\id JAS \h SANTIAGO \toc1 LA CARTA DE SANTIAGO \toc2 SANTIAGO \toc3 Stg. \mt1 LA CARTA DE SANTIAGO \c 1 \s1 Santiago escribe a los esparcidos \p \v 1 Nugö dúr Santiago, ʉ́r muzogui ca Ocja̱ co cam Tzi Jmu̱jʉ Jesucristo. Dí pɛnquijʉ nzɛngua, göhtjoquiguɛjʉ, guí hermanojʉ, gár bbʉpjʉ hnahño jöy. Nuquɛjʉ, ʉm mi̱nga̱‑israelitaquijʉ, xcú pønijʉ jam jöygöjʉ, cja̱ ya xquí bbʉpjʉ rá ngu̱ pé dda parte nʉr mundo. \s1 La sabiduría que viene de Dios \p \v 2 Nuquɛjʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ, rí ntzöhui gui ndo mpöjmʉ bbʉ ga nzʉhquijʉ tema prueba, \v 3 porque bbʉ gui ta̱pijʉ cʉ prueba, nubbʉ, da ngu̱jqui ca grí hñemejʉ ca Ocja̱, masque da ncja ca te da ncja. \v 4 Cja̱ bbʉ gui hñemejʉ ca Ocja̱, göhtjo mbo ir mʉyjʉ, masque da ncja ca te da ncja, nubbʉ́, xquí jñɛjmʉ hnar hñøjø ca ya xí ncja̱hni, cja̱ ya xqui pɛhtzi jogui mfe̱ni. Nubbʉ́, ya xcrú zɛdijʉ ca grí tɛnijʉ ca Ocja̱. \p \v 5 Bbʉ i bbʉhquiguɛjʉ hnar cja̱hni ca di bbɛtibi mfe̱ni, da dyöjpi ca Ocja̱ pa da mötzi, cja̱ guegue‑ca̱ xta uni hnar mfe̱ni drá tzi zö. ʉr ndo jogui cja̱hni ca Ocja̱. Bbʉ to i öjpi da uni mfe̱ni, i uni göhtjo cor pöjö. Jin gui cømbi ca i öjpi, cja̱ jin gui xifi ʉr dondo. \v 6 Nu ca to te da dyöjpi ca Ocja̱, i nesta da hñe̱me̱ göhtjo mbo ʉ́r mʉy, ca Ocja̱ da uni ca rá zö. Jin da yomfe̱ni, porque ca to i yomfe̱ni, i jñɛjmi ncja car deje ca i tu̱x car nda̱ji̱. Rí ma hua, rí ma nʉ quí mfe̱ni. \v 7 Car cja̱hni ca i yomfe̱ni ncjapʉ, jin da hñi̱na̱, má̱s xta ú̱n ca Ocja̱ ca xí dyöjpi. \v 8 Jin gui tzö da u̱ni, como i yohti cár mfe̱ni car cja̱hni̱‑cá̱. Jin gui pa̱di te i ne, o te da dyøte. \p \v 9 Car cjua̱da̱ ca jin te i ja̱, bbʉ da möx ca Ocja̱ pa da tzi ngu̱jqui ca i pɛhtzi, da dyöjpi mpöjcje, cja̱ da mpöjö. \v 10 Guejtjo hne̱je̱, car cjua̱da̱ ca i tzi ja̱, bbʉ xta bbɛh ca i ja̱ cja̱ da cja ʉr probe, nde̱jma̱ da mpöjö hne̱je̱. Porque car cja̱hni ca i ja̱ ʉ́r domi rá ngu̱, xta hna du̱tjo. Xta hna bbɛjtjo, ncja ngu̱ cʉ tzi døni cʉ i yojmi cʉ paxi. \v 11 Ya xní bøx car jiadi, rá ndo mpa ga nzø, xní dyoti car paxi, bbʉ, xní jiøh quí tzi døni. Nu ca mí ni̱guijma̱ja̱ rá tzi zö, ya xí bbɛdi, ya u̱jtjo. Da ncjapʉ hne̱je̱ car rico. Bbʉ xtra regla quí negocio, da hna bbɛjtjo, da du̱. \s1 Pruebas y tentaciones \p \v 12 Te tza da mpöh car cja̱hni ca jin da dyʉxi ʉ́r mʉy bbʉ i tzöhui prueba. Porque bbʉ ya xtrú nda̱pi cʉ prueba, da ttun car derecho da ma drí hmʉbi ca Ocja̱ göhtjo ʉr tiempo. Gue nʉr tja̱ja̱‑nʉ xí ma̱n ca Ocja̱ da ún cʉ i joni guegue. \v 13 Car cja̱hni ca i tzöhui hnar prueba pa da dyøti ca rá nttzo, jin da mbe̱ni mbo ʉ́r mʉy, má̱s gue ca Ocja̱ xtrú mɛjni car nttzomfe̱ni‑ca. Como ca Ocja̱ jin gui mbe̱ni nttzomfe̱ni. Guejtjo jin gui ɛguijʉ pa gu øtijʉ ca rá nttzo. \v 14 Nugöjʉ, dí mbe̱ntsjɛjʉ nttzomfe̱ni mbo ʉm tzi mʉyjʉ. Guehcʉ́ i jöjquijʉ pa gu øtijʉ ca rá nttzo. \v 15 Diguebbʉ ya, bbʉ ya xtú øtijʉ ca rá nttzo ca ndí mbe̱nijʉ, nubbʉ, ya xtí ndu̱jpitejʉ, bbʉ. Cja̱ bbʉ segue gu øtijʉ ca rá nttzo, gu bbɛdijʉ, bbʉ. \p \v 16 Nuquɛjʉ, ʉm tzi cjua̱da̱quijʉ, dyo guí nquivocajʉ. Gui mbe̱nijʉ rá zö, ja i ncja ca Ocja̱. \v 17 Guegue i ddajquijʉ göhtjo cʉ cosa rá zö dí nestajʉ. Cʉ i ddajquijʉ ca Ocja̱, jin te i yojmi ca rá nttzo. Göhtjo rá tzi zö, cja̱ jin gui øjtiguijʉ mal. Car Tzi Ta ji̱tzi bi dyøti nʉr jiadi co nʉr za̱na̱, co yʉ tzø, pa dár janijʉ. Nuyʉ, rá zö ga yoti, pe jin gui yoti parejo göhtjo ʉr tiempo. Nu ca Ocja̱ i jñɛjmi hnar jiahtzi ca i yoti göhtjo ʉr tiempo cja̱ jin te i cju̱jti. \v 18 Ca Ocja̱ bi mbe̱ntsjɛ bi dyøjquijʉ pa gua jñɛjmʉ guegue, xí cjagui í ba̱jtziguijʉ. Eso, guejcöjʉ dí israelitajʉ, bú pɛnquijʉ bbɛto cár tzi palabra ca i xijquijʉ ca ncjua̱ni. Como ngu̱ xtá e̱me̱jʉ‑cá̱, xtú tötijʉ car nzajqui ca jin da tjegue. Ncjapʉ guejcöjʉ dí israelitajʉ dú hmɛtojʉ, dú cjajʉ í cja̱hniguijʉ ca Ocja̱, cja̱ diguebbʉ ya, guejti yʉ pé dda cja̱hni cʉ jin gui israelita xí cjajʉ í ba̱jtzi ca Ocja̱ hne̱je̱. \s1 La verdadera religión \p \v 19 Nuya, ʉm tzi cjua̱da̱quijʉ, gui dyøjmʉ na̱ pé hnar palabra dí ne gu xihquijʉ: Cada hnáaquiguɛjʉ, gui dyøde rá zö ca da tsjihqui, cja̱ gui mbe̱ni rá zö bbʉ guí ne gui xih quer hñohui tema consejo. Guejtjo gui pɛnti quir mfe̱ni, jin gui ma gui hna ntsjeyatjo. \v 20 Como bbʉ gui ntsjeyatjo, jin gui tzö gui dyøti ca rá zö ca i ne ca Ocja̱, cja̱ jin da tti̱htzibi guegue. \v 21 Eso, gui jiɛjmʉ cʉ nttzomfe̱ni co göhtjo cʉ cosa rá nttzo cʉ i ttøte, cja̱ gui mbe̱nijʉ mbo quir tzi mʉyjʉ te i ma̱n cár palabra ca Ocja̱. Ya xcú dyødejʉ ja i ncja. Gui dyøjtijʉ‑ca̱. Car palabra‑ca̱ i jñɛjmi hnar semilla ca i bbʉ ʉ́r nzajqui. Cja̱ bbʉ gui hñi̱ti mbo ir tzi mʉyjʉ car palabra‑ca̱, rá nzɛdi pa da ddahquijʉ car nzajqui ca i ntju̱mʉy, pa jin gui bbɛdijʉ. \p \v 22 Pe i nesta gui dyøtijʉ ca i ma̱, jin gui jøntsjɛtjo gui dyødejʉ. Ca to i øh cár palabra ca Ocja̱ pe jin gui øti ca i ma̱, i jñötitsjɛ guegue, cja̱ jin te ntju̱mʉy ga hñe̱me̱. \v 23-24 Guegue i jñɛjmi hnar cja̱hni ca i cca̱htitsjɛ cár jmi pʉ jar espejo. Jøntsjɛ car hora‑ca̱, i pa̱di ja ncja ga ni̱gui. Bbʉ ya xí wem pʉ, nguetica̱ i da̱be̱ni cár jmi. I ncjapʉ car cja̱hni ca i øh cár palabra ca Ocja̱ pe jin gui øte ncja ngu̱ ga ma̱. \v 25 Nu car palabra ca i xijquijʉ digue car Jesucristo, göhtjo rá zö ca i ma̱. I cjʉzquijʉ cʉm nttzomfe̱nijʉ pa ya jin da dyɛguijʉ‑cʉ́ cja̱ pa da jogui gu pɛjpijʉ ca Ocja̱. Car cja̱hni ca segue i cca̱hti car palabra‑cá̱ cja̱ i øte ncja ngu̱ ga ma̱, jin gui jñɛjmi car cja̱hni ca i da̱be̱ni ca xí dyøde. Guegue i mbe̱ntjo cja̱ i øte. Da ndo mpöh car cja̱hni‑cá̱, como car Tzi Ta ji̱tzi da bendeci ca i øte. \p \v 26 Car cja̱hni ca i ma̱ntsjɛ, rá ndo zö ga xöjtibi ca Ocja̱, pe jin gui pa̱di da ccax cár cja̱jni, ngu̱ i jñötitsjɛ cár tzi mʉy, como jin gui tzøm pʉ jar ji̱tzi cár tsjödi. \v 27 Bbʉ to i ne da xöjtibi car Tzi Ta ji̱tzi ncja ngu̱ ga ne‑cá̱, da nú̱ cʉ tzi jioya co cʉ ddanxu̱ cʉ i sufri. Guejtjo da jiɛh cʉ costumbre rá nttzo cʉ i tɛn yʉ cja̱hni, yí mɛjti nʉr mundo, cja̱ da hmʉy hnahño. \s1 No hay que hacer distinción entre personas \c 2 \p \v 1 Nuquɛjʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ, ya xcú hñemejʉ cam Tzi Jmu̱jʉ Jesucristo ca bú ca̱h pʉ ji̱tzi por rá nguejcöjʉ. Rí ntzöhui gu i̱htzibijʉ guegue. Pe jin gui tzö bbʉ gui johtitjojʉ hnar cja̱hni cja̱ gui despreciabijʉ ca pé hnaa. Rí ntzöhui gui nú̱jʉ parejo göhtjo yʉ cja̱hni. \v 2 Bbʉ da zøti yo cja̱hni pʉ jabʉ guí øtijʉ tsjödi, da ñʉtihui, i nesta gui recibijʉ parejo göhtjo cʉ yojo. Ca hnáa ya, i je da̱jtu̱ rá tzi zö, cja̱ i cʉ́ mfodyɛ gá oro quí dyɛ. Nu ca pé hnáa ya, jin te i ja̱, cja̱ ya xí tjeh quí da̱jtu̱. \v 3 Jin gui tzö bbʉ gui ndo dyøhtibijʉ favor car cja̱hni ca i jñe rá zö, nu car tzi probe, jin gui cjajpijʉ ncaso‑ca̱. Ca hnáa, guí xijmʉ: “Dí mi̱jque hua jar tju̱jni rá zö.” Nu ca pe hnáa ca jin te i ja̱, guí xijmʉ: “Grí hmöjti pʉ, cja huá bbʉ guí ne, gui mi̱jti hua jar jöy.” \v 4 Bbʉ guí øtijʉ ncjapʉ, jin gui tzö quir mfe̱nijʉ, bbʉ́, como guí tzohmitejʉ. Hnahño gri nu̱jʉ ca to i ja̱ ʉ́r domi, hnahño gri nu̱jʉ ca to jin te i ja̱. \p \v 5 ʉm tzi hñohuiquijʉ, dyøjma̱jʉ tzʉ na̱r palabra na̱ gu xihquijʉ: Cam Tzi Tajʉ ji̱tzi xí juajni cʉ tzi probe hua jar mundo pa da cjajpi í mɛjti, cja̱ bí janti‑cʉ ncja rico, como nucʉ́ i ndo tɛnijʉ ca Ocja̱. Guejtjo xí juajni cʉ tzi probe pa da ttuni hnar herencia rá tzi zö, bbʉ xta ñʉtijʉ pʉ jabʉ i mandado guegue, como guehca̱ xí prometebi cʉ cja̱hni cʉ i jonijʉ ca Ocja̱. \v 6 Nuquiguɛjʉ, guí bbɛtibijʉ ʉ́r tzö cʉ tzi cja̱hni cʉ jin te i ja̱. Gui ntzohmijʉ tzʉ ya, ja i ncja cʉ rico. ¿Cja jin gui gue cʉ rico cʉ i ɛnquijʉ pʉ jar jujticia? \v 7 ¿Cja jin gui gue cʉ rico cʉ i tzan cár tzi tju̱ju̱ cam Tzi Jmu̱jʉ Jesús? Cja̱ nuquɛjʉ, guí tɛnijʉ‑ca̱, cja̱ i tsjihquijʉ í cja̱hniquijʉ car Jesucristo. \p \v 8 I bbʉh ca hnar ley ca i cuati pʉ jar Escritura, i ma̱: “Gui ne göhtjo tema cja̱hni ncja ngu̱ guir netsjɛ.” Cam Tzi Jmu̱jʉ ca i mandadoguijʉ xí nzoguijʉ car ley‑ca̱. Nuquɛjʉ, bbʉ guí tɛnijʉ ca i ma̱, rá zö ca guí øtijʉ bbʉ. \v 9 Pe bbʉ guí johtitjojʉ cʉ rico cja̱ guí despreciajʉ cʉ tzi cja̱hni cʉ jin te i ja̱, nubbʉ, jin gui tzö ca guí øtijʉ. Guí ndu̱jpitejʉ, bbʉ́, como jin guí øtijʉ ncja ngu̱ ga ma̱n cár ley ca Ocja̱. \v 10 Porque car cja̱hni ca i øti ca i ma̱n cár ley ca Ocja̱, pe jin gui zøjte göhtjo ca i ma̱, bbʉ i bbɛh hnar tzi punto ca jin gui øte, nde̱jma̱ i ndu̱jpite. Bí janti ca Ocja̱ ncjahmʉ jin te xtrú dyøte ca i ma̱m pʉ jar ley. \v 11 Ca Ocja̱ xí xijquijʉ: “Dyo guí jöhtibi cár bbɛjña̱ pé hnar hñøjø.” Guejtjo xí xijquijʉ: “Dyo guí pöhtite.” Nuquiguɛ, jin guí jöti bbɛjña̱, pe bbʉ guí ne gui pöhti hner mi̱nga̱‑cja̱hnihui, guejtjo jin guí øjti car ley. \v 12 Göhtjo ca te guí ma̱jmʉ co ca te guí øtijʉ, gui mbe̱nijʉ, ca Ocja̱ da jña̱nquijʉ ʉr huɛnda. Car Jesucristo bi zoguijʉ na̱r ley na̱ i ma̱, gu ma̱dijʉ göhtjo tema cja̱hni ncja ngu̱ dar netsjɛjʉ. Por digue nʉr ley‑nʉ, xta tja̱nquijʉ ʉr huɛnda pa da fa̱di, ¿cja rá zö ca xcú dyøtijʉ, cja huá ji̱na̱? \v 13 Bbʉ xta cja ʉr nzöya ca Ocja̱, jin da jui̱jqui car cja̱hni ca jí̱ xcá jui̱jqui quí hñohui. Nu ca to xí jui̱jqui̱ quí hñohui, ca Ocja̱ da jui̱jqui‑ca̱ hne̱je̱. \s1 La fe y las obras \p \v 14 Gui mbe̱nguɛjʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ, bbʉ i ma̱ndi hnar cja̱hni, i e̱me̱, ntjumʉy i bbʉh ca Ocja̱, pe bbʉ jin gui øte ncja ngu̱ ga ne ca Ocja̱, ¿te i sirve ca rí hñe̱me̱? ¿Cja guí i̱na̱jʉ, ca Ocja̱ da recibi car cja̱hni‑ca̱? \v 15 Bbʉ i bbʉh hnar hermano o hnar hermana ca xí tjeh quí da̱jtu̱, guejtjo jin tza te i pɛhtzi pa da zi, \v 16 cja̱ i bbʉ pe hnar hermano ca i tzi ja̱, bbʉ da ntjɛhui ca hnáa cja̱ da xifi: “Gui mɛhui ca Ocja̱, jin da zijtiqui car tzɛ, cja̱ gui ni̱ña̱ rá zö.” Nu ca hnar hermano ca da xifi ncjapʉ, bbʉ jin te da uni pa da jie o da zi, ¿te i mu̱hui car palabra ca xí xih cár hñohui? u̱jtjo, como jin te xcá mötzi. \v 17 I øtijʉ ncjapʉ cʉ cja̱hni cʉ i ma̱ntjo, i e̱me̱bi cár palabra ca Ocja̱, pe jin gui øjte. Jin te ntjumʉy ca xtrú hñeme‑cʉ. \p \v 18 Pe ntoja i bbʉh ca to da xihqui, hne̱je̱: “Nuquiguɛ, guí e̱me̱, ntjumʉy i bbʉh ca Ocja̱, cja̱ nugö, dí øte ncja ngu̱ ga ma̱n cár palabra.” Por digue ca dí øte, xtá u̱jtiqui ja ncja dra mbe̱ngö digue ca Ocja̱. Xiquiguɛ, ¿cja da jogui gui u̱jtigui ja guír hñe̱me̱bi cár palabra ca Ocja̱ bbʉ jin guí øte ncja ngu̱ ga ma̱? \v 19 Nuquɛ, guí i̱na̱, i bbʉh ca Ocja̱, ddatsjɛ‑ca̱, cja̱ u̱jtjo pe hnáa ca gu i̱htzibijʉ. Rá zödi ca guír hñeme‑ca̱. Pe jin gui jøña̱‑ca̱ i ne ca Ocja̱. Como guejti ca Jin Gui Jo co ni quí möxte i e̱me̱jʉ, i bbʉh ca Ocja̱, cja̱ i ndo tzu̱jʉ‑ca̱, pe jin gui øjtijʉ ca i ma̱. \v 20 Nuquiguɛ, gúr me̱mʉy. Guí ma̱nguɛ, guí e̱me̱ i bbʉh ca Ocja̱. ¿Cja jin guí pa̱di, jin te i sirve ca guír hñemetjo, bbʉ jin guí øti ca i ne? Hmɛditjo xcú hñeme, bbʉ́. \v 21 Gui mbe̱nguɛjʉ ya, te bi dyøti car Abraham, ca ndom titajʉ, pa gá ni̱gui mí ntju̱mʉy ca mír hñe̱me̱ ca Ocja̱. Bi ña̱hti cár ttʉ, múr Isaac, bi göx pʉ xøtze car altar, como ngu̱ gá mandado ca Ocja̱, cja̱ ya xti möhti. Bbʉ mí dö cár ttʉ, car Abraham bi ndo tzøpi ca Ocja̱, cja̱ guegue‑ca̱ bi xih car Abraham, ya jin te mí tu̱. \v 22 Car Abraham bi hñeme ca Ocja̱. Bi ba̱di, ca Ocja̱ cierto di cumpli ca xquí xifi, eso bi dyøti ca bi bbɛjpi, bi ña̱hti cár ttʉ, masque mí ddatsjɛ‑ca̱. Bbʉ mí dö cár ttʉ, más pé gá ngu̱jqui ca mír hñeme ca Ocja̱, como guegue‑ca̱ jin gá jiɛgui di möhti cár ttʉ. \v 23 Bi ncjapʉ gá nzʉh car palabra ca i ju̱x pʉ jar Escritura, pʉ jabʉ i ma̱: “Car Abraham bi hñe̱me̱ göhtjo mbo ʉ́r tzi mʉy, ca Ocja̱ di dyøti ca xquí ma̱, cja̱ guegue‑ca̱ bi nu̱ rá zö, ncjahmʉ jin te mí tu̱.” Guejtjo ca Ocja̱ bi xifi múr amigo ca mí ma̱dihui. \p \v 24 Eso, dí pa̱dijʉ, car cja̱hni ca i øti ca xí ma̱n ca Ocja̱, guehca̱ i tsjifi jin te i tu̱. Por rá ngue ca xí dyøte, i ni̱gui, xí hñeme göhtjo mbo ʉ́r mʉy. Nu car cja̱hni ca i ma̱ntjo, i e̱me̱ ca Ocja̱, pe jin gui øti ca i ma̱n‑ca̱, ca Ocja̱ jin da recibi guegue. \v 25 Guejtji car Rahab, múr bbɛjña̱ ca jí̱ mí tzö cár vida, mí jöti rá ngu̱ hñøjø. Jí mí pa̱ guegue ja i ncja ca Ocja̱. Pe bbʉ mí dyøde ja i ncja‑cá̱, nubbʉ́, bi hñe̱me̱, rá nzɛh ca Ocja̱. Bi cuajti jár ngu̱ cʉ yojo jmandadero cʉ xcuí gu̱h cʉ cja̱hni israelita, bi hña̱gui pa jin di ddöti. Cja̱ bbʉ mí bøn‑cʉ, bi xijmi hnar hñu̱ pʉ jabʉ jin di ttzʉjmi. Cja̱ ca Ocja̱ bi recibi rá zö car Rahab, como mí tzu̱ guegue cja̱ bi möx quí cja̱hni ca Ocja̱. \v 26 Nu car cja̱hni ca i ma̱, i e̱me̱, rá ndo nzɛh ca Ocja̱, pe jin gui øte ncja ngu̱ ga ne‑cá̱, jin te ntju̱mʉy xtrú hñe̱me̱. Bí janti ca Ocja̱ ncjahmʉ jin te di bbʉ ʉ́r nzajqui car cja̱hni‑cá̱, como jin te i sirvebi. \s1 La lengua \c 3 \p \v 1 Nuquɛjʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ, jin da joh bbʉ rá ngu̱quiguɛjʉ gui hna tzötsjɛjʉ gui u̱jtijʉ cʉ pé ddáa, ter bɛh ca̱ i ma̱ nʉ́r palabra ca Ocja̱. Porque rá ji̱tzi cár cargo ca to da u̱jti cʉ pé ddáa. Nugöje, como ngu̱ dar u̱jtiteje, bbʉ xta jña̱nquije ʉr huɛnda ca Ocja̱, da ndo dyönguije göhtjo ca te xcrú øtije cja̱ co göhtjo ca te xcrú xijme cʉ pé ddáa. \v 2 Dí göhtjojʉ, cjaatjo dí øtijʉ tema cosa ca jin gui tzøh ca Ocja̱, o dí ma̱jmʉ hnar palabra jin gui tzö. Car cja̱hni ca nunca di ma̱ hnar palabra jin gui tzö, jin te di ndu̱jpite. Ya xti ndo pa̱tsjɛ ja drí hmʉy ncja ngu̱ ga ne ca Ocja̱. \v 3 Dí ca̱htibijʉ freno yí ne yʉ fani pa da hnemeguijʉ cja̱ pa da má pʉ jabʉ dí ne gu möjö. Masque chi tchʉ car freno i ca̱ ʉ́r ne car fani, i mandadobi göhtjo cár cuerpo. \v 4 Gui mbe̱nguɛjʉ hne̱je̱ ja i ncja cʉ barco cʉ i dyo jar mar. Rá noh‑cʉ cja̱ rá nzɛh car nda̱ji̱ ca i ɛ cʉ barco. Pe i bbʉh ca hnar parte chi tchʉ, i tsjifi ʉr timón. Nucá̱ i cjajpi car barco da hño derecho o da bböti. Ca to i ɛ car barco, i zɛti car timón, cja̱ i bböhti pa da dyɛn car barco pʉ jabʉ i ne da ma. \v 5 Ncjapʉ hne̱j nʉm cja̱jnijʉ. Jin gui nojo, pe i ña̱jqui palabra rá ji̱tzi. Nu pʉ jar ttøø, pʉ jabʉ i jø za, bbʉ da ttɛnti pʉ hnaatjo ʉr cerillo xní nzø, da jiöti da dʉti göhtjo hnar ttøø, bbʉ. \v 6 Nʉm cja̱jnijʉ i jñɛjmi hnar tzibi ca xpá ndɛ pʉ jabʉ jí̱ mír ntzöhui. Rá nttzo nʉm cja̱jnijʉ, como guejnʉ i ma̱ tema nttzomfe̱ni ca i mbe̱n yʉm mʉyjʉ. Jin gui bbʉ pé hnar parte yʉm cuerpojʉ ca di jñɛjmi nʉm cja̱jnijʉ, como guejnʉ i ttzombiguijʉ nʉm vidajʉ. Göhtjo ʉr vida, desde bbʉ ndú nxödi ndú ña̱jʉ hasta bbʉ xtá tu̱jʉ, gue nʉm cja̱jnijʉ i jöjquijʉ dí ma̱jmʉ palabra cʉ jí̱ rí ntzöhui da jma̱. Como gue ca Jin Gui Jo i mandadobi nʉm cja̱jnijʉ bbʉ dar ma̱jmʉ cʉ palabra‑cʉ́. \v 7 I bbʉ rá ngu̱ clase yʉ zu̱we̱ hua jar jöy. I bbʉh cʉ i pɛhtzi quí hua cja̱ co quí dyɛ. I bbʉ ttzʉntzʉ cʉ i bontzi jar ji̱tzi, co cʉ cci̱ña̱ hne̱h cʉ tsjandega cʉ i ncjʉti jar jöy. I bbʉh cʉ möy co cʉ pe dda zu̱we̱ cʉ i dyo jar deje. Nugöjʉ, dí cja̱hnijʉ, dí pa̱dijʉ gu ta̱pijʉ göhtjo‑cʉ pa da hñe̱me̱guijʉ. \v 8 Nu nʉm cja̱jnijʉ, jin to i pa̱di da da̱pi. Porque segue i jöjquijʉ ca Jin Gui Jo, dí ma̱jmʉ palabra rá nttzo. I jñɛjmi cár ne hnar pozʉ nʉm cja̱jnijʉ, como i yojmi veneno pa drí pöhtite. \v 9 Co ni nʉm cja̱jnigöjʉ, dí xöjtibijʉ tsjödi ca Ocja̱, cam Tzi Tajʉ pʉ ji̱tzi. Guejtjo co ni nʉm cja̱jnigöjʉ, pé dí tzanijʉ yʉm mi̱nga̱‑cja̱hnijʉ, cja̱ nuyʉ, bi dyøti ca Ocja̱ pa di jñɛjmi guegue. \v 10 Hnaadi nʉm nejʉ dár xöjtibijʉ ca Ocja̱, cja̱ dár tzajtejʉ, hne̱je̱. Jin gui tzö nʉ dí øtijʉ, ʉm tzi cjua̱da̱quijʉ. \v 11 ¿Jabʉ dí nú̱jʉ hnar pøtje ca di pøxi jogui deje cja̱ guejtjo di pøxi deje drá u̱xi? \v 12 Ncjadipʉ hne̱j yʉ za, ¿Jabʉ dí nú̱jʉ hnar za gá higo ca di tú olivo, cja huá hnar za gá uva ca di tú higo? Ni jabʉ dí nú̱jʉ cʉ cosa‑cʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ. Guejtjo jin te i bbʉ pøtje ca di pøxi u̱xqui‑deje cja̱ co hne̱ deje drá zö pa da ttzi. \s1 La verdadera sabiduría \p \v 13 ¿Cja i bbʉhquiguɛjʉ hnar cja̱hni ca i pa̱di rá zö cár hñu̱ ca Ocja̱ cja̱ i pɛhtzi jogui mfe̱ni? Car cja̱hni ca̱, i nesta da dyøti ca rá zö cja̱ jin da hñi̱xtsjɛ. Da ncjapʉ drí u̱jti cu̱ pé ddáa, ntju̱mʉy rá zö cʉ mfe̱ni i pɛhtzi guegue. \v 14 Nu ca to i hñɛxihui cár hermano cja̱ i hui̱htzihui, jin gui tzö quí mfe̱ni, cja̱ jí̱ rí ntzöhui da hñi̱na̱, rá zö ga ndɛn cár hñu̱ ca Ocja̱. Ca to di bbʉy ncjapʉ, jin gui ma̱n ca ncjua̱ni. \v 15 Nuquiguɛjʉ, i bbʉh cʉ ddáa cʉ i ncjajʉ pʉ. Cʉ to i mbeni ncjapʉ, i jñɛjmʉ yʉ cja̱hni yʉ rí dɛndi nʉr mundo. Jin gui jon ca Ocja̱ cja̱ co cár tzi voluntad. Rí hñe̱h ca Jin Gui Jo cʉ nttzomfe̱ni cʉ i mbe̱nijʉ. \v 16 Cʉ hermano cʉ i ne da mandado, pe guejtjo i hñi̱xtsjɛ cja̱ i ʉtsjɛjʉ, nucʉ́, jin gui tzö ga dyøtijʉ cár bbɛfi ca Ocja̱. Pʉ jabʉ i mandado‑cʉ, i cja juɛni cja̱ co ndu̱ntji pé dda cosa rá nttzo, hne̱je̱. \v 17 Nu cʉ cja̱hni cʉ i pɛhtzi cʉ jogui mfe̱ni cʉ rí hñe̱h ca Ocja̱, guegue‑cʉ i bbʉbi rá zö quí hñohui. Jin gui mbe̱ni nttzomfe̱ni. Bbʉ te i tsjifi, i øde cor tti̱jqui, cja̱ cor jma̱jte ga nda̱di. I jui̱jqui cár mi̱nga̱‑cja̱hnihui cja̱ i fötzi. I nu̱ rá zö göhtjo tema cja̱hni. Jin gui yohti cár mfe̱ni, cja̱ jin gui øti ntjöti. \v 18 Cʉ cja̱hni cʉ i pɛhtzi mfe̱ni cʉ ntjumʉy rá zö, jin da huɛnihui quí hñohui. Da jioni ja drí johui‑cʉ́, como i ungui í mʉyjʉ da dyøtijʉ ca i tzøh ca Ocja̱. \s1 La amistad con el mundo \c 4 \p \v 1 Nuquiguɛjʉ, guí ndo huɛnijʉ cja̱ guí ntu̱jnijʉ. ¿Cja guí pa̱dijʉ te rá nguehca̱? Guí ntu̱jnijʉ porque guí jñɛguijʉ i ta̱hqui quir nttzomfe̱nijʉ. Cʉ mfe̱ni‑cʉ rí hñe̱je̱ digue ca bbɛto ʉm hmʉyjʉ. \v 2 Guí nejʉ cosa cʉ jin guí pɛhtzijʉ, cja̱ bbʉ jin gui ttahquijʉ, guí pöhtitejʉ pa gui jña̱jʉ. Guí neciobijʉ cár mɛjti quer mi̱nga̱‑cja̱hnihui. Pe como jin gui ne da ddahquijʉ, guí huɛnihui quir hñohuijʉ cja̱ guí ntu̱jnijʉ. Nuquɛjʉ, jin guí pɛhtzijʉ ca guí nejʉ, como jin guí öjpijʉ ca Ocja̱ da ddahquijʉ. \v 3 O bbʉ te guí öjpijʉ ca Ocja̱, guí öjpijʉ cosa cʉ jí̱ rí ntzöhui gui pɛhtzijʉ, eso, jin gui ddahquijʉ. Bbʉ guí orajʉ, jin guí ntzohmijʉ ja i ncja cár voluntad ca Ocja̱. Guí mbe̱nijʉ jøntsjɛ ca guí netsjɛjʉ. \v 4 ¡Guí jiöjtejʉ! Jin te ntjumʉy ca guír jionijʉ ca Ocja̱. ¿Cja jí̱ bbe guí pa̱dijʉ? car cja̱hni ca rí ma ʉ́r mʉy yʉ cosa yʉ i bbʉjcua jar mundo, jin gui tzö da dɛn ca Ocja̱. Nucá̱, xí cja ʉ́r contra ca Ocja̱. Como yʉ to i jon yí mɛjti nʉr mundo, ya jin gui jon ca Ocja̱, cja̱ jin gui johui. \v 5 I ma̱jquijʉ ca Ocja̱ ncja ngu̱ hnar hñøjø ca i ndo ma̱h cár bbɛjña̱ cja̱ i manttɛy. Guehca̱ i ma̱ na̱r tzi palabra na̱ i ju̱x pʉ jar Escritura, i̱na̱: “Ca Ocja̱ xí hñi̱ti cár tzi Espíritu mbo ʉm mʉyjʉ, cja̱ nucá̱ i nzojquijʉ pa drí ma ʉm mʉyjʉ jøntsjɛ guegue.” \v 6 Guejtjo i föxquijʉ pa gu hmʉpjʉ cor tti̱jqui. Eso, i ma̱m pʉ jar Escritura: “Ca Ocja̱ i ccax cʉ cja̱hni cʉ i ntøxtihui guegue, nu cʉ tzi cja̱hni cʉ jin gui hñi̱xtsjɛ, i fötzi co cár tzi tti̱jqui.” \v 7 Eso, dyo guí hñi̱xtsjɛjʉ, pe gui ndötsjɛjʉ jár dyɛ ca Ocja̱ pa gui dyøhtibijʉ quí jmandado. Bbʉ ga nguahquijʉ ca Jin Gui Jo, gui zɛdijʉ pa jin da da̱hquijʉ. Nubbʉ́, cja da wembiquijʉ, bbʉ. \v 8 Gui cuatijʉ ca Ocja̱, cja̱ guegue xta guahquijʉ. Bbʉ guí ndu̱jpite, gui jojqui ca te már nttzo ca xcú dyøte, cja̱ gui dyöjpi perdón ca to xcú dyøhtibi. Nu yʉ ddáa yʉ i yomfe̱ni, nuya da juajni toca̱ da dɛnijʉ, cja̱ da jiɛjmʉ ya ca rí yohti quí mfe̱nijʉ. Da jionijʉ ca Ocja̱, göhtjo mbo ʉ́r mʉyjʉ. \v 9 Nuya, gui ntzohmijʉ cʉ cosa jin gui tzö cʉ xcú dyøtijʉ, pa da ddahquijʉ ʉr dumʉy, cja̱ gui nzonijʉ. Da ncjapʉ grí jionijʉ ca Ocja̱. Gui jiɛjmʉ ya ca nguír tjedejʉ, cja̱ nuya gui du̱mʉyjʉ. Dyo guí mpöjmʉ ya, mejor gui mbe̱nijʉ ca xcú dyøtijʉ, cja̱ gui jmi̱du̱jʉ. \v 10 Gui dyöjpijʉ ca Ocja̱ da gʉzquijʉ ca xcú dyøhtibijʉ, cja̱ guegue da perdonaquijʉ cja̱ da jñu̱jtiqui ir tzi mʉyjʉ. \s1 Juzgando al hermano \p \v 11 Nuquiguɛjʉ, jin gui tzö ca guír tzohmi quir hñohuijʉ, cja̱ co ca guír ntzantsjɛjʉ. Guí i̱na̱, jin gui zøjti guegue ca i ma̱n cár ley ca Ocja̱. Guehquitjoguɛ, jin guí zøjtiguɛ ca i ma̱n cár ley ca Ocja̱, hne̱je̱, como guí tzohmite. Como i xijquijʉ car ley, gu nejʉ cʉm mi̱nga̱‑cja̱hnijʉ, ncja ngu̱ dar netsejɛjʉ. Tzʉdi, jin guí neguɛ gui tɛn car ley, pe nde̱jma̱ guí ne gui xih cʉ pé dda cja̱hni ja ncja drí dɛnijʉ. Xiquiguɛ, ¿cja xcú hna cjatsjɛ nzöya? ¿Tema derecho guí pɛhtziguɛ gui tzohmi quer hñohui? \v 12 Hnaatjo i bbʉy ca bi dyøti car ley cja̱ bi ddajquijʉ ca̱. Gue car Da̱nzöya ca i pɛhtzi cár ttzɛdi da ddajquijʉ cam nzajquijʉ o da jña̱guijʉ. Nuquiguɛ, jin gúr nzöyaguɛ pa gui cca̱htibi cár vida quer hñohui cja̱ gui xifi, ¿cja i zøjti ca i ma̱n car ley, cja huá ji̱na̱? \s1 Inseguridad del día de mañana \p \v 13 Dyøjma̱jʉ, nuquɛjʉ guí ma̱jmʉ: “ʉr xu̱di, ʉr ma̱ni, gu möjme ca hnar jñini. Xcuá déje pʉ, jabʉ hna cjeya. Gu øtije negocio rá ngu̱, cja̱ gu ta̱jme ʉr domi.” Bbʉ guí ma̱ntsjɛjʉ ncjapʉ, i pøni ncjahmʉ guí bbʉjtsjɛjʉ. \v 14 Jí̱ rí ntzöhui gu ma̱jmʉ ncjapʉ, como jin dí pa̱dijʉ te da ncja ʉr xu̱di. Cam nzajquijʉ i jñɛjmi hnar bbøngu̱y. Hna rato i ni̱gui, cja̱ diguebbʉ ya, i ni̱xtjo, i bbɛdi. \v 15 Eso, i nesta gui ma̱jmʉ: “Bbʉ da ne ca Ocja̱, cja̱ bbʉ da ddajquije cam nzajquije, gu pɛjme cam bbɛfije, o gu øtije ca te gu øtije.” \v 16 Nuquiguɛjʉ, sta ngu̱ guí hñi̱xtijʉ guir ma̱jmʉ te gui dyøtijʉ. Guí ña̱jʉ ncjahmʉ guehquitsjɛguɛjʉ güi mandadotsjɛjʉ ter bɛh ca̱ da ncja. Jin gui tzøh ca Ocja̱ bbʉ to i ña̱ ncjapʉ. \v 17 Car cja̱hni ca i pa̱di te i ne ca Ocja̱, cja̱ jin gui øte, i ndu̱jpite. Bí janti ca Ocja̱ ncjahmʉ xtrú dyøti ca rá nttzo. \s1 Advertencia a los ricos \c 5 \p \v 1 Nuya, dí ne gu nzohquijʉ, nuquɛjʉ guí ricojʉ. Gui ndo huɛttzonijʉ ya, cja̱ gui ndo majmʉ nzajqui, porque ya xta zʉhquijʉ hnar castigo rá ndo nttzo. \v 2 Ya xí ttzon quir mɛjtijʉ cʉ nguí pɛhtzijʉ. Quir da̱jtu̱jʉ gá lujo, ya xí ñʉti cʉ ta̱ni zu̱we̱. \v 3 Quer domijʉ gá plata cja̱ gá oro, ya xí poxqui. Ya jin te da möxquijʉ‑ca̱. Como xcú un quir mʉyjʉ xcú ndo jmuntzi quer domijʉ, ya xí nzøh car pá gui bbɛdijʉ, göhtjo co quir domijʉ. Xta tjøhquijʉ pʉ jar ndo tzibi ca jin gui jui̱ti. Xcú jmuntzi quir mɛjtijʉ rá ngu̱, cja̱ nuya, ya xta guaj nʉr mundo, xta zʉhquijʉ car juicio. \v 4 Nu cʉ domi cʉ xcú jmuntzijʉ, ncjahmʉ i ña̱ nzajqui, i ma̱ ter bɛh ca̱ xcú dyøtijʉ. øde, car domi‑ca̱, ʉ́r mɛjti cʉ mɛfi cʉ bi xattɛy jer jua̱ji̱jʉ, gue cár tja̱ja̱jʉ, pe nuquɛjʉ, jin gú cju̱htijʉ. Cʉ mɛfi‑cʉ i quejaquijʉ co ni ca Ocja̱, como i ndo sufrijʉ, cja̱ bí øh ca Ocja̱ ca rí majmʉ. \p \v 5 Nuquɛjʉ, guí ndo bbʉpjʉ gá lujo. Xcú cjajʉ ttzodyo, cja̱ xcú dyøtijʉ göhtjo ca nguí mbe̱ntsjɛjʉ mbo ir mʉyjʉ. Xí ndo noquiquijʉ ncja zu̱we̱ xí tti̱ti pa da bböhti. Cja̱ nuya, ya xí nzʉh car pá ca xí ngöh ca Ocja̱. \v 6 Nu cʉ dda tzi cja̱hni cʉ jin te mí tu̱, xcú jiøxjʉ xquí dyøtijʉ ca rá nttzo‑cʉ, cja̱ xcú dyɛnijʉ pʉ jar jujticia. Jønca̱ pé xcú jionijʉ car manera pa xcá bböhti‑cʉ. Nucʉ́, bi jñɛjtjo, jin gá ndøxquiguɛjʉ, eso xí tja̱jquibi cár nzajquijʉ. Ir nttzojquiguɛjʉ ca xcá ndu̱‑cʉ. \s1 La paciencia y la oración \p \v 7 Nuquɛjʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ, dí nzohquijʉ ya. Gui tzɛjtijʉ ca te da ttøjtiquijʉ, hasta bbʉ pé xtu e̱h cam Tzi Jmu̱jʉ Jesucristo. Gui pɛhtzijʉ paciencia, ncja ngu̱ hnar cja̱hni ca i pɛjpi quí jua̱ji̱. I nesta da døhmi göhtjo car jñetje pa da joj yʉ tja̱. Nubbʉ, cja da xofo. Bbʉ cja xí tu̱ju̱, i tøhmi car dye pa da føx cʉ tja̱. Cja̱ bbʉ ya xí føtze, pé i nesta cʉ dye pa da té cʉ tja̱ cja̱ da nojqui car semilla. \v 8 Hnehquiguɛjʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ, i nesta gui tøhmijʉ, cja̱ jin gui dyʉxi ir mʉyjʉ, porque ya jin du dé cam Tzi Jmu̱jʉ, tzín drí hñe̱je̱. \v 9 Cja̱ pé dí xihquijʉ, dyo guí tzohmi quir hñohuijʉ. Gui jiɛjmʉ ya ca guír huɛnijʉ cja̱ co ca guír ntzanijʉ. Gui mbe̱nijʉ, ya xpí bböjti pʉ jar goxtji car Da̱nzöya. Guegue da jña̱nquijʉ ʉr huɛnda, cja̱ da castiga yʉ to jí̱ xcá ma̱h quí hñohui. \v 10 Gui mbe̱nijʉ ja mí ncja quí jmandadero ca Ocja̱ cʉ mí bbʉh cʉ tiempo cʉ xí tjogui. Gueguejʉ mí tzɛjtitjojʉ göhtjo ca mí ttøhtibijʉ, segue mí e̱me̱jʉ ca Ocja̱ cja̱ mí nzojmʉ cʉ cja̱hni, mí xijmʉ te mí ne‑ca̱. Nuquɛjʉ, gui mbe̱nijʉ‑cʉ cja̱ gui tɛmbijʉ cár ejemplo, \v 11 Guegue‑cʉ́ bi zɛjti car sufrimiento cja̱ jin gá jiɛh ca mír hñe̱me̱jʉ ca Ocja̱, eso, dí pa̱dijʉ, ya xí nu̱jʉ ca rá zö ca mí tøhmijʉ. Guejtjo ya xcú dyødejʉ ja mí ncja ca ndor Job. Guegue bi ndo hñeme ca Ocja̱, jin gá jiɛgui, masque már ngu̱ cʉ prueba bi tzöhui, pe bi zɛjtitjo. Bi bbɛdi göhtjo ca mí pɛhtzi. Nu ca Ocja̱ bi cohtzibi car Job göhtjo ca xquí jña̱jquibi, cja̱ pé bi uni más rá ngu̱. Hne̱hquiguɛjʉ, gui tøhmijʉ cár tzi voluntad ca Ocja̱, porque bí pa̱h cam Tzi Tajʉ ji̱tzi göhtjo ca te dí cjajʉ. I ma̱jquijʉ cja̱ i ndo jui̱guiguijʉ. \p \v 12 Cja̱ pé dí xihquijʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ, bbʉ te guí ne gui ma̱jmʉ, dyo guí i̱jmʉ ca Ocja̱ gá testigo. Dyo guí ma̱jmʉ: “Tzi ma̱jqui Ta, cierto nʉ dí xihqui.” Guejtjo dyo guí i̱jmʉ gá testigo yʉ xí dyøti ca Ocja̱, ncja nʉr ji̱tzi o nʉr jöy, pa da tte̱me̱ ca guí ma̱. Bbʉ guí ne gui ma̱ “Ja̱a̱,” gui ma̱ndi “Ja̱a̱,” cja̱ bbʉ “Ji̱na̱,” gui ma̱ndi “Ji̱na̱” tjojo. Dyo dé gui nømbi cár tju̱ju̱ ca Ocja̱, pa jin da xihqui‑ca̱ bbʉ xta ncja car juicio, jí̱ xcú tzumbi cár tju̱ju̱. \p \v 13 ¿Cja i bbʉhquiguɛjʉ hnar cja̱hni ca i tjogui tema prueba? Da nzoh ca Ocja̱, da xifi te i tzöhui. ¿Cja i bbʉhquiguɛjʉ pé hnáa ca i mpöh cár tzi mʉy? Da dyöjpi mpöjcje ca Ocja̱, cja̱ da xöjtibi tsjödi. \v 14 ¿Cja i bbʉhquiguɛjʉ hnar cja̱hni ca i jñini? Guegue da nzoh cʉ hermano cʉ i pɛhtzi cargo pʉ jar templo, pa du e̱jmʉ tzʉ, da orabijʉ, da gohtzibijʉ tzʉr aste, cja̱ da nømbijʉ cár tju̱ju̱ cam Tzi Jmu̱jʉ Jesús. \v 15 Nu cʉ hermano cʉ i pɛhtzi cargo, bbʉ da ma̱jmʉ, ca Ocja̱ da xox car döhtji, nubbʉ, da orabijʉ pa da zö, cja̱ ca Ocja̱ da gʉhtzibi car jñi̱ni i tzöhui. Cja̱ bbʉ xtrú dyøti tema cosa rá nttzo car döhtji, ca Ocja̱ da gʉhtzibi‑ca̱ hne̱je̱. \v 16 Eso, bbʉ gui jñi̱nijʉ, gui nzojmʉ quir hñohuijʉ cʉ i e̱me̱, gui xijmʉ ter bɛh ca̱ xcú dyøtijʉ, cja̱ gui dyöjpijʉ da oraquijʉ. Nubbʉ, ca Ocja̱ da gʉzquijʉ quer jñinijʉ, bbʉ, cja̱ co ca rá nttzo ca nguí tu̱jʉ. Hnar cja̱hni ca i øhtibi cár voluntad ca Ocja̱ cja̱ i bbʉy ncja ngu̱ ga ne‑cá̱, bbʉ ga nzoh ca Ocja̱, i joni göhtjo mbo ʉ́r mʉy. Guegue‑cá̱ i ttøhtibi ca i ödi, cja̱ ncjapʉ ga ni̱gui te tza ngu̱ cár poder ca Ocja̱. \v 17 Gui mbe̱nguɛjʉ ja mí ncja ca hnár jmandadero ca Ocja̱ ca mí tsjifi Elías. Guegue múr cja̱hni ncja ngu̱göjʉ. Cʉ prueba cʉ dí tzöjʉ, mí tzöhui‑ca̱ hne̱je̱. Nu car Elías bi nzoh ca Ocja̱, bi dyöjpi di mɛmpi hnar castigo cʉ cja̱hni, jin te di wa̱h car dye. Cja̱ jin te gá wa̱y, es xi jñu̱ cjeya madé, jin te gá wa̱h car dye. \v 18 Diguebbʉ ya, car Elías pé bi nzoh ca Ocja̱ pa di mɛjni car dye. Nubbʉ, pé bú e̱h car dye, bi wa̱y, cja̱ pé bi ncja semilla. \p \v 19 Dyøjma̱jʉ, ʉm cjua̱da̱quijʉ, bbʉ i bbʉh hner hñohuijʉ ca mí e̱me̱ cár palabra ca Ocja̱, pe nuya, ya xí weni, xí ngo xʉtja, i nesta da ttzofo. I nesta hnaaquiguɛjʉ gui ma gui nzoh car cja̱hni ca xí weni, xa̱jma̱ gui ta̱pi cár voluntad pa pé du coji cja̱ da dɛn cam Tzi Jmu̱jʉ Jesucristo. \v 20 Cja̱ bbʉ gui ta̱pi pa du e̱je̱, cja̱ pé da dɛn ca Ocja̱, i pøni ncjahmʉ xcrú cjʉx quer hñohui pʉ jabʉ xí tzo. Ya jin da bbɛdi, porque ca Ocja̱ da perdonabi quí falta rá ngu̱ cʉ mí tu̱jpi, da gʉhtzibi göhtjo‑cʉ. \p I ttzɛdi hua nʉ́r bbede na̱r carta‑ná̱.