\id JAS - Tenharim NT (Kagwahiva) -Brazil 1996 (DBL -2013) \h Tiago \toc1 Tiagova'ea omombe'u ahe ve \toc2 Tiago \toc3 Ti \mt1 TIAGOVA'EA OMOMBE'U AHE VE \mt2 Carta de Tiago \c 1 \p \v 1 Jihi ko Tiagoramo. Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe ji rekoi. Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe ji rekoi nhandepojykaharete'ga. Kiro ji imondoukari nhinhi'ig̃a pe me. A'ereki pe ko Tupana'gareheva'ea. Pekwaki'o pa pe pejigwovo hajiheve'g̃a gwyri pe nhaporemo pejijupa raikwehe. A'ero ji kiro ikwatijari imondouka pe me. \s1 Tupana'ga okwahavuka ahe ve \p \v 2 Nhiirũ, kiro ji pe mog̃itai javo pe me. Nahã po pe peko hamo. Hahyparavuhurame mbatera pe me ti pe'ji ojohupe: “Hahya pyry hete reki nhande ve. Xavy'a nhande hehe a'ero,” pe'ji ti. \v 3 A'ereki pe pekwaha pyryvag̃wama. Pe hepiagame mbatera rahya jukwaha pejikohetea Tupana'ga rehe. A'ero po ti pe nhimomiranami mbatera rahya pe nehẽ. \v 4 Penhimomirana hete ti avuirama. A'ero po ti pe ndeaporog̃itapyryvamo nehẽ. Ndapekote'varuhui'i'i po ti pe nehẽ. \p \v 5 Po pe ei: “Marã po ti ji rekoi nehẽ? A'ereki ji ndakwahavi,” pe'e po pe. Penhi'ĩ ti Tupana'ga pe a'ero ore mbo'e javo. “Ekwahavuka ti ore ve. A'ero po ti ore rekokatui nehẽ,” pe'ji ti ga pe. A'ereki Tupana'ga nonhi'ig̃ahyi nhande erame ga pe. Ga ko oko nhanerembi'ea rupi ipojihuve'yma. Pe'erame ga pe po ti ga ikwahavukari pe me a'ero nehẽ. \v 6 Emo pe'erame Tupana'ga pe pejiko hete ti ga rehe okwahavuka po ti ga nhande ve nehẽ javo. Tape'ei ti ojohupe a'ero: “Mara'ngu po ti Tupana'ga ikwahavuka nhande ve nehẽ?” Tape'ei ti a'ea. Perovia tuhẽ ti garembikwahavukarag̃wama. Kiroki ga ndogweroviarihihũ – ga ko typepemuhũa javijitehe. Yvyruhua omotypẽpemuhũ hete ypiahua rehe. Yhya ojijyjijyi a'ero. \v 7-8 Na jitehe akoja'ga herojijyjijyjuhui gweaporog̃ita ojapyakakatue'yma. Te'iyme ti ga a'ero: “Tupana'ga po ti oko nhirembi'ea rupi.” A'ereki Tupana'ga ndokoi tuhẽ nanongara'ga rembi'ea rupi. \s1 Tovy'a ti g̃a Cristo'ga rehe, ei ahe \p \v 9 Okoteheve'g̃a ti tovy'a – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. A'ereki Tupana'ga omombyry hete g̃a pe a'ero. \v 10-11 Oro imbateheteve'g̃a, mominame g̃ambatera tovy'a ti g̃a ojikoga Cristo'ga rehe ojikoge'yma ombatera rehe. Ehepia te yvotyra. Ipoty na'ẽ, aerẽ kotihĩ ipavi. Kwarahyahivame inhymbavamo ipotyra. Igwete ohova ikui. Ndikatua'javi a'ero opava. Na jitehe imbateve'ga omano no oporavykyrame ipyhypyhyga mbatera. \s1 Tupana'ga omombyry nhande ve \p \v 12 Pyry reki nhande ve nhande nhimomiranamame mbatera rahya pe. Nhande nhimomiranambavame po ti Tupana'ga imombyryhetei nhande ve nehẽ. G̃wembi'ea rupi katu po ti ga nhande mongoi yvagi pe nehẽ. A'ereki Tupana'ga e'i: “Kiroki g̃a oko hete ji rehe – g̃ahã po ti ji amongo jijipyri nehẽ,” ei ga. \p \v 13 Pejikote'varuhupotarame tapembojari ti Tupana'ga rehe pejikote'varuhupotara. A'ereki Tupana'ga ndokote'varuhupotari jipi. Ga ndopotarukari ojipe'g̃a pe g̃andekote'varuhua no. \v 14 G̃andeaporog̃itate'varuhua opotaruka g̃a pe g̃andekote'varuhua. \v 15 A'ea ipotarame g̃a ndekote'varuhui tuhẽ a'ero. G̃andekote'varuhurame a'ea ko g̃ahoag̃wama hahyva'ea ruvihava pype. \p \v 16 Nhiirũ, pe ko nhiremiarõa. Tapenhimoandyandyi ti pejikovo. \v 17 Tupana'ga jate omombyry hete nhande ve yvagipeve'ga. Garemimbuhura nhaporemo pyry hete. Tupana'ga oapo nhanderyapehava hako. Kwara, jahya, jaytata'ia ga oapo hako. Igwete nhanderyapehava jijyjijyi jipi imoypytuna. Emo Tupana'ga ko nhanderyapehava atyvi. Ga ndogwerojijyi gweaporog̃ita jipi. Ga nomongote'varuhui nhande ve. Ga pyry hete nhande ve avuirama. \v 18 G̃wemimbotarimo Tupana'ga nhande mongoi gwa'yramo. Ga omombe'uuka a'itituhẽva'ea tokwaha ti g̃a Jesus'ga javo. A'ero nhande jikogame Jesus'ga rehe Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahui. A'ereki ga e'i: “G̃a na'ẽ ti ji amombyry nhirembiapoa mombyrypava renonde.” \s1 Pehendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a \p \v 19 Nhiremiarõa, pekwaha ti pejikovo. Tapenhi'ig̃i na'ẽ ti ojipe'g̃a pe pejijupa. Pehendu katu na'ẽ ti g̃anemimombe'ua. Tapenhimboahivuhui ti ojipe'g̃a pe. \v 20 Pe nhimboahivame po Tupana'ga ei: “Ndapekokatujuhu pe a,” e po ga. Tapenhimboahivuhui ti g̃a pe a'ero. \v 21 Pepohi tuhẽ ti pendeaporog̃itate'varuhua hugwi. Tapekote'varuhui'i'i ti. Tupana'ga okwahavuka pe me Jesus'ga mombe'ua peyvyteri pe raikwehe. Peko hete ti hehe a'ero. Pe ndekorame Jesus'ga mombe'ua rehe po ti Tupana'ga pe mongoi ojipyri nehẽ. \p \v 22 Pehendu katu ti Jesus'ga mombe'ua jipi. Tapehendutehei ti a'ea. Henduteherame po pe penhimoandyandyi. \v 23 Henduteherame pejikoe'yma gamombe'ua rupi ko pe ga ja – kiroki ga oho espelho pyri tahepia nhi'ag̃a javo. \v 24 A'ero ga jipiagi ogwovo jugwi. Kotihĩ reki ga imoka'nhymi o'ag̃a. Ga javijitehe ko pe henduteherame Jesus'ga mombe'ua imoka'nhymipeavo. \v 25 Jesus'ga mombe'ua ko pyry hete. Okorame a'ea rupi ko ahe piro'yro okote'varuhua hugwi. Kiroki g̃a okwaha gamombe'ua okovo hupi jipi – g̃a pe Tupana'ga imombyryvi g̃a ndekoro g̃waramo hehe. Nanongara'g̃a g̃wendu katu Jesus'ga mombe'ua imoka'nhyme'yma. \p \v 26 Po pe ei: “Ambohete hete ji Tupana'ga jipi.” Pe'ete'varuhurame ojipe'g̃a pe pe nhimoandyandyi a'ero. A'ereki pe'ete'varuhua ipige'ymame pe Tupana'ga mbohetetehei pejikovo. A'ereki ndapyryvi Tupana'ga pe ahe'ete'varuhua ojipe'g̃a pe. Ga ndopotari nanongara'g̃a nemimbohetea. \v 27 Tupana'ga opota hete ahe ojipe'g̃a pokogame. Hahy kunhangwera'g̃a pe aherembirekokwera'g̃a pe. Tayri'g̃a pe hahyramo no g̃apo'ria manorame. Nurã pyry hete Tupana'ga pe nhanderuvete'ga pe nhande g̃a pokopokogi. Pyry hete ga pe no nhande nimbopogwei okote'varuhuve'g̃a. Nahã nhande rekorame Tupana'ga opota nhaneremimbohetea. \c 2 \s1 Peko ti g̃a ndehe nhaporemo \p \v 1 Nhiirũ, Jesus Cristo'ga rehe pe pejiko nhandepojykaharete'ga rehe – gaha ko huvihavuhu hete Tupanamo. Gareheva'ero g̃waramo, peko ti ojipe'g̃a ndehe nhaporemo. G̃a'ara rehe jate rũi ti pereko katu g̃a. G̃a ndehe nhaporemo ti peko imbateve'g̃a ndehe imbatere'ỹve'g̃a ndehe no. \v 2-3 Pejapyaka na'ẽ. Kiro po ga ruri pejatykahai pe tahendu Tupana'ga nhi'ig̃a javo. Ipi katu po ga. Gwereko po ga ourova'ea opoakag̃a rehe. Kiro po ga ruri pe pyri. A'ero po pe ga mbuhukatui pejipyteri pe ipikatuve'ga. “Avo eapy oreapykava rehe,” pe'e po pe ga pe. Igwete po ga ruri no imbatere'ỹve'ga ipite'varuhuve'ga. Igwete po pe euhui ga pe: “Pevo e'ã. Yvyvo eapy a'ero jipya pyri,” pe'e po pe ga pe. \v 4 Nahã pendekorame po pe ndaperekokatupavi g̃a. Pendeaporog̃ita te'varuhu tuhẽ po pe. A'ereki g̃a'ara rehe tehe pe pe'e g̃a pe. \p \v 5 Nhiremiarõa, ji rendu katu ti. Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive – kiroki g̃a pe Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a e'i: “Ndogwerekoi'i'i g̃a.” Tupana'ga ki a'e te nde'i a'ea g̃a pe. Ga omo'emo'ẽ g̃a ojive tojiko hete ti g̃a ji rehe javo. “Tamondomondo ti ji g̃a pe pyryva'ea g̃a mongovo jigwyri pe nehẽ,” ei Tupana'ga. A'ereki ga e'i jipe: “Amongo ti ji nhiarõheteve'g̃a jijipyri nehẽ,” ei Tupana'ga. \v 6 Pe ki a'e te pereko te'varuhu imbatere'ỹve'g̃a. Pe pereko katu imbateve'g̃a novĩa. Emo g̃ahã reki pe ndereko te'varuhu. G̃a pe nderoho aha juizes'g̃a pyri imbojamboja tehe pe ndehe. A'ero g̃a pe mbotegweteteheuhui. \v 7 Tupana'ga e'i Jesus'gareheve'g̃a pe me. Emo imbateve'g̃a e'i te'varuhu Jesus'ga pe ga renonhuhũavo. Jesus'ga ko pyry hete reki. \p \v 8 Pyry pe hendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a nhanderuvihavuhuhete'ga nhi'ig̃a. Nahã ga nhi'ig̃i ikwatijaruka hako. \q1 “Penhiarõ hete pe. \q2 Na jitehe ti pearõ hete pejikotyve'g̃a”, ei Tupana'ga hako. \m \v 9 G̃a'ara rehe jate po pe g̃a arõi, a'ero po pe ndekote'varuhui. A'ero po Tupana'ga nhi'ig̃a e'i pe me: “Nanhirendukatui g̃a.” \p \v 10 Po ojipeji'iva'ea vehevi pe napehenduvi henduvame Tupana'ga nhi'ig̃a, a'ero po ijari tuhẽ pe ndehe pe hendukatupave'ymame ganhi'ig̃a. \v 11 Nahã a'ero. Tupana'ga rembikwatijarukara e'i hako: \q1 “Taperekoi ti g̃anembireko'g̃a.” \m Nahã e'i no: \q1 “Tapejukai ti ojipe'g̃a.” \m Po nde ndererekoi garembirekohẽa, a'ea po pyry novĩa. Emo nde ojipe'ga jukarame po nde nerehendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a a'ero pejikote'varuhuavo. \p \v 12 Nahã ji ei a'ero: Tupana'ga po ti e'i g̃werĩ nhandereaporog̃ita pe Cristo'ga mombe'ua rupi. Cristo'ga mombe'ua ko nhande mbopiro'y. Peko katu po ti pe a'ero hamo. Penhi'ig̃atu po ti pe ojipe'g̃a pe hamo. \v 13 Kiroki g̃a ndoporogwetygi ojipe'g̃a – Tupana'ga po ti ndoporogwetygi g̃a na jitehe nehẽ no o'erame g̃andeaporog̃ita pe nehẽ. Kiroki g̃a oporogwety ojipe'g̃a – g̃a ndokyhyji Tupana'ga eag̃wama hugwi. \s1 Pejikoga g̃waramo Jesus'ga rehe peko katu \p \v 14 Nhiirũ, pyry nhande ei: Xajiko nhande Jesus Cristo'ga rehe. Emo po nhande ndiakokatui nhande'erame, a'ero po nhande jikotehei ga rehe nhandekokatue'yma. A'ero po ti Tupana'ga nianemongoi ojipyri nehẽ. \v 15 Po Jesus'gareheve'g̃a oko pepyteri pe. Ndipiri po g̃a upa. Ndo'ui po g̃a mbatera herekoe'yma g̃waramo. \v 16 Igwete po pe ei g̃a pe: “Hepejigwovo a'ero. Tipyry pa ti pe me. Pepi katu ti. Pe'u katu ti,” pe'ji po pe g̃a pe. Po pe napemondoi mbatera g̃a pe, marã po pyryvamo naerũ? \v 17 Pe ndekokatue'ymame po pe jikoteheuhui Jesus'ga rehe a'ero. \p \v 18 Igwete po ojipe'ga ei: “Jara'ga ojiko Jesus'ga rehe. Jara'ga oko katu,” e po ga. Na rũi, a'e ji. Kiroki g̃a ndokokatui – ndiukwahavi reki g̃ajikoga Jesus'ga rehe. Emo jirekokaturo g̃waramo po ti ji imboukwahavi nde ve jijikoga Jesus'ga rehe. \v 19 Kiro ji ei nde ve a'ero: Ererovia ko nde Tupana'ga gaha jate ko Tupanamo javo. Pyry hete nde heroviari a'ea. Anhag̃a vĩa reki gwerovia a'ea no Diabo'gapyriva'ea. Heroviarame anhag̃a ohyhyjuhu okyhyjiavo Tupana'ga hugwi. Emo gwerovia tehe okokatue'yma. \p \v 20 Nde nderekwahavihu naerũ. Takwahavuka ji nde ve kiro a'ero. Nhanderekokatue'ymame nhande xajiko tehe Tupana'ga rehe. \p \v 21 Ehepia re ko Abraãova'ea nhaneramonhava'ea. Tupana'ga e'i hako: “Tahepia ti ji Abraão'ga ji rendukatui.” A'ero Tupana'ga ei ahe ve: “Ekwava'ẽ ti ji ve eja'yra'ga jukavo Isaque'ga jukavo.” Igwete Abraãova'ea imbojo'ajo'ari ita ikwava'ẽhava japovo. A'ea arimo ahe gwa'yrava'ea nog̃i takwava'ẽ ti ga Tupana'ga pe javo. Ahe gwa'yrava'ea jukag̃werĩrame Tupana'ga ahe mombigi a'ero. Igwete Tupana'ga ei: “Kirog̃we ji hepiagi,” ei ga. “Abraão'ga pyry tuhẽ. A'ereki ga g̃wendu katu nhinhi'ig̃a,” ei Tupana'ga hako. \v 22 Erekwaha nde kiro. Abraãova'ea ojiko Tupana'ga rehe. A'ero ahe hendukatui ganhi'ig̃a. Hendukaturame ahe ojiko katu hete ga rehe a'ero. \v 23 Tupana'ga rembikwatijarukara omombe'u nhog̃wenonde Abraãova'ea pyryva hako. A'ereki ikwatijara e'i: \q1 “Abraão'ga gwerovia hete Tupana'ga nhi'ig̃a. \q1 A'ero Tupana'ga ei ga pe: \q2 ‘Ndepyry hete nde’,” e'i ikwatijara hako. \m Igwete ahe Tupana'ga nhi'ĩpo'rui okovo. Igwete Tupana'ga e'i: “Abraão'ga ko jipy'a ja,” ei ga ahe mombe'gwovo hako. \p \v 24 Pekwaha pe a'ero. Po nhande jikogi Tupana'ga rehe nhandekokatuavo, a'ero po ga ei nhande ve: “Pepyry hete pe a.” Po nhande jikotehei nhandekokatue'yma, a'ero po Tupana'ga nde'i a'ea nhande ve. \p \v 25 Oro Raabeva'ea vehevi no akwaimba'eva'ea upaharava'ea. Ojikoga g̃waramo Tupana'ga rehe Raabeva'ea israelitasva'ea pokogi hako. Nurã Tupana'ga ei: “Pyry hete ko hẽa,” ei ga. Nahã ko ahe rekoi hako. Tupana'ga omombe'u na'ẽ Raabeva'ea re'yjava'ea gwyra israelitasva'ea pe tamondo ti g̃agwyra pe me nehẽ javo. Nurã israelitasva'ea hoi g̃wenonde hepianhimima Raabeva'ea re'yjava'ea gwyra. Ahe jogwerohorame hepiaga, Raabeva'ea ahe mbuhurukari g̃wonga pe ahe mima ojigwyripeva'ea hugwi. Aerẽ Raabeva'ea ahe mondoi irũa rupi pehea rupi topyhygyme ti g̃a g̃a javo. Nurã Tupana'ga ei hako: “Raabehẽa pyry hete g̃a pokoga.” \p \v 26 Nhande manorame nhandera'oa oko tehe. Na jitehe nhanderekokatue'ymame nhande xajiko tehe Tupana'ga rehe. \c 3 \s1 Tape'ete'varuhui ti \p \v 1 Nhiirũ, tape'epavi ti: “Tambo'e ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a rehe.” Tape'epavi ti a'ea. A'ereki Tupana'ga po ti e'i nhandereaporog̃ita pe nehẽ. Nhande rekoe'ymame ganhi'ig̃a rupi po ti ga ei nhande ve: “Peko te'varuhu pe,” e po ti ga nhande ve nehẽ. Nhande ve kaitu po ti ga ei a'ea nehẽ nhande jara'g̃a mbo'embo'erame nhande rekoe'ymame Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. \p \v 2 Nhande nhaporemo nhande rekote'varuhuparavuhui jipi. Nhande'ete'varuhue'ymame po nhande rekokatuhetei. A'ero po nhande imombigi nhanderekote'varuhua nhaporemo no. \p \v 3 Ehepia te cavalo. Nhande timongi freio cavalo juru pe toko ti nhaneremimbotarimova'ea rehe javo. Freio ko xunhi novĩa. Emo a'ea pyvõ nhande timbojirova pa cavalo imondovo. \p \v 4 Na jitehe itayharuhua no. Yvyruhua a'ea mondomondo yhya rehe. Emo imopyryrỹhara'ga ipyhygi leme tamondo katu javo. Leme ko xunhi novĩa. Emo a'ea pyvõ ga omopyryrymba itayharuhua hehãiva'ea imongovo g̃wemimbotarimova'ea rehe. \p \v 5 Nhanekũa xunhiete'i jitehe novĩa. Emo a'ea pyvõ nhande timboheteteheuhu reki. \p Ehepia tata no. Tata'ia nhande imondygi. Igwete tata ihoihoi imbokaipava ka'gwyra imbote'varuhupava. \v 6 Tata javijitehe ko nhanekũa nhandera'oa rehe. A'ereki ombote'varuhu pa. A'ea pyvõ nhande xanhi'ĩ te'varuhu nhanenhimbote'varuhupava. Nhanderekoa nhaporemo nhande'ete'varuhua imongote'varuhui. Diabo'ga reki ombote'varuhu nhanenhi'ig̃a imongote'varuhupava. \p \v 7 Mbiara ojoparavuhuva'ea ko ahe omonhyromba imongovo g̃wemimbotarimova'ea rehe: ipyva'ea, ipepova'ea, ohyryryva'ea, ypeva'ea. \v 8 Ahekũa ki a'e te ahe nomongoi g̃wemimbotarimova'ea rehe. Nhande'ete'varuhua nimombikavi a. Mboja ahe hu'urame ahe mbotegweteuhui. Na jitehe nhanekũa ahe mbotegweteuhuhetei o'ete'varuhurame. \p \v 9 Marã naerũ? Tupana'ga oapo yvyakotyve'g̃a ojavijitehe. Nhanekũa pyvõ nhande timbohete ga nhanderuvete'ga nhandepojykaharete'ga. Nhanekũa pyvõ jitehe nhande timbote'varuhu reki yvyakotyve'g̃a pe Tupana'ga'jave'g̃a pe. \v 10 Nhandejurua pyvõ nhande ga mbohetei. Nhandejurua pyvõ jitehe nhande imbote'varuhui g̃a pe. Nhiirũ, po na rũi te nhande rekoi hamo. \p \v 11 Nhande atyvi ko yhya ihemame yvya gwyra hugwi. Yhykatua ihemame yhya irovahiva'ea nohemi pea hugwi a'ero. \v 12 Nhiirũ, tegwete jua'ia ihema akajua'yva hugwi. Akaju'ia nohemi yhypoa hugwi. Na jitehe yhykatua nohemi yhya hahyahite'varuhuva'ea hugwi. Nurã ji ei: Nhande Tupana'ga mboheterame po nhande nimbotegwetei ojipe'g̃a hamo. \s1 Tupana'ga okwahavuka aherekokatua \p \v 13 Pe ikwahaheterame po pe ndekokatui nehẽ hamo. Hepiagame pendeaporog̃itapyryva po ti g̃a ei pe me a'ero: “Okwaha hete g̃a. A'ereki g̃a oko katu kwaha g̃a pokopokoga g̃a nderekonhyromo,” e po ti g̃a pe me nehẽ. \p \v 14 Po pejiyvyteri pe pe nhimyrõheteuhui pejikovo pejihe jate, tapenhimbohetehetei ti a'ero. Tape'ei ti: “Akwaha hete ji jitekovo.” Pe'erame a'ea po pe mbero. \v 15 Pe nanuhũrame po pe ndapekwahavi tuhẽ pejikovo. Tupana'ga rũi okwahavuka pe me nanongara. Nahã ko yvyakotyve'g̃a ndekoi onhimongote'varuhuavo. Gweaporog̃itate'varuhua rupi g̃a ndekoi. Diabo'ga nahã g̃a mongoukari. \v 16 Onhimyrõuhũrame okovo ojihe jate g̃a nhonhi'ig̃ayvaruhui ojogwerekovo. Oko te'varuhu paravuhu ko g̃a a'ero. \p \v 17 Tupana'ga ikwahavukarame nhande ve nhande rekokatui a'ero. Ndiakote'varuhua'javi'i'i nhande. Xajogwereko katu nhande. Nhanenhyrõ hete nhande jara'g̃a pe. G̃anhi'ig̃a nhande anga. A'ereki Tupana'ga okwahavuka nhande ve nhande mongokatuavo. Tiporogwety hete nhande jara'g̃a. Xako katu paravuhu nhande a'ero. G̃a'ara rehe jate rũi nhande g̃a nderekokatui. Ndia'etehei nhande g̃a pe g̃a moandyandyita. \v 18 Kiroki g̃a e'i jara'g̃a pe: “Pejogwereko katu ti” – g̃ahã ko gwereko katu jara'g̃a no. A'ero g̃a ndekokatupahetei. \c 4 \s1 Tapekoi ti Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea rehe \p \v 1 Maranuhũrame pe nhi'ig̃ayvaruhui pejogwerekote'varuhuavo jipi? Penemimbotate'varuhua omomymomyi pepy'a. \v 2 Pepotaruhu pe mbatera. Emo pe ndaperekoi reki. A'ero pe nhimbohovajari ojipe'g̃a ndehe. Penhimyrouhũ pe g̃ambatera rehe. Emo g̃a nombuhuri pe me. A'ero pe nhi'ig̃ayvaruhui pejogwerekote'varuhuavo. Napeporanduvi pe Tupana'ga pe. Nurã pe ndaperekoi. \v 3 Pe poranduvame ga nomondoi reki pe me. A'ereki pejiveuhu pe pepota penhiporanduvame. Penhimimbotarimova'ea rehe pe pepo'ru potaruhu. \p \v 4 Pepohiruhu pe Tupana'ga hugwi. Po pe pearouhũ Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea, a'ero po pe napearõa'javi Tupana'ga. Pe ndapekwahavi naerũ? Kiroki g̃a oko potaruhu Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea rehe – g̃a onhimongo Tupana'ga arõe'ỹva'ero. \v 5 Tupana'ga rembikwatijarukara nomombe'utehei reki. A'ereki e'i: \q1 “Nhandera'uva \q2 – Tupana'ga omongo a'ea nhande pype \q1 – a'ea opota ranuhũ jipi,” e'i. \m \v 6 Emo Tupana'ga omombyry hete hete nhande ve. A'ereki ikwatijara e'i: \q1 “Tupana'ga omovahihũ g̃a \q2 – kiroki g̃a onhimbohete jipi. \q1 Emo g̃a nhimbohetee'ymame \q2 ga omombyry g̃a pe,” e'i ikwatijara Tupana'ga mombe'uhava. \p \v 7 Penhimongo ti Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi a'ero. Pemovahĩ ti Diabo'ga. A'ero po ti ga ka'nhymi pe hugwi nehẽ. \v 8 Penhimongo ti Tupana'ga pavẽi. A'ero po ti ga nhimongoi pe pyri nehẽ no. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi. Pemongo katu ti pejeaporog̃ita, a'e ji pe me. A'ereki Tupana'ga rehe jate rũi pe peko. \p \v 9 Pekoveveuhu ti pejikote'varuhua rehe. Pejehe'o hete ti a'ero. Tapejaja'javi ti, a'e ji pe me. Pejikote'varuhuro g̃waramo ti tapendoryva'javi. \v 10 Pemohẽ ti pejikote'varuhua Tupana'ga pe akoteheuhu ji javo. Aerẽ po ti Tupana'ga pe mbohetei a'ero nehẽ. \s1 Tape'ete'varuhui ti penhiirũ'g̃a pe \p \v 11 Nhiirũ, tape'ete'varuhui ti pejohupe. Tape'ei ti penhirũ'g̃a pe: “Ite'varuhu g̃a.” Pe'erame a'ea g̃a pe pe pe'e te'varuhu Tupana'ga nhi'ig̃a pe no ite'varuhu javo jupe. Pe erame ite'varuhu Tupana'ga nhi'ig̃a pe pe napehendukatua'javi ganhi'ig̃a. Pe'e tehe pe: “Jihi koji'i akwaha ganhi'ig̃a hohe.” \v 12 Tupana'ga jate ki a'e te okwaha hete nhande mbo'eavo imbuhua onhi'ig̃a nhande ve. Gaha jate okwaha javo ahereaporog̃ita pe. Nurã po ti ga ei jara'g̃a pe nehẽ g̃a mongovo ojipyri nehẽ. Jara'g̃a pe po ti ga ei nehẽ g̃a mondovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Oro pe, maranuhũrame pe euhui naerũ jihi ko akwaha javo ojipe'g̃a pe? \s1 Tapenhimboheteuhui ti \p \v 13 Pehendu ti kiro nhinhi'ig̃a pe me. Nahã po pe etehei: “Kiro po ti ore hoi cidade pe nehẽ. Mara'ngu po ti ko'emame nehẽ?” pe'e po pe. “Orombokwara'a ti ore pevo oroporavykyavo imono'ono'og̃a itambere'ia orojive nehẽ,” pe'e tehe po pe. \p \v 14 Pe ndapekwahavi reki aerẽva'ea. Marã po ti pe ndekoi ko'emame nehẽ? Ehepia re ko tatatig̃uhũva'ea. Kiro jukwahavamo. Kotihĩ ika'nhymi. Pe na jitehe no. Kiro pe ukwahavamo. Nambegwei reki pe ka'nhymi no. \v 15 Nahã po pe pe'e hamo: “Tupana'ga ipotarame po ti ore rekoi japojapovo nehẽ,” pe'e po pe hamo. \p \v 16 Penhimboheteuhu reki pe na tuhẽ ti ore japoi javo. Tiruahũ penhimbohetea a'ero. \p \v 17 Kiroki ga e'i oyvyteri pe: “A'apo po ti ji nanongara pyryva'ea hamo,” – japoe'ymame po ga oko te'varuhu a'ero. \c 5 \s1 Imbateve'g̃a ti tohendu katu, ei ahe \p \v 1 Oro pe, imbateva'ero pehendu katu ti nhinhi'ig̃a pe me kiro. Penahenahẽ ti pejehe'gwovo. Pekwaha po ti pe hahyheteva'ea nehẽ. \p \v 2 Pembatera po ti iju tehe nehẽ. Mbatagwaruhua po ti o'u pepikatua nehẽ. \v 3 Peapoa po ti opororororo upa nehẽ ourova'ea pratava'ea pavẽi. Ipororogag̃wama repiagame po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: “Pepotaheteuhu pe itambere'ia ipyhyga novĩa. Emo pe ndapepokogi ojipe'g̃a a'ea pyvõ,” e po ti ga nehẽ. “Kiro momina pe hugwi a'ero,” e po ti ga nehẽ. Ipororoga ojigwarai mbatera rehe jipi. Na jitehe po ti penemimbotaruhua ojigwarai pe ndehe nehẽ. Ehepia te tata ojigwarai ahera'oa rehe ahe mbokairame. Na jitehe po ti penemimbotaruhua ojigwarai pe ndehe nehẽ. A'ereki pe pemono'õteheuhu mbatera kiro mbapava koty. \p \v 4 Pehendu g̃anahenahema – kiroki g̃a omopẽ pekoapora pe me jipi. A'ereki pe napemondoi ikwepykava g̃a pe g̃a moandyandyita. Tupana'ga okwaha reki a'ea ipopoakaheteve'ga. Ga g̃wendu tuhẽ g̃anahenahema. A'ereki pe napemondoi g̃a pe itambere'ia g̃a poravykypavirẽ. \p \v 5 Avo yvya koty pe pereko pa mbatera. Penhimbohoryory pe jipi. Mbiara o'uo'u onhimongy'ravo imboha'uve'yma ojukaag̃wama. Emo oho g̃werĩ ijukahava apiavo. Na jitehe pe pemono'og̃uhũ pejive penhimimbotarimova'ea rehe pejikovo imboha'uve'yma hahyag̃wama. Emo Tupana'ga po ti imbohahyi pe me nehẽ. \p \v 6 Pe'e pe pyryheteve'g̃a pe: “G̃a ite'varuhu,” pe'e pe penhi'mbero. A'ero pe g̃a momanoukari. G̃ahã napemovahĩ upa. \s1 Penhimomirana ti \p \v 7 Nhiirũ, kiro ji ei pe me: Penhimomiranamba ti Jesus Cristo'ga rura imboha'uva. Ehepia re ko matetỹhara'ga. Onhimomirana po ga i'apyryva imboha'uva. Omboha'u po ga amana itymame. Aerẽ po ga imondomondoi jahya. Nonhimbaekwahivi po ga a'ero. “Ikyra'javirẽ po ti horyvamo mbatera nehẽ,” e po ga. \v 8 Ga javijitehe ti penhimomirana pejijupa Jesus Cristo'ga mboha'uva. Pemboty ti pepy'a. A'ereki ga u g̃werĩ. \p \v 9 Nhiirũ, tapenhi'ĩte'varuhui ti ojohupe penhiroyromo. Pe nhi'ĩte'varuhurame po ti Cristo'ga ei pe me nehẽ: “Peko te'varuhu pe javo g̃a pe,” e po ti ga nehẽ. Ehepia te Cristo'ga rug̃werĩ. \p \v 10 Nhiirũ, Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea javijitehe po pe peko hamo. Ahe omombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a hako. Hendupotare'ymame ojipeva'ea imbohahyukari ahe ve novĩa. Emo imombe'uharava'ea onhimomiranamba hahya pe. \v 11 Xa'e nhande: Pyry ahe ve – kiroki ahe onhimomiranamba. \p Ehepia ko Jóva'ea hako. Pekwaha po pe ahenhimomiranamagwera. Ahe nhimomiranambavame mbatera rahya pe ko Tupana'ga imombyryhetei reki ahe ve. A'ereki Tupana'ga pyry hete yvyakotyve'g̃a pe. Ga nhande porogwety jipi. \p \v 12 Nhiirũ, ta'e ti kiro pe me. A'ea kaitu ti pehendu katu. Pe nhi'ig̃ame ojipe'g̃a pe tape'euhui ti: “Yvagipeve'ga okwaha nhi'mbee'yma. Yvya apohara'ga okwaha nhi'mbee'yma,” tape'euhui ti no. Tapehenonhuhũi ti Tupana'ga penhi'ig̃ame ojipe'g̃a pe. Tapehenonhuhũi ti Tupana'ga rembiapoa no. Po pe ei g̃a pe: “Nahã po ti ji rekoi nehẽ.” A'ea jate ti pe'ji a'ero. Po pe ei g̃a pe: “Na rũi po ti ji rekoi nehẽ.” A'ea jate ti pe'ji a'ero. Pe'erame g̃a pe penhimbi'ea rupi katu ti peko a'ero. Na tuhẽ ti peko Tupana'ga ti te'iyme pe me peko te'varuhu pe javo nehẽ. \s1 Penhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe \p \v 13 Po pepyteripeve'ga ikwahavi mbatera rahya tonhimombe'u ti ga ji poko javo Tupana'ga pe. Po ojipe'ga roryroryvamo tonhimby'yi ti ga Tupana'ga mboheteavo. \p \v 14 Po ojipe'ga tetirũaramo tombuhuruka ti ga ojipyri Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a. A'ero po ti g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe imongyavo ikava ga rehe. “Emombi ti karugwara ga hugwi Jesus Cristo'ga remimbotarimo,” e po ti g̃a Tupana'ga pe nehẽ. \v 15 Po ti g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe ojikoga ga rehe, a'ero po ti ipigi ga hugwi. Cristo'ga po ti ga monhimohig̃atui nehẽ. Po ga tetirũaramo okote'varuhuro g̃waramo, a'ero po ti Tupana'ga imombori garekote'varuhua ga hugwi nehẽ. \p \v 16 Nurã ti pemohemohẽ pejikote'varuhua ojohupe pejikoveveuhuro hehe. Penhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe pejogwepyga tapenhimohig̃atu ti. Pyryheteve'g̃a poranduvame Tupana'ga pe ikwahy hete. Tupana'ga g̃wendu g̃anhi'ig̃a jipi. \p \v 17 Ehepia re ko Eliasva'ea hako Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea. Ahe ko nhande javijitehe yvyakotyva'ero. Igwete ahe nhi'ĩhetei Tupana'ga pe tokyryme ti javo. Três e meio ga kwara mbo'ari ikyre'ymame yvya rehe. \v 18 Aerẽ Eliasva'ea nhi'ig̃a'javi Tupana'ga pe tokyra'ja ti kiro javo. A'ero Tupana'ga imongyra'javi yvaga hugwi. Igwete henhunha'javamo mbatera yja hugwi. \p \v 19-20 Nhiirũ, po ti pepyteripeve'ga ndokoa'javi a'itituhẽva'ea rupi Cristo'ga mombe'ua rupi, pemog̃ita ti ga mongoa'java a'ea rupi. Pekwaha ti a'ero. Pe ga mbopohirukarame okote'varuhua hugwi po ti ga ndohoa'javi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Tupana'ga po ti omombo pa garekote'varuhua re'yjuhua ga hugwi a'ero nehẽ.