\id 2CO \h 2 CORINTIOS \toc1 Ná yoho ra søcuą bi 'yorba ra Pablo ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi bʉ ja ra dąhnini Corinto \toc2 2 CORINTIOS \toc3 2 Co. \mt1 2 CORINTIOS \mt2 Ná yoho ra søcuą bi 'yorba ra Pablo ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi bʉ ja ra dąhnini Corinto \c 1 \s1 Ran zɛngua \p \v 1 Nugä drá Pablogä, nɛ nangue rá pähä Oją ma 'bäigä'be a ra Jesucristo. Dín 'yogä'be ma cuhʉ ra Timoteo. Nɛ dí pɛn'nahʉ bʉ ra søcuą gyʉ 'yɛ̨c'yɛihʉ ngue dim pɛti bʉ ja rán ngu Oją bʉ ja ra hnini Corinto, nɛ gätho yʉ 'yɛ̨c'yɛi i 'bʉpʉ ja ra xɛqui Acaya. \v 2 Nɛ nu'a Oją ma Tahʉ nɛ ra Jesucristo ma Hmuhʉ di 'da ahʉ rá mate a, nɛ da hyut'a ni mbʉihʉ. \s1 Yʉ́n ʉnbi ra Pablo \p \v 3 Jamadi Oją rá Ta ma Hmuhʉ ra Jesucristo, nguetho i ja rá yembʉi nanguejʉ. Nɛ guesɛ Oją thocua thoho i hurca ma mbʉihʉ. \v 4 Nu'a Oją i hurca ma mbʉihʉ nangue gätho yʉn ʉnbi dín nuhʉ. Janangue'a da zä ga hurpahʉ yʉ́ mbʉi 'da to'o in nu ran ʉnbi, tengu tho bʉ í hyurcahʉ ma mbʉihʉ Oją. \v 5 Nu'bʉ dí comhbʉ yʉ́n ʉnbi ra Cristo, nu'a di zɛrca ma mbʉihʉ, go din thɛui ran ʉnbi dín nuhʉ. \v 6 Nɛ nangue ran ʉnbi dín nugä'be, gue'a dín te ni t'ɛ̨c'yɛihʉ, nɛ di zɛt'a ni mbʉihʉ a. Nɛ nu'bʉ di zɛrca ma mbʉi'be Oją, nɛ ahʉ di zɛt'a ni mbʉihʉ. Nguetho nu'bʉ guím bɛ̨mhbʉ a ran ʉnbi dín nu'be, sä gui hyäthʉ nɛ hin gan xømbʉihʉ ran ʉnbi guín nuhʉ, tengu thohogä'be. \v 7 Hin ts'ʉ dadí 'yon ma mbʉi'be nangue ni t'ɛ̨c'yɛihʉ. Nɛ dí pą'be ngue guí comhbʉ man ʉnbi'be. Ngutho Oją da hyurca ma mbʉihʉ. \v 8 Nugä'be dín nde ahʉ, ma cu ahʉ, gui pąhmbʉ ngue dán nu'be ran ʉnbi bʉ ja ra häi Asia. Nɛ hin'yʉ ma ts'ɛdi'be ngue xcá häzɛhɛ'be, nguetho ɛ̨mmɛ ts'ɛdi ran ʉnbi dá nu'be, nɛ mi ts'ʉtho xcá tu'be bʉ. \v 9 Majuąni ɛ maguepʉ xcá tu'be, pɛ gätho ʉ bin ja n'damhma sä ga pą'be ngue hin'yʉ ma ts'ɛdi zɛhɛ'be, pɛ ga tøm'be 'bɛ'a da 'yøt' Oją, ngue man'da xʉn ndoho rá ts'ɛdi ngue da xox'ʉ xʉn du. \v 10 Nu'a Oją bi yąngä'be bʉ ja ran dąte ngue ɛ̨mmɛ nts'utho, nɛ dí pą'be ngue Oją da yąngä'be mahøn'a. Nɛ dí ɛ̨c'yɛi'be nɛ dí tøm'be ngue thocuą thoho da yąngä'be Oją. \v 11 Nɛ nu ahʉ sä gui zɛc'be ts'ʉ 'bʉ guín yąhʉ Oją nanguecä'be, nɛ m'bɛjua bʉya da zä gätho ahʉ n'dat'a ga xihmbʉ jamadi Oją nangue 'bɛ'a bi 'yørca'be. \s1 Ra Pablo bi ma hanja him bi mba n'dihi bʉ ja ra hnini Corinto \p \v 12 I hu ma mbʉi'be nguetho di bɛ̨nga ma mbʉi'be ngue xʉn ho 'bɛ'a dí øt'be ua ja ra ximhäi, nɛ xʉn ho 'bɛ'a dí øt'be nangue ahʉ. Nɛ hin nangue man 'yomfɛ̨nisɛ'be, pɛ Oją i fäxca'be ngue dí øt'be ran ho. \v 13 Dín nde ahʉ gui pąhmbʉ xʉn ho 'bɛ'a dí øt'be, tengu dí ot'ahʉ ya. \v 14 Nɛ madague'bʉ hin guí pąhmbʉ gätho ya dí xi'ahʉ, pɛ nu'bʉ bi zøn ra pa ba ɛ̨h ra Hmu Jesús, gan johyahʉ nangue a ram hma dí ot'ahʉ. Nɛ ngutho ga'be da hyu ma mbʉi'be nangue ahʉ. \v 15 Majuąni min ndegä xcá mba bʉ, nɛ nu'bʉ xcá mba bʉ, mi sä nyondį xcá hut'a ni mbʉihʉ. \v 16 Mim bɛ̨ngä ngue xcá thocä bʉ guí 'bʉhmbʉ, gan nu ahʉ ts'ʉ nu'bʉ má mbagä bʉ ja ra häi Macedonia, nɛ dím bɛ̨ngä ga thopʉ mahøn'a 'bʉ dá pøngä ua ja ra häi Macedonia. Nɛ nu'bʉ dá mba bʉ, dím bɛ̨ngä ngue gui fäxcä bʉ ja ra 'yu Judea. \v 17 Pɛ hingui yoho man 'yomfɛ̨nigä, tengu guí ɛ̨njʉ dí øt'ä 'bʉ him má thocä bʉ. Hin dí øt'ä tengu øt'i 'da ʉ yʉn 'yohʉ ngue yoho im bɛ̨ni. \v 18 Nɛ majuąni dá bɛ̨ngä xcá mba bʉ 'bʉ má xi ahʉ. Nɛ i pą Oją majuąni dí xi ahʉ. \v 19 Nugä nɛ ra Timoteo nɛ ra Silvano ya dá xi ahe nangue ra Cristo Jesús, rá Ts'ʉnt'ʉ Oją. Nɛ nu'a ra Cristo hin di pä a im bɛ̨ni, pɛ hønt'a majuąni im man a. \v 20 Nɛ gue'a ra Cristo ní ją'ts'i 'bɛ'a gätho i sän Oją da 'yøt'e, nɛ nangue bi hogahʉ ra Cristo dí pąhmbʉ di 'dajʉ rá mate Oją 'bʉ dí äfʉ, nɛ gue'a ná ɛ̨spahʉ Oją a. \v 21 Guet'a Oją bi 'dajʉ ra ts'ɛdi ngue thocua thoho ga tɛnhdʉ ra Cristo, nɛ n'da ngu n'dajʉ bi 'dajʉ ra 'bɛfi. \v 22 Nɛ guet'a Oją bi 'yøt'e yʉ́ mbɛti gahʉ a, nɛ bi 'dajʉ rá Hogandąhi mbo ma mbʉihʉ, guepʉ na fądi majuąni di 'dajʉ 'bɛ'a gätho man'da. \v 23 Majuąni a dí xi ahʉ ngue hanja hin dá thocä bʉ guí 'bʉhmbʉ. Nu'bʉ xcá søngä bʉ a ra pa dá xi ahʉ, xcá dąmhyą ahʉ ts'ʉ 'bʉ, nguetho hinga nadí hojʉ 'bɛ'a guí øthʉ. Nɛ ndetho ɛ̨mmɛ xcá ʉn'na ni mbʉihʉ 'bɛ'a xcá xi ahʉ. Nɛ dí pądi majuąni a dí xi ahʉ ya, nɛ dí xi Oją di 'dac ran ʉnbi 'bʉ him majuąni a dím ma. \v 24 Pɛ dín nde ahʉ da hyu ni mbʉihʉ, nɛ hin da du ni mbʉihʉ 'bɛ'a ga xi ahʉ. Nɛ gue'a dín nde ga øt'ahʉ 'bʉ dá mbagä bʉ. Pɛ hin'yʉ man'da sä ga xi ahʉ gui 'yɛ̨c'yɛihʉ, nguetho i jua'a guí ɛ̨c'yɛihʉ ngue guí pąhmbʉ majuąni ra Cristo. \c 2 \p \v 1 Janangue'a dá ɛ̨nsɛgä, nu'bʉ dá mba bʉ mahøn'a, hin ga 'da ahʉ ra dumbʉi mahøn'a. \v 2 Nguetho nu'bʉ guím bɛ̨ndumbʉihʉ, hingui sä gui 'dajʉ ran johya 'bʉ. Nɛ hønsɛ ahʉ sä gui 'dajʉ ran johya, pɛ hingui sä 'bʉ i tu ni mbʉihʉ. \v 3 Janangue'a dá ot'ahʉ ra søcuą nguetho dín nde ngue gan 'yomfɛ̨nihʉ ts'ʉ, nɛ sä gui hojʉ 'bɛ'a gnám 'bʉhmbʉ. Nɛ nu'bʉ dá mbagä bʉ, ya xquí hojʉ a 'bɛ'a man'da gnám 'bʉhmbʉ, nɛ sä gui 'dajʉ ran johya bʉya nɛ hin din ja'ahʉ ra dumbʉi. Nguetho dí ɛ̨nsɛgä ngue n'dat'a dím bɛ̨mhbʉ, nu'bʉ dín johyagä nɛ ahʉ ja nin johyahʉ. \v 4 Nɛ ɛ̨mmɛ mi tu ma mbʉi nu'bʉ má ot'ahʉ ra søcuą, nɛ ɛ̨mmɛ dán zoni, nguetho hin dín nde gui ʉ't' ni mbʉihʉ nangue 'bɛ'a dá ot'ahʉ, pɛ dín nde gui pąhmbʉ ngue ɛ̨mmɛ dadí huɛ̨c ahʉ. \s1 Da mba ma punbi to'o bi 'yøt' ran ts'o \p \v 5 Hinga hønsɛgä pɛ gätho ahʉ i ja ahʉ ra dumbʉi nangue 'bɛ'a bi 'yøt' ran 'yohʉ ngue bi zin rá hømbe. \v 6 Pɛ dí ɛ̨na xøt'a ya ran ʉnbi gá unhdʉ a ran 'yohʉ. \v 7 Nɛ nuya nde'bʉ gui punbahʉ rá ts'oqui, nɛ gui hyurpahʉ rá mbʉi. Nguetho nu'bʉ hin gui hyurpahʉ rá mbʉi, man'da din ja ra dumbʉi ngue njąm'bʉ sä din hogui. \v 8 Nuya dí ä ahʉ ra mate ngue gui 'yuthʉ xʉn ho nin huɛ̨catehʉ a ran 'yohʉ. \v 9 Nugä dá ot'ahʉ nguetho dín nde ga pą 'bʉ guí øthʉ tengu dí xi ahʉ, uague hin'na. \v 10 Nu'bʉ guí punbahʉ n'da ni miją'ihʉ, nɛcä ga punba a. Nɛ nu'bʉ guí punbahʉ 'bɛ'a bi 'yøt'a n'da, nɛ dí punbä a nangue rán t'ɛ̨di ra Cristo. \v 11 Nguetho hin dín ndegä da dąjʉ ra zįthu nangue 'bɛ'a dí øthʉ. Dí pąhmbʉ 'bɛ'a nde da 'yøt'a ra zįthu nguetho in nde da hyäjʉ. \s1 Him bin säya a ní bɛ̨m bʉ Corinto ra Pablo \p \v 12 Nu'bʉ má søngä bʉ ja ra hnini Troas, Oją ya xí xocua yʉ́ mbʉi yʉ ją'i bʉ. Nɛ hingui hɛ̨i dá mangä bʉ rán ho ma'da'yo ra Cristo nguetho yʉ ją'i min nde da 'yøde. \v 13 Pɛ hin dán johyagä, nguetho hin dá tįngä bʉ ma cuhʉ ra Tito. Ngue xtá xiqui 'bɛ'a guí øthʉ bʉ. Jananjabʉ dá socä yʉ ją'i bʉ Troas nɛ dá mbagä bʉ ja ra häi Macedonia, ja dá tįngä bʉ a ra Tito. \s1 Nangue ra Cristo sä ga tąfʉ ra zįthu \p \v 14 Pɛ jamadi Oją, nangue dín 'yohʉ ra Cristo di jajʉ ga tąfʉ ra zįthu bɛ'a gätho dí øthʉ. Nɛ hønbʉ go hapʉ dím mam'be ran ho ma'da'yo, Oją di japi da tho a, tengu tho 'bʉ n'da ra 'yɛ̨thi i tux ran dąhi i yʉmanho. \v 15 Nɛ nangue dín 'yohʉ ra Cristo, Oją in numanhojʉ, tengu ra 'yɛ̨thi i yʉmanho bʉ nam bɛ̨n Oją. Nugä'be dím mam'be ra Cristo Jesús bʉ 'bʉi gätho yʉ ją'i, gue'ʉ i ja yʉ́ temaząi, nɛ ʉ di 'bɛh ra temaząi. \v 16 Nu a ram hma dím mam'be, da zänba ran ʉnbi a 'bʉ hingui nde da hyąn a n'da, pɛ nu ʉ to'o i ɛ̨c'yɛi 'bɛ'a dím mam'be, di un ra te a. Pɛ to'o maha da hyät'i da'yøt' na. \v 17 Hønt'ʉ tengu gä'be ngue n'dat'a Oją dím bɛ̨mhbe, nɛ dyʉm 'bɛhnigä'be Oją, nɛ dyʉ́ 'yɛ̨hɛ gä'be ra Cristo, nɛ nu a Oją in nuc'be. Nɛ nugä'be hin dí øt'be tengu øt'ʉ 'da xʉn ngu ngue in nde da dąsɛ nangue rá 'bɛfi Oją i øt'e. \c 3 \s1 Rán hoqui Oją ma'da'yo \p \v 1 Ha guí ɛ̨mhbʉ dí ozɛhɛ ma certificado'be 'bʉ dí xi ahʉ 'bɛ'a dí øt'be. Ha jatho din ja ma certificado'be ngue da xi ahʉ xʉn ho dí øt'be tengu i cą yʉ hyäte xänbate guí 'bʉhmbʉ bʉ. O ha guí ɛ̨mhbʉ jatho gui 'yørca'be n'da tengu guí ørpa ʉ 'da. \v 2 Pɛ go guesɛ ahʉ ma certificado ahʉ nguetho nu'bʉ 'bo'o ngue bi bą'a gním 'bʉhmbʉ, da bądi 'bɛ'a ma hoga'bɛfi dá øt'ä bʉ 'bʉ mám 'bʉhmbʉ bʉ. \v 3 Nɛ nu ʉ yʉ ją'i ngue hingui ɛ̨c'yɛi da nu ahʉ, tengu 'bʉ bi nu n'da ra søcuą nangue rám hman Oją. Pɛ hinga gue ra søcuą nt'o't'i ra tinta o gue nt'o't'i bʉ ja ra do ngue da nu ʉ, pɛ gue'a bi 'yo't'a ra Cristo bʉ ni mbʉihʉ nangue rá Hogandąhi Oją 'bʉ má xän'nahʉ. \v 4 Da zä ngubʉ ga xi ahʉ ngue xʉn ho ra 'bɛfi dí øt'a'be, nguetho i fäxca'be Oją nangue dín 'yohʉ ra Cristo. \v 5 Nɛ hin nangue man hosɛ'be da zä ga øt'be ran ho, pɛ hønsɛ Oją di 'dac'be ra ts'ɛdi ga øt'be 'bɛ'a dí øt'be. \v 6 Nu Oją bi 'dac'be 'bɛ'a ga hom'be ngue i juadi xʉn ho, ngue da zä ga xi'be yʉ ją'i rán hoqui Oją ma'da'yo. Nu ran hoqui hinga 'da'anguui i mammi yʉn t'ɛ̨di nt'o't'i maya'bʉ. Nguetho nu'a ran ho ma'da'yo i xijʉ di 'dajʉ ra temaząi a rá Hogandąhi Oją. Pɛ nu yʉn t'ɛ̨di i xijʉ tengu 'bʉ ma yąpatehʉ, ngue'a hin dí hät'i ga øzɛhɛhʉ a ran ho im mam bʉ. \v 7 Pɛ nu'bʉ rá mbʉdi bin t'un yʉn t'ɛ̨di, pɛ min 'youi a rá nuįxte Oją, nguetho ɛ̨mmɛ madi yoxni rá hmi ra Moisés 'bʉ madín t'un yʉ do nt'o't'i yʉn t'ɛ̨di, janangue'a hingui sä ʉ yʉ ją'i da hyɛ̨rpa rá hmi. M'bɛjua bʉya bim 'bɛ a rá nuįxte mi ja bʉ rá hmi. Pɛ madague'a in 'youi ra nuįxte ʉ yʉn t'ɛ̨di 'bʉ ja min t'uni, pɛ din yąpate nɛ ran ʉnbi. \v 8 Nu yʉn t'ɛ̨di min 'youi rá nuįxte Oją nɛ bi man a ran dąte. Pɛ ɛ̨mmɛ xʉn ngu man'da rá nuįxte Oją in 'youi rá 'bɛfi rá Hogandąhi Oją. \v 9 N'youi rá nuįxte Oją yʉ́n t'ɛ̨di ngue din yąpate, pɛ ɛ̨mmɛ man'da xʉn ngu rá nuįxte Oją din 'youi ran ho ma'da'yo ngue im man Oją di hogahʉ. \v 10 Nuya bim 'bɛh rá ts'ɛdi ʉ yʉn t'ɛ̨di, nguetho ɛ̨mmɛ man'da i ja rá ts'ɛdi ran ho ma'da'yo. \v 11 Nu yʉn t'ɛ̨di min 'youi ra nuįxte, pɛ nts'änni 'da yʉ patho da hyät'i, nɛ bi thogui. Pɛ nuya ɛ̨mmɛ xʉn ngu ra nuįxte in 'youi a ran ho ma'da'yo, nɛ njąm'bʉ da guadi. \v 12 Dí pąhmbʉ ngue njąm'bʉ dim 'bɛh rá ts'ɛdi a ran hoqui ma'da'yo ngue bi 'yøt' Oją. Janangue'a sä ga huthʉ nząmbʉi gam mamhbʉ ran ho ma'da'yo. \v 13 Nɛ nu'bʉ dím mamhbʉ ran ho ma'da'yo, hin dí øthʉ tengu mi øt' ra Moisés maya'bʉ, ngue bi gop rá hmi ra 'bø't'e, ndepe hin da nu yʉ ją'i israel gue'bʉ xtím 'bɛ a rá nuįxte. \v 14 Pɛ nu yʉ ją'i him mi pą ʉ ngue dim 'bɛ ʉ yʉ́ nuįxte yʉn t'ɛ̨di nɛ guexta'a yʉ pa ya, nu'bʉ in nu ra søcuą guepʉ nt'o't'i yʉn t'ɛ̨di rán hoqui Oją maya'bʉ, hingui sä da bądi. Nguetho tengu 'bʉ i ja n'da ra 'bø't'e bʉ ja rá hmi da gop rá dä. Nɛ hønt'a ra Cristo sä di 'uecpa a. \v 15 Guexta'a yʉ́ mbʉi ʉ 'da i 'bʉhya, nu'bʉ in nde da dɛn yʉ́n t'ɛ̨di ra Moisés nɛ nu'bʉ im ma, hingui sä da bądi 'bɛ'a nam bøn ʉ, nguetho njot'i tho yʉ́ mbʉi. \v 16 Pɛ nu'bʉ di päh rán 'yomfɛ̨ni n'da nangue a ra Cristo nɛ di däp rá mbʉi a, din ja ran nɛqui rá mbʉi 'bʉ. \v 17 Nu'a ra Cristo, 'da anguui rá Hogandąhi. Nɛ nu'bʉ i 'bʉpʉ mbo ma mbʉihʉ, nɛ gue'a í thøgahʉ bʉ ja ra 'bɛxui nɛ ran ʉnbi. \v 18 Nɛ hingan jo'mi ma mbʉihʉ tengu 'bʉ dí hanthʉ xʉn ho a rá nuįxte ra Cristo. Nɛ tengu n'da ra hyɛ̨dä di nɛqui bʉ to'o da hyandi, nɛ ngutho gahʉ man'da man'da di nɛqui gahʉ rá nuįxte ra Cristo dí hanthʉ, nɛ gue'a ní 'yørcahʉ a ngue ga cohmbʉ tengu a. \c 4 \p \v 1 Nu rá mate zɛhɛ Oją ngue bi 'dac'be ra 'bɛfi, janangue'a hingui cuent ma mbʉi'be nangue ra 'bɛfi dí øt'be. \v 2 Ząi hin di thoc man 'yomfɛ̨nisɛ'be nangue rá 'bɛfi Oją, nɛ hin dí häte'be 'bʉ dím mam'be rám hman Oją tengu i øt'ʉ 'da. Pɛ dím mam'be ngue majuąni a rám hman Oją, nɛ gätho yʉ ją'i sä da bądi ngue dí 'yo'be xʉn ho bʉ ja rá hmi Oją. \v 3 Hønt'ʉ ngue ní mba bʉ ja ran ʉnbi hingui pądi 'bɛ'a nam bøn a dím mam'be ngue ran ho ma'da'yo. \v 4 Nguetho nu ra zįthu t'ɛ̨mbi oją ua ja ra ximhäi i ja ya di xädäba yʉ́ mbʉi ʉ i tɛnni, hin di japi ngue da nu nuįxte a rán ho ma'da'yo ra Cristo, ngue xtí yorpʉ 'bʉi. Pɛ nu'a ra Cristo gue'a ní fą Oją a, nɛ 'da anguui rá ts'ɛdi. \v 5 Pɛ nugä'be hin dím mam'be a dí hnumanhoc'be, pɛ dím mam'be ngue gue'a ra Cristo Jesús ra Hmu a. Nɛ dí øt'be ni 'yɛ̨hɛ ga'be, nguetho ɛ̨mmɛ dín numanho'be ra Jesús. \v 6 Nu Oją rá mbʉdi bi manda din ja ran nɛqui bʉ mi ja ra 'bɛxui, guet'a Oją bi yorbʉ ja ma mbʉihʉ. Nɛ nangue ran nɛqui i jajʉ bʉ ma mbʉihʉ, sä ga pąhmbʉ rá nuįxte Oją. Nguetho ra Jesucristo bi jajʉ dá pąhmbʉ rá nuįxte Oją. \s1 Nám 'bʉhmbʉ a ngue dí pąhmbʉ a majuąni \p \v 7 Oją bi 'dajʉ rá ts'ɛdi mbo ma mbʉihʉ, tengu n'da ra jąhäi bi järpʉ a xʉn ngu di muui. Tengu 'bʉ dyʉ ts'øehʉ din xɛn'a n'dihi. Pɛ guepʉ na fądi him ma ts'ɛdi zɛhɛhʉ a ná ørpahʉ rá 'bɛfi Oją, pɛ guesɛ rá ts'ɛdi a bi 'dajʉ. \v 8 Nguetho thocua thoho dín nu'be yʉn ʉnbi, pɛ hingui tu ma mbʉi'be nangue rá ts'ɛdi Oją dín 'yohe. Nɛ ja'bʉ hin dí pą'be 'bɛ'a dán go a dí øt'be, pɛ hin dím mam'be ngue ga hɛh ma 'bɛfi'be. \v 9 I 'bʉh man sʉi'be pɛ hin dí 'yosɛ'be nguetho 'bʉh mam fäts'ihe ra Cristo, ja'bʉ in nu ran ʉ ma ją'i'be, pɛ hin dí tu'be. \v 10 Hønbʉ go hapʉ ga mbɛ'be, dín nu'be ran ʉnbi, nɛ sä xcá tu'be nangue rá 'bɛfi ra Jesús dí øt'be, tengu tho 'bʉ mi du ra Jesús. Pɛ nangue dí hät'be yʉn ʉnbi di nɛqui dí 'bʉhmbe ra Jesús, nɛ di jamansuc'be. \v 11 Nɛ thocua thoho ɛ̨na da thog'be nangue dí øt'be rá 'bɛfi ra Jesús, pɛ gue'a ní nɛqui rá ts'ɛdi ra Jesús dín 'yo'be a, ngue i fäxca'be, nɛ hin'yʉ ma ts'ɛdi zɛhɛ'be. \v 12 Janangue'a thocua thoho i thusca man dątehʉ, pɛ gue'a man'da gním 'bʉhmbʉ Oją xʉn ho a. \v 13 Nu'a n'da ran 'yohʉ bi ma maya'bʉ bʉ ja rá t'ohni Oją: “Nugä dí ɛ̨c'yɛigä, janangue'a dím mangä na,” bi 'yɛ̨na. Ngutho dí øt'ä'be ya, dí ɛ̨c'yɛi'be, janangue'a dí mam'be a dí ɛ̨c'yɛi'be. \v 14 Nɛ hin dí su'be, nguetho dí pą'be madá thog'be, pɛ guet'a Oją ngue bi xox'a ma Hmuhʉ ra Jesús 'bʉ mi du, da xoxcä'be tengu bʉ í xox'a ra Jesús. Nɛ ahʉ dan 'yohʉ 'bʉ dá sømhbʉ bʉ 'bʉ a Oją. \v 15 Pɛ nu'ʉ 'bɛ'a gätho dín nu'be nangue ahʉ, n'damhma man'da xtán ngu ahʉ guin nuhʉ rá mate Oją, nɛ man'da xtán ngu ahʉ gui 'yɛ̨mfʉ Oją, jamadi ni mate. Nɛ gue'a man'da dí t'ɛ̨spa Oją a bʉya. \v 16 Janangue'a hingui cuent ma mbʉi'be nangue a ma 'bɛfi'be, madague'bʉ man'da man'da in theh rá ts'ɛdi ma ją'i'be. Pɛ Oją di un ra ts'ɛdi ma mbʉi'be gätho yʉ pa. \v 17 Nu'ʉ yʉn ʉnbi dín nuhʉ ua ja ra häi hingan ya'a ʉ, pɛ gue'a man'da dá tįmhbʉ ran ho bʉ mahɛ̨ts'i. Ɛ̨mmɛ man'da xʉn ngu ra nuįxte gan nuhʉ bʉ, xinda gue ran ʉnbi dá nuhʉ ua ja ra häi. \v 18 Hin dím bɛ̨mhbʉ gätho yʉn ʉnbi dín nuhʉ ua ja ra ximhäi, nguetho da tho ʉ. Pɛ man'da dím bɛ̨mhbʉ 'bɛ'a gätho hin dín nuhʉ ya, nguetho nu'a din jagähʉ bʉ mahɛ̨ts'i hin da tho a. \c 5 \p \v 1 Nɛ dí pąhmbʉ ngue ma ją'ihʉ tengu n'da ra ngu ua ja ra ximhäi, hinga ya'a da hyät'i. Nɛ nu'bʉ da yøt' ma ngu ua din ja bʉ a man'da ma ngumhbʉ bʉ mahɛ̨ts'i ngue bi hyø Oją. Nɛ njąm'bʉ da gua a, nguetho him bi hyøh yʉ ją'i. \v 2 Nɛ nujʉ dadín xømbʉihʉ nangue ma ngøc'yɛ̨ihʉ i jajʉ ya, nɛ dín dømdahʉ di pärca ma ją'ihʉ, da gohi ma'da'yo, ngue rán säui bʉ mahɛ̨ts'i a. \v 3 Nu Oją di japi ngue din ja ma ngøc'yɛ̨ihʉ bʉ. \v 4 Pɛ nuya ngue dí 'bʉhmbʉ ua, nɛ in nu ran ʉnbi ma ngøc'yɛihʉ nɛ dín xømbʉihʉ. Pɛ hin nangue a dín nde ga tuhʉ n'dihi, pɛ man'da dín ndehʉ a ma ją'ihʉ ma'da'yo, ngue dím pärcahʉ ma ngøc'yɛ̨ihʉ i ja ya. \v 5 Nu Oją bi zänni ngue di pärca ma ją'ihʉ, nɛ bi 'dajʉ rá Hogandąhi ngue ra hmɛpya majuąni din ja. \v 6 Nɛ dín dø'mate thohʉ yʉ pa dí 'bʉhmbʉ ua. Nguetho dí pąhmbʉ nu yʉ pa dí 'bʉhmbʉ ma ją'ihʉ i jajʉ ya, hin dí 'bʉhmbʉ ma Hmuhʉ ra Jesús bʉ ja rá ngu bʉ mahɛ̨ts'i. \v 7 Dí pąhmbʉ majuąni din ja ma ngumhbʉ bʉ, nguetho dí ɛ̨c'yɛigähʉ Oją, madague'bʉ hin dín nuhʉ. \v 8 Nɛ dín dø'mate thohʉ ua, pɛ dí ɛ̨mhbʉ ngue man'da xʉn ho ga sohmbʉ ua ma ngøc'yɛ̨ihʉ, nɛ ga mbähä bʉ bí 'bʉ a ma Hmuhʉ mahɛ̨ts'i. \v 9 Pɛ man'da hnɛhi thoho dín nde ga øthʉ 'bɛ'a in nde ma Hmuhʉ, madague'a dí 'bʉhmbʉ ua ja ra häi, uague dí 'bʉhmbʉ bʉ guepʉ bí 'bʉi. \v 10 Nguetho da zøn ra pa ngue gätho dyʉ 'yɛ̨c'yɛihʉ jatho dam 'bähmbʉ bʉ ja rá hmi ra Cristo, n'da ngu n'dajʉ. 'Dahmi 'datho ga hąmhbʉ 'bɛ'a yʉ́n thɛhʉ dá øthʉ ua ja ra häi. Ga tąhmbʉ 'bʉ xʉn ho, ga 'bɛhmbʉ 'bʉ hin ɛ ho. \s1 Bi hogahʉ 'bɛ'a nán sʉhmbʉ Oją 'bʉ mí du ra Cristo \p \v 11 Nɛ dí su ga øt'ä a hin da numanho Oją, janangue'a dí humbi dí xifi 'bɛ'a dí 'yɛ̨c'yɛi Oją ʉ yʉ ją'i. Nugä'be Oją i pąc'be xʉn ho 'bɛ'a majuąni dí øt'be, nɛ nu ahʉ dín nde ngue gui pąc'be xʉn ho. \v 12 Hin dín nde a'be guim bɛ̨mhbʉ ngue dím ma nangue man hosɛ'be. Pɛ dín nde ngue guin numanhoc'be, guepʉ da zä gui hɛcuahʉ yʉ ją'i ngue i tɛn'ndʉ yʉn 'yohʉ din 'yɛ̨zɛhɛ, pɛ nu'ʉ yʉ́ mbʉi ʉ him majuąni ʉ. \v 13 Pɛ dí øt'be 'bɛ'a gätho da numanho Oją, nguetho dín numanho'be Oją, madague'a im man yʉ ją'i dí tontogä'be. Pɛ nu'a 'bɛ'a dí øt'ä'be da bømanho nangue ahʉ. \v 14 Nangue rán huɛ̨cate ra Cristo ná øt'be 'bɛ'a gätho dí øt'be, nguetho dí pąhmbʉ ngue bi du bi nu ran ʉnbi nangue gätho yʉ ją'i. Nɛ gue'a ní zä dim pomhbʉ ran ʉnbi ʉ, tengu 'bʉ xtán dusɛ ngue xtán guzɛhɛ yʉ́ ts'oqui. \v 15 Nɛ bi du nɛ bi ndants' mahøn'a ngue nde di un ra 'da'yote ʉ gätho yʉ ją'i. Janangue'a da 'yɛ'ts'a ní 'yøt' yʉ́ pähä zɛhɛ ʉ to da hyąn ra 'da'yote, nɛ da 'yøt'e 'bɛ'a in numanho a. \v 16 Janangue'a nuya dá päh man 'yomfɛ̨nihʉ, nɛ nuya hin ná numanhohʉ ma miją'ihʉ 'bɛ'a di ja, tengu mi øthʉ nu'bʉ him mi ɛ̨c'yɛihʉ. Pɛ gam bɛ̨mhbʉ tengu bʉ nam bɛ̨n Oją ʉ. Nɛ nu'bʉ him mi ɛ̨c'yɛigä, dím bɛ̨ni ngue nu ra Cristo n'da ran 'yohʉ thoho tengugä, pɛ nuya hinguin ja bʉ dím bɛ̨ngä ya. \v 17 Nguetho gätho to'o in 'yohʉ ra Cristo tengu 'bʉ ma'da'yo ʉ, nu yʉ́n yon 'yomfɛ̨ni zɛhɛ bi 'bɛ'ʉ, pɛ nuya gätho bi gohi ma'da'yo. \v 18 Pɛ gätho bi 'yøzɛhɛ Oją dám 'bʉhmbʉ ma'da'yo. Nguetho bi hogahʉ 'bɛ'a madín sʉhmbʉ Oją 'bʉ mi du ra Cristo. Nɛ nuya bi 'dajʉ ra 'bɛfi ngue ga xihmbʉ yʉ ją'i 'bɛ'a dí zin a Oją ʉ, nɛ da mba ma punbi yʉ́ ts'oqui ʉ gätho i ɛ̨c'yɛi. \v 19 Nguetho nu'a Oją min 'youi ra Cristo nu'bʉ mi 'yøt'e 'bɛ'a dí hocpa yʉ́ mbʉi yʉ ją'i ja ra ximhäi. Nuya hin da gʉcpa a rá muui ʉ yʉ́ ts'oqui gätho to'o da 'yɛ̨c'yɛi a. Nɛ bi 'dajʉ ra 'bɛfi ngue ga xihmbʉ yʉ ją'i 'bɛpʉ dín yąmanhohʉ Oją ʉ. \v 20 Nujʉ ma 'bäigähʉ ra Cristo, ɛ̨mmɛ dí hąh ma mbʉi dí xihmbʉ yʉ ją'i tengu tho 'bʉ xtá xisɛ Oją ʉ, ngue da 'yäpi di hocpa yʉ́ mbʉi, nɛ din 'yohʉ xʉn ho Oją. \v 21 Nu'a ra Cristo hin'yʉ rá ts'oqui, pɛ bi nu ran ʉnbi nangue ma ts'oquihʉ tengu 'bʉ yʉ́ ts'oqui zɛhɛ. Janangue'a da 'yɛ̨mbi rán ho a rán hosɛ ra Cristo to'o gätho da 'yɛ̨c'yɛi 'bɛ'a í du a. \c 6 \p \v 1 Nɛsɛ a Oją dí comhbe rá 'bɛfi, nɛ janangue'a gätho ma mbʉi'be dí xi ahʉ ngue gui jamansuhʉ rá mate Oją. \v 2 Nguetho Oją bi mam bʉ ja rá t'ohni: “Dá øcä ni ndehʉ a ra pa gá zojʉ, nɛ dá øt'ahʉ ra mate. Nɛ dá zɛ ahʉ ra pa dá yąn ahʉ,” ɛ̨n'a Oją. Nuya yʉ pa ja bʉya Oją sä da 'yøt'ahʉ ran ho, nuya nám pa ya Oją i sä di pø'ahʉ. \v 3 Nɛ dí honi xʉn ho 'bɛ'a gätho ga øt'be, ngue hin di ʉ't' yʉ́ mbʉi 'da 'bɛ'a dí øt'be, n'damhma njon di c'ąman'ʉ rá 'bɛfi Oją dí øt'be. \v 4 Nɛ nangue 'bɛ'a dí øt'be dín nde ga ut yʉ ją'i ngue majuąni yʉ́m 'bɛhniga'be ra Cristo ua ja ra häi. Nɛ gätho dí øt'be xʉn ho nɛ hin dín xømbʉi'be, madague'bʉ xʉn ngu ran ʉnbi dín nu'be. Nɛ xʉn hɛ̨i 'bɛ'a nám 'bʉ'be, nɛ ja'bʉ hin dí pą'be 'bɛ'a ga øt'be. \v 5 Nɛ xʉn ngu yʉ nidi i 'bɛnzaga'be, nɛ dí ofädi'be, nɛ dín nu'be 'da yʉn 'yo'ts'i 'bʉ in cuɛ yʉ ją'i. Nɛ 'da yʉ pa ɛ̨mmɛ dí yä'be nangue ra 'bɛfi xʉn hɛ̨i dí øt'be. Nɛ dí äthą'be 'da ʉ yʉ xui, hin dí ą'be, pɛ dí tømda'be 'bɛ'a din ja. Nɛ 'da yʉ pa hin'yʉ ga si'be. \v 6 Pɛ n'datho ma mbʉi'be tengu rán säui a majuąni, nɛ dá øt'be ran ho nguetho dín 'yo'be rá Hogandąhi Oją. Nɛ hin dadí xømbʉi'be nangue ma 'bɛfi'be, pɛ dí utä'be yʉ ją'i ma yembʉi'be nɛ man huɛ̨cate'be. \v 7 Nɛ dím mam'be a ram hma majuąni, nguetho di zɛc'be Oją ga øt'be rá 'bɛfi. Nɛ nangue ma hocją'i dí øt'ä'be, hingui sä di yącpa'be yʉ ją'i. \v 8 Ja'bʉ i hnumansuc'be, ja'bʉ hin'na, nu'ʉ 'da di c'ąman'ʉc'be, nu'ʉ mi'da im ma xʉn ho dí øt'be, nu'ʉ 'da im ma dí fɛhnigä'be. Pɛ madague'a xʉn ngu 'bɛ'a man ʉ yʉ ją'i, dím mam'be 'bɛ'a ngue majuąni. \v 9 'Bʉ i 'da ngue im ma ngue hingui pądi 'bɛ'a dí øt'be, pɛ 'bʉ i 'da i pąc'be xʉn ho. Nɛ n'dapa ngu n'dapa i husca man dąte'be, pɛ guexta'a dí 'bʉ'be. Nɛ xʉn ngu yʉn ʉnbi dín nu'be, pɛ hin dí tu'be. \v 10 Nɛ nu'bʉ dín nu'be ra dumbʉi, 'bex di 'dac'be ran johya ra Hmu mahɛ̨ts'i. Nugä'be dí hyoya'be, pɛ xʉn ngu ʉ dí jap'be da dįn a ran ho, nguetho dí xicä'be 'bɛ'a di un'na Oją. Nɛ hin'yʉ 'bɛ'a da zä gam mam'be ngue ma mbɛti zɛhɛ'be, pɛ hin'yʉ 'bɛ'a dadí 'bɛ'be, nguetho Oją di 'dac'be gätho dí hom'be. \v 11 Nu ahʉ ma amigo ahʉ guí 'bʉhmbʉ bʉ ja ra hnini Corinto, ya dá xi ahʉ gätho 'bɛ'a dím bɛ̨ni, nguetho dadí huɛ̨c'ahʉ ngue gätho ma mbʉi. \v 12 Nugä'be majuąni dadí huɛ̨c ahʉ, pɛ nu ahʉ hin ɛ ja nin huɛ̨cate nanguecä'be. \v 13 Pɛ dí xi ahʉ tengu tho 'bʉ ma t'ʉhni ahʉ, dami xoc ni mbʉihʉ nɛ din ja ahʉ ran huɛ̨cate nanguecä'be, tengu tho dí øt'be nangue ahʉ. \s1 Oją i 'bʉpʉ mbo ma mbʉihʉ \p \v 14 O guín 'yohʉ ʉ 'da ngue hingui ɛ̨c'yɛi Oją, nguetho nte yʉ́n jahʉ n'da ʉ øt' ran ts'o 'bʉ øt' ran ho n'da. Nɛ nte rán jaui ra 'bɛxui a ran nɛqui. \v 15 Nɛ hin te rán jaui ra Cristo a ra Satanás ngue ra zįthu, nɛ hinga 'dat'a im bɛ̨mmi n'da ra 'yɛ̨c'yɛi a hingui ɛ̨c'yɛi. \v 16 Nɛ hin te rán jaui rá ngu Oją ʉ yʉ hmite, nguetho ni mbʉihʉ rá ngu Oją ngue i 'bʉi maząi. Nɛ gue'a bi man Oją maya'bʉ: “Nugä dam 'bʉpʉ mbo yʉ́ mbʉi, nɛ dan 'yohʉ, nɛ nugä ga øt'e yʉ́ Ojągä ʉ, nɛ nu'ʉ ga øt'e ngue ma t'ʉhnigä ʉ,” bi 'yɛ̨n Oją. \v 17 Janangue'a bi 'yɛ̨n Oją: “Damí 'uehmbʉ bʉ, o guí tɛnhdʉ ngue'ʉ hingui ɛ̨c'yɛi, nɛ 'yo guí sähʉ 'bɛ'a xʉn ts'o. Nɛ ga øt'e ngue ni Ojąjʉ, nɛ ga sin ahʉ bʉya. \v 18 Nɛ ga øt'e ni Tajʉ nɛ nu ahʉ ga øt'e ma ts'ʉnt'ʉ ahʉ nɛ ma t'įxu ahʉ.” Gue'a bi man Oją ngue nuįxte rá ts'ɛdi. \c 7 \s1 Bim päh yʉ́ mbʉi yʉ 'yɛ̨c'yɛi \p \v 1 Ma amigo ahʉ dadí huɛ̨c ahʉ, ya xʉn ngu yʉn ho bi man Oją da 'yørcahʉ, pɛ jatho ga 'uehmbʉ bʉ i ja 'bɛ'a gätho xʉn ts'o. Nɛ ga 'uehmbʉ 'bɛ'a in nde di ts'on ma ją'ihʉ, nɛ ma mbʉihʉ. Jatho ga homhbʉ man'da man'da 'bɛ'a dí gua'a dán hojʉ, ngue gan numansuhʉ Oją. \v 2 Nɛ nu ahʉ guí 'bʉhmbʉ bʉ ja ra hnini Corinto, dami bɛ̨nc'be nanguecä'be, nguetho xinga n'da ahʉ bi nu ran ʉnbi 'bɛ'a dá øt'ahʉ, nɛ hin te dá øt'ä'be ngue di ts'on'na ni mbʉihʉ, nɛ xinga n'da ahʉ dá hä ahʉ ngue m'bɛjua ga ɛ̨n'ahʉ gui jurcahʉ. \v 3 Nuya hin dín nde ngue ga dąmhyą ahʉ, nguetho ya dí xi ahʉ ngue ɛ̨mmɛ dadí huɛ̨c ahʉ, nɛ thocua thoho dím bɛ̨n ahʉ, asta gue'bʉ ga tugä. \v 4 Nugä dí ɛ̨c'yɛi ngue guí øthʉ ran ho, nɛ gue'a ní hyu ma mbʉi a. Nɛ nu ahʉ gadí 'dajʉ ran johya, madague xʉn ngu yʉn ʉnbi dín nugä'be, pɛ ɛ̨mmɛ hu ma mbʉi ran johya. \v 5 Nu'bʉ má søngä'be bʉ ja ra häi Macedonia, ɛ̨mmɛ xʉn hɛ̨i 'bɛ'a dá øt'be, nguetho hønbʉ go hapʉ dá tho'be bi zʉc'be yʉ ją'i, nɛ xʉn hɛ̨i 'bɛ'a nám 'bʉ'be nɛ mi ja ra mbidi ma mbʉi'be. \v 6 Pɛ nu Oją nząi i hurpa yʉ́ mbʉi ʉ to'o i tu yʉ́ mbʉi, nɛ bi hyurca ma mbʉi'be 'bʉ mi zøm bʉ ra Tito. \v 7 Bi hyurca ma mbʉi'be nangue gá hyurpa rá mbʉi ra Tito 'bʉ gmí 'bʉhmbʉ bʉ. Nu ra Tito bi xicä'be ngue ɛ̨mmɛ bi du ni mbʉihʉ nangue 'bɛ'a gá 'yøthʉ ngue hingui ho. Nɛ bi xicä'be ɛ̨mmɛ gmín ndehʉ guin nujʉ. Nɛ nu'bʉ mi c'ąman'ʉgä 'da, nu ahʉ bʉ gá yąnjʉ. Nɛ nangue guím bɛ̨njʉ, man'da i hu ma mbʉi. \v 8 Bi du ma mbʉigä 'da yʉ pa nangue rá mbʉdi søcuą dá pɛn'nahʉ bʉ, pɛ hin'na ya. Bi du ma mbʉi nangue ra dumbʉi dá 'da ahʉ. \v 9 Nuya dadí johyagä, hin nangue bi du ni mbʉihʉ, pɛ nangue gá päh nin 'yomfɛ̨nihʉ 'bʉ mi du ni mbʉihʉ. Nɛ nu Oją bi japi ngue bi bømanho 'bɛ'a dá xi ahʉ. Nɛ nte man ʉnbi bi gohi 'bɛ'a dá øt'a'be. \v 10 Nguetho nu'ʉ i hon Oją 'bʉ i tu yʉ́ mbʉi, di japi di päh yʉ́ mbʉi nangue yʉ́ ts'oqui, ngue da yąni, nɛ da 'ue'a ra dumbʉi bʉya. Pɛ nu'bʉ i tu yʉ́ mbʉi ngue hingui pądi 'bɛ'a da 'yøt'e nɛ im bɛ̨n ra ximhäi, hin di päh rá mbʉi 'bʉ, pɛ man'da di un ran dąte bʉya. \v 11 Nu ni dumbʉihʉ bi 'da ahʉ ran 'yomfɛ̨ni xʉn ho nangue gá hyomhbʉ Oją, nɛ ɛ̨mmɛ gá hyumbi gá hojʉ 'bɛ'a bin ja. Nɛ ɛ̨mmɛ gá numan'ʉhʉ a ngue bi 'yøt' ra ts'oqui, nɛ ɛ̨mmɛ gá suhʉ 'bɛ'a bin ja. Nɛ gá un ran ʉnbi to'o bi 'yøt' ran ts'o, nɛ ɛ̨mmɛ gán ɛ̨hyahʉ gui 'yøthʉ ran ho. Ɛ̨mmɛ gmín ndehʉ xcá mbagä bʉ xcá zɛ ahʉ. Nɛ ya gá 'yuhmbʉ bin ho a ra ts'oqui gmín 'yohʉ. \v 12 Jananjabʉ gue'a dá ot'ahʉ ra søcuą a, ngue hinga hønt'a ngue di hoc rá mbʉi a ran 'yohʉ ngue bi 'yøt' ran ts'o, xínga gue'a bi t'ørpa ran ts'o, pɛ nangue ma søcuą dá ot'ahʉ, Oją bi zä bi 'yut'ahʉ ngue majuąni guí tɛngahʉ. \v 13 Janangue'a ɛ̨mmɛ hu ma mbʉi'be. Nɛ man'da dadí johya'be nu'bʉ mi xic'be ra Tito ngue gá hyurpa rá mbʉi a nangue 'bɛ'a gá 'yøthʉ. \v 14 Nɛ dá xih ra Tito, gue da t'ømanho a rám hma bʉ guí 'bʉhmbʉ. Nɛ gue'a gá 'yørpahʉ, gá 'yømanho a ram hma bi xi ahʉ. Janangue'a hin dí pɛ'ts' ma sägä nangue 'bɛ'a dá xifi, pɛ ɛ̨mmɛ i hu ma mbʉi. \v 15 Nguetho nu'bʉ mí mba bʉ ra Tito, ɛ̨mmɛ gá numansuhʉ, nɛ ɛ̨mmɛ gán ɛ̨hyahʉ gá 'yøthʉ 'bɛ'a gätho bi xi ahʉ. Janangue'a man'da bin ja rán huɛ̨cate ra Tito nangue ahʉ bʉ. \v 16 Nɛ ɛ̨mmɛ hu ma mbʉi nguetho sä ga ɛ̨c'yɛi ngue majuąni guí øthʉ ran ho. \c 8 \s1 Yʉ́n t'unni yʉ 'yɛ̨c'yɛi \p \v 1 Ma zʉ cu'ahʉ, dín nde ahʉ gui pąhmbʉ 'bɛ'a gätho bi 'yøt' rá mate Oją bʉ mbo yʉ́ mbʉi yʉ 'yɛ̨c'yɛi dim pɛti bʉ ja ra häi Macedonia. \v 2 Nu yʉ 'yɛ̨c'yɛi bʉ bi nu ran ʉnbi nguetho yʉ hyoya thoho ʉ. Pɛ guemhma ɛ̨mmɛ i ja ran johya yʉ́ mbʉi, nɛ man'da man'da di unda yʉn t'unni yʉ́ mi'yɛ̨c'yɛihʉ. \v 3 Nugä dí hąxanjuąni ngue bi unni xʉn ngu, madague'a hin'yʉ 'bɛ'a da gopʉ ja rá ngusɛ, nɛ rá pähäzɛhɛ bi uni. \v 4 Nɛ bi 'yäc ra mate ngue nɛ'ʉ da gom'ma ram fäts'i din t'un'ndʉ yʉ hyoya 'yɛ̨c'yɛi bʉ ja ra häi Judea. \v 5 Nɛ man'da xʉn ho bi 'yøt'e xinda gue'a dá bɛ̨ngä, nguetho m'bɛt'o thoho bi hyon rá pähä Oją ngue di bɛ̨nbi 'bɛ'a da 'yøt'e, nɛ nubʉya bi xiqui ngue da mbäxqui ga fäx ʉ yʉ cu. \v 6 Nu ra Tito rá mbʉdi bi xi ahʉ nangue yʉn t'unni gui umhbʉ. Nɛ dá xi'be ra Tito di jua'a di pɛti gätho nin t'unnihʉ gá mamhbʉ gui umhbʉ, nangue nin huɛ̨catehʉ, ngue ra mate thoho. \v 7 Nu ahʉ ɛ̨mmɛ xʉn ngu yʉn ho guí øthʉ, nɛ i ja ni t'ɛ̨c'yɛihʉ xʉn ho, nɛ sä guím mamfʉ rám hman Oją xʉn ho, nɛ ɛ̨mmɛ guí pąhmbʉ xʉn ho, nɛ ɛ̨mmɛ guí ɛ̨hya gui 'yøthʉ rá 'bɛfi Oją, nɛ ja ahʉ nin huɛ̨catehʉ nanguecä'be. Pɛ nuya xʉn ho 'bʉ gui umhbʉ xʉn ho nin t'unnihʉ, n'damhma hin te gui 'bɛhmbʉ nangue rá 'bɛfi Oją guí øthʉ. \v 8 Nugä drá Pablogä hin dín nde ga manda ahʉ 'bɛ'a guí øthʉ. Nuna 'bɛ'a bi 'yøt' yʉ cu bʉ ja ra häi Macedonia, n'da ra hmɛpya a. Nu'bʉ ngubʉ gui 'yøthʉ, da zä ga pącä ngue majuąni i ja ahʉ nin huɛ̨catehʉ nangue yʉ 'yɛ̨c'yɛi. \v 9 Nguetho guí pąhmbʉ rá mate ma Hmuhʉ ra Jesucristo. Nu'a tengu 'bʉ ra mɛmbɛti a, pɛ bin hyoya nanguejʉ ngue bi nde din jajʉ xʉn ngu. \v 10 Nuya i ja a ga xi ahʉ 'bɛ'a dím bɛ̨ngä. Xʉn ho 'bʉ gui juahmbʉ 'bɛ'a gá dʉmhbʉ má jɛya, nguetho ɛ̨mmɛ gán ɛ̨hyahʉ má jɛya gá un nin t'unnihʉ. \v 11 Nuya dami pɛthʉ nin t'unnihʉ, nɛ daman ɛ̨hyahʉ ya, tengu 'bʉ rá mbʉdi gá bɛ̨mhbʉ, nɛ gui umhbʉ 'bɛ'a gätho sä gui umhbʉ. \v 12 Nu'bʉ ja a nde di un a n'da, Oją da numanho, 'bʉ gue'a rán thɛui 'bɛ'a pɛ'ts'a n'da a di uni. \v 13 Pɛ hin dí ɛ̨na go din dąnhyɛ̨i ʉ 'da o dim mɛmbɛti ʉ 'da nangue a gá unhdʉ, nɛ nu ahʉ bʉya hin'yʉ 'bɛ'a gui hyomhbʉ. \v 14 Pɛ nu'a dí xi ahʉ, pɛ nuya xʉn ngu i ja ahʉ, xʉn ho 'bʉ gui unhdʉ ts'ʉ ʉ 'da hin'yʉ 'bɛ'a da hyoni. Nɛ nu'bʉ da zøn ra pa ngue hin'yʉ 'bɛ'a gui hyomhbʉ, nu'ʉ di zɛ ahʉ ʉ. Janangue'a gätho thocua thoho din ja 'bɛ'a da hyoni. \v 15 Nɛ gue'a mán t'o't'i bʉ ja rám hman Oją: “To'o di pɛti xʉn ngu, pɛ hin da bong thoho a da hyonsɛ, pɛ nɛ'ʉ di pɛti zʉ ts'ʉtho, hin te di 'bɛdi.” \s1 Ra Tito nɛ'ʉ in 'yohʉ \p \v 16 Dí ɛ̨mfe jamadi Oją ngue bi 'dac mam fäts'i'be ra Tito, ngue nɛ'a ɛ̨mmɛ im bɛ̨n ahʉ nɛ ɛ̨mmɛ ɛ̨hya nangue ahʉ. \v 17 Ngue nu ra Tito min nde da 'yøt'e 'bɛ'a dá xifi, nɛ'a mi ja rá pähä zɛhɛ da mba bʉ. \v 18 Nɛ da mbɛ ra Tito na man'da ra cu ngue dí pɛnhdä bʉ, nu'a im man rám hman Oją xʉn ho, nɛ gätho yʉ 'yɛ̨c'yɛi ngubʉ im ma nangue'a. \v 19 Ma mi'yɛ̨c'yɛihʉ bi huanhna ran 'yohʉ na, ngue dan 'yohe 'bʉ dá hąxhe ra mbɛti bʉ Judea. Nɛ gue'a ná uh man huɛ̨catehe ngue dín nde ga fäx ma cuhʉ, nɛ dí nuįxte ra Hmu mahɛ̨ts'i a. \v 20 Nugä'be dadí jamansu 'bɛ'a dí øt'be nangue yʉn t'unni xʉn ngu, nguetho hin dín nde din ja 'bɛ'a dí c'ąman'ʉc'be. Nɛ gue'a í than'ndʉ mi'da yʉ cu ngue ga mbähmbe 'bʉ dá hąxhe a ra mbɛti. \v 21 Nguetho dín nde ga øt'be gätho xʉn ho bʉ na nu Oją nɛpʉ na nu ma miją'i'be. \v 22 Nɛ ga pɛn'nahʉ bʉ man'da ra cu mahøn'a ngue da mbähä ra Tito. Nɛ nuna dí pąhmbe ngue ra 'yɛ̨c'yɛi xʉn ho na. Nɛhna ɛ̨mmɛ ɛ̨hya da 'yøt'e xʉn ho rá 'bɛfi Oją. Ɛ̨mmɛ nde da mba bʉ da nu ahʉ, nguetho ya dá xihna nangue ni hogant'øt'ehʉ. \v 23 Nɛ nuna ra Tito, man 'yo'be nangue ma 'bɛfi dadí zɛ ahʉ. Nɛ nu'ʉ mi'da in 'yohʉ ra Tito, yʉ́m 'bɛhni ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi dim pɛti ua. Nɛ da mbäx ahʉ nangue rá 'bɛfi Oją, gue'a dín nɛqui xʉn ho rá nuįxte ra Cristo bʉ guí 'bʉhmbʉ. \v 24 Nuya dami 'yørca'be ra mate gui simanhohʉ yʉn 'yohʉ, n'damhma gätho mi'da yʉ 'yɛ̨c'yɛi da bądi ngue majuąni i ja nin huɛ̨catehʉ, tengu tho dím mangä ngue nząi i ja ahʉ ran huɛ̨cate. \c 9 \s1 Di pɛt yʉn t'unni nangue yʉ́ mi'yɛ̨c'yɛihʉ \p \v 1 Nugä hingui jatho ga xi ahʉ nangue gui zɛhmbʉ ni mi'yɛ̨c'yɛihʉ, nangue yʉn t'unni gui unhdʉ. \v 2 Nguetho dí pądi ngue ɛ̨mmɛ i ja ahʉ ra pähä gui zɛhmbʉ ʉ. Nɛ ya dá xih yʉ ją'i ngue i 'bʉcua ja ra häi Macedonia 'bɛ'a guí øthʉ bʉ ja ra häi Acaya. Dá xihya ngue gán ɛ̨hyahʉ gá pɛt nin t'unnihʉ má jɛya. Nɛ yʉ cu ua nde da dɛn'nahʉ 'bɛ'a guí øthʉ. \v 3 Nuya dí pɛn'nahʉ ya yʉ cu da mbäx ahʉ gui pɛthʉ nin t'unnihʉ jannangue'a di ja bʉ 'bʉ dá søngähe bʉ, nɛ din nɛqui ngue guín ɛ̨hyahʉ gui fäxhʉ yʉ hyoya, tengu dá xih yʉ cu ua ngue guí øthʉ. \v 4 Nɛ nu'bʉ ga mbähmbe bʉ ʉ 'da yʉ mɛngu ua ja ra häi Macedonia, nɛ hin xquín ɛ̨hyahʉ gui pɛt nin t'unnihʉ, ga pɛ'ts' ma sähʉ 'bʉ. Nguetho ɛ̨mmɛ dí ɛ̨c'yɛi guí øthʉ 'bɛ'a guím mamhbʉ. \v 5 Janangue'a dá xihya yʉ cu dim 'bɛt'o da mba bʉ, di zɛ ahʉ, n'damhma da zä gui pɛthʉ gätho nin t'unnihʉ, di jua a gá mamhbʉ. Nɛ nu'bʉ dá mbähmbe bʉ, ya xtí guadi xquí pɛt'ʉ gätho nin t'unnihʉ. Nɛ nu man 'yohe da bądi ngue gá umhbʉ nangue ni pähä zɛhɛhʉ, nɛ hin nangue dá xi ahʉ. \v 6 Dami bɛ̨mhbʉ ya, to'o i tu zʉ yoho yʉ hmudä, zʉ yoho da xoc'ʉ, pɛ to'o da duhu xʉn ngu, da xoqui xʉn ngu ʉ. Janangue'a mpähä thoho gui unhdʉ yʉ hyoya yʉn t'unni, nɛ nu Oją xʉn ngu ran jąpi di 'da ahʉ bʉya. \v 7 N'da ngu n'da di uni tengu im bɛ̨n rá mbʉi zɛhɛ di uni. O gadí umhbʉ 'bʉ hin guín ndesɛ ni mbʉihʉ, pɛ xinga gue'ʉ mi'da da xi ahʉ gui umhbʉ. Nguetho Oją di huɛ̨c'ʉ to'o i ja ran johya di uni. \v 8 Nu Oją sä di 'da ahʉ xʉn ngu, janangue'a dí gua a gui hyonsɛhʉ, pɛ nɛ'a thocua thoho gui unhdʉ to'o hin'yʉ 'bɛ'a da hyoni. \v 9 Nt'o't'i bʉ ja rám hman Oją to'o ngue di unni xʉn ho ʉ yʉ hyoya, nu'a rá hogant'øt'e da gohi maząi. \v 10 Nguetho nu'a Oją ngue nząi di un yʉ hmudä to'o i tupʉ ja ra huąhi, nɛ di japi din xąndi ngue din ja 'bɛ'a da zi, guet'a Oją di 'da'ahʉ ra hmudä dán xąnd ni hogant'øt'ehʉ, tengu bʉ nan xąnd yʉ hmudä bʉ ja ra huąhi. \v 11 Nu Oją di 'dajʉ xʉn ngu, n'damhma da zä xø ga thojʉ xʉn ngu bʉya. Nɛ nu'bʉ dá undähe nin t'unnihʉ, nɛ to'o da hyąni da 'yɛ̨spa Oją nɛ di un ra jamadi Oją. \v 12 Yoho yʉn ho da bøni nangue nin t'unnihʉ, nu yʉ 'yɛ̨c'yɛi din ja 'bɛ'a da hyoni, nɛ gätho ʉ di un ra jamadi Oją bʉya. \v 13 Nɛ gätho to'o da hyąn nin t'unnihʉ da 'yɛ̨spa Oją, nguetho nu nin t'unnihʉ ra hmɛpya a ngue majuąni guí ɛ̨c'yɛihʉ rán ho ma'da'yo ra Cristo, nɛ ɛ̨mmɛ di johya ngue guí pąhmbʉ ni cuhʉ ʉ, nɛ'ʉ gätho mi'da yʉ cu. \v 14 Nɛ to'o da hyąn nin t'unnihʉ, da 'yäp Oją da mbäx ahʉ, nɛ di huɛ̨c ahʉ bʉya, nguetho i ja ahʉ xʉn ngu rá mate Oją bʉ mbo ni mbʉihʉ. \v 15 Pɛ jamadi Oją nangue ran t'unni ɛ̨mmɛ xʉn ho bi 'dajʉ, ngue rá Ts'ʉnt'ʉ, nɛ hingui sä gam bɛ̨mhbʉ hangu na ngu di muui a. Janangue'a nu'bʉ dím bɛ̨mhbʉ 'bɛ'a bin 'dajʉ, hin ga hyøjʉ 'bɛ'a dí pɛshʉ 'bʉ. \c 10 \s1 I ja rán t'ɛ̨di ra Pablo 'bɛ'a da xih yʉ 'yɛ̨c'yɛi \p \v 1 Nugä drá Pablogä, ɛ̨mmɛ dín nde ahʉ gui 'yøhmbʉ a ga xi ahʉ, pɛ janate tho ga xi ahʉ, tengu thoho 'bʉ da xi'azɛhɛhʉ ra Cristo. Nguetho guí 'bʉhmbʉ bʉ 'da ʉ sä ɛ̨na mbɛ dín su 'bʉ dí 'bʉhmbʉ bʉ, ngue'a janate tho dím mangä, pɛ nu'bʉ dí pɛn'nahʉ ma søcuą, ɛ̨mmɛ nts'ɛdi dím mam bʉya, sä ɛ̨n ʉ 'da. \v 2 Nu'bʉ dá mbagä bʉ, hin dín nde ga ut'ahʉ hangu rá ts'ɛdi man zambʉi, pɛ sä ga dąmhyągä ts'ʉ to'o im ma ngue dím bɛ̨nsɛgä'be 'bɛ'a dí øt'be. \v 3 Majuąni dyʉ ją'i thohoga'be ua ja ra ximhäi, pɛ hin dí tįm'be ua a ra ts'ɛdi ná tąfʉ ra ximhäi. \v 4 Nujʉ hinga gue'a ma ts'ɛdizɛhɛ nán sʉhmbʉ, pɛ rá ts'ɛdisɛ Oją a ná tąfʉ rá ts'ɛdi ran ts'o. \v 5 Nangue rá ts'ɛdi Oją dí hɛcuahʉ yʉ́n 'yɛ̨ts'i yʉ ją'i nangue 'bɛ'a pąsɛ, nɛ'ʉ hinguin nde da bą Oją. Nɛ nu rá ts'ɛdi Oją da zä di pärpa yʉ́n 'yomfɛ̨ni yʉ ją'i ngue 'da'anguui da bɛ̨mhbʉ ra Cristo. \v 6 Nɛ nu'bʉ ya dá pą'be ngue majuąni guí øthʉ 'bɛ'a in nde Oją, nugä ga hut'anzambʉi ngue ga 'uec'ʉ 'da guí 'bʉhmbʉ bʉ, ngue hingui nde da 'yøt'a in nde Oją. \v 7 Dami bɛ̨mhbʉ ya 'bɛ'a i t'øt'ahʉ. 'Bʉ i 'da ahʉ ngue im bɛ̨ni ngue majuąni in 'yohʉ ra Cristo, xʉn ho 'bʉ, pɛ jatho da bądi ngue nɛcä'be dín 'yo'be ra Cristo. \v 8 Hin dí pɛ'ts' ma sä xʉn ngu yʉ nidi ga xi ahʉ, ngue bi 'dac man t'ɛ̨di'be Oją. Nu Oją bi 'dac'be ra ts'ɛdi ga zɛ ahʉ man'da gui pąhmbʉ Oją, pɛ hin nangue ga ts'ongä'be ra 'bɛfi bʉ. \v 9 Nugä hin dín nde gui suhʉ nangue 'bɛ'a dí ot'ahʉ. \v 10 Nguetho 'bʉpʉ 'da di c'ąman'ʉgä, nɛ ɛ̨n'ʉ: “Ɛ̨mmɛ ja rá ts'ɛdi rá søcuą ra Pablo, pɛ nu'bʉ i 'bʉcua hin'yʉ rá ts'ɛdi, nɛ hingui sä din yą xʉn ho,” ɛ̨n ʉ 'da. \v 11 Pɛ jatho guim bɛ̨mhbʉ 'da ahʉ ngue tengu bʉ nan ja rá ts'ɛdi ʉ ma søcuągä, nɛ ngutho 'bʉ dá xi a zɛhɛhʉ. \v 12 Nugä'be hinga 'da'ígu dím bɛ̨mhbe yʉ ją'i i 'bʉpʉ, ngue i ja ran 'yɛ̨ts'i nangue 'bɛ'a ɛ̨na pąsɛ ʉ. Pɛ nu'ʉ to'o im bɛ̨ni man'da i pąsɛ xinda gue'ʉ mi'da, pɛ hingui pą a majuąni. Nguetho sä i nuįspa yʉ́ miją'ihʉ nangue 'bɛ'a im bɛ̨nsɛ. \v 13 Pɛ nugä'be hin dím mam'be man'da ja man t'ɛ̨di'be xinda gue'a bi zänga'be Oją, pɛ hønt'a dí øt'be 'bɛ'a i xic'be Oją. Nɛ bi xic'be Oją dam pɛ'be bʉ guí 'bʉhmbʉ. \v 14 Nɛ njon da zä da 'yɛ̨na man'da bi tho'a dá øt'be, xinda gue'a bi xic'be Oją 'bʉ mbʉdi thoho dá søm'be bʉ guí 'bʉhmbʉ dá xi ahʉ rán ho ma'da'yo ra Cristo. \v 15 Nɛ hin dín nde ga ɛ̨m'be ngue ma 'bɛfi'be 'bɛ'a bi 'yøt'ʉ mi'da bʉ guí 'bʉhmbʉ, hønt'a ma 'bɛfi'be ga ja ahʉ guim bɛnthʉ ni t'ɛ̨c'yɛihʉ xʉn ho, nɛ gue'a dí zä ga øt'be man'da ra 'bɛfi bʉ, 'bʉ da xic'be Oją. \v 16 Nɛ sä ga mbɛ'be bʉ mi'da yʉ hnini bʉya ngue man'da yatho guepʉ njom bi xih yʉ ją'i rán ho ma'da'yo ra Cristo. Nɛ njon da zä da ma ngue n'dan'yo dá thocpa rá 'bɛfi bʉ. \v 17 Hingui ho 'bʉ din 'yɛ̨zɛhɛ n'da, pɛ man'da da hyądumbʉi da 'yɛ̨spa ra Hmu mahɛ̨ts'i. \v 18 Nguetho hin te di muui 'bʉ din 'yɛ̨zɛhɛ n'da, pɛ nu'bʉ i øt'e 'bɛ'a da numanho Oją, gue'a di muui. \c 11 \s1 Ra Pablo bi ma nangue yʉ hyäte \p \v 1 O gadín xømbʉihʉ 'bɛ'a dí xi ahʉ ya, madague'a dí yątontogä ts'ʉ. \v 2 Pɛ nugä ɛ̨mmɛ dí hąh ma mbʉi nangue ahʉ, nguetho i ja bʉ mbo ma mbʉi rán huɛ̨cate Oją. Nɛ ɛ̨mmɛ dín nde ahʉ hønsɛ ra Cristo guin numanhohʉ, tengu n'da ra hmute ngue hin di ts'on rá mbʉi, hønt'a in numanho a to'o dim 'bʉhmi. \v 3 Pɛ dín su ngue di ts'on nin 'yomfɛ̨nihʉ nangue ra fɛhni im man ra zįthu, tengu thoho bi 'yørpa ra zįthu ra Eva rá mbʉdi thoho, nɛ ts'ʉrpʉ thoho di ja ahʉ ngue hinga gätho ni mbʉihʉ guin numanhohʉ ra Cristo. \v 4 Pɛ ɛ̨mmɛ guí øhmbʉ 'bɛ'a gätho i xi ahʉ 'da yʉ ją'i ngue i søm bʉ guí 'bʉhmbʉ, madague'a i xi ahʉ n'dan'yo ra Jesús ngue'a hin din thɛui a dá xi ahʉ, nɛ n'dan'yo n'da ran 'yomfɛ̨ni in nde di 'da ahʉ, nɛ i xi ahʉ n'dan'yo thoho nangue ran ho ma'da'yo, xinda gue'a dá xi ahʉ. \v 5 Pɛ nugä hingui coh ma ts'ɛdigä xinda gue ʉ 'da guí tɛnhdʉ, ngue im mansɛ ngue man'da yʉ́ 'bäihʉ ra Jesucristo. \v 6 Pɛ dí pącä a majuąni ran 'yomfɛ̨ni nangue Oją, nɛ gue'a dá ut'ahʉ xʉn ngu yʉ nidi, madague'a hingui sä dan høt'ahyą tengu'ʉ yʉn 'yohʉ. \v 7 Uague guí ɛ̨mhbʉ hingui ho dá øt'ä nguetho nte dá hąc'ahʉ 'bʉ má mangä rán ho ma'da'yo ra Cristo bʉ. Pɛ dá øt' ra 'bɛfi dá honsɛ man ts'ihmɛ, nguetho min nde ga zɛ ahʉ. \v 8 Nɛ nu'bʉ má xän'nahʉ bʉ, nu'ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi i 'bʉpʉ mi'da yʉm pɛti, gue'ʉ bi 'dacä 'bɛ'a dá hongä bʉ, janangue'a bi zä dá xi ahʉ ran ho ma'da'yo nɛ nte dá ä ahʉ. \v 9 Nɛ nu'bʉ mám 'bʉhmbʉ bʉ, him mi ja 'bɛ'a dá hongä, nɛ hin te dá ä ahʉ. Pɛ nu'bʉ mí zøm bʉ ma cuhʉ yʉ mɛngu macedonia, bi 'dacä 'bɛ'a madi 'bɛcä. Nɛ ngubʉ ga øt'ahʉ mahøn'a bʉ, hin te ga ä ahʉ. \v 10 Nɛ dím ma majuąni bʉ ja rá hmi ra Cristo, ngue hin te ga hącua yʉ cu 'bʉpʉ ja ni häihʉ Acaya, nangue rá 'bɛfi Oją dí øt'ä bʉ, nɛ njon da zä da xiqui ga äh ra mbɛti. \v 11 Ha gue'a dí øt'ä gní 'yɛ̨mhbʉ hin dadí huɛ̨c'ahʉ, pɛ Oją i pądi ngue dadí huɛ̨c'ahʉ. \v 12 Nɛ ga thoqui tengu dá øt'ä, n'damhma di nɛqui ngue hinga 'da'igu dí øthe yʉ hyäte madague'bʉ ná yąt'a ɛ̨na i øt'e xʉn ho rá 'bɛfi Oją. \v 13 Nu ʉ im mansɛ ʉ ɛ̨na yʉ́ 'bäihʉ ra Cristo, pɛ him majuąni im man ʉ, yʉ hyäte thoho, nɛ hin yʉ́ 'bäihʉ ra Cristo ʉ. \v 14 Pɛ nde'bʉ hin gui hyonya thohohʉ 'bɛ'a i øt'ʉ, nguetho nɛsɛ a ra zįthu da zä da hyä ahʉ, da zä da 'yøt'e tengu 'bʉ n'da ra hogam'bɛhni mahɛ̨ts'i bá pɛn'na Oją. \v 15 Janangue'a 'da'igu øthʉ ʉ yʉ́ 'yɛ̨hɛ ra zįthu, nɛ im bɛ̨n yʉ ją'i yʉ hogam'bɛhni ʉ. Pɛ da zøn ra pa da nu ran ʉnbi din thɛhʉ 'bɛ'a bi 'yøt'e. \s1 Ran ʉnbi bi nu ra Pablo nguetho rá 'bäiui ra Cristo a \p \v 16 Pɛ ɛ̨mmɛ dí nde ahʉ gui 'yøhmbʉ 'bɛ'a dí xi ahʉ, madague'bʉ guím bɛ̨mhbʉ ngue dí tontogä ts'ʉ 'bʉ dí mansɛ 'bɛ'a dí øt'ä. \v 17 Nu'bʉ dím mansɛ 'bɛ'a dí øt'ä, ɛ̨na gue'bʉ hinga gue'a bi xicä Oją ngue gam ma, pɛ ɛ̨na gue'bʉ dí tontogä ts'ʉ 'bʉ dím mangä tengu na. \v 18 Pɛ nu yʉn 'yohʉ bʉ i xi ahʉ nangue yʉ́n hosɛ, nuya nɛcä ga xi ahʉ ts'ʉ nangue man hosɛ. \v 19 Nu ahʉ ɛ̨mmɛ xʉn ho nin 'yomfɛ̨nihʉ, pɛ ɛ̨mmɛ guí ɛ̨hyahʉ guí øhmbʉ 'bɛ'a i xi ahʉ yʉ tonto. \v 20 Nɛ ɛ̨mmɛ gadí hohʉ gan 'yɛ̨hɛhʉ to'o in nde di manda ahʉ, madague'bʉ i hä ahʉ o gue i ä ahʉ 'bɛ'a gätho i ja ahʉ. Nɛ guín numansuhʉ ʉ ɛ̨mmɛ din 'yɛ̨zɛhɛ, madague da mbɛp'a ni hmihʉ, pɛ guexta'a guí tɛnhdʉ ʉ. \v 21 Nugä'be hingui sä ga øt'be tengu ʉ, pɛ gue'a gním mamhbʉ hin'yʉ ma ts'ɛdigä'be. Nu'ʉ yʉn 'yohʉ guí 'bʉhmbʉ bʉ im man yʉ́n hosɛ. Nɛcä ga hut'anzambʉi gam mangä ts'ʉ nangue man hosɛ, tengu n'da ra tonto. \v 22 Ná yąt'ʉ ngue yʉ hebreo ʉ, pɛ nɛcä drá hebreogä. Nɛ ná yąt'ʉ gue yʉ israel ʉ, pɛ nɛcä drá israelgä. Nɛ ná yąt'ʉ gue yʉ́m bom'bɛto ra Abraham ʉ, pɛ nɛcä drám bom'bɛtogä ra Abraham. \v 23 Nɛ ná yąt'ʉ ngue yʉ́ 'yɛ̨hɛ ra Cristo ʉ, pɛ nugä man'da drá 'yɛ̨hɛgä a ra Cristo xinda gue'ʉ. Nuya dím mangä tengu n'da ra tonto. Nugä man'da xʉn ngu ra 'bɛfi dí øt'ä xinda gue'ʉ 'da yʉn 'yohʉ, nɛ man'da xʉn ngu yʉ nidį dán ofädigä, nɛ xʉn ngu yʉ nidį dá nu ran ʉnbi nangue yʉm fɛi, nɛ xʉn ngu yʉ nidį mi ɛ̨na xtá thogä. \v 24 Nɛ cʉt'a nidį bi 'yørcä 'däte ma 'dɛ'magʉto yʉm fɛi ʉ ma mɛnguhe yʉ judío. \v 25 Nɛ nhyundį bi 'bɛnzagä, nɛ n'dandį yʉ ją'i bi bat'adogä. Nɛ nhyundį án xɛn'a ra barco mi hugä bʉya, bi zo bʉ ja ra dehe, nɛ 'däte ma goho ora dá o bʉ ja ra dehe bʉya. \v 26 Pɛ xʉn ngu yʉ nidį dán 'yogä nɛ xʉn ngu yʉ nidį má guepʉ xcá tugä bʉ ja yʉ dąthe, nɛpʉ 'bʉh yʉ bɛ̨. Nɛ bi gorcä ra 'yu ma mɛnguhe yʉ judío, nɛ'ʉ hing yʉ judío. Nɛ mi ɛ̨na xtá thogä bʉ ja yʉ hnini nɛpʉ ja yʉ dąpo. Nɛ dá hu yʉ barco bʉ ɛ̨mmɛ ɛn ra dehe ran dąhi ɛ̨mmɛ nts'utho. Nɛ mi ɛ̨na xtá hyogä ʉ yʉ hyäte 'yɛ̨c'yɛi. \v 27 Nɛ ja'bʉ ɛ̨mmɛ dá yäcä nangue ma 'bɛfi, nɛ bin ʉnba ma ją'i, nɛ ja'bʉ nya'a thoho hin dán ącä. Nɛ ja'bʉ nya'a thoho hin dán sihmɛgä, xinga gue ra dehe dá sigä. Nɛ ja'bʉ xʉn sɛ nguetho hinga xøt'a ma pahnigä. \v 28 Ɛ̨mmɛ xʉn hɛ̨i 'bɛ'a dí øt'ä, nɛ'ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi gätho hønbʉ go hapʉ dim pɛti ɛ̨mmɛ dí hądumbʉi ga jamansugä ʉ. \v 29 Nɛ'a dí øt'ä 'da'angu dí sägähe ʉ 'bɛ'a gätho i sä ʉ, nu'bʉ 'bʉ a n'da ra 'yɛ̨c'yɛi xʉn güent'i, dí com'be rán güent'i a. Nɛ nu'bʉ n'da ra 'yɛ̨c'yɛi i øt' ran ts'o, nugä ɛ̨mmɛ dí cuɛgä nangue a to bi 'bɛpi da 'yøt'e. \v 30 Pɛ nu'bʉ i ja a dín nde dá yądä, pɛ hønt'a dán güent'igä dá yądä. \v 31 Nu Oją rá Ta ma Hmuhʉ ra Jesucristo mająpi maząi a, i pądi ngue hing ra fɛhni dím mangä. \v 32 Tengu dá øt'ä n'dandį nu'bʉ mám 'bʉcä bʉ ja ra hnini Damasco, nu'bʉ min ts'ʉt'abi ra Aretas, nɛ nu'a ra ts'ʉt'abi bi xi ʉ yʉ dofʉi da gorca ra 'yu bʉ ja ra goxthi rá mbä't'i ra hnini, mim bɛ̨ni ngue da bɛndgä bʉ. \v 33 Pɛ nugä dá pøngä bʉ ja n'da ra ventana nɛ dá hugä bʉ ja n'da ra dą'bøts'e, nɛ nu'ʉ ma amigo bi cą'ma ra 'bøts'e ngue ra xąhi bʉ thi rá mbä't'i ra hnini. Nɛ him bi bɛndgä ʉ yʉ cot'yu. Mahotho dá øt'ä 'bʉ má pøngä bʉ ja ra hnini Damasco. \c 12 \s1 Oją bi 'yurpʉ mahɛ̨ts'i ra Pablo \p \v 1 Nu'bʉ dím mansɛgä 'bɛ'a dí øt'ä, hin te di muui. Pɛ guemhma ga xi ahʉ 'bɛ'a bi 'yurcä ra Hmu mahɛ̨ts'i 'bʉ n'dandį. \v 2 Bi bonga 'dɛ'magoho njɛya Oją bi zixcä bʉ mahɛ̨ts'i. Hin dí pącä 'bʉ nɛ'a ma ngøc'yɛi o hin'na, pɛ Oją pądi 'bɛpʉ ín ja. \v 3 Hønt'a dí pącä ngue dá mba mahɛ̨ts'i, hin dí pącä 'bʉ n'youi ma ngøc'yɛ̨i o hin'na, hønt'a Oją pądi 'bɛ'a dá øt'ä. \v 4 Nɛ nu'bʉ mí ts'ixcä bʉ guepʉ mahotho, dá øcä 'bɛ'a bi hmam bʉ, nɛ njongui man yʉ ją'i tengu a. Nɛ him bin 'dac ran t'ɛ̨di gam ma 'bɛ'a dá øpʉ. \v 5 Nɛ nuna bi t'ørcä i sä xcá yądä a 'bʉ gue'a xcá bɛ̨ni gam ma, pɛ hønt'a man hosɛgä gam mangä ngue dí pącä hin'yʉ ma ts'ɛdi zɛhɛgä. \v 6 Nugä i jagä 'bɛ'a xcan 'yɛ̨xä 'bʉ xcá ndegä nɛ hin dadín hyät'ä tengu 'bʉ ra tonto, nguetho da zä xcá ma majuąni 'bɛ'a bi t'urcä. Pɛ hin dín nde ngue gue'a dí t'ɛ̨scä a, pɛ dín nde ngue gue'a in nusɛ yʉ ją'i a dí øt'ä dí numansugä ʉ, nɛ'a 'bɛ'a øsɛ ngue dím mangä. \v 7 Nugä dá nugä ɛ̨mmɛ mahotho bʉ. Pɛ nu ra zįthu bi 'dacä n'da ran ʉnbi dí sägä. Nɛ Oją bi un ran t'ɛ̨di da 'yørcä, ndeque hin dan 'yɛ̨zɛhɛgä nangue 'bɛ'a bi 'yurcä Oją. \v 8 Nɛ hyundį dá äpä Oją ngue di 'uec'i ts'ʉ ran ʉ i jagä. \v 9 Pɛ nu'a Oją bi xiqui hin di 'uec'a ran ʉ, pɛ di 'dacä rá mate nɛ rá ts'ɛdi sä ga hät'ä ran ʉnbi. “Nu'bʉ hin'yʉ ni ts'ɛdizɛhɛ, man'da di nɛqui ma ts'ɛdigä,” i ɛ̨ngä Oją. Janangue'a nu'bʉ hin'yʉ ma ts'ɛdi zɛhɛgä, man'da ɛ̨mmɛ dadín johyagä, nguetho dí pącä ngue'a man'da dí nɛqui rá ts'ɛdi ra Cristo. \v 10 Nuya hingui tu ma mbʉi 'bɛ'a dí øt'ä, madague'a xʉn ngu yʉn ʉnbi dín nugä, ngue di c'ąman'ʉg yʉ ją'i, uague i pa ma ʉguigä. Nɛ hingui tu ma mbʉi nangue 'bɛ'a i ørca yʉ ją'i 'bʉ dí øt' rá 'bɛfi ra Cristo. Nguetho nu'bʉ hin'yʉ ma ts'ɛdi, pɛ man'da di 'dac rá ts'ɛdi ra Cristo. \s1 I hąh rá mbʉi ra Pablo nangue yʉ 'yɛ̨c'yɛi bʉ Corinto \p \v 11 Nu'a 'bɛ'a guím bɛ̨ngahʉ, jatho ga xi'asɛhʉ 'bɛ'a dí øt'ä, tengu 'bʉ drá tontogä. Man'da xʉn ho 'bʉ xquím mansɛhʉ man hogä xinda gue'bʉ gam mansɛgä. Nu yʉn 'yohʉ guí tɛnhdʉ, hin'yʉ 'bɛ'a i ja ʉ ngue hin'yʉgä, madague'a nte i jagä a di muui. \v 12 Nu'bʉ mám 'bʉcä bʉ, dá ut'ahʉ ngue majuąni ma 'bäigä'be ra Jesucristo, hin dán xømbʉi 'bʉ má ut'ahʉ yʉn t'øt'e nuįxte nɛ yʉ hyonya nt'øt'e gue gá nusɛhʉ 'bʉ mám 'bʉhmbʉ bʉ. \v 13 Hanja guím mamhbʉ ngue hin dá øt'ahʉ bʉ tengu dá øt'ä bʉ 'bʉh mi'da yʉ 'yɛ̨c'yɛi. Pɛ 'da'angu dá øt'ahʉ, pɛ hønt'a n'da, ngue hin dá ä ahʉ 'bɛ'a dá hongä. Ha gue'a gni 'yɛ̨njʉ hingui ho a dá øt'ä. Pɛ dami pungahʉ 'bʉ. \v 14 Nuya ná hyundį ga mbagä bʉ. Nɛ hin te ga ä'ahʉ 'bɛ'a dí hongä mahøn'a, nguetho hin dín ndegä a ni mbɛtihʉ, pɛ dín ndegä gan jahʉ tengu 'bʉ ma t'ʉhni ahʉ. Nɛ hinga gue'ʉ yʉ t'ʉhni i pɛ'ts'i 'bɛ'a i hon rá ta o rá mbe. Pɛ nu yʉ ta nɛ yʉ mbe i pɛ'ts'i 'bɛ'a da hyon yʉ́ t'ʉhni. \v 15 Pɛ da hyu ma mbʉi 'bʉ da zä ga 'bɛdi 'bɛ'a gätho dí pɛ'ts'i guepʉ da zä ga hon'na ran ho ni mbʉihʉ, nɛ guepʉ go him mi sä dam pɛfi ga zɛ'ahʉ. Pɛ masque hin gadí huɛ̨gahʉ tengu bʉ na huɛ̨c'ahʉ. \v 16 Nɛ guím mamhbʉ majuąni ngue hin te dá hącä ni mbɛtihʉ, pɛ guím bɛ̨mhbʉ 'da ahʉ ngue dá tącä ni mbɛtihʉ ngue guí ɛ̨mhbʉ dá hä ahʉ. \v 17 Ha guím bɛ̨mhbʉ dá hä ahʉ ngue dá pɛn'nahʉ yʉm 'bɛhni bʉ. \v 18 Nugä dá ndep ra Tito da mba bʉ, in 'youi man'da ma cuhʉ. Guí pąhmbʉ hin te bi dąha ngue dąmá 'yä ahʉ. Nguetho 'da'ingu dím bɛ̨ngä'be ra Tito ngue dadí huɛ̨c'a'be, nɛ 'da'ingu bʉ na øt' ma 'bɛfi'be. \v 19 Ma cu'ahʉ, dadí huɛ̨c'ahʉ, dín 'yohʉ ra Cristo. Nɛ Oją pądi majuąni a dím mam'be ya, ngue dí hom'be 'bɛ'a dín te ni mbʉihʉ. Janangue'a dí honi ga tąpä ʉ yʉm hma him majuąni, ngue im man'ʉ yʉ hyäte di ʉgui. Nɛ hinga gue'a guím bɛ̨mhbʉ 'da ahʉ, ngue guí ɛ̨mhbʉ dí hom'be guin numanhojʉ. \v 20 Pɛ dí su ngue hin gan numanhogä 'bɛ'a guí øthʉ bʉ 'bʉ dá mbagä bʉ. Pɛ nɛ da du ni mbʉihʉ 'bɛ'a ga xi ahʉ bʉya. Dí su ngue ga tįn ahʉ gadín sʉhmbʉ n'da ngu n'da ahʉ, nɛ gadín sɛyabahʉ, nɛ gadín cuɛfʉ n'da ngu n'da ahʉ, nɛ gadín tąfʉ n'da ngu n'da ahʉ, nɛ gadín c'ąman'ʉhʉ, nɛ gadín 'yøspatho 'bɛ'a gadín xihmbʉ, nɛ gadín 'yɛ̨zɛhɛhʉ, nɛ dí su ga tįn ahʉ hinga gue'a guí øthʉ bʉ ja nim pɛtihʉ. \v 21 Nɛ nu'bʉ dá mbagä bʉ, dí su ngue ma Ojąhʉ di jaqui ga pɛ'ts' ma sä nangue 'bɛ'a guí øthʉ bʉ. Nɛ din jagä ra dumbʉi nangue to'o bi 'yøt' ran ts'o mam'bɛt'o, nɛ guexta'a hin ni päh yʉ́ mbʉi, him bi 'yäp rá punbi Oją nangue ran ts'o bi 'yøt'e, gue'ʉ bi 'yøt' ran 'yomt'ɛ̨ni, nɛ'ʉ bi zinba yʉ́ xisu mi'da yʉn 'yohʉ. \c 13 \s1 Rán zofo ra Pablo, nɛ yʉn zɛngua \p \v 1 Na hyundį ya ga mbagä bʉ gan nu ahʉ. Nɛ nu'bʉ dá mbagä bʉ, ga juąnbä ʉ i 'bähmbʉ ʉ yoho o gue hyu yʉ testigo. \v 2 Nu'bʉ mám 'bʉcä bʉ mam'bɛt'o dá dąmhyą ʉ to'o ząi i øt' yʉn ts'o. Nuya ga xi'ʉ mahøn'a nɛ gätho mi'da ahʉ, nu'bʉ dá mbagä bʉ mahøn'a, to'o gätho i øt' ran ts'o hin ga huɛ̨cthoho ʉ. \v 3 Nɛ nu'ahʉ da zä gui pąhmbʉ xʉn ho ngue majuąni rá ts'ɛdi ra Cristo 'bʉ ja a dím mangä bʉya, nɛ him ma ts'ɛdi zɛhɛgä. Nɛ nu'a ra Cristo hingui 'bɛh rá ts'ɛdi nɛ guí pąhmbʉ nguetho dim pɛpʉ mbo ni mbʉihʉ rá ts'ɛdi. \v 4 Nu ra Cristo him mi ja rá ts'ɛdi 'bʉ mi du bʉ ja ra pont'i, pɛ nuya i 'bʉi nangue rá ts'ɛdi Oją. Nɛcä'be hin'yʉ ma ts'ɛdi zɛhɛ'be tengu tho a ra Cristo 'bʉ mi du, pɛ nuya dín 'yohe ra Cristo nangue rá ts'ɛdi Oją, n'damhma da zä ga hoc'ahʉ bʉ. \v 5 Nuya n'da ngu n'da ahʉ dami bɛ̨mhbʉ xʉn ho mbo ni mbʉizɛhɛhʉ, janangue'a gui pąhmbʉ majuąni guí ɛ̨c'yɛihʉ o hin'na. Nu'bʉ hin gán hyäzɛhɛhʉ, sä gui pąhmbʉ majuąni i 'bʉpʉ mbo ni mbʉihʉ ra Cristo. \v 6 Nɛcä'be dín nde ahʉ gui pąhmbʉ ngue majuąni dí ɛ̨c'yɛi'be ra Cristo. \v 7 Dí äp'be rá ts'ɛdi Oją ngue gui 'yøthʉ ran ho, nɛ hin nangue da bømanho ma 'bɛfi bʉ, nguetho man'da dín nde ahʉ gam 'bʉmanhohʉ ra Cristo, xinda gue'bʉ guin numansuc'be. \v 8 Nugä'be hin dín ndehma ngue ga hɛ̨m'be to'o i øt'a majuąni pɛ hønt'a dín nde ga øt'be 'bɛ'a di zɛ ʉ. \v 9 Da hyu ma mbʉi'be 'bʉ di zac ni mbʉihʉ nangue Oją, madague'a guím bɛ̨mhbʉ ngue hin'yʉ ma ts'ɛdi'be. Pɛ hønt'a dí äp'be Oją ngue din te ni mbʉihʉ nangue Oją. \v 10 Dí o't'ahʉ ngue gui hoc ni mbʉihʉ, nguetho hin dín nde nts'ɛdi ga dąmhyą ahʉ 'bʉ dá mbagä bʉ. Nu Oją bi 'dacä ran t'ɛ̨di ngue ga tet'a ni mbʉihʉ, pɛ him bi 'dac ran t'ɛ̨di ga ʉ't'a ni mbʉihʉ. \v 11 Nuya hønt'a dí xi'ahʉ ya, ma zʉ cu'ahʉ, Oją gui cohmbʉ bʉ guí 'bʉhmbʉ. Pɛ man'da din te xʉn ho ni mbʉihʉ. Nɛ dami bɛ̨mhbʉ 'bɛ'a gätho dá xi'ahʉ, nde'bʉ n'dat'a guim bɛ̨mhbʉ n'da ngu n'da ahʉ, nɛ gam 'bʉmanhohʉ, nɛ hin gan sʉhmbʉ bʉ. Nɛ Oją da zä man'da di huɛ̨c ahʉ nɛ da hyu ni mbʉihʉ. \v 12 N'da ngu n'da dami zomanhothʉ nangue ran huɛ̨cate, nguetho n'dat'a ra Hmu dí tɛnhdʉ. \v 13 Nɛ gätho yʉ 'yɛ̨c'yɛi 'bʉcua i pɛn'nahʉ ran zɛngua. \v 14 Nu rá mate ma Hmuhʉ ra Jesucristo, nɛ rán huɛ̨cate Oją, nɛ rám fäts'i rá Hogandąhi Oją dí comhbʉ gätho ahʉ. Nɛ hønt'a dí xi ahʉ ya.