ijigʉ̃ mʉsa acayʉrore “Ñariquiro ijire” ni yahu wajaeracãhña. \v 11 Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ ohõ saha ni ojoahye: \q1 Ohõ saha nidi mari pʉhtoro: “Ahri potota ijire. Ijipihtiyequina yʉhʉ poto dʉsepe curi mehna quehe saeta. Sa ye ijipihtiyequina ‘Quehnoagʉ, tutuagʉ ijire’, ni, yʉhʉre ño peoeta”, nidi mari pʉhtoro, ni ojoahye. \p \v 12 Sa yena ijipihtina mari yerire Cohãcjʉ̃ siniturota. “¿Dʉhse yena sa yeari?” ni siniturota. Tiquiro sa ni sinitugʉ̃ yʉhtiro cahmene marine. \s1 Mʉsa acayʉrore ñano yegʉ̃ yeracãhña mʉsa \p \v 13 Sa yena mari mehna cjẽna gʉ̃hʉre “Ñañequina ijire”, ni yahu wajaeracʉ̃hna. Sa yena mari acayʉrore Jesu yaquirore ñano yegʉ̃ yeracʉ̃hna. \v 14 Yʉhʉ Jesucristo yaquiro ijiaja. Sa yegʉ ahri yʉhʉ niatire quehnoano masiaja yʉhʉ: Yʉhʉ pehe ijipihtiye ihyayere yʉhʉ ihyagʉ̃ yʉhʉ ihyari buhiri, buhiri mariedare. Apequiro pehe “Ahri ihyayere ihyagʉ ñano yei niaja”, ni tʉhoturiquiro pehe ihyaro, potota buhiri tiriquiro ijire. \v 15 Ti potota ijire. Mʉsa apee borore mʉsa ihyagʉ̃ mʉsa acayʉro mʉsare ihña cũ ihyaro, “Yohou, ñano yei niaga yʉhʉ”, ni pajiro tʉhotuboaga tiquiro. Tiquirore sa ihña cũ ihyagʉ̃ yena, tiquirore cahĩedare mʉsa. Apee borore mʉsa ihyagʉ̃ ihña cũ ihyaboaga tiquiro. Sa ihyaro “Ñano yei niaja”, ni tʉhoturo Cristore duhuboaga. Mʉsa acayʉro ye buhirire yariari Cristo. Sa yena “Cristore duhuari”, nina tiquirore ihña cũgʉ̃ yeracãhña. \v 16 Sa ye “Ahri ʉsã yeri quehnoarĩaga”, mʉsa ni tʉhotugʉ̃ apequina mʉsare yahu wajaboaga. Tiquina sa yahu wajagʉ̃ ihñana, mʉsa sa yerire ye nemoedacãhña, “Yahu waja nemoari” nina. \v 17 Cohãcjʉ̃ pehe mari pʉhtoro ijire. Tiquiro sa ijigʉ̃ mari ihyaye, mari sihniñe gʉ̃hʉ sa iji cãno nine. Ihyo warota ijire. Sa ye mari pʉhtoro tiquiro dutiyere, quehnoañe gʉ̃hʉre mari yegʉ̃ ti waro ijiro nine. Sa ye apequina mehna mari quehnoano ijigʉ̃ gʉ̃hʉre quehnoañe waro ijiro nine. Sa ye Espíritu Santo yedohoye mehna mari bucuegʉ̃ quehnoañe waro ijiro nine. \v 18 Sata Cristo yere yeriquirore ihñañe Cohãcjʉ̃, masa gʉ̃hʉ “Quehnoano yeri mʉhʉ”, nieta. \p \v 19 Sata yeihna mari pũrita quehnoano mari ijiatire, mari basi mari cahme yedohoatire. Sa yena Jesure wacũ tutua nemonata. \v 20 Apequiro Jesu yaquiro tiquiro ihya dutierarire mʉsa ihyagʉ̃ ihñano tire coaeraro, Cohãcjʉ̃ yere cohãboaga. Sa yena tire ihyeracãhña. Potota ijipihtiye ihyaye quehnoañe ihyayeta ijire. Sa ijiepegʉ̃ta apee borore mari ihyagʉ̃ apequiro “Ñañe ihyaye ijiaga ahri”, nidiquiro ijieperota ihña cũ ihyaboaga. Sa ihyaro ñano yero niaga tiquiro. Sa yena marine tiquiro ihña cũ ihyagʉ̃, mari gʉ̃hʉ ñano yena niaja. \v 21 Wahiquina dihire mʉsa ihyagʉ̃ ihñano, vinore mʉsa sihnigʉ̃ ihñano, apequiro Jesu yaquiro “Tire ihyagʉ ñano yei niaga yʉhʉ”, ni tʉhoturiquiro ijieperota tiquiro gʉ̃hʉ ihña cũ, ihya sihniboaga. Sa ni tʉhoturiquiro pũrita ihya sihnino ñano yero nine. Sa yena tiquiro ñano yerato saha Jesure tiquiro wacũ tutua duhuerato saha wahiquina dihire, vino gʉ̃hʉre mʉsa pehe mʉsa duhugʉ̃ quehnoarĩne. \v 22 “Ijipihtiyere ihya masiaja”, ni tʉhotuna, tire Cohãcjʉ̃ dihitare yahuya. Ñañene yerariquiro, “Quehnoano yei niaga yʉhʉ”, ni tʉhoturiquiro bucueriquiro ijire. \v 23 Apequiro pehe “Ahri ihyayere ihyagʉ ñano yei niboaga yʉhʉ”, ni tʉhoturiquiro ijieperota ti ihyayere ihyaro, buhiri tiriquiro ijire tiquiro. “Ahrire ihyagʉ potota quehnoañene yei niaja”, ni tʉhotuerare tiquiro. Sa ni tʉhotueraro tire ihyaro, tiquiro ihyari buhiri buhiri tire tiquiro. “Quehnoañene yei niaja”, ni tʉhotueraro tire yero, buhiri tire tiquiro. \c 15 \s1 Mari caha ijiyequinare quehnoano yeihna \p \v 1 Mari Cohãcjʉ̃re quehnoano wacũ tutuana pehe wacũ tutuera cjũñequinare yedohouhna. Sa yena mari ye dihitare yeducueracʉ̃hna. \v 2 Sa yena mari caha ijiyequinare Jesu yequinare quehnoano yeihna tiquina quehnoano ijiatire, Cohãcjʉ̃re tiquina quehnoano wacũ tutua nemoatire. \v 3 Cristo pehe tiquiro ye dihitare yerahye. Sata nine Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. Ohõ saha ni ojoahye: “Cristo ohõ saha nidi Cohãcjʉ̃re: ‘Mʉhʉ pehere ñano yahuducuboriquina yʉhʉ pehere ñano yahuducuri’, nidi Cristo Cohãcjʉ̃re”, ni ojoahye panopʉre. (Sa tiquina ñano yahuducunohriquiro ijiro Cristo tiquiro Pacʉro ye pehere ye basaro niahye.) \v 4 Panopʉ Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ tiquina ojoahye mari quehnoano buheatire. Sa yena ti pũre buhena bucueaja. Sa buhena mari ñano yʉhdʉna ihcãno sahanata. \v 5 Cohãcjʉ̃ mʉsare tutuagʉ̃ yeriquiro bucuegʉ̃ yeriquiro mʉsare ijipihtinare ihcãno saha quehnoano ijigʉ̃ yeahro, Cristo cahmediro sahata. \v 6 Sata yeahro tiquiro mʉsa ijipihtina ihcãno mehna Cohãcjʉ̃re mari pʉhtoro Jesucristo Pacʉrore “Quehnoagʉ, tutuagʉ ijire”, ni mʉsa ño peoatore. \s1 Judio masa ijieyequinare quehnoañe buheyere yahu dʉcahye \p \v 7 Cristo marine tiquiro yeriro sahata mʉsa mehna cjẽnare quehnoano cahme piti caya. Mʉsa sa yegʉ̃ ihñañe “Potota Cohãcjʉ̃ quehnoariquiro ijire”, ni ihñaeta masa pehe. \v 8 Mʉsare ahrire niita niaja: Judio masare yedohoatiquiro ahtahye Cristo. Cohãcjʉ̃ tiquirore ohoro judio masa ʉsã ñecʉsʉmʉa mʉnapʉre panopʉ cjẽnare tiquiro ni yahuriro sahata yero niahye. Tire tiquiro yerire masare masigʉ̃ yeatiquiro ahtahye Cristo. \v 9 Masare Cristo tiquiro yedohogʉ̃ Cohãcjʉ̃ paja ihñano nine tiquinare. Tiquiro sa paja ihñagʉ̃ judio masa ijieyequina gʉ̃hʉ Cohãcjʉ̃re “Quehnoagʉ, tutuagʉ ijire”, ni, ño peore yojopʉre. Tiquina gʉ̃hʉre tiquiro yequina ijigʉ̃ yero ahtahye Cristo. Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ sata ni ojoahye: \p Cristo ohõ saha niahye Cohãcjʉ̃re: \q1 Judio masa ijieyequina caha mʉhʉre “Cohãcjʉ̃ quehnoagʉ, tutuagʉ ijire”, ni ño peoutja. Sa yegʉ tiquina caha basagʉ mʉhʉre basaʉtja, niahye Cristo Cohãcjʉ̃re, ni ojoahye panopʉre. \p \v 10 Sa yero ohõ saha ni ojoahye tja: \q1 Cohãcjʉ̃ tiquiro beseriquina judio masa mehna cahme bucueya mʉsa gʉ̃hʉ judio masa ijiena, ni ojoahye panopʉre. \p \v 11 Sa yero ohõ saha ni ojoahye tja: \q1 Judio masa ijieyequina ijipihtiyequina Cohãcjʉ̃re ño peoahro. Sa ye ijipihtiro cjẽna tiquirore “Quehnoagʉ, tutuagʉ ijire”, ni ño peoahro, ni ojoahye. \p \v 12 Sa yero Isaia mʉnano gʉ̃hʉ ohõ saha ni ojoahye: \q1 Isaí panamino iji turiariquiro ahtarota. Sa ahtaro judio masa ijieyequina pʉhtoro ijirota tiquiro. Sa ye tiquina pehe tiquirore wacũ tutua, tiquinare pecapʉ wahaboriquinare tiquiro yʉhdʉoatire masieta tiquina, ni ojoahye panopʉre. \p \v 13 Cohãcjʉ̃ marine yʉhdʉoro ahtatiquiro quehnoano mʉsare bucuegʉ̃ yeahro. Sa yero Jesure mʉsa wacũ tutuagʉ̃ mʉsare quehnoano ijigʉ̃ yeahro tiquiro. Mʉsare tiquiro sa yegʉ̃ mʉsare tiquiro yʉhdʉoatire Espíritu Santo tutuaye mehna bucueye mehna masi nemonata mʉsa. \p \v 14 Ahrire mʉsare yʉhʉ yahuatire quehnoano masiaja. Mʉsa pehe quehnoana ijire. Sa yena Jesu yere quehnoano masine. Sa masina mʉsa mehna cjẽnare cahme quehnoano yahu, buhe masine mʉsa. \v 15 Mʉsa sa masina mʉsa ijiepegʉ̃ta ihquẽ tahari ahri pũpʉre mʉsare cuero marieno quehnoano yahu peho ojoaʉ mʉsa wacũato saha. Cohãcjʉ̃ yʉhʉre cahĩno mʉsare buhe dutiro cũri yʉhʉre. Sa yegʉ tiquiro cũriro sahata yegʉ tagʉ mʉsare wacũgʉ̃ yei. \v 16 Yʉhʉre tiquiro sa cũgʉ̃ Jesucristo cahacjʉ̃ ijigʉ tiquiro yere quehnoañe buheyere judio masa ijieyequinare buheaja yʉhʉ. Yʉhʉ sa buhegʉ̃ tʉhoye judio masa ijieyequina Jesure wacũ tutuaeta. Tiquina sa wacũ tutuagʉ̃ ihñano tiquinare Cohãcjʉ̃ “Quehnoañequina ijire”, ni ihñanota. Sa yero tiquinare cahmenota. Sa yero Espíritu Santo pehe Cohãcjʉ̃ yequina ijigʉ̃ yerota tiquinare. Pahia ʉjʉ̃a mʉo Cohãcjʉ̃re tiquina ohoriro sahata, tiquinare ñañe marieñequinare Cohãcjʉ̃re oho duaja. \p \v 17 Sa yegʉ Jesucristore wacũ tutuagʉ ijigʉ Cohãcjʉ̃ tiquiro buhe duti cũrigʉ ijigʉ bucueye mehna buheaja mʉsare. \v 18-19 Apequina judio masa ijieyequinare Cristo yedohoye mehna tiquinare yʉhʉ buhegʉ̃ tʉhoye, yʉhʉ yerire ihñañe, Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna ye ihñorire ihñañe, Espíritu Santo tiquiro tutuaye mehna tiquina Cristore wacũ tutuari. Ahri pũritare mʉsare pototi yahu duaja. Apequinapʉ tiquina yerire yahueraja. Jerusalẽpʉ coã yʉhʉ buhe dʉcari bato ijipihtiye macaripʉ buhe dʉcaʉ. Tee Ilirico yehpapʉ gʉ̃hʉre Cristo ye buheye quehnoañe buheyere buhei esaʉ. \v 20 Sa yegʉ Cristo yere masieñequina dihitare quehnoañe buheyere tutuaro buhe duaʉ, yʉhʉ mehna cjẽna tiquina buhenohriquinapʉre buhe dueragʉ. \v 21 Sata ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ: \q1 Panopʉ tiquirore ne tʉhoerariquina tiquirore masieta. Sa ye tiquirore ne tʉhoerariquina tiquiro yere quehnoano tʉhoeta, ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. \s1 Pablo Romapʉ tiquiro wahatire yahuahye \p \v 22 Sa yegʉ ijipihtiro cjẽnare buherigʉ ijigʉ peye tahari mʉsa cahapʉ waha duepegʉta waha masiedahti. \v 23 Yojopʉre ahri yehparipʉre yʉhʉ dahraye pihtia wahari. Sa pihtigʉ̃ ihñagʉ̃, peye cʉhmari mʉsa cahapʉ waha duarigʉ ijigʉ mʉsa cahapʉ wahaʉtja. \v 24 Sa ye Españapʉ wahagʉ mʉsare topʉ ihña yʉhdʉ cãʉtja. Sa yegʉ mʉsa mehna bucueitja. Sa yegʉ mʉsa mehna yʉhʉ mehenogã ijiri bato yʉhʉre mʉsa yedohoye mehna Españapʉ wahaʉtja. \v 25 Yojopʉre Jerusalẽpʉ wahaʉ tʉʉ niaja. To cjẽnare Jesu yequinare yʉhʉ acayere niñerure sogʉ wahaʉ tʉʉ niaja. \v 26 Macedonia yehpa cjẽna, Acaya yehpa cjẽna gʉ̃hʉ quehnoano mehna Jesu yequinare Jerusalẽpʉ ijiyequinare pejecʉoyequinare niñerure ohori tiquinare yedohoye. Sa yegʉ tiquinare tire oho basagʉ wahaʉ tʉʉ niaja. \v 27 Ti niñerure ohoye, quehnoano mehna ohori tiquina. Tiquina sa yegʉ̃ quehnoarĩne, yʉhʉ tʉhotugʉ̃. Tiquinare judio masa ijieyequinare judio masa pehe Cohãcjʉ̃ yere buhe mʉhtari. Sa ye tiquinare tiquiro yʉhdʉoato gʉ̃hʉre buhe mʉhtari judio masa. Tiquina sa buhegʉ̃ ihñagʉ̃ Macedonia cjẽna, Acaya cjẽna mehna tiquinare tiquina yedohogʉ̃ quehnoarĩne yʉhʉre. Tiquinare tiquina buheri wapa yero saha ijire ti, yʉhʉ tʉhotugʉ̃. \v 28 Sa yegʉ Jerusalẽ cjẽnare ti niñerure oho tuhasagʉ Españapʉ wahaʉtja. Topʉ wahagʉ mʉsare ihña yʉhdʉ cãʉtja. \v 29 Sa yegʉ mʉsa cahapʉ yʉhʉ wahagʉ̃ Cristo yere mʉsare yʉhʉ buhegʉ̃ tiquiro mʉsare quehnoano jeripohna tigʉ̃ yerota. \p \v 30 Yʉhʉ acaye, mari pʉhtoro Jesucristore wacũ tutuare mʉsa. Sa yena Espíritu Santo tutuaye mehna apequinare cahĩne mʉsa. Sa yena yʉhʉ gʉ̃hʉre tutuaro sini basaya Cohãcjʉ̃re. \v 31 Ohõ saha ni sini basaya: Judea yehpa cjẽna Jesure ño peoeyequina yʉhʉre tiquina ñano ye duagʉ̃ Cohãcjʉ̃ yʉhʉre tiquiro yedohoato saha sini basaya. Sa yena Jerusalẽ cjẽnare niñerure yʉhʉ ohogʉ̃ tiquina tire bucueye mehna tiquina ñeheato saha sini basaya. \v 32 Mʉsa sa sinigʉ̃ Cohãcjʉ̃ cahmegʉ̃ bucueye mehna mʉsa cahapʉ wahaʉtja. Sa yegʉ mʉsa mehna ijigʉ bucueye mehna soutja. \v 33 Cohãcjʉ̃ marine quehnoano ijigʉ̃ yeriquiro mʉsa mehna ijiducuahro. Sata ijiahro. \c 16 \s1 Pablo quehnoa dutiahye \p \v 1 Mari acayoro Febe wame tiricoro mʉsa cahapʉ waharo taro nine. Ticoro Cencrea wame tiri macapʉ Jesu yequinare cahmecoañequinare yedohoricoro ijire. \v 2 Sa yero peyequinare yedohoricoro yʉhʉ gʉ̃hʉre yedohoricoro ijiri ticoro. Sa yero mari pʉhtoro Jesu yacoro ijire. Sa yena ticorore quehnoano mehna piti caya. Sata yero cahmene marine Jesu yequinare. Sa yena apee boro ticorore mariedagʉ̃ ihñana ticorore ohoya mʉsa. \p \v 3 Aquila, tiquiro namono Priscila gʉ̃hʉ quehnoahdo. Jesucristo yere yʉhʉ buhegʉ̃ tiquina gʉ̃hʉ yʉhʉ mehna dahrari. \v 4 Tiquinare meheno wejẽmedi, apequina yʉhʉre tiquina wejẽ duagʉ̃ tiquina yedohori buhiri. Sa yegʉ tiquina mehna bucueaja yʉhʉ. Sa ye judio masa ijieyequina Jesu yequina ijipihtiyequina tiquina gʉ̃hʉ tiquina mehna bucuere. \v 5 Sa ye Aquila ya wʉhʉpʉ cahmecoañequina gʉ̃hʉ Jesu yequina quehnoahdo. Yʉhʉ cahĩniquiro Epeneto gʉ̃hʉ quehnoahdo. Tiquiro Asia yehpa cjʉ̃no topʉ ijiro Cristore wacũ tutua mʉhtariquiro ijiri. \v 6 María gʉ̃hʉ quehnoahdo. Ticoro mʉsa mehna tutuaro dahrari. \v 7 Yʉhʉ acaye Andronico, Junia gʉ̃hʉ quehnoahdo. Peresupʉ yʉhʉ ijigʉ̃ tiquinata yʉhʉre piti tiyequina ijiri. Sa ye yʉhʉ pano Cristore wacũ tutua mʉhtari tiquina pehe. Apequina Jesu cũriquina pehe tiquinare “Potota quehnoañequina ijire”, ni yahuducure. \p \v 8 Amplia gʉ̃hʉ yʉhʉ cahĩniquiro Jesu yaquiro ijire. Tiquiro quehnoahdo. \v 9 Sa yero Urbano gʉ̃hʉ quehnoahdo. Tiquiro gʉ̃hʉ mari mehna Cristo yere dahrari. Sa yero yʉhʉ cahĩniquiro Estaqui quehnoahdo. \v 10 Sa yero Apele gʉ̃hʉ quehnoahdo. Tiquiro potota quehnoano Jesure wacũ tutuare. Tiquiro yerire ihñana tire masiaja mari. Sa ye Aristobulo ya wʉhʉ cjẽna ijipihtiyequina tiquiro namono tiquiro pohne gʉ̃hʉ quehnoahdo. \v 11 Yʉhʉ acayʉro Herodiõ quehnoahdo. Sa ye Narciso ya wʉhʉ cjẽna Jesu yequina quehnoa pihti cãhdo. \v 12 Sa ye Trifena, Trifosa gʉ̃hʉ quehnoahdo. Ti numia mari pʉhtoro Jesu ye dahrayere tutuaro yere. Mari cahĩnicoro Pérsida gʉ̃hʉ quehnoahdo. Ticoro mari pʉhtoro yere tutuaro dahrari. \v 13 Sa yero Rufo mari pʉhtoro Jesure quehnoano wacũ tutuariquiro, tiquiro yere quehnoano yeriquiro quehnoahdo. Tiquiro pacoro gʉ̃hʉ quehnoahdo. Ticoro yʉhʉ paco yero saha ijiricoro ijire. \v 14 Asincrito, Flegonte, Herma, Patroba, Herme, apequina Jesu yequina tiquina mehna cjẽna gʉ̃hʉ quehnoahdo. \v 15 Sa ye Filologo, Julia, Nereo, tiquiro bahoro gʉ̃hʉ, Olimpa, apequina tiquina mehna cjẽna gʉ̃hʉ Jesu yequina quehnoahdo. \p \v 16 Sa yena mʉsa mehna cjẽnare piti cana, quehnoano mehna piti caya. Ijipihtiyequina Jesu yequina ijipihtiro cjẽna mʉsare quehnoa dutire. \p \v 17 Yʉhʉ acaye, mʉsa mehna cjẽna ihquẽquina mʉsare cahme ihña tuhtigʉ̃ yeyequina, cahme tu wagʉ̃ yeyequina ijiñohti. Sa ye mʉsare Jesu ye buheyere dojomehnene. Sa yena sa yeyequinare ihñana quehnoano yeya, “Dojomehneari”, nina. Sa ijiyequinare piti tieracãhña. \v 18 Sa yeyequina mari pʉhtoro Jesucristo yere yerare. Ñañene tiquina tutuaro cahmeñe dihitare yere. Sa ye quehnoano tʉho coaro dero majare doco ni meho buhere quehnoano masieñequinare. Tiquina sa ni mehogʉ̃ tiquinare quehnoano tʉhore. Sa yena tiquinare piti tieracãhña mʉsa. \v 19 Mʉsa pehe Jesure quehnoano yʉhtina ijiñohti. Tire ijipihtiyequina masine. Sa quehnoano yʉhtina mʉsa ijigʉ̃ bucueaja yʉhʉ. Sa yegʉ quehnoano mʉsa yeatire mʉsa masigʉ̃ cahmeaja yʉhʉ. Sa yegʉ ne ñañene mʉsa yeragʉ̃ gʉ̃hʉre cahmeaja yʉhʉ. \v 20 Sa yero Cohãcjʉ̃ marine quehnoano ijigʉ̃ yeriquiro mehenogã bato mʉsare yedohorota “Satanare yʉhdʉdʉcaahro”, nino. Mari pʉhtoro Jesucristo mehna mʉsare quehnoa dutiaja. \p \v 21 Timoteo yʉhʉ piti mʉsare quehnoa dutire. Yʉhʉ acaye judio masa gʉ̃hʉ, Lucio, Jasõ, Sosipate mʉsare quehnoa dutire. \p \v 22 Yʉhʉ Tercio ahri pũre Pablore ojoa basagʉ ijiaja. Yʉhʉ Jesu yaquiro ijigʉ mʉsare Jesu yequinare quehnoa dutiaja. \p \v 23 Gayo ya wʉhʉpʉ ijigʉ niaja yʉhʉ Pablo. Tiquiro ya wʉhʉpʉ Jesu yequina cahmecoare. Tiquiro gʉ̃hʉ mʉsare quehnoa dutire. Sa yero Erasto ahri maca cjẽna pʉhtoare niñeru ihbo cohteriquiro mʉsare quehnoa dutire. Mari acayʉro Jesu yaquiro Cuarto gʉ̃hʉ mʉsare quehnoa dutire. \p [ \v 24 Mari pʉhtoro Jesucristo mehna mʉsare ijipihtinare quehnoa dutiaja.] \s1 Pablo Cohãcjʉ̃re ño peoro ojoa bato tiahye \p \v 25-27 Mari pʉhtoro Jesucristo ye buheye mehna quehnoañe buheye mehna Cohãcjʉ̃ mʉsare tiquirore wacũ tutua nemogʉ̃ ye masine. Panopʉre quehnoañe buheye ne masare yahuerari buheye ijimahye. Yojopʉre Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquina mʉna tiquina ojoari mehna ti buheyere yahuri jire. Yʉhʉ gʉ̃hʉ tire buheaja. Ti buheyere ijipihtiro cjẽna yojopʉre masine. Cohãcjʉ̃ sa ijiducuriquiro tiquiro dutiro sahata tiquina masine. Ti buheyere tiquirota yahu dutiahye masa tiquirore tiquina yʉhtiatire, tiquirore tiquina wacũ tutuati gʉ̃hʉre. Sa yena tiquirore “Potota quehnoagʉ, tutuagʉ ijire”, ni ño peouhna. Tiquiro ihcãquirota Cohãcjʉ̃ dihita quehnoano masi pehoriquiro ijire. Jesucristo yedohoye mehna Cohãcjʉ̃re sa ño peoducuuhna mari. Sata ijiducuuhna.