\id TIT \h Ra̱ Tito \toc1 Ja ua ra̱ carta bi 'yo'tra̱ Pablo, ngue bi̱ mɛnnba̱ ra̱ Tito. \toc2 Ra̱ Tito \toc3 Tit. \mt1 Ra̱ Tito \mt2 Ja ua ra̱ carta bi 'yo'tra̱ Pablo, ngue bi̱ mɛnnba̱ ra̱ Tito. \c 1 \p \v 1 Nu̱gä drá̱ Pablo, rá̱ mɛfigä Oja̱, 'nɛ̱ rá̱ representantegä ra̱ Jesucristo. Bi 'dacra̱ 'bɛfi ngue ga̱ japi da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ ra̱ Cristo'ʉ to ya xpá̱ huan'Oja̱. Ga̱ japi da̱ ba̱di̱ ngue ma̱jua̱ni̱ na̱ ma̱ nt'ɛ̱c'ɛ̱i̱hʉ i ja. \v 2 Ja̱na̱ngue da̱ ba̱hyø ja̱'i̱ ngue di̱ n'nacjʉ ra̱ 'da'yo te para za̱ntho. Hante ngue di̱ nhohra̱ xi̱mhäi, ya xi zän'Oja̱ ngue di 'dacjʉ ra̱ 'da'yo te. A nu̱na̱ Oja̱, hi̱ngui̱ fɛhni̱ na̱. \v 3 A nu̱yá, ya bi zønna̱ pa bá̱ sän'Oja̱ ngue da̱ fa̱di̱ hanja na̱ ra̱ hoga̱ 'da'yo hya̱. Nu̱na̱ Oja̱ ma̱ Ya̱ntehʉ bi 'yɛ̱xqui̱ ngue ga̱ mma̱mbrá̱ hya̱. \p \v 4 Da̱di zɛngua'i, ague Tito. Nu̱'mø dá̱ bɛ̱n'i̱, xøgue ɛ̱ntho ma̱jua̱ni̱ ngue ma̱ ts'ʉnt'ʉ'i. Porque dá̱ ja'i gá̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ na̱ ra̱ nt'ɛ̱c'ɛ̱i̱ jagüi. Dí̱ nnegä ngue nu̱na̱ Oja̱ ma̱ Papáhʉ co 'nɛ̱hna̱ ma̱ Hmu̱hʉ Jesucristo di ja̱p'a̱'i̱, di huɛ̱c'a̱'i̱, da̱ hyu̱t'a̱ ni mmʉi. \s1 --------- \p \v 5 Nu̱gä dá̱ soc'a̱'i̱ p'ʉ ja ra̱ häi Creta ngue gui juatyø hya̱ di̱ m'mɛp'ʉ 'bʉhyø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱. N'na ngu̱ n'na yø hni̱ni̱, nu̱p'ʉ di̱ mpɛti yø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱, gui 'yɛ̱xyø n'yohʉ di̱ m'mɛt'o. Ya xtá̱ xi'i ndana̱ gue'a̱'ʉ gui 'yɛ̱ts'i̱. \v 6 Da̱ gue'ʉ yø n'yohʉ hi̱n tema̱ hya̱ xa̱ thi̱nnbi̱ gui 'yɛ̱ts'i̱. 'Nɛ̱ n'na drá̱ xisu di si. Nu̱ yø ba̱si̱ di si, dyø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱. 'Nɛ̱ hi̱njonda̱ zä da̱ 'yɛ̱na̱ ngue ma̱thøguetho yø ba̱si̱, ogue dyø mmɛjma̱hya̱. \v 7 Jatho ngue nu̱ to 'bɛt'o ngue yø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱, hi̱n tema̱ hya̱ da̱ thi̱nnbi̱, porque nu̱'a̱ 'bɛt'o, ørpa̱bi̱ rá̱ 'bɛfi Oja̱. Ja̱na̱ngue da̱ thanhni̱ to hi̱ndi̱ 'yɛ̱ts'i̱. Hi̱ndra̱ cuɛ. Hi̱ndra̱ i̱ti̱. Hi̱ndi̱ mpʉte. Hi̱nga̱ høndra̱ mɛ̱nyu̱ di̱ ma rá̱ mmʉi. \v 8 Gue'a̱ ra̱ ja̱'i̱ ngue di u̱nna̱ ts'äya p'ʉ ja rá̱ ngu̱. Di ho da̱ 'yøtra̱ nho. Da̱ za̱mrá̱ mmʉi. Di̱ nhoja̱'i̱. Da̱ nu̱ ma̱nsu̱ Oja̱. Di̱ mfäsɛ xa̱nho. \v 9 Nu̱ ra̱ n'yohʉ gui 'yɛ̱ts'i̱, jatho ngue tengu̱tho ra̱ hya̱ bi sännba̱bi̱, da̱ gue'a̱ ra̱ hya̱ di̱ nxännba̱te'a̱. Porque gue'a̱ ra̱ hya̱ ma̱jua̱ni̱'a̱. Co nu̱na̱ ra̱ hya̱ na̱ya, da̱ zä di ha̱tra̱ ts'ɛdi mi̱'da yø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱. 'Nɛ̱ da̱ zä da̱ da̱p'ʉ te'o hi̱nga̱ gue'a̱ ra̱ hya̱ mma̱. \s1 --------- \p \v 10 A nu̱yá, 'bʉi xa̱ngu̱ yø mmɛjma̱hya̱, hi̱nte di̱ mu̱ui yø hya̱ xännba̱te, hätyø ja̱'i̱. Pɛ ma̱ da̱tho'ʉ yø judío njap'ʉ. \v 11 Jatho ngue da̱ thɛjpa̱ yø hya̱'ʉ. Porque hi̱nga̱ gue'a̱ ra̱ hya̱ ma̱jua̱ni̱ xännba̱te. Høntho nne ngue da̱ gʉjpa̱bi̱ ra̱ mɛ̱nyu̱ yø ja̱'i̱. Ya ja 'da yø ngu̱ ya xa̱ 'bärpa̱bi̱ yø mmʉi yø ja̱'i̱. \p \v 12 Nu̱na̱ n'na ra̱ ba̱mhya̱ p'ʉ ja ra̱ häi Creta bi ma̱ te ga̱ 'yo'ʉ yø mmɛ̱ngu̱hʉ. Bi 'yɛ̱na̱: “Nu̱'ʉ yø mmɛ̱ngu̱ Creta ga̱ 'yot'a̱ yø fɛhni̱'ʉ. 'Bʉi tengu̱tho yø ts'o zu̱'ɛ̱. Hønt'a̱ te da̱ zi honi̱, ɛ̱mmɛ̱i̱ yø da̱nhyɛ̱i̱”, bi 'yɛ̱na̱. \v 13 Nu̱na̱ ra̱ hya̱ bi̱ ma̱nna̱, gue'a̱ ga̱ 'yo yø mmɛ̱ngu̱ p'ʉ guí 'bʉi. Ja̱na̱ngue 'yɛ̱mmɛ̱i̱ da̱mi̱ hɛjpa̱bi̱'ʉ yø hyäte, n'namhma̱ ngue da̱ bømma̱nho yø nt'ɛ̱c'ɛ̱i̱ yø ja̱'i̱. \v 14 Ya hi̱nda̱ 'yørpa̱bi̱ ma̱ su̱'a̱ te säma̱hya̱ mma̱nyø judío, ni̱ xi̱nga̱ gue'ʉ yø hya̱ ngue ra̱ ja̱'i̱tho di̱ ma̱nda, guehya yø ja̱'i̱ hi̱ngui̱ nnu̱ ma̱nho ra̱ hya̱ ma̱jua̱ni̱ ya. \p \v 15 Nu̱ to xa̱nho yø mmʉi, hi̱nga̱ høntho di̱ ntøt'ui n'na ra̱ cosa, sä da̱ t'ɛ̱mbi̱ ngue ya bi̱ nts'onyø mmʉi. Pɛ nu̱ to hi̱ngui̱ ho yø mmʉi, ngue hi̱ngyø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱, hi̱n hapʉ da̱ thi̱nnba̱ ra̱ nho. Porque ya xa̱nts'o yø n'yomfɛ̱ni̱, ni̱ xi̱ngui̱ tär'ma̱n'ʉ yø mmʉi 'mø xa̱nts'o te øt'e. \v 16 I̱ mma̱ ngue pa̱ Oja̱, pɛ co nu̱'a̱ te ga̱ 'yo, di̱ nɛ̱qui̱ ngue hi̱ngui̱ pa̱ Oja̱. Hi̱ngui̱ hnu̱ ma̱nho te ga̱ 'yo, porque yø mmɛjma̱hya̱, ja̱na̱ngue hi̱ngui̱ sä tema̱ nho da̱ 'yøt'e. \c 2 \p \v 1 A nu̱'i̱ ague Tito, nu̱na̱ ra̱ hya̱ rá̱ nc'at'iui ma̱ nt'ɛ̱c'ɛ̱i̱ui i ja, da̱ gue'a̱ ra̱ hya̱ gui xännba̱bi̱ yø ja̱'i̱'a̱. \v 2 Gui xihyø da̱ja̱'i̱ ngue da̱ za̱myø mmʉi, di̱ nhoja̱'i̱, di̱ mfädi xa̱nho. Nu̱na̱ ra̱ hya̱ ma̱jua̱ni̱, guehna̱ da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ na̱. Di̱ ma̱hyø mmi̱c'ɛ̱i̱ui. Da̱ zɛti te ra̱ n'ʉ i sä. \v 3 'Nɛ̱'ʉ yø xisu ngue yø da̱ja̱'i̱, gui xifi ngue da̱ 'yøt'e ngue da̱ hnu̱ ma̱nsu̱. Hi̱ndyø zate. Hi̱ndyø i̱ti̱. Gä ra̱ nho da̱ 'yu̱di̱. \v 4 Da̱ xännba̱bi̱ yø hmu̱te xisu ngue di̱ ma̱hyø da̱mme conyø ba̱si̱ di̱ ma̱di̱. \v 5 Da̱ xännbi̱ ngue di̱ mfädi xa̱nho, 'yo di øtra̱ nts'o. Da̱ mähyø ngu̱. Di̱ nja yø yemmʉi. Da̱ 'yøt'e te xihyø da̱mme. Nu̱'mø da̱ 'yøt'e tengu̱ na̱ ra̱ hya̱ na̱ya, ya hi̱njonda̱ zannba̱bi̱ rá̱ hya̱ Oja̱. \p \v 6 Nu̱'ʉ yø ts'ʉnt'ʉ, xquet'a̱ gui xifi ngue di̱ mfädi xa̱nho. \p \v 7 A nu̱'i̱, da̱mi̱ 'yu̱'a̱ te ra̱ nho ja ngue da̱ n'yo yø ja̱'i̱. Nu̱'mø guí xännba̱te, dra̱ hya̱ njua̱ntho guí̱ mma̱. 'Nɛ̱ di̱ nja ni ts'u̱. \v 8 Dra̱ hya̱ xta̱ nho guí̱ mma̱, ma̱n'nan'yo mi̱ 'yøt'e ngue hi̱nda̱ gue'a̱ guí̱ mma̱. Ja̱na̱ngue nu̱'ʉ mbøcuɛ da̱ mɛs'yø sä. Porque hi̱nda̱ di̱ni̱ ha di japi da̱ nømma̱n'ʉ'a̱hʉ. \p \v 9 Da̱mi̱ xi'ʉ 'bʉi ngue yø hmi̱qui̱ ngue da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ yø hmu̱ 'mø nzofo. 'Yo di tha̱tho. Da̱ 'yøt'e ngue da̱ hnu̱ ma̱nho te ga̱ 'yo. \v 10 'Yo tema̱ cosa di ha̱qui̱. Za̱nt'a̱ da̱ 'yøtra̱ nho n'namhma̱ ngue di̱ nɛ̱jma̱nho rá̱ hya̱ na̱ Oja̱ ma̱ Ya̱ntehʉ. \p \v 11 Ya fa̱di̱ hangu̱ ga̱ngu̱ rá̱ ma̱te Oja̱ bi 'dacjʉ. I̱ nnepe ngue di̱ nya̱ni̱ gätho yø ja̱'i̱ 'bʉcua nxi̱mhäi. \v 12 Rá̱ngue bi 'dacjʉ rá̱ ma̱te, ya nne ngue ga̱ hɛhmʉ p'ʉ ra̱ nts'o, da̱ gue'ʉ yø pähä ja ua ja ra̱ xi̱mhäi ngue hi̱ngui̱ ho, ma ga̱ hɛhmʉ p'ʉ. Ya jatho ngue mɛ̱nte dí 'bʉhmʉ ua ja ra̱ xi̱mhäi, ga̱ mfähmʉ xa̱nho. Ga̱ n'yo ma̱nhohʉ. Ga̱ ørpa̱hʉ ma̱su̱ Oja̱. \v 13 A nu̱yá, co n'na ra̱ pähätho nná̱ tømhmʉ'a̱ ra̱ pa da̱ ɛ̱cua ra̱ Jesucristo. Ga̱ nnu̱hʉ ngue i ta̱te na̱, porque nu̱ná̱, guehna̱ Oja̱ ma̱ Ya̱ntehʉ na̱. \v 14 Guehna̱ bi däsɛ rá̱ te conná̱ nguecjʉ na̱. Bi du̱ ngue da̱ ya̱njʉ ngue ra̱ nts'o. Bi hoga̱ ma̱ mmʉihʉ. I̱ nne ngue ga̱ sohʉ rá̱ 'yɛ. 'Nɛ̱ i̱ nne ngue ga̱ ha̱hʉ ra̱ ts'ɛdi ga̱ øthʉ ra̱ nho. \p \v 15 Guehna̱ ra̱ hya̱ gui xännba̱ yø ja̱'i̱ na̱ya. Da̱mi̱ ha̱tra̱ ts'ɛdi yø ja̱'i̱ ngue di̱ n'yo xa̱nho. Da̱mi̱ hɛjpa̱bi̱ 'mø hi̱nga̱ gue'a̱ øt'e. Gue'a̱ ni̱ 'bɛfi bi 'da'i Oja̱'a̱. 'Yo guí̱ nne ngue hi̱nda̱ t'øt'a̱'i̱ ma̱ su̱. \s1 --------- \c 3 \p \v 1 Da̱mi̱ xihyø ja̱'i̱ ngue da̱ 'yørpa̱ ma̱ su̱ ra̱ da̱st'abi, gätho'ʉ mi̱'da ja yø cargo xa̱nhɛ̱ts'i̱. Da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ te di 'bɛpi. Co n'na ra̱ pähätho da̱ 'yøtra̱ hoga̱ 'bɛfi sifi da̱ 'yøt'e. \v 2 Gui xifi ngue 'yo to di̱ nnømma̱n'ʉ. 'Yo dyø nequisʉi. Di̱ nya̱ ma̱nho p'ʉ ha ya̱. Da̱ hnu̱ ngue di̱ m'mʉ mma̱nhuɛ̱hi̱ p'ʉ ha 'bʉhyø ja̱'i̱. \p \v 3 Ma ga̱ mmbɛ̱mhmʉ 'mø ma̱n'na ra̱ pa ngue 'nɛ̱cjʉ nma̱ yø m'mɛmmʉihʉ, dyø mmɛjma̱hya̱hʉ, hi̱nga̱ gue'a̱ te nmi̱ øthʉ. Xi bɛnnga̱ ma̱ mmʉihʉ yø pähä xa̱nts'o. Xtá̱ m'mʉ ma̱nts'ohʉ, 'nɛ̱ dyø zɛyahʉ. 'Da xi̱ nu̱ ma̱n'ʉjthoga̱hʉ yø ja̱'i̱. 'Nɛ̱ da̱di̱ nnu̱ ma̱n'ʉhʉ n'na ngu̱ n'najʉ. \v 4 Pɛ bi 'yɛ̱hra̱ pa ngue nu̱na̱ Oja̱ ma̱ Ya̱ntehʉ, bi fa̱di̱ hanja na̱ ra̱ ma̱te bi 'yøt'e ngue bi̱ ma̱di̱ gätho yø ja̱'i̱. \v 5 Nu̱na̱ Oja̱ bi ya̱njʉ. Hi̱n tema̱ nho dá̱ øthʉ ngue'a̱ i ya̱njʉ. Sinoque bi huɛ̱ga̱hʉ, ja̱na̱ngue bi ya̱njʉ. Bi hoga̱ ma̱ ts'oquihʉ. Bi 'dacjʉ ra̱ 'da'yo te ngue ra̱ Espíritu Santo bi 'yøt'e ngue ma̱'da'yo dá̱ m'mʉhmʉ. \v 6 Ngue ya bi ya̱njʉ ra̱ Jesucristo, Oja̱ bá̱ pɛnnga̱hʉ ra̱ Espíritu Santo ngue da̱ mäxca̱hʉ xa̱ndønho. \v 7 Bi 'yøtra̱ ma̱te Oja̱ ngue bi hoga̱ ma̱ ts'oquihʉ, bi nepe ngue nu̱p'ʉ 'bʉ Oja̱ di tocaga̱hʉ ngue ja ga̱ m'mʉhmʉ p'ʉ para za̱ntho. A nu̱yá, gue'a̱ dí tømhmʉ'a̱ ya. \p \v 8 Nu̱na̱ ra̱ hya̱ ja ua, gä ma̱jua̱ni̱ na̱. Ja̱na̱ngue da̱mi̱ ha̱tra̱ ts'ɛdi yø ja̱'i̱ ngue guehna̱ ra̱ hya̱ da̱ 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ na̱. Nu̱ to gä ɛ̱c'ɛ̱i̱ Oja̱, di ja ndu̱mmʉi da̱ 'yøtra̱ nho. Nu̱ya yø hya̱ ya, xa̱nho 'nɛ̱ da̱ 'yørpa̱bi̱ ra̱ nho yø ja̱'i̱. \v 9 Pɛ 'yo guí̱ nnehʉ ngue di̱ nja yø nju̱nt'i̱ hi̱ngui̱ ja te rá̱ngue'a̱. 'Yo ga̱di̱ nju̱nthʉ co nu̱'a̱ te xi̱ n'yo yø ndiua ma̱nja̱m'mø. 'Nɛ 'yo ga̱di̱ nju̱nthʉ ngue conna̱ ley ga̱ 'yo yø judío. Porque ra̱ nju̱nt'i̱, hi̱n tema̱ nho øt'e. \p \v 10 Nu̱'mø 'bʉi to øtra̱ sʉi ngue di 'uecyø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱, da̱mi̱ hɛjpi. Rá̱ 'dandi̱ ogue rá̱ yondi̱ guí hɛjpi. Pɛ nu̱'mø hi̱ngui̱ nne da̱ 'yøde te guí xifi, o ni̱mantho ga̱di̱ nsixui. \v 11 Porque nu̱ to hi̱ngui̱ nne da̱ 'yøde te sifi, ma̱'bɛdi rá̱ mmʉi. Ya di̱ nɛ̱qui̱ ngue nne rá̱ mmʉi øtra̱ ts'oqui. \s1 --------- \p \v 12 Dí sänni̱ ngue ga̱ pɛn'na̱'i̱ p'ʉ ra̱ Artemas, ogue ra̱ Tíquico. Nu̱'mø bi zømp'ʉ, 'yørquits'ʉ ra̱ ma̱te guá̱ ɛ̱'a̱ n'nihi, ga̱ nc'atui p'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Nicópolis. Porque dí̱ nne ngue ja ga̱ni̱ nthocä p'ʉ ra̱ sɛ'ye. \v 13 Nu̱na̱ ra̱ Zenas ra̱ pønga̱hya̱ ngue ra̱ ley, da̱mi̱ fäts'i te honi̱. Da̱ guehra̱ Apolos da̱mi̱ fäts'i te honi̱. Güi u̱nni̱ te da̱ n'yo, 'yo te da̱di 'bɛdi. \v 14 Gätho yø 'yɛ̱c'ɛ̱i̱ da̱ ba̱di̱ ngue jatho da̱ 'yørpa̱ ra̱ 'bäxte'ʉ ja te hɛ̱mbi̱. Porque nu̱'mø hi̱n tema̱ nho ørpa̱bi̱ rá̱ mmi̱c'ɛ̱i̱ui ra̱ ja̱'i̱, ya hi̱nte di̱ mu̱ui te ga̱ 'yo ra̱ ja̱'i̱. \p \v 15 Gätho ya 'daua dí 'bʉcähe di zɛngua'i. Gui xi'ʉ ma̱ zi cu̱hʉ p'ʉ guí 'bʉi ngue da̱di zɛnguagähe. Oja̱ di ja̱pi̱ gätho'a̱hʉ. Da̱ ngu̱t'a̱tho.