\id LUK - Northern Paiute NT -USA 2012 (DBL -2013) \h Luke \toc1 Luke ka Te Pabe'e Jesus, Te Naa Tooa'a-witu, Numu oo Tuukwena \toc2 Luke \toc3 Lk \mt1 Luke ka Te Pabe'e Jesus, Te Naa Tooa'a-witu, Numu oo Tuukwena \c 1 \p \v 1-2 Ka Te Pabe'e ka yaa teepu-kooba tamme-baa'yoona oo manepu-witu. O'no Te Pabe'e nakatzimodu ka oo poonnese ne tuukwe'e. Ewa'yoo numu mooasoo ka Te Pabe'e-witu botugu. \v 3 Nu ka no'oko umu ooka poonnedu unnepu nenayodase besa oetu nakasopedakwadoose, meno'o e pua'a Theophilos nu u-matoo tubo'o, \v 4 o'no saa'a u punno'o oo nakasopedakwadookwu mee nu tusooyugwe. \p \v 5 Oosoo sumu'yoo wa'etse, Zachariah mee naneadu, ka mu Jew numu Abijah mee naneadu nananesootuhidu-matu\f + \fr 1:5 \ft Soo Herod ka mu Jew numu-kooba katu.\f*. Oo nodukwa punno'o unu peawabe, Elizabeth mee naneadu, oo naa punno'o ka nanesootuhi papabe'e-matu uga. \v 6 Umuoo uga besa'yoo numu, no'oko ka Te Naa unnepu kaaheno nakabetse'a. \v 7 Umuoo ooosapa gi dooamu-ga'yoo soo Elizabeth ka gi dooamudoo-wa'ne'yoona. \p \v 8-9 Mu Jew numu nanesootuhi papabe'e nanahoesoo ka tu tumayohoyina, ka pabatsekoo Jew nanesootuhipe nobe-kwi'yoona mayohoyakwe. Umu ka nanesootuhi nobe-kwitoo meakwudu, ka besa kookwanadu kootugukwudu. Sumu tabenoosoo Zachariah nanetutze'a\f + \fr 1:8-9 \ft Umu nanetutzea tutsanoodyana ka haka ka besa kwanadu kootugukwudu, Zachariah yise makwuhoo.\f*. \v 10 Ka besa kookwanadu nakootugukwuno'o oe manepetuse, soo Zachariah ka nanesootuhi nobe-kwi egeaka. Umu numu puuwanasoo konnopunnena nanesootuhigonno. \v 11 Zachariah yise meeoo pooha tuusoobedyakooha. Sumu'yoo umu Te Naa tutummatziwabe mu toha kakasa-ga-matu petuhoose, ka besa kookwanadu pukwikoo nakootuguna-kumaba wunupunne. \v 12 Soo Zachariah yise ka Te Naa tummatziwabe poonnese suihoo. \v 13 Soo Te Naa tummatziwabe ka Zachariah mee netamma, “U sakwa gi suipana. Soo Te Naa tookwa u nanetsukwiya'ena naka. U nodukwa Elizabeth mee naneadu saa'a naatse tooa'agakwu. U yise John mee oo neakwu. \v 14 Ka oo nadooa'adoose, mu saa'a besa sokwamadooa, ewa'yoo numu saa'a punno'o ooosoo. \v 15 Soo John besa'yoo numukwu, ka gisoo oo nadooa'adoo soo Te Naa tu Besa Pooha-ma oo sootuhikwu. Soo John sakwa ooosapa gi atsa tutza'emukwa baa hebepana, gi tooe hownnekoo puma tu nabaayina hebepana tuwazoo. \v 16-17 Saa'a ka nana manese, soo John unusoo pooha-gakwu ka Te Naa yadooawabe Elijah mee naneadu-kwa'ne. Ka Te Pabe'e gisoo petu, saa'a u tooa, John, mu numu oo-toogoo mooe nemamakwupunnedooa. Soo John ka mu numu Te Naa oemota manepu, ka oo besa podo mu makodyukwu. Soo John ka mu naanapua'amu tu doodooamu besa soobedya mayugwedooa. Soo John saa'a ewow Jew numu ka Te Naa mu naka'oedyuku-matusoo makodyudooa.” \p \v 18 Soo Zachariah ka Te Naa tummatzidu toha kasa-gakoo mee netamma, “Mooasoo nu unu wa'etsena, e nodukwa punno'o unu peawabe. Hownnekoo yise nu oo sopedakwadoodooa u sumuna e nemooaka?” \p \v 19 Soo Te Naa tummatzidu toha kasa-ga'yoo mee oo nanekwegea, “Gabriel mee nu nane'a. Nu Te Naa-nakwana kemmadu. Soo Te Naa-soo meeoo e netamma, nu u tuukwedooa ka besa na'unnedu. \v 20 Meno'o manakwana, u gi yadooa manekwu, u ka ume e tuukwena gi naka'oedyukuna. Pana saa'a ka u tooa nawuese, u yadooasoo manedooa.” \p \v 21 No'yoona mu numu puuwanasoo konnodape ka Zachariah wutooena. “Ha'ooga manena oosoo gi yabe tsebooegena?” mee umu sokwama. \v 22 Ka saa'a umu-matoo tsebooekese, yise sukwe miyutsu'nge, gi yadoo'a. “Soo wa'etse tuusoobedyadu-kwa'ne nuumma,” mee mu numu sokwama. \p \v 23 Saa'a ka tu nananesootuhi pupua'amu tutumatzimakwuse, ka nanesootuhi nobe-kwi'yoona, Zachariah nobe-kwitoosoo kodyuka. \v 24 Ka saa'a soo oo nodukwa, Elizabeth mee naneadu, kohea. Manege muha manepetuga, Elizabeth ooosapa nobe-kwisoo. \v 25 Soo Elizabeth yise mee unakwe, “Soo Te Naa e tubetse sootuhipu. Meno'o manakwana numu gi e nesootzemakwu, gi dooamu-ga'yoo mee e netammana.” \p \v 26-27 Soo tsuadumu Mary mee naneadu, Nazareth mee naneadu-kwi nobe-ga'yoo\f + \fr 1:26-27 \ft Ka Galilee mee naneadu teepu-koobatu.\f*. Soo Mary koomadookwuna Joseph mee naneadu saa'a oo nodukwadookwu. Soo Joseph ka umu ne Jew numu-kooba katudu, David mee naneadu-nakwana a numuhabena. Ka Elizabeth naapahe muha koheana oo manekase, soo Te Naa ka pumme tummatzidu, toha kasa-gakoo Gabriel mee naneadu ka Mary-matoo taya. \v 28 Soo Gabriel ka Mary-baa petugase meeoo oo netamma, “Soo Te Naa tubetse besa u sootuhikwu.” \p \v 29 Soo Mary oo-ma nakasua'e, “Hemmagina netamma?” mee soonammena. \p \v 30-33 Soo Gabriel yise mee ka Mary netamma, “Gi suipana. Soo Te Naa besa u-matoo soonammena, u sootuhikwu. Pudusoo u kohease saa'a u naatse oonga'a dooadookwu. U yise Jesus mee oo neakwu Numu Magwetzoidu mee na'unnedu. Oosoo unu pooha-gakwu, oosoo ka Te Naa-nakwana kemmakwuse. Soo Te Naa saa'a ooosapa tu doodooamu-kooba tueya'e tuungudooa ka mu namooatupu David-wa'nesoo soo David puu tu nanumu nehanegatudu. Gadoo hee oo ooonakwatu.” \p \v 34 Soo Mary yise mee ka Gabriel tubenga, “Hownnekoo yise nu tooa'adookwu, nu ka gi hannano'o nanano habepuna?” \v 35 Soo Gabriel yise mee oo nanekwegea, “Soo Te Naa ka tu Besa Pooha-ma oo u sootunagakwu. Ka oo Besa Pooha-toohakwi u koheakwu, oosoo tuha'yoo ka Te Naa Tooa'akwu. \v 36 Soo u hama'a Elizabeth punno'o u-kwa'nesoo besa nasootuhipu. ‘Oosoo gi dooamu-doodu mogo'ne,’ mee mu numu ka o'nosoo oo nea pana oosoo yise mooasoo naapahe muha kohea. \v 37 No'yoona soo Te Naa unnepu togesapa manekena.” \p \v 38 Soo Mary meeoo, “Nu Te Naa tummatziwabe. Tooe how tooe nuka Te Naa mayugwena besa'yoo.” Soo Gabriel yise meahoo. \p \v 39 Gi haa'no obenakwatoo, soo Mary namahanese, mea oona giba-matoo ka teepu Judea mee naneadu-kwitoo, ka tu hama'a Elizabeth nobenega. \v 40 Ka Zechariah nobe-kwi yise petugase, ka Elizabeth-no yadoo'a. \v 41-42 Soo Elizabeth ka Mary-no yadooadyakwe, oo wuma ka tu oonga'a yutsungahoose. Soo Elizabeth yise ka Te Naa Besa Pooha-toohakwi pumme oo wupetuhoose yadooakooha. Mee yise unnewunu, “Soo Te Naa tubetse besa u sootuhipu, u oonga'a nokosoo. \v 43 Nu besa soonamme ka yaa nu-baa u petuse, ka tamme magwetzoikwudu u kohe'a, ka Te Naa ume besa sootuha'e. \v 44 Ka u petuhoose nuka u yadooese, e oonga'a nu-naga'yoona yutsungahoo, ka besa soonammese. \v 45 Soo Te Naa tubetse besa u sootuhi u ka tubetse besa no'oko oo unnepu naka'oedyukuna.” \p \v 46-47 Soo Mary tubetse besa soonammena nanesootuhikooha meeoo yise, “Soo Te Naa tubetse besa'yoo, numu magwetzoidu. Nu tubetse besa oo-matoo soonamme. \v 48 Tooe gi e maawa'nekoo sapa soo Te Naa e soobedyana tubetse besa e sootuhi. Yaa manakwana mu numu ooosapa meeoo nu-kwitu wahakwu, ‘Soo Te Naa ka Mary tubetse sootuhipu.’ \v 49 Soo Te Naa tubetse unu pooha-ga'yoo. \v 50 Soo Te Naa oe manakwana te soobedyana tamme punno'o ka oo naka'oedyukuna besa nasootuhi. \v 51 Soo Te Naa unu naduya hemma yugwedu, oosoo umu besa nasooyugwedu numu matzooekute, \v 52 mu numu-kooba aatadu nokosoo. Pana ka mu gi maawa'nekoo numu besa sootuha'e. \v 53 Soo Te Naa ka mu tutuha manedu sootuha'e, pana mooasoo besa manepunne mee nasooyugwedu numu soo Te Naa tsasoopedya. \v 54-55 O'nosoo soo Te Naa ka te namooatupu Abraham mee netammapu, ‘Mu yow e nanumu besa sootuhikwu.’ Meno'o yise soo Te Naa ka mooasoo meeoo unnepuna yise ooosapa besa te sootuha'e.” \p \v 56 Pahe muha soo Mary ka Elizabeth-baa'yoose tu nobe-kwitoosoo kodyukasoo. \p \v 57 Ka saa'a yise soo Elizabeth naatse tooa'adoo. \v 58 Oo nananumu-no oo nonopua'a besa sokwama ka oo nakase, soo Te Naa ka oonga'a-ma besa ooka sootuhise. \p \v 59 Sumu nasatese, umu nanesootuha'e ka Jew numu tumayohokuna soo oonga'a Jew mane, oo nakakwuse tuwazoo. Umu oo nonopua'a ka oonga'a Zachariah mee tooe neahookwu, ka oo naa-wa'nesoo, \v 60 pana soo Elizabeth meeoo mu netamma, “Masoo John mee naneakwu.” \v 61 Umu yise meeoo oo tubenga, “How yise John? Gi too haka u nananumu-matu John mee nane'a.” \v 62 Umu ka Zachariah mayutzengese, oo mi yadoo'ena, oo tubenga, “Ha'yoo u ka u tooa'a naneamakakwu?” \v 63 Soo Zachariah yise punno'o mu tumawahakuse pumma tu tubokwuna nekwa'e. \v 64 Ka pumme ooka tu gease, Zechariah yise meeoo oo-ma tubohoo, “Mooasoo masoo John mee nane'a.” O'no yise soo Zachariah tuapa nanakahoopetuhoosoo yadooase nanesootuhikoohase mee unnewunu, “Soo Te Naa tubetse besa'yoo.” \p \v 65-66 “Esoo ka Te Naa umu sootuhipu. Hownne'yookwu gina esoo tuha'yoo?” mee umu oo nonopua'amu sokwama. Gi haa'no oobenakwatoo mu numu ka teepu Judea mee naneadu-koobatu ka oona giba-na nonobe-ga'yoo, ka Zachariah Elizabeth-no unu moomooatupu dooa'adoose oo nanatukwena, punno'o meeoosoo, “Hownne'yookwugina oosoo tuha'yoo?” Umu ka Te Naa saa'a ooka sootuhikwuna sopedakwadoo, soo tuha'yoo ka Te Naa Besa Pooha-ma tu hee-gakwu. \p \v 67 Soo Zachariah ka Te Naa pooha-toohakwi nanesootuhina mee unakwe, \v 68-73 “U, Ne Naa numme Jew numu ooosapa pumatoo nanesootuhidyina. U tubetse besa'yoo. U ka ne namooatupu Abraham mee naneadu meeoo netammapu u ka numme wohonedu-makoo ne magwetzoikwu mee. Meno'o yise u ka u unnepu oo-toogoo mayohogena. U mooasoo meeoo unnepu ka Ne Pabe'e numme-baa petuse, oosoo ka mu tunaka'oedyukudu David mee naneadu-nagatu tsuagetu. Oosoo Te Pabe'e unu poohagakwu \v 74 umu numme wohonedu tu pooha-ma matzooekukwu. Gi numme hemma-ma nasoosu'a. \v 75 U nakabetseana kaaheno ka u besa podo meadabekwu. \v 76 Yise u e tooa John, ka Te Naa yadooawabe manekwu. U ka Te Pabe'e-kobenasoo meadabenokwu ka mu numu nemabetsea meakwu. \v 77-78 U meeoo ka mu numu tuukwekwu soo Te Naa te sootuhina te magwetzoina, te tuma'emukwana soomu'wakwu soo Te Pabe'e ka tutuha te soobedyana. Soo Te Naa ka Te Pabe'e tamme-baatoo ta'ya ka tabatsebooege-kwa'nekoo yaa teepu-koobatoo petuookwu. \v 79 Mu numu, ka togaba-witu tuigadu oosoo mu tzapoonnekukwu ka besow po, o'no yise soo Te Naa mu magwetzoikwu.” \p \v 80 Soo John ka saa'a, ka nana manekese, ka Te Naa pooha hee-ga'yoo. Mana giba-ma nobe-ga'yoo numu-wana, ka namamakwuse mu Jew numu nanesootuhibu tunedyooekwuse. \c 2 \p \v 1-3 O'no\f + \fr 2:1-3 \ft Mu numu natzepotugu ka nana Quirinus mee naneadu ka mu Syrian numu moohedu.\f* yise soo mu Roman numu-kooba katudu, Augustus mee naneadu tubo mee tunetammana, “No'yoona numu sakwa tu naneana tzebotugu, ka tu nanamooatupu pukwi'yoona kemmapu-wisoo.” \v 4-5 Soo Joseph ka David-ma'yoona tsuaketu tu nanamooatupu, yise ka Bethlehem numu nokatu-kwi'yoona kemmapu ka Judea mee naneadu teepu-koobatu. Soo Joseph ka Mary-no yise ka Nazareth\f + \fr 2:4-5 \ft Nazareth nokadu-kwi ka Galilee mee naneadu teepu-koobatu.\f* mee naneadu-wi'yoona Bethlehem-witoo memeakwate tu nananeana botugukwuse. Umu ka saa'a nanodukwadookwu. Mooasoo soo Mary paba kohe'a. \p \v 6-7 Umu yise Bethlehem-wi pepetugase, soo Mary yise naatse tooa'adoo. Oosoo mu oonga'a mu mooe tooa'a. Soo Mary yise wunapu-wi oo wutootase, ka pookoo tukanoo-kwi oo tzahabeku, umu ka gi hanosoo toikwuse. Mooasoo kakaa'no'yoo soo numu pukwi tooina. \p \v 8 Mu seepu takonedu-matu tu seepu tako'ne, ona sukwe puuwana. \v 9 Te Naa-baa'yoona mu tutakonedu-koobatoo pa'anakwana gootabua petuse mu gootabuakupunne, yise sumu'yoo Te Naa tummatziwabe, mu toha kakasa-gakoo-matu pa'anakwana umu-tamme wuegena. Mu tutakonedu tubetse unu sua'e. \v 10 Soo Te Naa tummatzidu yise meeoo mu netamma, “Mu sakwa gi suipana. Nu besa mu tuukwegena, no'obatusoo numu besa masokwamakwudu. \v 11 Yaa tabeno mooasoo soo Te Pabe'e nadooa'adoo, oona Bethlehem-witoo ka David pukwi'yoo kemmapu-wi'yoona. Soo Te Pabe'e mu magwetzoikwutu. \v 12 Mu oo sopedakwadookwu nu togesapa mu tuukwe'e, mu oo mayukwu ka oonga'a wunapu-wi namabutooena, pookoo tukanoo-kwi oo natzahabekute.” \p \v 13 Toge o'no, ewa'yoo mu Te Naa tutummatzidu toha kakasa-ga'yoo pa'anakwana umu-baa petugonnose nanesootuhina mee unnegonno, \v 14 “U pa'anakwatu Ne Naa tubetse besa'yoo. U, Ne Naa ka mu numu-matoo besa soonammena yaa teepu-koobatoo mu sootuhina mu magwetzoikwu.” \p \v 15 Umu Te Naa tutummatzidu toha kakasa-ga'yoo yise punowsoo toogoopatoosoo kodyuhoo. Mu tutakonedu yise meeoo nananetamma, “Tamme sakwa oona Bethlehem-witoo mease, oo poonne ka Te Naa tamme tuukwena.” \v 16 Mu tutakonedu yise yabesoo mea'ase, Mary-no Joseph mayu petuga, yise ka oonga'a ka pookoo tukanoo-kwi oo natzahabekute. \p \v 17-20 Mu tutakonedu yise punnowsoo kodyuna, nanesootuhina mee unnemena, “Ne Naa, u tubetse besa'yoo. U, Ne Naa numme sootuhipu. Numme nanasookwugi pooha namanipu poonnena ka pooha na'unnewunudu naka. No'yoona tookwa soo ume unnepu togesapa.” Umu yise punowsoo meana mu numu tuukwemena, ka oonga'a tu poonnepu-witu. “Hownne'yookwugina soo oonga'a?” mee mu numu ka mu tutakonedu unnena nakadu sokwama. Soo Mary mu unnena soomayuna, yise ewa oetu soohaneyakwe. \p \v 21 Namewatsu tabe mease ka mu Jew numu ka Te Naa pumme tunetammakapu mayohoyakwe umu ka oonga'a Jew numu manena tumayohokukwu. Jesus mee oo nea, ka Te Naa tummatziwabe ka toha kasa-gakoo pumme netamma-kwa'nesoo, gisoo ka Mary kohe'a. \p \v 22-24 Soo Mary ka tu hoone manena tatukwase, yise ka Joseph-no ka tu oonga'a Jesus tzahedana ka Jerusalem mee naneadu-kwitoo memea. Ka o pepetugase, ka pabow nanesootuhi nobe-kwitoo memea, soo Mary waahoo weeho ka Te Naa tzademe, ka Te Naa tunetammana mayohona. Soo Te Naa meeoo, “Soo numu mooe tooa tooe hannano pana nugatu.” \p \v 25 Sumu'yoo besa'yoo wa'etse, Simeon mee naneadu, Jerusalem-wi nobe-ga'yoo. Oosoo ooosapa ka Te Naa-matoo nanesootuhina, ka tu Nanumu Magwetzoidu Te Pabe'e petukwuna wutooedu. \v 26 Soo Te Naa ka Simeon ka Tu Besa Pooha-ma meeoo, tuusoobedyapu-ga'yoo, “Gisoo u ya'ena, u Nanumu Magwetzoikwudu poonnekwu.” \p \v 27 Soo Te Naa Besa Pooha ka nanesootuhi nobe-kwitoo ka Simeon ta'ya. O'no yise mu Mary-no Joseph ka Jesus tzahedana pepetuoo, ka tumayohope mayohokwuse. \v 28 Soo Simeon ka Jesus tzahedase, tu puta-wi oo hedapunnena, ka Te Naa-matoo nanesootuhiwunu mee unnewunu, \v 29-32 “U, Ne Naa, tubetse besa'yoo. Nu meno'o oo poonne numme-matoo u tutayana numu magwetzoikwudu. Oosoo saa'a mu gi Jew numu togesapa u unnepu tunedyooena yise mu Jew numu sootuhidooa. Wuna'me nu oo wutoo'e, ume nakabetseana. Nu gisoo ya'ena oo poonnekwu mee u e tuukwe. Meno'o yise nu besa soomanena mesoo ya'e, nu ka mooasoo oo poonnese.” \p \v 33 “Soo Simeon sumuna besa ka ne tooa-witu netamma,” mee mu Jesus naanapua'amu ka gi oo nakasopedakwadoopana besa oo nakasokwamakute. \v 34-35 Soo Simeon yise mu nanesootuhikuse, ka Mary meeoo netamma, “U tooa'a saa'a ka mu Jew numu suda tumatuguna tzapoonnekudooa, yise ka hayoo mu tusooyugwena. Umu-matu namagwetzoikwudu. Umu-matu punno'o kadoo namayugwekwu umu ka oo nekwohonena. U punno'o unu tutuha soonammekwu ka mu numu u tooa tumoo'ookese.” \p \v 36 Toge o'no, tubetse unu peawabe, Anna mee naneadu, umu-baa petuhoo. Soo Anna tubetse besa'yoo numu. Besa'yoo uga kooma-gana \v 37 ka tu kooma ya'ese, unusoo besa'yoo ka wuna'me nonotsa awamooa nanesootuhiyakwe ka nanesootuhi nobe-kwi'yoona nanesootuhidyina, nonotsa yongona tuwazoo. Ewasoo gi tukapana nanesootuhiyakwe. Soo Anna Te Naa yadooawabe. \v 38 Ka Mary noko Joseph pu-baa pepetugase, Anna ka Te Naa-matoo nanesootuhi, “U, Ne Naa, tubetse besa'yoo. Yowsoo oonga'a te wutooena. Esoo tamme Jew numu magwetzoikwudu.” \p \v 39 Joseph-no Mary ka tumayohope mayohose, ka Te Naa pumme netamma-kwa'ne ka tu teepu Galilee mee naneadu-kwitoo punowsoo kodyuka, ka Nazareth mee naneadu-kwitoo ka Te Pabe'e-nosoo. \v 40 Soo Te Pabe'e Jesus mee naneadu naatse manekese, unu natzooena, unu soonamme, ka Te Naa pumme sootuha'e. \p \v 41 Nonotsa sumu tomoyina soo Te Pabe'e Jesus naanapua'amu ka Jerusalem mee naneadu-kwitoo memeayakwe, nananesootuhina na'ewa tukayakwe, ka oo soomayuna, o'no mu Jew numu natzama'wu. \fig Sumu tomo'yina soo Te pabe'e tu naanapua'amu-no Jerusalem-witoo meayakwe|src="CN01644b.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 2.41" \fig* \v 42 Soo Te Pabe'e yise ka tooebetse manese, sumumano waha matsebuekudu (12) tomose, umu-no mea. \v 43-44 Soo Te Pabe'e Jesus naanapua'amu yise ka hemma namamakwuse, ka Jerusalem-wi'yoona memea. “Soo Jesus ka sumuna ta nananumu noko tu pupua'amu-no kemma,” mee umu sokwama. Pana soo Te Pabe'e ka Jerusalem-wisoo mani. O'no yongona umu oo too'e kwate tu nananumu-baatu. \v 45 Pana umu-baatu kadoo'oo. Umu yise ka Jerusalem-witoosoo kokodyuka oo watena. \v 46 Pahe tabe mease, umu oo mayu, ka nanesootuhi nobe-kwikoo mu nanesootuhibu numu tunedyooedu naka katuna ka nanesootuhibu-witu besasoo mu tutubengayakwe. \v 47 “Esoo besa oo nakasopedakwadoona mu mesoo nanekwegeayakwe, tooe togesoo naatsepana,” mee mu nanesootuhibu numu oo soobedya. \v 48 “How manena soo Jesus mow mu numu tunedyooedu yadooe katu?” mee oo naanapua'amu sokwama. Soo oo pea yise meeoo oo netamma, “Manatu tooe numme u too'e wate. U sakwa uga gi 'yoo suda ne matugupana.” \v 49 Soo Te Pabe'e oo nanekwegease meeoo, “How yise manena mu e too'e wate? Mu mooasoo oo sopedakwatoo nu yaa E Naa-baa oo nakabetseana.” \v 50 Soo Te Pabe'e naanapua'amu oo unnena gi nakasopedakwatoo. \p \v 51 Umu yise ka Nazareth mee naneadu-kwitoo punowsoo kodyuka. Soo Te Pabe'e yise tu naanapua'amu besa nakabetsea. \v 52 Nanakese unu soonamme manepetu soo Te Naa besa oo soobedya, mu numu punno'o. \c 3 \p \v 1-2 Ka saa'a soo John\f + \fr 3:1-2 \ft Soo John naa Zechariah mee naneadu.\f* ka Te Naa yadooawabe maneke, ka Tiberius\f + \fr 3:1-2 \ft Tiberius numu netutzeamena nana'atakoosoo numu moohe tuunguna. Mu numu oo netutzeana pummesoo nateepu-kooba nobe-ga'yoo: Pontius Pilate Judea-witu, Herod Galilee-witu, Herod pabe'e, Philip Ituraea noko Trachonitus-witu, Lysanias Abilene-witu mu Jew numu moohedu Annas no Caiaphas mee nananeadu.\f* mu Roman numu-kooba oo katu mooasoo ewasoo (15) tommokapu. \v 3 Soo John yise ka giba-ma'yoo wuekese, ka baa hooodu Jordan mee naneadu-kumi meadabena, mu numu ma'emukwapu mu nanekwaha tuungu. “O'no soo Te Naa mu ma'emukwana soomu'wakwu,” mee mu netamma. Ka mu nanekwahakese, soo John yise baa-wi mu matzakakwu. \v 4 Soo John ka o'nosoo Te Naa yadooawabe Isaiah mee naneadu pumme waha-kwa'ne manakwe. Isaiah meeoo tubotugu. \q1 “Mana ka gi hemma nadukadu naa-wi'yoona sumu'yoo nana ka Te Naa pooha-toohakwi mu numu tunesootabuekwu, ‘Mu sakwa muusoo namabetseapunne ka Te Pabe'e pudusoo petukwuno'oto. Mu sakwa kaaheno tuusooyugwepunne, o'no mu besa oo nakabetseanokwu.’ \v 5 Meno'o mu numu ka unu nanakwohonedu sutakoo podo me'a. Nanekwahase, ka po kaaheno mayugwe. Soo Te Naa ka numu besa mayugwekese, mu oo nagenokwu. Soo Te Naa ka giba wuwuta'nena kaaheno mayugwese, mu tutuaga kwakwabedu kaanokukese, mu numu yise kaaheno oo podokoo besa meadabekwu. \v 6 No'obatusoo numu yise oo nakasopedakwadookwu ka Te Naa tamme magwetzoa'e.” \p \v 7 Soo John ka mu numu pu-baa petudu mee netamma yakwe, “Mu unu etza'a. Saa'a soo mu tuma'emukwana mu-matoosoo kodyukwu. Mu baa-wi mumme e matzaka tuungu, pana mu gi ka mu tuma'emukwapu nematzagakwuna'e. \v 8 Mu mooe'ugasoo sakwa ka suta mu manena tubetse ma'wukase, ka besa-tamme manese, o'no sakwa yise nu baa-wi mu matzakakwu. Gi besa nasooyugwena mee unnegonnopana, ‘Numme yaahoo Te Naa doodooamu, numme ka Jew numuna.’ Mu tookwa gi oo nakasopedakwadoo soo Te Naa tooe hownnekoo tooe tu doodooamu mu mesoo mayugwe. \v 9 Mu sakwa besa tumatugu. Mu ka ooosapa gi besa tumatuguna mu kadoo'oo namayugwekwu. Tooe haga tooe gi he-toogoo besa'yoo natunikwu.” \p \v 10 Ewa'yoo numu oo nakana oo tubengu, “Hownnekoo sakwa numme besa tumatugumo?” \v 11 Soo John mee mu nanekwegea, “Mu sakwa ka tutuha manedu tummatzi. Tamme ka waha-batu hemma hee-gana sakwa sumuoo ka numu gi hee-gakoo gea. Ka tukapu-gana tamme sakwa mu tseagoedu maka.” \v 12 Mu tumasumudoodu ka John-baa petuse baa-wi oo namatzaga tuunguna. “Hownnekoo sakwa numme besa tumatuguyi?” mu numu mee oo tutubengu. \v 13 Soo John mu nanekwegea, “Mu ka mu tumasumutoona suu'mu haneyi.” \v 14 Mu tukwutumadu punno'o oo tutubengu, “Hownnekoo sakwa numme besa natumunagakuna suu'mu oo natubesatuka?” Soo John mee mu nanekwegeana, “Mu sakwa gi mu numu nesuana hemma puma mu tumuna hanepana. Mu sakwa gi mu numu nemooagana mu esayikupana.” \p \v 15 Mooasoo mu Jew numu oo sopedakwatoo ka tooe hannano tooe ka Te Pabe'e nanepetuna umu yise ka John Te Pabe'e mee sooyugwe. \v 16 Soo John ka mu sokwamapunnena sopedakwadoona mee mu netamma, “Nu gi Mu Pabe'e. Nu gi oo-wa'ne unu pooha-ga'yoo. Nu baa-wi numu sukwe matzakayakwe. Soo Te Pabe'e nuga ooonakwa unu pooha-ga'yoo nuga ooonakwa besa'yoo. Soo Te Pabe'e ka Te Naa Besa Pooha-ma mu sootuhikwu oosoo suda mu manena mu nematzagakuse mu gi tunakabetseadu kadoo'oo namayugwekwu. \v 17 Soo Te Pabe'e petuse ka mu numu yaa teepu-koobatu nemadabuedooa ka mu bebesow ka suta-nagakoo tzobadooa. Ka bebesow numu yise Te Naa nobe-kwi mu nabaa'yookukwu. Ka sutakoo numu gi tunaka'oedyukudu soo Te Pabe'e ka tubetse gi tokedu goso-witoo ma'anakwunikwu.” \v 18 Meeoonekoo soo John ka o'nosoo ooosapa numu tunedyooe ka Te Naa besa unnepu-witu. \p \v 19-22 Soo John ka mu numu baa-wi matzadyakwe, soo Te Pabe'e punno'o oo-baa petugase yise baa-wi namatzaka. Ka Te Pabe'e nanesootuhiwunu, soo Te Naa Besa Pooha pa'anakwana kwe'na'a tubongo punoonooe yotsekwuge-kwa'ne yise oonaga manipetu. Soo Te Naa pa'anakwana yadooase, mee unne, “U yow E Besaa Tooa, nu-kwa'ne'yoosoo. Nu unu u soopedyana besa u-matoo soonamme.” \p Ka saa'a soo mu Jew numu-kooba numu nehane katudu Herod mee naneadu gi toge'yoo nana. Tu pabe'e nodukwa, Herodias mee naneadu, oo-makoo tsakahoose oo nodukwadoo. Soo John ka Herod manena nesootu'adya'ena mee oo netamma, “U sakwa gi ewa suda tumatugupana. U sakwa gi uga ka u pabe'e nodukwa nodukwadoopana.” Soo Herod gi oo nakabetsebena nanahano'obasoo ka John wutuma tuunguna. \p \v 23 Soo Te Pabe'e ka pahemano (30) tommo manepetuse numu nanesootuhibu tunedyooe maneka. Soo Te Pabe'e ka Joseph tooa mee mu numu-matu unakwe. \q1 Soo Joseph naa Heli mee nane'a. \v 24 Soo Heli naa Matthat mee nane'a. Soo Matthat naa Levi mee nane'a. Soo Levi naa Melchi mee nane'a. Soo Melchi naa Jannai mee nane'a. Soo Jannai naa Joseph mee nane'a. \v 25 Soo Joseph naa Mattathias mee nane'a. Soo Mattathias naa Amos mee nane'a. Soo Amos naa Nahum mee nane'a. Soo Nahum naa Esli mee nane'a. Soo Esli naa Naggai mee nane'a. \v 26 Soo Naggai naa Maath mee nane'a. Soo Maath naa Mattathias mee nane'a. Soo Mattathias naa Semein mee nane'a. Soo Semein naa Josech mee nane'a. Soo Josech naa Joda mee nane'a. \v 27 Soo Joda naa Joanan mee nane'a. Soo Joanan naa Rhesa mee nane'a. Soo Rhesa naa Zerubbabel mee nane'a. Soo Zerubbabel naa Shealtiel mee nane'a. Soo Shealtiel naa Neri mee nane'a. \v 28 Soo Neri naa Melchi mee nane'a. Soo Melchi naa Addi mee nane'a. Soo Addi naa Cosam mee nane'a. Soo Cosam naa Elmadam mee nane'a. Soo Elmadam naa Er mee nane'a. \v 29 Soo Er naa Joshua mee nane'a. Soo Joshua naa Eliezer mee nane'a. Soo Eliezer naa Jorim mee nane'a. Soo Jorim naa Matthat mee nane'a. Soo Matthat naa Levi mee nane'a. \v 30 Soo Levi naa Simeon mee nane'a. Soo Simeon naa Judah mee nane'a. Soo Judah naa Joseph mee nane'a. Soo Joseph naa Jonam mee nane'a. Soo Jonam naa Eliakim mee nane'a. \v 31 Soo Eliakim naa Melea mee nane'a. Soo Melea naa Menna mee nane'a. Soo Menna naa Mattatha mee nane'a. Soo Mattatha naa Nathan mee nane'a. Soo Nathan naa David mee nane'a. \v 32 Soo David naa Jesse mee nane'a. Soo Jesse naa Obed mee nane'a. Soo Obed naa Boaz mee nane'a. Soo Boaz naa Salmon mee nane'a Soo Salmon naa Nahshon mee nane'a. \v 33 Soo Nahshon naa Amminadab mee nane'a. Soo Amminadab naa Ram mee nane'a. Soo Ram naa Hezron mee nane'a. Soo Hezron naa Perez mee nane'a. Soo Perez naa Judah mee nane'a. \v 34 Soo Judah naa Jacob mee nane'a. Soo Jacob naa Isaac mee nane'a. Soo Isaac naa Abraham mee nane'a. Soo Abraham naa Terah mee nane'a. Soo Terah naa Nahor mee nane'a. \v 35 Soo Nahor naa Serug mee nane'a. Soo Serug naa Reu mee nane'a. Soo Reu naa Peleg mee nane'a. Soo Peleg naa Eber mee nane'a. Soo Eber naa Shelah mee nane'a. \v 36 Soo Shelah naa Cainan mee nane'a. Soo Cainan naa Arphaxad mee nane'a. Soo Arphaxad naa Shem mee nane'a. Soo Shem naa Noah mee nane'a. Soo Noah naa Lamech mee nane'a. \v 37 Soo Lamech naa Methuselah mee nane'a. Soo Methuselah naa Enoch mee nane'a. Soo Enoch naa Jared mee nane'a. Soo Jared naa Mahalaleel mee nane'a. Soo Mahalaleel naa Cainan mee nane'a. \v 38 Soo Cainan naa Enos mee nane'a. Soo Enos naa Seth mee nane'a. Soo Seth naa Adam mee naneadu. Ka Adam yise soo Te Naa manumudoopu. \c 4 \p \v 1 Ka Te Naa Besa Pooha-toohakwi'yoona Te Pabe'e ka Jordan hooodu-kumaba'yoona mea. Soo Te Naa Besa Pooha numu-wanatoo oo tayana oo nanesootuhi tuunguna. \v 2-3 Saa'a yise soo suta'yoo ka Te Pabe'e meeoo netamma, “U sakwa nanamanena nasootza'me ka Te Naa Tooa'ana. U sakwa eka tupe tukaba mayugwe, o'no u oo mesoo tuka.” \fig Soo te Pabe'e numu-wanatoo mease nanesootuni|src="cn01698B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 4.2-3" \fig* \v 4 Soo Te Pabe'e gi oo nakabetseana, mee unakwe, “Soo Te Naa meeoo, \q1 ‘Tukapu nadukana suu'mu gi numu magwetzoi-wa'ne'yoo.’ \m Soo Te Naa unnepu suu'mu numu magwetzoi.” \p \v 5 Soo Suta'yoo yise pa'atoo ka Te Pabe'e bikase, oo tzapoonnekute no'yoona nana'ata'yoosoo numu ka teepu-koobatu. \v 6 Soo Suta'yoo yise meeoo tuwazoo ka Te Pabe'e netamma, “O'nosoo nuka mu numu yaa teepu-koobatu e moohe tuungu, umu yise no'yoona e nakabetseakwu. \v 7 U ka nu-matoo nanesootuhina, nu ume mu nakabetsea tuungukwu.” \v 8 Soo Te Pabe'e meeoo ka Sutakoo netamma, “Nu gi u-matoo nanesootuhi-wa'ne'yoo. Soo Te Naa unnepu mee mooasoo nabotugu, \q1 ‘Tamme sakwa ka Te Naa-matoo suu'mu nanesootuhi, ookow suu'mu nakabetsea.’ ” \p \v 9 Soo Suta'yoo yise ka Te Pabe'e ka Jerusalem mee naneadu-witoo bika. Pa'atse'e ka pabow nanesootuhi nobe-kooba oo wunu tuunguse, ka Te Pabe'e mee netamma, “U sakwa nanamanena u ka Te Naa Tooa'ana. U sakwa ma-kooba'yoona nadawunihoo. \v 10 O'no soo Te Naa u magwetzoikwu oosoo ka meeoo nabotuguna, \q1 ‘Soo Te Naa umu pumme tummatzidu u mabetsea tuungu. \v 11 U gi tupe-ma tukwutza'nge-wa'ne'yoo, umu ka u tsipunnena.’ ” \p \v 12 Soo Te Pabe'e yise ka Sutakoo meeoo netamma, “Nu gi umu unnena nakabetsea-wa'ne'yoo, oosoo ka meeoo nabotuguna. ‘Tamme gi ka Te Naa mapoonne, ha'oo sakwa oosoo mani mee sokwamana.’ ” \v 13 Soo Suta'yoo yise ka Te Pabe'e-baa'yoona meahoo. “Sumuna penakwasoo nu ka Mu Pabe'e makwuhookwu,” mee soonammena. \p \v 14-15 Soo Te Pabe'e yise punowsoo kodyuka ka pummesoo teepu Galilee mee naneadu-witoo. Soo Te Pabe'e yise ka meadabena ka Te Naa Besa Pooha-toohakwi ka Te Naa unnepu numu tunedyooe mea ka Jew numu nanesootuhi nobe-wi'yoona tuwow. No'yoona ka teepu-koobatu mu numu oo nanatuukwe'e yise mee nana'unakwe'e, “Soo Te Pabe'e Jesus tubetse unu besow pooha-ga'yoo.” \p \v 16 Soo Te Pabe'e ka Nazareth pukwi tu namananana-wisoo petuga. Ka nanesootuhi tabeba oe manepetuse, soo Te Pabe'e numu-baa nanesootuhi petuga ka ooosapa maneyina. \v 17 Soo Te Pabe'e yise natunea tuungu. Oosoo yise wunuoohoo. Umu ka o'nosoo Te Naa yadooawabe Isaiah mee naneadu tubona nakea. Oo tsakwunowse oo-toogoo tu poonnemese ka oo mayuse ooka mu neakutu mee na'unnedu. \q1 \v 18 “Soo Te Naa Tu Besa Pooha-matu-ma e sootuhipu ka umu tutuha manedu gi how mane-wa'ne manepunnedu numu tu unnepu e tuukwe tuunguna. Ka Te Naa Pesa Pooha-ma ka mu nanasuda tu tumatugumasoo tzangedu umuoo suda tumatuguna soomu'wakwu mu sootuhina mu magwetzoikwu. Mu gi tutubootabuedu-kwa'ne manepunnedu nu sootuhina mu magwetzoikwu. Yise mu numu mukwapunnedu numu nanasuda namatugudu, \v 19 nu besa tuukwekwu. ‘Meno'o soo Te Naa mu magwetzoikwu.’ ” \p \v 20 Soo Te Pabe'e yise oo neamakwuse o ka pumatoo a natubona mabutooese punowsoo ka tu tummatzidu geasoo yise ka numu tunedyooedu katunoo-wi katuhoo. No'yoona numu yise oo nakapunne. \v 21 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Yow meno'o soo o'nosoo a unnepu oo-toogoo manekena. Mu muusoo namakoo a poonne.” \p \v 22 “Soo Jesus nanabesa yadooapana masoo tamme-matusoo, masoo Joseph tooa. Ha'oo yise masoo besa yadoo'a?” Mee'e no'yoona mu tunakapunnedu nananetamma. \p \v 23 Soo Te Pabe'e mee mu netamma, “Mu sumuna meeoo e netammakwu, ‘Mooasoo numme oo naka u ewow numu magwetzoikena ka Capernaum mee naneadu wi'yoona. U sakwa yaanona ka umesoo numu mabetsea,’ mee sumuna mu e netammakwu. \p \v 24 Nu mu tuukwekwu mu wakwawa'a Te Naa yadooawabe etzaga naka'oedyuku pana mu oogowsoo nanumu oo nopua'amu-no gi oo naka'oedyuku-wa'ne'yoo. \v 25 Ka tubetse o'nosoo oo namanepu-wa'ne, wuna'me (3 ½) tomopu gi tu pow'ma, ewa'yoo Jew numu natseagoe. Ewa'yoo mu Jew pepeawabe tu koomamu tuipu punno'o tseagoe \v 26 pana soo Te Naa gi mu maka. Soo Te Naa ka wawa'a peawabe\f + \fr 4:26 \ft Zarephath mee naneadu-wi nobe-gana.\f* ka Elijah makayidu suu'mu makana oo sootuha'e. \v 27 Ewa'yoo Jew numu unu tookoo pehe'uagoedu pana soo Te Naa gi ka Elisha umuoo mabesaku tuungu. Soo Te Naa ka Elisha ka wawa'a tookoo pehe uayidu Naaman mee naneadu mabesaku tuungu. Soo Te Naa ka umu wakwawa'a etzaga tunaka'oedyukudu sootuhikwu, gi mumme gi tutunaka'oedyukudu.” \p \v 28-29 Mu numu ka meeoo oo unakwe oo sutakuse yise ka nanesootuhi nobe-wikoo oo tayahoo. Yise oona wuta'ne-matoo oo tzakakase ka oo batsowkwuse. \v 30 Pana soo Te Pabe'e mu tasegeyidoo meahoose mu namatsatsepooge, yise kokodyuka. \p \v 31 Soo Te Pabe'e Jesus yise ka Capernaum mee naneadu-wi petuga. Toge, o'no mu nanesootuhigonno tabeno umu-baa petuga. Soo Te Pabe'e petugase, ka besowsoo ka Te Naa-witu mu numu tunedyooewunu. \v 32 Mu numu yise oo nesookwuga'e oosoo tubetse besa ka Te Naa unnepu-witu wahamena, “Yow tookwa esoo Te Pabe'e,” mee'e mu numu. \p \v 33 Sumu'yoo nana tsoapayidu oe. Soo tsoapa wa'agena ewa unnewunu ka Te Pabe'e meeoo netammabodote. \v 34 “Uda! U haa'a kadoo e mayugwekwu? U sakwa ne tsasoopedya. Nu u sopedakwatoo, u Jesus, ka No'oko Hemma Manumudoopu Besaa Tooa'a.” \v 35 Soo Te Pabe'e ka tsoapa nematzagakwunihoo meeoo oo netamma, “Gi unnepana, managa'yoona tzebooegea.” Soo tsoapa ka oo-naga'yoona tsebooegease, ka nana wunapowkase sapa oosoo gi namanayaha. \v 36 Mu numu yise mee nana'unnegonno, “Uune'yoo! Tamme ha'yoo gi hannano'o besa mownnekoo poohabe poonnedu. Esoo Te Pabe'e puu ka tsoapa nematzagakwunihoo, sukwe yadooase sapa.” \v 37 Mu numu otuoo yise ka Te Pabe'e manipu poonnedu nanatuukwekooha ka saa'a yise ewa'yoo numu otuoo nanakwingadu oo nanatuukwegonno. \p \v 38 Soo Te Pabe'e yise ka mu nanesootuhimakwuse oe'yoona mease, ka Simon Peter-baa petuga. Soo Simon Peter yahe peawabe unu tuoeya'ena oo tookoo unu udutuna onahoo hape. Umu o nobe-witu ka Te Pabe'e oetu tuukwe'e. \v 39 Soo Te Pabe'e yise oo-baa wunu petugase meeoo oo netamma, “U mooasoo besa mani.” Oosoo peawabe yise yotseoose, mu tugoomahanekuhoose, mu tuka tuunguhoo. \p \v 40 Oogowsoo yongona tu taba egowse, mu numu nana'atakoosoo tutu'oe-ga'yoo ka Te Pabe'e-baa natzato petudyakwe. Soo Te Pabe'e yise umu-ma pooha matugumena mu mabesakumena \v 41 mu tsoapagoedu nokosoo. Mu tsoapa yise mee unnegayakwe, “U yaahoo ka No'okosoo Hemma Manumudoopu Tooa'a.” Soo Te Pabe'e yise mu tsoapa tayayakwe. Soo Te Pabe'e gi ooka mu wahakwuna petzape, ka pumme mu sopedakwatoona. Ka mu tsoapa tsebooegeayakwe, mu tsoapagoedu numu yise besa maniyakwe. \p \v 42 Oogow moo'a awamooa soo Te Pabe'e yise oona numu-wanatoo mea. Saa'a mu numu yise oo watena, oo mayuse, oo too'e nabaa'yoo tuungu. \v 43 Pana soo Te Pabe'e mee mu sukwe netamma, “Mu numu manatooe nonobe-gakoo, nu ka Te Naa tamme mabetseakwuna-witu mu tuukwekwu. Soo Te Naa Besa Pooha meeoo e netamma, ‘Manatutooe mu numu ekow nanesootuhibu tunedyooe.’ ” \v 44 Soo Te Pabe'e yise oona ka teepu Judea mee naneadu-wi'yoona ka mu numu tuukwe'emena, yise mu nanesootuhi-wi'yoona tuwazoo. \c 5 \p \v 1 Soo Te Pabe'e yise ka banunadu Gennesaret mee naneadu-kumaba wununa, ewow numu Te Naa unnepu tunedyooedyakwe. Ewa'yoo numu oo na'oonnakwi manepunne ka Te Naa unnepu soonakana. \v 2 Waha'yoo sake o. Mooasoo soo mu tuukwidu Simon mee naneadu-no ka sake-wi'yoona tsebooese, ka puma tu tuukwina tzabazagadyakwe. \v 3 Soo Te Pabe'e ka Simon sake-wi tsebooese, oo natzemange tuungu sagwane ka bakumanatoo. O'no oweoo ka sake-wi soo Te Pabe'e katuna ka Te Naa unnepu numu tunedyooe. \p \v 4 Ka mu numu yadooemakwuse, soo Te Pabe'e ka Simon mee netamma, “U sakwa ma tookapu baa-ga-witoo natsenooyooe ka puma mu tuukwina ka baa-witoo tzasawekuse, mama tuukwina tutzakadukooha.” \v 5 Soo Simon yise ka Te Pabe'e meeoo netamma, “Nu u nakabetseakwu tooe mooasoo numme togawano too'e tuukwise sapa gi hemma tzaku'a.” Umu yise ka Te Pabe'e netamma-kwitu wukwihoo. \v 6 Tubetse ewa'yoo pakwe yise natzakadu, soo puma mu tuukwina yise natakebu'e. \v 7 Umu ka mu tu pupua'amu James noko John\f + \fr 5:7 \ft Mu James noko John naa Zebedee mee nane'a.\f* mee nananeadu ka sumuoo sake-witu namatoo bise, mu natummatzi tuungu. Mu James-no John ka umu-baa pepetuoogase umu namekoosoo ka mu sake kaanokuhoose, mu sake yise nano too'e patatsopedihoo. \v 8-10 Soo Simon Peter ka tu pupua'amu James, John-no yise, o'no oo pudu sopedakwatoo ka Te Pabe'e unu pooha-gana, umu ka ewow pakwe mu tuukwina poonnese, soo Peter yise ka Te Pabe'e-matoo nanesootuhikooha mee unnewunu, “Uda! Nu ooosapa tuma'emukwanummedu. U tubetse besa'yoo. U sakwa gi nu tzage'e manepana.” Soo Te Pabe'e yise meeoo ka Peter netamma, “Gi nu-ma suipana. Wuna'me u pakwe-ganummedu. U sakwa nu-ma tsabegase ka Te Naa besa unnepu mu numu tunedyooemea e tummatzina.” \v 11 Umu yise no'yoona ka bakumana petuse, Simon, James yise John no'oko ka tu hemma matusookwunise ka Te Pabe'e nakatzimodu mane. \p \v 12 Umu yise ka Te Pabe'e-no meana ka numu nogadu-kwi petuga. Sumu'yoo nana unu tookoo uayidu onona, ka Te Pabe'e-baa petugase oo nanetsagwayina meeoo oo netamma, “U sakwa e mabesaku ka meeoo soonammena.” \v 13 Soo Te Pabe'e Jesus yise oo-ma pooha matuguse mee oo netamma, “Nu u mabesakukwu, u besa manekwu. \v 14 Ka besa manese. U sakwa ka mu Jew numu nanesootuhiwabe natzapoonnekuse ka Moses tamme tunetamma-kwa'nesoo ka Te Naa tuwuniku ka te tookoo uayina namabesaku-kwitoo. Gi saa'a mu numu tuukwepana ka ume e mabesakuna.” \v 15 Ooonne'yoopana soo nana ka besa manise ka mu numu tuukwekooha ka Te Pabe'e-witu, yise ewa'yoo numu tuoegoedu oo takoona petu ka besa tu manekwuna sookwina. \p \v 16 Soo Te Pabe'e yise kwinga'a numu-wanatoo mease nanesootuha'e. \p \v 17 Saa'a soo Te Pabe'e ka mu numu tunedyooedyina ka Te Naa-witu. Susumudu naana ka mu numu Jew tumayohona numu tunedyooedu, susumudu yise mu nanesootuhibu tunedyooedu-nagatu Pharisee mee nananeadu mana kwinga'akwitu\f + \fr 5:17 \ft Ka teepu Galilee noko Judea mee naneadu-witu kemmadu ka Jerusalem mee naneadu tuwazoo.\f* too'e petugase oonow aata'a. Soo Te Pabe'e Jesus ka Te Naa Besa Pooha-ma numu mabesakudyakwe. \p \v 18 Huu'yoo nanana kapa-wikoo ka gi yutsungadu numu tzakwuhuna petuga. Umu ka Te Pabe'e-matoo napoohameapana, \v 19 ewow numu ka nobe-wikoo umu gi hownnekoo oe tzoonoo'a. Umu yise ka nobe-kooba tupoyase oo-koobatu tzatawagase ka kapa-nokosoo tobongo ka tuoeyaedu tzakweku ka Te Pabe'e-kobenatoo. \v 20 Soo Te Pabe'e oo sopedakwatoo ka mu nanana puu-ma unu nasoonatza'e yise ka gi yutsungadu nana meeoo netamma, “E pua'a, nu ka u tuma'emukwana soomu'wakwu.” \v 21 Umu Jew numu tunedyooedu mu Pharisee mee nananeadu-no o aatadu mee tusooyugwe manepunne, “Esoo hayoo suda na'unnedu unni. Masoogina Te Naa mee nasooyugwe. Soo Te Naa suu'mu ka numu tuma'emukwana soomu'wa.” \v 22-23 Soo Te Pabe'e yise oo sopedakwatoo ka mu tusooyugwena, yise meeoo mu netamma, “Mu gi e naka'oedyukute ka mu numu tuma'emukwana e soomu'wa pana mu oo poonnekwu ka eka nana e mabesakuse. \v 24 Mu yise oo sopedakwadookwu nu eka teepu-kooba ookow poohabe hee-ga'yoo ka mu numu tuma'emukwana e soomu'wana.” Soo Te Pabe'e yise ka nana gi yotsungadu meeoo netamma, “Wunuoose ka u kapa nobe-witoo tzakwuka.” \v 25 Soo nana ka tu kapa tzakwuhuna nobe-kwitoosoo meana, ooosapa meeoo unneno'o, “Te Naa tubetse besa'yoo.” \v 26 No'yoona mu numu oo soo'oedyukuna meeoo punno'o, “Te Naa tubetse besa'yoo. Numme nanabesa namanedu yaa tabeno poonne. Numme gi hannano'o yooonnekoo poohabe poonnedu.” \p \v 27 Sumu'yoo nana Levi mee naneadu ka oonow putoogoo numu tzoonooadyakwe mu numu tunekwina tumasumudoodyakwe. Soo Te Pabe'e ka oetoo meana ka o oo katu oo poonnese yise meeoo oo netamma, “U sakwa umu-no nu-no manenumme.” \v 28 Soo Levi yotseoose, oo-no tzabeka. \p \v 29 Ka Levi nobe-wi'yoona paba natabetuka yise saa'a soo Te Pabe'e ka Levi nobe-witoo oo-no mea mu Pharisee mee nananeadu tuka. Ewa'yoo numu tumasumudoodu o, tuma'emukwadu mee nananeadu umu-no tuka. \v 30 Mu Pharisee ka Te Pabe'e umu-no tuka oo poonnese, ka umu oo nakatzimodu nesootzemana meeoo mu netamma, “Umu gi toge manakwe umu-no tuka, umu tumasumudoodu mu nanumu suda dyugwedu.” \p \v 31-32 Soo Te Pabe'e ka oo unnena nakase, meeoo yise unakwe, “Nu yaa ka teepu-kooba namanumudoopu ka mu tuma'emukwadu Te Naa-witu tuukwekwuse. Ka mumme mooasoo besa nasooyugwedu numu nu gi hownnekoo mu tummatzi-wa'ne'yoo.” \p \v 33 Umu Pharisee nanesootuhidu naana yise ka Te Pabe'e meeoo netamma, “Umu John nakatzimodu ka numme Pharisee-no gi tukapana nanesootuhiyakwe. How yise umu ume nakatzimodu gi punno'o ooosoo tumatugu?” \v 34 Soo Te Pabe'e mee mu nanekwegea, “Nu togesoo umu-no'yoona, pudu nodukwadoodu-kwa'ne umu puu ka nanano'yoona besa sokwama. \v 35 Pana pudusoo nu gi umu-no'yookwu, o'no yise saa'a umu e nakatzimodu gi tukapana nanesootuhikwu.” \p \v 36 Soo Te Pabe'e ka mu tunedyooena mee tuwazoo mu tuukwe, “Ka oohoo a manepunne mu gi hownnekoo ka mu numu pudu tumayohope no'oko ka mumme putoogoo mooa tumayohope-noko mayua-wa'ne'yoo. U pudu wanapu ka mooa wanapu-ma dotsanase, oosoo gi toge tubuakwu. \p \v 37-38 Mu gi hownnekoo eka mumme pudu natunetammakuna ka mooa tumayohope noko mayua-wa'ne'yoo. \v 39 Pana mu numu ka mumme e pudu tumayoho tuunguna gi nakabetzape. Mu ka mummesoo mooa tumayohona soonoyugwena. Mu ka mooatupu atsa tutza'emukwa baa hebedu numu-wa'ne'yoo. Oosoo puu gi pudu atsa tutza'emukwa baa petzape oosoo meeoo, ‘Soo mooatupu atsa tutza'emukwa baa besa kamma.’ ” \c 6 \p \v 1 Ka tu nanesootuhi tabeba-wi soo Te Pabe'e yise umu pumme nakatzimodu-no oona tubewabe-too meana unu tseagoena ka tumasuape-matu mabokamena oo mahangena o tukamena esoo mooasoo natumayohodu. \v 2 Mu Jew numu nananesootuhidu, Pharisee mee nananeadu, mu poonnena, ka Te Pabe'e meeoo netamma, “Umu u nakatzimodu ka te Jew tumayohona gi heesoobedya. Umu ka tumasuape mahanegena oo tukana esoo nanesootuhi tabeba gi numu hemma how yukweno'o. Esoo tamme Jew numu mooa tumayohona, o'no nanesootuhi tabeno gi numu hemma how yukweno'o 'yoo manakwe.” \p \v 3 Soo Te Pabe'e yise punno'o meeoo mu netamma, “Mu sakwa uga oo nea ka o'nosoo soo besa tamme-kooba katukwudu, David mee naneadu, punno'o ka te Jew tumayohona takopapu tu pupau'amu-no ka tseagoena. \v 4 Soo David ka Te Naa nanesootuhi nobe-wi petugase, ka tu pupua'amu-no ka pooha tukaba tuka, umu nanesootuibu numu tunedyooedu suu'mu tukana. Oosoo ka Te Naa-nakwana gi hownne'yoo.” \v 5 Soo Te Pabe'e meeoo mu netamma, “Nu yow Mu Pabe'e. Nu no'oko hemma ka mu nanesootuhi tabeba-wi mu nemadabuekwu.” \p \v 6 Ka tu nanesootuhi tabeno soo Te Pabe'e ka mu nanesootuhidu-baa petugase Te Naa-witu mu numu tunedyoo'e. Sumu'yoo nana tumadinakwatu tu mi pasatopo'nepu gi mayutsungadu oe numu-no. \v 7 Umu Pharisee nanesootuhibu numu tunedyooedu, mu Jew nanana Pharisee mee naneadu-no ka Te Pabe'e besa eya'epunne oo sookwaha'yoo howga saa'a ekow nana oo mabesakudooa. O'no tabeno gi hemma how nuugweno'o, ooka saa'a how kadoo'oo oo mayugwekudooa. \v 8 Soo Te Pabe'e oo tusooyugwena sopedakwatoo. Soo Te Pabe'e meeoo ka nana netamma, “Yaatoo kemma.” Soo nana ka Te Pabe'e-baatoo meahoo. \v 9 Soo Te Pabe'e ka umu pumme poonnepunnedu meeoo netamma, “Ka pabow tabeba-wi gi hemma how nuugweno, o'no haa'a suta'yoo? Yise o'no tabeba haa'a mu gi ha'yoo oo sooyukwe o'no haa'a mu gi namabesakupana gi hownne'yoo? O'no haa'a ka pabow mu tabebano'o, ya'epana gi hownne'yoo?” \v 10 Soo Te Pabe'e yise mu poohwise yise ka gi mayutsungadu meeoo netamma, “Matuhe.” Oosoo yise matuhe oo mi namabesakuhoopu. \p \v 11 Umu tunesootzemadu suta'a yise nanano mee tunehane, “Tamme sakwa ka Jesus batsa.” mee'e. \p \v 12 Soo Te Pabe'e yise oona giba-matoo mease togawano nanesootuha'e ka Te Naa-matoo. \v 13 Ookow mooa awamooa soo Te Pabe'e ka umu pumme nakatzimodu namatoo ba'e. Sumu mano'yoona wahamatsebooekudu (12) umu-nagatu netutzea tu yadooawabe manekwudu. Umu mee nanane'a: \p \v 14 Simon, soo Te Pabe'e Peter mee ookow nea'a; Andrew, Peter pabe'e, James, John, Philip, Bartholomew, \v 15 Matthew, James, oo naa Alphaeus mee naneadu, Simon, numu-no watze nagoedu mee tuwazoo naneadu, Judas ookow naa James mee nane'a, \v 16 Soo Judas punno'o saa'a ka tukwutumadu ka Te Pabe'e-matoo nemanekukwudu. \p \v 17 Soo Te Pabe'e yise ka mu pumme nakatzimodu-no ka giba-ma'yoona wuekese, oo tookanakwa yamoso-wi petugonnohoo. Ewa'yoo numu tooe hano'yoona tooe petudyipunne ka Te Pabe'e-baa\f + \fr 6:17 \ft Nanakwinga'akwitu ka teepu Judea mee naneadu-nakwanatu tuwazoo ka Jerusalem mee naneadu-nakwanatu tuwazoo, yise ka ba-kumana umu ka Tyre noko Sidon mee nananeadu na'oonnakwitu tooe.\f*. \v 18 Susumudu ka Te Pabe'e nakahooyapunnedu, susumudu tuoegoedu natzatogedu, mu tsoapagoedu punno'o oo-baa natzatodu. \v 19 No'yoona mu tuoegoedu natzatodu ka Te Pabe'e tzamadyakwe ka oo pooha no'oko numu mabesakute. \p \v 20 Soo Te Pabe'e yise ka umu pumme nakatzimodu meeoo netamma, “Tooe tamme ka meno'o tutuha manepana nasootuha'e, ka saa'a soo Te Naa yise unusoo te mabetseakwu. \v 21 Tooe tamme ka meno'o tseagoepana nasootuha'e, saa'a tamme ka Te Naa-baa'yoona gi tutuugekwu. Tooe tamme yaano ka suda sokwamapana nasootuhikwu, saa'a tamme Te Naa-baa'yoona besa sokwamakwu. \p \v 22 Mu ka mu numu mumme gi petzabena gi too mu-no mu napua'ana, nanasuda nu-koobatoo mumme tu netamma sapa gi suda sokwamapana mu besa nasootuhikwu. \v 23 Mu sakwa gi oo nasoomenakwapana tooe how mumme tu yugwe, mumme suda tu netamma sapa. Mu ka saa'a Te Naa-baa petugase unusoo besa nasootuhikwu. Mu nanamooatupu puu mu Te Naa yadooawabe nanasuda matugu pana, meno'o yise umu ka Te Naa-baa'yoona besa sokwama, ka besa pumme tu sootuhise. \p \v 24 Pana soo tooe haga tooe ka meno'o besa manepunne ka yaa teepu-kooba'yoona ookowsoo nasootamana, gi ha'yoo sokwamana, gi hemma toge soobedyana, umuoo gi nasootuhikwu, ka mooasoo umu yaa teepu-kooba'yoona besa sokwamana. \v 25 Mu ka meno'o mu hee-gana paba sooyugwena oosoosoo mu takonepunnena mu gi hownnekoo nasootuha'e-wa'ne'yoo. \v 26 Mu ka mu numu besa mu nemadabuena petukuna, ka saa'a mu gi nasootuhikwu. Mu numu puu ooosapa ka mu yaahoo Te Naa yadooawabe mee'e mumme tu nemooaka mu besa mu sooyugwe. \p \v 27 Pana nu mu tuukwekwu tamme sakwa te wohomu besa soobedya yise besa mu matugu tooe umu gi te soobedya sapa. \v 28 Ka tamme mu nekusegea, tamme sakwa ooosapa nanesootuhi besow umutoo nekwina. \p \v 29-31 Nu mu tuukwekwu tooe suda tamme tu matugu sapa, tamme sakwa gi umu-no nagoepana. Ka sumunakwatu te soba namatake'ehoose, tamme sakwa oo sukwe tutzomunaku. O'no oosoo ka sumunakwatu matake'yookwu tuwazoo. \p Tamme sakwa ka numu nakutzikuna gi hownnekoo oo tumanagakuna, oosoo ka te kwasu kwuse sapa, oosoo gi hownne'yoo tamme te wunagapu oo gease tuwazoo. Ka mu numu hemma tamme mu natuungu, tamme sakwa mu gea. \p \v 32 Soo Te Naa gi besa'yoo numu mee te neakwu tamme ka sukwe numu tamme besa soobedyadu besa soobedyana. Mu suta'yoo numu puu besa nanasoobedya. \v 33 Tamme gi besa manakwe ka besa te matugudu suu'mu besa matuguna. Mu gi tunaka'oedyukudu pana besa mesoo nanamatugu. Tamme sakwa no'obatusoo numu unu soobedya ka Te Naa-wa'ne'yoona. \p \v 34 Tamme sakwa ka mu numu tamme nagutzikudu suu'mu tummatzina, tamme tookwa gi besa manakwe. Mu suta'yoo numu puu nanatummatza'e ka punowsoo oo namakodyukwuna sopedakwatoona. \v 35 Tamme sakwa te wohomu besa soobedya, o'no soo Te Naa besa te sootuhikwu. Tamme ka Te Naa tamme-koobatu-wa'ne'yookwu. Soo Te Naa numu sootuhi tooe gi besa mu tumatugu sapa. \v 36 Soo Te Naa puu tutuha numu soobedya, tamme sakwa punno'o ooosoo. \p \v 37 Gi tunesootzemapana, gi tuwazoo suda numu netammapana, o'no soo Te Naa besa te sooyugwekwu. Tamme ka mu numu suda tamme matukupu soomu'wase, soo Te Naa punno'o te tuma'emukwana soomu'wakwu. \p \v 38 Tamme ka mu numu tummatzina, soo Te Naa ookow punowsoo te makodyukukwu. \p \v 39 Tamme sakwa unu besa a nakaduguse, o'no tamme kukumma'akoosoo mesoo tunedyoo'e. Tamme ka gi hemma nakasopedakwadoopana numu too'e tunedyooena, soo numu puu gi tubootabuena kumma'akoosoo gi tubootabuedu numu tzakadu-kwa'ne'yookwu. Umu nanosoo a tawaga-kwitoo sawehookwu. \p \v 40 Soo numu tunedyooedu ka natunedyooedu ooonakwasoo tusopedakwatoo. Pana tamme ka no'okosoo hemma natunedyooese, tamme ka numu tunedyooedu-kwa'nesoo tusopedakwadookwu. \p \v 41-42 Tamme sakwa gi te pua'a nesagwikupana, ka sagwane oo tuma'emukwase. Tamme sumuna ookow ooonakwasoo tuma'emukwa. Hownnekoo yise mu ka mu pua'a pooe-wikoo tuutsekoo hemma mesoo poonne ka mummesoo pooe-wi hemma egease sapa. Mooe'ugasoo mu sakwa mummesoo pooe-witu tzatsebooase, o'no mu yaatu poonnena, ka mu pua'a mesoo tummatza'e. Ooosoo sakwa mu ka suda mu tumatuguna yugwese, o'no mu ka mu pupua'amu mesoo tummatza'e. \p \v 43 No'obatusoo tumasuape tu tupooe-kwa'nekoosoo suakute. Mu tumasuape ka besa'hoo a pooe-nakwana suaketu besa'yoo. Mu sutakoo tsa'abu pooe-nakwana suaketu-kwa'ne, mu punno'o gi besa'yoo. \v 44 No'obatusoo tumasuape ka pummesoo pooe-kwa'nesoo suaketu. \v 45 Soo numu ka tumasuape-kwa'nesoo tu mane-makoo nasopedakwadookwu, tooe ha'oo soo numu ka besa'yoona tooetoo suta'yoona. \p \v 46 Mu ka ‘Jesus E Pabe'e,’ mee'e natubangana mu sakwa e nakabetseayi. \v 47 Ka besa e nakatumayohokudu nu tuukwekwu. \v 48 Tupe-kooba besa nobe-toodu-kwa'ne'yoo, oosoo puu ohobu gi namanabue oo matabue. Tooe baa unu hoo'oo ka teepu putoohakwitu patokwanawunu sapa gi ano'a, oosoo ka besa namadabuepuna. \v 49 Mu numu ka e unnena nakapana gi oo nakatumayohodu, ka nana tu nobe teepu-kooba oo sagwa matabuedu-kwa'ne'yoo. Soo oo nobe-toona ka baa unu hoo petuse kadoo'oo o patadyoomedikuoo. \c 7 \p \v 1 Soo Te Pabe'e ka mu ewow numu tunedyooemakwuse, oe'yoona mease, ka Capernaum mee naneadu-wisoo kodyu petuga. \v 2 Soo mu tukwutumadu moohedu wawa'a gi Jew numu, sumuoo ka pumme tummatzidu-matu unu soobedya. Oosoo oo tummatzidu unu tuoeyina, ya'ega'a. \v 3 Soo wawa'a gi Jew nana ka Te Pabe'e onow pupaa petugana nakase, mu Jew numu moohedu Te Pabe'e-matoo taya, oo bina ka pumme tummatzidu oo mabesaku tuunguna. \v 4 Umu ka Te Pabe'e-baa petugase, mee oo netamma, “U sakwa eka wawa'a nana tummatzi. \v 5 Soo wawa'a nana tamme Jew numu unu soobedyana, ka te nanesootuhi nobe te matabuekupu.” \v 6 Soo Te Pabe'e yise umu-no mease ka wawa'a nana nobe tzage'e mu manigase, soo tukwutumadu moohedu tu pupua'amu ka Te Pabe'e-matoo taya mee oo netammana, “Nu sukwe wawa'a. Mu Jew numu numme wakwawa'a nuutumooedu. U sakwa gi ne nobe-kwi egeapana, gi hownne'yoo. \v 7 Nu gi maawa'ne'yoona, gi u-matoo mea-wa'ne'yoo. Nu u soo'oedyukute u sukwe yadooahoose, oosoo e tummatzidu besa manekwu. \v 8 Nu punno'o ka numu nanemadunagadyina sopedakwadoo. Nu puu ka nu-koobatusoo unnetoosoo manakwe.” \p \v 9 Soo Te Pabe'e ka meeoo na'unnedu nakase, mee ka ewow numu netamma, “Yow yise soo nana tubetse tunaka'oedyukudu. Tooe gi tamme Jew numu-matu pana unu tunaka'oedyukute.” \v 10 Ka tukwutumadu moohedu pupua'amu ka oo nobe-witoo kodyukase, soo oo tummatzidu mooasoo besa manepu. \p \v 11 Oogow mooo'a soo Te Pabe'e umu tunakatzimodu-no yise ewa'yoo numu punno'o umu-no ka Nain mee naneadu-kwitoo kemmana. \v 12 Sumu'yoo tooebetse ka mogo'ne penebe dooa ya'e. Soo oo pea o'nosoo tu kooma ya'ekupu. Ewa'yoo umu oo pea nonopua'amu oo-no mea ka tu tooa oo nomatugugakwuse. \v 13 Soo Te Pabe'e ka mu wegease\f + \fr 7:13 \ft Tupe nakooduadoo oo na'oonnakwi oo nanatzagwona'a soo Te Pabe'e mu wegea.\f* ka kadoo'oo manidu pea tutuha oo soobedyase mee oo netamma, “Gi yagapana.” \v 14 Soo Te Pabe'e yise ka ya'edu tzamahoose, mu oo tzagwuudu yise konno pebu'ahoo. Soo Te Pabe'e ka ya'epu tooebetse'e mee netamma, “Yotsehoo.” \v 15 Soo tooebetse katuhoose yadooakooha. Soo Te Pabe'e punowsoo nobe-kwitoo mu taya. \v 16 Mu numu o konnopunnedu meeoo nana'unnekooha, “Uune! Esoo togesapa unu pooha-ga'yoo. Soo Te Naa te sootuhina, eka unu pooha-gakoo tu yadooawabe, tamme-matoo tayapu.” \v 17 Mu numu yise oo nanatuukwekooha ka Te Pabe'e manipu, o'no yise no'yoona numu ka teepu-koobakwitu ka Te Pabe'e-witu naka, mu numu mana tzatzage'e-witu teepu-ga'yoo tooe. \p \v 18 Mu John pupua'amu ka John tuukwe'e no'oko ka Te Pabe'e mane-kwitu. \v 19-20 Waahoo pumme pupua'amu-matu soo John taya ka Te Pabe'e-matoo. Soo John mee mu netamma, “Mu sakwa ka Jesus tutubenga, ‘U haa'a yow Te Pabe'e, pute soo Te Pabe'e saa'a petukwu?’ ” \v 21 Ka oo-baa pepetugase, soo Te Pabe'e no'obatusoo tuoegoedu numu mabesakute: tsoapagoedu, gi tubootabuedu, tooe hownnekoo tooe tuoebu. \v 22 Soo Te Pabe'e mu nanekwegea, “Mu sakwa ka John tuukwe ka mu poonnena, mu nakana tuwazoo: ka umu gi tubootabuedu numu tubootabue manese, mu toyomodu numu besa momona, mu gi nakatawagadu numu nakatage mu manese, mu numu uagoedu besa manese, mu tuipu numu namayodase, yise ka mu tutuha manedu numu ka Te Naa besa unnepu mu tuukwe. \v 23 Pana mu ka ooosapa e naka'oedyukuna, gi nu-ma nasookwina, mu nasootuhikwu.” \p \v 24 Ka mu John pupua'amu kokodyukase, soo Te Pabe'e ka John-witu mu numu tuukwe'e, “Ka o'nosoo nuga-kobenasoo, ka oona giba-ma umu uga ka John-baa petugayakwe. Soo John gi waha-tamme tusooyugwedu nana. \v 25-26 Soo John gi nanenagadu namasoo'a. Pana umu gi oo-makoo oo-matoo me'a. Mu ka John nakapunnekwuse oo-baa petuga, soo John ka Te Naa yadooawabena. Soo John ka umu o'nosoo Te Naa yadooawabe ooonakwa besa'yoo. \v 27 Soo John ka Te Naa poena'ewabe. O'nosoo ka John-witu nabotugu soo Te Naa mee e netamma, \q1 ‘U-kobenasoo ka teepu-koobatoo nu e poena'ewabe tayakwu, ka mu numu ume petukwu-kwitu oo tunesootabue tuunguna.’ \p \v 28 Soo John no'oko numu ooonakwa besa'yoo. Pana saa'a no'yoona numu nu-toohatu, ka John ooonakwasoo nasootuhikwu.” \v 29 Ka mu numu mu tuma'emukwadu mee nananeadu-no ka Te Pabe'e John besa oo nemadabu'e, umu besa sokwama ka baa-wi pumme oo matzakadyakwe. Umu meeoo, “Soo Te Naa tubetse besa'yoo.” \v 30 Pana umu nanesootuhibu numu tunedyooedu gi nanekwahana, ka John baa-wi namatzaka tuunguna, ka Te Naa pumme netamma-kwa'ne. \p \v 31 Soo Te Pabe'e yise meeoo, “Nu mu gi tunaka'oedyukudu-kwitu mu tuukwekwu. \v 32 Mu mu doodooake-wa'ne gi besa mu pupua'amu-no tuate'a. Mu pupua'amu sumuna mee unakwe, ‘Numme mu tunekwukukwu, mu saa'a nugagonno. Pana mu gi nuka.’ Mu pupua'amu yise mee tuwazoo mu netammakwu, ‘Numme ka suda mu sokwama, mu-no sagwikwu, pana mu gi sagwa'e.’ \v 33 Soo John ka petuse, gi tuka, gi tuwazoo atsa baa hepe. ‘Soo John numu sukwe poohadu,’ mee mu. \p \v 34 Ka nuka mu-baa petugase, nu tukana, hepe, mu yise e nesootzema mee unnena, ‘Oosoo nana ewa tukana, sukwe baayina, umu tuma'emukwadu pupua'amu-gana.’ \v 35 Umu sokwamadu numu ka Te Naa unnepu nakasopedakwadoona, ‘Besa'yoo,’ mee unnekwu.” \p \v 36-37 Soo nana Simon mee naneadu ka umu Pharisee mee nananeadu nanesootuhidu-nagatu, ka Te Pabe'e-nabatoo ba'e, oo tuka tuunguna. Sumu'yoo otuoosoo mogo'ne gi toge tumatugudu sapa tooe ka Te Pabe'e ka Simon nobe-wi'yoona ka mu ewa tukana naka. Soo mogo'ne yise besa kwanadu nakwanana tupe-ma namadabuepu osa-wi nakedadu hanena, ka Te Pabe'e-baa petuhooga. Soo Te Pabe'e o sekedabena tukadape, soo mogo'ne oo pepa wunuhoo petu. \v 38 Soo mogo'ne yise yagana, ka oo kuku-koobatoo yaga pasawehoo. Yise meatzedose tu tzopuhu-ma oo mabasakuse, oo kuku mootuhikwuna'e, yise ka besa kwanadu nakwana'a oo kuku-koobatoo totsakwatese oo mawo'nge. \p \v 39 Soo Simon ka mogo'ne yoo ka Te Pabe'e sootu'nagana poonnena oo sootu'adyina meeoo oo soobedya, “Esoo Jesus tookwa gi ka Te Naa pooha hee-ga'yoo. Masoo sakwa ka Te Naa pooha uga hee-gana soo oo pooha oo sopedakwadookwu, ka mogo'ne suta'yoona, o'no masoo sakwa uga gi ka mogo'ne natzamakupana.” \p \v 40 Soo Te Pabe'e yise ka Simon soonammena pooha sopedakwadoo, meeoo yise oo netamma, “Nu besasoo u tuukwekwu.” Soo Simon yise ka Te Pabe'e mee netamma, “Ha'yoo u e tuukwekwu?” \v 41 Soo Te Pabe'e oo nanekwegease meeoo, “Waha'yoo numu puu ka sumuoo numu nakutzikute. Sumu'yoo ewatse'e oo nakutzikute, sumu'yoo punno'o huutse'e oo nakutzikute. \v 42 Umu waha'yoo yise gi hownnekoo oo tumanagakute. Soo mu kutzidu yise mee mu netamma, ‘Nu ka nuka mu nakutzikuna soomu'wakwu.’ Hanotu umu-matu yise unu oo soobedyakwu ka besa pumme oo sootunagase?” \v 43 Soo Simon yise ka Te Pabe'e meeoo nanekwegea'a, “Soo ewa oo nakutzikudu, mee tuwa nu.” \v 44 Soo Te Pabe'e ka mogo'ne-tamme nakwumunase, ka Simon meeoo netamma, “Nu ka u-baa petuse, u puu gi ka pukwi e tabatsagakwuna e bawununakute. Esoo mogo'ne puu ka e kuku tu yagapu-ma pakedyase yise ka tu tzopuhu-ma a mabasakute. \v 45 Esoo mogo'ne puu ka besa nu-matoo soonammese e kuku mootuhikwuna'e, u puu gi e mootuhi ka ha'oo besa nu-matoo soonammena ka e petuse. \v 46 Ka besa kwanadu nakwanana e kuku-koobatoo totsakwate e kuku onokoo mawonge u puu yoohoo-ma sapa gi e tzopuhu mahane. \v 47 Tooe masoo mogo'ne ewa tuma'emukwakepana, nu yise ka oo tuma'emukwapu soomu'wakwu, masoo ka unu e soobedyana. Nu ka mu numu tuma'emukwadu tuma'emukwana soomu'wa. Susumudu numu ka sagwane tuma'emukwana mee nasooyugwena gi unu e heesoobedya.” \v 48 Soo Te Pabe'e yise ka mogo'ne meeoo netamma, “Nu no'oko ume tuma'emukwana soomu'wa.” \v 49 “Haga esoo numu tuma'emukwana soomu'wadu mee naneyugwedu?” mee mu numu tuka aatadu nanatubengu. \v 50 Soo Te Pabe'e yise ka mogo'ne meeoo netamma, “U ka nuka naka'oedyukuse u namagwetzoikwu. Besa sapa manena mea.” \c 8 \p \v 1 Ka saa'a yise soo Te Pabe'e mana tooe hanotoo tooe ka teepu tanamooanumme ka Te Naa besa unnepu mu numu tunedyooena, mu oo nakatzimodu ooosapa oo-nosoo; \v 2 mu momoko'ne punno'o umu-no. Sumu'yoo mogo'ne Mary Magdalene mee naneadu oo-nagakoo soo Te Pabe'e uga natakwatsukwuhoo (7) tsoapa tayakwunipu \v 3 yise ewa'yoosoo momoko'ne\f + \fr 8:3 \ft Ewa'yoo momoko'ne umu-notu sumu'yoo Susanna, sumu'yoo punno'o Joanna, Joanna kooma Chuza mee naneadu ka mu Jew numu-kooba katudu hemma mabetseadu.\f* unu besa mamanepunnedu ka Te Pabe'e umu oo nakatzimodu nokosoo hemma mu sookwina mu tumukuna mu tummatzidu. \p \v 4 Ewa'yoo numu mana'yoona tooe ka Te Pabe'e-baa petudyakwe yise soo Te Pabe'e mu yadooena, mu natugwengayakwe mee unnena, \v 5 “Soo nana tumasua-ga. Yise susumudu soo oo pooe tumasua-matu ka a nadapodo-witoo sawe mea, yise ka puuwana mu kwakwape mu numu umu-koobakwi mona mu tatuikuna umu gi na'a. Mu hootseba'a yise punno'o mu sukwe soo'a. \v 6 Susumudu soo oo pooe punno'o unu tupe-gakwitoo sawena, yabe naahookese, yise yabe tagwazuoo ka gi baa-gana. \v 7 Susumudu a pooe punno'o tsaabu-nagatoo sawehoose, soo tsa'abu yise umu-no naana mu tatzatsebooahoo. \v 8 Susumudu besow teepu-koobatoo sawehoose, yise besa na'a, nana'ewa pooedoo'a. Mu sakwa besa e nakapunne.” \p \v 9 Umu Te Pabe'e nakatzimodu yise oo tubenga, “Ha'yoo oosoo unakwe?” \v 10 Soo Te Pabe'e mee unakwe, “Nu ka Te Naa tuwatzetuguna mu tuukwekwu, mu mooasoo oo nakasopedakwadoona nasootuhipu; pana susumudu numu gisoo ookow nasootuha'e, ooonne'yoona nu meeoo mu natuugwengakute. Tooe mu numu e poonnepana, umu gi e posopedakwadoo. Tooe umu e nakapana, gi e nakasopedakwatoo. \p \v 11 Soo mu nanatugwengana meeoo, soo a pooe ka Te Naa yadooa-kwa'ne'yoo. \v 12 Susumudu ka Te Naa besa unnepu nakapana gi oo 'oedyukuna, soo gi toge'yoo yise mu tza'emukwana, mu natza'emukwadu yise ka po-koobatoo saweoopu-kwa'ne'yoo, yise gi namagwetzoi. \v 13 Susumudu ka tupe-nagatoo sawehoopu-kwa'ne'yoo. A pooe besa oo-matoo soonamme, tamme yise tuwazoo gi tunaga-kwa'ne'yoo ka nanewohonena, tamme yabesoo tunaka'oedyukumakwu. \v 14 Tamme ka a pooe mu tsa'abu-naga naadu-kwa'ne'yoo, susumudu ka Te Naa unnepu nakase, ewa tu hee toowana petukute, yise gi tunaka'oedyukute. \v 15 Pana tamme ka a pooe besow teepuna namasuadu-kwa'ne'yoo. Tamme yise ka besow na'unnedu nakatuguna oo naka'oedyukute. \p \v 16 Tamme ka tugootabuagunoo kootabuakuse hekooba oo wunakwu numu ooka poonne-kwi. Gi puu tamme hee-tooha oo watzetugu-wa'ne'yoo. \v 17 Tugootabuagunoo-wa'nesoo sakwa tamme mu numu ka Te Naa unnena tuukwe. Tamme sakwa ka ooka mu naka'oedyukukwuna petsabena gi mu numu-makoo oo nekwatzetugu. \p \v 18 Tamme sakwa ka Te Naa unnena besakoo nakow'ya. Tamme ka sagwane oo nakasopedakwadoona saa'a unusoo oo nakasopedakwadoo manepetugakwu. Tamme yise ka gi oo nakatuguna no'oko te natuukwepu soomu'wakwu.” \p \v 19 Soo Te Pabe'e pea oo wanga'amu-no petugonnose yise gi hownnekoo oo tzage'e mane-wa'ne'yoo ka mu numu tubetse ewow. \v 20 Soo Te Pabe'e yise meeoo natuukwe'e, “U pea-no u wanga'amu-no mabe puuwana konnopunne, u ba'e.” \v 21 Pana soo Te Pabe'e mu numu meeoo netamma, “Umu sakwa tooe tuutooepunne, soo Te Naa tunetamma noko hemma ooonakwatu. Nu saa'a ka tunemamakwuoose, o'no saa'a nu mu tuukwedooa. Ka mu Te Naa unnepu nakabetseadu nu tubetse nanumu-ga'yoo.” \p \v 22 Sumu tabeno soo Te Pabe'e umu pumme nakatzimodu-no sake-wi kuaka. “Tamme sakwa ooonakwatoo ka banunadu natsemangega,” mee soo Te Pabe'e mu netamma. \v 23 Ka togesoo mu me'a soo Te Pabe'e uwehooka. Unu hukwabetu. Soo sake bakaanoga'a umu sumuna patatsopedihookwu. \v 24 Umu Te Pabe'e nakatzimodu unu suihoose, oo netupoonne, mee oo netammana, “Tamme batatuihookwu.” Soo Te Pabe'e yise tupoonnese, ka hukwapa meeoo netamma, “Gi hukwapana,” ka baa tuwazoo meeoo, “Gi yutsungapana.” Umu yise gi yutsungahoo. Soo Te Pabe'e yise umu pumme nakatzimodu nesagwikute, \v 25 “Mu sakwa uga e naka'oedyuku.” Umu yise meeoo, “Uune! Yow esoo Te Pabe'e, unu pooha-ga'yoo. Soo hukwapa ka baa-no a nakabetse'a.” \p \v 26 Soo Te Pabe'e ka mu tu nakatzimodu-no yise natsemangega, ka Galilee pa'ooenapa petuga, ka teepu Gerasenes mee naneadu-wi petu. \v 27 Soo Te Pabe'e ka oho bakumana petugase ka sake-wi'yoona tsebooese ka sumuoo nana tsoapayidu oo tapoegea. Wuna'me manekapu soo nana gi kwaseana nummenumme. Ka po'woa-ma taage-wi mu numu nakoo-naga nobe-ga'yoo. \fig Soo te Pabe'e ka tsoapuya'edu nana tapoega|src="CN01709B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 8.27" \fig* \v 28-29 Mu tsoapa unu natzooe oo mayugwe. Mu numu wehepu namadabue-ma oo too'e tzakunayipana oosoo oo mesoo wuka'akayina natzepooekuyakwe. Soo tsoapayidu nana Te Pabe'e poonnese oo-baa petuse, oo-kobena meatzedopetu. Soo Te Pabe'e ka tsoapa oo-nagakoo tayakwunikwuse soo tsoapa yise ka Te Pabe'e mee netamma, “U sakwa e tsasoopedya. U Jesus, No'oko Hemma Manumudoopu Tooa'a. U sakwa gi e wohonepana.” \v 30 Soo Te Pabe'e yise ka tsoapa tubenga, “Ha'yoo u nane'a?” Oosoo yise mee oo nanekwegea, “Ewa'yoo mee numme nanane'a, numme ka tubetse ewa'yoona.” \v 31 Umu tsotsoapa yise ka Te Pabe'e meeoo netamma, “Gi ka goso ooosapa nidabedu-witoo ne tayapana.” \v 32 Ewa'yoo hogu oona wuta'nedu pedakwana to'o. “U sakwa umuoo hogu-matoo ne tayase numme umu-naga manikwu,” mee mu tsotsoapa ka Te Pabe'e netamma. \v 33 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Muusoo too'e.” Mu tsotsoapa yise ka mu hogu-naga mani. Mu hogu yise tatanomanegase ka pagadudu-wi padatuihoo. \p \v 34-36 Mu hogu tatogudu tatanomanegase ka oo hemma manina poonnese no'oko mu numu tuukweyimo'o. Mu numu ka ooka nakowse ka Te Pabe'e-baa petugonno, soo nana ugasoo tsoapayidu besa manepu ka Te Pabe'e-kobena katu besa namasooapu-gana. Mu numu yise oo tu namanena nadugwengagonno. \v 37 Mu numu otuoo ka Te Pabe'e-ma nasoosuise oo ta'ya. Soo Te Pabe'e mease yise ka sake-wisoo tsebooe. \p \v 38 Soo nana ugasoo tsoapayidu ka Te Pabe'e-no too'e neme'a, pana soo Te Pabe'e mee oo netamma, \v 39 “U sakwa u nobe-kwitoo mease u nanumu tuukwe ka Te Naa ume mabesakuse.” Soo Te Pabe'e yise punowsoo natsemangega. Soo nana ka pumme tu mabesakuse ka Te Pabe'e-witu no'oko numu tuukwe'e. \p \v 40 Ka Te Pabe'e kodyu petuse mu numu ewa'yoo besa sokwama. \v 41 Oona yise nana kemma, Jairus mee naneadu, mu nananesootuhidu nematugudu ka Te Pabe'e-kobena meatzedo petugase oo-matoo nanesootuhikooha yise tu nobe-witoo oo pa'e. \v 42 Soo Jairus oo penebe padu pudu tsuadumu ya'egana. Soo Te Pabe'e yise Jairus-no mea, mu numu mu takoo'namena. \p \v 43 Sumu'yoo mogo'ne hoone tuoeya'ena sumumano wahamatsebooekudu (12) tommo petuga too'e natzatona mu poopooha-ga'yoo mee naneyugwedu, gi besa oo mayugwe. \v 44 Oosoo mogo'ne yise ka Te Pabe'e ooonakwi kemmahoose, ka oo kwasu pekwitu tzammahoo yise oosoo oo puuhana yooihoo. \v 45 Soo Te Pabe'e yise meeoo, “Haga oosoo e tzamahoo?” Ka no'oko umu numu ooka gi nesopedakwatoo, Peter yise meeoo, “Ne Pabe'e, ewa'yoo numu u na'oonakwi u takoo'nagena!” \p \v 46 Pana soo Te Pabe'e yise meeoosoo tuwow, “Haga e tzamahoo? Nu oo wuma ka e pooha tumabesakuhoose.” \v 47 Soo mogo'ne yise ka Te Pabe'e pumme sopedakwatoose su'ise, kwebebewunu, yise ka Te Pabe'e-kobena meatzedose oo nanekwahakute no'oko mu numu nakana, ka yabesoo besa tu manina. \p \v 48 Soo Te Pabe'e mee oo netamma, “U besa mani, ka e naka'oedyukuna. Mow yise ka besa manese nummenumme.” \p \v 49 Soo Te Pabe'e togesoo ka mogo'ne yadoo'adyakwe, soo nana ka Jairus nobe-wi'yoona kemmadu ka Jairus meeoo tuukwe petu, “U padu mooasoo ya'eoo. Gi ka Jesus u nobe-witoo bipana, nagutza saa'asoo.” \v 50 Soo Te Pabe'e oo nakatzama'yu ka Jairus meeoo oo tuukwewunu yise ka Jairus meeoo netamma, “Gi suda oo soonammekupana, e naka'oedyuku, u padu besasoo manekwu.” \p \v 51 Soo Te Pabe'e yise ka Jairus-no nobe-witoo mea ka pepetugase gi haga tuwazoo oetoo nemeakute, mu Peter, James yise John suu'mu yise ka tsuatuma naanapua'amu-no oe tzoonooahoo. \v 52 Umu numu oo na'oona-kwi manepunnena sakwigonno, soo Te Pabe'e meeoo mu netamma, “Gi sakwipana; esoo tsua'a gi ya'e, esoo tuusootabooekwu.” \p \v 53 Umu oo-ma'yoona naneko'e, ka oo sopedakwatoona ka tsua'a ya'epu. \v 54 Pana Te Pabe'e oo mi-ma tzakaduse, yise meeoo oo netamma, “Yotseoo.” \p \v 55 Soo tsua'a yise tuponnese, yotseoo. Soo Te Pabe'e ka oo naanapua'amu meeoo netamma, “Hemma ka tsua'a manatu maka, esooga tzeaya'e.” \v 56 Soo tsua'a naanapua'amu oo poo'ne pebu'ahoo ka tu padu yotseoose. Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Gi haka tuukwepana ka e manena.” \c 9 \p \v 1 Soo Te Pabe'e ka umu sumumano'yoona wahamatsebooekudu (12) pumme nakatzimodu nesumuse, yise meeoo mu netamma, “Nu yise nanesootuhibu mu numu mu tunedyooe tayakwu. Mu pooha-gana tsoapa nematzakwunikwu, noko tuoegoedu mabesakukwu tuwazoo, \v 2 yise meadabena mu numu tuukwe, ‘Pudusoo soo Te Naa besa te nemadabuekwu.’ ” \p \v 3 Soo Te Pabe'e tuwazoo meeoo mu netamma, “Gi mu hemma hanegapana, mu kwasu, gi hemma puma mu tumukwuna tuwazoo, yise gi nadukadu. \v 4 Ka sumuoo nobe-kwi petugase gi meapana mu sakwa ononasoo kumma'a-kwitoosoo meadooa. \v 5 Ka mu numu besa na'unnepu gi mu naka'oedyukute, ka umu-baa'yoona meana, ka koosebu mu moko-makoo tata'neka. Ka 'yoo mu manena oo sopedakwadookwu umu suda manakwe ka gi mu nakapunnena. \v 6 Mu yise meana nanesootuhibu mu numu tunedyooena yise ka tuoegoedu mabesaku mea'a tuwazoo.” \v 7-9 Ewa'yoo mu numu ka Te Pabe'e nesoobedyana, yise umu-matu meeoo, “Ha'oogina masoo Elijah?” umu-matu meeoo. “Oosoo Jesus ka umu Te Naa o'nosoo tuukwewabe-kwa'ne'yoo.” Mu Jew numu pabe'e Herod mee naneadu ka Jesus-witu nakase, yise meeoo, “Nu ka mu tukwutumadu ka John batsa tuungu. Oosoo John yise sumuna tuusootabuepu.” Soo Herod yise ka Te Pabe'e nepoonne. \p \v 10 Soo Te Pabe'e ka mu tunakatzimodu-no numu-wanatoo mea ka Bethsaida mee naneadu-tamme. \v 11 Mu numu ka mu meana nakase mu nageka. Oosoo Te Pabe'e Jesus yise besa soonammese ka Te Naa besa unnepu mu tunedyoo'e ka mu tuoegoedu mabesakuna. \p \v 12 Ka tu taba ekowgase, mu wahamatsebooekudu (12) tunakatzimodu meeoo ka Te Pabe'e netamma, “Soo yaatu numu kwinga'yoona, kadoo'oo hee. U sakwa mu numu taya umu mana mease tu tukakwuna hanedooakwu.” \v 13 Pana soo Te Pabe'e Jesus meeoo mu netamma, “Hemma sakwa tamme mu maka?” Mu oo nakatzimodu yise meeoo ka Te Pabe'e netamma, “Numme manegeoo tukaba-ga'yoo yise waahoo pakwe-ga'yoo. Pute sakwa numme mease mu ewow numu tukapu tumukudooa?” \v 14 Tubetse ewa'yoo (5000) nanana o. O'no yise soo Te Pabe'e mu tunakatzimodu meeoo netamma, “Mu numu sakwa ka poohegea-kooba sapa aata'apunne.” \p \v 15 Umu Te Pabe'e nakatzimodu yise pumme oo netamma-kwa'ne manese yise no'yoona aatahoo. \v 16 Soo Te Pabe'e yise ka mu aatahoose ka tukaba noko pakwe hemahoose toogoopatu poonnese, nanesootuhikooha. O'no yise ka tukaba noko pakwe tzabokase, mu ewow numu ka umu pumme nakatzimodu maka tuungu. \v 17 Mu numu no'yoona yise ewa tukase, wutzu'me. Ka mu numu wutzu'mese mu Te Pabe'e nakatzimodu ka a nagupenina tunoka wahamatsebooekudu (12) kawona kaanoku. \p \v 18 Soo Te Pabe'e ka Te Naa-matoo nanesootuhi mu nakatzimodu oo-no. Soo Te Pabe'e ka umu tunakatzimodu meeoo tubenga, “Hownne'yoo oosoo nana mee mu numu nu-kwitu netamma?” \p \v 19 Umu tunakatzimodu yise meeoo ka Te Pabe'e nanekwegea, “Susumudu numu, ‘Ume ka numu baa-wi matzakadu John’ mee netamma. Susumudu numu yise meeoo, ‘Soo Jesus Te Naa yadooawabe Elijah mee naneadu.’ Susumudu numu punno'o meeoo, ‘Ka mu Te Naa yadooawabe-matu.’ mee u-kwitu netamma.” \v 20 Soo Te Pabe'e ka tu nakatzimodu meeoo netamma, “Ha'yoo mu puu e soobedya?” Soo Peter oo nekwegea, “U yow Ne Pabe'e ka Te Naa numme-matoo tutayana.” \v 21-22 Soo Te Pabe'e meeoo mu netamma, “Gi meno'o numu tuukwepana, nu yow Mu Pabe'e. Mu Jew numu yadooakudu gi e petzape, unu e kusekase, e batsase yise waha tooise saa'a nu tusootabooekwu.” \p \v 23 Soo Te Pabe'e yise no'oko mu numu, ka umu tunakatzimodu-nokosoo mee mu netamma, “Tooe haga tooe nu-wi tunaka'oedyukudu sakwa mee unne oosoo gi hownne'yoo, tooe mu ka nu-koobatoo nabatsase sapa, mu e nagenokwu. \v 24 Tamme ka tammesoo too'e namagwetzoina tamme kadoo'oo namayugwekwu, mu ka nu-koobatoo kadoo'oo mesoo namayugwena mu namagwetzoikwu. \v 25 Tamme ka teepu-kooba'yoona ewow hee-ga'yoo pana ka te ya'ese oosoo gi te magwetzoi-wa'ne'yoo. \v 26 Gi oosoo te gwetzoina tumu-wa'ne'yoo. Tooe haga tooe nu-ma nasookwina, no'oko e unnepu tuwazoo, nu yise punno'o, saa'a mu-ma nasookwikwu ka Te Naa pooha-toohakwi e petuse, ka toogoopatu e tutummatziwabe mu toha kakasa-ga-no. \v 27 Nu togesapa mu tuukwepu susumudu mu yaa konnodu gisoo tuina e pooha-gana poonnekwu.” \p \v 28 Sumu nasatese, soo Te Pabe'e ka umu tu pupua'amu tuukwe, mu Peter yise James noko John nano mu mea tuunguna, oona giba-matoo nanesootuhigakwuse. \v 29 Togesoo oo nanesootuha'e oo koba atasoo tabuaga'a, yise pukwi oo namasooana tohawiya'negase patakwetseapunne. \p \v 30 Yise waha'yoo nanana o'nosoo Te Naa yadooawabe Moses-no Elijah mee nananeadu oo-baa tabua petu. Umu punno'o patakwetseapunne. \p \v 31 Nanano apegeadyakwe ka Te Pabe'e besa manekwuna ka Jerusalem-wi'yoona tamme-koobatoo oo nabatsakwuna. Soo Te Pabe'e yise te magwetzoikwu. \v 32 Soo Peter tu pupua'amu-no usumeadyakwe umu ka tupoonnese umu ka mu pihoo o konnodu patagwetseapunne mu poonne. \v 33 Mu Moses-no Elijah memeahookwuse, soo Peter gi ha'yoo unne-wa'ne'yoo, ka Te Pabe'e mee netamma, “Besa numme ka kemmase. Numme pihoo mu tatza nobe-dookukwu, u sumuoo mu Moses-no Elijah punno'o namesusu'mu.” \v 34 Togesoo oo yadooadyakwe, soo koomeba mu haba-gakuhoo petu, umu-koobakwi manikese, mu tunakatzimodu sua'e. \v 35 Soo Te Naa yise koomeba naga'yoona mu yadooe mee mu netamma, “Esoo yow E Besaa Tooa, nu a netutzea. Mu sakwa a nakabetsea.” \v 36 Soo Te Pabe'e suu'mu yise umu-baa mani. Ka o'no umu gi haga tuukwe'e ka a namanina. \p \v 37 Ka giba-ma'yoona mu sawekese ewa'yoo mu numu yise mu takwi. \v 38 Umu naga'yoona sumu'yoo nana yise ka Te Pabe'e meeoo netamma, “E tooa sakwa u mabesaku, oosoo tsoapayina gi besa manakwe. Oosoo e besaa tooa. \v 39 Tooe hano'yoona tooe soo tsoapa oo-ma tabua'ana soo e tooa ya'eookayakwe, oobenakwatoo unu nuummaba wumayakwe. \v 40 Nu umu ume nakatzimodu too'e nematzagakwuni tuungu umu yise gi oo mabu'a.” \v 41 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Mu gi e nakabetse'a tooe nu wuna'me yaa mu-baa'yoona mu gi e naka'oedyukute. Ka naatse yaatoo tzakowke.” \v 42 Soo naatse ka Te Pabe'e poonnese ya'eooka. \p O'no soo Te Pabe'e ka tsoapa nematzagakwunise ka naatse magwetzoi ka tsoapa-makoo. Soo na'atse ka besa manise soo Te Pabe'e oo naa-matoo oo nemawunihoo. \v 43 Mu numu yise ka Te Naa nesookwugi. \p Mu numu yise mee nananetamma, “Soo Te Pabe'e ka unu pooha-gana nanasookwugi tumadabue.” Soo Te Pabe'e ka umu pumme nakatzimodu mee netamma, \v 44 “Mu sakwa a tubetse soomayu ekow na'unnepu nu saa'a nakwutumakwu.” \v 45 Umu oo nakatzimodu gi oo nakasopedakwadoo ka meeoo oo unakwe. A nawatzetugu-kwa'ne umu oo nakasoobedyana ooka tu tubengukwuna nasoogwa'e ka meeoo oo unakwe. \p \v 46 Umu Te Pabe'e nakatzimodu puusoo gi nanatoge'yookute ka noo'yoo meeoo tusooyugwena, “Nu yow oo ooonakwatusoo.” \v 47 Soo Te Pabe'e oo sopedakwatoo ka mu tusooyugwena, oosoo yise sumuoo ka tuha'akoo nabaa tzakwunukuna \v 48 umu pumme nakatzimodu mee netamma, “Sumuna mu no'yoona mee soonamme nu sakwa mu moohe. Soo sumu'yoo mu-matu gi maawa'ne nanasoobedyadu gi yoo tuha'a-kwa'ne saa'a mu moohedooa. Ka tuha'akoo tummatzina nu-koobatoo, ka nugatuna nuka tummatzidu-kwa'nesoo manepunne ka E Naa tuwow tummatzipunnesoo.” \p \v 49 Yise soo John ka Te Pabe'e meeoo tuukwe'e, “Numme sumuoo nana poonne, ume pooha tooha-kwi tsoapa tayakwunidu. Numme yise meeoo oo netamma, ‘U sakwa gi mu tsoapa tayakwunipana ka Ne Pabe'e pooha-ma, ka gi numme tunakatzimodu-matuna.’ ” \v 50 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “Mu sakwa uga gi meeoo ka nana netammapana. Tooe haga tooe e nanea-ma ka tsoapa nematzagakwunidu tookwa te tummatzidu, oosoo ka gi te wohonena.” \v 51 Soo Te Pabe'e oo sopedakwatoo soo Te Naa pudusoo namatasoo oo bikwu. Soo Te Pabe'e yise meeoo tusooyugwe, “Nu sakwa ka Jerusalem-witoo mease mu numu-no nanesootuhi.” \v 52 Susumudu tu pupua'amu-matu mooe taya ka mu wakwawa'a Samaritan mee nananeadu numu-matoo mu tutubenga tuunguna umu-baa tooikwu mee tusooyugwena. \v 53 Mu Samaritan numu gi Jew numu toge'yookute ka Jerusalem-wi'yoona mu paba nananesootuha'yoo. Mu oo tutayana oo wegeatooase yise meeoo oo tuukwe, “Umu wakwawa'a gi u nenabaa'yookute.” \v 54 Waha'yoo umu Te Pabe'e nakatzimodu-matu James-no John mee nananeadu mu nakase mee ka Te Pabe'e netamma, “Tamme sakwa ka Te Naa-matoo nanesootuhi umu wakwawa'a numu sakwa natuni.” \p \v 55 Soo Te Pabe'e yise umu-tamme nakwumunase mee mu netamma, “Gi suda unnepana.” \v 56 Umu yise kumma'abasoo numu-baa tooikwu. \p \v 57 Ka podo-toogoo mu meadape soo nana ka Te Pabe'e meeoo netamma, “Nu tooe hano tooe u mea nu u nagenummekwu.” \v 58 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “U ka nu-no'yoona gi nobe-gakwu. Mu etza'a puu ka teepu-naga to-ga'yoo, mu hootsebaa'a punno'o sunngabe-ma nonobe-ga'yoo, pana nu yise gi nobe-ga'yoo.” \p \v 59 Soo Te Pabe'e ka sumuoo nana meeoo netamma, “U sakwa nu-no maneka.” Soo nana yise ka Te Pabe'e meeoo nanekwegea, “Nu sakwa e naa-no nummenummese, ka oo ya'ese oo tuguse, saa'a u-no tzabekadooa.” \v 60 Soo Te Pabe'e meeoo oo netamma, “Meno'osoo nu-no maneka. Mu-matusoo gi tunaka'oedyukudu saa'a ka mu naa mabetseadooa.” \v 61 Kumma'yoosoo nana punno'o meeoo, “E Pabe'e, nu sakwa punno'o u-no manenumme; pana mooe'ugasoo nu mu e nobe-kwitusoo mu mooe tuukwekase nu u-no tzabekadooa.” \v 62 Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “Soo tooe haga tooe e naka'oedyukudu sakwa gi punowsoo kodyupana.” \c 10 \p \v 1 Soo Te Pabe'e ka ewahoo (70) numu tutunedyooemodu meeoo netamma, “Nu mu numu-matoo wakwaha-kwikoo mu tayamena ka pukwi e petugakwuna, ka Te Naa besa unnepu mu tuukwena. \v 2 Gi haga ka Te Naa besa po-witu mu tuukwe. Ewa'yoo mu numu ka Te Naa besa unnepu nakasoogwidu. Pana hu'yoosoo ka Te Naa unnepu mu numu tunedyooedu. Tamme sakwa ka Te Naa-matoo nanesootuhi mee unnena, ‘U sakwa ewowsoo numu netutzea ka besa u unnepu wahakwudu. O'no yise ewa'yoo numu u-kwitu nakana, u naka'oedyukukwu.’ \p \v 3 Mana mea, nu mu tayakwu mu sutahoo numu-nagatoo. \p \v 4 Gi hemma hanegapana, gi nobenepana, gi mago'o, gi mu moko, yise gi numu yadooepana ka meana. \v 5 Ka tooe hanotu nobe-kwi pudu egea-kakwuse besow mu numu oe nobe-gakoo mooe nekwiku. \v 6 Ka nanesootuhidu oo nobe-gakoo oo nanesootuhiku, oosoo besa'yookwu. Umu ka suta'yoona soo besow umu mu nekwipu mu-matooso namakodyukukwu. \v 7 Tooe hano tooe mu-baa'yoona osoo saa'a tukana, hebena tuwazoo. Gi oo nasookwipana o mu natummatzina gi nana'atakoosoo nobe-toogoo me'a. \v 8 Ka mana tooe hano tooe petugase, ka u namakana tuka, gi oo nabeatsegapana. \v 9 Mu tuoegoedu nanesootuhikuna mu mabesakuna ka no'oko mu numu meeoo netamma, ‘Pudusoo soo Te Naa te nemadunagakwu.’ \v 10 Ka tooe hano tooe petugase ka mu numu gi mumme toge'yookute, gi umu-baa'yoopana. \v 11 Mu tsasoopedya, oe'yoona mea mu tunesootabue ka gi toge mu manena umu-matoosoo kodyukwu ka gi te oedyukuna. \v 12 Nu yise mu tuukwe saa'a ka Te Naa mu numu nemadabuekwu, soo suda mu tumatugupu umu-matoosoo kodyukwu, ka o'nosoo tu namane-kwa'nesoo, soo suta'yoo puu ka Sodom mee naneadu-matoo namakodyukuse, umu nakootzasooa.” \p \v 13-14 Soo Te Pabe'e tuwow mee, “Mu numu ka mu Chorazin noko Bethsaida mee nananeadu-wi nonobe-ga'yoo tooe umu nana'ewasoo e besa pooha manekena poonnepana umu gi e oedyukute. Sumuna soo mu tuma'emukwana umu-matoosoo kodyukwu, nu ka oo too'e wahana, umu gi oo naka'oedyukuna. Mu numu ka Tyre noko Sidon-wi nonobe-ga'yoo ka o'nosoo sakwa ka mumme poonnena e oedyukuna gi uga nagoekwu. Ka Te Naa numu nemadabuekwuse mumme manena umu manepu ooonakwa suta'yoo. \p \v 15 Mu numu ka Capernaum-witu nonobe-ga'yoo punno'o gisoo besa'yoo. Mumme ma'emukwana sumuna punno'o mu-matoosoo kodyukwu ka gi e oedyukuna punno'o. \p \v 16 Soo tooe haga tooe unu e naka'oedyukute Te Naa naka'oedyukudu tuwazoo. Soo tooe haga tooe punno'o nuka gi toge'yookudu, Te Naa tuwazoo gi toge'yookute. Soo Te Naa yaatoo mu-matoo e taya.” \p \v 17 Saa'a mu ewa'yoo nanana Te Pabe'e tutuyana oo-baasoo petugase mee oo netamma, “Numme u pooha-ma ka mu tsotsoapa nematzagakwunina, umu mea'ayakwe.” Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, \v 18 “Meno'o yise soo e wohonedu soo suta'yoo namatzooekuhoo. \v 19 Nu mu besa pooha-makapu o'no soo suta'yoo gi hownnekoo mu matzooekute. Gi hee mu matzama-wa'ne'yoo. Tooe mu togogwa-kooba tatukuse sapa oosoo gi how mu yugwe-wa'ne'yoo. \v 20 Ka mumme e pooha-maka gi ookow madumotseagapunne, pana soo gwetzoibu yise Te Naa mumme sootuhipu, o yisetu.” \v 21 Soo Te Pabe'e punno'o tubetse besa soonammena meeoo nanesootuhi, “Ne Naa u no'okosoo hemma ka teepu-koobatu yise ne pa'anakwitu tuwazoo nemadabue. U tubetse besa'yoo u ka umu u dooamu ka besa etzaga u unnepu nakasopedakwadookwuna mu sootuhipuna, tooe gi unu mu natunedyooepu sapa. Umu unu natunedyooepu, gi gea u unnepu nakasopedakwadoo. Yooonnekoo u tusooyugwepu-kwa'ne.” \v 22 Soo Te Pabe'e yise ka mu numu mee netamma tuwow, “Soo E Naa no'okosoo hemma e sopedakwatoona e sootuhipu. Oosoo suu'mu e sopedakwatoo. Nu punno'o ka E Naa sopedakwatoona nu ka numu oetu nakasopedakwadookwuna mu mesoo tuukwe.” \v 23-24 Soo Te Pabe'e yise ka umu pumme nakatzimodu mee netamma, “Soo Te Naa tubetse besa ka besa e unnepu nakasookwina. Pana umu te nanamooatupu gi ooka nasootuhi. Meno'o yise mu e poonnena ka besa e unnepu nakasopedakwatoo.” \p \v 25 Ewa'yoo numu ka Te Pabe'e naka aata'a. Sumu'yoo nana ka mu Jew tumayohope numu tunedyooedu ka Te Pabe'e too'e nekwesekuna wunuoose mee oo tubenga, “Ha'oo besa sakwa saa'a nu manese ka ya'ese, ka Te Naa-baatoo mea?” \v 26 Soo Te Pabe'e oo nanekwegea, “U ka te tumayohope nea, hayoo puu oosoo oetu na'unakwe?” \v 27 Soo nana ka Te Pabe'e nanekwegea punno'o meeoo yise, “Tamme sakwa ka Te Naa unu soobedya, no'oko te sokwama-ma ka hemma how te yugwena tuwazoo. Tamme sakwa te pupua'amu tuwow besa soobedya, tammesoo nasoobedya-kwa'ne.” \v 28 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “U togekoo e nanekwegea. U ka ekow unnepu nakabetseana, saa'a u ooosapa ka Te Naa-baa nobe-gakwu, ka ya'ese.” \p \v 29 Soo nana yise tu tumatu'adyina sopedakwatoona ka Te Pabe'e mee tubenga, “Haga yise nuga pua'a?” \p \v 30 Soo Te Pabe'e yise meeoo tuwow mu natugwengakooha, “Sumu'yoo Jew nana ka Jerusalem mee naneadu-wi'yoona tubongo meana ka Jericho mee naneadu-kwitoo. Umu tuduhadu oo mooedyugwese no'oko hemma oo-makoo hanehoo oo too'e batsahoo ka po-kumaba oo ma'wuhooka. \p \v 31 Ka saa'a oosoo Jew nanesootuhidu o kemmana, oosoo ka unu namooedyugwepu nana onoko poonnese ka po oo tookana-kwi oo-moopa meahoo. \v 32 Saa'a yise punno'o oosoo Jew nanesootuhidu tummatzidu o kemmana ka nana poonne oosoo yise punno'o oo-moopa meahoo. \p \v 33 Sumu'yoo numu mu Jew gi petzabedu saa'a punno'o o kemma. Oosoo ka unu namooedyugwepu nana poonne, tutuha oo soobedyana tooe ka nana Jew sapa. \p \v 34 Oosoo yise oo-matu meahoose natusooa-ma oo mahanese, ooka oo wupagakute. Ka tu pookoo-kooba o tzatsebooase ka numu tooi nobe-witu oo hanehoogase onanoko oo mabetsea. \p \v 35 Awamooa yise ka tooi nobe hee-gakoo nana tumanagakuse mee oo netamma, ‘Ka namooedyugwepu e mabetseaku. U ka ewowsoo tzasooase, nu saa'a ooka u tumanagakudooasoo, nu ka kodyupetuse.’ \p \v 36 Ha'oo yise, hanotu umu-matu ka nana unu namooedyugwepu pua'a?” \v 37 Soo nana ka Te Pabe'e nanekwegea, “Esoo nana oo tummatzise oo pua'a mane.” Soo Te Pabe'e yise ka nana mee netamma, “U sakwa punno'o no'obatusoo numu soobedya, no'obatusoo pupua'amu-ga.” \p \v 38 Mu Te Pabe'e yise ka mu pumme nakatzimodu-no ooosapa meadabena ka numu nokadu-kwi petugonno. Sumu'yoo mogo'ne Martha mee naneadu yise nabaa mu tuka tuungu. \v 39 Soo Martha punne'e Mary mee naneadu ooosapa ka Te Pabe'e-kumaba katuna, oo nakakatu oo yadooadyakwe. \fig Soo te Pabe'e ka Mary Te Naa-witu tuukwe|src="CN01750B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 10.39" \fig* \v 40 Soo Martha gi namadamawunu, ka tukapu mu mahanekuwununa. Soo Martha yise ka Te Pabe'e mee netammadooa, “Nu ka tukapu gi namadamawunu, u sakwa ka Mary nuka tummatzi tuungu.” \v 41 Soo Te Pabe'e ka Martha meeoo netamma, “Gi ka tukapu-witu suda nasooyugwewunupana. \v 42 Soo e unnekatuna ka te tukakwuna ooonakwa'yoopunne. Soo Mary soo besa e nakasoobedyana. Ooonne'yoona gi nu a tayahoo.” \c 11 \p \v 1 Soo Te Pabe'e ka mana tooe hano'yoona tooe nanesootuhidyina tunemamakwuse soo sumu'yoo oo nakatzimodu meeoo oo netamma, “Ne Pabe'e, ne nanesootuhi tunedyooe, ka John umu tu nakatzimodu tunedyooe-kwa'nesoo.” \v 2 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Ka nanesootuhina mee unneyi, Ne Naa ne pa'anakwatu, u tubetse besa'yoo. U no'oko numme-kooba pooha katudu. Numme no'oko numu yaa teepu-koobatu ume mu nakabetseana soogwa'e, ka u-baatu-kwa'nesoo. \v 3 Nonotsa tu tabe mea-kwi tukapu gi ne namatuugekwuna. \v 4 Ka ne tuma'emukwana soomu'wana numme puu oo soomu'wa ka mu numu suda numme matugu. Ne matzino kaaheno ne mayugwe. O'no numme besa-kwitoo tsebooe petugakwu.” \p \v 5 Soo Te Pabe'e yise umu pumme nakatzimodu meeoo netamma, “Tamme sakwa ooosapa nanetsagwayidyi. Mu numu nanetsagwayina 'yoo manepunne. How sakwa puu tamme ka togabeno ka tu pua'a nobe-witoo mease ka oo yadooe petugase mee unnena, \v 6 ‘E pua'a mana kwinga'atu pudu petuhoose, nu gi hemma oo maka-wa'ne manepunne. U sakwa pihoo tukaba nano'hona e hemepunne?’ \v 7 Sumuna soo u pua'a gi u tutzakwonakwu-wa'ne'yoo ka mooasoo habena, umu oo doodooamu tuwa mooasoo bokwa, oosoo yise gi yotsese u maka-wa'ne'yoo. \v 8 Pana saa'a pumme u nenoyukwe oosoo yotsese ka natzakwona tzakwuna, yise u makakwu. Tamme nanesootuhidyina o'nosoo soo Te Naa te sootuhise ka natzakwona tzakwonase, te makakwu. \p \v 9-10 Nu yise meeoo mu netammakwu, tutubenguse u nageakwu, oo watena u oo mayukwu, tutokangese u natutzakwonakukwu. Soo tooe haga tooe tutubengadu oo nageakwu, soo tuwatedu oo mayukwu, soo tutokangedu oo natsakwonakukwu. \v 11-12 U puu ka u tooa'a ka pakwe nekwa'e gi togogwa oo gea-wa'ne'yoo. \v 13 Tooe tamme gi totoge'yoopana puu te dooamu besa matugu, soo Te Naa yise tamme besa matugukwu Tu Besa Pooha-matu-ma te sootuhikwu.” \p \v 14 Soo Te Pabe'e ka tsoapayidu nana gi besa yadooadu nanesootuhikuse, yise ka oo namabesakuhoose soo tsoapayidu nana besa manese, yadooawunu. Mu numu ka Te Pabe'e ka nana namabesakuse oo poonnena oo nesookwuga'e. \v 15 Susumudu mu numu ka oo nakana yise meeoo nana'unakwe, “Esoo nana Jesus ka tsoapa nematzagakwunihoo. Oosoo ka umuoosoo pooha-ma oo mu yugwewunu.” \p \v 16 Susumudu yise ka oo manena poonnena gi oo soo'oedyukuna unusoo oo pooha manikwuna nepoonne. \v 17 Soo Te Pabe'e ka mooasoo pumme mu sooyugwena sopedakwadoona, mee mu netamma, “Mu numu ka pumme moohedu gi nakabetseana nanano nananepetukana, soo mu moohedu gi mu numu moohe-wa'ne tabu'a, mu numu yise kadoo'oo sukwe namayugwekwu. \v 18 Mu gi toge unakwe mu ka, ‘Numu poohadu,’ mee e netammana. Soo numu poohadu gi hownnekoo nanesootuhina ka tsoapa numu-nagakoo nematzagakwuni-wa'ne'yoo. Soo suta'yoo gi ka tsoapa numu-nagakoo nanematzagakwunina petzape, umu tsoapa ka oo tutummatzina. \v 19 Mu Jew numu moohedu puu ka mu tsoapa numu-nagakoo nanesootuhikuna mu nematzagakwuna'e. Mu puu gi numu poohadu mee mu ne'a. Mu sakwa gi nuka meeoo soobedyapana. \v 20 Ka Te Naa Besa Pooha-toohakwi nu nanesootuhina mu tsoapa nematzagakwuni, mu sakwa meno'o oo sopedakwadoo soo Te Naa no'oko numu sootuha'e. \v 21 Nu ka mu susutakoo moohedu ooonakwasoo unu pooha-gana nuga pooha ooosapa oo matzoekute. Soo natzooedu nana puu ka tu hemma besa takonena gi hee oo matzooekute, \v 22 pana ka numu tzakunase o'no yise oo hemma hanekwu. \v 23 Yooosoo nu ka sutakoo yugwese o'no nu mu numu magwetzoikwu ka suta-makoo. \v 24 Soo tsoapa ka numu-nagakoo natayase, kumma'akoosoo puma tu kaduookwunu wate, pana gi tuma'yu, yise ka gi tuma'yuna meeoo unakwe, ‘Nu punowsoo kodyukakwu.’ \v 25 Ka numu punaga'yoo tumeahoopu mayuse, oosoo numuna sumuna gisoo ka Te Naa Besa Pooha-ma nasoonatza'ena. \v 26 O'no yise soo tsoapa natakwatsukwu (7) kukumma'akoosoo tsotsoapa pumme ooonakwa unu susutakoosoo bise ka punaga'yoona tumeapu-nagatoosoo kodyukakwu. Soo nana yise unusoo suda namanatzayakwu.” \p \v 27 Sumu'yoo mogo'ne oonow numu-naga wunudu ka oo nakase meeoo oo netamma, “U pea sakwa nasootuhi ka u dooa'adoose yise ka u petzekuse tuwazoo.” \v 28 Pana soo Te Pabe'e meeoo oo netamma, “Oo mu numu ka Te Naa unnepu nakana, ka oo oedyukuna umu unu nasootuhikwu,” mee. \p \v 29 Ka mu numu ewasoo manemena soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Mu suta'yoo numu gi e naka'oedyukudu ka nanasookwugi besa e manena poonnese e naka'oedyukukwu suu'mu, mee mu tusooyugwe. Ka o'nosoo Te Naa yadooawabe, Jonah mee naneadu \v 30 ka mu wakwawa'a numu Te Naa unnepu tuukwena mu oo naka'oedyukute. Nu yise yow Mu Pabe'e mu-baa petuse pana mu gi e naka'oedyukute. \v 31 O'nosoo soo mogo'ne mana mu taba mea-nakwatu numu nehane katudu, puu kwinga'a kemma ka mu Jew numu-kooba katudu Solomon mee naneadu oo tunetammana nakakwuse, ‘Ka unu oo sopedakwadoo,’ mee neyugwena. Tooe nu ka Solomon ooonakwa unu tusopedakwadoopana mu gi e nakabetse'a. \v 32 Ka numu paba nanehaneno'o mu wakwawa'a ka Jonah naka'oedyukupu sakwa mu nemadabue ka mu meno'o gi nuka naka'oedyukudu, tooe nu ka Jonah ooonnakwa pooha-gakooapa. \p \v 33 Soo besa e unnepu tukootabuakunoo kootabua-kwa'ne. Tamme puu ka oo kootabuakuse paa'a hee-kooba oo wuna. O'no soo tooe haga tooe petudu no'oko hemma mesoo poonne. Gi tamme puu kawona-tooha oo watzetugu. \p \v 34 Soo te pooe puu tukootabuakunoo-kwa'ne'yoo. Tamme ka besow poonnena suu'mu tamme besa'yookwu, pana tamme ka sutakoo poonnena suta tusooyugwekwu. \v 35 Tamme ka besow nakasopedakwatoo, \v 36 tamme besa'yookwu.” \p \v 37 Ka Te Pabe'e yadooawunu, sumu'yoo nana nasootuhidu Pharisee mee nananedu-nagatu punno'o oo tuka tuungu. Oosoo yise oo-no tuka kaduhoo. \p \v 38 Mu Jew numu tu mi mooe bakomase tuka, ka oo tumatuguna. Soo Jew nana yise meeoo soonamme, “How manena soo Jesus tuka gisoo tu mi bakomana?” \v 39 Te Pabe'e yise mee ka nana netamma, “Mu Jew numu tumatuguna, puu besa ka mu tookoomatsu'a, pana soo mu soonammena togesoo totsa'a, ka numu mooa-gana mu suta'yoo. Ka tseda-kumitu suu'mu matsuana soo oetu togesoo totsa'a. \v 40 Te Naa namekoo mu mi noko mu soonammena matabuepu. Te Naa yise namekoo gi mu totsana sookwa'e. \v 41 U ka mu tutuha manedu numu makana u besa'yoo. \p \v 42 Mu Pharisee nananesootuhidu tooe gi haanoko hemma hanepana mu ka Te Naa tosamakayakwe. Mu besa manakwe ka oo tosamakana. Mu gi ka Te Naa besa unnepu nakabetsea ka Te Naa unu soobedyanaka kukumma'akoosoo numu besa matuguna, mee na'unnena. \v 43 Mu Pharisee nananesootuhidu mu ka tu na'ewa tuka besa-kwi mooe aatahooyakwe, ka tu nananesootuha'e mu tuwazoo ooosoo. Mu kukumma'akoosoo numu, ‘Oosoo besa nanesootuhidu,’ mee mumme mu netammana soobedya. Mu tuma'emukwana saa'a mu-maatoosoo kodyukwu. \v 44 Mu suda manakwe ka kukumma'akoosoo numu ne'emukwana ka Te Naa besa po oemota mu moohena.” \p \v 45 Sumu'yoo ka nanesootuhibu tunedyooedu-matu ka Te Pabe'e mee netamma, “U suda numme-witu waha tuwazoo.” \v 46 Soo Te Pabe'e yise mee oo netamma, “Mu nanesootuhibu numu tunedyooedu punno'o mu tuma'emukwadu mu-matoosoo kodyukwu. Mu ka mu kukumma'akoosoo numu unu namanedu tumayohope nage tuungu pana mu gi hownnekoo ooka mu mayoho tummatzi-wa'ne'yoo. \p \v 47 Mu puu ka o'nosoo Te Naa yadooawabe besa nanomatuoo'na, ka umu mu nanamooatupu tugoena besa matabuena. \v 48 Mu tookwa ka mu nanamooatupu tugoena toge'yookute, o'no mu ka mu nanomatuoonana besa matabu'e. \v 49 Soo Te Naa gi hemma watzekudu mee unakwe, ‘Tooe nu ka umu e yadooawabe umu-matoo tayase sapa umu mu kusegana mu ko'ehookwu.’ \v 50-51 Mu oe naneyukwe ka no'oko Te Naa yadooawabe goese. \p \v 52 Mu nanesootuhibu tunedyooedu ka puusoo gi ka Te Naa nakabetseana gi hownnekoo ka Te Naa nakabetsea-kwitu mu numu tunedyooe-wa'ne'yoo.” \v 53 Ka Te Pabe'e meahookwuse mu Pharisee unu oo sutakuna oo tooe nemasutana, \v 54 o'no oosoo suda unnise umu ookow oe neyugwekwu mee too'e sokwamana. \c 12 \p \v 1 Ewa'yoo mu numu ka Te Pabe'e-baatoo kemmana, ka tubetse ewa'yoona ka Te Pabe'e takoo'na, nanakwukutzu'nena ka wogo manepunnena. Soo Te Pabe'e yise ka mu nakatzimodu tu tunedyooehookwuna pedukwunu meeoo yise, \v 2 “Mu sakwa gi suipana ka besa e unnepu mu numu tuukwe. \v 3 Ka mu nawatze natuukwena sapa waha, ha'oo puu soo togano-kwitu puu ka tu tabua-kwitu waha. \v 4 E pupua'amu, nu mu tuukwe gi ka te tookoo batsakwudu-ma suipana, umu ka te tookoo suu'mu batsakwu gi ka te moogooa. Soo te moogooa gi hownnekoo nabatsa-wa'ne'yoo. \v 5 Pana nu mu tuukwe ka yise pumma mu sui-wa'ne'yoo, oosoo Te Naa. Soo Te Naa suu'mu ka te tookoo noko te moogooa kadoo mesoo ma'yugwe. \v 6 Mu hootseba'a puu gi haa'no nanenaka pana soo Te Naa mu soopedyana mu mabetse'a. \v 7 Soo Te Naa puu gi te watzekute, ka te tzopuhutooe tatzengana ka te wo-matu. Gi suipana, tamme mu hootseba'a ooonakwasoo nadatze'nga. \p \v 8 Mu ka mu numu tuukwena, ‘Soo Jesus E Pabe'e,’ nu saa'a ka E Naa tamme-koobatu, ‘Mu nugatu,’ mee tuukwedooa. \v 9 Mu ka ‘Jesus E Pabe'e,’ mee mu unne-ma nasookwina, nu saa'a ka E Naa tamme-koobatu, ‘Mu gi nugatu,’ mee oo tuukwedoo'a. \v 10 No'yoona numu yise ka Te Naa suda netammana oosoo nasoomu'wakwu, pana mu ka Te Naa Besa Pooha suda netammana oosoo gi nasoomu'wa-wa'ne'yoo. \p \v 11 Ka nakwutumuna ka nanehanena mu nanesootuhidu noko numu moohedu-kobena'yoona, gi ka mu unnekwuna suda soonammekupana. \v 12 Soo Te Naa Besa Pooha ka mu unnekwuna mu tuukwekwu.” \p \v 13 Sumu'yoo umu Te Pabe'e nakapunnedu-matu mee oo netammadooa, “U sakwa ka e pabe'e mee netammana oosoo ka ne naa hemma nu-no nowmoo.” \v 14 Soo Te Pabe'e yise ka nana mee netamma, “Mu gi nuga nehanena.” \v 15 Soo Te Pabe'e yise ka mu numu tuwow meeoo netamma, “Tamme sakwa gi moomoogoobupana. Tooe tamme how ewow hee-gapana oosoo gi numu magwetzoi-wa'ne'yoo.” \p \v 16 Soo Te Pabe'e yise mu numu mee natugwengakooha, “Soo ewow hee-ga'yoo nana tubewabe-gana ewow besa hemma suaku. \v 17 Oosoo mee soonamme, ‘Ha'oo sakwa nu mane? Nagutza ewa'yoo soo e tumasuana, gi toge e tubane nobe-kwi no'yoona nahane-wa'ne'yoo. \v 18 Nu sakwa umu e tubane nobe tzadyoometase papabowsoo matabue. \v 19 O'no nu saa'a besa soonammekwu ka no'oko tumasuana oe hanese. Meeoo nu soonamme, nu ewa tubanese wuna'metoo mesoo meawunukwu. Nu gi hemma how yugwena sukwe tukana, hebena, besa soonammekwu.’ \v 20 Soo nana tu ya'eookwuna gi sopedakwadoo. O'no togano soo nana ya'ehoo. No'yoona oo tumasuape kumma'yoosoo nahaneku. \v 21 Tamme ka yaa teepu-kooba'yoona ewow hee-ga'yoo ka oo-mahoo nasoonatzina ka Te Naa gi nakabetseana tamme matu'adyipunne.” \p \v 22 Soo Te Pabe'e umu tunakatzimodu meeoo netamma, “Gi suda oo sokwamakupana ka tukapu sumudooe tuugena, yise too ka pukwi mu namasooana. \v 23 Soo numu gwetzooina ka tukapu ooonakwatu, ka pukwi numu namasooana ooonakwatu tuwow. \v 24 Mu ka mu hootseba'a poonne, umu puu tooe gi tumasua pana mesoo tuka, soo Te Naa mu mabetsea. Soo Te Naa puu mu hootseba'a ooonakwasoo te soobedya. \v 25 Tamme gi hownnekoo tammesoo kwinga'atoo te momokwuna mada'e, tamme sakwa yise gi ka te tuka-witu suda soonammekupana. \v 26 Mu yise ka yooonnekoo tututsekoo gi soomadi how yise ka a pabana suda soonammekute. \p \v 27 Ka mu tonegeadu puu soo Te Naa mabetse'a ka umu puu gi tuusoogwi tatabu'a. Umu ka Jew numu-kooba katudu, Solomon mee naneadu unu nananenagadu oo nemasooa'apu oo ooonakwa besa tatabu'a. \v 28 Soo Te Naa umuoo tonegea'adu puu besa matabue. Tooe umuoo yabesoo takwasugwuuse sapa, oosoo Te Naa yise ooosoo ka pukwi te namasooana gi te namatuugekwuna ka oo nakabetseana. \v 29 Tamme sakwa yise gi suda sokwamapana ka te tukakwuna, ka te hebekwuna kadoo'ookoo. \v 30 Mooasoo soo Te Naa te pa'anakwatu oo sopedakwadoo, gi nawatzekudu. Umu gi tunaka'oedyukudu ooonnekoo yaa'a teepu-koobatu ka tukapu, ka pukwi tu namasooana ooosapa ookow ooonakwa sooyugwe. \v 31 Tamme sakwa yise ka Te Naa nakabetseanona oosoo gi hemma te namatuugekukwu. \v 32 Gi suda oo sokwamakapana, oosoo Te Naa besa te sootunaga'a. \v 33 No'oko mu hemma-ma tumuse mu tutuha manedu haneku, soo Te Naa te pa'anakwatu yise besakoo mu sootuhikwu. Soo Te Naa besasoo mu sootuhikwu, o'no ookow sakwa mu gi soomu'wapana. \v 34 Tooe hee tooe mu tusoodyahana o mu manepunnekwu. \p \v 35 Mu sakwa ooosapa namamakwupunne ka yaa teepu-koobasoo e kodyu petukwuse. \v 36 Mu sakwa umu-wa'nesoo ka mu tuutooedu nehanedu petukwuse besa sokwama. \v 37 Ka togesoo mu tubonne oosoo kodyu petuse umu nasootuhikwu. Oosoo puusoo tukapu mu makakwu. \v 38 Ka tooesoo mu tubonne petuse tooe togabeno tooetoo tabua-tamme tunehanedu ka utuina besa sokwama. \v 39-40 Nu gi nuka meeoo mu soobedyano'o mu-kooba o petukwu. Ooonne'yoo mu sakwa yise namabetzapepunne.” \v 41 Soo Peter yise mee ka Te Pabe'e tubenga, “U haa'a no'oko numu netammana, pute numme tunakatzimodu suu'mu?” \v 42 Soo Te Pabe'e meeoo ka Peter nekwegea, “Soo nuga poena'ewabe netutzeana sakwa unu soonammena besa numu tummatzi. Umu yise ka nuka naka'oedyukudu mabetseana mu makakwu ka tukapu mu sookwa'e. \v 43 Nu ka kodyu petuse umu e poena'ewabe ka umu nuka naka'oedyukudu besa mu mabetse'a mu mayu petuse, nu mu sootuhikwu. \v 44 Nu besasoo mu sootuhikwu, no'oko hemma nemadabuekwu. \p \v 45 Sumuna soo numu nanesootuhi moohedu ka meeoo tusooyugwena, ‘Gi soo Te Pabe'e yabesoo kodyu petukwu. Nu meno'o tooe how ka umu ooka naka'oedyukudu suu'mu suda matuguna ka ewa puusoo namakoo tusoohanena mesoo baaya'e.’ \v 46 Nu yise ka kodyu petuse tooe hano tooe petukwu gi nuka meeoo mu soobedyano'o. O'no nu yise ka umu gi tunaka'oedyukudu-noko mu nanesootuhibu moohedu mu meeoo sooyugwe. \v 47 Soo numu gi nuka nakabetseadu tooe oo sopedakwadoopana ka pumme e tuukwe'e soo suda mu tumatuguna umu-matoosoo kodyukwu. \v 48 Soo numu gi oo nakasopedakwatoodu ka suta'yoona sagwane sapa nanekusekakwu. \p \v 49-50 Nu meno'o gi oo nasoomanekute ka nu-tamme kemmadu, ka nabatsakwuse. Nu sukwa tooe yabe soo oo tatukwahoo mee'e nu sooname. O'no nu saa'a ka teepu nemadabuekwu. Meno'o sakwa mooasoo oe manepetu mee nu soonamme. \v 51 Mu sumuna mee sokwama meno'o ka Te Pabe'e petuse no'yoona numu nanapua'akwu. Pana gi oo manepunne. Umu gi tunaka'oedyukudu ka mu tunaka'oedyukudu tumoo'ookwu tooetoo tu nananumu sapa. \v 52-53 Esoo nana gi nuka heesoobedyadu sumuna pummesoo tooa, tooetoo tu naa tumoo'ookwu. Soo mogo'ne gi nuka heesoobedyadu sumuna punno'o ka tu padu, tu pea, tooetoo tu yahepeawabe tumoo'ookwu. Sumuna manege'yoo nananosoo nobe-ga'yoo nanatumuoo'ookwu, waha'yoo umu-matu pihoo tumoo'ookwu, tooetoo pahe'yoo ka umu waahoo nu-matoo nananesootuhidu tumoo'ookwu.” \p \v 54 Soo Te Pabe'e yise ka mu ewow numu mee netamma, “Mu puu oo sopedakwatoo ka tu powmakwuse soo taba egea-tammetu unu koomeapunnekwu. \v 55 Mu tuwazoo oo sopedakwatoo ka unu tu na'udutukwuse ka taba meanakwana hukwakwu. \v 56 Pana mu gi e naka'oedyukute ka suda tumatuguna. \v 57 Mu gi etzaga muusoo besa nanemadabue-wa'ne'yoo ka suda mu tumatugu-kwitu. Mu sakwa tuwazoo oo naka'oedyukuna mu sakwa kaaheno tumatugu. \p \v 58 Mu sakwa yise ka mumme nehanekwudu-kobenatoo nabikwuse, tamme sakwa oo pua'adoo togesoo meadabena. Tamme ka gi oo pua'agana, ka tunehanepe-wi petugase oosoo tamme-witu suda nemadabuekwu. Soo numu nehanedu yise ka mu tukwutumadu tamme wutuma tuungukwu. \v 59 Tamme yise nakwutumatugukwu, ka tamme tu tunekwina tumanagase suu'mu mee nu mu tuukwe'e.” \c 13 \p \v 1 Mu numu-matu ka Te Pabe'e meeoo tuukwe'e, “Mu numu-matu Galilee-wi'yoona kemmadu umu ka Jerusalem-witoo nanesootuhimidu. Soo mu Roman numu moohedu Pilate mee naneadu mu numu goehoo.” \v 2 Soo Te Pabe'e yise ka mu numu mee netamma, “Mu ka sumuna mee sokwama umuoo numu Galilee-wi'yoona kemmadu tookwa ka mu Galilee numu ooonakwa unu tuma'emukwadu ooonne'yoona soo suta'yoo umu-matoosoo kodyukwu. \v 3 Pana gi, soo suta'yoo mu-matusoo kodyukwu ka gi mu nanekwuha. \v 4 Mu sumuna meeoo sokwama, ‘Umu numu nagoehoodu soo tukwutumadu nobe umu-koobatoo aanooahoo, umuoo tookwa hanobasoo suta'yoo numu ka mu Jerusalem-wi nonobe-gadu hanobasoo.’ \v 5 Pana gi, mu ka gi mu tuma'emukwana wahana mu-tammesoo kodyuse kadoo mu mayugwekwu.” \p \v 6 Soo Te Pabe'e yise mee mu tuukwe, “Sumu'yoo numu puu pogobesa tu tubewabe-wi masua. Saa'a meno'o soo pogobesa kwasu mee soonammena oetoo e petugayakwe pana gi pooedoo'a. \v 7 Ka pumme tummatzidu yise mee netamma, ‘Pahe tomokapu, gisoo pooedooana. Masoo pogobesa gi he-toogoo besa'yoo numu sukwe kapamooaka. U sakwa a tuhewekwuni.’ \v 8 Soo tummatzidu yise meeoo oo netamma, ‘Nu a na'oonnakwitu hewese pookoo kwedana ma-kooba hanese sumu tomoba-wi a mabetseakwu. \v 9 Yise ka sumu tomoba-wi a pooe-dooase, oosoo besa'yookwu. Pana ka sumu tomoba-wi gi a pooe-tooase, o'no saa'a nu a tuhewekwunikwu.’ Yooonnekoosoo soo Te Naa ka mu Jew numu oetu tunenagakute, ka gi mu ma'emukwana mu waha, mu tuma'emukwana mu-matoosoo kodyukwu.” \p \v 10 Sumu tu nananesootuha'e nasumu'u soo Te Pabe'e mu numu tunedyooedyakwe. \v 11 Soo sumu'yoo mogo'ne wuna'me (18) tomopu manena tookoo tootzadyamedu. \v 12 Soo Te Pabe'e ka mogo'ne tutuha manedu mee oo netamma, “Yaatoo kemmase nu u mabesakukwu.” \v 13 Soo Te Pabe'e na'enakwa oo-ma matuoonahoose soo mogo'ne yise kaaheno nakwuma'ese mee unnetooe, “Soo Te Naa tubetse besa'yoo.” \p \v 14 Soo nanesootuhibu nehanedu ka Te Pabe'e sutakuoo ka nanesootuhi tabebuno ka mogo'ne oo mabesakuhoose yise ka nehanedu-umu meeoo netamma, “Tamme Jew numu naapahe tabeno natzato'o, mu umuoo tabeba-wi mesoo nemabesakute. Pana ka te nanesootuhi tabeba-wi gi hee how nuukwu. O'no mu gi natzato'o-wa'ne'yoo.” \p \v 15 Soo Te Pabe'e mee oo netamma, “U umesoo unnena takopadyakwe. Ka nanesootuhi tabeno mu puu ka mu pookoo tzadopayina oo bamagayakwe. \v 16 Soo mogo'ne ka u pookoo-wa'ne soo suta'yoo wuna'me a tuoe tzatobotoo, nu yise o tzadopase ka gwetzoibu-ma oo sootuhise esoo yise besa mane, u yise e toge'yookuhoo, ka maka e mabetsakuoose ka nanesootuhi tabeba-wi.” \v 17 Soo Te Pabe'e nesootzemadu gi hownnekoo oo nekwegea pana ewa'yoo numu oo besa'yookute ka Te Pabe'e besa manina. \p \v 18 Soo Te Pabe'e mu numu natugwengasoo tuwazoo, “Nu mu tuukwekwu, ha'oo soo numu manekwu ka e naka'oedyukuna. Meno'o mu huutse'yoo nuka naka'oedyukudu pudusoo mu ewasoo manekwu. \v 19 Ka wuyupe sua-kwa'ne. Oosoo puu tuutsekoo a pooe-nakwana suake, oo soo tunadooakese, naakese, nana'emota ma'nadooa petugakwu. Ka suube-kwa'ne'yoo mu hootseba'a puu ka oo ma'na-ma mesoo aata'a. Ooosoo mu manekwu ka e nanesootuhinona. \p \v 20-21 Ka mogo'ne tukabadoo-kwa'ne. Oosoo puu ka tumayu'a ka hongobe noko mooe mayu'a. Soo tumayu'a saa'a noko ka oo tugoohanetoo mani, soo tukaba yise pa'atse'e posehoo. Yooosoo yise soo numu ka e naka'oedyukuna.” \p \v 22 Soo Te Pabe'e yise ka Jerusalem-tamme meano no'oko mu numu nokadu-too tu meana nanesootuhibu numu tunedyooemena. \v 23 Sumu'yoo numu ka Te Pabe'e meeoo oo tubenga, “Hutse'yoosoo numu haa'a namagwetzoi?” Soo Te Pabe'e mee oo nanekwegea, \v 24 “Huutse'yoo mu tubetse tu'oedyukudu suu'mu namagwetzoikwu ka 'yoo a manepunne mu sakwa unu o petukuno ka mu namagwetzoikwuna. \v 25 Ewa'yoo numu meno'o gi e nakaheesoobedyadu nu yise yotsese ka natzakwuna'a mu-nakwi tzatumowkwu mu puuwana'yoona oo too'e wa'agekwu mee unnena, ‘E Pabe'e e tutsakwonaku nu mi egeahookwu.’ Nu yise meeoo unnekwu, nu gi u sopedakwatoo. U tookwa gi besa tumatugupu. \v 26 Mu yise mee e netammakwu, ‘U ne sopedakwadoo. Numme u-no ewa tukayakwe, u yise ne nobe-wi'yoona nanesootuhibu numu tunedyooeyakwe.’ \p \v 27 Nu yise mee mu netammakwu, mu gi nu-notu ka suda mu manena manoyugwena, mu sakwa mea. Nu gi mu sopedakwadoo. \v 28 Mu Jew numu gi tunaka'oedyukudu mu nanatuaganena sakwikwu umu ka te nanamooatupu no'oko Te Naa nanayadooawabe Te Naa-baakoo. \v 29 No'obatusoo numu Te Naa naka'oedyukudu ka eka teepu-koobatu ka Te Naa-baa petugakwu yise ooosapa oo-no'yookwu. \v 30 Susumudu numu meno'o gi meeoo nanasoobedyadu mooe nasootuhidu, mu yise meeoo nanasoobedyadu numu-nagwi manekwu.” \p \v 31 Susumudu numu ka mu nanesootuhi-nagadu ka mu Pharisee mee nananeadu ka Te Pabe'e-baa petuse mee oo netamma, “U sakwa yaanona mea soo mu numu-kooba katudu Herod mee naneadu u nebatsayagate.” \v 32 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Mu sakwa ookow etza'a mee tuukwe, ‘Gi haa'notoo nu yaanopunnekwu mu toegadu mabesakuna, mu magwetzoina, mu tsoapa nematzagakwunikwu ka E Naa nuka tunetammakupu nu mamakwuhoogena. \v 33 Pudusoo nu Jerusalem-witoosoo kodyukwu mu numu Jerusalem-witu suu'mu nono'otsa ka Te Naa yadooawabe goeyakwe, otoo nu numu-koobatoo nabatsekwu ka E Naa tunetammana nu mamakwuookwu.’ \p \v 34-35 Nu wuna'me mumme Jerusalem-witu tutuha soobedya ka hootze tu dooamu ka tu kasa-tooha tuwatzetugu-kwa'ne. Pana mu gi oo mu namatuguna petzape. Mu no'oko umu Te Naa yadooawabe sukwe tagoehoo, tupe-ma. Pudusoo mu kadoo namayugwese mu nobe-kwitu, hee kadoo'yookwu. Saa'a ka mu-baasoo e petuse mu mee unnekwu, ‘Yow soo Te Pabe'e Te Naa pooha-toohakwi petu.’ ” \c 14 \p \v 1 Tu nanesootuhi tabeba-wi mu Pharisee nanesootuhidu moohedu ka Te Pabe'e tuka bi. Soo Te Pabe'e yise umu-no tuka, mu Pharisee oo e ya'epunne ka Te Pabe'e nesootzemakwuse. \p \v 2 Sumu'yoo nana tookoo pawadu oo numu-no. \v 3 Soo Te Pabe'e oo poonne ka umu Pharisee yoo Jew tumayohope sopedakwadoodu tubenga, “Ha'yoo soo mumme tumayohope? Besa'yoo, gi hownne'yoo haa'a ka nanesootuhi tabeno soo numu namabesakuna?” \p \v 4 Pana umu gi oo nanekwegea. Soo Te Pabe'e yise ka tookoo pawadu nana tzamahoose oo mabesakuse oo nobe-kwitoo oo ta'ya. \v 5 Ka mu Pharisee yise mee netamma, “Ka nanesootuhi tabeno mu dooa tawaga-kwitoo wuehoose, tooetoo mu kootsoo, ka gi hownnekoo oo tzeboo'e, mu puu oo tummatzikwu. Mu sakwa yise gi e nesootzemapana ka nana e tummatza'e.” \v 6 Umu Pharisee gi hanotoosoo ha'yoo unne-wa'ne'yoo. \p \v 7 Soo Te Pabe'e mu poonne ka susumudu mu numu nadukabidu besa nasooyugwena ka besow kadunoo-kwitu mooe ohomanakwe, oosoo yise mee mu netamma, \v 8 “Tamme ka na'ewa tuka-kwitoo tamme tubise, tamme sakwa gi besa nasooyugwena besa-kwitoo mooe ohomanepana. Tamme ka besow kadunoo-kwi mooe kaduhoose sumuna saa'a tamme ooonakwa besa'yoo oe petuhookwu. \v 9 Soo numu oetoo te tuka bidu yise mee te netammakwu, ‘Yaa e besa pua'a petuhoo. U sakwa ookow kadunoo maka.’ Tamme yise sumuna gi besa oo nakwumakukwu ka oekoo tamme tu tayahoose. \p \v 10 Ka tamme tubise, tamme sakwa gi ka hemma besa-kwitoo mooe ohomanepana. Soo numu te tuka bidu te manena poonnena sumuna mee te netammakwu, ‘U e besa pua'a yaa ka besa kadunoo-kwi katuse ka e pupua'a-baa, umu-no tuka.’ ‘Oosoo besa'yoo numu,’ mee umu numu oo manepunnedu, te sootubetseyina. \v 11 Tamme ka tammesoo besa nasooyugwena, saa'a namanasookwikudooa. Tamme ka gi besa nasooyugwena saa'a, ‘Oosoo besa'yoo,’ mee nanetammakwu.” \p \v 12-14 Soo Te Pabe'e yise ka nana pumme tuka bidu meeoo netamma, “Tamme ka na'ewa tukana, tamme sakwa tutuha manedu, mu gi yutsungadu numu oetu bi tuungu. Umuoo gi hownnekoo ooonnekoo soo te tumakodyuku-wa'ne'yoo. Saa'a yise ka Te Naa te ya'e-wikoo tamme oo mayodase, te tumakodyuku-kwi tamme nasootuhikwu. Pana tamme ka tu pupua'amu te nananumu, yise ka besa manepunnedu te nanumu suu'mu tuka bise, umu saa'a punno'o te tuka bikwu, umuoo yise mooasoo te tumakodyukukute. Saa'a soo Te Naa gi ooonekwitoo te sootuhi-wa'ne'yoo.” \p \v 15 Sumu'yoo numu ka Te Pabe'e-no tukana meeoo, “Mu numu ka Te Naa-no'yoona ewa besa nasootuhikwu mu ewa tukadu besa sokwamakwu.” \v 16 Soo Te Pabe'e ka Te Naa paba ewa tuka-kwitu yise ka nana natukwenguna, “Sumu'yoo numu tu pupua'amu makakwuse mee soonammena, \v 17 ewa yongo saa tuungu, ewow tu pupua'amu oetoo bi. \v 18 Pana mu oo pupua'amu mee oo sooyugwena sukwe nanemaweakooha sumu'yoo oo pua'a mee oo netamma, ‘Nu ka tubewabe heetoo'ase, nu oo tasootzemahookwu.’ \v 19 Sumu'yoo punno'o meeoo, ‘Nu sumumano (10) kootsoo tumuhoose, nu umuoo poopoonnegakwu.’ \v 20 Oosoo sumu'yoo punno'o meeoo, ‘Nu gi kemma-wa'ne meno'o manepunne, nu pudu nodukwadoohoose.’ \v 21 Soo oo tayana ka kodyu petuse, ‘Umu gi kemmow-wa'ne meno'o manepunne,’ meeoo oo tuukwe. Soo nana suda oo nakwumaku ka ewa tukooma hane tuunguse tu pupua'amu gi kemma. Ka pumme tummatzidu yise mee netamma, ‘Manatutooe mu numu nemasumudoodooa, tooe hownnekoo tooe, mu tutuha manedu, mu gi unu besa mamanemodu nokosoo gi tutubootabuedu, tooe hownnekoo tooe umu ewa tukoohane, umu nu-no tukakwu.’ \v 22 Saa'a mu numu oo bi petuse mee oo netamma, ‘Nu mooasoo nuka u netamma-kwa'ne manese sapa, ewowsoo tamme soogwa'e. Gisoo u nobe kaa'no.’ \v 23 Soo nana yise ka pumme tummatzidu tayasoo too meeoo netamma, ‘U sakwa manatutooe mu numu masumudoo, yise e nobe kaanohookwu. \v 24 Pana umu numu mooe'ugasoo e too'e bina umu gi nu-baatu yongo tuka-wa'ne'yoo.’ ” \p \v 25 Ewa'yoo numu ka Te Pabe'e-nakwi meadape. Soo Te Pabe'e yooihoose umu-tamme nakwumunase mee mu netamma, \v 26 “Mu nuka no'okosoo hemma-ooonakwa unu soowabega. Mu sakwa ka mu naa, mu pea, mu nodukwa noko mu doodooamu, mu samoomu, muusoo sapa tuwow nuka mu-ooonakwa unu soowabega, o'no mu ka E Naa besa podo meadabekwu. \p \v 27 Mu nu-koobatoo nasoomawunise tooe mu nabatsase sapa, o'no mu nu-no'yookwu. \v 28 Mooe'ugasoo gisoo ka Te Naa besa podo meana, tamme sakwa oetu soohane, tamme haa'a tooe oo mane-wa'ne'yoo? \v 29 Soo numu puu ka nobe-tookwuse ka gi oo nanenagakwuna mooe soohanena sukwe nobe-tookoohase, ona manikese, tukwumehoe petugase yise oto oo matusookwuni. O'no yise mu numu oo-ma'yoona nanekoe. \v 30 ‘Ma how manedu masoo? Masoo sakwa uga mitu soohanese, o'no yise uga nobe-too.’ \p \v 31 Tamme sakwa nakobenatusoo soohanena ka na'akwebu moohedu-wa'ne, oosoo tu manikwuna puu mooe soohanese numu-no nagoekwu. \v 32 Oosoo ka mu tubetse ewow, ka gi mu matzooeku-wa'ne manepunnena, oosoo yise umu-no oetu nehanese mu tu pupua'amu-doose sumusoo nanano besa meadabekwu. \p \v 33 Mu ka nu-no'yookwuse mu no'oko mu hee-gana matusookwunikwu, o'no gi hee mu tsitugukwu. \p \v 34 Ongabe puu besa'yoo ka ongakamana. Ka gi ongakama manese, tamme gi hownnekoo oo madi-wa'ne'yoo. \v 35 Oosoo gi he-toogoo besa'yoo ka gi kamana, tamme oo totsakwatekwuna'e. Ooosoo tamme ka Te Naa besa podo meadabena, ka te kammana kadoo manepetugase, Te Naa te totsakwatekwuna'e. Mu sakwa e nakapunne, o'no mu gi nasootuaganedooa.” \c 15 \p \v 1 Ewa'yoo umu tumasumudoodu-no kumma'akoosoo numu tuma'emukwadu ka Te Pabe'e yadooadyakwe oo-baa petuse oo nakapunne. \v 2 Umu Pharisee nanesootuhibu numu tunedyooedu mee naneyugwedu ka Te Pabe'e nesootzemana mee unakwe, “Oosoo Jesus ka mu tuma'emukwadu pupua'amu-ga'yoo umu-no tukayakwe.” \p \v 3 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu natugwengayakwe. \v 4 “Tamme puu ka ewow seepu-gana sumuoo nawatsekuse ka mu ewow seepu ka giba-masoo ma'wukese ka sumuoo seepu nawatzekudu watehookakwu. \v 5 Ka nawatzekudu seepu mayuse, tamme ka besa soonammena nobe-kwitoo oo tzanogakwu. \v 6 Mee yise tamme ka te pupua'amu tuukwekwu, ‘Mu sakwa nu-no besa sokwamapunne, nu ka seepu nawatzekuse oo mayusoo.’ \v 7 Ka umu Te Naa tutummatzidu mu toha kakasa-ga'yoo puu besa sokwamayakwe ka sumuoo numu tuma'emukwadu nanekwahayakwe, pana mu numu kaaheno meadu mee sukwe naneyugwedu mu toha kakasa-ga'yoo suda oo sokwamakute ka gi kaaheno mu nanekwaha. \p \v 8 Soo mogo'ne puu sumumano (10) ese tupe-ma namadabuedu hee-ga'yoo yise sumuoo watzekuse toogootabuakuse tu nobe-kwitu wutzoo'nekwu oo watena. \v 9 Ka oo mayuse besa soonammena mee tu pupua'amu-noko tu nopua'amu tuukwe'e, ‘Nu besa soonamme ka e tuwatzekuna mayuse.’ \v 10 Ooosoo umu Te Naa tutummatzidu mu toha kakasa-ga'yoo besa sokwamakwu ka sumuoo tuma'emukwadu namayuse ka Te Naa besa podo meno'o meakwu.” \p \v 11 Soo Te Pabe'e yise meeoo natugwe'nga, “Sumu'yoo nana waahoo dooamu-ga'yoo. \v 12 Soo oo penage ka tu naa meeoo netamma, ‘U sakwa ka hemma saa'a u ya'ese nuka u hanekukwuna meno'osoo e haneku.’ Soo mu naa yise tu hemmatu oo haneku. \v 13 Saa'a yise soo oo tooa ka pumme tu hee-maga-ma tumuse yise kwinga'a-too mea. Ewa nanasuda manena yabesoo ka pumme tu hemma-gana pumatu tu tumupu tzasoo'ow. \v 14 Ka saa'a ka tukapu unu natugeno'o, oosoo tsuayina ka tu hemma tzasooase gi hownnekoosoo ka tukapu tumu-wa'ne manepetu. \p \v 15 Sumu'yoo nana oonow tabewa-ga'yoo hogu-ga'yoo oo nedya'we ka tu hogu oo maka tuunguna. \v 16 Oosoo ka unu tsuayina ka ‘Umu hogu namakana sakwa nu tuka,’ mee soonamme ka gi hownnekoo ka nadukadu tamamayuna. \v 17 Oowetu soohanese mee tusooyugwe, ‘Meno'o nu tsuaya'ega'a. Pana umu e naa tummatzidu puu besa namakayakwe ewa natugapeniyakwe. \v 18 Nu sakwa nobe-kwitoo kodyuse ka e naa mee netamma, “Nu tubetse suda u masoonammekute, ka Te Naa tuwazoo. \v 19 U sakwa gi e natubangapana, nu ka suta'yoona, u sakwa e sukwe nedya'we.” ’ \p \v 20 Oosoo yise nobe-kwitoo kodyuka gisoo pumme oo wupetuga'a soo oo naa ona o kemma o posopedakwudoose tutuha oo poosoopedyase oo-matoo tanomanese, oo masootuhi petuga. \v 21 Soo oo tooa yise meeoo oo netamma, ‘Nu tubetse suda mu manuuma ka Te Naa tuwazoo. Mu sakwa gi e natubangapana, nu ka suta'yoona.’ \v 22 Pana soo oo naa ka umu pumme tummatzidu mee netamma, ‘Yabesoo ka e dooa besa namasooapu hanekuooke, ma'negea'a tuwow, moko pukwi oo namadabuekwuna oo hanekuooke. \v 23 Ka unu yoohoopu te tubatsakwuna kootsoo hanehoodooa oo batsahoose oo koomahanekooha. Tamme ewa tukase besa sokwamakwu. \v 24 Oosoo ka yoo manepunnena nu ka e dooa watzekutu-kwa'ne mane ka oo petuse tooe nanasuda oo manenumme sapa, nu besa soonamme ka oo petuse. Umu yise ewa tukana too nuka.’ \v 25 Saa'a soo oo pabe'e oona tubewabe-kwi'yoona kemmana, ka mu tunekwu'u mu nakana, \v 26 ka sumuoo umu tu naa tummatzidu-matu meeoo tubenga, ‘How manena umu nugadu-kwa'ne nanaka?’ \v 27 Soo tutummatzidu yise meeoo oo tuukwe, ‘U wannga'a petuoosesoo, u naa ka unu yoohoopu kootsoo oo batsaku. U naa ka oo-matoo besa soonamme ka oo petuhoosesoo.’ \p \v 28 Soo oo pabe'e sutahoose gi ka nobe-kwi eka. Soo oo naa oo-matoo tsebooekese oo too'e ba'e. \v 29 Pana oosoo ka tu naa meeoo netamma, ‘Nu tubetse wuna'me ooosapa u nakabetseanumme. Pana u gi hannano'o hemma e geadu. Gi moosooe seepu tooa'a sapa, ewa e pupua'amu-no e tukakwuna e batsakute. \v 30 Pana u tooa ka pumme u hemena ka mu sutakoo momoko'ne-matoo sukwe tzasoo'a, meno'o kodyu petuse u yise ka unu yoohoopu kootsoo oo batsakukwu.’ \v 31 Soo oo naa yise mee oo nanekwegeadooa, ‘U e besaa tooa ooosapa nu-baatu. No'yoona soo nuga hee umetu-kwa'nesoo manepunne. \v 32 Besa'yoo te ewa tukana ka besa ta sokwama. Yoo soo manepunne, soo u wannga'a uga nawatsekupu-kwa'ne manese, meno'o yise ka petuse tamme besa sokwama oo-matoo.’ \p Yooosoo soo Te Naa ka manatooe how tooe te manemose ka te kodyu petuse besa tamme-matoo soonammekwu.” \c 16 \p \v 1 Soo Te Pabe'e yise ka umu pumme nakatzimodu mee natugwenga, “Sumu'yoo nana hee-ga'yoo kumma'akoosoo numu tu hemma mabetsea tuungu. Saa'a yise mee oo naka, gi besa oo hemma meakute. \v 2 Oosoo yise nabaatoo oo bise mee oo netamma, ‘U ka e hemma sukwe tzasoo'a mee nu u naka. Ka no'oko hemma e tumadabue tuunguna nu-matoosoo haneke, u gi hemma e mabetseakukwu yaa manakwana.’ \v 3 Soo oo mameakudu mee soonamme, ‘Howga nu manekwu? Nu ka umu hemma how nuugwewununa gi mapu'ana gi mu numu e nedya'we-wa'ne'yoo. Nu mu numu hemma e natuunguna nasookwikute. \v 4 Nu sakwa ka numu hemma sukwe hanekwu, o'no umu saa'a ka e nadayahoose e makadooa.’ \p \v 5 Oosoo yise no'oko mu numu ka pumme nedya'wedu nagutzikudu nabaatoo bi. Ka mooe'ugasootu mee tubenga, ‘Haa'noko u ka e nedya'wedu nakutzikute?’ \v 6 Oosoo meeoo oo nanekwege'a, ‘Ewatsekoo yoohoo, nu oo nakutzikute.’ Oosoo yise mee oo netamma, ‘Yaasoo u tumadabuepu. U sakwa oo naamookwitusoo ma-ma botugu.’ \v 7 Ka sumuoo yise too meeoo tubenga, ‘U punno'o haa'noko oo nakutzikute?’ Oosoo meeoo oo nanekwegea, ‘Ewatsekoo weeda nu oo nakutzikute.’ Mee yise oo netamma, ‘Yaa punno'o ume tumadabuena huutsekoo mi botugu.’ \v 8 Saa'a soo oo nedya'wedu yise ka tu hemma mameakudu manena naka, mee yise oo netamma, ‘U tubetse unu soonamme. U ka nawitu poohina.’ \v 9 Ka yaa teepu-kooba'yoona mu gi tunaka'oedyukudu ooosapa nawitu poohi ka umu tunaka'oedyukudu soonamme. Tamme sakwa punno'o nawitu soohane. Tamme sakwa ka yaa teepu-kooba'yoona te hee-matu numu hanekuna, besa mu matuguna ewa pupua'amu-ga. O'no ka saa'a tamme ka Te Naa-baa petugase, soo Te Naa te sootuhikwu ka besa te tumatugu-koobatoo. \p \v 10 Tamme ka gi unu nanenagadu he-koobatoo esagoena, tamme ka unu nanenagadu he-koobatoo esagoekwu tuwazoo. \v 11 Yoo manepunne tamme ka yaa teepu-kooba'yoona ka gi te hemma kaaheno mabetseana, saa'a ka Te Naa-baa manepetugase tamme gi ka tubetse nasootuhipe nageakwu, tamme ka gi kaaheno mu tumatuguna mabetseana. \p \v 12 Ka yaa teepu-kooba'yoona ka gi kaaheno hemma mabetseana saa'a ka Te Naa-baa petugase, tamme gi tammesoo hownnekoo nasootuhipe nageakwu. \v 13 Tamme gi hownnekoo waahoo soowabega-wa'ne'yoo. Sumuna tamme sumuoo besa soobedyana besa oo nakabetseakwu. Tamme gi namekoosoo soogwi-wa'ne'yoo ka Te Naa noko ka hemma ewow te hee-gana.” \p \v 14 Mu Jew nanesootuhidu numu Pharisee mee nananeadu ooosapa tu natumanakakuna soogwipunnedu. Umu yise ka Te Pabe'e unnepu nakase gi oo nakaheesoobedyana oo-ma'yoona sukwe naneko'e. \v 15 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Mu ka mu numu mee tuukweyakwe, ‘Soo Te Naa besa ne sootuhise ewow ne heemaka numme ka besa'yoo numuna.’ Pana soo Te Naa gi mu watzekupunne ka yow teepu-kooba'yoona besa namanekwuna. Ka mu numu yaa teepu-kooba'yoona besa mee mu nasooyugwedu, saa'a ka Te Naa-baa petugase, ‘Gi hee,’ mee oosoo mu netammadooa. \v 16 Ka John gisoo petu-kwitoo tooe mu ooosapa mu mooa tumayohope nageno'o. Pana meno'o numme ka Te Naa besa unnepu numu tunedyooena no'obatusoo numu tookwa etzaga eka mee soonamme. \p \v 17 Pana soo Te Naa unnepu gi yise atasoo nuugwe-wa'ne'yoo, ooosapa manepunne. \v 18 Mu yise meeoo, ‘Oosoo numu ka tu nodukwa poonnekwunise kumma'akoosoo mogo'ne nodukwadoose te tumayoho-kwi oosoo gi hownne'yoo,’ pana ka Te Naa tamme poonne-kwi mu ma'emukwa. Yise ka napoonnekwunina mogo'ne nodukwadoose, mu too tuma'emukwasoo esoo togesoo Te Naa unnepu.” \p \v 19 Mee yise soo Te Pabe'e mu natugwenga tuwazoo, “Soo ewow hee-ga'yoo nana ooosapa unu nanenagadu namasooadu. Nonotsa tabeno besa tukayakwe. \v 20 Nonotsa tabeno oo nobe-kumaba soo tutuha manedu nana unu uayidu, Lazarus mee naneadu habeyakwe. \v 21 Ka ewow hee-gakoo nana tugutsa'abu natuunguyakwe. Mu sadu'u yise punno'o ooosapa oo ua-witu ekosebayakwe. \v 22 Saa'a yise soo Lazarus ya'e. Umu toha kakasa-ga'yoo Te Naa tutummatzidu ka oo moogooa Te Naa-baatoo bika. Oobeoo petuoogase ka besow te namooatupu Abraham mee naneadu-kumaba katuse oo-no tuka. Soo ewow hee-ga'yoo nana punno'o ya'ese nakoo. \v 23 Ka goso gi tookedu-wi petuga. Toogoopatu poonnese nakwinga'atoo ka Abraham poonne ka Lazarus oo-baa katu. \v 24 Ka Abraham wa'agese meeoo netamma, ‘E pua'a, u sakwa tutuha e soobedyase ka baa-wi Lazarus mamoogoo oo tsetzaka tuungu soo Lazarus sakwa ka e ego-koobatoo ooka oo pasaweku tuungu, esoo goso nuummabu e wumakute.’ \v 25 Soo Abraham yise meeoo oo netamma, ‘Uga tooe oo sooma'yu ka togesoo ka teepu-kooba nummenummena, u uga ooosapa ewow hee-gana, oo-ma nasoonatzina, meno'o yise oosoo gi u magwetzo'i gi hemma nesoobedya tooe ka Lazarus tutuha manenumme sapa u gi oo tummatza'e. Meno'o Lazarus yise besa hee-gana u yise nuummaba wuma. \v 26 Numme gi hownnekoo u tummatzi-wa'ne'yoo ka pabow tukapa ta naamookwi hape.’ \p \v 27-28 Soo uga ewow hee-ga'yoo nana yise ka Abraham mee oo netamma, ‘U sakwa umu manegeoo (5) e wanga'amu-matoo ka Lazarus taya, oosoo mu tuukwe ka e namanatzayina. O'no saa'a umu gi nu-kwa'nesoo manedooa.’ \v 29 Soo Abraham yise meeoo oo netamma, ‘Umu haa'a gi mu Te Naa yadooawabe tubona neadu?’ \v 30 Oosoo yise ka Abraham meeoo netamma, ‘Umu gi ka Te Naa nayadooawabe nakaheesoobedyadu pana mu ka Lazarus ya'epu oo sopedakwadoona ka pu-baasoo oo petugase, o'no umu oo oedyukukwu.’ \v 31 Soo Abraham yise meeoo oo netamma, ‘Umu ka mooasoo gi Te Naa unnepu naka'oedyukuna tooe umu numu ya'ekwikoo namayoda pu-baa petuga sapa, umu gi oo naka'oedyuku-wa'ne'yoo.’ ” \c 17 \p \v 1 Soo Te Pabe'e yise pumme nakatzimodu mee netamma, “Ooosapa ewa'yoo numu ooonne'yoo, ka suta-kwitoo numu mesoo kwase nokayakwe. Soo suta'yoo umu-matoosoo kodyukwu. \v 2 Umu ka sumuoo Te Naa tooa-matu kwase nokase, soo mu manena hanoba'yoonasoo umu-matoosoo kodyukwu. \p \v 3 Tamme sakwa ooosapa ka te pua'a besa matuguna mu tummatzi yise ka te pua'a tamme suda matugu tamme sakwa oo tuukwe. Oosoo ka suda tu manena nemakodyuse tamme sakwa oo soomu'wakwuni. \v 4 Tooe hano sapa oo matuadyigena yise ka ooka oo nemakodyukuyakwe tamme sakwa ooosapa punno'o oo soomu'wano.” \p \v 5 Umu Te Pabe'e nakatzimodu oo-matu kemmase meeoo netamma, “Unusoo besa ne tu'oedyukukwuna ne sootuhi.” \v 6 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Tooe tamme tuutse te pewu katzookwanatuma tu'oedyukuna, ka sunngabe ooweoo baa-witoo anoa tuunguse oosoo yise te tunetammatusoo manekwu. \v 7 Gi sakwa tamme pabow oo neyugwena Te Naa unnepu mayohonona, mooasoo tamme tu tunepohabekuna mayohodyina. Ka tummatzidu-kwa'ne oosoo puu ka puuwanatu mamakwuse nobe-kwi petu. \v 8 Oosoo puu gi katuhoopetuse tukakoohakwu. Mooe'ugasoo oosoo ka pumme nedya'wedu tukakwuna mooe haneoose, \v 9 yise saa'a ka pumme nedya'wedu tukamakwuse, o'no yise punno'o tukakwu. Oosoo gi ha'yoo oo sooyugwe, ‘Nu ka mooasoo oo tu tunepohabekuna mayohodyina.’ \v 10 Tamme ka Te Naa tunepohabekuna mayohodyina, gi sakwa tamme papaba oo sooyugwepana o te nagekwuna yaa manakwana.” \p \v 11 Soo Te Pabe'e ka Jerusalem-witoo meana, ka umu Jew numu noko wakwawa'a numu tubewabe Samaria mee naneadu-kumi mea. \v 12 Toge ka Samaria-wi oo egeakakwuse sumumano'yoo (10) nanana uagoedu oo wegeahoo. Umu gi oo tzage'e nuuyugwena, \v 13 mee oo sukwe netamma, “U Ne Pabe'e Jesus, u sakwa ne sootuhi.” \v 14 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Ka mu Jew numu nanesootuhiwabe tzapoonneku mu mooasoo namabesakuhoo.” Ka tooesoo mu meaga'a mu ua besa manika. \v 15 Sumu'yoo wawa'a nana suu'mu ka tu ua namabesakuse besa soonammese ka Te Pabe'e-matoosoo kodyuhoodooa mee unneno'o, “Soo Te Naa tubetse besa'yoo.” \p \v 16-17 Ka Te Pabe'e-kobena petugase mee oo netamma, “U besa e sootuhi ka e mabesakuse.” Soo Te Pabe'e yise meeoo unakwe, “Nu sumumanoko (10) nanana mabesaku pana sumu'yoosoo umu-matu kodyutooa ka Te Naa besa pumme tumatugukupu waha. Umu sumu kadoopu (9) Jew nanana gi kodyu petu, umu sumuna ooosapa meaga'a. \v 18 Esoo sumu'yoosoo wawa'a nana yise kodyu petu yise mu uagoedu e nanumu gi e heesoobedya tooe pumme e mabesakuse sapa.” \v 19 Soo Te Pabe'e yise ka wawa'a meeoo netamma, “Tooe u wawa'a pana, u ka tunaka'oedyukuna namabesaku, meno'o yise u nobe-kwitoo mesoo kodyu.” \p \v 20 Mu numu ka umu nananesootuhidu-nagatu Pharisee mee nananeadu ka Te Pabe'e mee tubenga, “Hannano'o soo Te Naa te nemadabuedooakwu?” Soo Te Pabe'e mee mu nanekwegea, “Gi tamme oo poonne-wa'ne'yoo ka tamme oo nemadabuekoohase. \v 21 Numu gi meeoo unne-wa'ne'yoo, ‘Meno'o soo Te Naa te nemadabue,’ soo Te Naa ka mooasoo tamme-nagakwitoo nemadabuena.” \p \v 22-25 Soo Te Pabe'e yise ka pumme nakatzimodu meeoo netamma, “Mooe'ugasoo mu Jew numu meno'o yaa teepu-kooba gwetzoimodu, gi e naka'oedyukute. Umu e batsakwu. Saa'a mu sakwa e poonne mee tooe sokwamapana mu gi e poonne-wa'ne'yoo. Mu susumudu mu nemooagakwu mee mu netammakwu, ‘Soo Te Pabe'e mooasoo watze petuse oonowsoo numme-baa.’ Mu sakwa gi mu nakabetseapana. Nu tooe hano'yoona tooe mesoo napoonnekwu ka petuhoose tukwukwutzeba-kwa'ne. \v 26 Ka gisoo e petu mu numu gi e nakaheesoobedyadu tooe how tooe ma'na'wekwu. Ka o'nosoo tu mane-kwa'nesoo ka nana Noah mee naneadu togesoo ka yaa teepu-kooba gwetzoi nummenumme. \v 27 Umu puu gi oo nakaheesoobedyadu tooe pumme oo tooe tuukwe sapa tukana, hebena, tooe how tooe manakwe. Ka o'no tabeno ka Noah ka sake-wi tsebooese, powma petuse soo teepu patatsopowse mu numu ka teepu-koobatu no'yoona batatuihoo. \v 28 Ka o'nosoo ka namanepu tuwow ka Lot togesoo eka teepu-kooba gwetzoinumme\f + \fr 17:28 \ft O'no tuwazoo soo Lot ka mu numu suda manena ma'wuse nanesootuhi mu tooe netamma pana mu numu tuwow gi oo nakaheesoobedya.\f*, mu numu puu tukana hebena, hemma tumuna, tumasuana, nobe-toodyakwe atasoo. \v 29 Pana ka Lot ka Sodom-wi'yoona namame'a soo goso pa'anakwana powmadu-kwa'ne sawewunuse no'oko mu kootuikuoo. \v 30 Ooosoo mu meno'o numu ma'na'wekwu, ka saa'a e kodyu petuse. \v 31 Mu puu ka nobe-kobena'yoona tooetoo ona tubewabe-kwi'yoona, mu sakwa gi mu nobekwitoosoo kodyupana tooe ka mu hemma soomayupana. \v 32 Mu sakwa ka Lot nodukwa manepu soomayu. Oosoo puu ka namameahoose wesabetugase, ongabe mani. \v 33 Tamme ka tammesoo tooe namagwetzoina, tamme kadoo nuugwekwu, pana ‘Ka gi hownne'yoo tooe nu ka Te Pabe'e-koobatoo nabatsase sapa,’ mee unnena tamme namagwetzoikwu. \v 34 Ka yaa teepu-koobasoo e petuse sumuna waha'yoo numu kapa-wi utuikwabekwu, sumu'yoo tunaka'oedyukudu nu-no manegakwu sumu'yoo gi e nakaheesoobedya umu natzapenihookwu. \v 35 Sumuna waha'yoo momoko'ne oona'yoona toosoona, sumu'yoo tunaka'oedyukudu nu-no manekakwu sumu'yoo gi e nakaheesoobedyadu oosoo natzapenihookwu.” \p \v 36 Sumu'yoo mu Te Pabe'e nakatzimodu-matu mee oo tubenga, “Hano'yoona oo namanekwu?” \v 37 Soo Te Pabe'e mee mu nanekwegea, “Tooe hano'yoo tooe mu kwe'na'a puu ka hemma nabatsa-kwi sumuhookwu. O oosoo puu oo sopedakwadoo tabu'a.” \c 18 \p \v 1 Soo Te Pabe'e ka mu numu mee tunedyooe, “Tamme sakwa ooosapa nanetzakwiyino gi oo nasoomukwapana tooe gi yabesoo tamme tu nekwegea sapa.” Soo Te Pabe'e ka mu numu meeoo natugwe'nga, \v 2 “Sumu'yoo suta'yoo nana gi ka Te Naa-wi tunaka'oedyukudu, gi numu tutuha soobedyadu, mu numu-nehanedu. \v 3 Nonotsa tabeno sumu'yoo peawabe oo-baa petuyina mee oo netammayakwe, ‘Oosoo e wohonedu suda e matugu. U sakwa e tummatzi.’ \v 4 Wuna'me soo numu-koobatu nehanedu gi oo nakabetsea pana saa'a mee soonamme, ‘Tooe nu gi ka Te Naa-wi tunaka'oedyukuna gi mu numu tutuha soobedyapana, nu sakwa ka peawabe tumayohoku. \v 5 Ka nonotsa tabeno e tubenguna e nesagwa'e.’ ” \v 6 Mee tuwazoo soo Te Pabe'e unakwe, “Soo suta'yoo nana numu-nehanedu ka peawabe ooosapa pumme nanetsagwayi oo tumayohoku. \v 7 Soo Te Naa ka umu tu doodooamu nakasootuhikwu ka nonotsa tabeno mu nanetzakwiyino'o, ka nonotsa togano tuwazoo. \v 8 Umu nagutza tubetse wuna'me tuutooe, soo Te Naa yabesoo mu nanekwegeahookwu. Pana ka yaa teepu-koobasoo e kodyu petuse, sumuna mu numu tu'oedyukudu kadoo'yookwu.” \p \v 9 Susumudu numu puusoo besa nasooyugwena kukumma'akoosoo numu suta'yoo mee sooyugwe ooonne'yoona soo Te Pabe'e mee mu natugwe'nga'a. \v 10 “Waha'yoo numu-ga ka mu nanesootuhidu tunehane-kwitoo memeakwate. Sumu'yoo ka mu nanesootuhidu Pharisee mee nananeadu-nagatu, sumu'yoo yise tuma'emukwadu. \p \v 11-12 Soo mu Pharisee-matu ka mu numu-wana wununa nanesootuhiwunu, ‘Ne Naa u tubetse besa'yoo. U nuka besa matabue gi ka numu-wa'nesoo. Nu ooosapa nono'otsa awamooa nanesootuhina pooha tuwunikwu punno'o. Mu susumudu numu suda sukwe manena unu moomoogoobana unu nanidyapu. Soo o wunudu tuma'emukwadu puu ooonne'yoo. Nu gi oo-wa'ne'yoo.’ \v 13 Soo tuma'emukwadu nasookwina gi oetu poonnena sukwe nanesootuhikooha, ‘Nu tubetse ewa suda manakwe. U sakwa tutuha e soobedyana e tuma'emukwana soomu'wa.’ \v 14 Ka mu nanesootuhimakwuse soo Te Naa mee unakwe, ‘Oosoo tuma'emukwadu besa manakwe ka tu tuma'emukwana nematzakwunina, nu yise oo sootuhikwu suda oo manepu soomu'wakwu. Soo Pharisee numu togesoo suta'yoo tu tuma'emukwana gi nematzagana, puusoo besa nasooyugwena.’ Tamme ka tammesoo besa nasooyugwena gi hee ka Te Naa-nakwana. Pana tamme ka tammesoo gi maawa'ne'yoo e mee nasooyugwena, o'no soo Te Naa te sootuhikwu.” \p \v 15 Mu numu tu doodooamu tooe Te Pabe'e-baa bi petugonno umu mu nanesootuhiku tuunguna. Mu oo tunakatzimodu ka mu poonnena mu numu nesagwikute ka oo mu manegonno. \v 16-17 Pana soo Te Pabe'e meeoo mu tu nakatzimodu netamma, “Gi mu numu mu dooamu hane petugonnodu nedagonnopana. Mu tututsekoo dooake nu sootuhikwu.” Soo Te Pabe'e yise meeoo unakwe, “Nu kaaheno mu tuukwekwu. Soo tuha'yoo ka ha'yoo oo tuukwe oo naka'oedyukukwu. Mu sakwa ka tuha'a-kwa'ne tunaka'oedyukuna mu ka Te Naa-baa petugakwu.” \p \v 18 Sumu'yoo numu moohedu ka Te Pabe'e meeoo tubenga, “U tubetse besa'yoo nana. Ha'oo besa sakwa tuwow nu manese namagwetzoi?” \v 19 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo nanekwegea, “U haa'a mee e netamma, ‘U besa'yoo,’ gi haga besa'yoo, Te Naa suu'mu besa'yoo. \v 20 U oo sopedakwatoo ka Te Naa tamme tuukwepu: gi numu batsapana, gi numu nowuakupana, gi tuduhapana, gi esayipana numu mane-witu, besa tu naa noko tu pea sooyugwena.” \v 21 Soo nana yise meeoo oo netamma, “Mooasoo nu tuha'yoona meeoo na'unnedu nakabetseakena.” \v 22 Soo Te Pabe'e ka nana unnena nakase mee oo netamma, “U sakwa no'oko u hemma-ma tumuse ka u nahemena ka mu tutuha manedu hanekuse, o'no yise u ewow hee-gakwu ka Te Naa-baa'yoona. O'no u yise nuka nakatzinummekwu.” \p \v 23 Soo nana yise ka oo unnena nakase suda soonamme ka ewow hee-gana, tu hemma unu nenagana. \p \v 24-25 Soo Te Pabe'e oo poonnepunnena ka nana-witu meeoo netamma, “Oosoo ewow hee-ga'yoo tuheka-ma nasoonatzina gi puusoo namagwetzoi-wa'ne'yoo.” \v 26 Mu oo tunakatzimodu ka Te Pabe'e nakase punno'o meeoo tutubenga, “Hownnekoo soo numu yise mesoo namagwetzoi?” \v 27 Soo Te Pabe'e meeoo unakwe, “Soo numu gi puusoo namagwetzoi-wa'ne'yoo. Pana soo Te Naa suu'mu mu magwetzoikwu.” \v 28 Soo Peter yise meeoo oo netamma, “Mooasoo numme no'oko hemma puu ne heegana ma'wugese u-no maneke.” \v 29-30 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Tooe haga tooe, tu nobe ma'wukadu, tu nanumu noko hemma tu hee-gana tu doodooamu tu tubewabe, ka nuka nagena ewowsoo besa no'obatusoo nasootuhikwu, meno'o manakwana. Mu nasootuhikwuna gi moobegwagakwu.” \p \v 31-32 Soo Te Pabe'e ka Jerusalem-witoo umu tu nakatzimodu sukwesoo nesumudoose umu-no yadooana meeoo mu netamma, “Tamme ka Jerusalem-wi petugase, soo Te Naa yadooawabe o'nosoo nu-witu tubotugu oto nanemamakwu. Umu numu tutunehanedu nu-ma tzakadukwuse, ka mu tibo'o-matoo e tzamunase umu yise e batsakwu. \p \v 33 Umu tibo'o yise e kobitoo toohegonno e wupagetana, yise e batsakwu. Pana nu yise saa'a pahe tabe mease tuusootabuedooa,” mee. \v 34 Pana mu oo nakatzimodu yise gi oo nakasopedakwatoo yise meeoo nana'unakwe, “Ha'yoo na'unnedu tamme gi nakasopedakwatoo?” \p \v 35 Ka Jericho tzage'e ka Jesus manekena sumu'yoo gi tubootabuedu nana oonow po-kumaba katuna ka mu numu natummatzi tuunguyakwe. \v 36 Esoo gi tubootabuedu nana ka mu ewow numu pukumi meadu meeoo tubenga, “Ha'oo haa'a namanewunu?” mee. \v 37 Mu numu yise meeoo oo netamma, “Soo Jesus yaa kemma.” \v 38 Soo gi tubootabuedu yise meeoo ka Te Pabe'e netamma, “E Pabe'e e sootuhi.” \v 39 Ewa'yoo mu numu oo-na'oonnakwitu yise oo nedayakwe. “Gi unnepana,” mee oo netammayakwe. Pana soo gi tubootabuedu yise pabasoo ka Te Pabe'e yadooadyakwe, “U E Pabe'e, u sakwa e sootuhi.” \v 40 Soo Te Pabe'e yise yoo'ipetu ka mu numu ka gi tubootabuedu tsaka tuungu. Soo Te Pabe'e ka pu-baa ka gi tubooetabooedu natzaka petuse meeoo oo tubenga, \v 41 “Hownnekoo natummatzi u sookwina?” mee. Soo gi tubootabuedu yise meeoo oo netamma, “Nu gi tubootabuena yaatu soopoonne.” \v 42 Soo Te Pabe'e yise meeoo ka gi tubootabuedu netamma, “Mow u ka besa tunaka'oedyukuna, meno'o yise u yaatu poonnekwu.” \v 43 Yabesoo yise soo gi tubootabuedu besa manise yaatu besa poonnena ka Te Pabe'e nakwi ka podo meadabekoo. Mu numu ka gi tubootabuedu nana namabesakuse oo poonnese yise ka Te Pabe'e nesookwugi. \c 19 \p \v 1 Soo Te Pabe'e ka Jericho mee naneadu-too meana. \p \v 2 Sumu'yoo nana besa manepunnedu Zacchaeus mee naneadu ka tumasumudoope nemadunagadu oonow. \v 3 Ka Te Pabe'e soopoonne pana gi oo poonne. Nagutza ewatseoo mu numu ka meetze'e oo wunu. \p \v 4 Ka sunngabe-ma tuboyahoo ka Te Pabe'e tu kumi meakwuse. \v 5 Soo Te Pabe'e ka sunngabe-toohakwi meana anguse ka Zacchaeus poonnese mee oo netamma, “Yabeupu wueke nu u-baa'yookwu yaa tabeno.” \v 6 Zacchaeus besa soonammese wuekese ka Te Pabe'e tu nobe-kwitoo bika. \v 7 Mu numu ka Te Pabe'e nesootzemakooha mee oo netamma, “Soo Jesus ka tuma'emukwadu-baa'yookwu.” \v 8 Soo Zacchaeus ka Te Pabe'e mee netamma, “Nu naamookwitu ka e hee-ga-matu mu tutuha manedu numu namadeakwu. Nu ka mu numu e tutuhana watsu oo-koobakwi nu oo makodyukudooa.” \p \v 9 Soo Te Pabe'e yise meeoo, “Yaa tabeno-manakwana u ka u dooamu-no namagwetzoikwu. Yaa tabeno u Te Naa tooa manekwu. \v 10 Nu yaa teepu-koobatoo nataya tuma'emukwadu magwetzoikwuse.” \p \v 11 Mu numu ka Te Pabe'e nakapunnena, “Soo Te Pabe'e mooasoo ka Jerusalem tzage'e oosoo ka o petugase soo Te Naa mu numu-kooba katuna mu moohekwudu ka Te Pabe'e mayugwekwu,” mee mu numu sokwamapunne. Soo Te Pabe'e mu sokwamana sopedakwadoo yise mee mu netamma, “O'no umu oo nakasopedakwadookwu gi meno'osoo namanikwudu nu saa'a numu moohekwudu.” \p \v 12-13 Soo Te Pabe'e meeoo mu natugwe'nga, “Soo sumu'yoo nana ka numu-kooba katudu nanumu ka mu numu-kooba pumme tu neyugwese oosoo ka umu sumumano (10) pumme tummatzidu mee netamma, ‘Nu nanasusu'muhoo oa tupe mu hemegakwu. Mu saa'a mu ma'ewadooa. Nu kwinga'a meakwu ka no'oko tamme-kooba katudu-matoo oosoo mu-kooba katudu e nemayugwekwu. Nu yise nanemamakwutooase yise saa'a yowsoo kodyu petukwu, mu ka oa tupe ma'ewase saa'a nu-matoosoo oo makodyukudooa.’ \p \v 14 Soo numu-kooba katudu yise mea susumudu mu numu otuoo ka nana gi petzabena sumuoo numu taya ka no'oko numu-kooba katudu-matoo mee oo tunetammakute, ‘Gi ookow nana ka numme-kooba katukwudu nemayugwepana, numme gi oo petzape.’ \v 15 Pana oosoo numu-kooba katudu naneyugwese yise punowsoo kodyukakwu. Ka petugase, ka umu pumme tummatzidu nabatoo bi. ‘Howgena umu e tuma'ewaku?’ mee soonammena. \v 16 Soo mooe'ugasoo oa tupe nageadu oo-baa petuse \v 17 mee oo netamma, ‘U sumuoo oa tupe e gea nu oo ma'ewase meno'o yise nu sumumano (10) u makodyukukwu.’ Soo numu-kooba katudu yise mee oo netamma, ‘U tubetse besa manepu-ga'yoo. U besa e tumatugukupu ka sumuoosoo ume e gease. Meno'o yise nu besa u sootunagakwu, nu sumumano (10) nanakumma'akoosoo numu-kooba u nemadabuekwu.’ \p \v 18 Soo penakwatu oo-baa petuse, punno'o meeoo, ‘U sumuoosoo oa tupe e gease, nu yise punno'o oo ma'ewase meno'o mangeoo oa tupe nu u makodyukudooa.’ \v 19 Soo numu-kooba katudu meeoo oo netamma, ‘U punno'o besa manepu-ga'yoo u manegeoo nanakumma'akoosoo numu-kooba nemadabuekwu.’ \p \v 20 Kumma'yoosoo yise oo-baa petuhoose, mee oo netamma, ‘Yaa soo oa tupe nuka u geapu nu a makodyukukwusoo. Nu wanapu-naga a watzetugu. \v 21 Nu oo watzetugu ka u-ma suina, u nenadu'ya. U ooosapa numu-makoo tusoogwipunnedu.’ \v 22-23 Soo numu-kooba katudu yise meeoo oo netamma, ‘Nu ka nenaduyana ooosapa numu-makoo tusoogwipunnedu, u sakwa uga ka ume e geana tooe how tooe sootunagase uga punno'o oo ma'ewa.’ \v 24 Soo numu-kooba katudu yise ka mu numu oo konnodu mee netamma, ‘Ka oa tupe oo-makoo gwuuse ka nana sumumanoko (10) e makodyukudooadu saa'a gea.’ \v 25 Mu numu yise meeoo netamma, ‘Mooasoo oosoo besa manepunne ewow oa tupe-ga'yoo. Ha'oo yise u oo-koobakwisoo oo tugeakwu?’ \v 26 Pana soo numu-kooba katudu mu nanekwegea, ‘Soo numu ka pumme tu tugeana besa matuguna, oosoo ewasoo nageakwu. Soo numu yise ka gi toge tumatuguwunudu gi besa oo tzasooana umu-makoo nahanekwu. \v 27 Meno'o yise ka umu nuka wohonedu ka numu-kooba e katukwu-kwi gi e petzabedu yaatoo masumudoose yaa e poonnena'yoo kadoo mu mayugwe.’ ” \p \v 28 Soo Te Pabe'e ka meeoo unnemakwuse ka umu pumme nakatzimodu-no Jerusalem-kwitoo mea'a. \v 29 Bethpage noko Bethany mee nananeadu-kumi meana ka po'woadu Olive mee naneadu tzage'e petuga. O'no yise soo Te Pabe'e waahoo pumme nakatzimodu-matu taya, meeoo mu netammana, \v 30 “Ka Bethpage-witoo memeakwate. Onoko mu sumuoo tzagaze gisoo namadusoo'yookudu mayukwu, oo tsadopase nu-matoo oo wetzakake. \v 31 Ka numu mumme tubenga, ‘How mannena mu oo tzadoopa?’ mee mu nekwegea, ‘Ne Pabe'e oo soogwa'e.’ ” \v 32 Mu waha'yoo naana yise memease pumme tu tuukwe-kwa'nesoo oo mayu petuga. \v 33 Ka tzagaze mu tzadoopawunu, mu numu mu tubenga, “How manena mu a tzadoopa?” \v 34 Umu yise mu nekwegea, “Soo Ne Pabe'e a nekwa'e.” O'no mu numu yise gi hayoo mu netamma. \p \v 35 Mu waha'yoo naana yise ka tzagaze ka Te Pabe'e-baatoo tzakakase, wega oo-kooba hanese, soo Te Pabe'e ka mu wega-kooba katuno'o. \v 36 Ewa'yoo numu wega ka po-kooba wupatzeta. \v 37 Oosoo yise ka tuupetukana ka po'woadu Olive petakwana mea mu Te Pabe'e nakatzimodu yise papaba apegeana oo nesookwuga'e ka oo manena poonnena. \p \v 38 Umu papaba apegeana, “U yow, Ne Tubetse Pabe'e ne magwetzoidu.” \v 39 Ewa'yoo mu Pharisee-matu yise meeow ka Te Pabe'e netamma, “Mu ume nakatzimodu nesagwiku.” \v 40 Soo Te Pabe'e yise mu nekwegea, “Ka umuoo gi unakwe, kukumma'yoosoo e nesookwugikwu.” \p \v 41 Ka Jerusalem mee naneadu tzage'e soo Te Pabe'e manegana ka Jerusalem poonnese mu numu tutuha soonammeguna mu yagakute \v 42 mee unakwe, “Tooe meno'o pana mu sakwa oo soopedakwadoo, ka mumme e soomagwetzoikwuse pana mu gi e nakaheesoobedya. \fig Soo gi tubootubuedu nana nasootuhi|src="CN01723B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 19.42" \fig* \v 43 Saa'a umu mu wokwohomu mu na'oonakwi mani petuse mu takone petukwu, mu gi hownnekoo oo namatzatsebooe-wa'ne'yoo. Umu paa'a teepu tapo'wogese ka mu tupe koodeadoo-koobakwi mu-baa tsonooahookwu. \p \v 44 Umu mu numu kadoo'oo ma'ese mu nobe wunabetahookwu ka yow Jerusalem-witu. Gi sumu'yoo sapa natapo'wogedu tupe namayukwu. Sukwe puuwapudooahookwu. Soo Te Naa meno'osoo mu mabetseana mu magwetzoikwu mee tooe soonammepana mu gi ka Te Naa nakaheesoobedya.” \p \v 45-46 Soo Te Pabe'e yise ka hemma-ma tumudu-matoo meahoo. Soo Te Pabe'e ka mu numu oe'yoona hemma-ma tumudu tayapebu'ahoo oosoo ka mu manena gi toge'yookuna. Ka mu tayana soo Te Pabe'e mee mu netamma, “Soo Te Naa ka umu o'nosoo tu yadooawabe ekow po tugupu, \q1 ‘Soo e nobe pukwi'yoona no'obatusoo numu nanesootuhikwu.’ \m Mu ka e nobe-kwi'yoo gi besa manakwe ka mi'yoona nanatuduhana.” \p \v 47-48 Nonotsa tabeno soo Te Pabe'e mu numu tunedyooe ka nanesootuhipe-kwi'yoona. Mu Jew numu tutunehanewabe ka Te Pabe'e batsakwu mee unnena oo hoawi pana gi hownnekoo oo batsa-wa'ne'yoo ka mu numu ewa oo na'oonnakwi mamanepunne numu yise mu Jew numu tutunehanewabe tu'eapunnena o'no umu gi hownnekoo how Te Pabe'e yugwe. \c 20 \p \v 1 Sumu ka Te Pabe'e mu numu tunedyooedyakwe ka Pabow Nanesootuhi Nobe-kobena'yoona umu Jew numu tutunehanedu-nagatu oo-baa petuse, \v 2 mee oo tubenga. “Haga meeoo u netammana u ka Pabow Nanesootuhi Nobe-kwi u tooe namabedakwabawunu?” Soo Te Pabe'e yise punno'o mee mu nanekwegea, “Nu punno'o ka John-witu mu tubengakwu. \v 3 Mu ka e nanekwegease nu punno'o ka nuga pooha-witu mu tuukwekwu. \v 4 Haga ka John meeoo netammana oosoo numu baa-wi matzaka soo Te Naa pute oosoo puusoo oo sukwe manakwe?” \v 5-6 Umu yise puusoo mee nananetamma, “Tamme ka meeoo oo nanekwegease, ‘Soo Te Naa ka John mu numu baa-wi matzaka tuungu,’ meeoo oo netamma. Esoo meeoo te netammakwu, ‘How yise mu ka John gi naka'oedyukute?’ Tamme meeoo ka Jesus netammase, puusoo oo manakwe, mu ewow numu punno'o te kusedyakwu umu ka oo naka'oedyukuna soo John Te Naa yadooawabe.” \p \v 7 Umu yise mee ka Te Pabe'e nanekwegea, “Numme gi oo sopedakwatoo.” \v 8 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Nu punno'o gi hemma mu tuukwe-wa'ne'yoo.” \p \v 9 Soo Te Pabe'e Jesus yise mu numu meeoo natugwenga, “Sumu'yoo nana tumasu'ana yise mu numu ooka mabetsea tuunguse, yise mea. \v 10 Ka oo kwasuse, soo tumasuadu ka sumuoo tu tummatziwabe umu-matu taya. Oo naamookwitu a tupooe oo hane tuunguna. Mu numu yise ka pumatoo natayadu petugase oo wupagetahoose gi a tupooe-matu oo hanekupana oo tayakwunihoo. \v 11 Soo tumasuadu yise tuwazoo kumma'akoosoo pumme tummatzi oetusoo taya. Mu numu yise tubetse suda manena oo wupagetana punowsoo oo ta'ya gi hemma oo geapana. \v 12 O'no yise soo tumasuadu ka kumma'akoosoo tuwazoo taya, ookow yise manayahoose punowsoo taya. \v 13 Soo tumasuadu yise meeoo tusooyugwe, ‘Howga yise nu manekwu? Nu ka e besaa tooa tayakwu. Umu sakwa sumuna ookow e besaa tooa naka'oedyuku.’ \v 14 Pana mu numu ka oo poonnese meeoo nana'unakwe, ‘Yow esoo ka tumasuadu besaa dooa. Tamme a batsowse, ka oo tubewabe manekwu,’ mee unnena. \v 15 Umu yise ka tumasuape-wikoo oo matzatsepoogese oo batsa. \p \v 16 Soo tumusuadu ka oo nakahoose ka tu tooa'a nabatsahoose unu suta'a, oosoo yise mu tumahese mu goe. O'no yise oosoo tumasuape hee-ga'yoo kumma'akoosoo numu hane tuungukwu.” Mu numu ka Te Pabe'e nakapunne oo unnena nakasopedakwadoose mee unne, “Suda hayoo.” \v 17 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Ka o'nosoo Te Naa nayadooawabe mee'e nu-kwitu botugupu-ga'yoo, \q1 ‘Mu tupe nobe-toodu puu ka sumuoo tupe moodyise. Soo mu tumoodyina tookwa gi pumme wuni-wa'ne'yoo o ka nobe madipunnedu.’ \m Nu yaahoo oosoo nanetammadu tupe Te Naa nobe madipunnedu. \v 18 Nu yow tupe-kwa'ne'yoo. O'no mu gi nuka naka'oedyukudu kadoo namayugwekoo. Ka numu nanemadabuekwu-kwi oo manepetuse umu gi e nakaheesoobedyadu kadoo namayugwekwu.” \p \v 19 Mu Jew numu tutunehanedu ka Te Pabe'e umu pukwitu netammana nakasopedakwatoona oo wutumahookwu mee unnegonno pana mu ewahoo Jew numu-ma sui. \v 20 Umu tutunehanedu-matu ka Te Pabe'e oo-matoo taya mu tutubenga tuunguna ka Te Pabe'e nehoawipunnena oo tunedyooepu-kwitu oo hooawipunne yise ka wakwawa'a numu moohedu-tamme oo tzamunahookwu. \v 21 Umu oo-matoo natayadu yise mee oo netamma, “Numme kaaheno numu u tunedyooena sopedakwatoo. U ooosapa Te Naa kaaheno unnepu numu tuukweno'o. U gi numu tuutzeadu, mu numu u-nakwana sumu'yoosoo. \v 22 U ka mu wakwawa'a-tamme mu teepu-kooba natunekwiyi-kwitu ha'yoo sooyugwe'e?” \v 23 Soo Te Pabe'e ka pumme mu nanekwegeakwu-kwitoo pumme mu hoawipunnena sopedakwadoona, mee mu netamma, \v 24 “Mu tumanagana e tzapoonneku.” Umu yise sumuoo oo tzapoonnekute. “Haga namanagana ma-ma?” mee'e mu tubenga. Umu yise meeoo oo nanekwegea, “Ka mu Tibo-kooba katudu namanagana ma-ma.” \v 25 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Tamme sakwa mu Tibo'o numu pabe'e geasoo umuoo nanumu tumadabuena. Tamme puu Te Naa tumadabuena Te Naa yise te hee-ga'yoo.” \v 26 Umu tutunehanedu-matu natayadu gi ha'yoo unni-kwa'ne'yoo ka ewow numu ka pumme nakapunne. \p \v 27 Mu Jew numu nananesootuhidu Sadducee mee nananeadu oo naka'oedyukute soo numu gi hownnekoosoo ka ya'eyina soo oo moogooa ka Te Naa-baatoo me'a, gi too gwetzoi-wa'ne'yoo mee oo sooyugwedu. Susumudu umu-matu ka Te Pabe'e-baa petuse nanatugwe'nga. \v 28 Mee yise umu oo netamma, “Ka o'nosoo soo Te Naa yadooawabe Moses mee naneadu mee tunetammapu, ‘Soo nana ka ya'ese soo oo wannga'a sakwa ka oo nodukwa nodukwadoose ka tu Pabe'e dooamu-dookukwu.’ \v 29 Umu natakwatsukwu'yoo (7) nanakwannga'amu-witu. Soo mu pabe'e nodukwadoose, gisoo dooamu-gana ya'e. \p \v 30-31 Umu oo wanga'amu nanasu'mu nanapenakwa ookowsoo nodukwadoose sapa punno'o gisoo oo-makoo dooamu-doona tuipetuga. \v 32 Saa'a soo mogo'ne punno'o ya'e. \v 33 U meeoo unnena, ‘Soo numu tu ya'ekwikoo natzadyodase,’ ka ume unne-kwa'ne mane haga yise umu-matu ka mogo'ne nodukwa-gakwu, umu ka no'yoona oo nodukwa-gapana?” \v 34 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Mu numu meno'o ka yaa teepu-kooba mommodu ooosapa nananodukwadooyikwu. \v 35 Soo numu ka tuise namayodase gi nananodukwamu-gakwu, umu ka umu Te Naa tutummatziwabe, mu toha kakasa-ga-kwa'ne'yookwu. \p \v 36 Umuoo Te Naa besa dooamu ka oo tummatzidu mu toha kakasa-ga-kwa'ne'yoo umuoo ooosapa gwetzoibu nasootuhipu. \v 37 Tubetse togesapa soo Te Naa numu tu tui-kwikoo mayodakwu soo Moses pana meeoo te netamma ka numu tu tui-kwikoo namayodase. O'nosoo soo Moses ka niwunudu sawabe-kobena wunupunnena soo Te Naa mee oo netamma, \q1 ‘Nu yow mu Naa. Umu u nanamooatupu mee nananeadu Abraham, Isaac yise Jacob nu-matoo togesoo nanesootuhi.’ \m Mu Abraham, Isaac-no Jacob tookwa togesoo gwetzoimo'o umu ka Te Naa-matoo togesoo nanesootuhimona tooe o'nosoo tuipupana. \v 38 Soo Te Naa no'oko mu numu moogooa gi watzekute.” \p \v 39 Susumudu mu nanesootuhibu numu tunedyooedu-matu o konnopunnena ka Te Pabe'e mee netamma, “U besakoo mu tuukwe'e.” \v 40 Umu yise gi hemmasoo oo tubenga-wa'ne mane. \p \v 41 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Umu nanesootuhibu numu tunedyooedu meeoo numu tunedyooe,” soo Te Pabe'e yise ka David-ma'yoona suaketu. Hownnekoo yise soo David ka Te Pabe'e natubangakwu? \v 42 Tooe soo David puusoo ka tu hoobeadoo-kwi mee tubotugupana, \q1 ‘Soo Te Naa ka Te Pabe'e mee netammapu, “U sakwa ooosapa e tumadinakwa katu, \v 43 ka umu ume wohonedu e matzooekuno'otoo tooe.” ’ \m \v 44 Nu ka David kobenatusoo, soo Te Naa ka yaa teepu-koobatoo e taya. Nu ka David-ma'yoona kemmadu, ooone'yoona soo David, ‘E Pabe'e,’ natubanga,” mee'e soo Te Pabe'e. \p \v 45 Soo Te Pabe'e ka umu pumme nakatizmodu mee mu netammadyakwe ewa'yoo mu numu oo nakapunne, \v 46 “Mu sakwa gi mu Jew numu nanesootuhibu numu tunedyooedu-kwa'ne manepana. Umu puu besa-kwi tu namasooa-ma nasootza'mepunne numu pumme besa neyugwena petukudu. Umuoo ka tu na'ewa tuka numu-koobatu naneyugwena soobedyadu punno'o, o'no mu numu besa mu sooyugwekwu mee'e nasooyugwedu. \v 47 Nanesootuha'e mee naneyugwe pana ka mu pepeawabe nobe umu-makoo tuduha tuwazoo. Umuoo tuma'emukwana umu-matoosoo kodyukwu ka suda mu tumatugu-kwi.” \c 21 \p \v 1 Soo Te Pabe'e ka umu ewow unu nanenagadu hee-gakoo numu tubebuamena mu poonnepunne. \v 2 Sumu'yoo tutuha manedu peawabe tu penebetu oe tuoonahoo. \v 3 Soo Te Pabe'e yise ka pumme nakatzimodu meeoo netamma, “Yow esoo besow mogo'ne. Esoo tu penebetu oe tuoo'na. \v 4 Yise mu naana gi ewa oe tuoonana, ka a namasumutoo-kwi tooe ewa hee-gapana. Esoo mogo'ne tu penebetu oe tuoo'na. Gi haa'nokoo oe tuoo'na,” mee soo Te Pabe'e. \p \v 5 Susumudu mu Te Pabe'e nakatzimodu yise ka nanesootuhi nobe-kwitu, ka mu nanenagadu besow tupe namadabuena oo poonnena oo nesookwuga'e. Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, \v 6 “Esoo yow meno'o mu poonnena esoo besa tabuadu yaanona nobe te wokwohomu saa'a no'oko a wudyoomedakwunidooa.” \v 7 Mu Te Pabe'e nakatzimodu yise meeoo oo tubenga, “Hannano yise oo mani petukwu how saa'a numme oo sopedakwadoo tabuakwu?” \v 8 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu nanekwegea, “Gi kumma'akoosoo numu mumme nemooaga oo naka'oedyukupana. Ewa'yoosoo numu mee mu netammakwu, ‘Nu yow mu Pabe'e,’ mee mu nemooagana gi umu-ma naka'emukwapana. \v 9 Mu tuwazoo ka tu nana'akwe-kwitu nakakwu, tooetoo nana'akwekwu pana gi oo-ma nakasuipana. Tooe yoo sumuna mooe namanekekwu sapa pana gisoo soo yaatu teepu atasoo e yugwekwuna oe manakwe. \v 10 Tooe hanotu tooe saa'a soo te teepu suyugadooa. Ewa-baatu numu kukumma'yoosoo nanagoena, \v 11 tukapu natugena natseagoena soo teepu yise yutsungayikwu. Tooe hemma tooe mu koomeba-nagakoo poonnekwu.” \p \v 12 Soo Te Pabe'e yise meeoo tuwazoo mu netamma, “Gisoo hemma 'yoo manakwe umu gi nananesootuhidu gi mu petzabena mu-ma tzakaduse mu wupagetana mu wutumetakwu. O'no yise mu numu-kooba katudu-kobena'yoona mu nanehanekwu nu-koobatoo. \v 13 O'no sakwa yise mu nukwitu mu tuukwe. \v 14 Ka pumme mu nehanekwuse nakwutumase saa'a mu unnekwu-kwitu gi soohanepana. \v 15 Nu saa'a ka mu nanehane nuusoo mu unnekwuna mu nemadabuekudooa, o'no saa'a soo mumme tumoo'oodu gi hanotu ha'yoo unnetooa. \p \v 16-19 Ewa'yoo mu numu gi e petzabedooa u nananumudooe suda u matugudooa yise mu goedooa saa'a. Tooe umu gi e soo'oedyukudu gi mumme numu petzabekwuse sapa, mu e naka'oedyukudu gi e ma'wukadu, nu mu magwetzoikwu. \p \v 20 Mu ka te wokwohomu ka Jerusalem-na'oonnakwi manise mu poonnena mu oo sopedakwadookwu, pudusoo mu wokwohomu ka Jerusalem kadoo'oo ma'ekwuse. \v 21 Mu numu Jerusalem-witu sakwa ka giba-matoo namamea'a umu oo tzage-kwitu sakwa punno'o mu-nosoo, gi sakwa haga Jerusalem-witoo namameapana. \v 22 Soo Te Naa ka o'nosoo ka mumme too'e nemanana'wipu mu-matu gi oo nakahoyase meno'o yise mu-koobadooe. \v 23 Mu momoko'ne kokoheadu yise mu nunupetzekudu tutuha namanatzayakwe ka numu tuyagoese. \v 24 Susumudu numu nagoehookwu, susumudu punno'o ona tooe hano tooe kwinga'atoo nawetzakakwunihookwu. Tubetse wuna'metoo mu wakwawa'a ka Jerusalem-wi nonobe-gakwu. Saa'a ka Te Naa tunetammana namamakwuse, soo Te Naa ka mu Jew numu punowsoo Jerusalem-witoo nemakodyukukwu. \p \v 25 Togesapa soo Te Naa ka yaatu tamme-koobatu atasoo yugwekwu. Ka tubetse baa unu bayutsungadyakwe mu numu oo-ma nakasui. \v 26 Mu numu tubetse suikwu ka gi oo sopedakwadoona ka hemma yoo manakwe. \v 27-28 Mu e naka'oedyukudu saa'a gi nasootookepana ka yoo hemma manekwu, nu mu magwetzoikwu. Ka yaa teepu-koobatoo mu numu e poonnekwu ka e pooha patakwetseana tubongo ka koommeba naga-kwi e wuegena.” \p \v 29-30 Soo Te Pabe'e yise ka umu pumme nakatzimodu mee netamma, “Ka sunngabe pooedooagese mu puu oo sopedakwadoo ka pudusoo tatza manepetukwu. \v 31 Ooonekoosoo mu ka yoo hemma suda manegena poonnekwu, mu oo soo'oedyukukwu pudusoo kodyu petukwuna. \v 32 Mu numu meno'o yaa teepu-koobatu gisoo tuina ka Jerusalem kadoo nuugwekwuna poonnekwu. \v 33 Esoo nuga unnepu besa na'unnedu gi hee atasoo a yugwe-wa'ne'yoo. \v 34-35 Mu gi tunaka'oedyukudu yaa teepu-koobatu gi ka e kodyu petukwuna sooma'yu. Ka tu manegonnona suu'mu sooma'yuna suda oo sokwamakute ka tooe how tooe manena. Nu gi nuka mu soogwino'o umu-baa petukwu. Mu sakwa nuka naka'oedyukudu gi hemma tu hee-gakwitu soohanekupana, gi suda oo sokwamakupana. Mu mooasoo namamakwupunne. \v 36 Tamme sakwa yise Te Naa-matoo nanesootuhi oosoo ka suda ka mu gi naka'oedyukudu-tamme kemmadu-makoo te magwetzoikwu. O'no yise e petuse mu e dooamu nasootuhikwu.” \v 37 Soo Te Pabe'e ka tuutsekoo po'woadu Olive mee naneadu-ma tooa'e. Nonotsa tabeno ka nanesootuhi nobe-kumabatoo meayina ka mu numu Te Naa besa unnepu tunedyooebodotu. \v 38 Nonotsa awamooa mu numu awamooasoo sumuhooyakwe ka oo nakabodona. \c 22 \p \v 1 Mooa dyongona oetu, o'nosoo te manena te natzamawukwuna soomayuna, yise ewa tuka, Gi Namayuadu Tukaba tukakwu. \v 2 Mu Jew numu tutunehanedu ka Te Pabe'e watze batsakwu mee'e sokwama pana ka mu numu-ma suipunne. \v 3 Ka sumuoo Te Pabe'e nakatzimodu-matu, Judas mee naneadu soo suta'yoo ookow ma'emukwa. \v 4 Soo suta'yoo ka mu tutunehanedu-matoo ka Judas taya mu tuukwe tuunguna oosoo mu tzapoonnekukwu ka Te Pabe'e pukwi'yoona, o'no mu oo watze tzakadukwu. \v 5 Mu Jew numu tutunehanedu besa sokwamana, “Numme u tumanagakukwu,” mee'e ka Judas netamma. \p \v 6 Soo Judas, “Nu ka Te Pabe'e-matoo mu bikakwu, gi numu poonnena,” mee tusooyugwe. \p \v 7 Yaa tabenoo numme ka seepu tooa'a batsakwu, ka gi namayuadu tukaba noko ne ewa tuka-kwi manepetu. \v 8 Soo Te Pabe'e yise ka Peter noko John meeoo netamma, “Mu sakwa mooe memeakwatese ka te nanesootuhi yongo tukakwuna mabetsabega.” \v 9 Umu yise meeoo tubenga, “Hano'yoo yise numme tugoomahanegakwu?” \p \v 10 Soo Te Pabe'e yise mee mu nanekwegea, “Ka Jerusalem-wi mu pepetugase mu sumuoo nana bano'osa tu tsoabu-kooba tokwuhudu wegeakwu. Mu saa'a ookow nagekadooa. Ka nobe-kwi oo egeakase oo-nosoo saa'a tzoonooahoo kwatese \v 11 ka nana oo nobe-gakoo mee saa'a netamma, ‘Soo Te Pabe'e umu pumme nakatzimodu-no yaa u-baa'yoona nanesootuhi yongo tukakwu.’ \v 12 Esoo nana nobe-ga'yoo yise mu tzapoonnekukwu ka pa'atu nobe-kwi'yoona ka tukapu mu yongo tukakwuna mu saadooa.” \v 13 Umu yise mooe memeow tu tukakwuna mahaneookwuse. \p \v 14 Ka tu yongose, soo Te Pabe'e ka umu nakatzimodu-no tukana \v 15 mee mu netamma, “Nu tubetse unu mu-no e nanesootuhi yongo tukakwuna petzape gisoo nabatzana. \v 16 Esoo te nanesootuhi yongo tukana ka numu-koobatu e nabatsakwuna oo wahadu ka seepu dooa nabatsa-kwa'ne. Yow nakwitu umu nanesootuhi tukakwuna e nabatsana-kobena.” \p \v 17 Soo Te Pabe'e yise ka tseda gwuu'hoose atsa baa oekoo oo-koobatoo nanesootuhihoose umu pumme nakatzimodu mee netamma, “No'yoona sakwa mu ma-matu hebe. \v 18 Nu mu tuukwe'e nu ekow atsa baa ka yaa teepu-koobatu tubetse gi hebekwusoo, saa'a Te Naa ka te teepu mapudutupudoose o'no yise nu tubetse pudutupusoo hebekwu.” \p \v 19 Soo Te Pabe'e ka tukaba gwuu'hoose ka Te Naa-matoo nanesootuhihoose oo tzabokase yise mee mu netamma, “Yoonnekoo soo e tookoo mu-koobatoo natzabokakwu eka tukaba-wa'ne. E soomayu saa'a ka a tukana.” \v 20 Ka mu tukamakwuse ooosoo ka tseda-witu yukwe soo Te Pabe'e meeoo unnena, “Nu sakwa mu-koobatoo nabatsa. Soo atsa baa e puupe-wa'ne'yoosoo. \p \v 21 Soo sumu'yoo numu ka umu nuka batsakwadu-tamme e tzamunahookwudu tamme-baa tuka. \v 22 Mooasoo soo Te Naa meeoo tunetamma, nu ooonnekoo nabatsakwu. Pana saa'a oosoo umu wohomu nu-matoo bikepu tuma'emukwana oo-matoosoo kodyukwu.” \v 23 Umu oo nakatzimodu yise mee nanatubenga, “Hanotugina tamme-matu yoo manekwu?” \p \v 24 Umu Te Pabe'e nakatzimodu puusoo nanano nananepetukute. “Ka puusoo nana su'summe ka Te Pabe'e nakwasoo manepunnekwu,” mee'e nanatusooyugwena. \v 25-27 Soo Te Pabe'e ka mu nakana yise mee mu netamma, “Gi mu wakwawa'a numu-kooba katudu-kwa'ne, paba nasooyugwepana. Soo sumu'yoo mu-nagatu mooe natatsungadu sakwa mu tummatzi. Gi paba nananeyugwepana mu numu tummatzi, tooe nu mu Pabe'e pana nu ooosapa mu-kwitu poohigena. Mu sakwa e manena tuusoodyahana nu-kwa'nesoo. Soo sumu'yoo mu-nagatu mu mooe tatsungadu sakwa mu tummatzi. Mu ka numu tummatzidu gi heesoobedya. Pana nu mu Pabe'e, yise mu tummatza'e, mu sakwa nanatummatzi punno'o. \p \v 28-30 Mu nu-no tukakwu ka saa'a Te Naa-baa mu petukase. Mu yise nu-nosoo ka mu Jew numu nemadabuekwu mu ka ooosapa e naka'oedyukuna tooe mu numu nuka wohone sapa. \p \v 31 E besa pua'a Simon Peter, soo suta'yoo mu tapokakwu te manena gi petzabena. \v 32 Pana nu u nanesootuhikute u sakwa gi e naka'oedyukumakwupana. Ka u unnekwuna saa'a nemakodyuse u sakwa umu ta pupua'amu besa mu nanesootuhi meakwuna mu nemayugwekwu.” \v 33 Soo Simon Peter yise mee ka Te Pabe'e netamma, “Nu ooosapa u-no'yookwu tooe taka mu wutuma tooetoo taka mu goekwuse sapa.” \v 34 Soo Te Pabe'e yise ka Simon Peter meeoo netamma, “Awamooasoo gisoo ka tsekuna kwu'a yaka, u saa'a pahe mu numu mee netammapunnedooa, ‘Nu maka Jesus gi sopedakwatoo.’ ” \p \v 35 Soo Te Pabe'e yise ka umu pumme nakatzimodu meeoo tubenga, “Nu ka o'nosoo ka besa e unnepu mu numu mu tuukwe tuunguna ka mu tayase tooe gi mu hee-gakoo sapa, gi tuwow mu mago'o-gana, gi tuwazoo kumma'akoosoo mu moko-ga'yoo sapa. Mu puu uga hemma tuuke haa'a?” Umu mee oo nanekwegea, “Numme u unne-kwa'nesoo gi hemma tuuke.” \v 36 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Ka yaa manakwana ka mease ka mu hemma mago'o noko hanega ka ooone-gana. Mu ka gi segesa-gana ka mu wegabedo tutsanabedu. \v 37 Soo nu-kwitu nanemamakwudu nabotugudu oo-toogoo manipetukwu. Mee oosoo na'unakwe, ‘Nu ka mu nanasuda tumatugudu-kwa'nesoo namatugukwu.’ ” \v 38 Umu oo nakatzimodu mee oo netamma, “Mooasoo numme waahoo segesa-ga'yoo.” “Gi nu mownnekoo segesa netamma,” mee'e soo Te Pabe'e mu netamma. \p \v 39 Soo Te Pabe'e yise ka umu pumme nakatzimodu-no ka nobe-kwi'yoona mea'ase ka po'woadu Olive mee naneadu-matoo petuga, oosoo ka uga ooosapa maneyina. \v 40 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Mu sakwa nanesootuhi. O'no mu ka sutakoo mumme nemooaka mu gi oo-ma nakatzabedooa.” \v 41 Soo Te Pabe'e yise gi haa'no umu kwinga'atoo mease meatzedose mee nanesootuha'e, \v 42 “E Naa, soo tubetse suda nuka tu yugwekwuna nu-tamme kemmana nu gi oo nasoomanekena. Ka ume nuka tunetammapu nu oo mayohokwu.” \v 43 O'no yise sumu'yoo soo Te Naa tummatziwabe soo toha kasa-ga'yoo oo-baa tabua petuse ka Te Pabe'e besakoosoo sootuhidooa. \v 44 Togesoo ka pumme tu yugwekwuna oo soonammetugupunne soo oo nanekoonana ka teepu-koobatoo puupe pasawedu-kwa'ne manewunu. \p \v 45 Soo Te Pabe'e ka nanesootuhimakwuse yotsese ka umu pumme nakatzimodu-baa petuhooga ka suda sokwamana mu utua'e mu mayu petuse, \v 46 mee mu netamma, “Mu sakwa gi utu'ipana. Yosuhoose nanesootuhigonno, o'no mu ka Sutakoo mumme nemooaga mu gi oo-ma nakatzabe-wa'ne'yoo.” \p \v 47 Ka Te Pabe'e togesoo yadooawunu soo nana Judas mee naneadu mu tukwutumadu-no ewow numu oo-baa moohe petu. Oosoo ka Te Pabe'e-baa petuse oo mitzadya'me. O'no umu oo sopedakwatoohoo. \v 48 Pana soo Te Pabe'e yise meeoo o netamma, “Judas how u suda e matugukwuse sapa e mitzadya'me?” \v 49 Mu Te Pabe'e-no tunakatzimodu ka tukwutumadu poonnese meeoo ka Te Pabe'e tubenga, “Tamme haa'a umu-no nagoekwu?” \v 50 Sumu'yoo mu Te Pabe'e nakatzimodu yise sumuoo mu Jew pabe'e tummatziwabe naka tseka'akwunihoo. \v 51 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “Mow sapa.” Ka meeoo oo netammase ka nana naka pukwikoo oo nakwuga'ahoo-kooba matuguse soo oo naka besa mani. \v 52 Soo Te Pabe'e yise ka mu Jew pabe'e tukwutumadu meeoo netamma, “Nu gi suda tumatugudu, gi naduyadu, gi tuduhadu tuwazoo. Gi sakwa mu koodoo'oo-ma e tumahepana, wobe-ma, tsegesa-ma tuwazoo. \p \v 53 Tooe mu ka e nanesootuhi nobe-kwikoo sapa gi nu-ma tzakadupu-ga'yoo. Muusoo too'e. Mooasoo soo tubope ebeoo nabotuku o'nosoo Te Naa tamme tuukwe-kwa'nesoo. \p \v 54 Mu tukwutumadu yise ka Te Pabe'e-ma tzakaduse oo bika ka mu Jew-numu tutunehanedu naa-matoo. Soo Peter kwinga'a mu-nakwi meadabe. \v 55 Ka mu numu yise ka tunehane nobe-kobenakoo pedahoose soo Peter yise ka mu numu-naga katu. \v 56 Sumu'yoo tseadumu yise ka Peter poonnese ka oo tsetsoogase yise meeoo unakwe, “Esoo nana ka Jesus-matu.” \v 57 Pana soo Peter yise meeoo unakwe, “Nu gi ma-notu.” \p \v 58 Ka mu numu togesoo aata'a, kumma'yoosoo numu ka Peter poonnese punno'o meeoosoo, “U punno'o umu-notu.” Pana soo Peter yise meeoo ka nana netamma, “Nu gi.” \p \v 59 Togesoo mu tuutooe kumma'yoosoo numu punno'o ka Peter meeoo netamma. “U tubetse yow ka Jesus nakatzimodu-matu. U Galilee-witu.” \v 60 Soo Peter meeoo mu netamma, “Nu gi mu numu nemooaga, nu gi umu-notu.” Togesoo ka Peter ookow nemayuyakwe soo tsekana kwu'a yagakooha. \v 61 Soo Te Pabe'e yise ka Peter poonnega'a. Soo Peter yise oo soomayuhoo ka Te Pabe'e pumme netammapu. “Gisoo ka tsekana yaka pahe tooe u gi e nanenama'yoodooa.” \v 62 Soo Peter pumme unnepu soomayuse yagakooha. \p \v 63 Mu tutukwutumadu ka Te Pabe'e nasootzamekuna oo pooe wutumase yise oo wupageta. \v 64 Yise meeoo oo tubenga, “U too'e no'okosoo gi hemma watzekudu, haga meno'o u wupageta?” \v 65 Mu ewa'yoo tutukwutumadu ha'yoo tooe oo netammana oo-ma'yoona naneko'e. \v 66 Ka tu tabuakese mu tutukwutumadu ka Te Pabe'e mu tunehanedu-koobenatoo hane petuga yise mu tutunehanedu meeoo oo tubenga. \v 67-68 “U haa'a yow soo nanetammadu Ne Pabe'e?” Soo Te Pabe'e mu nanekwegea, “Tooe mu mumme e tuukwe sapa gi mu e oedyuku-wa'ne'yoo. \v 69 Saa'a mu e poonnekwu Te Naa toogoopatu-kumaba e katu numme mu tunemadabuekukwu.” \v 70 Mu tutunehanedu yise meeoo oo tubenga, “U haa'a Te Naa Tooa?” Te Pabe'e yise meeoo, “Aha, nu yow soo Te Naa Tooa'a.” \v 71 “Oosoo ka meeoo naneyugwena puusoo gi toge-tamme kemmowgena,” mee mu tutunehanedu nana'unakwe. \c 23 \p \v 1 Mu numu tutunehanedu ka Te Pabe'e tzakunana ka tibo'o numu nehanedu Pilate mee naneadu-kobena oo bi petuga. \v 2 Umu ka Te Pabe'e nemooyugwena ka Pilate mee netamma, “Numme eka nana mayu esoo ewa ka mu numu suda neyugwe. Gi ka mu Roman numu-kooba katudu ka mu tumasumudooyina hemepana, mee mu netamma, ‘Nu yow Mu Pabe'e ka mu Jew numu-kooba katukwudu,’ mee unakwe.” \p \v 3 Soo Pilate yise ka Te Pabe'e tubenga, “U haa'a mu Jew numu-kooba katukwudu?” Soo Te Pabe'e meeoo, “Aha, o umesoo unnena.” \p \v 4 Soo Pilate yise ka mu Jew numu tutunehanedu no'oko meeoo netamma, “Nu ka ma-no yadooase, yise esoo ka oo manepunne e tuukwe mu unnena tubetse oo ata'yoosoo. Esoo nana gi suda manakwe.” \p \v 5 Pana mu tutunehanedu ooosapa mee unnegonno, “Esoo ka mu numu suda neyugwewunu, mana ka teepu Galilee mee naneadu-toogoo suda tuneyugwedu.” \p \v 6 Soo Pilate ka meeoo mu unnegonno mu nakase mee mu tubenga, “Oosoo haa'a Galilee-wi'yoona kemmapu?” \v 7 Umu mee oo nanekwegea, “Aha.” Soo Galilee numu-kooba katudu Herod mee naneadu punno'o Jerusalem-wi. Soo Pilate yise ka Te Pabe'e ka Herod-matoo nemawuni. Soo Te Pabe'e yise ka Herod pukwi'yoo-kwitoo tzakaka. \p \v 8 Soo Herod besa soonamme ka Te Pabe'e puu-baa natzaka petugase. “Soo Jesus sumuna umu besa tu tumadipu-matu e tzapoonnekukwu. Wuna'me nu oetu nakakena besa oo poonne soonamme,” mee soo Herod soonammekatu. \v 9 Ewa ka Te Pabe'e tubenga pana soo Te Pabe'e gi oo nanekwegea. \v 10 Mu Jew numu tutunehanedu osoo konnopunnena no'obasoo nanasuda oo netammagonno. \v 11 Soo Herod yise ka umu tutukwutumadu-no ka Te Pabe'e suda matuguna oo-ma'yoona nanekoena oo nasootzamekugonno. Umu unu nanenagadu-kwi oo kwaseakute mu Jew numu-kooba katudu mee oo netammana yise ka Pilate-matoosoo oo taya. \v 12 Wuna'me mu ka Pilate-no Herod gi natoke'yookute pana ka yoo hemma manepetuse umu napua'ahoo. \p \v 13 Ka Te Pabe'e-baa punowse petugase soo Pilate ka mu Jew numu tutunehanedu nesumuhoo. \v 14 Yise mee mu netamma, “Mu ekow nana nu-baa bi petu. Esoo nana ka mu numu suda neyugwe gi ka numme-kooba katudu nakabetsea mu mee'e e tuukwena. Nu oetu soohanese masoo gi ka mu unnekwasoo manakwe. \v 15 Nu tuwazoo ka Herod-matoo a too'e taya. Soo Herod punno'o gi how a yugwe ka gi how a manakwe. \v 16 Masoo sakwa sukwe nuupageta yise natzama'wu mee nu mesoo unakwe.” \p \v 17-18 No'yoona mu numu ewa unnegonno, “Ka Barabbas ne tzama'wukuse ka Jesus batsa.” \v 19 Soo Barabbas nakwutuma oosoo ka mu wakwawa'a tamme-kooba aatadu wohonekese numu goese ooetoo nakwutumadu. Soo mu wakwawa'a tumatuguna ka tabeba oe maneyakwe sumuoo nakwutumadu natzama'wuyakwe mu numu oo netutzeayina. \v 20 Soo Pilate ka Te Pabe'e too'e netzama'wusoo pana \v 21 mu numu ewa unnegonno, “Oo tzakwenne, oo batsa.” \v 22 Soo Pilate mee mu numu tubenga, “How manena mu ooka e batsa tuungu? Oosoo gi suda tumatugu. Nu oo wupagetase oo tzama'wukwu.” \v 23 Pana mu numu papabatsesoo mee nana'unnegonno, “Oo batsa.” Soo Pilate yise mu nakabetsea. \v 24 Soo Pilate yise ka mu tutukwutumadu ka Te Pabe'e batsa tuungu ka mu numu meeoo unakwe. \v 25 Soo Pilate yise ka Barabbas tzama'wu tooe mu wakwawa'a numu-kooba aatadu oo wohonekese numu oo goese sapa. \p \v 26 Sumu'yoo nana Simon mee naneadu ka Cyrene mee naneadu-wi'yoona kemmadu ka Jerusalem-witoo kemmadape. Mu tutukwutumadu Te Pabe'e tzemahudu oo wegeagena. Oo-ma tzakaduse ka Te Pabe'e puma nataposakwuna oo tokwu tuungu ka Te Pabe'e-nakwisoo. \v 27 Ewa'yoo momoko'ne mu-nakwisoo punno'o meadape sakwina. \v 28 Soo Te Pabe'e umu-tamme nakwumunase ka mu momoko'ne mee netamma, “Mu sakwa gi nu-koobatoo sagwipana. Mu sakwa muusoo yise ka mu doodooamu-koobatoo sakwi. \v 29 Pudusoo Jerusalem-witu suda namanekwu mu doodooamu-makoo suda namanatzayakwe mu yise mee unakwe, ‘Mu numu gi doodooamu-ga'yoo tookwa besa namanatzi.’ \v 30 Umu yise ka giba-matoo nanesootuhikoo mee unnena, ‘U sakwa numme-koobatoo aanooakase mee wumabema.’ ” Pana soo giba gi oo manakwe. \v 31 Togesoo e gwetzoi sapa umu suda e yugwe tooe gi suda e manakwe sapa. Umu ka saa'a e batsase umu mumme numu Jerusalem-witu unu suda yugwekwu mu ka suda tumatuguse.” \p \v 32 Mu waha'yoo tuduhadu punno'o ka Te Pabe'e-no natzakase nataposa. \v 33 Mu tutukwutumadu yise ka Numu Tzonoho mee naneadu-kwi petugase ka sunngabe nuummadabue-ma oo taposa wahoo tutuduhadu naana naamookwi. \v 34 Soo Te Pabe'e mee nanesootuhikooha, “E Naa u sakwa mu numu yaa manepunnedu ma'emukwana soomu'wa, umu gi oo nakasopedakwadoona yoo e yugwe.” Mu tutukwutumadu yise ka oo kwasu natotsakwate. \p \v 35 Mu numu oona konnona Te Pabe'e tupoonnepunne mu Jew numu tutunehanedu oo-ma'yoona naneko'e. Mu Jew numu tutunehanedu ka Te Pabe'e mee netamma, “U puu kukumma'akoosoo magwetzoi mee unnepana meno'o sakwa yise u uusoo namagwetzoi u ka Te Pabe'e mee nane'yugwena.” \p \v 36 Mu tutukwutumadu punno'o ka Te Pabe'e-ma'yoona naneko'ena. Umu yise ka suda kammadu baa suda manena ka Te Pabe'e too'e mapoonneku pana oosoo \v 37 yise gi oo hepe. Umu mee oo netamma, “U sakwa uusoo namagwetzoi, u ka pooha-gana mu Jew numu-kooba katudu mee naneyugwena.” \p \v 38 Ka Te Pabe'e tzopa ka sunngabe-ma soo wobe nataposa mee oo-ma natubo'o, “Yow soo Jew numu-kooba katudu.” \p \v 39 Sumu'yoo mu tutuduhadu-matu ka Te Pabe'e-kumaba nataposadu mee oo netamma, “U ne Pabe'e mee naneyugwepana gi hownnekoo te magwetzoa'e.” \v 40 Soo sumu'yoo tutuhadu punno'o ka Te Pabe'e-ma'yoona sooiwunudu mee netamma, “Gi meeoo unnepana. U sakwa ka Te Naa-wi tunaka'oedyuku ta punno'o nagoekwu. \v 41 Ta ka tuma'emukwase sakwa oe tumanaga pana esoo nana puu gi tuma'emukwa.” \v 42 Oosoosoo tuduhadu yise ka Te Pabe'e mee netamma, “Ka u pooha-toohakwi kodyu petuse, saa'a e sootuhi.” \v 43 Soo Te Pabe'e mee oo netamma, “U sakwa oo nakasopedakwatoo yaa tabeno soo Te Naa ta sootuhikwu ka pu-baa ta pepetugase.” \fig Soo Te Pabe'e wa'agesoo ya'ehoo|src="CN01836B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 23.43" \fig* \p \v 44 Tabeno manakwana oona ka taba pahe-kwitoo oo katu-kwikoo tooe, no'oko teepu-koobakwitu toganopunne. \v 45 Soo taba koomeba-ma natzadoboyahoo. Soo wunapu ka Te Naa pooha pukwi'yoona mu pooha maneyina naamootoo natzakwenedu pa'anakwana tubongo oo naamootoo natzagebu'ehoo. \p \v 46 Soo Te Pabe'e ka Te Naa mee nanetzakwiya'e, “E Naa meno'o u-matoo e moogooa meahookwu.” Yise soo Te Pabe'e ya'ehoo. \p \v 47 Soo tueya'edu pabe'e ka a namanina poonnese mee unakwe, “Esoo nana tookwa togesapa besa'yoo.” \v 48 Ewa'yoo numu ka Te Pabe'e ya'ehoose oo poonne suda sokwamana ka suda oo matuguse yise nobe-kwitoo kodyu mee nana'unnena, “Tamme suda manakwe, tamme tuma'emukwa.” \p \v 49 Umu Te Pabe'e soobedyadu umu momoko'ne Galilee-wi'yoona ka Te Pabe'e-no kemmapu oona kwinga'yoona oo poonne ka suda oo nuugwe. \p \v 50 Sumu'yoo nana Joseph mee nane'a\f + \fr 23:50 \ft Ka Arimathea mee naneadu ka Judea-witu.\f* ka mu Jew numu tutunehanedu-matu, besa'yoo nana, kaaheno tumatugudu. \v 51 Soo Joseph gi ka Jew numu tunehanedu nakabetzape ka Te Pabe'e mu nebatsa. Soo Joseph ka Te Naa tu nakabetseana sookwina. \p \v 52 Soo Joseph ka Pilate-baa petugase ka Te Pabe'e tookoo oo natuungu. \v 53 Soo Joseph ka oo tookoo hanehoose wunapu-wi oo mabutooe. Gisoo ka taba egea, ka tupe-naga natudotawaga gisoo numu pukwi nanomatuguna, ooweoo soo Joseph ka Te Pabe'e tookoo nanomatugu. \v 54 Esoo ka nanesootuhi tabeno-kobenasoo namanena. \p \v 55 Umu momoko'ne ka Te Pabe'e-no Galilee-wi'yoona kemma'adu ka Joseph nagegase ka Te Pabe'e nanomatuguna poonne. \v 56 Umu nobe-kwitoo kodyukase nakwana'a matabue oo tookoo-kooba nahanekwudu. Umu ka Jew tumayohope mayohona gi kodyu ka nanesootuhi tabeno oo manese. \c 24 \p \v 1 Ookow mooo'a awamooasoo tu pudutabuagena mu momoko'ne Te Pabe'e tookoo pukwi nanomatugupu-wi petugonnohoo ka nakwana'a tu tumadabuepu hanena. \v 2 Soo tseketadyadu tupe oo-kobena nahanepu puma oo namatumana namagonnonooekwunipu-ga'yoo. \v 3 Umu oe tzoonooahookase sapa gi ka Te Pabe'e tookoo oekoo ma'yu. \v 4 “Hano soo Te Pabe'e tookoo?” mee umu nananetammadyakwe. Waha'yoo toha kakasa-ga'yoo umu-baa tapua petu besa patakwetseadu-kwi nanamasooana. \v 5 Mu momoko'ne umu-ma nasoosuahoo. \p \v 6 Mu toha kakasa-ga'yoo mee mu momoko'ne netamma, “Mu sakwa gi suipana. Gi ka togesoo nummenummedu numu ka numu tuipu-nagatu watepana. Te Pabe'e gwetzoi. \v 7 Mu sakwa oo soomayu ka gisoo nabatsana oosoo mu tuukwe, ‘Pudusoo mu suta'yoo numu e batsakwu yise waha tabe mease nu namayodakwusoo.’ ” \v 8 Mu momoko'ne yise ka Te Pabe'e unnepu sooma'yu, \v 9-10 ka oo nanomatugupu-wi'yoona mea'ase ka Te Pabe'e nakatzimodu no'oko tuukwe. \v 11 Mu Te Pabe'e nanayadooawabe gi ka pumme mu tuukwepu naka'oedyukute sukwe meeoo tooe unakwe mee mu soobedyana. \p \v 12 Soo Peter yotseoose ka Te Pabe'e uga nanomatugu-kwitoo tanomanegea. Ka oe petuoogase, oetu tomooe'ma pukwi oo namasooapu suu'mu oe kwakwape oosoo yise nobe-kwitoosoo mea mee soonamme, “Mu momoko'ne tookwa togesapa tuukwe ha'oogena yise mani?” \p \v 13 O'no tabenosoo waha'yoo nanana Te Pabe'e-wi tunaka'oedyukudu Emmaus mee naneadu-witoo memea kwinga nasogomea ka Jerusalem-wi'yoona. \v 14 Umu ka memeadabena ka namani-kwitu nanatugwe'nga. \v 15 Te Pabe'e mu hatsuhookase sapa \v 16 umu gi oo posopedakwadoo. \v 17 Soo Te Pabe'e yise mee mu tubenga, “Hekwitu mu netammana?” Umu ka suda sokwamana wamepetu. \v 18 Sumu'yoo umu-matu Cleopas mee naneadu mee oo netamma, “U suu'mu ka sumuna ka umu Jerusalem-witu-matu gi ka a namane-kwitu naka.” \v 19 Soo Te Pabe'e yise oo tubenga, “Ha'oo tu namanise?” Umu yise meeoo, “Jesus-witu, oosoo unu pooha-ga'yoo ka Nazareth-witu kemmana. Ka Te Naa Besa Pooha-ma soo Jesus unu pooha-ga'yoo oosoo ka ewow numu mabesakuse yise Te Naa besa unnepu numu tuukwepu. \v 20-21 ‘Soo Jesus tookwa Te Pabe'e. Oosoo ka mu Tibo'o tayakwuni,’ mee numme ooosapa sokwamadu. Pana umu tutunehanedu ka mu Tibo'o ooka batsa tuunguna. Etze'e tabe mea ka oo tu namanise. \v 22 Yaa awamooa mu momoko'ne numme-matu besow ne tuukwe gi ne nakasopedakwadoona. Umu meeoo, ‘Awamooasoo numme mea'a ka pukwi Te Pabe'e nanomatugu-kwitoo, \v 23 pana Te Pabe'e kadoo'yoo. Numme ne tuusoobedya-kwikoo umu Te Naa tummatzidu mu toha kakasa-gakoo poonne umu mee ne tuukwe'e, “Te Pabe'e gwetzoi.” ’ \p \v 24 Mu numme-nagatu-matu mu naana ka oo nanomatugu-kwitoo mea'a. Umu oo poonne petuga oosoo ka mu momoko'ne umu tuukwe-kwa'nesoo. Pana umu gi Te Pabe'e poonne.” \v 25 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Mu gisoo e nakasopedakwadoo. Mu gisoo oo naka'oedyukute ka o'nosoo Te Naa yadooawabe tamme tuukwena. \p \v 26 O'nosoo umu meeoo tubotugu, ‘Soo Te Pabe'e mooe nabatsase saa'a yise no'oko mu numu nemadabuekwu.’ ” \v 27 Soo Te Pabe'e yise besasoo mu tuukwe'e ka o'nosoo Te Naa nanayadooawabe Te Pabe'e-witu mu numu tuukwekepu. Mooe'ugasoo soo Te Pabe'e ka Moses unnepu mu tuukwe'e penakwa yise umu susumudu Te Naa nanayadooawabe unnepu waha. \v 28 Umu yise ka umu waahoo naana pukwitoo mea tzage'e manepetu. Pana soo Te Pabe'e oo-kwingadusoo meadu. \v 29 Umu yise meeoo oo netamma, “Mooasoo yongoho pudusoo taba egeahookwu, u sakwa numme-baasoo tooi.” \p \v 30 Ka mu tukakwuse, soo Te Pabe'e ka tukaba gwuuhoose oetu mu nanesootuhikukooha. Ka tunemamakwuse oo tzabokase umu-matoo oo mameaku. \fig Te Naa nayadooawabe besasoo ka Te Pabe'e-witu ne tuukwe|src="CN01861b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luke 24.30" \fig* \v 31 O'no umu o posopedakwatoo oosoo yise gi tapu'aka. \v 32 Umu yise mee u'unekwate, “Ka te sogo kemmadape, soo Te Pabe'e ka a nabotuguna besasoo ta tuukwe, ta yise besa oo nakasoobedya.” Umu yise yosuhoose ka Jerusalem-witoosoo kokodyuhooka, okow yongonasoo. \v 33 Ka mu pepetugase no'yoona Te Pabe'e yadooawabe nanano o, ewa'yoo numu punno'o mu-kumisoo. \v 34 Umu ka mu waahoo mee netamma, “Soo Te Pabe'e togesapa tu ya'e-kwikoo namayodu, Simon Peter ka Te Pabe'e poonne.” \v 35 Umu waha'yoo yise mee mu netamma, “Soo Te Pabe'e numme-no sogomea. Ka o'nosoo Te Naa nanayadooawabe tubotuguna ka Te Pabe'e-witu besasoo ne tuukwe'e. Numme ka mooe'ugasoo gi oo posopedakwatoo. Saa'a ka oo nanesootuhise ka tukaba oo tzabokase, numme oo pudu posopedakwatoo.” \p \v 36 Togesoo mu apegeagonno soo Te Pabe'e umu-baa tapu'a petuse mu yadoo'e. \v 37 Umu nasoosuihoo, “Uda tsoapa,” mee sokwamahoo. \v 38 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Mu sakwa gi nu-ma suipana. Gi nu tsoapa. \v 39-40 Nu nuusoo yow ka e mi noko e kuku pumakoo e natzepotzetapu poonne. Mu e mesoo tzama. Soo tsoapa gi tookoope-ga'yoo.” \p \v 41 Ka besa sokwamahoose umu gisoo oo soo'oedyukupana ka tsoapa mee oo sooyugwepunnena. Soo Te Pabe'e yise mee mu tubenga, “Mu haa'a hemma nadukadu hane?” \v 42 Umu yise pakwe nano'hona oo magahoo \v 43 oosoo yise mu-kobena'yoosoo tukakooha umu yise oo sopedakwatoo soo Te Pabe'e tookwa togesapa nummenumme. \p \v 44 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Mooasoo nu ka mu-baa'yoona mu tuukwe'e no'oko ka Te Naa yadooawabe tubotuguna togesapa oo-toogoo namanekwu.” \v 45 Soo Te Pabe'e yise ka Te Naa nanayadooawabe tu tubotugupu nanakasoopedekwadoo oo mayugwe. \v 46 Mee mu netamma, “Mooasoo o'nosoo e manekwuna nanemamakwu. Nu nabatsase pahe tabe mease nu e ya'ekwikoo namayoda. \v 47 Soo nu-kwitu besa na'unnedu no'obatusoo numu oo natuukwekwu, mooe'ugasoo yaa Jerusalem-wi'yoona yise mana kwinga'a-kwi. Mu numu yise tu tuma'emukwana nanekwahase mu tuma'emukwana nasoomu'wase mu nasootuhikwu ka nuka naka'oedyukuna. \p \v 48 Mu ka nu-kwitu mu numu tuukwekwu ka e manena poonnena yise ka e unnepu nakana. \v 49 Pudusoo nu mu poohamakakwu ka Te Naa unne-kwa'ne. Mu sakwa yaa Jerusalem-wisoo ka mumme e pooha-makanano'oto.” \p \v 50 Saa'a yise Bethany-tamme meana soo Te Pabe'e mayodase mu nanesootuhikute. \v 51 Toesoo mu nanesootuhikuwununa umu-baa'yoona toogoopatoo tsebooega. \v 52 Umu Te Pabe'e tuukwewabe yise besa sokwamana ka Jerusalem-witoosoo kodyuka. \v 53 Umu ooosapa ka pabatsekoo nanesootuhi nobe-kwi'yoona nanesootuhiyakwe, “U, Ne Naa tubetse besa'yoo,” mee unneyakwe.