\id MRK - Piratapuyo NT -Colombia 2011 (DBL -2013) \h San Marcos \toc1 San Marcos \toc2 San Marcos \toc3 Mr \mt1 San Marcos \c 1 \s1 Ñu wame yeriquiro buhe dʉcahye \r (Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28) \p \v 1 Ahri pũpʉ Jesucristo Cohãcjʉ̃ macʉno tiquiro yerire quehnoañe buheyere yahu dʉcaja. \v 2 Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquiro mʉnano Isaia tiquiro ojoariro sahata yahuye ijire. Ohõ saha ni ojoahye tiquiro: \q1 Cohãcjʉ̃ tiquiro macʉnore ohõ saha niahye: “Mʉhʉ pano mʉhʉre yahuyuatiquirore ohoyugʉ niaja. \v 3 Sa yero tiquiro masa marienopʉ waharota. Tiquirore tʉhoyequinare yahuro sañuducurota: ‘Mari pʉhtoro tiquiro ahtato pano mahare mari quehnoyuro saha quehnoana ijiyuya mʉsa. Mʉsa ñañe yerire bʉjʉa witiya,’ ni sañuducurota,” niahye Cohãcjʉ̃, ni ojoahye Isaia. \p \v 4 Ñu wame yeriquiro masa marienopʉ buhee tiahye. \p —‍Mʉsa ñañe yerire bʉjʉa witiya. Yojopʉre quehnoañe pehere camesaya. Sa yena wame yenohrina ijiya. Mʉsa sa camesagʉ̃ ihñano Cohãcjʉ̃ mʉsa ñañe yerire borota, ni buhee tiahye tiquiro. \p \v 5 Sa yero ijipihtiyequina Judea dihta cjẽ macari cjẽna Jerusalẽ cjẽna mehna tiquiro cahapʉ esagʉ̃ ihñaño Ñu pehe Jordã wame tiri mapʉ wame yeahye tiquinare. Tiquinare tiquiro wame yegʉ̃ tiquina pehe tiquina ñañe yerire yahu yʉhdʉahye Cohãcjʉ̃re. \p \v 6 Sa yero Ñu camello poari suhtirore sañariquiro wahiquina cahsero mehna tʉã dihoriquiro ijiahye. Poreroare, umiquina nʉcʉ cjẽna umine ihyae tiahye. \v 7 Sa yero ohõ saha ni buhee tiahye. \p —‍Yʉhʉ bato yʉhʉ yʉhdʉoro tutuariquiro ahtarota. Quehnoa yʉhdʉariquiro ijire tiquiro. Tiquiro yero saha ijieraja yʉhʉ pehe. Sa yegʉ tiquirore tʉhotugʉ, “Ihyo ijigʉ ijiaja yʉhʉ”, ni tʉhotuaja yʉhʉ. \v 8 Mʉsare wame yegʉ aco mehna wame yei. Tiquiro pehe yʉhʉ yʉhdʉoro yerota. Espíritu Santore masa mehna ijiducugʉ̃ yerota, ni buhee tiahye Ñu. \s1 Ñu Jesure wame yeahye \r (Mt 3.13-17; Lc 3.21-22) \p \v 9 Sa ye ti pjere Jesu Nazarepʉ Galilea yehpapʉ ijiri macapʉ ijiriquiro Jordã wame tiri mapʉ esahye. Topʉ tiquiro esagʉ̃ Ñu wame yeahye tiquirore. \v 10 Tiquiro wame ye tuhasagʉ̃ Jesu diapʉ ijiriquiro maja sadʉca ʉhmʉanopʉ ihña mʉoahye. Ʉhmʉse parĩ maa wahahye. To parĩ maagʉ̃ta Espíritu bujua yero saha Jesu bui dijia tahye. \v 11 Sa yero ʉhmʉsepʉ yahuducuro ca tahye: \p —‍Mʉhʉ yʉhʉ macʉ yʉhʉ cahĩgʉ ijire. Mʉhʉ mehna tutuaro bucueaja, nino ca tahye ʉhmʉsepʉ. \s1 Satana ñañene ye dutimahye Jesure \r (Mt 4.1-11; Lc 4.1-13) \p \v 12 Ti pjere Jesure masa marienopʉ Espíritu Santo neahye. \v 13 Topʉre esaro cuarenta decori waro ijiahye. Watĩno pehe Jesu tiquiro ñañene yegʉ̃ ihña duaro ñañene ye dutimahye tiquirore. Sa yero Jesu wahiquina nʉcʉ cjẽna mehna ijiahye. Topʉ tiquiro ijigʉ̃ ihñañe angele pehe tiquirore yedohoahye. \s1 Jesu Galilea yehpapʉ buhe dʉcahye \r (Mt 4.12-17; Lc 4.14-15) \p \v 14 Sa ye Ñure peresupʉ tiquina biha dapori bato Jesu pehe Galilea yehpapʉ quehnoañe buheyere Cohãcjʉ̃ pʉhtoro ijiyere yahuro wahahye. \v 15 Ohõ saha ni yahuahye: \p —‍Yojopʉre ohõ saha ijire. Cohãcjʉ̃ tiquiro pʉhtoro ijiato mehenogã dʉhsare. Mʉsa ñañe yerire bʉjʉa witiya. Sa yena quehnoañene camesaya. Quehnoañe buheyere tʉhoya mʉsa, ni buhee tiahye Jesu. \s1 Jesu pititiaro wahi yohyeyequinare “Yʉhʉ mehna cjãna ijiana ahtaya”, niahye \r (Mt 4.18-22; Lc 5.1-11) \p \v 16 Tire yahu tuhasaro Galilea wame tiri ditara dʉhtʉ cahapʉ esaro, ihñahye Simore, tiquiro bahʉro Andre mehna. Tiquina wahi yohyeyequina ijiahye. Sa ye tiquina wẽñecjʉre doque ñoñe niahye ti ditarapʉ. \p \v 17 —‍Yʉhʉ mehna cjãna ijiana ahtaya mʉsa. Yʉhʉ mehna mʉsa ahtagʉ̃ mʉsa wahire ñehe cahmecoana mʉsa ijiro saha Cohãcjʉ̃ yequina ijiatiquinare masare piji cahmecoana ijigʉ̃ yeitja mʉsare. Yʉhʉ mehna mʉsa ahtagʉ̃ sa yeanajare cũtja mʉsare, niahye Jesu. \p \v 18 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquina wẽñecjʉre cũ cã, tiquiro mehna wahahye. \p \v 19 Sa ye tiquina mehenogã yʉhdʉ cã, Santiagore, tiquiro bahʉro Ñu gʉ̃hʉre boca sahye tja. Tiquina pehe Zebedeo pohne ijiahye. Tiquina yaria yucʉsapʉ wẽñecjʉre quehnoñe niahye. \v 20 Sa yero tiquiro pijiogʉ̃ tiquina pehe tiquina pacʉrore, tiquirore yedohoyequina mehna yucʉsapʉ cũ cã, Jesu mehna wahahye. \s1 Watĩare cʉoriquiro Jesure piti cahye \r (Lc 4.31-37) \p \v 21 Sa ye tiquina Capernau wame tiri macapʉ esahye. Sa yero saurú ijigʉ̃ judio masa buheri wʉhʉpʉ buhero esahye tiquiro. \v 22 Sa yero tiquiro quehnoano masi pehoriquiro buhero ʉsã judio masare buheyequina yero saha ijierahye tiquiro. Tiquiro sa buhegʉ̃ ti maca cjẽna tʉho maria wahahye. \v 23 Ti pjere ti wʉhʉpʉ ijiriquiro watĩare cʉoriquiro ijiahye. Sa yero ohõ saha niahye Jesure: \p \v 24 —‍Mʉhʉ Jesu Nazare cjʉ̃ cariboeracãhña ʉsãre. ¿Dʉhse yei tʉʉ niajari ʉsãre? ¿Mʉhʉ ʉsãre butigʉ̃ yei tʉʉ niajari? Cohãcjʉ̃ macʉ quehnoagʉ mʉhʉ ijigʉ̃ yʉhʉ masiaja, ni sañuducuahye tiquiro Jesure. \p \v 25 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu tuhtiahye watĩare: \p —‍Dihta mariahña. Duhuya tiquirore, niahye Jesu. \p \v 26 Sa yeye watĩa tiquirore yehpapʉ doque quehe sa tunugʉ̃ yeye, tiquiro tutuaro sañuducuri watoa duhuahye tiquirore. \v 27 Sa ye ijipihtiyequina ti wʉhʉpʉ dujiyequina acʉa yʉhdʉa waha, ohõ saha niahye: \p —‍Ahyou. ¿Ahri wahma buheye ijiajari? Tiquiro pʉhtoro yero saha dutire watĩare. Tiquiro dutigʉ̃ tiquina watĩa pehe yʉhdʉdʉcaerare tiquirore, ni yahuducuahye ti wʉhʉpʉ dujiyequina tiquina basi. \p \v 28 Sa ye meheñe decori batota duita ijipihtiyequina Galilea yehpa cjẽna tire tiquiro sa yerire tʉhoahye. \s1 Jesu Simo Pedro mareonore duti yʉhdʉgʉ̃ yeahye \r (Mt 8.14-15; Lc 4.38-39) \p \v 29 Sa ye Jesu gʉ̃hʉ judio masa buheri wʉhʉpʉ ijiriquina wijiaa wahahye. Tiquina sa wijiari bato Jesu, Santiago, Ñu, apequina tiquina mehna cjẽna gʉ̃hʉre, Simo, tiquiro bahʉro Andre mehna tiquina ya wʉhʉpʉ siho sajã sahye. \v 30 Ti pjere Simo mareono ujuaye dohatiricoro cuñano bui ticoro cuñagʉ̃ ihñañe yahuahye Jesure. \v 31 Tiquina sa ni yahugʉ̃ tʉhoro tiquiro pehe ticoro cahapʉ esaro, ticoro omocare ñehe, ticorore weje wahcõ dapoahye. Tiquiro sa weje wahcõ dapogʉ̃ta ticorore ujuaye surua wahahye. Ti sa sururi bato ticorota ihyayere peoahye. \s1 Jesu peyequina dohatiyequinare yʉhdʉoahye \r (Mt 8.16-17; Lc 4.40-41) \p \v 32 Ñamicahapʉ asʉ̃ sajãri bato masa peyequina dohatiyequinare, watĩa cʉoyequinare Jesu cahapʉ ne sahye. \v 33 Sa ye ijipihtiyequina ti maca cjẽna cahmecoa dʉca sahye ti wʉhʉ sopecahapʉ. \v 34 Sa yero Jesu peyequina dohatiyequinare, peyequina watĩa cʉoyequinare quehnoa wahagʉ̃ yeahye. Peyequina watĩare cohãhye. Sa yero Jesure watĩa tiquirore masigʉ̃ ihñano Jesu pehe tiquinare yahuducu dutierahye. \s1 Jesu buhe tinino wahahye \r (Lc 4.42-44) \p \v 35 Sa ye ñami cjũno wahcã, nahitia cjũgʉ̃ masa marienopʉ Cohãcjʉ̃re sinino wahahye Jesu. \v 36 Tiquiro sa wahagʉ̃ ihñañe Simo gʉ̃hʉ tiquirore macañe esahye. \v 37 Sa ye tiquirore piti caye, ohõ saha niahye: \p —‍Masa ijipihtiyequina mʉhʉre macañe nidi, niahye tiquina. \p \v 38 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro ohõ saha niahye Jesu: \p —‍Ahri macarine buhegʉ ahtaʉ yʉhʉ. Sa yena apeye macari ohõ cahagã cjẽ macaripʉ wahaʉhna mari. Yʉhʉ ti macari gʉ̃hʉre buheitja, niahye Jesu tiquinare. \p \v 39 Sa yero ijipihtiye Galilea yehpare buhe tiniahye. Sa yero macaripe judio masa buheye wʉhʉsepʉ buhero, watĩare masa mehna ijiyequinare cohã wioahye. \s1 Jesu cami bʉcʉ mʉna wihirore yʉhdʉoahye \r (Mt 8.1-4; Lc 5.12-16) \p \v 40 Sa ye apequiro dohatiriquiro cami bʉcʉ mʉna wihiro Jesure piti caro dʉsepe curi mehna quehe sa siniahye: \p —‍Mʉhʉ yʉhʉre yʉhdʉo duagʉ yʉhdʉoya, niahye cami bʉcʉ mʉna wihiro. \p \v 41 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu tiquirore paja ihñahye. Sa yero tiquiro omocare siõdoqueo tiquirore ña peoahye. Sa ña peoro ohõ saha niahye: \p —‍Tire ye duaja. Quehnoagʉ ijiya mʉhʉ, niahye Jesu. \p \v 42 Tiquiro sa nigʉ̃ta tiquiro cami ahbari yati maa wahahye. Quehnoa wahahye tiquiro. \v 43 Tiquiro sa wahagʉ̃ ihñano Jesu tiquirore tutuaro mehna yahuahye: \p \v 44 —‍Apequinare ahrire yahu siteracãhña. Sa yahuerapegʉta mʉhʉ pagʉre pahire ihñoña. Cohãcjʉ̃ dutiye Moisere tiquiro cũriro sahata yeya. Sa yegʉ minicjʉare ohoya pahire mʉhʉ quehnoagʉ mʉhʉ waharire masare mʉhʉ ihñoatire, niahye Jesu. Sa ni tuhasa “Wahaya”, niahye tiquirore. \p \v 45 Tiquiro sa yahu dutierapegʉ̃ta tiquiro waha, ijipihtiye macari cjẽnare Jesu yerire yahuahye. Tiquiro sa yahuri bato Jesu masa peyequina ijiropʉre waha masiedahye. Sa yero tiquiro meheñequinagã ijiropʉ ijiahye. Topʉ tiquiro ijigʉ̃ peye macari cjẽna tiquiro cahapʉ esahye. \c 2 \s1 Jesu tini masieniquirore tinigʉ̃ yeahye \r (Mt 9.1-8; Lc 5.17-26) \p \v 1 Meheñe decori bato Jesu Capernaupʉ tojoa wahahye. Wʉhʉpʉ tiquiro ijigʉ̃ masa tʉhoahye. \v 2 Sa ye topʉ masa peyequina cahmecoa, ti wʉhʉre wahpa wijiadʉca saa wahahye. Sa yero Jesu tiquinare quehnoañe buheyere yahuahye. \v 3 Sa ye apequina gʉ̃hʉ ahta, pititiaro ʉmʉa tini masieniquirore ne wihiahye. \v 4 Tiquina masa peyequina ijigʉ̃ ihñañe Jesu cahapʉ sajã masiedahye. Sa ye tiquina wʉhʉ buipʉ muji pahmare ne wedoqueo, Jesu bui waro meheni copegã dahre, tini masieniquirore tiquiro cuñari cahsero mehna duhu dijioahye Jesu caha waro. “Jesu ahriquirore tiquiro dohatiyere yʉhdʉgʉ̃ yerota”, ni tʉhotuahye tiquina. \fig |src="CN01684B.TIF" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 2.4" \fig* \v 5 Tiquina sa ni tʉhotugʉ̃ masino Jesu pehe dohatiriquirore ohõ saha ni yahuahye: \p —‍Yʉhʉ macʉ, mʉhʉ ñañe yerire cohã tuhasaʉ, niahye Jesu tini masieniquirore. \p \v 6 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye, ʉsã acaye judio masare buheyequina topʉre dujiyequina tiquina basi ohõ saha ni tʉhotumahye: \v 7 “Ahriquiro sa ni yahuducueracãhdo. Cohãcjʉ̃re ñano yahuducuro nine tiquiro. Masʉno mari yero saha ijiriquiro ijire tiquiro gʉ̃hʉ. Sa yero tiquiro ahriquiro ñañe yerire cohã masiedare. Cohãcjʉ̃ dihita masa tiquina ñañe yerire cohã masine”, ni tʉhotumahye tiquina. \v 8 Tiquina sa ni tʉhotugʉ̃ ihñano Jesu tiquina tʉhotuyere masino ohõ saha niahye: \p —‍¿Dʉhse yena mʉsa sa ni tʉhotuajari? \v 9 “Mʉhʉ ñañe yerire cohã tuhasaja”, yʉhʉ nigʉ̃, “Ni mehogʉ ijire”, yʉhʉre nina nine mʉsa masiedapenata. Tiquiro tini masieniquirore “Wahcãdʉca, wahaya”, yʉhʉ nigʉ̃, tiquiro tinigʉ̃ ihñana yʉhʉ nidi potota ijigʉ̃ duita masinata mʉsa. \v 10 Yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ ahri yehpapʉre masa tiquina ñañe yerire cohã masiaja yʉhʉ. Yʉhʉ sa cohãrire mʉsa masiato saha ohõ saha tiquiro wahagʉ̃ yeitja, niahye Jesu judio masare buheyequinare. \p Sa ni tuhasa tini masieniquirore ohõ saha niahye: \p \v 11 —‍Mʉhʉre niita niaja. Wahcãdʉcaya. Mʉhʉ cuñari cahserore ne cãhña mʉhʉ ya wʉhʉpʉ, niahye Jesu tiquirore. \p \v 12 Tiquiro sa nigʉ̃ta tini masieniquiro wahcãdʉca sa, tiquiro cuñari cahserore ne, ijipihtiyequina tiquina ihñono wijiaa wahahye. Tiquiro sa yegʉ̃ ihñañe tiquina ijipihtiyequina ihña acʉaa wahahye. “Cohãcjʉ̃ tutuariquiro ijire. Ne mari ohõ saha yegʉ̃re ihñeda tii”, niahye tiquina basi. \s1 Jesu Levíre “Yʉhʉ mehna cjʉ̃ ijiacjʉ ahtaya”, niahye \r (Mt 9.9-13; Lc 5.27-32) \p \v 13 Sa ye pari turi Jesu ditara dʉhtʉ cahapʉ wahahye. Sa yero masa peyequina tiquiro cahapʉ tiquina cahmecoagʉ̃ ihñano tiquiro buheahye tiquinare. \v 14 Sa ye tuhasa topʉ ijiriquiro waharo Levíre Alfeo macʉnore tiquiro dahrari tucũpʉ boca sahye. Apequina mehna pʉhtoa ye ijiatire wapa ne cohteyequina ijiahye Leví gʉ̃hʉ. Tiquirore boca saro ohõ saha niahye: \p —‍Yʉhʉ mehna cjʉ̃ ijiacjʉ ahtaya mʉhʉ, niahye Jesu Levíre. \p Tiquiro sa nigʉ̃ Leví pehe wahcãdʉca sa, Jesu mehna wahahye. \p \v 15 Jesu mehna wahayequina peyequina ijiahye. Sa yero Leví ya wʉhʉpʉ mesa cahapʉ peyequina wapa ne cohteyequina mehna, “Ñano yeyequina”, tiquina niñequina mehna tiquiro buheyequina mehna dujiahye Jesu. \v 16 Topʉ tiquina dujiri bato apequina ʉsã judio masare buheyequina, fariseo masa mehna Jesu tiquiro ihyagʉ̃ ihñahye tiquina. Sa ihñañe ohõ saha niahye: \p —‍¿Dʉhsero ñano yeyequina, wapa ne cohteyequina mehna ihyajari Jesu? ni sinituahye judio masare buheyequina Jesu buheyequinare. \p \v 17 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro queoye mehna yʉhtiahye Jesu: \p —‍Dohatieyequina duturure macaedare. Dohatiyequina dihita duturure macare. Ñañequina dohatiyequina yero saha ijire. Sa yegʉ ñañequina dihitare tiquina ñañe yerire bʉjʉa witi duti, quehnoañe pehere tiquinare camesagʉ̃ yegʉ tagʉ nii yʉhʉ. Tiquina basi “Quehnoana ijiaja ʉsã”, ni tʉhotuyequinare yedohogʉ tagʉ niedʉ yʉhʉ, niahye tiquiro tiquinare. \s1 Sijiyere Jesure sinituahye apequina \r (Mt 9.14-17; Lc 5.33-39) \p \v 18 Ti pjere Ñu buheyequina, fariseo masa gʉ̃hʉ Cohãcjʉ̃re ño peoye tehe, sijie tiahye. Sa ye masa Jesure sinituahye: \p —‍Ñu buheyequina, fariseo masa buheyequina gʉ̃hʉ Cohãcjʉ̃re ño peoye tehe sijire. ¿Dʉhse ye mʉhʉ buheyequina sijierajari? niahye tiquina Jesure. \p \v 19 Jesu tiquiro tʉhotuye mehna queoye mehna buhero tiquinare ohõ saha ni yʉhtiahye: \p —‍Ohõ saha ijire ti: Omoca dʉhteriquiro bose deco ijigʉ̃ tiquiro mehna cjẽna bʉjʉa witiro mehna ijierare. Sa ye sijiyequina ijierare. Sata yʉhʉ buheyequina gʉ̃hʉ yʉhʉ mehna ijiye, siji masiedare. \v 20 Yʉhʉ Pacʉ Cohãcjʉ̃ yʉhʉre tiquiro neari bato pũritare pari turi yʉhʉ buheyequina mehna ijisi yʉhʉ. Sa ye ti pjepʉ yʉhʉ buheyequina gʉ̃hʉ sijieta, niahye Jesu. \p \v 21 Panopʉ cjẽ buheye mehna tiquina buhe more duagʉ̃ ihñano ohõ saha ni nemoahye Jesu tiquinare queoye mehna buhero. \p —‍Ne wahma cahsero suhtiro cahsero mehna mʉnano suhtirore sere ohõno cahmedare. Sa yegʉ̃ wahma cahsero mari coseri bato mʉnano suhtirore weje cahmecoa, paji yʉhdʉaro tʉhnʉgʉ̃ yere. (Sata mʉna buheye wahma buheye mehna piti dahre buheraro cahmene.) \v 22 Sa yena ne ʉhse co bisiye core wahiquiro cahsero ajuropʉre mʉna ajuropʉre pose yeraro cahmene. Sa yegʉ̃ ʉhse co bisiye pahmuñepʉ mʉna ajurore tʉhnʉ dijiaa wahare. Ti ajuro tʉhnʉgʉ̃ ʉhse co gʉ̃hʉ ajuro gʉ̃hʉ cohãa wahare. Sa yena ʉhse co wahma core wahma ajuropʉ pose yero cahmene. (Sata wahma buheye mʉna buheye mehna buhe moredaro cahmene,) ni buheahye Jesu tiquinare. \s1 Saurú ijigʉ̃ Jesu buheyequina trigo parorire peheahye \r (Mt 12.1-8; Lc 6.1-5) \p \v 23 Ape deco saurú ijigʉ̃ Jesu gʉ̃hʉ trigo wesepʉ wahahye. Tiquiro buheyequina pehe trigo parorire pehe yʉhdʉ cãhye. \v 24 Tiquina sa yegʉ̃ ihñañe ohõ saha ni tuhtiahye fariseo masa Jesure: \p —‍Tʉhorĩña ʉsãre. ¿Dʉhse ye mʉhʉ buheyequina saurú mari sori deco ijiepegʉ̃ta dahrajari? Mari dutiyere yʉhdʉdʉcaye nine, niahye tiquina Jesure. \p \v 25-26 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu tiquinare yʉhtiahye. “Yʉhʉ buheyequina yʉhdʉdʉcaye niedare”, nino taro ohõ saha niahye: \p —‍Davi mʉnano tiquiro mehna cjẽna mehna ʉjʉa ahbaro, Cohãcjʉ̃ wʉhʉpʉ sajã, Cohãcjʉ̃ ye pãre ihyahye. Sa yero tiquiro mehna cjẽna gʉ̃hʉre ti pãre ohoahye. Ti pãre pahia dihita ihyae tiahye. Cohãcjʉ̃ dutiye tiquina ojoari pũ apequinare ti pãre ihya dutierare. Ti pjere Abiatar wame tiriquiro pahia pʉhtoro ijiahye. ¿Davi gʉ̃hʉ tire tiquina yerire Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũre buherari mʉsa? (Ti pãre ihyaro Cohãcjʉ̃re yʉhdʉdʉcaro niedahye. Miare ahri pjerire ihyaye yʉhʉ buheyequina gʉ̃hʉ Cohãcjʉ̃re yʉhdʉdʉcaye niedare,) niahye Jesu tiquinare. \p \v 27 Sa ni tuhasa ohõ saha ni nemoahye: \p —‍Sa yero Cohãcjʉ̃ saurú decore tiquina sori deco cũno, masa ya deco cũno nidi dahra wahyiariquinare so dutiro. Ti deco cahacjẽna ijiatire cũno niedari masare. \v 28 Sa yegʉ yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ ahri deco saurú decore masa tiquina yeatire yahugʉ ijigʉ pʉhto ijiaja, niahye Jesu tiquinare. \c 3 \s1 Omoca bʉhariquiro quiti ijire \r (Mt 12.9-14; Lc 6.6-11) \p \v 1 Sa ye Jesu ʉsã judio masa buheri wʉhʉpʉ esaro, sajãhye tja. Sa yero omoca bʉhariquiro gʉ̃hʉ topʉ ijiahye. Sa ye ti wʉhʉpʉ ijiyequina Jesu dihitare ihñadoque ohõahye. \v 2 Saurú ijigʉ̃ Jesu omoca bʉhariquirore tiquiro yʉhdʉogʉ̃ ihña duahye tiquina. Tiquiro sa yegʉ̃ ihñañe tiquirore yahusã duahye. “Mari sori decore Jesu dahraro nine”, ni yahusã duahye tiquina. \v 3 Sa yero ohõ saha niahye Jesu omoca bʉhariquirore: \p —‍Wahcãdʉca saya. Ohõpʉ ahtaya, niahye. \p Sa ni tuhasa ti wʉhʉpʉ ijiyequinare yahuahye: \p \v 4 —‍¿Saurú ijigʉ̃ quehnoañene yegʉ̃ quehnoaedajari? ¿O ñañe yegʉ̃ pehere quehnoajari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Saurú ijigʉ̃ masʉnore masogʉ̃ quehnoarĩne. Masʉnore wejẽgʉ̃ pehere quehnoaedare, ni yahuahye Jesu tiquinare. \p Tiquiro sa niepegʉ̃ta tiquina pehe ne yʉhtierahye. \v 5 Tiquina sa yʉhtieragʉ̃ ihñano Jesu tiquina mehna usuahye. Tiquina tʉho dueragʉ̃ ihñano Jesu bʉjʉa witiahye. \p —‍Mʉhʉ omocare siõ potoya, niahye tiquiro omoca bʉhariquirore. \p Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro tiquiro omocare siõ potoahye. Tiquiro siõ potogʉ̃ta omoca quehnoa wahahye. \v 6 Sa omoca quehnoa wahagʉ̃ ihñañe fariseo masa wijiaa wahahye. Wijia, Herode mehna cjẽna mehna cahmecoa, “¿Dʉhse ye Jesure wejẽnatari mari?” niahye tiquina basi. \s1 Masa peyequina ditara dʉhtʉ cahapʉ ijiahye \p \v 7-8 Sa ye Jesu tiquiro buheyequina mehna ditara cahapʉ wahahye. Tiquina sa wahagʉ̃ ihñañe Galilea cjẽna masa peyequina tiquiro bato esahye. Sa ye Judea yehpa cjẽna, Jerusalẽ cjẽna, Idumea yehpa cjẽna, Jordã wame tiri ma ape sie pahrẽ cjẽna, Tiro wame tiri maca cjẽna, to cahapʉ ijiyequina, Sidõ wame tiri maca cjẽna, to cahapʉ ijiyequina mehna masa peyequina ijipihtiyequina tiquiro yerire tʉhoye, tiquiro cahapʉ esahye. \v 9 Sa ye masa peyequina ijiye, Jesu cahare bihsa dʉca sahye. Sa yero Jesu yucʉsare quehno pahsa dutiahye tiquiro buheyequinare. \v 10 Peyequina dohatiyequinare tiquiro yʉhdʉogʉ̃ ihñañe apequina dohatiyequina gʉ̃hʉ Jesure piha duaye, bihsa dʉca sahye. \v 11 Sa ye watĩare cʉoyequina pehe Jesure ihñañe tiquiro cahapʉ dʉsepe curi mehna quehe sahye. \p —‍Mʉhʉ Cohãcjʉ̃ macʉ ijire, ni sañuducuahye tiquina tiquirore. \p \v 12 Sa yero tiquinare Cohãcjʉ̃ macʉno tiquiro ijiyere tutuaro mehna apequinare yahu dutierahye Jesu. \s1 Jesu tiquiro buheyequinare doce tiquiro ohoatiquinare bese docoahye \r (Mt 10.1-4; Lc 6.12-16) \p \v 13 Sa ye Jesu cʉnʉpʉ mʉja, tiquiro cahmeñequinare pijiahye. Tiquiro pijigʉ̃ tʉhoye, tiquiro cahapʉ esahye tiquina. \v 14 Sa yero doce ʉmʉare tiquiro mehna cjẽnare, tiquiro ohoatiquinare, apeye macaripʉre tiquiro yere buheatiquinare bese docoahye Jesu. Sa ye tiquina ya curua Jesu cũriquina wame tiahye. \v 15 Sa yero dohatiyequinare yʉhdʉoatire, watĩare cohãti gʉ̃hʉre cũahye tiquinare. \v 16-19 Ahriquina ijiahye doce ʉmʉa Jesu tiquiro bese docoriquina: Simo, Santiago Zebedeo macʉno, Ñu Santiago bahʉro, Andre, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomasu, Santiago Alfeo macʉno, Tadeo, Simo celote ya curua cjʉ̃no ijimediquiro, Juda Iscariote, ahriquina ijiahye tiquiro bese docoriquina. Jesu Simore Pedro wame yeahye. Santiagore, Ñu mehna Boanerges wame yeahye. Boanerges “Ʉpo cjẽna”, nino nine. Juda Iscariote Jesure ihña tuhtiyequinare ihñoatiquiro ijiahye. \s1 —‍Jesu watĩno tutuayere cʉore, ni yahusãhye masa \r (Mt 12.22-32; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 20 Tiquinare bese doco tuhasa, dijia, Jesu tiquiro buheyequina mehna wʉhʉpʉ sajãa wahahye. Sa ye topʉ pari turi masa peyequina cahmecoañe, bihsaa wahahye. Tiquina sa bihsagʉ̃ ihñano Jesu ihya masiedahye. Sa ye tiquiro buheyequina gʉ̃hʉ ihya masiedahye. \v 21 Sa ye apequina Jesu acaye tire tʉhoye tiquiro cahapʉ esaye, tiquirore ñehemahye. “Tiquiro tʉho masieniquiro waharo nine”, nimahye tiquina. \p \v 22 Apequina ohõ saha nimahye: \p —‍Beelzebú tiquirore sa wahagʉ̃ yero niaga. Tiquiro watĩare cohãno, Beelzebú watĩa pʉhtoro tutuaye mehna tiquinare cohãre, nimahye Jerusalẽpʉ ahtariquina ʉsã judio masare buheyequina. \p \v 23 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu pehe tiquinare piji, tiquiro tʉhotuye mehna queoye mehna yahuahye tiquinare, “Watĩno ye tutuaye mehna watĩare cohãgʉ niedaja”, nino taro. \p \v 24 —‍Watĩa tiquina basi cohã masiedare. Sa ye ihcã yehpa cjẽna tiquina basi cahme wejẽ, ti yehpa cjẽna yaria pihtia wahaboaga. \v 25 Sa ye ihcã wʉhʉ cjẽna tiquina basi cahmequeñe ti wʉhʉ cjẽna waha pihtia wahaboaga. \v 26 Sa yero Satana watĩa pʉhtoro pehe watĩare cohãno tiquina basita cahmequeñe niboaga. Sa ye tiquina waha pihtia wahaboaga. \p \v 27 ’Ohõ sahata ijire mari queoye mehna buhegʉ̃. Tutuariquiro ya wʉhʉpʉ apequiro sajã sa yaque masiedare. Tutuariquirore dʉhteraro tiquiro ya wʉhʉpʉ sajã sa yaque masiedare. Tutuariquirore tiquiro dʉhteri bato sajã sa yaque masine, ni yahuahye Jesu. \p (Ohõ saha ni yahuahye watĩnore tiquiro yʉhdʉdʉcarire yahuro. Watĩno tutuariquiro tiquiro ijiepegʉ̃ta Jesu tiquirore yʉhdʉdʉcare watĩare cohãno.) \p \v 28 Sa ni tuhasa ohõ saha ni yahu nemoahye Jesu: \p —‍Poto niita niaja mʉsare. Ijipihtiye ñañe masa tiquina yegʉ̃ tiquina yahuducugʉ̃ gʉ̃hʉre Cohãcjʉ̃ bo masine. \v 29 Sa boeperota Espíritu Santore tiquina ñano yahuducugʉ̃ ti pũritare ne bosi. Tiquina sa nidi buhiri sa buhiri tiducuyequina ijieta, niahye Jesu tiquinare. \p \v 30 Jesu Espíritu Santo tiquiro tutuaye mehna watĩare tiquiro cohãepegʉ̃ta “Tiquiro watĩno tutuaye mehna watĩare cohãno nine”, nimahye masa. Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro ti quitire Espíritu Santo quitire yahuahye Jesu tiquinare. \s1 Jesu acaye tiquirore pijiahye \r (Mt 12.46-50; Lc 8.19-21) \p \v 31 Sa ye Jesu bahana tiquiro pacoro mehna wihiahye. Sa wihiye sopecahapʉ ijiahye. Apequinare piji dutiahye tiquirore. \v 32 Sa ye masa tiquiro cahapʉ dujiyequina yahuahye tiquirore. \p —‍Mʉhʉ paco, mʉhʉ bahana mehna sopecahapʉ mʉhʉre pijiri, niahye. \p \v 33 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro ohõ saha niahye Jesu tiquinare buhero taro: \p —‍¿Noa ijiajari yʉhʉ paco, yʉhʉ bahana gʉ̃hʉ, mʉsa ihñagʉ̃? niahye tiquiro tiquinare buhero. \p \v 34 Sa nino tiquiro caha dujiyequinare ihñano ohõ saha niahye: \p —‍Ahriquina ijire yʉhʉ paco, yʉhʉ bahana yero saha ijiyequina. Cohãcjʉ̃ cahmeñene yere ahriquina. \v 35 Sa yeyequina yʉhʉ bahʉ, yʉhʉ baho, yʉhʉ paco yero saha ijire, ni buheahye Jesu tiquinare. \c 4 \s1 Jesu oteriquiro quitire buheahye \r (Mt 13.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Sa ye pari turi ditara dʉhtʉ cahapʉ Jesu buhe dʉcahye. Sa ye topʉre buhe dʉcaro masa peyequina tiquiro cahapʉ tiquina cahmecoagʉ̃ ihñano Jesu pehe yucʉsapʉ buhe pahsahye. Sa ye masa pehe ditara dʉhtʉ cahapʉ ducuahye. \v 2 Sa yero Jesu peye tiquiro tʉhotuye mehna piti dahre yahuahye tiquinare buhero. \p \v 3 —‍Ahri quitire tʉhoya mʉsa, niahye tiquiro. \p —‍Oteriquiro otero wahahye. \v 4 Tiquiro sa otegʉ̃ apeye pjeri maha dʉhtʉ cahapʉ bora quehe sahye. Sa bora quehe saye pjerire minicjʉa ahta, ihya cãhye. \v 5 Sa ye apeye pjeri ʉtã pjeri watoa bora quehe sahye. Ʉtã pjeri watoa dihta marieda cjũno ijiepegʉ̃ duita pihnimahye. \v 6 Sa pihnidi ijieperota, asʉ̃ tutuaro asigʉ̃ nʉhcori marieda, ñaia wahahye. \v 7 Apeye pjeri taa watoa bora quehe sahye. Taa pehe dia yʉhdʉa waha, oteri pehere wejẽ cãhye. Sa yero dʉca mariedahye. \v 8 Apeye pjeri quehnoari dihtare bora quehe sahye. Quehnoano pihniñe ijiro quehnoano dʉca tiahye. Apeye cjʉ treinta pjeri, apeye cjʉ sesenta pjeri, apeye cjʉ cien pjeri dʉca tiahye. \v 9 Ahrire quehnoano tʉhoya mʉsa, niahye Jesu. \s1 Jesu quiti mehna tiquiro buherire yahuahye \r (Mt 13.10-17; Lc 8.9-10) \p \v 10 Sa ye tiquina sehsaro ijiye doce buheyequina, apequina Jesu mehna ijiyequina ti quitire masi duaye, Jesure sinituahye. \v 11 Tiquina sa sinituri bato Jesu ohõ saha ni yahuahye: \p —‍Cohãcjʉ̃ masa pʉhtoro tiquiro ijiyere, panopʉ apequina tiquina masiedarire mʉsare masigʉ̃ yere Cohãcjʉ̃. Apequina pehere sa yerare tiquiro. Tiquinare quiti mehnata buheitja. \v 12 Sa ye tiquina ihñaepeta ihñedariquina yero saha tojoare. Sa ye tʉhoepeta masisi. Tiquina masiñe quehnoañe pehere camesaboaya. Tiquina sa camesagʉ̃ ihñano tiquina ñañe yerire boboaya Cohãcjʉ̃. (Sa ijiepegʉ̃ta tiquina pehe ne tʉho duerare,) niahye Jesu. \s1 Jesu oteriquiro quitire yahu pehoahye \r (Mt 13.18-23; Lc 8.11-15) \p \v 13 Tiquiro sa nidi bato ohõ saha ni yahu nemoahye tiquinare: \p —‍¿Ahri quitire tʉhoena niajari mʉsa? ¿Mʉsa ahri quitire tʉhoerana, dʉhse apeye quitire tʉhonatari mʉsa? niahye Jesu tiquinare. \p Sa ni tuhasa ohõ saha ni yahu nemoahye tiquinare: \p \v 14 —‍Oteriquiro tiquiro oteri pjeri quehnoañe buheye yero saha ijire. \v 15 Sa yero maha dʉhtʉ caha bora quehe sari pjeri quehnoañe buheye yero saha ijire. Sa yero masa quehnoañe buheyere tiquina tʉhogʉ̃ ihñano Satana pehe ahta, ti buheye quehnoañe buheyere masi dutierare tiquinare, minicjʉa ti pjerire tiquina dote nediro saha yero. \v 16 Sa ye ʉtã pjeri watoa bora quehe sari pjeri quehnoañe buheye yero saha ijire. Sa ye masa quehnoañe buheyere tʉho, bucueye mehna duita tire tʉho ñehe maa wahare. \v 17 Sa tʉho ñehepeta ʉtã pjeri watoa ijiye cjʉ nʉhcori marieñe cjʉ yero saha ahriquina masa gʉ̃hʉ tutuerare. Sa tutueraye, ñano yʉhdʉye, yeequina tiquina ijiri buhiri apequina tiquinare ñano yegʉ̃ ihñañe yee pehere duhu cãhre. Apequina tiquinare ñano yegʉ̃ tire ihcãno sahaeraye, yeere duhu cãhre. \v 18 Sa ye taa watoa bora quehe sari pjeri quehnoañe buheye yero saha ijire. \v 19 Sa ye masa quehnoañe buheyere tʉhoepeta, ahri yehpa cjẽne pajiro bʉjʉa witi tʉhotuye, niñeru pehere cahĩne. Apee boro gʉ̃hʉre peye tutuaro cahmene. Tiquina sa ni tʉhotugʉ̃ ti pehe quehnoañe buheyere cahmotare. Ti sa cahmotagʉ̃ masa quehnoañe pehere yerare. \v 20 Sa ye quehnoari yehpapʉ bora quehe sari pjeri quehnoañe buheye yero saha ijire. Sa ye masa quehnoañe buheyere tʉhoye tire cahmene. Sa masiñequina ijiye, Cohãcjʉ̃ tiquiro cahmeno sahata quehnoañene yere tiquina. Ihquẽquina meheno quehnoañene yere treinta pjeri dʉca tiro saha. Apequina bui cjũno quehnoañene yere sesenta pjeri dʉca tiro saha. Apequina pajiro quehnoañene yere cien pjeri dʉca tiro saha, ni yahuahye Jesu tiquinare. \s1 Jesu sihãria quitire buheahye \r (Lc 8.16-18) \p \v 21 Sa ni tuhasa ohõ saha ni nemoahye: \p —‍Ne sihãriare dihi sutu docapʉ cũedare. Sa ye tiare cumuno docapʉ cũedare. Ʉhmʉanopʉ duhu peore quehnoano buhrio dutiye. \v 22 Ijipihtiye tiquina masiedarire came masa masieta. Sihãria buhriogʉ̃ mari ihña masino saha panopʉre tiquina masiedarire masieta masa. \v 23 Ahrire quehnoano tʉhoya mʉsa. \v 24 Mehenogã masi duana mehenogã masinata. Pajiro masi duana pajiro masinata. Sa yena mʉsa tʉhona quehnoano tʉho nʉnʉña. \v 25 Quehnoano tʉho nʉnʉriquiro quehnoano masinota. Tʉho nʉnʉeniquiro, “Mehenogã tʉhoaja”, tiquiro niepegʉ̃ta ti pehe butia waharota, niahye Jesu tiquinare. \s1 Jesu trigore oteriquiro quitire buheahye \p \v 26 Sa ni tuhasa ohõ saha ni yahu nemoahye: \p —‍Cohãcjʉ̃ masa pʉhtoro tiquiro ijiye trigore oteriquiro yero saha ijire. \v 27 Ote tuhasa bohrearo tiquiro oteri pihniñene ihñare tiquiro. “¿Dʉhse pihni wijia ta dʉcajari?” ni ihña masiedare oteriquiro tiquiro basi. \v 28 Ti oteri ti basi dʉca tire. Pari pũgã wijia mʉhtare. Came pari paro wijia, bʉcʉare. \v 29 Ti parori bʉcʉa tuhasagʉ̃ ihñano, pehere peheri pje ijigʉ̃. (Tiquiro ote, ti bʉcʉarire tiquiro masiedaro saha Cohãcjʉ̃ yequina masa tiquina wahari gʉ̃hʉre yahu peho masiedare masa,) ni buheahye Jesu. \s1 Mostaza pje quitire yahuahye Jesu \r (Mt 13.31-32; Lc 13.18-19) \p \v 30 Sa ni tuhasa ohõ saha ni buhe nemoahye queoye mehna buhero: \p —‍¿Ne Cohãcjʉ̃ masa pʉhtoro tiquiro ijiye yabe boro yero saha ijiajari, mʉsa tʉhotugʉ̃? ¿Dise quiti mehna tire yahunatari? \v 31 Mostaza pjegã yero saha ijire Cohãcjʉ̃ pʉhtoro ijiye. Ti pjegã tiquiro otegʉ̃re meheni pjegã waro ijire. \v 32 Sa ijieperota ti pjegã quehnoano pihnine. Sa yero pajidʉ wahare. Sa ye tʉ dʉpʉri bʉjʉye dʉpʉri bʉcʉagʉ̃ ihñañe minicjʉa ti dʉpʉripʉ suhti suhare, niahye Jesu. (Sa nino ohõ saha nino niahye. Mostaza pjegã pajidʉ tʉ bʉcʉariro saha ʉhmʉse cjʉ̃nore mari pʉhtorore masiñequina meheñequinagã tiquina iji mʉhtaepegʉ̃ta camepʉre peyequina wahaeta.) \s1 Quiti mehna tiquiro buherire yahuahye Jesu \r (Mt 13.34-35) \p \v 33 Sa yero ti quiti tiquiro nidiro saha peye quitire tiquina tʉho ñeheno puno quehnoañe buheyere buheahye tiquinare. \v 34 Quiti marieno yahuerahye tiquinare. Sa yero tiquina sehsaro ijiyequinare Jesu quehnoano yahu pehoahye tiquiro buheyequinare. \s1 Jesu wihnonore yʉsʉ dutiahye \r (Mt 8.23-27; Lc 8.22-25) \p \v 35 Sa ye ti decore ñamicahapʉ Jesu tiquiro buheyequinare ohõ saha niahye: \p —‍Isa, si pahrẽpʉ pehãʉhna, niahye tiquinare. \p \v 36 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye yucʉsapʉ sajã, masare yehpapʉ ducuyequinare tota cũ, tiquiro buheyequina dihita Jesure ne pehã wahahye. Sa ye apeye yucʉsari mehna apequina tiquina bato pehãhye. \v 37 Tiquina sa pehãgʉ̃ wihnono tutuaro wẽahye. Sa wẽno yucʉsare tutuaro pahcõri quẽ sajãhye. Mehenogã dʉhsamahye tiquina miniboriro. \v 38 Sa wahari watoa Jesu yucʉsa ohoturopʉ suhti puti buipʉ carĩno niahye. Sa ye tiquina tiquirore wahcõahye. \p —‍¿Buhegʉ, mʉhʉ cuerajari? Mari minina tana niajʉ́, niahye tiquina tiquirore. \p \v 39 Tiquina sa nigʉ̃ta Jesu pehe wahcã, wihnonore, \p —‍To punota wẽ duhuya, niahye. \p Sa ninota pahcõri gʉ̃hʉre, \p —‍Yʉsʉahya, niahye. \p Tiquiro sa nigʉ̃ta wihnono yʉhdʉa wahahye. Sa ye pahcõri gʉ̃hʉ yʉsʉ dijiaa wahahye. \p \v 40 —‍¿Dʉhse yena cue maca cãna niajari mʉsa? ¿Mʉsa yʉhʉre wacũ tutuerajari? niahye Jesu. \p \v 41 Sa wahagʉ̃ ihñañe acʉa yʉhdʉa wahahye. \p —‍¿Yohou, dʉhse ijiriquiro boro masʉno ijiajari ahriquiro? Ahri wihnono, pahcõri gʉ̃hʉ tiquiro dutigʉ̃ yʉhdʉdʉcaerare tiquirore, niahye tiquina pehe. \c 5 \s1 Watĩare cʉoriquirore yʉhdʉoahye Jesu \r (Mt 8.28-34; Lc 8.26-39) \p \v 1-2 Sa ye tiquina si pahrẽpʉ Gerasa cjẽna ya yehpapʉ pehã sahye. Sa yero Jesu pehe yucʉsapʉ sañariquiro maja sadʉcahye. Tiquiro sa maja sadʉcari bato watĩa cʉoriquiro masa coperi ʉtã coperi watoapʉ ijiriquiro wijia ta, tiquiro cahapʉ ahtahye. \v 3 Watĩa cʉoriquiro masa coperi watoa ijiriquiro ijiahye. Apequina pehe tiquirore come da pajiri da mehna ñehe dʉhte masiedahye. \v 4 Sa ye peye tahari masa tiquirore dahpocãri apõñe behtori mehna, come dari mehna dʉhtemahye. Tiquiro omocari gʉ̃hʉre dʉhtemahye. Sa yero tiquiro pehe come darire nuha, dahpocãri apõñe behtori gʉ̃hʉre nuha site mʉjahye. Sa ye tutuariquiro tiquiro ijiro mehna masa pehe tiquirore ñehe masiedahye. \v 5 Ñami ijigʉ̃, deco ijigʉ̃ ʉtã coperi watoapʉ cʉnʉpʉ sa sañuducue tiahye tiquiro. Sa yero ʉtã mehna tiquiro basi tiquiro pagʉre quẽe tiahye. \v 6 Sa yero yoaropʉ Jesure ihñadoqueo tiquiro cahapʉ oma maa cãhta, dʉsepe curi mehna quehe sahye tiquirore ño peoro taro. \p \v 7-8 —‍Watĩa duhuya tiquirore, niahye Jesu. \p Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro watĩa cʉoriquiro ohõ saha niahye: \p —‍¿Jesu, Cohãcjʉ̃ tutuariquiro macʉ, yabere yegʉ tʉʉ niajari mʉhʉ yʉhʉre? Cohãcjʉ̃ tiquiro ihñonopʉ siniaja yʉhʉ mʉhʉre. Yʉhʉre ñano yeracãhña, ni sañuducuahye watĩa cʉoriquiro Jesure. \p \v 9 —‍¿Dʉhse wame tiajari mʉhʉ? niahye Jesu tiquirore. \p —‍Ʉsã peyequina ijiaja. Sa yena “Peyequina watĩa” wame tiaja. \v 10 Ʉsã ahri dihtapʉ ijinare ape siepʉ waha dutieracãhña, niahye watĩa cʉoriquiro. \p \v 11 Ti pjere yesea peyequina tiquina cahapʉ cʉnʉ dahpotopʉ ihyaye niahye. \v 12 Topʉ tiquina ihyaducugʉ̃ ihñañe, ohõ saha ni siniahye watĩa: \p —‍Sisequina yesea cahapʉ waha dutiya ʉsãre. Tiquina mehna iji dutiya ʉsãre, ni siniahye watĩa tiquirore. \p \v 13 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro tiquinare waha dutiahye Jesu. Tiquiro sa waha dutigʉ̃ watĩa masʉno mehna ijiriquina waha, yesea dos mil yesea cahapʉ esahye. Tiquina cahapʉ tiquina esari bato yesea pehe ijipihtiyequina ditara dʉhtʉ cahapʉ oma buha, ti ditarapʉ bora ñojoa, mini yaria pihtia wahahye. \p \v 14 Tiquina sa minigʉ̃ ihñañe, yeseare cohteyequina pajiri macapʉ, daye macarigãpʉ gʉ̃hʉre tire yahuye waha, oma cãa wahahye. Tiquina sa yahugʉ̃ tʉhoye masa pehe peyequina tiquiro yerire ihñañe wahahye. \v 15 Sa ye Jesu cahapʉ wihiye, watĩa cʉoriquiro tiquiro suhti tiriquiro, tʉho masiniquiro tiquiro dujigʉ̃ ihñañe, ihña maria waha, cueahye. \v 16 Sa ye watĩa cʉomediquiro, yesea gʉ̃hʉre tiquina sa waharire ihñariquina apequinare yahu pehoahye. \v 17 Tiquina sa yahu pehogʉ̃ tʉhoye, Jesure tutuaro mehna ape siepʉ waha dutiahye. \p \v 18 Sa yero yucʉsapʉ Jesu tiquiro sajãgʉ̃ ihñano, “Mʉhʉ mehna waha duaja”, ni tutuaro sinimahye watĩare cʉomediquiro Jesure. \v 19 Tiquiro sa nigʉ̃ Jesu tiquirore yahuahye: \p —‍Yʉhʉ mehna wahaeracãhña. Mʉhʉ ya wʉhʉpʉ mʉhʉ caha ijiyequina cahapʉ yʉhʉ mʉhʉ pʉhto mʉhʉre yʉhʉ yerire yahugʉ wahaya. Mʉhʉre yʉhʉ paja ihñarire yahugʉ wahaya tiquinare, niahye tiquirore. \p \v 20 Tiquiro sa nigʉ̃ watĩa cʉomediquiro pehe Decapoli wame tiri macapʉ Jesu tiquirore yʉhdʉorire yahu dʉcahye. Tiquiro sa ni yahugʉ̃ tʉhoye ijipihtiyequina masa tʉho maria wahahye. \s1 Jairo maconore yʉhdʉoro, dii mʉna wihoro dohatiducuricoro gʉ̃hʉre yʉhdʉoahye Jesu \r (Mt 9.18-26; Lc 8.40-56) \p \v 21 Sa ye pari turi Jesu tiquiro majare pehã sagʉ̃ masa peyequina tiquiro cahapʉ ditara dʉhtʉ cahapʉ cahmecoahye. \v 22 Sa yero ʉsã judio masa buheri wʉhʉre ihña ihboriquiro Jairo wame tiriquiro ahta, Jesure ihña, tiquiro dahpocãri cahapʉ dʉsepe curi mehna quehe saro, ohõ saha niahye: \p \v 23 —‍Yʉhʉ macogã yariaro nidi. Sa yegʉ ticorore mʉhʉ omoca mehna ña peogʉ, yʉhdʉogʉ ahtaya. Mʉhʉ sa yegʉ̃ ticoro masanota, niahye tiquiro Jesure. \p \v 24 Tiquiro sa nigʉ̃ Jesu gʉ̃hʉ pehe tiquiro mehna wahahye. Mahapʉ tiquiro wahagʉ̃ masa peyequina tiquirore nʉnʉ tã cã bihsaro esadʉca sahye. \v 25 Sa yero numino doce cʉhmari waro decoripe dii mʉna dohatiducuricoro topʉ ijiahye. To pano peyequina duturua ticorore ñano yʉhdʉgʉ̃ yeahye. \v 26 Sa yero duturuare ijipihtiye ticoro niñeru mehna wapa yemahye ticoro aco ye dutiro. Tiquina sa yepegʉ̃ta ticoro mʉnanota ijiducu cãhye. Sa yero ticoro tiquinare ihñari bato to pano ijiriro yʉhdʉoro ñano wahahye. \v 27 Ticoro sa ñano yʉhdʉri bato Jesu yeyere tʉhoye, apequina yahuahye ticorore. Sa yero ticoro Jesu bato masa peyequina watoa ahta, Jesu suhtirore ñehe tuhuahye. \v 28 “Yʉhʉ tiquiro suhtiro dihitare ñehe tuhugo quehnoa wahagota”, ni tʉhotuahye. \v 29 Sa yero ticoro sa ñehe tuhuri bato ticoro dii mʉna dohatiyere yʉhdʉgʉ̃ ticoro pagʉre quehnoari pagʉ tʉhotuahye. \v 30 Sa yero Jesu tiquiro tutuaye mehna dohatiyere tiquiro cohãrire masino, masa watoa majaredʉca sa ihñahye. \p —‍¿Noa yʉhʉ suhtirore ñehe tuhuajari? niahye tiquiro. \p \v 31 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquiro buheyequina ohõ saha niahye: \p —‍Bihsarĩne. Sa ye masa peyequina mʉhʉre pihare. “¿Noa yʉhʉre ñehe tuhuajari?” nigʉ, ¿dʉhse nigʉ sa niajari mʉhʉ? niahye tiquina pehe tiquirore. \p \v 32 Sa yero Jesu tiquirore ñehe tuhuricorore macahye. \v 33 Tiquiro sa macano watoa ticoro pehe ticoro pagʉ quehnoa wahagʉ̃ tʉhoturo, cue nanare dʉsepe curi mehna quehe sahye tiquiro caha tiquirore ño peoro. \v 34 Sa yero ticoro potota yahu pehoahye tiquirore. Ticoro sa ni yahuri bato Jesu ticorore yahuahye: \p —‍Maco, yʉhʉre mʉhʉ wacũ tutuaye mehna quehnoago tojoare yojopʉre. Bucueye mehna wahaya. Dohatiye mariego ijiya, niahye Jesu ticorore. \p \v 35 Tiquiro sa ni yahuducuri bato judio masare buheri wʉhʉre ihña ihboriquiro ya wʉhʉ cjẽna yahuye wihiahye. \p —‍Mʉhʉ maco yaria wahari. Sa yegʉ buheriquirore piji cãhteracãhña, niahye tiquina. \p \v 36 Tiquina sa niepegʉ̃ta sa tʉhotu cãhno, Jesu ti wʉhʉre ihña ihboriquirore ohõ saha ni yahuahye: \p —‍Bʉjʉa witieracãhña. Yʉhʉre wacũ tutuaya. Ti dihitare yeya, niahye ti wʉhʉre ihña ihboriquirore. \p \v 37 Sa ni tuhasa Santiago, tiquiro bahʉro Ñu, Pedro tiquina dihitare “Yʉhʉ mehna ahtaya”, niahye Jesu. \v 38 Sa yero judio masa buheri wʉhʉre ihña ihboriquiro ya wʉhʉpʉ esahye. Ti wʉhʉpʉ masa peyequina ñano bisi ñehe quea utigʉ̃, tiquina sañuducugʉ̃ tʉhoahye Jesu. \p \v 39 —‍Ñano ni, ñehe quea utieracãhña mʉsa. Ticorogã mʉsa sa ni utigʉ̃ yarierare. Carĩno nine, niahye Jesu tiquinare. \p \v 40 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye “Sa ni maca cãhno nine ahriquiro”, ni bʉjʉahye tiquina pehe tiquirore. \p Sa yero tiquiro tiquinare sopecahapʉ wio peho cãhye. Sa wio tuhasaro ticorogã pacʉsʉmʉare, tiquiro mehna cjẽna gʉ̃hʉre ticorogã cahapʉ neahye Jesu. \v 41 Sa yero Jesu ticoro omocare ñehe, “Talita cum”, niahye tiquiro. “Talita cum”, nino, “ ‘Mehenicorogã wahcãña’, niaja yʉhʉ”, nino nine. \p \v 42 Tiquiro sa nigʉ̃ ticorogã wahcãdʉca sa, tiniahye. Doce cʉhmari cʉoricoro ijiahye ticoro. Ticorore tiquiro sa yegʉ̃ ihñañe tiquina ihña maria wahahye. \v 43 Sa yero Jesu tutuaro mehna tiquiro sa yerire yahu site dutierahye. Sa ye tuhasa ticorore ihyayere oho dutiahye. \c 6 \s1 Nazare cjẽna Jesure cahmedahye \r (Mt 13.53-58; Lc 4.16-30) \p \v 1 Sa ye topʉ ijiriquiro Jesu waha, tiquiro buheyequina mehna tiquiro ya dihtapʉ tojoa sahye. \v 2 Sa yero Jesu saurú ijigʉ̃ judio masa buheri wʉhʉpʉ buhe dʉcahye. Tiquiro sa buhegʉ̃ masa peyequina tiquirore tʉhoye, acʉa wahahye. \p —‍¿Ahriquiro nohopʉ tʉhoyari ahri buheyere? ¿Dʉhse yero quehnoano masi pehoajari ahriquiro? Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna ye ihñore ahriquiro masare. \v 3 Ahriquiro taboa dahrari masʉno María macʉno, Santiago, José, Juda, Simo tiquina wahminota ijimedero. Sa ye tiquiro bahana numia mari ya macapʉ ijinimedi. Sa yero tiquiro gʉ̃hʉ mari yero saha ijiriquiro ijire, niahye tiquina Jesure tʉhoriquina. \p Sa ye Jesure ihña tuhtiye, tiquirore cahmedahye. \v 4 Tiquina sa cahmedagʉ̃ ihñano ohõ saha niahye Jesu: \p —‍Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquirore apequina ño peore. Tiquina sa ño peoepegʉ̃ta tiquiro ya maca cjẽna, tiquiro acaye tiquiro ya wʉhʉpʉ ijiyequinata ño peoerare tiquirore. Sa yena yʉhʉre ño peoerare mʉsa ohõre bʉcʉarigʉ yʉhʉ ijigʉ̃, niahye Jesu tiquinare. \p \v 5 Sa yero ti macapʉ ijiriquiro Jesu Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna ye ihño masiedahye. Sa ye ihñoedaperota ihquẽquina dohatiyequina bui tiquiro omocare duhu peo, yʉhdʉoahye tiquiro. \v 6 Sa yero to cjẽna Jesure tiquina wacũ tutueragʉ̃ ihñano, “¿Dʉhse ijiro boro yʉhʉre cahmedajari?” ni tʉhotuahye tiquiro. Sa yero Jesu ti maca cahapʉ ijiye macaripʉ buhero wahahye. \s1 Jesu doce buheyequinare buhe dutiro ohoahye \r (Mt 10.5-15; Lc 9.1-6) \p \v 7 Sa ye Jesu doce tiquiro buheyequinare pijio, pʉeyequina dihita ohoahye tiquinare macaripʉre buhe dutiro. Sa yero tiquiro tutuayere ohoahye tiquinare watĩare tiquina cohãtire. \v 8 Sa ohoro apee boro, ihyayere, ajurire, niñerure tiquiro ne cã dutierahye tiquinare. Tiquina tuaye cjʉ dihitare ne cã dutiahye tiquinare. Ihcãnota suhtirore saña dutiahye tiquinare. Pʉaro saña dutierahye. \v 9 Sa yero cʉhta cũñe cahserire saña dutiahye tiquinare. Ihcã suhtirota saña dutiahye tiquinare. Pʉaro saña dutierahye. \v 10 Sa yero ohõ saha ni yahuahye tiquinare: \p —‍Ijipihtiye macaripʉre mʉsare tiquina carĩno ohogʉ̃ ti wʉhʉpʉta tojoarĩña. Coã wahanapʉ wijiaya ti wʉhʉre. \v 11 Sa yena ape maca cjẽna mʉsare tiquina cahmedagʉ̃ tiquina tʉho dueragʉ̃ ti macare yʉhdʉana dahpocãri cjẽ dihta esa wahãrire wejẽ site cũña mʉsa tiquinare tiquina ye buhirire masigʉ̃ yena, ni yahuahye Jesu tiquinare. \p \v 12 Sa ye doce buheyequina masare tiquina ñañe yerire bʉjʉa witi dutiye, quehnoañe pehere ye dutiye, buheye wahahye. \v 13 Sa wahaye peyequina watĩare cohãñe, dohatiyequinare ʉhse mehna wisõñe yʉhdʉgʉ̃ yeahye. \s1 Ñu wame yeriquirore apequina wejẽahye \r (Mt 14.1-12; Lc 9.7-9) \p \v 14 Sa ye Jesure masa peyequina masiahye. Sa yero tiquiro yerire pʉhtoro Herode tʉhooahye. Sa tʉhooro ohõ saha ni tʉhotumahye tiquiro: “Ñu wame yeriquiro yariariquiro pari turi bajuaro niaga. Sa bajuariquiro ijiro tiquiro tutuaye mehna tire yero niaga”, ni tʉhotumahye Herode. “Jesu Ñuta ijire”, ni tʉhotumahye. \v 15 Apequina pehe ohõ saha ni tʉhotumahye: “Elia ijire”, ni tʉhotumahye. Apequina pehe “Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquiro panopʉ cjẽna yero saha ijire tiquiro”, ni tʉhotumahye tiquina Jesure. \v 16 Tiquina sa ni tʉhotuepegʉ̃ta Herode pehe Jesu tiquiro yerire tʉhoro ohõ saha ni tʉhotumahye. “Ñu yʉhʉ dapu dʉte sure dutiriquiro bajuaro niaga”, ni tʉhotumahye. \p \v 17-18 Ñure tiquina wejẽato pano Herode tiquirore ñehe duti, peresu ye dutiahye. Herode tiquiro bahʉro Felipe namonore Herodia wame tiricorore ehma, namo tiahye. \p —‍Mʉhʉ bahʉ namonore namo tigʉ Cohãcjʉ̃ dutiyere yʉhdʉdʉcagʉ nine mʉhʉ, ni yahuahye Ñu Herodere. \p Tiquiro sa nidi buhiri Herode namono Herodia Ñure peresu tiquina yegʉ̃ cahmeahye. \v 19 Sa yero ticoro pehe Ñure ihña tuhtiro, tiquirore wejẽ duti duamahye. Sa ye dueperota ticoro tiquirore wejẽ duti masiedahye. \v 20 Herode Ñure cuero “Ñu quehnoañene yeriquiro, quehnoariquiro ijire”, ni tʉhotuahye. Sa yero Herodere cariboro yeahye Ñu pehe tiquirore yahuro. Sa cariboepegʉ̃ta tiquiro bucueye mehna tʉhomahye Ñure. \v 21 Tiquiro sa bucueye mehna tʉhoepegʉ̃ta Herodia tiquirore ticoro wejẽ dutiati deco ʉmʉ sahye. Ti pje Herode masa bajuari deco ijigʉ̃ tiquiro bose deco dahreahye. Sa ye tiquiro yequina gobierno cjẽna, surara pʉhtoa, Galilea cjẽna pʉhtoa gʉ̃hʉ tiquiro ya bose decore ihñañe wihiahye. \v 22 Sa yero Herodia macono bose decore ihñano wihiro tiquina ihñonopʉ basa ihñoahye. Ticoro sa basa ihñogʉ̃ ihñañe, Herode tiquiro pijioriquina gʉ̃hʉ bucueahye. Tiquina sa bucuegʉ̃ ihñano ohõ saha niahye Herode: \p —‍Mʉhʉ cahmeñene siniña yʉhʉre. Sa yegʉ ohogʉtja mʉhʉre mʉhʉ cahmeñene. \v 23 Cohãcjʉ̃ mehna poto niaja mʉhʉre. Mʉhʉ sinino puno yeere deco mehna ohogʉtja mʉhʉre, niahye tiquiro ticorore. \p \v 24 Tiquiro sa nigʉ̃ ticoro Herodia macono pehe ticoro pacoro cahapʉ waha, sinituahye: \p —‍¿Yabere sinigotari yʉhʉ? ni sinituahye ticoro pacorore. \p —‍Ñu wame yeriquiro dapure siniña, niahye ticoro pacoro pehe. \p \v 25 Ticoro sa nigʉ̃ta Herodia macono ʉmʉñano pʉhtoro Herode cahapʉ waha, siniahye: \p —‍Mianogãta Ñu wame yeriquiro dapure waparo mehna ohoya yʉhʉre, niahye ticoro. \p \v 26 Ticoro sa nigʉ̃ tʉhoro pʉhtoro Herode pehe tutuaro bʉjʉa witiahye. Masa tiquina ihñonopʉ “Ohogʉtja mʉhʉre”, niahye tiquiro. Sa yero bʉe tiro, tiquiro “Mʉhʉre ohoeraja”, ni masiedahye ticorore. \v 27 Sa yero duita surarare peresupʉ ijiyequinare cohteriquirore Ñu dapure dʉte sure ne cãhta dutiahye. \v 28 Tiquiro sa dutigʉ̃ tʉhoro surara pehe waha, tiquiro dapure dʉte sure, waparo mehna ne cãhtahye. Ne cãhta nuhminore Herodia maconore ohoahye. Sa yero ticoro tiquiro dapure ñehe, ticoro pacorore oho yʉhdʉoahye. \p \v 29 Sa ye Ñu buheyequina ijiriquina pehe tire tʉhoye, topʉ esa, tiquiro pagʉre masa copepʉ ne cã, cũahye. \s1 Jesu cinco mil masare ihyaye ohoahye \r (Mt 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 30 Sa ye Jesu ohoriquina tiquiro cahapʉ tojoa saye, tiquina yerire, tiquina buherire yahuahye tiquirore. \v 31 Ti pjere masa peyequina sa majareducuye, tiquinare ne ihyaro ohoerahye. Sa yero ohõ saha niahye Jesu tiquinare. \p —‍Masa marienopʉ mari sehsaro sona wahaʉhna, niahye tiquinare. \p \v 32 Sa ye tiquina sehsaro yucʉsa mehna masa marienopʉ wahahye. \v 33 Tiquina sa wahagʉ̃ ihñañe masa peyequina tiquinare masiahye. Sa masiñe peye macari cjẽna mahapʉ waha, Jesu tiquiro esatopʉ tiquina masa pehe oma cã esa mʉhtahye. \v 34 Tiquina sa esagʉ̃ Jesu tuha sa paha, yucʉsapʉ sañariquiro maja dʉcaro, tiquiro masa peyequina ijigʉ̃ ihñahye. Oveja cohteriquiro marieñequina yero saha ijiahye masa, tiquiro ihñagʉ̃. Sa yero Jesu tiquinare paja ihñano, peye quehnoañe buheyere buheahye. \v 35 Ñamicahapʉ doce buheyequina Jesu cahapʉ esa, ohõ saha niahye: \p —‍Ohõ masa marienopʉ ijire. Ñamicaha waharo nine. \v 36 Ohõ cahagã ijiye wʉhʉseripʉ, macaripʉ gʉ̃hʉre tiquina ihyatire dú dutiya masare tiquina pohe tiatire, niahye tiquina Jesure. \p \v 37 —‍Ihyayere ohoya tiquinare, nimahye Jesu tiquiro buheyequinare. \p Tiquiro sa nigʉ̃ ohõ saha ni yʉhtiahye: \p —‍¿Dos cientos niñeru cjoeri mehna tiquina ihyati pãre dúnatari ʉsã? niahye tiquina Jesure. \p \v 38 —‍¿Nohope paca pã ijiajari? Ihñana wahaya, niahye tiquiro. \p Tiquiro sa nigʉ̃ tiquina pehe ihyayere bocaye, ohõ saha niahye: \p —‍Ihcã omope paca pã paca, pʉaro wahi ijire, niahye tiquina pehe. \p \v 39 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu pehe pe cururi taa bui duji dutiahye masare. \fig |src="cn01717B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 6.39" \fig* \v 40 Tiquiro sa duji dutiri bato tiquina pe cururi dujiahye. Ihquẽ cururire cincuenta masa ijiahye. Apeye cururi pehere cien masa ijiahye. \v 41 Tiquina sa duji tuhasagʉ̃ ihñano Jesu pehe ihcã omope paca pã pacare, pʉaro wahi mehna ne, ʉhmʉsepʉ ihña mʉoahye. Sa ihña mʉono Cohãcjʉ̃re “Quehnoare”, nino niahye. Tiquiro sa nidi bato pã pacare nuha, tiquiro buheyequinare masare iti duti ohoahye. Sa yero pʉaro wahire iti dutiahye ijipihtiyequinare. \v 42 Sa ye ijipihtiyequina ihya, yapi yʉhdʉa wahahye. \v 43 Tiquina ihya dʉharire doce pʉhʉse waro pãre, wahi gʉ̃hʉre ne cahmecoa wahpo dapoahye tiquina. \v 44 Sa ye pãre ihyariquina ʉmʉa dihitare tiquina queogʉ̃ cinco mil ʉmʉa ijiahye. \s1 Jesu aco bui tiniahye \r (Mt 14.22-27; Jn 6.16-21) \p \v 45 Ti pjeta Jesu tiquiro buheyequinare yucʉsapʉ sajã duti, ape sie pahrẽpʉ Betsaidapʉ tiquiro pano pehãyu dutiahye. Sa yero tiquina pehãri watoa Jesu pehe masare cohe tiahye. \v 46 Cohe ti tuhasa cʉnʉpʉ Cohãcjʉ̃re sinino wahahye. \v 47 Came ñamipʉ yucʉsa mehna ditarapʉ tiquina pehãducugʉ̃ Jesu ihcãquirota tiquina pehã tariropʉ ijiahye. \v 48 Sa yero tiquina ñano yʉhdʉ wajagʉ̃, tiquina pano wihnono wẽgʉ̃ ihñadoqueoahye tiquiro. Sa yero bohrea mʉja tato pano tiquina cahapʉ esaro, aco bui tini cãa wahahye. Tiquinare tiquiro yʉhdʉ cã duamahye. \v 49 Tiquiro yʉhdʉ cã duepegʉ̃ta tiquirore aco bui ahtagʉ̃ ihñañe, cue niahye. “Yariariquiro ijiboaga”, ni ihñamahye tiquina. Sa ni tʉhotuye tiquina sañuducuahye. \v 50 Ijipihtiyequina tiquirore ihñañe, ihña maria wahahye. Tiquina sa ihña mariagʉ̃ ihñano Jesu tiquinare yahuahye: \p —‍Wacũ tutuaya mʉsa. Ne, yʉhʉre cueracãhña. Yʉhʉta ijiaja, niahye tiquinare. \p \v 51 Sa ni tuhasa tiquiro tiquina mehna yucʉsapʉ sajãhye. Tiquiro sajãri batogãta wihnono yʉhdʉa wahahye. Sa wahagʉ̃ tiquina pehe acʉa yʉhdʉa wahahye. \v 52 Tiquiro pãre peye yerire wacũedahye tiquina. Tire quehnoano masiedahye. \s1 Jesu Genesare cjẽnare, dohatiyequinare yʉhdʉoahye \r (Mt 14.34-36) \p \v 53 Sa ye tiquina pehã sa, Genesare dihtapʉ pehã sa, tiare dʉhte poho, dʉhtʉ cahapʉ pahsahye. \v 54 Sa ye yucʉsapʉ ijiriquina tiquina majagʉ̃ta masa pehe Jesure ihña masiahye. \v 55 Sa ihña masiñe ijipihtiro tiquina ya yehpapʉ oma maja, dohatiyequinare tiquina cuñañe cahseri mehna yo cãhtahye. “Jesu topʉ ijiri”, masa nigʉ̃ tʉhoye topʉre esahye tiquina. \v 56 Sa ye ijipihtiye macari tiquiro esaye macaripʉ, bʉjʉye macaripʉ, daye macarigãpʉ, meheñe wʉhʉsegã ijiye cahapʉ gʉ̃hʉre masa dohatiyequinare Jesu cahapʉ nea cũahye. Sa topʉ maharipʉ tiquina cũnopʉ Jesure tiquiro suhtiro dʉhtʉ cahare ñehe tuhu duaye, tutuaro siniahye tiquina: \p —‍Mʉhʉ suhtiro dʉhtʉ caha dihitare ʉsãre ñehe tuhu dutiya, ni siniahye. \p Sa ye tiquiro suhtirore ñehe tuhuriquinape quehnoa wahahye tiquina. \c 7 \s1 Masa ñañequina wahagʉ̃ yeyere yahuahye Jesu \r (Mt 15.1-20) \p \v 1 Sa ye Jerusalẽpʉ ahtariquina ʉsã acaye judio masare buheyequina, fariseo masa gʉ̃hʉ Jesu cahapʉ cahmecoahye. \v 2-4 Fariseo masa ijipihtiyequina apequina judio masa mehna panopʉ cjẽna tiquina dutiriro saha tiquina omocarine omo coserape ihyera tiahye. Sa ye doeri cjẽ duayequina cahapʉ esayequina tiquina ye wʉhʉsepʉ wihiye tiquina dutiriro saha tiquina omocarine omo coseraye ihyera tiahye. Sa ye peye apeye dutiyere panopʉ cjẽna judio masa tiquina dutiyere yee tiahye. Sihniñe parire coseye, dihi suturire coseye, come suturire coseye, yee tiahye tiquina judio masa, “Cohãcjʉ̃ sa cahmene”, niñe. Sa ye Jesu cahapʉ cahmecoañe Jesu buheyequina judio masa tiquina dutiriro saha tiquina omo coseragʉ̃ ihñahye fariseo masa. \v 5 Sa ihña tuhasaye Jesure sinituahye: \p —‍Mʉhʉ buheyequina ihyaye mari ñecʉsʉmʉa mʉna tiquina dutiriro sahata tiquina omocarine omo coserare. ¿Dʉhse yeye mari dutiyere yerajari? niahye tiquina Jesure. \p \v 6 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu yahuahye tiquinare. \p —‍Masa tiquina ihñono dihita quehnoano iji mehona ijire mʉsa. Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquiro mʉnano Isaia mʉsare panopʉre potota yahue tiahye. Ohõ saha niahye: \q1 Ahriquina masa yʉhʉre quehnoano yahuducuepeta yʉhʉre ne ño peoerare. \v 7 Sa ye yʉhʉre tiquina ñu buheye dʉhseati ijierare. “Cohãcjʉ̃ ye dutiye ijire ahri”, ni meho buhere tiquina buheye, ni ojoahye Isaia. \p \v 8 Ti ijirota ijire. Panopʉ cjẽna ye dutiye pehere yena tana Cohãcjʉ̃ ye dutiyere yerare mʉsa. \v 9 Cohãcjʉ̃ ye dutiyere cohãna, mʉsa acaye ye dutiye pehere yere mʉsa. \v 10 Ohõ saha yena Cohãcjʉ̃ ye pehere yʉhdʉdʉcana nine mʉsa. Panopʉre ohõ saha niahye Cohãcjʉ̃ tiquiro dutiyere Moisere cũno: “Mʉsa pacʉsʉmʉare ño peoya. Ihcãquiro tiquiro pacʉsʉmʉare ñano quiti dahreriquiro ijiro ti buhiri tiquina wejẽatiquiro ijirota”, niahye Cohãcjʉ̃ Moisere tiquiro cũri dutiye. \v 11 Tiquiro sa niepegʉ̃ta ohõ saha ye dutire mʉsa tiquina pacʉsʉmʉare yedoho dutierana: Tiquina pacʉsʉmʉare tiquina ohoborire Cohãcjʉ̃ pehere oho dutire mʉsa. Sa ni buhemene mʉsa. \v 12 Sa buhena tiquina pacʉsʉmʉare ño peogʉ̃ yerare mʉsa tiquinare. \v 13 Sa yena Cohãcjʉ̃ dutiyere yʉhdʉdʉcana nine mʉsa mari acaye panopʉ cjẽna ye dutiye pehere yena. Apequinare mʉsa ye buheye dihitare tʉho dutire mʉsa. Peye sa ijiyere yere mʉsa, niahye Jesu tiquinare. \p \v 14 Sa ni tuhasaro apequinare pijioahye. Ohõ saha niahye: \p —‍Mʉsa ijipihtina tʉhoya yʉhʉre. Yʉhʉ niñene quehnoano masiña mʉsa. \v 15 Mʉsa dʉserire sajãñe pehe mʉsa ihyaye pehe mʉsare ñana ijigʉ̃ yerare. Mʉsa ñañe yahuducuye pehe mʉsa dʉseri wijiaye pehe mʉsare ñana ijigʉ̃ yere. [ \v 16 Yʉhʉre quehnoano tʉhoya,] niahye Jesu. \p \v 17 Sa ni tuhasa Jesu masa cahapʉ ijiriquiro waha, wʉhʉpʉ sajãa wahahye. Sa sajã sagʉ̃ ihñañe tiquiro buheyequina pehe tiquiro buherire sinituahye. Tiquina sa sinitugʉ̃ tʉhoro ohõ saha niahye tiquiro: \p \v 18 —‍¿Ne tʉho ñehedajari mʉsa? Mʉsa dʉserire sajãñe pehe mʉsa ihyaye pehe mʉsare ñana ijigʉ̃ yerare. \v 19 Ti mʉsa tʉhotuyepʉre sajãedare. Mʉsa paapʉ sajã yʉhdʉa wahare, niahye Jesu. \p Sa nino “Ijipihtiye ihyaye quehnoañe ijire”, nino niahye. \v 20 Ohõ saha ni nemoahye: \p —‍Mʉsa ñañe yahuducuye pehe mʉsa dʉseri wijiaye pehe mʉsare ñana ijigʉ̃ yere. \v 21-22 Ñano tʉhotuye, wʉana tiye, numia mehna ñano yeducuye, ʉmʉa mehna ñano yeducuye, masare wejẽñe, yaqueye, apequiro yere tutuaro cahme yʉhdʉye, ñano yeye, ni mehoñe, peye ñañene yeducuye, apequiro yere coo ihña tuhtiye, ñano quiti dahreye, “Apequinare yʉhdʉdʉcaja”, ni tʉhotuye, tʉho masieñequina ijiye, ti ijipihtiye mʉsare mʉsa tʉhotuyepʉ ahtare. \v 23 Ijipihtiye ahri ñañe mʉsa tʉhotuyepʉ ahta, mʉsare ñana ijigʉ̃ yere, niahye Jesu. \s1 Judio masono ijiericoro Jesure wacũ tutuahye \r (Mt 15.21-28) \p \v 24 Sa yero Tiro wame tiri maca cahapʉ esaro, to cjã wʉhʉpʉ sajãa wahahye. Sa yero apequinare tiquiro ijiri wʉhʉre yahu dutierahye. Sa yahu dutieraperota tiquinare tiquiro duhti masiedahye. \v 25 Ti pjereta numino ticoro macono watĩno cʉoricoro tiquiro cahapʉ ijiahye. Sa ye Jesu yerire ihñañe apequina ticoro pacorore yahuahye. Tiquina sa yahuri bato ticoro pacoro pehe waha, Jesu dahpocãri cahapʉ dʉsepe curi mehna quehe sahye tiquirore ño peoro. \v 26 Ticoro Siria yehpapʉ ijiri yehpa Fenicia wame tiri yehpa cjõno ijiahye. \p —‍Watĩnore cohãrĩña yʉhʉ macore, ni siniahye ticoro Jesure. \p \v 27 Ticoro sa sinigʉ̃ tʉhoro ohõ saha niahye Jesu: \p —‍Wahmanore wʉhʉ upʉro pohne ye ihyayere diayeare yʉhʉ oho mʉhtagʉ̃ to wahaerare. (Israe masa yere ape yehpa cjẽnare yʉhʉ oho mʉhtagʉ̃ to wahaerare,) niahye Jesu ticorore queoye mehna yahuro. \p \v 28 —‍Sa tjire pʉhto. Sa ijiepegʉ̃ta diayea gʉ̃hʉ mesa doca tiquina pohne ihya site dijioyere ihya cohtere tiquina gʉ̃hʉ. (Ape yehpa cjõ yʉhʉ ijiepegʉ̃ta yʉhʉ gʉ̃hʉre yedoho masine mʉhʉ,) ni yʉhtiahye ticoro. \p \v 29 —‍Mʉhʉ sa ni yʉhtigʉ̃ mʉhʉ macore watĩno duhu tuhasari. Ihñago wahaya, niahye Jesu ticorore. \p \v 30 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro waha, ticoro wʉhʉpʉ esaro, ticoro maconore watĩno marienicoropʉre cuñanopʉ ijiricorore ihñahye. \s1 Cahmono tʉhoeriquirore, yahuducu masieniquirore yʉhdʉoahye Jesu \p \v 31 Ti pjere Jesu Tiro wame tiri maca cahapʉ ijiriquiro waha, Sidõ wame tiri macare esa yʉhdʉ cã, Decapoli wame tiri macare esa yʉhdʉ cã, Galilea wame tiri ditarapʉ esahye. \v 32 Sa ye cahmono tʉhoeriquirore, yahuducu masieniquirore Jesu cahapʉ ne cãhtahye apequina. \p —‍Mʉhʉ omoca mehna ña peoya tiquirore, ni siniahye tiquina tiquirore. \p \v 33 Tiquina sa nigʉ̃ta Jesu pehe tʉhoeriquirore ne cã, masa marienopʉ siho esahye. Tiquina sehsaro ijiahye. Sa yero Jesu tiquiro omo piri mehna tʉhoeriquirore cahmo coperire ohbe sõahye. Sa ye tuhasa, sihco puti, tiquiro ñehmenore ña peoahye. \p \v 34 Sa ye tuhasa ʉhmʉsepʉ ihña mʉo, jeri ne, ohõ saha niahye: \p —‍Efata, niahye Jesu. “Efata”, nino “Põohña”, nino nine. Sa nino tiquirore tʉho dutiro niahye. Sa yero yahuducu dutiro niahye. \p \v 35 Tiquiro sa nigʉ̃ta tiquiro pehe tʉho boca, tiquiro ñehmeno cahbiro wahagʉ̃ tʉhoturo quehnoano yahuducuahye. \v 36 Sa yero Jesu tiquinare tire apequinare yahu site dutierahye. Tiquiro sa yahu site dutieraripe taharita tja tiquina apequinare yahu site nemoahye. \v 37 Sa ye masa tʉho maria wahaye, ohõ saha niahye: \p —‍Ijipihtiyere tiquiro quehnoano yere. Tʉhoeyequinare quehnoano tʉhogʉ̃ yere. Yahuducu masieñequina gʉ̃hʉre quehnoano yahuducugʉ̃ yere Jesu, niahye masa. \c 8 \s1 Cuatro mil masare ihyayere ohoahye Jesu \r (Mt 15.32-39) \p \v 1 Ti pjere pari turi masa peyequina cahmecoari bato ihyaye marieñequina tiquina ijigʉ̃ ihñano Jesu tiquiro buheyequinare pijioahye: \p \v 2 —‍Ahriquina masa ihtia deco waro yʉhʉ mehna iji tuhasari. Sa ye tiquinare pohe mariedare. Tiquina pohe mariedagʉ̃ ihñagʉ tiquinare paja ihñaja yʉhʉ. \v 3 Apequina tiquina mehna cjẽna yoaropʉ ahtari. “Tiquinapʉ ʉjʉa ahbayequina mahapʉ borari”, nigʉ tiquinare ihyaye marieno tiquina ye wʉhʉsepʉ waha duti dueraja. Sa yegʉ tiquinare pohe oho duaja, niahye Jesu tiquiro buheyequinare. \p \v 4 —‍¿Dʉhse ye mari ohõre masa marienopʉre pãre boca ohoboagari mari? niahye Jesu buheyequina tiquirore. \p \v 5 —‍¿Nohope paca pã pacare cʉoajari mʉsa? ni sinituahye Jesu. \p —‍Siete pã paca ijire, niahye tiquina. \p \v 6 Sa yero tiquiro masare yehpapʉ duji duti, siete pã pacare ne, Cohãcjʉ̃re “Quehnoare”, niahye. Sa ni tuhasa, ti pacare nuha, tiquiro buheyequinare oho, masare iti dutiahye. Tiquiro sa dutiri bato tiquiro buheyequina pehe pãre masare itiahye. \v 7 Sa ye wahi gʉ̃hʉre meheñequinagã cʉoahye tiquina. Sa yero tiquinare Cohãcjʉ̃re “Quehnoare”, ni, wahi gʉ̃hʉre iti dutiahye. \v 8 Tiquina iti tuhasagʉ̃ tiquina ihyaye, yapi yʉhdʉa wahahye. Tiquina ihya dʉharire siete pʉhʉse waro ne cahmecoa wahpo dapoahye tiquina. Tiquina cuatro mil masa ijiahye. \v 9-10 Sa ye tuhasa Jesu masare cohe tiahye. Cohe ti tuhasa tiquiro buheyequina mehna yucʉsapʉ sajãhye. Sajã tuhasa Dalmanuta wame tiri maca cahapʉ wahahye. \s1 Fariseo masa Jesure Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna ye ihño dutiahye \r (Mt 16.1-4; Lc 12.54-56) \p \v 11 Sa ye fariseo masa wihi, Jesu mehna cahme dʉse tutuahye. Tiquina Jesure Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna ye ihño dutiye, tiquiro ye ihño masiedagʉ̃ ihña duamahye. \v 12 Tiquina sa dutigʉ̃ tʉhoro Jesu tutuaro bʉjʉa witi pihopũri, jeri sajãedaro, ohõ saha niahye: \p —‍¿Mʉsa yojopʉ cjãna dʉhse yena mʉsa Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna ye ihñoñene ihña duajari? Potota niita niaja mʉsare. Yojopʉ cjãnare mʉsare Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna ne ye ihñosi yʉhʉ, niahye Jesu. \p \v 13 Sa ni tuhasa waha, pari turi yucʉsapʉ sajã, ape sie pahrẽpʉ pehãa wahahye. \s1 Fariseo masa, Herode mehna cjẽna gʉ̃hʉre tiquina ñañe buheyere yahuahye Jesu \r (Mt 16.5-12) \p \v 14 Sa wahaye, pãre bo cũ, yucʉsapʉ ihcãriata pãre cʉoahye tiquina. \v 15 Sa yero Jesu cua pesaro mehna yahuahye tiquinare. \p —‍Quehnoano yeya. Fariseo masa, Herode mehna cjẽna gʉ̃hʉ tiquina ye pãre pugʉ̃ yeyere ihñana quehnoano yeya. Cuarĩne ti, ni yahuahye. \p \v 16 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquiro buheyequina pehe tire tiquina basi yahuducuahye. \p —‍Mari pãre mari ne cãhtaeragʉ̃ ihñano sa niaga ahriquiro, nimahye tiquina. \p \v 17 Tiquina sa nidire masino tiquinare sinituahye Jesu: \p —‍¿Dʉhse yena mʉsa pã borire wacũajari mʉsa? ¿Mʉsa masiedajari? ¿Tʉhoerajari? ¿Tʉho duerajari mʉsa? \v 18 ¿Caperi tina ijiepenata ihñedajari mʉsa? ¿Sa yena cahmono tina ijiepenata tʉhoerajari mʉsa? ¿Mʉsa ahrire wacũedajari? \v 19 ¿Yʉhʉ ihcã omope paca pã pacare nuha, cinco mil masare yʉhʉ ohorire wacũedajari mʉsa? ¿Tiquina ihya dʉharire nohope pʉhʉsere pã pacare mʉsa ne cahmecoa wahpo dapori pʉhʉsere neari mʉsa? niahye Jesu tiquinare. \p —‍Doce pʉhʉse nei, niahye tiquina tiquirore. \p \v 20 —‍¿Sa ye yʉhʉ siete pã pacare cuatro mil masare yʉhʉ ohori bato nohope pʉhʉsere pã pacare mʉsa wahpo dapori pʉhʉsere neari mʉsa? niahye Jesu. \p —‍Siete pʉhʉse nei, niahye tiquina tiquirore. \p \v 21 —‍¿Sa ihñaepenata quehnoano masiedajari mʉsa? niahye Jesu tiquinare. \s1 Jesu caperi bajueriquirore ihñagʉ̃ yeahye \p \v 22 Sa ye Betsaidapʉ tiquina esagʉ̃ ihñañe, masa pehe caperi bajueriquirore ne cãhtahye. \p —‍Tiquirore ña peoya, ni tutuaro siniahye tiquina Jesure. \p \v 23 Sa yero Jesu caperi bajueriquiro omocare ñehe, ti maca dʉhtʉ cahapʉ tiquirore tʉã cãhye. Topʉ ne sa, tiquiro caperire sihco puti, tiquiro omocari mehna tiquirore ña peoahye. \p —‍¿Mʉhʉ ihñagʉ̃ bajuajari? ni sinituahye Jesu. \p \v 24 Tiquiro sa nigʉ̃ tiquiro pehe ihñano ohõ saha niahye: \p —‍Ʉmʉare ihñaja. Yʉhʉ sa ihñaepegʉ̃ta tiquina yucʉri tiniñe cjʉ yero saha bajure, niahye caperi bajueriquiro. \p \v 25 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu pehe tiquiro omocari mehna tiquiro caperire ña peoahye tja. Tiquiro sa ña peori bato caperi bajueriquiro tutuaro tiquiro ihñagʉ̃ caperi quehnoano bajuahye. Sa yero ijipihtiyere quehnoano ihñahye tiquiro. \v 26 Sa yero Jesu tiquirore tiquiro ya wʉhʉpʉ ohoahye. \p —‍Macapʉ pũritare wahaeracãhña, niahye Jesu tiquirore. \s1 Jesu potota Cristo tiquiro ijiyere Cohãcjʉ̃ ohoriquiro tiquiro ijiyere yahuahye Pedro \r (Mt 16.13-20; Lc 9.18-21) \p \v 27 Sa ye Jesu tiquiro buheyequina mehna Cesarea Filipo wame tiri maca cahapʉ ijiye macaripʉ waha nemoahye. Topʉ waharo Jesu sinituahye tiquiro buheyequinare: \p —‍¿Noa boro ijiagari yʉhʉ, masa yʉhʉre tiquina tʉhotugʉ̃? ni sinituahye tiquiro. \p \v 28 Tiquiro sa sinitugʉ̃ tʉhoye yʉhtiahye tiquina: \p —‍“Ñu wame yeriquiro ijire”, nine. Apequina “Elia ijire”, nine. Apequina “Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquina mehna cjʉ̃no ijiboaga”, nine, ni yʉhtiahye tiquiro buheyequina tiquirore. \p \v 29 Tiquiro sa nidi bato Jesu sinitu nemoahye: \p —‍¿Mʉsa pehe tʉhotugʉ̃ noa boro ijiagari yʉhʉ? ni sinituahye tja. \p —‍Mʉhʉ Cristo Cohãcjʉ̃ ohorigʉ ijire, ni yʉhtiahye Pedro. \p \v 30 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu ohõ saha niahye: \p —‍Yʉhʉre “Cristo ijire tiquiro”, ni yahu site niedacãhña apequinapʉre, niahye tiquinare. \s1 Jesu tiquiro yaria masa wijiatire yahuahye \r (Mt 16.21-28; Lc 9.22-27) \p \v 31 Sa ye tiquiro buhe dʉcahye tiquinare. \p —‍Yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ ijiaja. Sa yegʉ tutuaro ñano yʉhdʉgʉta. Sata waharo cahmene yʉhʉre. Judio masa bʉcʉna, pahia pʉhtoa, mari judio masare buheyequina yʉhʉre cahmedaye, yʉhʉre wejẽeta. Tiquina sa wejẽgʉ̃ ihtia deco wahaboro masa wijiagʉtja, niahye Jesu tiquinare. \p \v 32 Sa nino ne tʉho wisiagʉ̃ yero marieno yahuro niahye tiquinare. Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro Pedro pehe yoa cjũnogã Jesure ne sadʉca, tiquirore sa ni dutierahye. \v 33 Tiquiro sa ni dutieragʉ̃ tʉhoro Jesu tiquiro buheyequinare majare ihña, tuhtiahye Pedrore. \p —‍Satana yero saha yahuducugʉ nine mʉhʉ. Sa niedacãhña. Mʉhʉ tʉhotuye masa ye ijire. Cohãcjʉ̃ ye ijierare, niahye tiquiro Pedrore. \p \v 34 Sa ni tuhasa masare tiquiro buheyequina mehna tiquiro cahapʉ pijio ohõ saha niahye: \p —‍Ihcãquiro yaquiro iji duaro, tiquiro esa tuharo ye duamedire duhu cãnota. Sa yero yaquiro tiquiro ijiri buhiri ñano yʉhdʉeperota yʉhʉre duhusi. Sa yero yeere yeducuriquiro ijirota. \v 35 Masʉno tiquiro esa tuharo tiquiro cahmeno sahata yeriquiro pecapʉ waharota. Sa yero masʉno, yeere sa yeducuro, quehnoañe buheyere sa yeducuro, ijipihtiye decori yʉhʉ mehna ʉhmʉsepʉ ijiducurota. \v 36 ¿Ihcãquiro masʉno ahri yehpa cjẽne ijipihtiyere cʉoriquiro pecapʉ waharo yabere wapatajari tiquiro? Sa ijiriquiro ne wapataerare. \v 37 Pecapʉ tiquiro jeripohna wahagʉ̃ ne dʉhse wapa ye wioro basioeraga. Masʉno jeripohna ihyo waro ijierare. \v 38 Yojopʉre, ñañequina Cohãcjʉ̃re cahmeeñequina tiquina esa tuharo yeri deco ijiro nine. Ihquẽquina yʉhʉre, yʉhʉ buheye gʉ̃hʉre bʉe tisãboaga. Tiquina sa yegʉ̃ ihñagʉ yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ quehnoañequina angele mehna yʉhʉ Pacʉ asi sitero mehna tojoa tagʉ yʉhʉre bʉe tisãñequinare bʉe tisãgʉtja yʉhʉ gʉ̃hʉ, ni yahuahye Jesu. \c 9 \p \v 1 Sa ni tuhasa ohõ saha ni nemoahye Jesu: \p —‍Potota niita niaja mʉsare. Ihquẽquina mʉsa ohõpʉre ijina mʉsa yariato pano Cohãcjʉ̃ tiquiro pʉhtoro ijiropʉre yʉhʉ sajãgʉ̃ yʉhʉre ihñanata, niahye Jesu tiquinare. \s1 Jesu tiquiro pagʉre camesahye \r (Mt 17.1-13; Lc 9.28-36) \p \v 2 Sa ye seis decori bato Jesu Pedrore, Santiagore, tiquiro bahʉro Ñu gʉ̃hʉre ʉhmʉanʉ cʉnʉpʉ tiquina dihitare piji mʉjahye. Ʉhmʉanopʉ esari bato tiquina ihñonopʉ tiquiro pagʉre camesaa wahahye. \v 3 Tiquiro suhtiro asi sitero yero saha yehsero wahahye. Ahri yehpa cjẽna numia suhti coseyequina numia sa yehseye ye masiedare. \v 4 Sa ye Jesu Elia mʉnano, Moise mʉnano mehna tiquina yahuducugʉ̃ ihñahye tiquina ihtiaro tiquiro buheyequina. \v 5-6 Sa ye tiquina tutuaro cueahye. Sa cuero dʉhse ni masiedamehno ohõ saha nimahye Pedro: \p —‍Pʉhto, mari ohõ ijigʉ̃ quehnoa duare. Ihtia wʉhʉgã yenatja. Mʉhʉ ya wʉhʉgã, Moise ya wʉhʉgã, Elia ya wʉhʉgã yenatja, nimahye tiquiro Jesure. \p \v 7 Sa yero tiquina bui ehmeo curua cahmotahye. Sa cahmotagʉ̃ta ehmeo watoapʉ nino ca tahye: \p —‍Ahriquiro yʉhʉ macʉ yʉhʉ cahĩniquiro ijire. Tʉhoya tiquirore, nino ca tahye. \p \v 8 Sa nigʉ̃ta Pedro gʉ̃hʉ ihñamahye. Jesu dihitare ihñahye. Tiquina ihñariquina pehe mariedahye. \v 9 Sa yero cʉnʉpʉ tiquina dijia tagʉ̃ Jesu tiquinare yahuahye: \p —‍Mianogã yʉhʉre sa waharire apequinare yahueracãhña. Yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ yʉhʉ yaria masa wijiari bato tire apequinare yahuya mʉsa, ni yahuahye tiquiro. \p \v 10 Sa ye tiquiro dutiriro sahata tiquina ihñarire yahuerahye apequinare. Sa ye tiquina basi ohõ saha ni sinitu yahuducuahye: \p —‍¿“Yʉhʉ yaria masa wijiari bato”, nino dʉhse nino niari tiquiro? ni, yahuducuahye tiquina. \p Sa ye Jesure ohõ saha ni sinituahye: \p \v 11 —‍“Cristo tiquiro ahtato pano Eliare ahta mʉhtano cahmene”, nine mari acaye judio masare buheyequina. ¿Dʉhse ijiro boro sa niagari tiquina? ni sinituahye tiquina tiquirore. \p \v 12-13 Jesu yʉhtiahye: \p —‍Ijirota ijire. Eliare ahta mʉhta dutiri Cohãcjʉ̃, ijipihtiyere quehno mʉhtatiquirore. Yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ peye tahari ñano yʉhdʉgʉta. Apequina yʉhʉre cahmedaye, ñano yeeta. ¿Dʉhse ijiro boro tire sa ni ojoari, mʉsa tʉhotugʉ̃? Sa yegʉ ahrire niitja mʉsare: Elia wihi tuhasari. Tiquiro sa wihiepegʉ̃ta tiquina cahmediro saha tiquirore ñano yeahye. Sata ni ojoahye tiquirore, niahye Jesu tiquinare. \s1 Jesu coã wahmʉa cãhtariquirore yʉhdʉoahye \r (Mt 17.14-21; Lc 9.37-43) \p \v 14 Sa ye dijia ta, apequina buheyequina cahapʉ esa, peyequina masare ihñahye. Tiquiro buheyequina pehe judio masare buheyequina mehna cahme dʉse tutuaye niahye. \v 15 Sa ye Jesu gʉ̃hʉ tiquina dijia tagʉ̃ ihñañe, ijipihtiyequina masa acʉa waha, tiquiro cahapʉ oma cãa wahahye. Tiquiro cahapʉ esaye, \p —‍¿Ahtajari? niahye tiquirore. \p \v 16 —‍Ahtaja, ni tuhasa, \p —‍¿Dʉhse ni cahme dʉse tutuana niari mʉsa tiquina mehna? ni sinituahye Jesu tiquiro buheyequinare. \p \v 17 Tiquiro sa ni sinitugʉ̃ tʉhoro, masa watoa ducuriquiro yahuahye tiquirore: \p —‍Buhegʉ, yʉhʉ macʉre watĩno cʉoriquirore mʉhʉre ne cãhtami. Watĩno pehe tiquirore yahuducu dutierare. \v 18 Yʉhʉ macʉre tiquiro ñehegʉ̃ yehpapʉ bora, bahque diho, bʉhaa wahae tiri tiquiro. Sa waharo sahpo tua wahae tiri. Sa yegʉ mʉhʉ buheyequinare watĩnore cohã dutimi. Yʉhʉ sa dutiepegʉ̃ta tiquina cohã masiedari watĩnore, ni yahuahye Jesure. \p \v 19 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu ohõ saha niahye tiquinare: \p —‍Ne, yʉhʉre wacũ tutuerare mʉsa. Yoari pje mʉsare buhemaja yʉhʉ. ¿Noho puno yoari pje yʉhʉre mʉsa cariboajari? Tiquirore ne cãhtaya yʉhʉre, niahye Jesu. \p \v 20 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye watĩno cʉoriquirore Jesu caha ne cãhtahye. Tiquina ne wihigʉ̃ ihñano watĩno pehe coã wahmʉa cãhtariquirore yehpapʉ doque quehe sa, tunu nanaregʉ̃ yeahye. Sa yero sahpo tuaa wahahye. \fig |src="CN01729B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 9.20" \fig* \p \v 21 —‍¿Noho puno yoari pje watĩnore cʉoajari ahriquiro? ni, sinituahye Jesu pehe tiquiro pacʉrore. \p —‍Nijinogã ijiropʉta tiquirore cʉo dʉcari. \v 22 Sa yero watĩno pehe tiquirore pecapʉ, acopʉ cohã wejẽmedi. Sa yegʉ mʉhʉ ye masigʉ ʉsãre paja ihña, yedohoya, niahye tiquiro pacʉro Jesure. \p \v 23 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro ohõ saha niahye Jesu: \p —‍¿“Mʉhʉ ye masiegʉ ijire”, niajari mʉhʉ yʉhʉre? Yʉhʉre mʉhʉ wacũ tutuagʉ̃ ihñano, Cohãcjʉ̃ ijipihtiyere ye peho masine, mʉhʉre yedohoro, niahye Jesu. \p \v 24 Tiquiro sa nigʉ̃ta coã wahmʉa cãhtariquiro pacʉro ohõ saha ni sañuducuahye: \p —‍Mʉhʉre wacũ tutuaja. Yʉhʉ wacũ tutueragʉ̃ ihñagʉ yʉhʉre yedohoya mʉhʉre yʉhʉ wacũ tutuato saha, niahye tiquiro. \p \v 25 Sa yero masa peyequina tiquina cahapʉ oma cãhta, tiquina cahmecoagʉ̃ ihñano, Jesu watĩnore ohõ saha ni tuhtiahye: \p —‍Mʉhʉ yahuducu dutiegʉ, tʉho dutiegʉ ahriquiro mehna ijirigʉ wahaya. Sa wahagʉ tiquirore pari turi cariboeracãhña, niahye Jesu. \p \v 26 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro watĩno sañuducu, coã wahmʉa cãhtariquirore yehpapʉ doque quehe sa tunu nanaregʉ̃ ye, wahahye. Tiquiro sa yegʉ̃ coã wahmʉa cãhtariquiro yariariquiro yero saha wahahye. \p \v 27 —‍Tiquiro yariaa wahare, nimahye masa peyequina. \p Tiquina sa niepegʉ̃ta Jesu pehe tiquiro omocare ñehe, tiquirore wahcõahye. Tiquiro sa wahcõgʉ̃ wahcãhye tiquiro pehe. \v 28 Came Jesu gʉ̃hʉ wʉhʉpʉ tiquina sajã sagʉ̃ tiquiro buheyequina tiquirore sinituahye: \p —‍¿Dʉhse yena ʉsã pehe watĩnore cohã masiedayari, mʉhʉ tʉhotugʉ̃? ni sinituahye tiquina. \p \v 29 —‍Ahriquiro boro watĩnore cohã duana Cohãcjʉ̃re tutuaro sinino cahmene mʉsare, ni yʉhtiahye Jesu tiquinare. \s1 Pari turi Jesu tiquiro yaria masa wijiatire yahuahye \r (Mt 17.22-23; Lc 9.43-45) \p \v 30 Sa ye topʉ ijiriquina waha, Galilea yehpapʉ esa, yʉhdʉa wahahye. Topʉ tiquina waharire apequina masigʉ̃ cahmedahye Jesu tiquiro yequinare buhero taro. \v 31 Topʉ esaro tiquiro buheyequinare buheahye. Ohõ saha ni buheahye: \p —‍Yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ ijiaja. Masa yʉhʉre ñehe, apequinapʉre yʉhʉre ohoeta. Tiquina sa ohori bato yʉhʉre wejẽeta. Tiquina sa wejõrigʉ ijiepegʉta ihtia deco wahaboro masa wijiagʉtja, niahye tiquinare. \p \v 32 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquina quehnoano tʉho ñehedahye. Sa ye cueye, tiquirore tire sinitu nemoedahye. \s1 Jesu buheyequina tiquina mehna cjʉ̃nore pʉhto sõ duaye nimahye \r (Mt 18.1-5; Lc 9.46-48) \p \v 33 Sa ye Capernaupʉ tiquina esari bato wʉhʉpʉ tiquina ijigʉ̃ Jesu pehe sinituahye tiquinare. \p —‍¿Mahapʉre ahtana, dʉhse ni yahuducu cãhtana niari mʉsa? ni, sinituahye tiquinare. \p \v 34 Tiquiro sa sinitugʉ̃ tiquina yʉhtierahye. Mahapʉre ahtaye, cahme ohõ saha ni yahuducu cãhtaye niahye: \p —‍¿Mari mehna cjʉ̃nore diquiro pehere mari pʉhtoro sõnatari mari? ni yahuducuye niahye mahapʉre ahtaye. \p \v 35 Sa ye tiquina sa nidire bʉe tiye Jesure yʉhtierahye. Tiquina sa yʉhtieragʉ̃ ihñano Jesu nuju sa, tiquiro buheyequinare doce buheyequinare pijio ohõ saha niahye: \p —‍Mʉsa pʉhtoa iji duana ijipihtiyequina masa tiquina cahacjãna ijiro cahmene mʉsare. Sa yena ihyo ijina ijipihtiyequina docapʉ ijinata mʉsa, niahye Jesu tiquinare. \p \v 36 Sa nino nijinogãre tiquina watoa duhu docoahye. Duhu doco tuhasa tiquirogãre ne wʉa, ohõ saha ni yahuahye: \p \v 37 —‍Yeere ye duana ahriquirogãre mʉsa cahmena, yʉhʉ gʉ̃hʉre cahmene mʉsa. Sa yena yʉhʉre cahmena, yʉhʉre ohoriquiro mari Pacʉ gʉ̃hʉre cahmene mʉsa, niahye Jesu tiquinare. \s1 Marine ihña tuhtiriquiro ijieraro, mari mehna cjʉ̃no ijire \r (Mt 10.42; Lc 9.49-50) \p \v 38 Came Ñu ohõ saha niahye Jesure: \p —‍Buhegʉ, mʉhʉ wame mehna watĩare cohãriquirore ʉsã ihñaʉ. Mari mehna cjʉ̃no tiquiro ijieragʉ̃ ihñana tire tiquirore ye dutierahti ʉsã, niahye tiquina. \p \v 39 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu tiquinare yahuahye: \p —‍Sa niedacãhña mʉsa tiquirore. Ihcãquiro yʉhʉ wame mehna Cohãcjʉ̃ tutuaye mehna yero, came yʉhʉre ñano ni yahuducu masiedare. \v 40 Marine ihña tuhtiriquiro ijieraro, tiquiro mari mehna cjʉ̃no ijire. \v 41 Mʉsare potota nii niaja. Yeequina mʉsa ijigʉ̃ ihñañe apequina mʉsare tiquina yedohogʉ̃ ihñano Cohãcjʉ̃ tiquinare quehnoano yerota. Acore mʉsare tiquina mehenogã sihõgʉ̃ tiquinare quehnoano yerota Cohãcjʉ̃ tiquina sa yeri wapa, niahye Jesu tiquinare. \s1 Ñañene yegʉ̃ cuarĩne \r (Mt 18.6-9; Lc 17.1-2) \p \v 42 Sa yero Jesu yahu nemoahye: \p —‍Ahriquirogã yero saha ijiriquirore yʉhʉre wacũ tutua dʉcariquirore yahugʉtja mʉsare. Apequiro ahriquirogã yero saha ijiriquirore ñañene ye dutiro tiquiro ña yʉhdʉaro yʉhdʉrota. Ihcãquirore tiquiro wamʉapʉ pajiria ʉtãre dʉhte yo, pajiri mapʉ tiquirore tiquina cohãgʉ̃ ñano wahaboaga tiquiro. Sa ijiepegʉ̃ta ahriquirogã yero saha ijiriquirore ñañene ye dutiriquiro tiquiro pehe pajiri mapʉ tiquina cohãriquiro yʉhdʉoro ñano yʉhdʉrota. \v 43-44 Mʉhʉ omoca mehna ñano yegʉ ti omocare mʉhʉ dʉte cohãboriro saha ti mʉhʉ ñano yeye pehere duhuya. Tire duhueragʉ pecapʉ wahagʉta. Topʉre ne peca yatierare. Sa ye becoa ne yarierare. Mʉhʉ omocare cohãgʉ ti si dihita butiboaga. Sa yegʉ mʉhʉ pehe sa bajuri turu ijiepegʉta came Cohãcjʉ̃ mehna ijigʉta. Pʉa omoca mehna pecapʉ wahagʉ mʉhʉ sa wahagʉ̃ ña yʉhdʉaboaga. Sa yegʉ ti mʉhʉ ñano yeye pehere duhuya. \v 45-46 Mʉhʉ dahpocã mehna ñano yegʉ ti dahpocã gʉ̃hʉre mʉhʉ dʉte cohãboriro saha ti mʉhʉ ñano yeye pehere duhuya. Tire duhueragʉ pecapʉ wahagʉta. Topʉre ne peca yatierare. Sa ye becoa ne yarierare. Mʉhʉ dahpocãre mʉhʉ cohãgʉ̃ ti si dihita butiboaga. Sa yegʉ sa bajuri turu ijiepegʉta came Cohãcjʉ̃ mehna ijigʉta. Pʉa dahpocã mehna pecapʉ wahagʉ mʉhʉ sa wahagʉ̃ ña yʉhdʉaboaga. Sa yegʉ ti mʉhʉ ñano yeye pehere duhuya. \v 47-48 Mʉhʉ capea mehna ñano yegʉ tiare ore we mʉhʉ cohãboriro saha ti mʉhʉ ñano yeye pehere duhuya. Tire duhueragʉ pecapʉ wahagʉta. Topʉre ne peca yatierare. Sa ye becoa ne yarierare. Tiare mʉhʉ cohãgʉ̃ tia dihita butiboaga. Ihcã capea mariedapegʉ̃ta came Cohãcjʉ̃ mehna ijigʉta. Pʉa capea mehna pecapʉ wahagʉ mʉhʉ sa wahagʉ̃ ña yʉhdʉaboaga. Sa yegʉ ti mʉhʉ ñano yeye pehere duhuya. \p \v 49 ’Ahri yehpapʉ ijina ñano yʉhdʉnata mʉsa. Pecapʉ mari ʉjʉ̃gʉ̃ marine purĩno saha ñano yʉhdʉnata mʉsa. \v 50 Moa quehnoano ocare. Moa ocaeragʉ̃ ti moare ocagʉ̃ yero basioerare. Moa ocaeraro ti moa ne quehnoaedare. Ti moare dʉhsero basioerare. Sa ijigʉ̃ ihñana ti moare cohãno cahmene. Moa quehnoano ti ocaro saha mʉsa gʉ̃hʉ masa quehnoana ijiya. Sa yena apequina mehna quehnoano mehna ijiya, ni yahuahye Jesu tiquinare. \c 10 \s1 Tiquina namosãnumiare cohãñene yahuahye Jesu \r (Mt 19.1-12; Lc 16.18) \p \v 1 Sa ye tiquiro topʉ ijiriquiro waha, Judea yehpa cahapʉ esa, Jordã wame tiri ma ape sie pahrẽpʉ esahye. Topʉ tiquiro esagʉ̃ ihñañe masa peyequina tiquiro cahapʉ cahmecoahye tja. Tiquina sa cahmecoagʉ̃ ihñano to pano tiquiro buheriro sahata pari turi buheahye tja. \v 2 Tiquiro sa buheri watoa fariseo masa wihiahye. Jesure ñano tiquiro yahuducugʉ̃ tʉho duamahye tiquina. Sa tʉho duaye tiquina Jesure sinituahye. \p —‍¿Mari namosãnumiare cohãgʉ̃ quehnoaboagari? ¿Mari dutiye pehe sata ye dutiajari, mʉhʉ tʉhotugʉ̃? ni sinituahye tiquina. \p \v 3 —‍¿Dʉhse ye dutiajari to Moise mʉsare tiquiro cũri? ni yʉhtiahye Jesu. \p \v 4 —‍“Papera pũre mʉsa cohãñene yahuyere ojoana mʉsa namosãnumiare cohã masine”, niahye Moise, ni yʉhtiahye fariseo masa pehe. \p \v 5 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro ohõ saha ni yahuahye Jesu: \p —‍Cohãcjʉ̃ dutiyere mʉsa ye dueragʉ̃ ihñano sa ni ojoahye Moise. \v 6 Tiquiro sa ni ojoari ijiepegʉ̃ta ahri yehpare bajumehnediquiro ʉmʉno, numino gʉ̃hʉre yeahye. \v 7 Sa yero ʉmʉno tiquiro pacʉsʉmʉare cohã wijia, tiquiro namono mehna ijirota. \v 8 Sa ye tiquina pʉaro ijiepeta ihcã pagʉ yero saha ijire. Sa ye tiquina pʉaro yero saha ijierare. Ihcã pagʉ yero saha ijiye nine. \v 9 Cohãcjʉ̃ tiquiro omoca dʉhte dutiriquina ijire. Sa ye tiquinare cahme duhueraro cahmene, niahye Jesu tiquinare. \p \v 10 Sa ni tuhasa tiquiro buheyequina mehna wʉhʉpʉ sajãa wahahye. Wʉhʉpʉ sajã sa, tiquina namosãnumiare cohãñene tiquiro buheyequina sinituahye tja tiquirore. \v 11 Tiquina sa sinitugʉ̃ tiquiro yʉhtiahye: \p —‍Tiquiro namonore cohãriquiro apecorore namo tiro, apecoro mehna ñano yeriquiro ijire. Sa yero tiquiro cohãricorore ñano wahagʉ̃ yero nine. \v 12 Sa yero numino pehe ticoro manʉnore cohãno, apequirore manʉ tiro, tiquiro mehna ñano yericoro ijire, niahye Jesu tiquinare. \s1 Macanagã ye ijiatire Cohãcjʉ̃re sini basahye Jesu \r (Mt 19.13-15; Lc 18.15-17) \p \v 13 Sa ye macanagãre Jesure ña peo dutiye tehe tiquinagãre Jesu cahapʉ ne cãhtaye niahye. Tiquina sa yegʉ̃ ihñañe tiquiro buheyequina pehe tiquinagãre ne cãhtayequinare tuhtiahye. \v 14 Tiquina sa tuhtigʉ̃ ihñano Jesu usuaro, ohõ saha niahye tiquinare: \p —‍Macanagã yʉhʉ cahapʉ ahtaahro. “Waharĩsa”, niedacãhña tiquinagãre. Tiquinagã Cohãcjʉ̃re tiquina pʉhtoro tʉhoture. Sa ye Cohãcjʉ̃ tiquiro pʉhtoro ijiropʉre ahriquinagã yero saha tʉhotuyequina ijire topʉre. \v 15 Ijirota niita niaja mʉsare. Ahriquinagã Cohãcjʉ̃re tiquina cahmeno saha mʉsa pehe cahmedana, tiquiro cahapʉ wahasi mʉsa. Mʉsa wahaeragʉ̃ mʉsa pʉhtoro ijisi tiquiro, niahye Jesu. \p \v 16 Sa ni tuhasa Jesu macanagãre ne wʉa, tiquinagãre ña peoro ohõ saha niahye: \p —‍Ahriquinagã quehnoañequina wahaahro, ni sini basahye Cohãcjʉ̃re. \s1 Doeri cjẽ upʉro Jesure sinituahye \r (Mt 19.16-30; Lc 18.18-30) \p \v 17 Sa ye Jesu mahapʉ tiquiro wahaducugʉ̃ apequiro pehe oma cã, tiquiro dahpocãri cahapʉ dʉsepe curi mehna quehe sahye tiquirore ño peoro. \p —‍¿Ne, quehnoagʉ buhegʉ, yʉhʉ ijipihtiye decori Cohãcjʉ̃ mehna iji duagʉ dʉhse yegʉtari yʉhʉ? niahye tiquiro Jesure. \p \v 18 Tiquiro sa nigʉ̃ Jesu yʉhtiahye: \p —‍¿Dʉhse ijiro boro yʉhʉre “Quehnoagʉ”, ni pisuajari mʉhʉ? Cohãcjʉ̃ dihita quehnoariquiro ijire. \v 19 Ahri Cohãcjʉ̃ dutiyere masine mʉhʉ: Masare wejẽdacãhña. Wʉana tieracãhña. Yaqueracãhña. Ni mehoedacãhña. Apequina yere ni meho nedacãhña. Mʉsa pacʉsʉmʉare ño peoya. Ahri dutiyere yero cahmene masare, ni yahuahye Jesu tiquirore. \p \v 20 —‍Buhegʉ, tire ijipihtiyere coã wahmʉa cãhtagʉ ijigʉpʉta yʉhdʉdʉcaera tii yʉhʉ, niahye tiquiro Jesure. \p \v 21 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu pehe tiquirore ihñadoque ohõ, cahĩahye. Sa yero ohõ saha niahye: \p —‍Mehenogã dʉhsare mʉhʉre mʉhʉ ye pehoato. Ijipihtiyere mʉhʉ yere duagʉ wahaya. Sa yegʉ ijipihtiye mʉhʉ wapatari niñerure pejecʉoyequinare ohoya. Mʉhʉ sa yegʉ̃ pajiro mʉhʉ ye ʉhmʉsepʉ, Cohãcjʉ̃ cahapʉ ijirota. Mʉhʉ sa yeri bato yʉhʉ mehna cjʉ̃ ijiacjʉ ahtaya, niahye Jesu tiquirore. \p \v 22 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoro tiquiro pehe peye doeri cjẽ cʉoriquiro ijiro tire pejecʉoyequinare oho dueraro, bʉjʉa witi, coaera, wahaa wahahye. \p \v 23 Tiquiro sa bʉjʉa witigʉ̃ ihñano Jesu majaredʉca sa, tiquiro buheyequinare ihñadoque ohõ, ohõ saha niahye: \p —‍Doeri cjẽ cʉoyequina Cohãcjʉ̃ pʉhtoro ijiropʉre tiquinare waharo basioera cjũre, niahye tiquinare. \p \v 24 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquina pehe tiquirore tʉho maria wahahye. Sa ni tuhasa Jesu pari turi yahuahye tiquinare: \p —‍Yʉhʉ acaye, ijipihtiyequina doeri cjẽ opana Cohãcjʉ̃re wacũno marieno Cohãcjʉ̃ pʉhtoro ijiropʉ tiquinare waharo basioerare. \v 25 Camello pehe awia copepʉ tiquiro sajã duagʉ̃ basioerare. Tiquiro sa ijiro yʉhdʉoro doeri cjẽ cʉoriquirore Cohãcjʉ̃re wacũno marieno Cohãcjʉ̃ pʉhtoro tiquiro ijiropʉre tiquirore waharo basioerare, ni yahuahye tiquinare. \p \v 26 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye to pano tiquina tʉho mariariro yʉhdʉoro tʉho maria waha, tiquina basi ohõ saha niahye: \p —‍Yohou, tiquiro nino sahata potota ijigʉ̃ ne ihcãquiro masʉnore yʉhdʉoeraboaga Cohãcjʉ̃, niahye tiquina basi. \p \v 27 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu tiquinare ihñadoque ohõ, ohõ saha niahye: \p —‍Masa tiquina esa tuharo quehnoano yeri mehna Cohãcjʉ̃ cahapʉ waha masiedare. Cohãcjʉ̃ pehe masare pecapʉ wahaboriquinare yʉhdʉo masine. Tiquiro ijipihtiyere quehnoano ye masi peho cãhre, niahye Jesu tiquinare. \p \v 28 Tiquiro sa nigʉ̃ Pedro tiquirore ohõ saha niahye: \p —‍Tʉhorĩña. Ʉsã pehe ijipihtiye ʉsã yere cũ cãʉ mʉhʉ mehna wahana tana, niahye tiquiro Jesure. \p \v 29 Tiquiro sa nigʉ̃ta Jesu ohõ saha niahye: \p —‍Ijirota niita niaja mʉsare. Quehnoañe buheyere, yeere yena tana yʉhʉre ño peona tana mʉsa wʉhʉsere, mʉsa bahanare, mʉsa pacʉsʉmʉare, mʉsa pohnare, mʉsa weserire cũrina ijina, pajiro wapatanata mʉsa yojopʉre. \v 30 Sa yena mʉsa wʉhʉsere, mʉsa bahanare, mʉsa pacosãnumiare, mʉsa pohnare, weserire, to pano mʉsa cʉoriro yʉhdʉoro yojopʉre peye cʉonata mʉsa. Sa ye apequina mʉsare ñano yeeta. Sa yena camepʉre ape tjuropʉ ijipihtiye decori Cohãcjʉ̃ mehna ijinata. \v 31 Yojopʉre peyequina pʉhtoa ijiriquina ti pjepʉre ihyo ijiyequina tojoaeta. Sa ye yojopʉre peyequina ihyo ijiyequina ijiriquina ti pjepʉre pʉhtoa camesaeta tja, ni yahuahye Jesu tiquinare. \s1 Pari turi Jesu tiquiro yaria masa wijiatire yahuahye \r (Mt 20.17-19; Lc 18.31-34) \p \v 32 Sa ye tiquina mahapʉ maja, Jerusalẽpʉ mʉjañe niahye. Jesu tiquina panogã ʉhmʉ tãhye. Sa tiquiro ʉhmʉ tãgʉ̃ ihñañe tiquiro buheyequina ihña maria wahahye. Sa ye tiquina bato nʉnʉ tãriquina pehe cuero mehna nʉnʉ tãhye. Sa yero Jesu tiquiro buheyequinare tiquina sehsaro neahye tja. Sa yero masa tiquirore dʉhse yeatire Jesu yahu dʉcahye tiquinare. \p \v 33 —‍Tʉhoya yʉhʉre. Yojopʉre Jerusalẽpʉ wahana niaja mari. Topʉ masa yʉhʉ masʉre Cohãcjʉ̃ ohorigʉre ñehe, apequinapʉre yʉhʉre ohoeta. Pahia pʉhtoare, mari acaye judio masare buheyequina gʉ̃hʉre yʉhʉre ohoeta. Sa ye yʉhʉre wejẽ dutieta tiquina. Sa wejẽ dutiye judio masa ijieyequina pehere yʉhʉre ohoeta. \v 34 Tiquina sa ohori bato tiquina pehe yʉhʉre bʉjʉpe, sihco puti ohõ, tana, wejẽeta. Sa yegʉ yʉhʉ yariari bato ihtia deco wahaboro masa wijiagʉtja, ni yahuahye Jesu tiquinare. \s1 Santiago, Ñu mehna Jesure siniahye \r (Mt 20.20-28) \p \v 35 Sa ye Santiago, Ñu mehna Jesu cahapʉ esaye, siniahye tiquirore. Tiquina Zebedeo pohne ijiahye. Sa ye ohõ saha ni siniahye: \p —‍Buhegʉ, ʉsã sinino saha ʉsãre yeya mʉhʉ, niahye tiquina Jesure. \p \v 36 —‍¿Dʉhse yʉhʉ yegʉ̃ cahmeajari mʉsa? niahye Jesu tiquinare. \p \v 37 —‍Ijipihtiyequina pʉhtoro ijigʉ ʉsãre mʉhʉ mehna duji dutiya. Ihcãquiro mʉhʉ poto pehe, apequiro mʉhʉ cũ pehe pehe duji dutiya ʉsãre, mʉhʉ mehna pʉhtoa ʉsã ijiato saha, niahye tiquina Jesure. \p \v 38 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro ohõ saha ni yahuahye Jesu tiquinare: \p —‍Mʉsa ñano yʉhdʉatore masiedapenata sa sinine yʉhʉre. ¿Yojopʉre yʉhʉ ñano yʉhdʉato saha mʉsa gʉ̃hʉ ñano yʉhdʉna ihcãno sahaboagari? ni sinituahye tiquinare. \p \v 39 Tiquiro sa sinitugʉ̃ tʉhoye tiquina yʉhtiahye: \p —‍Ihcãno sahanata, ni yʉhtiahye tiquina. \p Tiquina sa nigʉ̃ Jesu ohõ saha ni yahuahye: \p —‍Yʉhʉ ñano yʉhdʉato saha ñano yʉhdʉnata mʉsa gʉ̃hʉ. \v 40 Mʉsa sa yʉhdʉanaja mʉsa ijiepegʉ̃ta, yʉhʉ mehna dutiatiquinare, yʉhʉ mehna dujiatiquinare bese masiedaja yʉhʉ. Ahrire yʉhʉ Pacʉ pehe quehno tuhasari. Sa ye tiquiro beseatiquina dihita yʉhʉ poto pehe yʉhʉ cũ pehe pehe dujieta, niahye Jesu tiquinare. \p \v 41 Sa ye apequina pʉa omopequina buheyequina Santiago, Ñu ahriquina pʉaro mehna usuahye tiquina sa sinidire tʉhoye. \v 42 Tiquina sa usuagʉ̃ ihñano Jesu tiquiro buheyequinare pijio ohõ saha niahye: \p —‍Cohãcjʉ̃re masieñequina pʉhtoa pehe tiquina masare dutiye, usuaro mehna dutire. \v 43 Mʉsa pehe ne sa yesi mʉsa basi. Mʉsa mehna cjʉ̃no pʉhtoro iji duaro, ijipihtiyequina tiquiro mehna cjẽna cahacjʉ̃no ijiro cahmene tiquirore. \v 44 Sa yero ijipihtiyequinare dutiriquiro iji duaro, apequina cahacjʉ̃no ijiro cahmene tiquirore. \v 45 Sata ijigʉ ijiaja yʉhʉ gʉ̃hʉ. Yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ ijiepegʉta ahri yehpapʉ masare yedohogʉ ahtaʉ. Sa yegʉ peyequina masa ye buhirire yariagʉ ahtagʉ nii. Sa yegʉ peyequina masare pecapʉ wahaboriquinare yʉhdʉogʉ ahtagʉ nii. Masare dutipegʉ ahtagʉ niedʉ, niahye Jesu tiquinare. \s1 Bartimeore, caperi bajueriquirore ihñagʉ̃ yeahye Jesu \r (Mt 20.29-34; Lc 18.35-43) \p \v 46 Sa ye tiquina Jericópʉ esahye. Sa yero Jesu tiquiro buheyequina, masa peyequina mehna ti macapʉ ijiyequina tiquina wahagʉ̃ Bartimeo pehe maha dʉhtʉ cahapʉ dujiahye. Tiquiro Timeo macʉno caperi bajueriquiro ijiro, decoripe masare niñerure siniducuriquiro ijiahye. \v 47 Sa yero topʉ Jesu Nazare cjʉ̃no tiquiro cahapʉ ahtagʉ̃ tʉhoro Bartimeo ohõ saha ni sañuducuahye: \p —‍Jesu, Davi mʉnano panami iji turiagʉ, masare yʉhdʉoacjʉ, paja ihñaña yʉhʉre, ni sañuducuahye Jesure. \p \v 48 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye masa peyequina Bartimeore “Dihta mariahña”, ni tuhtiahye tiquina tiquirore. Tiquina sa tuhtigʉ̃ tʉhoro Bartimeo to pano tiquiro sañuducuriro yʉhdʉo cjũno sañuducu nemoahye tja: \p —‍Jesu, Davi mʉnano panami iji turiagʉ, masare yʉhdʉoacjʉ, paja ihñaña yʉhʉre, ni sañuducuahye tiquiro. \p \v 49 Tiquiro sa ni sañuducugʉ̃ tʉhoro Jesu pehe esadʉca, “Pijiohya tiquirore”, niahye. Tiquiro sa nigʉ̃ tiquina pehe caperi bajueriquirore piji cãhye: \p —‍Bucueya. Wahcãdʉcaya. Tiquiro mʉhʉre pijiore, niahye tiquina Bartimeore. \p \v 50 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro tiquiro bui cjã suhtirore tu we cũ, uhpu yʉhdʉ cã, Jesu cahapʉ esadʉcahye. \v 51 Sa yero Jesu sinituahye tiquirore. \p —‍¿Dʉhse yʉhʉ yegʉ̃ cahmeajari mʉhʉ? niahye Jesu tiquirore. \p —‍Yʉhʉ pʉhto, yʉhʉre ihñagʉ̃ yeya, niahye caperi bajueriquiro. \p \v 52 —‍Wahaya. Mʉhʉ yʉhʉre wacũ tutuagʉ quehnoa wahare, niahye Jesu tiquirore. \p Tiquiro sa nigʉ̃ta caperi bajueriquiro ihñaa wahahye. Sa quehnoa waharo Jesu mehna mahapʉ wahaa wahahye. \c 11 \s1 Jerusalẽpʉ esahye Jesu \r (Mt 21.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Sa ye Jerusalẽpʉ tiquina esato panogã Betfagé wame tiri maca cahapʉ, Betania wame tiri maca cahapʉ ijidʉpʉ, Olivo wame tidʉ cʉnʉpʉ esa mʉhtahye. Topʉ esaro pʉarore tiquiro buheyequina mehna cjẽnare Jesu ohoro ohõ saha niahye: \p \v 2 —‍Si macapʉ wahaya. Topʉ esana duita burrogãre tiquina dʉhte docoriquirogãre bocanata. Apequina pesamehnediquirogã ijiaga. Tiquirogãre bocana, yuta dare pã, ne cãhta basaya yʉhʉre. \v 3 Mʉsa sa yegʉ̃ ihñano burrogã upʉro “¿Dʉhsena burrogãre pãjari?” tiquiro nigʉ̃ tʉhona, ohõ saha ni yʉhtiya tiquirore: “Mari pʉhtoro burrogãre cahmedoqueo nidi. Sa yero mianogãta wiarota tiquiro”, ni yahuya tiquirore, ni yahu duti ohoahye tiquiro buheyequinare pʉarore. \p \v 4 Tiquiro sa nigʉ̃ waha, wʉhʉ cahapʉ ijiri mahapʉ sopecaha cahapʉ burrogãre tiquina dʉhte docoriquirogãre bocahye. \v 5 Sa ye tiquirogãre yuta dare tiquina pãgʉ̃ ihñañe topʉ ducuyequina sinituahye tiquinare: \p —‍¿Dʉhse yena tana mʉsa yuta dare pãjari burrogãre? ni sinituahye tiquina. \p \v 6 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoye, tiquina pehe Jesu tiquiro nidiro sahata yahuahye topʉ ducuyequinare. Tiquina sa yahugʉ̃ tʉhoye topʉ ducuyequina pehe “Neahña”, niahye tiquinare. \v 7 Sa ye tiquina burrogãre Jesu cahapʉ ne sahye. Tiquina ne sari bato tiquirogã bui tiquina suhtire duhu peo tuhasagʉ̃ ihñano, Jesu pehe tiquirogã bui mʉja pjeahye, waharo taro. \v 8 Sa ye masa peyequina tiquina bui sañañe suhtire tu we ne, mahapʉ seõ cũ mʉhtahye, Jesure ño peoye. Apequina pehe pũri tiye dʉpʉrire weseripʉ tiquina ne cãhtari dʉpʉrire mahapʉ cũahye. \p \v 9 Sa ye tiquiro pano wahayequina, tiquiro bato ahtayequina mehna ohõ saha ni sañuducuahye: \p —‍Ahriquirore ño peouhna. Ahriquiro Cohãcjʉ̃ tiquiro ohoriquiro quehnoano ijiahro. \v 10 Mari ñecʉ iji turiariquiro Davi mʉnano pʉhtoro tiquiro ijiriro saha ahtariquiro quehnoano ijiahro. Ʉhmʉse cjʉ̃nore “Tutuagʉ ijire”, ni ño peouhna, ni sañuducuahye tiquina. \p \v 11 Sa yero Jesu Jerusalẽpʉ esaro Cohãcjʉ̃ ya wʉhʉpʉ sajã saro, ti wʉhʉpʉ ijiyere ijipihtiyere ihña peho cãhye. Ihña tuhasa “Ñamicahapʉ ijire. Deco cjũnota wahaʉhna”, nino, Jesu tiquiro buheyequina doce buheyequina mehna Betaniapʉ wahahye. \s1 Jesu higueragʉre yaria dutiahye \r (Mt 21.18-19) \p \v 12 Sa ye ape deco tiquina Betaniapʉ ijiriquina wahaa wahahye. Sa yero Jesu pehe ʉjʉa ahbaa waha, yoaropʉ higuera wame tidʉre quehnoano pũri tidʉre ihñano tʉ dʉcare macano wahamahye. \v 13 Dʉca mariedahye. Dʉca tiri pje ijieraro pũri dihita ijiahye. \v 14 Sa yero dʉca mariedagʉ̃ ihñano ohõ saha niahye: \p —‍Ahdʉ dʉcare masa ne pari turi ihyeracãhdo. Ne dʉca tieracãhdo, niahye Jesu. \p Tiquiro sa nigʉ̃ tiquiro buheyequina pehe tʉhoahye. \s1 Jesu Cohãcjʉ̃ wʉhʉre Cohãcjʉ̃ mehna yahuducuri wʉhʉ ye dutiahye \r (Mt 21.12-17; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 15 Tiquiro sa yeri bato tiquina Jerusalẽpʉ esahye. Topʉ esaro, Jesu Cohãcjʉ̃ ya wʉhʉpʉ sajã saro apee boro duayequinare, dúyequina gʉ̃hʉre cohã wioahye. Sa yero niñeru camesaye mesarire yo wahcõ, ne majare cũ mʉjahye. Bujuaare duayequina tiquina dujiye pahtari gʉ̃hʉre sata yeahye. \fig |src="CN01787B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 11.15" \fig* \v 16 Sa yero apee borore ne sajã dutierahye masare. \v 17 Sa yero Jesu ohõ saha ni buheahye tiquinare: \p —‍Ohõ saha nine Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũ: “Ya wʉhʉ Cohãcjʉ̃ mehna yahuducuri wʉhʉ wame tirota. Sa yero ijipihtiro cjẽna ya wʉhʉ ijirota”, ni ojoahye Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũ. Ti pũ sa niepegʉ̃ta mʉsa pehe ahri wʉhʉpʉ duana, mʉsa basi cahme yaquere mʉsa, ni buheahye tiquinare. \p \v 18 Tiquiro sa ni buhegʉ̃ ijipihtiyequina masa pehe tʉho maria wahahye. Sa ye pahia pʉhtoa, ʉsã judio masa buheyequina mehna tiquirore cue niahye. Sa ye tiquina tiquirore wejẽatire wacũ macamahye. \v 19 Tiquina sa yegʉ̃ ñamicahapʉ Jesu tiquiro buheyequina mehna ti macapʉ ijiriquina wahaa wahahye. \s1 Higueragʉ ñaia wahahye \r (Mt 21.20-22) \p \v 20 Sa ye bohrearo mahapʉ maja taye, higueragʉre ihñahye. Tʉ nʉhcoripʉ ñai dʉca, ñaia wahahye tʉ. \v 21 Tʉre ihñano Pedro pehe wacũ, ohõ saha niahye: \p —‍Buhegʉ, ihñaña. Higueragʉ mʉhʉ yaria dutidʉ yaria wahaya, niahye Pedro. \p \v 22 Tiquiro sa nigʉ̃ta Jesu yahuahye tiquinare: \p —‍Cohãcjʉ̃re wacũ tutuaya mʉsa. \v 23 Ijirota niita niaja mʉsare. Ahdʉ cʉnʉre pajiri mapʉ mʉsa cohã dutigʉ̃ mʉsa nidiro saha sa waharota. Cohãcjʉ̃re quehnoano mʉsa wacũ tutuagʉ̃ “Yʉhʉ sinidiro saha waharota”, mʉsa ni tʉhotugʉ̃ mʉsa nidiro saha waharota. \v 24 Sa yegʉ ahrire yahugʉtja mʉsare. Cohãcjʉ̃ mehna yahuducuna, tiquirore sinina, “Yʉhʉ sinidiro saha ohorota yʉhʉre”, ni tʉhotuya. Mʉsa sa yegʉ̃ ihñano Cohãcjʉ̃ mʉsa siniñene ohorota. \v 25 Sa yena Cohãcjʉ̃ mehna mʉsa yahuducuato pano mʉsare apequina tiquina ñano yegʉ̃ mʉsa usuarire duhuya. Mʉsa sa yegʉ̃ ihñano mari Pacʉ ʉhmʉse cjʉ̃no mʉsa ñañe yeri pehere tiquiro gʉ̃hʉ usua duhurota. [ \v 26 Mʉsare ñano yeriquinare mʉsa usua duhueragʉ̃ mari Pacʉ gʉ̃hʉ ʉhmʉse cjʉ̃no mʉsa ñañe yeri pehere usuaro ne duhusi tiquiro gʉ̃hʉ,] niahye Jesu. \s1 Pahia pʉhtoa, judio masare buheyequina, bʉcʉna mehna Jesu mehna cahme dʉse tini wiahye \r (Mt 21.23-27; Lc 20.1-8) \p \v 27 Tiquiro sa nidi bato tiquina Jerusalẽpʉ wahahye tja. Sa ye Jesu Cohãcjʉ̃ wʉhʉpʉ tiquiro tinigʉ̃ ihñañe pahia pʉhtoa, ʉsã judio masare buheyequina, bʉcʉna gʉ̃hʉ tiquiro cahapʉ esaye, tiquirore sinituahye: \p \v 28 —‍¿Dʉhsegʉ canʉre sa yeari mʉhʉ? ¿Noa mʉhʉre tire sa ye dutiari? ni sinituahye tiquina Jesure. \p \v 29 Tiquina sa nigʉ̃ Jesu yʉhtiahye: \p —‍Mʉsa pehere sinitu mʉhtagʉtja. Quehnoano yʉhʉre mʉsa yʉhtigʉ̃ mʉsare yahugʉtja yʉhʉ gʉ̃hʉ. \v 30 ¿Ñu masare tiquiro wame yegʉ̃ noa boro pehe tiquirore wame ye dutiyari, mʉsa tʉhotugʉ̃? ¿O Cohãcjʉ̃ dutierayari? ¿O masa pehe tiquirore dutiyari, mʉsa tʉhotugʉ̃? ni sinituahye tiquinare. \p \v 31 Tiquiro sa nigʉ̃ tiquina pehe tiquina basi ohõ saha niahye: \p —‍¿Dʉhse ni yʉhtinatari mari? “Cohãcjʉ̃ Ñure dutiri jiri”, mari nigʉ̃, “¿Dʉhsena Cohãcjʉ̃ Ñure tiquiro dutiepegʉ̃ta tiquirore tʉho duerari mʉsa?” niboaga Jesu marine. \v 32 Sa yero “Ñu tiquiro wame yegʉ̃ Cohãcjʉ̃ pehe tiquirore dutierari jiri”, mari nigʉ̃ masa pehe usueta mari mehna, niahye tiquina basi. \p “Potota Ñu Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquiro ijire”, ni tʉhotue tiahye masa pehe. Sa ye pahia pʉhtoa, ʉsã judio masare buheyequina, bʉcʉna mehna tiquinare cue niahye. \v 33 Sa ye tiquina Jesure ohõ saha ni yʉhtiahye: \p —‍Ñure wame ye dutiriquirore ʉsã masiedaga, niahye tiquina Jesure. \p —‍Ti pje pũrita yʉhʉ gʉ̃hʉ ahrire yʉhʉ yerire dutiriquirore yahueraja mʉsare, niahye Jesu tiquinare. \c 12 \s1 Ñañequina dahra cohteyequina quitire yahuahye Jesu \r (Mt 21.33-46; Lc 20.9-19) \p \v 1 Sa ye Jesu tiquiro tʉhotuye mehna ohõ saha ni queoye mehna buhe dʉcahye tiquinare. \p —‍Wese upʉro ʉhse darire oteahye. Ote tuhasa, sahrĩnore doco, ʉhsere tiquina cʉhta mʉtoati copere sehe, ʉhmʉari wʉhʉgã dahreahye tiquiro. Sa yero ti wesere apequinare ihcã pehe pahma cũno, ti wesere cohte dutiahye. Cohte duti tuhasa ape siepʉ wahaa wahahye tiquiro. \v 2 Came ʉhse ñidi pje ijigʉ̃ wese upʉro tiquiro cahacjʉ̃nore wese cjẽ tiquiro ya pahma cjẽ dʉcare ne dutiro ohomahye. \v 3 Sa ye wesere cohteyequina pehe tiquiro cahacjʉ̃nore ñehe, quẽahye tiquirore. Sa ye tuhasa tiquiro cahacjʉ̃nore ʉhse tõhorine ohoerapeta tojoa dutiahye tiquirore. \v 4 Sa yero wese upʉro apequiro tiquiro cahacjʉ̃nore ohomahye tja. Sa ye cohteyequina pehe tiquiro dapure cami dahre, ñano yeahye tiquina tiquirore. \v 5 Sa yero apequiro pehere tiquiro ohogʉ̃ cohteyequina tiquirore wejẽahye. Peyequina apequina gʉ̃hʉre sa dihita ye mʉjahye. Apequina pehere quẽ, apequina pehere wejẽahye tiquina. \p \v 6 ’Sa yero wese upʉro macʉno dihita dʉhsahye. Tiquiro cahĩniquiro ijiahye. Sa yero tiquiro macʉnore ohoahye, “Yʉhʉ macʉ pehere ño peoeta”, nino. \v 7 Tiquiro sa ni tʉhotuepegʉ̃ta cohteyequina tiquina basi ohõ saha ni yahuducuahye: “Wese upʉro macʉno ijire ahriquiro. Tiquirore wejẽihna mari. Sa yero ahri wese mari ya wese tojoarota”, nimahye tiquina basi. \v 8 Sa niñe tiquirore ñehe, wejẽ, wese dʉhtʉ cahapʉ ne cã, cohã cãhye tiquina tiquirore. \p \v 9 ’¿Ne wese upʉro ahtaro dʉhse yerotari tiquiro wesere cohteyequinare, mʉsa tʉhotugʉ̃? Ohõ saha yerota tiquinare: Tiquiro tiquinare wejẽno, apequina pehere wesere cohte dutirota. \v 10-11 ¿Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũre ahrire buherari mʉsa? Ohõ saha ni ojoahye: \q1 Ahriquiro Cristo ʉtã yero saha ijire. Ʉtãre wʉhʉre dahreyequina tiquina cohãno saha masa tiquirore cohãeta. Tiquina sa cohãepegʉ̃ta yojopʉre wʉhʉre dahreyequina wʉhʉre yeye, tiquina cũ mʉhtaria ʉtãre tiquina cũno saha Cohãcjʉ̃ tiquirore pʉhtoro sõri. Cohãcjʉ̃ pehe ahrire yeri. Tiquiro sa yegʉ̃ ihñana, “Quehnoa yʉhdʉare”, ni tʉhotuaja mari, ni ojoahye panopʉre. \p ¿Tire ne buherari mʉsa? niahye Jesu tiquinare. \p \v 12 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye pahia pʉhtoa, ʉsã acaye judio masare buheyequina, bʉcʉna mehna ohõ saha ni tʉhotuahye: “Jesu wesere cohteyequina quiti mehna marine tuhtiro nine”, ni tʉhotuahye. Sa ni tʉhotuye Jesure ñehe duamahye. Sa ñehe duepeta masare cue niahye. Sa cueye tiquirore cohã cãa wahahye. \s1 Fariseo masa, Herode ya curua cjẽna mehna gobierno cjẽ wapare sinituahye Jesure \r (Mt 22.15-22; Lc 20.20-26) \p \v 13 Waha, tiquina fariseo masare, Herode ya curua cjẽna gʉ̃hʉre Jesure sinitu dutiye ohoahye tja. Jesu ñano tiquiro yʉhtigʉ̃ ye duamahye tiquina, tiquirore yahusãñe tehe. \v 14 Sa ye Jesu cahapʉ esaye, tiquirore niji sio sinitumahye: \p —‍Buhegʉ, poto yahuducugʉ, ni mehoñe mariegʉ mʉhʉ ijigʉ̃ masiaja ʉsã. Cohãcjʉ̃ yere queoro mʉhʉ yahugʉ̃ gʉ̃hʉre masiaja ʉsã. Sa yegʉ ihcãquiro pʉhtoro waro ijiepegʉ̃ta tiquiro gʉ̃hʉre dóyaro marieno potota yahure mʉhʉ. Sa yegʉ ʉsãre yahuya. ¿Roma cjʉ̃no ijipihtiyequina pʉhtoro yere marine wapa yero cahmeajari, mʉhʉ tʉhotugʉ̃? ¿Mari dutiye wapa ye dutiajari, mʉhʉ tʉhotugʉ̃? ni sinituahye tiquina Jesure. \p \v 15 Tiquina sa sinitugʉ̃ tʉhoro tiquina ñano ye duayere masino Jesu ohõ saha ni sinituahye tiquinare: \p —‍¿Dʉhse yena yʉhʉ ñano yahuducugʉ̃ tʉho duajari mʉsa? Yojopʉre niñeru cjoere ne cãhtaya. Ti cjoere ihñaʉhna, niahye Jesu tiquinare. \p \v 16 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquina pehe ihcã cjoe ne cãhtahye. Tiquina ne wihigʉ̃ Jesu sinituahye tiquinare: \p —‍¿Noa boro queoye wahñajari ahri cjoere? ¿Noa boro wame wahñajari? ni sinituahye tiquiro. \p —‍César, masa ijipihtiyequina pʉhtoro queoye, tiquiro wame gʉ̃hʉ wahñare, ni yʉhtiahye tiquina. \p \v 17 Tiquina sa nigʉ̃ Jesu yahuahye tiquinare: \p —‍Ti pje pũrita masa ijipihtiyequina pʉhtoro yere tiquiro pehere ohoya. Cohãcjʉ̃ yere Cohãcjʉ̃ pehere ohoya, ni yahuahye Jesu. \p Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tʉho maria wahahye. \s1 Cohãcjʉ̃ tiquiro masoatire yahuahye Jesu saduceo masare \r (Mt 22.23-33; Lc 20.27-40) \p \v 18 Sa ye ihquẽquina saduceo masa Jesu cahapʉ wihiahye. Saduceo masa pehe “Cohãcjʉ̃ yariariquinare masosi”, ni tʉhotuyequina ijiahye. \v 19 Sa ye tiquina ohõ saha niahye tiquirore: \p —‍Buhegʉ, ohõ saha ni buheahye Moise: “Ihcãquiro wahmino namo tiriquiro pohna mariedaperota yariagʉ̃ ihñano tiquiro bahʉrore tiquiro wahmino namono ijiricorore nʉoano cahmene. Sa yero wahmino mʉnano tiquiro pohna tiboro saha pohna tiro cahmene tiquiro bahʉrore. Sa ye tiquiro pohne tiquiro wahmino mʉnano pohne yero saha ijieta”, ni ojoahye Moise, niahye tiquina Jesure. \p \v 20 Tire ni tuhasa, ahri quitireta yahu nemoahye Jesure: \p —‍Ihcãquiro masʉno ijiahye. Seis bahana tiahye. Tiquiro wahmino pehe namo ti, pohna mariedaperota yariaa wahahye. \v 21 Sa yero apequiro tiquiro bahʉro gʉ̃hʉ tiquiro wahmino namono ijiricorore cʉomahye. Tiquiro sa nʉoari bato tiquiro wahmino yero saha pohna mariedaperota yariaa wahahye tja. Sa yero ahriquiro bahʉro tiquiro wahmino mʉnano yero saha pohna mariedaperota yariaa wahahye. \v 22 Sa dihita wahahye ihcãquiro pohne waro. Ne pohna mariedapeta yaria pihtia wahahye tiquina. Tiquina namono ijiricoro gʉ̃hʉ tiquina batota yariaa wahahye. \v 23 ¿Ne, Cohãcjʉ̃ ijipihtiyequinare yariariquina mʉnare tiquiro masogʉ̃ diquiro namono pehe ijirotari ticoro? Tiquina ijipihtiyequina ticorore namo tiriquina mʉna ijiahye. ¿Sa yero diquiro namono pehe ijiboagari ticoro pototi? ni sinituahye tiquina. \p \v 24 Jesu yʉhtiahye tiquinare: \p —‍Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũre, tiquiro masiñe gʉ̃hʉre ne masiedare mʉsa. Sa yero mʉsa tʉhotuye pehe ne poto ijierare. \v 25 Yariariquina mʉna tiquina masa mʉjari bato angele yero saha ijire. Namo marieñequina, manʉ marieñe numia ijire topʉre. \v 26 Yariariquina mʉna tiquina masa wijiato pehere mʉsare yahugʉtja: Tire Moise quehnoano yahu pehoahye. Mehenʉgã ʉjʉ̃ri quitire ohõ saha ni yahuahye tiquiro: “ ‘Yʉhʉ Abrahã, Isaac, Jacob tiquina pʉhto tjiaja’, ni yahuri Cohãcjʉ̃ yʉhʉre”, ni ojoahye Moise tiquiro ojoari pũpʉ. \v 27 Tiquina yariari bato “Tiquina pʉhto tjiaja”, ni yahuahye Cohãcjʉ̃. Sa nieperota yariariquina mʉna pʉhtoro ijierare Cohãcjʉ̃. “Tiquina pʉhto tjiaja”, tiquiro niñe mehna catiyequina tiquina ijigʉ̃ masiaja mari. Tiquiro catiyequina pʉhtoro ijire. Sa yena “Yariariquina masasi”, ni tʉhotuna potota tʉhotuerare mʉsa, niahye Jesu tiquinare. \s1 Quehnoa yʉhdʉro dutirore yahuahye Jesu \r (Mt 22.34-40) \p \v 28 Sa ye ihcãquiro ʉsã acaye judio masare buheyequina mehna cjʉ̃no tiquina cahapʉ wihi, tiquina cahme yahuducugʉ̃ tʉhoahye. Jesu quehnoano yʉhtiyere tʉhoro sinituahye tiquirore. \p —‍¿Cohãcjʉ̃ ye dutiro quehnoa yʉhdʉari dutiro noho pehe ijiajari, mʉhʉ tʉhotugʉ̃? ni sinituahye tiquiro Jesure. \p \v 29 Jesu tiquirore yahuahye: \p —‍Ahri dutiro ijire apeye dutiye bui quehnoa yʉhdʉari dutiro: “Israe masa, tʉhoya. Cohãcjʉ̃ mʉsa pʉhtoro yʉhʉ ihcʉ̃ta ijiaja. \v 30 Tutuaro mʉsa jeripohnari mehna, quehnoano mʉsa wacũñe mehna, mʉsa tutuaye mehna yʉhʉre cahĩña”, nine Cohãcjʉ̃. \v 31 Ahri dutiro bato apero dutiro quehnoano ijire. “Mʉhʉ basi mʉhʉ cahĩno saha mʉhʉ cahapʉ ijiyequina gʉ̃hʉre cahĩña”, nine Cohãcjʉ̃. Ahri pʉaro dutirota ijipihtiye apeye dutiye yʉhdʉoro ijire, ni yahuahye Jesu tiquirore. \p \v 32 Tiquiro sa nigʉ̃ judio masare buheriquiro ohõ saha niahye: \p —‍Sa tjire. Buhegʉ, potota nine mʉhʉ. Cohãcjʉ̃ ihcãquirota ijire. Apequiro tiquiro yero saha ijiriquiro mariedare. Mʉhʉ niñe potota ijire. \v 33 Cohãcjʉ̃re tutuaro mari jeripohnari mehna, mari wacũñe mehna, mari tutuaye mehna tiquirore cahĩno cahmene marine. Yʉhʉ caha ijiyequinare yʉhʉ basi yʉhʉ cahĩno saha tiquina gʉ̃hʉre cahĩno cahmene yʉhʉre. Wahiquinare wejẽ ʉjʉ̃a mʉo mari ohori mehna mari ño peogʉ̃ quehnoarĩmene. Ahri yʉhdʉoro Cohãcjʉ̃re, masa gʉ̃hʉre mari cahĩñe quehnoa yʉhdʉare. Mʉhʉ sa niñe ijirota ijire, niahye judio masare buheriquiro Jesure. \p \v 34 Tiquiro sa quehnoano yʉhtigʉ̃ tʉhoro Jesu yahuahye tiquirore: \p —‍Mehenogã dʉhsare mʉhʉre Cohãcjʉ̃re mʉhʉ quehnoano masiato, niahye tiquirore. \p Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye apequina cueye, ne sinituerahye Jesure. \s1 Cristo Davi mʉnano pʉhtoro ijire \r (Mt 22.41-46; Lc 20.41-44) \p \v 35 Sa ye Cohãcjʉ̃ wʉhʉpʉ buhero ohõ saha niahye Jesu: \p —‍“Cristo Davi mʉnano panamino iji turiariquiro ijire”, ni buhere mari acaye judio masare buheyequina. ¿Dʉhse niñe sa ni buheajari tiquina? \v 36 Davi tiquiro basi Espíritu Santo tiquiro dutiriro sahata ohõ saha ni yahuahye: \q1 Cohãcjʉ̃ yʉhʉ pʉhtorore ohõ saha nidi: “Ohõpʉ yʉhʉ poto pehe dujiya. Sa yegʉ mʉhʉre ihña tuhtiyequinare mʉhʉre yʉhdʉdʉca basagʉtja yʉhʉ”, nidi Cohãcjʉ̃ yʉhʉ pʉhtorore, ni ojoahye Davi mʉnano. \p \v 37 Sa ni ojoaro Davi mʉnano pʉhtoro tiahye Cristore. ¿Davi mʉnano Cristo ñecʉno mʉnano iji turiariquiro ijieperota dʉhsero Davi pehe pʉhtoro tiyari Cristore? Cristo Davi mʉnano pʉhtoro ijire, ni yahuahye Jesu. \p Tiquiro sa ni buhegʉ̃ peyequina masa bucueye mehna tʉhoahye tiquirore. \s1 Jesu judio masare buheyequina tiquina ñañene yahuahye \r (Mt 23.1-36; Lc 11.37-54; 20.45-47) \p \v 38 Sa yero tiquiro buhe nemono ohõ saha niahye: \p —‍Mari acaye judio masare buheyequina tiquina ñañe yeyere quehnoano ihñaña. Sa yena tiquina yero saha yeracãhña. Tiquina yoaye suhti saña, masa tiquina ihñonopʉ majare, doeri cjẽ duaropʉ apequina pʉhtoare quehnoano ño peo tiquina sinino saha tiquina piti ca sinigʉ̃ cahmene tiquina. \v 39 Sa ye mari judio masa buheye wʉhʉsepʉ quehnoañe dujiye dihitare duji duare. Sa ye bose deco ijigʉ̃ topʉ gʉ̃hʉre quehnoañe dujiye dihitare cahmene tiquina. \v 40 Tiquina wape wiha numia ye wʉhʉsere tiquina cʉoye gʉ̃hʉre ehmare ti numiare. Sa ye tiquina masa ihñonopʉ yoari pje Cohãcjʉ̃re siniducumene masare ihña dutiye. Tiquina sa yeri buhiri apequina bui cjũno tiquinare Cohãcjʉ̃ pajiro buhiri dahrerota, niahye Jesu tiquinare. \s1 Wape wihoro ticoro ohorire yahuahye Jesu \r (Lc 21.1-4) \p \v 41 Sa yero Jesu Cohãcjʉ̃ wʉhʉ cjẽ niñeru tiquina sãri acaro cahapʉ dujiahye. Topʉ masa tiquina niñeru duhu sãgʉ̃ ihña dujiro niahye. Sa ye niñeru opana ti acaropʉ pajiro duhu sãhye. \v 42 Sa yero wape wihoro pejecʉoricoro ti acaropʉ ahta, pʉa cjoegã duhu sãhye. Pʉa cjoe ihcã centavo pose ijire. \v 43 Ti cjoeri ticoro duhu sãgʉ̃ ihñano tiquiro buheyequinare pijioahye: \p —‍Ijirota niita niaja mʉsare. Ahricoro wape wihoro pejecʉoricoro pehe niñeru ihbori acaropʉ duhu sãno apequina ijipihtiyequina tiquina ohori yʉhdʉoro ohori ticoro pehe. \v 44 Apequina doeri cjẽ opana pajiro tiquina ohoepegʉ̃ta tiquina ye pajiro dʉhsare. Ahricoro pehe pejecʉoricoro ijieperota ijipihtiye ticoro ihyatire dúborigãre oho pehori, niahye Jesu. \c 13 \s1 —‍Cohãcjʉ̃ wʉhʉ cohãri wʉhʉ ijirota, niahye Jesu \r (Mt 24.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Sa ye Cohãcjʉ̃ wʉhʉpʉre tiquina wijiagʉ̃ ihcãquiro buheyequina mehna cjʉ̃no ohõ saha niahye: \p —‍Buhegʉ, ihñaña. Ahri wʉhʉse quehnoañe ʉtã paca mehna tiquina yeri wʉhʉse quehnoa yʉhdʉaye wʉhʉse ijicjoare, niahye tiquiro. \p \v 2 Tiquiro sa nigʉ̃ Jesu yahuahye tiquinare: \p —‍Ahri ijipihtiye mari ihñari wʉhʉse, ahri wʉhʉse cjẽ ʉtã paca gʉ̃hʉre cohã pehoeta. Ne ihcãria ʉtã tojoasi, niahye Jesu tiquinare. \s1 Decori pihtiatire yahuahye Jesu \r (Mt 24.3-28; Lc 21.7-24; 17.22-24) \p \v 3 Sa ye Jesu Olivo wame tidʉ cʉnʉpʉ Cohãcjʉ̃ wʉhʉ potopʉ ijidʉpʉ esahye. Tʉ buipʉ dujiahye. Topʉ Pedro, Santiago, Ñu, Andre mehna tiquina sehsaro ijiye, tiquina tiquirore sinituahye: \p \v 4 —‍Yahuya ʉsãre. ¿Dʉhse ijigʉ̃ sa waharotari mʉhʉ nidiro saha waharo? ¿Deco pihtiato panogã ijigʉ̃ dʉhse ti waha dʉcagʉ̃ ihñanatari ʉsã? ni sinituahye tiquina Jesure. \p \v 5 Jesu yʉhtiahye: \p —‍Quehnoano yeya mʉsa. Sa yena apequina tiquina ni mehoñene tʉhoeracãhña mʉsa. \v 6 Peyequina masa “Cristo ijiaja yʉhʉ”, ni mehoñequina ahtaeta. Tiquina sa ni mehogʉ̃ tʉhoye peyequina masa Cohãcjʉ̃ yere duhueta. \p \v 7 ’Mʉsa cahagã masa apequina tiquina cahme wejẽgʉ̃ tʉhonata mʉsa. Sa yena yoaropʉ gʉ̃hʉre tiquina cahme wejẽgʉ̃ tʉhoonata mʉsa. Sa tʉhooepenata ne tire pajiro tʉhotueracãhña. Sa waharota. Tiquina sa yegʉ̃ pihtiati deco dʉhsarĩnota. \v 8 Ti pjere ihcã yehpa cjẽna ape yehpa cjẽna mehna cahme wejẽeta. Sa ye ihcãquiro pʉhtoro yequina apequiro pʉhtoro yequina mehna cahme wejẽeta. Sa yero ijipihtiri yehpa ñuhminota. Sa ye peyequina masa ʉjʉa mehna yarieta. Sa wahagʉ̃ ahri yehpa cjẽnare tiquina ñano yʉhdʉ nemoato dʉhsarĩnota. Ñano yʉhdʉrĩeta. \p \v 9 ’Sa wahagʉ̃ ihñana mʉsa basi quehnoano yeya. Apequina mʉsare ñehe, ñano ye dutiye ohoeta apequina pʉhtoapʉre. Sa ye judio masa mari buheye wʉhʉsepʉ mʉsare quẽeta. Tiquina sa yegʉ̃ bʉjʉye macari cjẽna pʉhtoa, tiquina bui pʉhtoa gʉ̃hʉ mʉsare buhiri dahreye tehe sinitueta mʉsare. Yeequina mʉsa ijiri buhirire apequina mʉsare yahusãeta. Sa yena yeere yahunata mʉsa tiquinare. \v 10 Sa ye pihtiati deco pano quehnoañe buheye ijipihtiye yehpari cjẽnare buheripʉ ijirota. \v 11 Sa yena mʉsare buhiri dahre dutiye, buhiri dahre dutiatiquiro cahapʉ tiquina neagʉ̃ tiquirore mʉsa niatire “Yahu masiedaboaga”, ni tʉhotueracãhña mʉsa. Ti pjere mʉsa niatire mʉsare Espíritu Santo yahurota. Tiquiro sa yahurire yahuya mʉsa. Mʉsa esa tuharo yahuducusi mʉsa. Espíritu Santo mʉsare yahuducu basarota. \v 12 Ti pjere tiquina wahmisʉmʉa tiquina bahanare wejẽ dutiye ohoeta pʉhtoare, yeequina tiquina ijiri buhiri. Tiquina pacʉsʉmʉa tiquina pohnene wejẽ dutiye ohoeta pʉhtoare. Tiquina pohne pehe tiquina pacʉsʉmʉare wejẽ dutiye ohoeta pʉhtoare. \v 13 Sa ye yeequina mʉsa ijiri buhiri mʉsare masa ijipihtiyequina ihña tuhtieta. Tiquina sa yepegʉ̃ta ahri yehpapʉ mʉsa catiro puno mʉsare tiquina ñano yerire ihcãno sahana yʉhʉre duhuerana, yʉhdʉnata mʉsa. \p \v 14 ’Sa yena ña yʉhdʉariquirore Cohãcjʉ̃ yere ñano yeriquirore ihñanata mʉsa. Cohãcjʉ̃ ya wʉhʉpʉ tiquiro ducugʉ̃ ihñanata. Topʉ tiquirore ijieraro cahmene. Topʉ tiquiro ducugʉ̃ ihñañe Judea yehpapʉ ijiyequina cʉnʉ cjʉpʉ duhti oma mʉjaa wahaahro. Ahri yʉhʉ nidire quehnoano masiña mʉsa. \v 15 Sojaro mehna oma duhtiahro. Ti pjere tiquina wʉhʉse bui cjẽ paaripʉ ijiyequina wʉhʉ puhiapʉ ijiyere tiquina yere neñe wahaeracãhdo tiquina waha madoqueoato saha. \v 16 Sa ye ti pjere apequina tiquina weseripʉ ijiyequina tiquina bui cjẽ suhtire wʉhʉpʉ ijiye suhtire neñe wahaeracãhdo tiquina waha madoqueoato saha. \v 17 Ti pjere niji pacosãnumia, tiquina pohnene apũoñe numia gʉ̃hʉ pejecʉoro wahaeta. \v 18 Sa yena ohõ saha ni siniña Cohãcjʉ̃re: “Pohecʉ ijigʉ̃ sa wahaeracãhdo”, ni siniña tiquirore. \v 19 Ti decorire masa ña yʉhdʉaro wahaeta. Ahri yehpare tiquiro bajumehnedi bato masa ñano yʉhdʉe tiahye. Ti sa ijiepegʉ̃ta ijipihtiye ti purĩñe yʉhdʉoro pihtiati deco ijigʉ̃re ña yʉhdʉaro masa yʉhdʉeta. Sa ñano tiquina yʉhdʉri bato pari turi sa ña yʉhdʉaro yʉhdʉsi ahri yehpapʉ. \v 20 Sa yero Cohãcjʉ̃ ti decorire meheñe decorigã ijigʉ̃ yerota. Tiquiro sa yeragʉ̃ ne ihcãquiro masʉno yʉhdʉeraboaga. Sa yero tiquiro beseriquina tiquina yʉhdʉatire meheñe decorigã cũnota Cohãcjʉ̃. \p \v 21 ’Ti pjere apequina mʉsare “Ihñaña. Ahriquiro ijire Cristo”, tiquina nigʉ̃ tiquinare tʉhoeracãhña. “Topʉ ijire Cristo”, tiquina nigʉ̃ gʉ̃hʉre tʉhoeracãhña. \v 22 “Cristo ijiaja”, ni mehoñequina, “Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtana ijiaja”, ni mehoñequina ijieta ti pjereta. Sa ye Cohãcjʉ̃ beseriquinare ni mehoñe, tiquina tutuaye mehna ye ihñoeta. Cohãcjʉ̃ yequinare Cohãcjʉ̃re tiquina cohã duagʉ̃ ye duare tiquina mehoñequina. \v 23 Ahrire yahuyuaja mʉsare sa wahato pano. Sa yena quehnoano yeya mʉsa, ni yahuahye Jesu. \s1 Jesu ahri dihtapʉre tiquiro tojoa tatire yahuahye \r (Mt 24.29-35, 42-44; Lc 21.25-36) \p \v 24 Sa ni tuhasa ohõ saha ni yahuahye Jesu: \p —‍Ti decori ijigʉ̃ tiquina ñano yʉhdʉri bato asʉ̃ deco cjʉ̃no, ñami cjʉ̃no gʉ̃hʉ buhrio duhu cãeta. \v 25 Tiquina sa wahagʉ̃ta ñahpicoha paca ʉhmʉsepʉ ijiye paca bora dijiaa wahaeta. Sa ye ʉhmʉse cjẽ yehpari, ñahpicoha gʉ̃hʉ ti sa wahaducurore camesaeta. Sa ye ñuhmieta. \v 26 Ti pjeta yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ ahtagʉtja. Sa ye ʉhmʉsepʉ yʉhʉ tutuaye mehna yʉhʉ asi siteye mehna ʉhmʉse cjẽ ehmeo cururi buipʉ ahri yehpapʉre yʉhʉ tojoa tagʉ̃ ihñaeta masa. \v 27 Sa yegʉ yeequina angelere ijipihtiropʉ ahri yehpapʉ ohogʉtja. Sa ye ijipihtiropʉ yeequina yʉhʉ beseriquinare tiquina neeta. \p \v 28 ’Yojopʉre higueragʉre tʉhotuya mʉsa. Tʉ quiti mehna mʉsare queoye mehna buhegʉtja. Tʉ yucʉgʉ pũri tigʉ̃ ihñana cʉhma mehenogã dʉhsagʉ̃ masine mʉsa. \v 29 Sata ahri ijipihtiye yʉhʉ nidi sa wahagʉ̃ ihñana, yʉhʉ tojoa tato mehenogã dʉhsagʉ̃ masinata mʉsa. \v 30 Ijirota niita niaja mʉsare. Ti pje cjẽna tiquina yariato panore ijipihtiye yʉhʉ nidiro sahata sa waharota. \v 31 Ʉhmʉse, ahri yehpa gʉ̃hʉ pihtia waharota. Yʉhʉ yahuducuye pehe ne camesasi. Ijipihtiye yʉhʉ nidiro sahata sa waha sohtori tiarota. \p \v 32 ’Ti decore yʉhʉ tojoa tati decore, ti hora gʉ̃hʉre masiedaja yʉhʉ. Angele gʉ̃hʉ tire masiedare. Masa gʉ̃hʉ ne masiedare. Yʉhʉ Pacʉ dihita tire masine. \p \v 33 ’Mʉsa gʉ̃hʉ ti decore masiedare. Sa yena quehnoano yeya. Quehnoano cohteya. Cohãcjʉ̃re siniña mʉsa. \v 34 Ohõ saha cohteya mʉsa. Ahri quiti mehna mʉsare queoye mehna buhegʉtja. Wʉhʉ upʉro yoaropʉ tiquiro tinino saha ijire ahri. Tiquiro wahato pano tiquiro cahacjẽnare wʉhʉre cohte dutiahye. Tiquinape tiquina dahrayere cũahye. Sa yero wʉhʉre cohteriquirore tiquiro tojoa tatore cohte dutiahye. \v 35 Sa yena mʉsa gʉ̃hʉ quehnoano wacũ masi cohteya. Wʉhʉ upʉro tiquiro tojoa tatore tiquina masiedariro saha yʉhʉ mʉsa pʉhto tojoa tati decore masiedare mʉsa gʉ̃hʉ. Ñamicahapʉ, ñami deco, canaca tiquiro yahuri pje ijigʉ̃ bohrearopʉ ahtaboaga. \v 36 Yʉhʉ sa wacũeno mehna yʉhʉ wihiatore masina, yeere sa yeducuya. Sa yena yʉhʉre quehnoano cohteya. \v 37 Sa yegʉ mʉsare yʉhʉ nino sahata ijipihtiyequinare sa niaja: Quehnoano wacũ masi cohteya, niahye Jesu tiquinare. \c 14 \s1 Pahia pʉhtoa, judio masare buheyequina mehna Jesure wejẽ duahye \r (Mt 26.1-5; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Sa ye ti pjere pascua wame tiri bose deco pano pugʉ̃ yeye moremehneñe pãre tiquina ihyati deco pano, pʉa deco dʉhsarĩahye. Ti pjere pahia pʉhtoa, ʉsã acaye judio masare buheyequina mehna Jesure tiquina ni mehoñe mehna tiquina ñehe wejẽatire cahme yahuducuye niahye. \p \v 2 —‍Bose deco ijigʉ̃ tiquirore ñehedacʉ̃hna “Masa usuari”, nina, niahye tiquina basi. \s1 Numino ehme sitiye ʉhse mehna Jesure pio peoahye \r (Mt 26.6-13; Jn 12.1-8) \p \v 3 Sa ye Jesu gʉ̃hʉ Betaniapʉ, Simo cami bʉcʉ mʉna wihiro ijimediquiro ya wʉhʉpʉ ijiahye. Sa yero tiquina ihyari watoa numino pehe alabastro mehna yeriare ehme sitiye nardo wame tiye ʉhsere pose tiriare ne wihiahye. Ti ʉhse pehe wapa bʉjʉye ijiahye. Sa yero ticoro tiare pohadoqueo, Jesu dapu bui pio peoahye. \v 4 Ticoro sa yegʉ̃ ihñañe apequina usuaa wahahye. \p —‍¿Dʉhse yero ahricoro ahri ehme sitiye co wapa bʉjʉyere sa ye siteajari? \v 5 Tire ticoro duaboaya. Tire duaro tres cientos niñeru cjoerire wapataboaya. Sa yero ti niñerure pejecʉoyequinare ohoboaya ticoro, ni cohteahye apequina pehe ticoro sa yegʉ̃ ihñañe. \p Sa ye tiquina ticorore tuhtiahye. \p \v 6 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro Jesu tiquinare yahuahye: \p —‍Sa niedacãhña ticorore. Yʉhʉre ticoro quehnoano yero nine. \v 7 Pejecʉoyequina pehe mʉsa mehna sa ijiducueta. Sa yena mʉsa cahmedi pje tiquinare oho masine. Yʉhʉ pehe ahri yehpare mʉsa mehna sa ijiducusi. \v 8 Ticoro cʉoro puno mehna ticoro yʉhʉre sa yeri. Yʉhʉre tiquina yato pano yʉhʉ pagʉre quehnoyuro, ehme sitiyere pio peori ticoro. \v 9 Sa yegʉ potota niita niaja mʉsare. Ijipihtiro ahri yehpapʉ quehnoañe buheyere tiquina yahuatopʉ ahricoro yojopʉre ticoro yerire yahueta. Tiquina sa yahugʉ̃ tʉhoye ticorore masa peyequina wacũeta, ni yahuahye Jesu. \s1 Juda Iscariote Jesure ihña tuhtiyequinare tiquiro ihñoatire yahuahye pahia pʉhtoare \r (Mt 26.14-16; Lc 22.3-6) \p \v 10 Ti pjereta Juda Iscariote doce buheyequina mehna cjʉ̃no Jesure tiquiro ihñoatire yahuro wahahye tiquirore ihña tuhtiyequinare, pahia pʉhtoare. \v 11 Sa ye pahia pʉhtoa tire tʉhoye bucueahye. \p —‍Mʉhʉre niñerure ohonatja, niahye tiquina Judare. \p Sa yero Jesure ihña tuhtiyequinare tiquiro ihñoatire wacũ macahye. \s1 Jesu tiquiro buheyequina mehna tiquina ihya bato tiri deco ijiahye \r (Mt 26.17-29; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 12 Pugʉ̃ yeye moremehneñe pãre tiquina ihyati bose deco iji dʉcari deco, ovejare pascua deco ijigʉ̃ ihyatiquirore tiquina wejẽati deco ijiahye. Ti pjere tiquiro buheyequina pehe sinituahye Jesure: \p —‍¿Noho boropʉ bose deco ijigʉ̃ mari ihyatire quehnoyu dutigʉ ohoutjari mʉhʉ ʉsãre? niahye tiquirore. \p \v 13 Tiquina sa nigʉ̃ta Jesu pehe pʉaro tiquiro buheyequina mehna cjẽnare ohoahye. \p —‍Jerusalẽpʉ wahaya. Topʉ mʉsa esagʉ̃ aco suture wʉariquiro mʉsare piti carota. Tiquiro piti cagʉ̃ tiquiro mehna wahaya. \v 14 Sa wahana tiquiro siho sajãri wʉhʉpʉ esana wʉhʉ upʉrore ohõ saha ni yahuya: “ ‘¿Nohopʉ yʉhʉ buheyequina mehna pascua cjẽ ihyayere ihyanatari?’ nidi buheriquiro”, niña wʉhʉ upʉrore. \v 15 Mʉsa sa nigʉ̃ tʉhoro ʉhmʉano cjã tucũre pajiri tucũre mari cahmeñe mehna tiquina quehnori tucũre ihñonota wʉhʉ upʉro. Topʉ mari ihyatire dahreya mʉsa, niahye Jesu tiquinare. \p \v 16 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquina tiquiro buheyequina ti macapʉ wahahye. Topʉ esagʉ̃ tiquinare tiquiro nidiro sahata wahahye. Sa ye tiquina pascua cjẽ ihyayere dahreahye. \p \v 17 Sa ye nahitia cãhtagʉ̃ Jesu doce tiquiro buheyequina mehna topʉre esahye. \v 18 Sa yero tiquina mehna mesapʉ ihyaro Jesu tiquinare yahuahye: \p —‍Poto niita niaja mʉsare. Ihcãquiro mʉsa mehna cjʉ̃no yʉhʉ mehna ihyariquirota yʉhʉre ihña tuhtiyequinare ihñonota, ni yahuahye Jesu tiquinare. \p \v 19 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquina pehe bʉjʉa witiahye. \p —‍¿Yʉhʉta ijiajari mʉhʉre ihñoacjʉ? ni sinitu pihtiahye tiquina Jesure. \p \v 20 —‍Mʉsa mehna cjʉ̃nota ijire tiquiro. Yʉhʉ ihyari papʉ yʉhʉ mehna soha ihyariquirota ijire yʉhʉre ihña tuhtiyequinare ihñoatiquiro. \v 21 Panopʉ yʉhʉre tiquina yahu ojoariro sahata yʉhʉ masʉ Cohãcjʉ̃ ohorigʉ yariagʉta. Sa yero yʉhʉre ihña tuhtiyequinare ihñoriquiro pejecʉoro yʉhdʉrota. Tiquiro pehe masa bajueragʉ̃, quehnoa yʉhdʉaboya. Ñano yʉhdʉeraboya, niahye Jesu tiquinare. \p \v 22 Sa ni yahu tuhasaro tiquiro buheyequina mehna ihyaro taro niahye. Sa yero Jesu pãre ne, Cohãcjʉ̃re “Quehnoare”, niahye. Sa ninota tiare nuha, itiahye tiquinare. \p —‍Ahrire ne ihyaya. Ahri yʉhʉ pagʉ ijire, niahye tiquiro tiquinare. \p \v 23 Sa ni tuhasa tiquiro sihnini pare ne, Cohãcjʉ̃re “Quehnoare”, ni tuhasa, ohoahye tiquinare. Tiquiro oho tuhasagʉ̃ tiquina ijipihtiyequina tire sihniahye. \p \v 24 —‍Ahri yʉhʉ dii ijire. Peyequina masa tiquina ñañe yerire cohãgʉ tagʉ yariagʉtja. Sa yegʉ yʉhʉ diire cohãgʉtja. Mari Pacʉ “Mʉsare yʉhdʉogʉtja”, tiquiro nidiro esagʉ̃ yʉhʉ yariaro mehna tiquiro nidiro sohtori tirota. \fig |src="CN01803B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 14.24" \fig* \v 25 Poto niita niaja mʉsare. Cohãcjʉ̃ tiquiro pʉhtoro ijiropʉ wahma core ʉhse core yʉhʉ sihniato pano, ahri dihtapʉre ʉhse core pari turi sihnisi yʉhʉ, niahye Jesu tiquinare. \s1 Pedro Jesure tiquiro cohãtire yahuahye Jesu \r (Mt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 26 Sa ye tiquina ihcã taha Cohãcjʉ̃ ye basayere basa tuhasa, cʉnʉpʉ Olivo wame tidʉpʉ wahaa wahahye. \v 27 Topʉ siho esaro Jesu tiquinare yahuahye: \p —‍Yojopʉre mʉsa ijipihtina yʉhʉre cohãnata. Ohõ sahata nine Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ yʉhʉre yahuro: “Ovejare ihña ihboriquiro yero saha ijiriquirore Cohãcjʉ̃ cohãnota. Sa tiquiro cohãgʉ̃ tiquiro yequina oveja yero saha ijiyequina duhti site cãa wahaeta”, nine Cohãcjʉ̃ yere tiquina ojoari pũpʉ. \v 28 Sa yegʉ Cohãcjʉ̃ yʉhʉre tiquiro masori bato mʉsa pano Galileapʉ wahayugʉtja yʉhʉ, niahye Jesu tiquinare. \p \v 29 Tiquiro sa nigʉ̃ Pedro ohõ saha niahye: \p —‍Yʉhʉ mehna cjẽna ijipihtiyequina tiquina cohã cãepegʉ̃ta yʉhʉ pehe mʉhʉre ne cohãsi, nimahye Pedro tiquirore. \p \v 30 Jesu yʉhtiahye: \p —‍Potota niita niaja mʉhʉre. Mia ñamita canaca pʉa taha tiquiro yahuato pano “Yʉhʉ Jesure masiedaja”, nigʉta mʉhʉ. Ihtia taha sa nigʉta mʉhʉ, niahye Jesu Pedrore. \p \v 31 Tiquiro sa niepegʉ̃ta Pedro ohõ saha ni tutuaro bisiro yʉhtiahye: \p —‍Mʉhʉ mehna yʉhʉre tiquina wejẽ duepegʉ̃ta “Jesure masiedaja”, ne nisi yʉhʉ, ni yʉhtimahye tiquiro Jesure. \p Pedro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquiro mehna cjẽna gʉ̃hʉ sa dihita ni yʉhtiahye. \s1 Getsemaní wame tiri wesepʉ Jesu Cohãcjʉ̃re siniahye \r (Mt 26.36-46; Lc 22.39-46) \p \v 32 Sa ye tiquina Getsemaní wame tiri wesepʉ wahahye. Topʉ esaro ohõ saha niahye Jesu: \p —‍Yʉhʉ Cohãcjʉ̃re yʉhʉ sinino watoa ohõ dujiyuya, niahye tiquiro buheyequinare. \p \v 33 Sa ni tuhasa Pedrore, Santiagore, Ñure tiquinare ihtiarore piji cãhye. Tiquinare sa piji cãno, pajiro tʉhotu dʉcahye tiquiro. Sa yero ñano jeripohna tiahye. \p \v 34 Sa bʉjʉa witiro tiquiro mehna cjẽnare tiquiro piji cãriquinare ohõ saha niahye: \p —‍Yʉhʉ ñano jeripohna tiaja. Yʉhʉre tutuaro purĩno saha tʉhotugʉ niaja. Ohõ tojoaya. Sa yena yʉhʉ mehnata carĩedacãhña mʉsa gʉ̃hʉ, niahye Jesu tiquinare. \p \v 35-36 Sa ni tuhasa tiquiro topʉ mehenogã waha nemo, yehpapʉ quehe saro, Cohãcjʉ̃re niahye: \p —‍Mai, mʉhʉ ijipihtiyere ye masine. Sa yegʉ yʉhʉ ñano yʉhdʉatire ye dueragʉ yeracãhña. Yʉhʉ sa niepegʉ̃ta yʉhʉ cahmeno saha yeracãhña. Mʉhʉ pehe masine. Mʉhʉ cahmeno saha yeya yʉhʉre, ni siniahye tiquiro Cohãcjʉ̃re. \p \v 37 Sa ni tuhasa, ihtiaro tiquiro buheyequina cahapʉ wihiro, carĩñequinare ihñahye. Tiquinare ihñano Pedrore niahye: \p —‍¿Simo, carĩgʉ niajari mʉhʉ? ¿Ihcã hora waro yʉhʉ ihcãno mehna carĩegʉ iji masiedajari mʉhʉ? \v 38 Quehnoano yeya mʉsa. Sa yena Cohãcjʉ̃re siniducuya mʉsa, “Ñano yeari”, nina. Mʉsa tʉhotuye mehna quehnoañene ye duamene mʉsa. Mʉsa sehsaro sa ye duepenata tire ye masiedare mʉsa, niahye Jesu Pedrore. \p \v 39 Sa ni yahu tuhasa pari turi waha, Cohãcjʉ̃re siniahye. To pano tiquiro sinidiro sahata siniahye tja. \v 40 Sa sini tuhasaro pari turi tiquina cahapʉ wihiahye tja. Sa wihiro carĩñequinare ihñahye tja. Wʉjʉa quehe yʉhdʉahye tiquina. Sa ye tiquina Jesure dʉhse ni masiedahye. \v 41 Sa yero pari turi Cohãcjʉ̃re tiquiro sinidi bato tiquina cahapʉ wihi, tiquinare niahye: \p —‍¿Yojopʉ pũritare carĩnina niajari mʉsa? ¿Sorĩna niajari mʉsa? To punota ʉmʉ saro taro nine. Mianogãta yʉhʉre Cohãcjʉ̃ ohorigʉre ñañequinare tiquina ohoati pje ʉmʉ saro nine. \v 42 Wahcãña. Isa wahana. Ihñaña. Yʉhʉre ihña tuhtiyequinare ihñoatiquiro ohõ ahtare, niahye Jesu tiquinare. \s1 Jesure ihña tuhtiyequina tiquirore peresu yeahye \r (Mt 26.47-56; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 43 Tiquiro sa nino watoata Juda, doce buheyequina mehna cjʉ̃no ijimediquiro wihiahye. Sa ye masa peyequina ñoseñe pjĩni, yucʉ tiãri cʉoyequina tiquiro mehna wihiahye. Pahia pʉhtoa, judio masare buheyequina, bʉcʉna, tiquina ohoriquina masa pehe ijiahye. \v 44 Coã warore Jesure ihña tuhtiyequinare ihñoatiquiro masare ohõ saha ni yahu queo tuhasahye. \p —‍Wahsupure yʉhʉ ihmidiquiro tiquirota ijirota mʉsa ñeheatiquiro. Tiquirore yʉhʉ ihmidi bato ñeheña tiquirore. Sa yena quehnoano ñeheña tiquirore “Duhtiari”, nina, ni yahu tuhasahye Juda pehe. \p \v 45 Sa yero wihirota Jesu cahapʉ duita waha madoqueoahye. \p —‍Buhegʉ, ninota wahsupure ihmiahye tiquirore. \p \v 46 Tiquiro sa yegʉ̃ ihñañe tiquina Jesure ñeheahye. \p \v 47 Tiquina sa yegʉ̃ ihñano to cahapʉ ducuyequina mehna cjʉ̃no tiquiro ñoseni pjĩne tʉã we nedoqueo, pahia pʉhtoro cahacjʉ̃nore tiquiro cahmonore dʉte pahrẽ cãhye. \p \v 48 Sa yero Jesu ohõ saha niahye: \p —‍¿Dʉhse ijiro boro mʉsa ñoseñe pjĩni mehna, yucʉ tiãri mehna ahtana, yaqueriquirore yero saha yʉhʉre ñehena ahtajari? \v 49 Decoripe Cohãcjʉ̃ wʉhʉpʉ mʉsare yʉhʉ buhe dujigʉ̃, mʉsa yʉhʉre ne ñehedari. Sa ijiepegʉ̃ta ahri ijipihtiye sa waharo niaga Cohãcjʉ̃ yere tiquina ni ojoariro sahata, niahye Jesu masare. \p \v 50 Sa ye Jesu buheyequina tiquirore cohã cã, ijipihtiyequina oma site cãa wahahye. \p \v 51 Sa yero wahmʉno suhti mariediquiro ihcãno coma cjũno dihita comariquiro Jesu bato nʉnʉ tãmahye. Tiquiro sa nʉnʉ tãgʉ̃ ihñañe tiquirore ñehemahye. \v 52 Tiquirore tiquina ñehe duagʉ̃ ihñano tiquiro coma cjũnore cohã cã, suhti mariediquiro oma cãa wahahye. \s1 Pʉhtoa cahapʉ neahye Jesure \r (Mt 26.57-68; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 53 Sa ye pahia pʉhtoro cahapʉ Jesure ne cãhye. Sa ye ijipihtiyequina pahia pʉhtoa, bʉcʉna, ʉsã acaye judio masare buheyequina gʉ̃hʉ cahmecoahye. \v 54 Sa yero Pedro pehe Jesu bato yoaropʉ nʉnʉ tãhye. Sa nʉnʉ tãno pahia pʉhtoa ya wʉhʉ cahapʉ esahye. Sa yero tiquiro ti wʉhʉre cohteyequina surara mehna peca dʉhtʉ cahapʉ sohma dujiahye. \p \v 55 Pahia pʉhtoa, ijipihtiyequina apequina pʉhtoa gʉ̃hʉ Jesure wejẽ duti duaye, ni mehoñe mehna tiquirore tiquina ñano buhiri dahreatore wacũ macañe nimahye. Tiquina yahusãtire wacũ bocaerahye. \v 56 Sa wacũ bocaerapeta peyequina masa tiquirore sa yahusã maca cãhye. Tiquina yahusãñe poto ijierahye. Apequiro sijoro saha ni, apequiro sijoro saha niahye. \v 57 Sa ye apequina topʉ esaye, Jesure yahusãhye. \p \v 58 —‍Ahriquiro ohõ saha nidi: “Yʉhʉ ahri wʉhʉre Cohãcjʉ̃ wʉhʉre masa tiquina dahreri wʉhʉre cohãgʉtja. Sa cohãgʉ ihtia deco wahaboro ti wʉhʉre pari turi yegʉtja. Ti wʉhʉ masa tiquina dahreri wʉhʉ ijisi”, tiquiro nigʉ̃ ʉsã tʉhou, niahye ni meho yahusãñequina. \p \v 59 Tiquina sa ni yahusãepegʉ̃ta tiquina yahusãñe gʉ̃hʉ poto ijierahye. Apequiro sijoro saha ni, apequiro sijoro saha niahye. \p \v 60 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro pahia pʉhtoro tiquina watoa ducuriquiro wahcãdʉca sa, Jesure sinituahye: \p —‍¿Ahriquina mʉhʉre tiquina yahusãepegʉ̃ta tiquinare yʉhti cahmedajari mʉhʉ? ¿Mʉhʉre tiquina yahusãrire dʉhse ni yʉhti cahmeajari mʉhʉ? niahye tiquiro Jesure. \p \v 61 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoeperota Jesu sata tʉhotu cãhye. Tiquiro sa yʉhtieragʉ̃ ihñano pahia pʉhtoro tiquirore sinituahye tja: \p —‍¿Cristota ijiajari mʉhʉ? ¿Quehnoariquiro Cohãcjʉ̃ macʉ warota ijiajari mʉhʉ? niahye tiquiro Jesure. \p \v 62 —‍Tiquiro tjiaja. Sa yena yʉhʉre masʉre Cohãcjʉ̃ ohorigʉre yʉhʉ Pacʉ tutuariquiro poto pehepʉ yʉhʉ dujigʉ̃ ihñanata mʉsa. Sa yena ʉhmʉse cjẽ ehmeo cururi watoa yʉhʉ ahtagʉ̃ gʉ̃hʉre ihñanata mʉsa, niahye Jesu tiquirore. \p \v 63-64 Tiquiro sa nigʉ̃ta pahia pʉhtoro pehe tiquiro sañari suhtirore tiquiro basi tʉhrẽ cãhye, apequinare “Usua yʉhdʉare”, ni ihña masi dutiro. \p —‍Cohãcjʉ̃re ñano yahuducuro nine ahriquiro. Sa yena tiquiro ñano yahuducuyere tʉho tuhasaja mari. Sa ye topequinata yahusãahdo ahriquirore. ¿Sa yena dʉhse yenatari mari yojopʉre ahriquirore? niahye pahia pʉhtoro apequina pʉhtoare. \p —‍Tiquiro ñari buhiri wejẽno cahmene tiquirore, ni yʉhtiahye apequina pʉhtoa. \p \v 65 Sa ye tiquina mehna cjẽna Jesure sihco puti, tiquiro caperire dʉhte biha, tiquirore quẽpeahye. Quẽpe tuhasa ohõ saha nipeahye: \p —‍¿Noa pehe mʉhʉre quẽari? Ihñedapegʉta yahuya ʉsãre, ni bʉjʉpeahye tiquina. \p Sa ye pʉhtoro yequina surara pehe Jesure quẽpe tuhasa, neahye. \s1 —‍Tiquirore masiedaga, niahye Pedro Jesure \r (Mt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29) \p \v 66 Sa yero wʉhʉ caha ijiri paapʉ quehnoari paapʉ Pedro ijigʉ̃ pahia pʉhtoro cahacjõno wihiahye. \v 67 Pedro tiquiro sohmagʉ̃ ihñano ticoro tiquiro dihitare ihñaducuahye. \p —‍Nazare cjʉ̃no mehna, Jesu mehna mʉhʉ gʉ̃hʉ ijiri, niahye ticoro Pedrore. \p \v 68 Ticoro sa nigʉ̃ tʉhoro tiquiro ohõ saha niahye: \p —‍¿Dʉhse ni macago niajari mʉhʉ? Mʉhʉ nidiquirore ne masiedaja yʉhʉ, niahye Pedro ticorore. \p Tiquiro sa nidi bato Pedro sahrĩno sopecaha cahapʉ wahahye. Sa yero topʉ tiquiro ducugʉ̃ canaca yahuahye. \v 69 Topʉ tiquiro ijigʉ̃ ihñano cahacjõno pehe ticoro cahapʉ ducuyequinare yahuahye tja: \p —‍Ahriquiro gʉ̃hʉ Jesu buheyequina mehna cjʉ̃no ijire, niahye ticoro. \p \v 70 Ticoro sa nigʉ̃ tʉhoro Pedro pari turi ohõ saha niahye tja: \p —‍Tiquirore masiedaja yʉhʉ, niahye tja. \p Sa yero came cjũnopʉ topʉ ducuriquina Pedrore ohõ saha niahye: \p —‍Ijirota ijire. Mʉhʉ Galilea cjʉ̃ ijire. Sa yegʉ tiquina mehna cjʉ̃ta ijire mʉhʉ, niahye tiquina tiquirore. \p \v 71 Tiquina sa nigʉ̃ tʉhoro tiquiro yʉhtiahye: \p —‍Potota Cohãcjʉ̃ mehna niaja mʉsare. Potota yʉhʉ niedagʉ̃ Cohãcjʉ̃ yʉhʉre buhiri dahreahro. Tiquirore mʉsa nidiquirore ne masiedaga yʉhʉ, ni yʉhtiahye Pedro tiquinare. \p \v 72 Tiquiro sa nigʉ̃ta canaca yahuahye tja. Tiquiro sa yahugʉ̃ tʉhoro Jesu tiquirore nidire wacũahye Pedro: “Canaca pʉa taha tiquiro yahuato pano mʉhʉ yʉhʉre ‘Jesure masiedaga’, nigʉta mʉhʉ. Ihtia taha sa nigʉta mʉhʉ”, Jesu tiquiro nidire wacũahye Pedro pehe. Tiquiro sa nidire wacũno, tutuaro utiahye Pedro. \c 15 \s1 Pilato Jesure sinituahye \r (Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Sa ye bohrearopʉ pahia pʉhtoa, bʉcʉna, ʉsã judio masare buheyequina, ijipihtiyequina apequina pʉhtoa mehna cahmecoa, yahuducuahye tiquina yeatire masiñe tehe. Tiquina basi yahuducu tuhasa, Jesure dʉhte, ne cã, Pilatore ohoahye tiquirore. \v 2 Tiquina ne sagʉ̃ ihñano Pilato tiquirore sinituahye: \p —‍¿Potota judio masa pʉhtota ijiajari mʉhʉ? niahye tiquiro Jesure. \p —‍Mʉhʉ nino sahata ijiaja, ni yʉhtiahye Jesu. \p \v 3 Sa ye pahia pʉhtoa peye yahusãhye tiquirore. \v 4 Tiquina sa ni yahusãgʉ̃ tʉhoro Pilato tiquirore sinituahye tja: \p —‍Ahriquina mʉhʉre peye yahusãñe nine. ¿Tiquina sa yahusãepegʉ̃ta yʉhtierajari mʉhʉ? niahye tiquiro. \p \v 5 Tiquiro sa niepegʉ̃ta Jesu ne pari turi yʉhti nemoedahye. Sa yero Pilato ne dʉhse ni masiedahye. \s1 Jesure wejẽ dutiahye \r (Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 6 Cʉhmaripe pascuaripe masa yaquiro ijiatiquirore ihcãquiro peresupʉ ijiriquirore tiquina cahmediquirore Pilato wio basaducue tiahye. \v 7 Ti pjere Barrabá wame tiriquiro peresupʉ ijiahye. Tiquiro pʉhtoare cohã duayequina, masare wejẽñequina mehna cjʉ̃no ijiahye. \v 8 Sa ye masa peyequina Pilato cahapʉ esaye, tiquirore siniahye: \p —‍Cʉhmaripe ʉsãre mʉhʉ yeducuriro sahata yeya ʉsãre. Ihcãquiro peresupʉ ijiriquirore ʉsãre wio basaya, niahye tiquina. \p \v 9 Tiquina sa nigʉ̃ta Pilato tiquinare sinituahye: \p —‍¿Mʉsa yaquiro ijiatiquirore mʉsa judio masa pʉhtorore wio basaboagari yʉhʉ? ni sinituahye masare Jesure wio duaro. \p \v 10 Jesure masa tiquina cahĩgʉ̃ ihñañe pahia pʉhtoa gʉ̃hʉ tiquirore ihña tuhtiahye. Sa ihña tuhtiye tiquirore ohoahye Pilatopʉre. Sa yero masa tiquina cahĩdi buhiri tiquina ihña tuhtirire masino Pilato Jesure wio duamahye. \v 11 Tiquiro sa wio duepegʉ̃ta pahia pʉhtoa Jesu mehna masare usuagʉ̃ yeahye. Ohõ saha ni dutiahye tiquinare: “Barrabá pehere wioya. Jesure wejẽ dutiya”, ni dutiahye masare. \v 12 Sa yero Pilatore Barrabáre tiquina wio dutiri bato Pilato tiquinare sinituahye tja: \p —‍¿Ahriquiro judio masa pʉhtoro mʉsa nidiquiro pehere dʉhse yegʉtari yʉhʉ, mʉsa sa nigʉ̃? ni sinituahye tiquiro. \p \v 13 —‍Curusapʉ quẽ biha wejẽña tiquirore, ni sañuducuahye masa. \p \v 14 —‍¿Yabe borore ñañene yeari ahriquiro, mʉsa sa ni sañuducugʉ̃? ni sinituahye tiquinare. \p Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquina sañuducu nemoahye tja: \p —‍Curusapʉ quẽ biha wejẽña tiquirore, ni sañuducuahye tiquina. \p \v 15 Tiquina sa ni sañuducugʉ̃ tʉhoro Pilato pehe masare bucuegʉ̃ ye duaro Barrabá pehere peresupʉ ijiriquirore wio dutiahye masa tiquina cahmediquirore. Sa yero Jesu pehere yuta dari mehna tana duti, curusapʉ quẽ biha wejẽ dutiro ohoahye surarare. \p \v 16 Sa ye surara Pilato ya wʉhʉpʉ pretorio wame tiri wʉhʉpʉ tiquirore ne sahye. Ne sa tuhasa tiquina apequina surarare tiquina mehna cjẽnare cahmecoañe tehe pijioahye. \v 17 Sa ye tiquina pʉhtoro ya suhtiro yero saha bajuri suhtirore Jesure sãa, pota behtore dahre, ti behtore tiquiro dapu bui duhu peoahye. \v 18 Sa ye tuhasa ohõ saha ni bʉjʉpeahye tiquina tiquirore: \p —‍Quehnoano ahtaya. Judio masa pʉhto, quehnoano ahtaya, ni bʉjʉpeahye. \p \v 19 Sa nieta yucʉgʉ mehna tiquiro dapure quẽ, tiquirore sihco puti wisõ, cua pesaro yeyequina yero saha tiquirore quehe sa, ño peoro saha yeahye. Tiquirore ñano yeye niahye. Sa ye bʉjʉpeye niahye. \fig |src="cn01827B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 15.19" \fig* \v 20 Sa yepe tuhasa tiquina sãari suhtirore tu we nedoqueo, tiquiro ye suhti pehere tiquirore sãa, tiquirore curusapʉ quẽ biha wejẽñe wahaye, nea wahahye tiquina. \s1 Tiquina Jesure curusapʉ quẽ biha wejẽahye \r (Mt 27.32-44; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 21 Sa ye topʉ wahariquiro, Simo Cirene cjʉ̃no ihquẽ wʉhʉse ijiropʉ esariquiro, tiquina cahapʉ wihigʉ̃ ihñañe surara pehe tiquirore Jesu ya curusare wʉa cã dutiahye. Alejandro, Rufo pacʉro ijiahye Simo pehe. \p \v 22 Waha, Gólgota wame tiropʉ esahye. Gólgota nino “Dapu pehtoro”, nino nine. \v 23 Sa ye vinore mirra wame tiye co mehna tiquina moredi core Jesure ohomahye. Sa yero ti core sihni duerahye tiquiro. \v 24 Sa ye curusapʉ Jesure quẽ bihahye tiquina. Quẽ biha tuhasa tiquiro suhti ijirire “¿Noa yaro ijirotari ohõ?” ni cahme doquepeahye tiquina. \p \v 25 Jesure curusapʉ tiquina quẽ bihagʉ̃ ihtia hora dʉhsahye coheri pje esato. \v 26 Sa ye curusapʉ ohõ saha ni ojoari pjĩne duhu ohõahye tiquina tiquiro ñañe buhirire yahu duaye. \sc “AHRIQUIRO JUDIO MASA PɄHTORO IJIRE”\sc*, ni ojoahye tiquina ti pjĩne. \v 27 Sa ye pʉaro yaque bʉcʉna Jesu caha apeye curusaripʉ tiquina quẽ biha ohõriquina ijiahye tiquina. Ihcãquiro poto pehe, apequiro cũ pehe pehe quẽ biha ohõahye tiquina gʉ̃hʉre. [ \v 28 Tiquina sa yegʉ̃ panopʉ Cohãcjʉ̃ yere tiquina yahu ojoariro sahata waharo niahye. Ohõ saha ni ojoahye: “ ‘Dutiyere yʉhdʉdʉcayequina mehna cjʉ̃no ijire’, ni, tʉhoturi masa tiquirore”, ni ojoahye panopʉ.] \p \v 29 Sa ye curusari cahapʉ yʉhdʉ cãñequina Jesure ihña, tiquina dapu pacare yuredoqueo, tiquirore ñano ni yahuducuahye: \p —‍Quehnoare. Quehnoare. ¿Cohãcjʉ̃ wʉhʉre cohã, ihtia deco wahaboro pari turi ti wʉhʉre dahreacjʉ ijiajari mʉhʉ? \v 30 Mʉhʉ basi dijiahya. Sa yegʉ mʉhʉ basi yedohoya. Sa yegʉ yʉhdʉ witigʉta mʉhʉ, ni bʉjʉpeahye tiquina. \p \v 31 Tiquina yero sahata pahia pʉhtoa gʉ̃hʉ ʉsã judio masare buheyequina gʉ̃hʉ tiquirore sa ni bʉjʉpeahye. Sa ni bʉjʉpeye ohõ saha niahye tiquina basi: \p —‍Tiquiro apequinare yʉhdʉoriquiro ijieperota tiquiro basi yʉhdʉo masiedare. \v 32 “Israe masa pʉhto, Cristo ijiaja”, nimedi tiquiro. Sa yena tiquiro basi dijia tagʉ̃ ihñana tiquirore wacũ tutuanata, ni bʉjʉpeahye tiquina. \p Sa ye yaque bʉcʉna tiquiro caha tiquina quẽ biha ohõriquina gʉ̃hʉ sata ñano ni bʉjʉpeahye tiquirore tja. \s1 Jesu yariaa wahahye \r (Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30; He 6.19-20; 10.19-20) \p \v 33 Sa ye coheri pje ijigʉ̃ ihtia hora waro ijipihtiropʉ nahitiaa wahahye. \v 34 Sa yero nahitia yʉhdʉgʉ̃ waro Jesu tutuaro sañuducuahye: \p —‍¿Eloi, Eloi lema sabactani? niahye tiquiro. \p Sa nino ohõ saha nino niahye. “¿Yʉhʉ Pacʉ, yʉhʉ Pacʉ, dʉhsegʉ yʉhʉre cohãjari mʉhʉ?” nino niahye. \p \v 35 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye ihquẽquina topʉ ducuriquina ohõ saha nimahye: \p —‍Cohãcjʉ̃ yere yahu mʉhtariquirore Elia mʉnanore pijioro niboaga, nimahye tiquina. \p \v 36 Sa yero ihcãquiro tiquina mehna cjʉ̃no oma cã, aco ihmini sʉhtere vino sʉẽñe core tiquiro sohari sʉhtere ne cã, yucʉgʉ sohtoapʉ dʉhte ohõ, Jesure sihõmahye. Sa sihõno ohõ saha nimahye: \p —‍Cohteniña. Elia mʉnano ahriquirore tiquiro yʉhdʉogʉ̃ ihñarĩihna mari, nimahye tiquiro apequinare. \p \v 37 Tiquiro sa nidi bato Jesu pehe tutuaro sañuducu, yariaa wahahye. \fig |src="CN01836B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 15.37" \fig* \v 38 Tiquiro yariagʉ̃ta Cohãcjʉ̃ wʉhʉ cjã suhtiro cahsero tore tiquina cahmotari cahsero deco mehna bui pehe tʉhnʉ dijia ta, tʉhnʉ maa cjũ saa wahahye. \v 39 Tiquiro sa yariagʉ̃ ihñano surara pʉhtoro Jesu caha ducuriquiro ohõ saha niahye: \p —‍Ijirota ijire. Ahriquiro Cohãcjʉ̃ macʉnota ijire, niahye tiquiro. \p \v 40 Sa ye yoaropʉ ducuye numia Jesure ihñaducuye niahye. Tiquina numia mehna María Magdalena ijiahye. Apecoro María wame tiricoro gʉ̃hʉ ijiahye. Ticoro pehe José, tiquiro bahʉro Santiago, tiquina pacoro ijiahye. Apecoro Salomé ijiahye. \v 41 Tiquina numia Jesu yere quehnoano tʉhoyequina numia ijiye, Galilea yehpapʉ tiquiro ijigʉ̃ tiquirore yedohoe tiahye. Tiquina numia mehna peyequina apequina numia gʉ̃hʉ Jerusalẽpʉ Jesu mehna ahtariquina numia ijiahye. \s1 Jesu pagʉre masa copepʉ cũahye \r (Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 42-43 Sa ye ti deco tiquiro yariari deco saurú pano judio masa ʉsã sori deco pano ijiri deco ijiahye. Sa yero pascua cjẽ ijiatire tiquina quehnoyuri deco ijiahye. Ti ñamita José Arimatea cjʉ̃no cuero marieno Pilato cahapʉ esahye Jesu pagʉre sinino esaro. José judio masa ʉsã pʉhtoa mehna cjʉ̃no, pʉhtoa tiquina cua pesaro ihñariquiro waro ijiahye. Sa yero Cohãcjʉ̃ masa bui tiquiro pʉhtoro sajãtore cohtero niahye. \v 44 Sa yero José Pilatore tiquiro sini tuhasagʉ̃ tʉhoro tʉho maria wahahye Pilato pehe. “¿Jesu yaria tuhasayari?” ni tʉhoturo, tʉho maria wahahye. Sa yero surara pʉhtorore pijio ohõ saha niahye tiquirore: \p —‍¿Jesu yariaa wahari? ni, sinituahye tiquirore. \p \v 45 Tiquiro sa nigʉ̃ surara pʉhtoro yʉhtiahye: \p —‍Yariaa wahari, niahye. \p Tiquiro sa nigʉ̃ Pilato Jesu pagʉre oho dutiahye Josére. \v 46 Tiquiro sa oho dutiri bato José quehnoari suhtirore dúahye. Dú tuhasa, Jesu pagʉre ne dijio, suhtiro mehna wahme, masa copepʉ ʉtãpʉ tiquina seheri copepʉ tiquiro pagʉre cũahye. Cũ tuhasa, ti cope caha ijiria ʉtãre pajiria ʉtãre tu torẽ cã, ti copere bihahye. \v 47 Sa ye María Magdalena, María José pacoro Jesure tiquina cũrirore ihñahye. \c 16 \s1 Jesu masa wijiahye \r (Mt 28.1-10; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Sa ye saurú yʉhdʉgʉ̃ María Magdalena, María Santiago pacoro, Salomé mehna wisõñe co ehme sitiyere dúahye tiquiro pagʉre wisõñe tehe. \v 2 Sa ye domingo bohrea queharo Jesure tiquina cũri copepʉ wahahye tiquina. \v 3 Wahaducuye, ohõ saha niahye: \p —‍¿Ti copere biharia ʉtãre noa marine põo basarotari na? niahye tiquina basi. \p \v 4 Ti copepʉ esaye, ti copere biharia ʉtãre pajiria ʉtãre tiquina põo cũriare ihñahye tiquina. \fig |src="cn01850B.tif" size="col" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 16.4" \fig* \v 5 Sa ihñañe ti copepʉ sajã sahye. Sa sajã saye, wahmʉnore poto pehe dujiriquirore yehseye suhti tiriquirore ihña, acʉaa wahahye. \v 6 Tiquina sa acʉagʉ̃ ohõ saha niahye tiquiro: \p —‍Yʉhʉre ihña acʉeracãhña. Jesu Nazare cjʉ̃no tiquina quẽ biha wejẽdiquiro mʉsa macariquiro masa wijia tuhasari. Ohõre mariedare. Tiquirore tiquina cũrirore ihñaña. \v 7 “Tiquiro mʉsa pano Galileapʉ waharota”, ni yahuna wahaya tiquiro buheyequinare, Pedro gʉ̃hʉre. Topʉ tiquiro nidiro sahata mʉsa tiquirore ihñanata, ni yahuahye wahmʉno tiquinare. \p \v 8 Tiquiro sa nigʉ̃ tʉhoye tiquina cueye, nanare, masa cope cahapʉ ijiriquina oma cãa wahahye. Sa cueye apequinare yahuerahye. \s1 Jesu María Magdalenare bajuahye \r (Jn 20.11-18) \p [ \v 9 Sa ye domingo ijigʉ̃ Jesu tiquiro masa wijiari bato María Magdalenare bajua mʉhtahye. Ticoro siete watĩare cʉomedicoro ijimahye. Sa yero Jesu tiquiro yariato pano watĩare tiquiro cohãnohricoro ijiahye. Sa yero ticoro pehere bajua mʉhtahye tiquiro masa wijiari bato. \v 10 Sa ye Jesu mehna cjẽna tiquiro yariagʉ̃ ihñañe tutuaro bʉjʉa witi, utiye niahye. Sa tiquina utiri watoa ticoro pehe tiquirore ihñarire yahumahye tiquinare. \v 11 “Cristo catiri. Ihñaʉ”, ticoro ni yahuepegʉ̃ta tʉho duerahye. \s1 Jesu tiquiro buheyequinare bajuahye \r (Lc 24.13-35) \p \v 12 Came pʉaro tiquina mehna cjẽna wʉhʉse marienopʉ tiquina tinigʉ̃ Jesu sijoro saha bajuriquiro tiquinare bajuahye. \v 13 Tiquiro sa bajuagʉ̃ ihñañe tiquina tojoaa waha, apequinare Jesu yequinare tire yahuahye. Tiquina sa ni yahuepegʉ̃ta tiquina pehe tʉho duerahye. \s1 Jesu tiquiro yere buhe dutiro ohoahye tiquiro buheyequinare \r (Mt 28.16-20; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 14 Came doce tiquiro buheyequinare mesa cahapʉ tiquina dujigʉ̃ tiquinare bajuahye tiquiro. Sa yero tiquirore ihñariquinare tiquina yahugʉ̃ tʉho dueyequinare masino Jesu tiquinare tuhtiahye. Tiquirore tiquina quehnoano wacũ tutuerari buhirire tuhtiahye tiquinare. \fig |src="CN01883B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="San Marcos 16.14" \fig* \v 15 Sa tuhti tuhasaro tiquinare ohõ saha niahye: \p —‍Ahri yehpa ijipihtiropʉ quehnoañe buheyere ijipihtiyequina masare buhena wahaya. \v 16 Yʉhʉre wacũ tutuayequinare tiquina wame yenohriquinare pecapʉ wahaboriquinare yʉhdʉorota Cohãcjʉ̃. Sa ye yʉhʉre wacũ tutueyequina Cohãcjʉ̃ tiquiro buhiri dahreatiquina pecapʉ wahatiquina ijieta. \v 17 Sa ye yʉhʉre wacũ tutuayequina yʉhʉ tutuaye mehna ohõ saha yeeta: Yʉhʉ tutuaye mehna, yʉhʉ wame mehna watĩare cohãeta. Sa ye wahma yahuducuyere yahuducueta. \v 18 Sa ye añaare tiquina ñehegʉ̃, ijipihtiye nima dʉhse ijiye nimare tiquina sihnigʉ̃, tiquinare ne purĩsi. Sa ye dohatiyequina bui tiquina omocarine tiquina ña peogʉ̃ dohatiyequina pehe quehnoa wahaeta, niahye Jesu tiquiro buheyequinare. \s1 Jesu ʉhmʉsepʉ mʉjaa wahahye \r (Lc 24.50-53) \p \v 19 Sa ni yahu tuhasa mari pʉhtoro Jesu ʉhmʉsepʉ mʉjaa wahahye. Topʉ esaro Cohãcjʉ̃ poto pehe dujiahye tiquiro mehna pʉhtoro ijiro. \v 20 Sa ye Jesu buheyequina ijipihtiropʉ quehnoañe buheyere buheye wahaa wahahye. Tiquina sa buhegʉ̃ mari pʉhtoro tiquinare yedohoahye. Tiquiro tutuaye mehna ye ihño, masigʉ̃ yeahye tiquinare, masare tiquiro ye buheyere tʉho dutiro. To punota ijire.]