\id 1CO \h 1 CORINTIOS \toc1 Ná n'da ra søcuą bi 'yorba ra Pablo ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi bʉ ja ra dąhnini Corinto \toc2 1 CORINTIOS \toc3 1 Co. \mt1 1 CORINTIOS \mt2 Ná n'da ra søcuą bi 'yorba ra Pablo ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi bʉ ja ra dąhnini Corinto \c 1 \s1 Ran zɛngua \p \v 1 Ma zi cu ahʉ guí 'bʉhmbʉ bʉ ra dąhnini Corinto, dí ot'ahʉ ra søcuą i jaua. Dí zɛngua ahʉ gätho gyʉ 'yɛ̨c'yɛihʉ Oją. Nɛ nugä drá Pablogä, bi huangä Oją, nɛ rá pähä zɛhɛ bi xiqui gam mangä rám hman ra Jesucristo hønbʉ go hapʉ. Nɛ'a man 'yohʉhʉ ra Sóstenes dí 'bʉ'be ua, di zɛngua ahʉ. \v 2 Nu'a ra Cristo Jesús bi 'uec'a ni mbʉihʉ bʉ ja ra ts'oqui. Nɛ bi zon'nahʉ gui 'yørpahʉ rá 'bɛfi Oją. Nɛ tengu'bʉ 'darpʉ guí 'bʉhmbʉ ʉ mi'da to'o gätho i thąnde ma Hmuhʉ ra Jesucristo, ngue n'dat'a ra Hmu dí comhbʉ ʉ. \v 3 Nɛ dí äpä Oją ma Tahʉ nɛ ma Hmuhʉ ra Jesucristo ngue di 'da ahʉ yʉ́n jąpi, nɛ'a rán johya gui hyąmhbʉ a. \s1 Bi dįn yʉ́n jąpi Oją nguetho i 'bʉhmbʉ ra Cristo \p \v 4 Bi 'da ahʉ yʉ́n jąpi Oją nguetho 'darpʉ guí 'bʉhmbʉ ra Cristo Jesús. Gue'a ná undä ra jamadi Oją a ya. \v 5 Nɛ nte di 'bɛpʉ ja nim pɛtihʉ, nguetho 'darpʉ guí 'bʉhmbʉ ra Cristo. Pɛ gä i ja ahʉ ran 'yomfɛ̨ni da zä gui pąhmbʉ xʉn ho a ya, nɛ da zä guim mamhbʉ xʉn ho rá 'bɛfi Oją ya. \v 6 Nɛ gue'a rám hman ra Cristo gá hyąmhbʉ, gue'a gní bømanhohʉ a ya. \v 7 Janangue'a i juadi xʉn ho rá ts'ɛdi bi 'da ahʉ Oją nangue rá 'bɛfi guí øthʉ gätho gní tømhbʉ dí 'yɛ̨h mahøn'a ma Hmuhʉ ra Jesucristo. \v 8 Nɛ di ja ahʉ Oją gan ząmhbʉ bʉ gue'bʉ go rán zɛgui yʉ pa, janangue'a nte ma ts'oqui da dįn'nahʉ 'bʉ bá peng ma Hmuhʉ ra Jesucristo. \v 9 Nguetho dí pąhmbʉ nząi di ją'ts'a im man Oją, nɛ guesɛ Oją bi zoncahʉ dam 'bʉhmbʉ rá Ts'ʉnt'ʉ ma Hmuhʉ ra Jesucristo. \s1 Bin sʉh yʉ 'yɛ̨c'yɛi \p \v 10 Dí äcä ra mate n'dat'a guim bɛ̨mhbʉ, nguetho guí tɛnhdʉ a ma Hmuhʉ ra Jesucristo. Nɛ 'yo guidín hejʉ, pɛ jatho n'datho guim bɛ̨mhbʉ nɛ n'dat'a gui 'yøthʉ. \v 11 Gue'a dí xi ahʉ a, ma zi cu ahʉ, nguetho bi xicä 'da yʉ cu ngue yʉ́ mɛnguhʉ ra Cloé, bi xiqui 'bɛ'a guí øthʉ. \v 12 Nguetho guí ɛ̨mhbʉ 'da ahʉ guí tɛngahʉ, nɛ ɛ̨n'i 'da tɛn ra Apolo, nɛ ɛ̨m mi'da tɛn ra Pedro, nɛ ɛ̨m mi'da ngue tɛn'na ra Cristo. \v 13 Pɛ ha guím bɛ̨mhbʉ gá xɛmhbʉ ra Cristo. O xigä ha dá tugä bʉ ja ra pont'i nangue ahʉ. Uague guím bɛ̨mhbʉ ngue gán xixyąhʉ nangue ma thuhugä. \v 14 Pɛ jamadi Oją ngue njo'o to dá xixyą ahʉ, hønt'a ra Crispo nɛ ra Gayo. \v 15 N'damhma njon da zä da ma bin xixyą nangue ma thuhugä. \v 16 Nɛ hønt'ʉ gätho 'bʉpʉ rá ngu ra Estéfano dá xixyąbi. Pɛ hin dím bɛ̨ngä 'bʉ 'bo'o xcamá xixyąbi mi'da, uague hønt'ʉ. \v 17 Nguetho hinga gue'a ra 'bɛfi bi xicä ra Cristo ga øt' ran xixyą, pɛ bi xiqui gam mangä ran ho ma'da'yo. Pɛ nu'bʉ dím mangä a, pɛ hin dí yą tengu bʉ na yą yʉm bąmhyą, nguetho hønt'a dí honi da bąh yʉ ją'i ma ts'oquihʉ í du ra Cristo bʉ ja ra pont'i. Janangue'a din ja ra ts'ɛdi ram hma di hocpa yʉ́ ts'oqui ʉ. \s1 Gue'a ra Cristo ní 'dajʉ ran 'yomfɛ̨ni Oją \p \v 18 Pɛ nu'a ram hma ngue ra Cristo bi du bʉ ja ra pont'i, ɛ̨mbi nte ní mbatho ʉ ní mba bʉ ja ran ʉnbi maząi. Pɛ nujʉ ná mbähä bʉ ja ra temaząi, dí pąhmbʉ gue'a ram hma ní zinjʉ Oją ngue bi du ra Cristo bʉ ja ra pont'i, bi hoga ma ts'oquihʉ. \v 19 Nɛ i ɛ̨m bʉ rá t'ohni Oją: \q1 Ga uti ngue nte ní mbatho ʉ im ma jasɛ yʉ́n 'yomfɛ̨ni, \q1 nɛ ga hącpa yʉ́ ts'ɛdi zɛhɛ yʉ ją'i, ga ɛm bʉ ma'ueni, bi 'yɛ̨n Oją. \m \v 20 Nguetho bi zän Oją hin te ní mbat ʉ to'o ɛ̨na jasɛ yʉ́n 'yomfɛ̨ni, nɛ'ʉ ɛ̨mmɛ bin xäsɛ yʉ́m hmansɛ yʉ ją'i, nɛ'ʉ ɛ̨na pądi da dąh yʉm hma. Nguetho hingui sä da yąn a n'da ʉ nangue yʉ́m hman ʉ. \v 21 Nɛ bi bɛ̨nsɛ Oją, bi zän bʉya ngue hin dí bą Oją n'da ʉ yʉ́n 'yomfɛ̨nisɛ. Pɛ bi zänni da yąn ʉ to da hyąn'a rám hma nangue ra Cristo bi du, madague'bʉ t'ɛ̨mbi nte ní mbatho. \v 22 Nguetho nu ma mijudíohe im bɛ̨ni gue'ʉ yʉn t'øt'e mixte da nu 'bʉ gue'a n'da ram hma ngue majuąni. Nɛ nu'ʉ 'da ni mɛnguhʉ ngue hing yʉ judío ahʉ nząi i honsɛ n'da ram hma ngue i ɛ̨mb zɛhɛ majuąni. \v 23 Pɛ nu'a ram hma dím mamhbʉ ngue bi du bʉ ja ra pont'i ra Cristo, njonguin numanhosɛ a. Nɛ'ʉ yʉ judío i san tho 'bʉ i sifi, nɛ'ʉ hing yʉ judío i ɛ̨mbi nte ní mbatho 'bʉ i sifi. \v 24 Pɛ nujʉ ngue bi zoncahʉ Oją, madague'bʉ dyʉ judíohʉ ogue hin dyʉ judíohʉ, pɛ n'dat'a dí pąhmbʉ i ja rá ts'ɛdi Oją di hoga ma ts'oquihʉ nangue'a ra Cristo bi du. Janangue'a bi nɛqui ɛ̨mmɛ xʉn ndoho rán 'yomfɛ̨ni Oją. \v 25 Nɛ nuna ra 'yu bi zän Oją, pɛ man'da di muui na, madague'bʉ t'ɛ̨mbi hin te ní mbatho, xinda gue'ʉ yʉ́ 'yusɛ bi zän zɛhɛ yʉ ją'i. Ngue gue'a í t'ɛ̨mbi hin'yʉ rá ts'ɛdi Oją a, ngue bi du ra Cristo, pɛ man'da xʉn ngu bʉ ní nɛqui a, xinda gue'ʉ gätho yʉ́n t'øt'e zɛhɛ yʉ ją'i. \v 26 Ma zi cu ahʉ ngue bi zoncahʉ Oją, gam bɛ̨mhbʉ hague dín jahʉ bʉ na nujʉ ra ximhäi, ngue xʉn ngujʉ dyʉ́ 'yąmbʉihʉ, nɛ xʉn ngujʉ hin'yʉ ma ts'ɛdihʉ, nɛ xʉn ngujʉ ngue bin hyoya ma tahʉ. \v 27 Pɛ bi huan Oją ʉ i t'ɛ̨mbi yʉ 'yąmbʉi, n'damhma da mbɛ'ts' yʉ́ sä ʉ i jasɛ yʉ́n 'yomfɛ̨ni. Pɛ gue'a í huan Oją ʉ hin'yʉ yʉ́ ts'ɛdi bʉ na nu ra ximhäi, janangue'a da mbɛ'ts' yʉ́ sä ʉ i jasɛ yʉ́ ts'ɛdi. \v 28 Nɛ bi huan Oją ʉ nte di muui bʉ na nu ra ximhäi, nɛ'ʉ to'o i pa nts'ani, pɛ man'da in numanho Oją ʉ, nɛ gue'a dí 'bɛrpa yʉ́ ts'ɛdi ʉ to'o ɛ̨na i ja sɛ yʉ́n t'ɛ̨di. \v 29 Janangue'a njon di jap Oją din 'yɛ̨zɛhɛ. \v 30 Nɛ bi jajʉ Oją 'darpʉ dám 'bʉhmbʉ ra Cristo Jesús, nɛ gue'a ní 'dajʉ ran 'yomfɛ̨ni Oją a, nɛ nangue'a ra Cristo ní zimanhojʉ Oją, nɛ gue'a í 'yørcahʉ Oją ngue yʉ́ t'ʉhni gahʉ a, nɛ gue'a ní yąnjʉ bʉ ja ran ts'o. \v 31 Nguetho i mam bʉ ja rá t'ohni Oją, hin'yʉ 'bɛ'a man'da ran ho da zä da man'a n'da, hinda hønt'a ran ho bi 'yørpa Oją. \c 2 \s1 Hønt'a ram hma 'bɛ'a í du ra Cristo i ja rá ts'ɛdi \p \v 1 Ma zi cu ahʉ, nu'bʉ má mbagä bʉ guí 'bʉhmbʉ, ngue dá xi ahʉ rám hman Oją majuąni, pɛ hin dá huan thohogä yʉm hma guepʉ da numanhogä ra ximhäi, nɛ hin te dá ma nangue man 'yomfɛ̨nisɛ. \v 2 Nɛ nu'bʉ má bɛ̨ni ga mba bʉ guí 'bʉhmbʉ, pɛ dá bɛ̨ni hønt'a ga xi ahʉ 'bɛ'a ín ʉnba ra Jesucristo 'bʉ mí du bʉ ja ra pont'i. \v 3 Nɛ nu'bʉ mám 'bʉhmbʉ bʉ, dá øt'ä hin'yʉ ma ts'ɛdi, nguetho dá su Oją hin da numanho 'bʉ xcá uąspa mam hmansɛ, nɛ dá fɛt'i. \v 4 Nɛ nu'bʉ mán yąhʉ bʉ ngue dá xi ahʉ ram hma, hinga gue'a mam hmansɛ ngue mahotho bi pät a ni mbʉihʉ, pɛ hønt'a rá ts'ɛdi rá Hogandąhi Oją bi zä bi hoc a ni mbʉihʉ. \v 5 Janangue'a hinga gue'ʉ yʉ́n 'yomfɛ̨ni 'da yʉn 'yohʉ bi ja ahʉ gá 'yɛ̨c'yɛ̨ihʉ Oją, pɛ hønt'a rá ts'ɛdi zɛhɛ Oją bi ja ahʉ gá 'yɛ̨c'yɛihʉ. \s1 Rá Hogandąhi di japi dí fą Oją \p \v 6 Pɛ nu'a ram hma dím mamhbʉ nangue ra Cristo, go i pą ʉ xʉn ho yʉ́ t'ɛ̨c'yɛ̨i, ngue ran 'yomfɛ̨ni majuąni a. Nɛ hinga gue'a rán 'yomfɛ̨ni ra ximhäi bi bą ʉ xʉn ho yʉ́ t'ɛ̨c'yɛ̨i, xinga gue'ʉ yʉ́m hmansɛ ʉ yʉ́ ngʉrpi ra ximhäi, nɛ nu'ʉ mi ts'ʉtho di 'bɛh yʉ́ ts'ɛdi. \v 7 Pɛ nu ran 'yomfɛ̨ni dím mamhbʉ him mám fądi, pɛgue urcahʉ Oją ya, nangue ra Cristo mi sänni da yąnjʉ 'bʉ him mani 'yøt' ra ximhäi, nɛ da zixcahʉ bʉ mahɛ̨ts'i ní comhbʉ rán ho bʉya. \v 8 Pɛ xinga n'da ʉ i ɛ̨na jasɛ yʉ́ ts'ɛdi ua ja ra ximhäi ngue i pąrpa rán 'yomfɛ̨ni Oją. Nu'bʉ xtám bą'ʉ 'da, hin xtí cuarpʉ ja ra pont'i a ra Hmu mixte. \v 9 Pɛ tengu mán t'o't'i bʉ ja rá t'ohni Oją: \q1 Hin da zä da bąsɛ n'da a ran ho bi zän Oją da 'yørpa ʉ to'o hønt'a Oją im bɛ̨ni, \q1 nɛ njąm'bʉ da zä da 'yøsɛ n'da, \q1 nɛ njąm'bʉ da zä da nusɛ n'da, bi 'yɛ̨n rá t'ohni Oją. \m \v 10 Pɛ nujʉ dí pąhmbʉ a, nguetho bi xijʉ rá Hogandąhi Oją. Nɛ nu rá Hogandąhi Oją di ąts'i xʉn ho bʉ ja rán 'yomfɛ̨ni Oją, nɛ gue'a i xijʉ a bʉya. \v 11 Tengu yʉ ją'i hin jon da zä da bąrpa rá mbʉi rá miją'iui, pɛ hinda hønt'a rá mbʉi zɛhɛ n'da i pądi. Nɛ in jabʉ Oją, njon da bąrpi 'bɛ'a mbɛ̨ni, pɛ hinda hønt'a rá Hogandąhi zɛhɛ i pądi. Nɛ di bɛ̨ngahʉ a. \v 12 Nguetho bi 'dajʉ rá Hogandąhi Oją, nɛ hinga gue'a rán 'yomfɛ̨ni ra ximhäi, ngue in nde di bɛ̨ngahʉ rán 'yomfɛ̨ni Oją, nɛ gätho yʉ́ hogant'unni bi 'dajʉ nangue rá mate xʉn ndoho. \v 13 Pɛ nu'bʉ dím mamhbʉ rán 'yomfɛ̨ni Oją, pɛ hin dí uąspahʉ yʉm hma nangue man 'yomfɛ̨ni sɛhʉ, pɛ hønt'ʉ yʉm hma bi xängahʉ rá Hogandąhi Oją, nɛ da zä dí xihmbʉ xʉn ho ʉ to'o bin t'un rá Hogandąhi Oją. \v 14 Pɛ nu'a hingui 'bʉhmi rá Hogandąhi Oją, hingui sä da hyąni 'bɛ'a gätho i xängahʉ rá Hogandąhi Oją, nɛ ɛ̨mbi rám hman a n'da ra 'yąmbʉi. Nɛ njąm'bʉ sä da bądi, hinda hønt'bʉ dim 'bʉhmi rá Hogandąhi Oją. \v 15 Pɛ nu'a ra ją'i ngue 'bʉhmi rá Hogandąhi Oją da zä da bądi 'bɛ'a nam bøn'a 'bɛ'a gä i ja, ngue nda'a da numanho nɛ nda'a hin da numanho. Pɛ nu'a hing ra 'yɛ̨c'yɛi hin da zä da bąrpa yʉ́n 'yomfɛ̨ni ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i. \v 16 Njon da 'yɛ̨nsɛ da bąrpa rán 'yomfɛ̨ni Oją ra Hmu, njo'o da xifi xʉn ho 'bɛ'a da 'yøt' Oją. Pɛ nujʉ dí comhbʉ a rán 'yomfɛ̨ni a ra Cristo. \c 3 \s1 I comhbʉ Oją rá 'bɛfi ʉ yʉ́ mbɛfi \p \v 1 Ma zi cu ahʉ, nu'bʉ mám 'bʉhmbʉ bʉ him bi zä dá xi ahʉ ʉ xʉn hɛ̨i tengu i si ʉ in 'youi xʉn ho rá Hogandąhi Oją. Pɛ dá xi ahʉ tengu'bʉ gmí 'yothohʉ ua ja ra ximhäi, uague tengu'bʉ ja gním 'bʉhmbʉ nangue ra Cristo. \v 2 Pɛ dá xi ahʉ a hingui hɛ̨i tengu'bʉ ra xi'ba thoho dá 'da ahʉ, nguetho tengu'bʉ hin ní zä gui sihʉ xʉn ho ra hmɛ. Nɛ ngutho ya, guexta'a hønt'a ra xi'ba da zä gdín sihmɛhʉ. \v 3 Nguetho hin guín zac ni mbʉihʉ. Nɛ guín nde gam mixte zɛhɛhʉ, jananjabʉ gadín sʉhmbʉ. Pɛ ha hin guí øthʉ tengu'bʉ gyʉ ją'i thohohʉ ua ja ra ximhäi. \v 4 Nguetho guím mamhbʉ to'o guí tɛnhdʉ, nɛ 'da'ahʉ guí ɛ̨mhbʉ guí tɛngahʉ, nɛ mi'da ɛ̨na tɛn ra Apolo. Pɛ gue'a gní 'yøthʉ tengu'bʉ gyʉ́ ją'i thohohʉ. \v 5 'Bɛ'a dadí mu'be a ra Apolo. Ha hin guí pąhmbʉ ngue yʉ́ mbɛfi thoho gä'be Oją, ngue dá fäxa'be gá 'yɛ̨c'yɛihʉ ra Hmu, nangue ra 'bɛfi bin 'dac'be n'da ngu n'da gä'be. \v 6 Nugä dá tuh ra hmudä bʉ, nɛ nu'a ra Apolo bi uąpi, pɛ nu'a Oją bi japi bin te nɛ bi bøx ʉ yʉ hmudä. \v 7 Janangue'a hin'yʉ rá ts'ɛdi a bi duh ra hmudä, xinga gue'a bi uąpi, pɛ hønt'a Oją i ja rá ts'ɛdi ngue bi japi bin te yʉ hmudä a. \v 8 Nɛ nugä dí comhma'bɛfi'be a ra Apolo, nɛ nugä dá tuhu, nɛ nu'a ra Apolo bi uąpi. Nɛ di 'dac'be Oją 'bɛ'a in nde di 'dac'be nangue ra 'bɛfi dá øt'be n'da ngu n'da gä'be. \v 9 Nɛsɛ Oją dí comhbe rá 'bɛfi. Nɛ nu'ahʉ tengu'bʉ yʉ́ huąhi ahʉ Oją ngue bi thuhu. \p Nɛ nu'ahʉ tengu'bʉ n'da ra ngu ngue i hø a Oją. \v 10 Nɛ nugä tengu'bʉ n'da drá ngʉrpagądo nangue rá mate zɛhɛ Oją, ngue dá fä'mi xʉn ho yʉ́ guangujądo a ra ngu. Nɛ nu man'da pɛ di thoqui dim pɛpʉ ja a ra ngu. Pɛ n'da ngu n'da ra mbɛfi 'bʉ dim pɛpʉ ja a ra ngu, pɛ i jatho dim pɛfi xʉn ho. \v 11 Nɛ njon da zä di pärpa a rá guangujądo ra ngu, nɛ hønt'a ra Jesucristo ngue rá guangu n'da rá ngu Oją. \v 12 Pɛ nu'ʉ to'o di thoc'a ra ngu, sä da huahni xʉn ho 'bɛ'a da japi. Xʉn ho 'bʉ xøtho yʉ do dí fø't'a ra ngu, nɛ nu rá 'bet'e, xøtho yʉ t'ɛgui ʉ. Pɛ 'bo'o im bɛ̨ni dí fø't' yʉ za, o gue yʉ 'yox'yo, nɛ 'bo'o im bɛ̨ni dí mbet' yʉ paxi. \v 13 Nɛ nu yʉ́ 'bɛfi n'da ngu n'da yʉ 'yɛ̨c'yɛi da hnu hangu nangu di muui 'bʉ bi zøn ra pa din ja ran juąnbi. Nguetho da zøn ra pa da ts'ä nangue ra sibi, nɛ da fąh pʉya gue'bʉ xʉn ho bi 'yøt rá 'bɛfi n'da ngu n'da yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i. \v 14 Nɛ nu'bʉ n'da ra mbɛfi bi hyät' ra sibi a rá ngu bi hyøe, da dąh rán zäbi bʉya. \v 15 Pɛ nu'bʉ bin zø a ra ngu bi hyøe, nɛ nte da dąh rán zäbi bʉya nangue rá 'bɛfi bi 'yøt'e. Nɛ maguepʉ hin xtám bongui, tengu ʉ 'da bi 'da 'bʉ min zø yʉ́ ngu. \v 16 Pɛ ha hin guí pąhmbʉ ngue gue ahʉ yʉ́ ngu ahʉ Oją, nɛ nu rá Hogandąhi Oją i 'bʉpʉ mbo ni mbʉihʉ. \v 17 Nɛ nu'a to'o da 'yɛ̨na di ts'onba rá ngu Oją, ɛ̨mmɛ xʉn ngu yʉn ʉnbi da 'yørpa Oją. Nguetho nu rá ngu Oją xʉn ndʉxqui a, nɛ guesɛ ahʉ rá ngu ahʉ Oją. \v 18 Nɛ hin da zä gui thoqui gan hyäzɛhɛhʉ ngue guim bɛ̨mhbʉ jasɛ nin 'yomfɛ̨nihʉ. Pɛ jatho gam pumbɛ̨nihʉ a guím bɛ̨nsɛhʉ, janangue'a da zä gui tįmhbʉ a njuąntho ran 'yomfɛ̨ni xʉn ho. \v 19 Pɛ nu rán 'yomfɛ̨ni ra ximhäi nte di muui bʉ na nu Oją. Nɛ gue'a mán t'o't'i bʉ rám hman a, ngue nu'a nín 'yomfɛ̨nisɛ n'da 'bʉ i ɛ̨na dim mixte, pɛ di jap Oją dim 'bɛsɛ bʉ n'da bʉya. \v 20 Nɛ man'da bi man ram hma, ngue nu'a to'o ɛ̨na jasɛ yʉ́n 'yomfɛ̨ni, pɛ go i pą a ra Hmu ngue nte di muui ʉ yʉ́n 'yomfɛ̨ni. \v 21 Janangue'a hin guim bɛ̨mhbʉ man'da di muui n'da ra ją'i. Pɛ Oją bi 'da ahʉ gätho ni ngʉrpihʉ ngue da mbäx ahʉ. Nɛ gätho ʉ i jaua ja ra ximhäi nɛ'ʉ 'bɛ'a gä i 'bʉi, nɛ bi zän Oją di zɛ ahʉ ʉ. \v 22 Nɛcä ngue drá Pablogä dí fäx ahʉ, nɛ ra Apolo, nɛ ra Pedro. Pɛ nɛ'a 'bɛ'a gätho dín nuhʉ ua ja ra ximhäi i fäxcahʉ ga pąhmbʉ Oją, nɛ ra te i fäxcahʉ, nɛ ran dąte, nɛ ra pa i jabʉ ya, nɛ ra pa ba ɛ̨hɛ. Nɛ janangue'a gätho ni mbɛtihʉ ʉ. \v 23 Nguetho yʉ́ mbɛti ahʉ ra Cristo nɛ nu ra Cristo rá mbɛti Oją a. \c 4 \s1 Yʉ́ 'bɛfi i øt' yʉ́ 'bäihʉ ra Cristo \p \v 1 Pɛ nugä nɛ ra Apolo, nɛ jatho guim bɛ̨mhbʉ ngue yʉ́ 'yɛ̨hɛ gä'be ra Cristo, bin 'dac'be ra 'bɛfi ngue ga xi a'be rám hman Oją him mám fądi. \v 2 Pɛ damím bɛ̨mhbʉ, n'da ra 'yɛ̨hɛ̨ thoho 'bʉ bin t'un ra 'bɛfi, i jats'ɛdi tho di ją'ts'a sifi. \v 3 Pɛ hin dí ʉrpä a ra güɛnda a guím bɛ̨mhbʉ, ximangutho ʉ mi'da yʉ ją'i ɛ̨ngui hin dí ją'ts'i. Nɛ xínga guecä i sä ga pąsɛ 'bʉ dí ją'ts'i uague hin'na. \v 4 Pɛ nu ma mbʉigä dím bɛ̨ni hin dá soh ma 'bɛfi. Pɛ madague'bʉ ngubʉ dím bɛ̨nsɛ, pɛ jatho ga tø'mi gue'bʉ go da nusɛ Oją 'bɛ'a dá øt'ä. \v 5 Pɛ hin go m'bɛt'o gui 'yɛ̨mfʉ hingui ho bi 'yøt'a n'da. Pɛ 'bɛ gui tømhbʉ ba ɛ̨h ra Hmu, nɛ gätho di nɛqui bʉya 'bɛ'a mim bɛ̨mhbʉ mbo ma mbʉihʉ n'da ngu n'dajʉ. Nɛ di un Oją bʉya 'bɛ'a rán säui a bi 'yøt'a n'da ngu n'da ra 'yɛ̨c'yɛi. \v 6 Nu ram hma dí xi ahʉ, ma zi cu ahʉ, nanguecä'be ra Apolo, pɛ n'da ran zofo ngue hin da donts'i 'bɛ'a gui 'yøthʉ. Nɛ him man guim bɛ̨mhbʉ i ja rá ts'ɛdi n'da ra xänbate, nɛ xín guim bɛ̨mhbʉ n'datho xʉn ho xinda gue'ʉ mi'da. Janangue'a hin gui thoqui gan 'yɛ̨xhʉ. \v 7 Pɛ to'o bi ja ahʉ ngue xʉn ho ahʉ xinda gue'ʉ mi'da. Gätho 'bɛ'a i ja ahʉ bi 'da ahʉ Oją. Nɛ nu'bʉ guí pąhmbʉ bin 'da'adahʉ 'bɛ'a gä i ja ahʉ, pɛ hanja gnán 'yɛ̨zɛhɛhʉ, tengu'bʉ gá tįnsɛhʉ a ran ho i ja ahʉ. \v 8 Pɛ guí øthʉ tengu'bʉ gám hmusɛhʉ, ngue hin te guidí 'bɛhmbʉ, nɛ tengu'bʉ ya bin 'da a ni ts'ɛdihʉ ngue guidí mandahʉ gätho mi'da. Pɛ nuya tengu'bʉ ya gá sogahe. Pɛ hyøcta hmaha 'bʉ xquí søni ngue xtín ja ni ts'ɛdihʉ, nguetho nɛcähe n'dat'a xtín 'dac ma ts'ɛdihʉ 'bʉ. \v 9 Pɛ nugähe ngue ma 'bäihe ra Cristo, dím bɛ̨mhbe Oją bi 'yørcähe ngue i hnuhäigahe xinda gue gätho mi'da. Nɛ tengu'bʉ dyʉ́ ofädihe i pɛ'ts'i da thoje. Nɛ i pa ma ʉnguigahe 'bʉ i thengahe ra ximhäi. Nɛ'ʉ yʉ́m 'bɛhni Oją mahɛ̨ts'i di hyonya thoho nangue 'bɛ'a dí sähe. \v 10 Nɛ nuje t'ɛ̨nje dyʉ́ 'yąmbʉihe, nguetho dí tɛnhde ra Cristo. Pɛ nu'ahʉ ɛ̨mmɛ guí homhbʉ da t'ɛ̨n ahʉ i ja nin 'yomfɛ̨nihʉ nguetho guí ɛ̨na guí tɛnhdʉ ra Cristo. Pɛ nugähe hin'yʉ ma ts'ɛdihe bʉ na hnuje, pɛ nu bʉ na hnu ahʉ tengu'bʉ ɛ̨mmɛ i ja ni ts'ɛdihʉ. Nɛ ɛ̨mmɛ i pa nt'ɛ̨'ts'i ahʉ, pɛ nugähe i pa nts'ani gähe. \v 11 Nɛ gätho yʉ pa xʉ thogui, nɛ gätho yʉ pa i jabʉ ya, ɛ̨mmɛ dí sähe ra thuhu, nɛ ra tuthe, nɛ dyʉ́ 'yąhehe, nɛ pa m'bɛ'migahe, nɛ hin hapʉ pøni i ja ma ngumhbe. \v 12 Nɛ ɛ̨mmɛ dí yähmbe ngue dadím pɛsɛhe nangue ma 'yɛhe. Nɛ ɛ̨mmɛ i ts'anje, pɛ man'da dí äfe rán jąpi Oją nangue ʉ i sante. Nɛ ɛ̨mmɛ pa ma ʉngui gahe, pɛ mpähä thoho dí häthe 'bɛ'a i t'ørcahe. \v 13 Nɛ di c'ąman'ʉje, pɛ man'da dín zomanhohe. Nɛ ngutho yʉ pa jabʉ ya, i t'ørcahe tengu'bʉ dyʉ́ ngohäihe ra ximhäi ngue hin'yʉ 'bɛ'a dadí muje. \v 14 Pɛ hin dín nde ahʉ gui pɛ'ts' ni sähʉ nanguehna dí xi ahʉ. Pɛ dadí 'da ahʉ n'da ran zofo, nguetho tengu'bʉ ma t'ʉhni ahʉ ɛ̨mmɛ dadí huɛ̨c'ahʉ. \v 15 Pɛ madague'bʉ xquín nuhʉ 'dɛt'a mahuąhi ni ngʉrpihʉ i xän'nahʉ nangue ra Cristo, pɛ hønt'a n'datho ni tahʉ i 'bʉi, ngue guecä, nguetho rá mbʉdi thoho dá xi ahʉ nangue ra Cristo, jananjabʉ gá 'yɛ̨c'yɛihʉ bʉya. \v 16 Janangue'a dí ä'ahʉ ra mate ngue gui 'yøthʉ tengu dí øt'ä. \v 17 Nɛ gue'a dá pɛhndä bʉ ra Timoteo, ngue di zɛ ahʉ. Nɛ nu'a tengu'bʉ majuąni ma ts'ʉnt'ʉ ngue ɛ̨mmɛ dadí huɛ̨qui, nɛ di ją'ts'i xʉn ho, nguetho ɛ̨c'yɛi xʉn ho a ra Hmu. Nɛ di bɛ̨n'nahʉ ngue 'bɛ'a dí øt'ä ngue dí tɛnni xʉn ho ra Cristo Jesús. Nɛ ngutho dím mangä bʉ hapʉ gätho i ja yʉ́m pɛti yʉ 'yɛ̨c'yɛi. \v 18 Nu bʉ guí 'bʉhmbʉ, i 'bʉpʉ 'da im bɛ̨ni jasɛ yʉ́ ts'ɛdi, im bɛ̨ni ngue hin ga mba bʉ. \v 19 Pɛ mi ts'ʉtho ga mba bʉ gan nu'ahʉ 'bʉ da nde Oją. Nɛ ga pądi to'o gätho i ɛ̨na i jasɛ yʉ́ ts'ɛdi. Nɛ hinga hønt'ʉ yʉ́m hma ga øts'e, pɛ gan nu 'bʉ majuąni i ja yʉ́ ts'ɛdi nangue Oją. \v 20 Nguetho nu'bʉ majuąni di manda Oją bʉ ja rá mbʉi n'da, hinga høntho da bądi din yą xʉn ho, pɛ din ja ra ts'ɛdi njuąntho. \v 21 Ha guín ndehʉ ga fɛmhyą ahʉ 'bʉ dá mbagä bʉ, uague guín nde ga huɛ̨c'ahʉ 'bʉ dá søngä bʉ. \c 5 \s1 Da thøn'a thi n'da ra 'yɛ̨c'yɛi bi 'yøt'e tengu'bʉ ran 'yomt'ɛ̨ni \p \v 1 Nɛ dí øcä bin thątui rá hømbe n'da ra cu. Pɛ n'da ran thąti gá 'yøthʉ ɛ̨mmɛ xʉn ts'otho, tengu'bʉ ran 'yomt'ɛ̨ni. Nɛ njo'o to'o numanho tengu a, xínga gue'ʉ yʉ ją'i hingui ɛ̨c'yɛi Oją. \v 2 Nɛ sä ɛ̨mmɛ guídín 'yɛ̨xhʉ guí ɛ̨mhbʉ nte guídí 'bɛhmbʉ. Pɛ xingui ts'ʉ tu ni mbʉihʉ nangue 'bɛ'a bi 'yøt'a. Hanja ngue hin guí hømhbʉ thi a. \v 3 Pɛ madague'bʉ njo'ogä bʉ guí 'bʉhmbʉ, pɛ tengu'bʉ 'darpʉ dí 'bʉhmbʉ, ngue dá sändä a ran ʉnbi da nu a bi 'yøt' ra ts'oqui, tengu tho 'bʉ ya dí 'bʉcä bʉ. \v 4 Pɛ i jatho gätho gam pɛtihʉ nangue rá thuhu ma Hmuhʉ ra Jesucristo. Nɛ tengu thoho 'bʉ nɛcä dí 'bʉcä bʉ, janangue'a dá 'da ahʉ ran t'ɛ̨di i ja ua. Pɛ gan 'yohʉ rán t'ɛ̨di ma Hmuhʉ ra Jesús. \v 5 Nɛ nu'a ran 'yohʉ, dami hyømhbʉ thi da bɛnt'a ra zįthu, di ʉnba rá ngøc'yɛi, n'damhma da 'yäp rá punbi Oją nangue rá ts'oqui. Nɛ da zä da yąn Oją nangue rá mbʉi 'bʉ bi zøn ra pa bá peng ra Hmu bʉya. \v 6 Pɛ hingui sä gan 'yɛ̨xhʉ. Ha hin guí pąhmbʉ n'da ram hma, ngue ts'ʉtho ra íxi pɛ i sinni gätho ra jʉni. \v 7 Dami hyømhbʉ thi a ra nyo'ixi ngue ran ts'o guí 'bʉhmbʉ di ts'on'na nim pɛtihʉ. Janangue'a xtán ho ahʉ, tengu ra thuhmɛ an t'øt'e nangue ra jʉni ma'da'yo ngue nte ma íxi da mbɛ, i ts'i 'bʉ ndąbaxjua. Nɛ i jatho dan hojʉ, gue'a bi nde a ra Cristo 'bʉ mim 'bøts'e zɛhɛ bi hoga ma ts'oquihʉ. Nɛ gue'a ra hmɛpya mi u ʉ yʉ ją'i 'bʉ ndąbaxjua mi pøxa n'da ra t'ʉdɛ'yo. \v 8 Janangue'a thocpa thoho hønt'a xʉn ho ga øthʉ, nɛ hønt'a ra 'yu majuąni ga tɛnhdʉ. Nɛ gue'a ra thuhmɛ a ngue hin'yʉ ra íxi. Pɛ hin ga øthʉ tengu ra nyo'ixi, ngue 'bɛ'a gätho dín numanhosɛ nangue man 'yomfɛ̨nisɛhʉ, nɛ 'bɛ'a gätho mi'da xʉn ts'o. \v 9 Pɛ nu ra søcuą dá pɛn'nahʉ mam'bɛt'o, nɛ hin gá pąhmbʉ 'bɛ'a dín nde xcá xi ahʉ, ngue dá xi ahʉ hin gan 'yohʉ n'da ra 'yomt'ɛ̨ni. \v 10 Pɛ hin dí ɛ̨n ahʉ him man zohmbʉ ʉ hinga na pądi, madague'bʉ yʉ 'yomt'ɛ̨ni, nɛ yʉ ziyate, nɛ yʉ bɛ̨, nɛ'ʉ thąnde yʉ hyäte oją. Nguetho nu'bʉ gui sothohʉ ʉ, nɛ gui 'uehmbʉ ua ja ra ximhäi 'bʉ. Pɛ hinga gue'a dá xi ahʉ a. \v 11 Pɛ nu'a mi nde xcá xi ahʉ, ngue hin gui 'yɛ̨mfʉ ni cuhʉ ʉ 'da, nɛ xín gui comhbʉ rá 'bɛfi Oją n'da 'bʉ ɛ̨mbi ra cu 'bʉ guexta'a ran 'yomt'ɛ̨ni øt'e o gue'bʉ bin thątui a him mi sä xtín thątui, o ran ts'iyate, o i thąnde yʉ hyäte oją, o nɛ'ʉ yʉ ʉcuate, o gue ra įti, o gue ra bɛ̨. Pɛ o guín 'yohʉ ʉ tengu ʉ, xínga 'darpʉ gan sihmɛhʉ ʉ. \v 12-13 Nguetho ni 'bɛfihʉ gui juąnbahʉ ni mi'yɛ̨c'yɛihʉ 'bʉpʉ ja nim pɛtihʉ. Janangue'a gui hyømhbʉ thi a bi 'yøt' ra ts'oqui bʉ guí 'bʉhmbʉ. Pɛ nu'ʉ hinga ná ɛ̨c'yɛi, hingui sä ga juąnbahʉ ʉ, hønt'a Oją di juąnba ʉ. \c 6 \s1 Sä din hocpa zɛhɛ yʉ 'yɛ̨c'yɛi \p \v 1 Hanja gnín yąp zɛhɛhʉ bʉ 'bʉh ra zɛ'mi, nu'a hing ra 'yɛ̨c'yɛi. Hanja hinga gue'ʉ ni mi'yɛ̨c'yɛihʉ guí xihmbʉ di hoc'ahʉ. \v 2 Ha hin guí pąhmbʉ ngue ga juąnbahʉ ra ximhäi 'bʉ rán zɛgui yʉ pa, nguetho yʉ́ t'ʉhni gahʉ Oją. Hague má guet'ʉ yʉn sʉi dí øthʉ hin ga hojʉ, nguetho man'da hingui hɛ̨i dan hocpahʉ. \v 3 Nɛ asta gue'ʉ yʉ́m 'bɛhni Oją mahɛ̨ts'i ga juąnbahʉ. Ha má guet'ʉ yʉn junt'i dí øzɛhɛhʉ yʉ pa i jabʉ ya ngue hin da zä ga hojʉ. \v 4 Janangue'a nu'bʉ ja n'da ran junt'i, pɛ hin ga xihmbʉ n'da ra zɛ'mi, nguetho hin dí comh ma 'bɛfihʉ a. \v 5 Gue'a dí xi ahʉ a, janangue'a jatho gui pɛ'ts' ni sähʉ 'bɛ'a guí øthʉ. Ha njo'o n'da ahʉ i ja ts'ʉ ran 'yomfɛ̨ni ngue'a di hoc'ahʉ nangue ran sʉi guí øthʉ. \v 6 Ha i jatho da zix rá cu bʉ 'bʉh ra zɛ'mi n'da ra 'yɛ̨c'yɛi, nɛ hing ra 'yɛ̨c'yɛi a ra zɛ'mi. \v 7 Nɛ nu'a gní 'yøthʉ yʉn junt'i, nɛ gue'a gním 'bɛhmbʉ a. Hanja hin gní hyäthʉ a ran ts'o i t'øt ahʉ, nɛ hin guídí jafʉ da fɛ̨ ahʉ 'bɛ'a guí pɛshʉ. \v 8 Hin guí häthʉ, nguetho guesɛ ahʉ guí ørpahʉ ran ts'o ni cuhʉ, nɛ guí pɛ̨fʉ 'bɛ'a i pɛ'ts'i. \v 9 Pɛ ha hin guí pąhmbʉ ngue hin da zä da yʉrpʉ di manda Oją n'da ra ts'om'bäi. Nɛ o sä guim bɛ̨mhbʉ da zin Oją ʉ yʉ 'yomt'ɛ̨ni, o gue'ʉ i thąnde yʉ hyäte oją, o gue'ʉ in nutonto yʉ́ xisu yʉ́ mim 'yohʉhʉ, o gue'ʉ di 'yąsäba yʉ́ mim 'yohʉhʉ tengu'bʉ ra xisu. \v 10 Nɛ hin da yʉrpʉ di manda Oją ʉ yʉ bɛ̨, o yʉ ziyate, o yʉ įti, o yʉ ʉcuate, o yʉ nɛxmate. \v 11 In jabʉ gá 'yøthʉ 'da ahʉ, pɛ bi mba m'be't'e ni ts'oquihʉ, nɛ guesɛ Oją bi 'yøt'e yʉ́ t'ʉhni ahʉ. Nɛ bi hoc'ahʉ nangue a guí ɛ̨c'yɛihʉ ra Hmu Jesús, nɛ nangue a guí 'bʉhmbʉ rá Hogandąhi ma Ojąhʉ. \s1 Rá mbɛti Oją ma ją'ihʉ \p \v 12 Majuąni a ram hma ngue i ja man t'ɛ̨dihʉ ga øthʉ 'bɛ'a gätho dín ndehʉ. Pɛ m'batho a da bømanho ga øthʉ. Majuąni ngue i ja man t'ɛ̨dihʉ ga øthʉ 'bɛ'a gätho dín ndehʉ. Pɛ hin gan nde ga øthʉ a da dącpa ma mbʉihʉ. \v 13 Nɛ majuąni a ram hma nangue ran ts'ihmɛ, ngue nu'bʉ in ndehmɛ ma fohohʉ, dan sihmɛhʉ. Pɛ hin'yʉ 'bɛ'a man'da nts'änni nangue ma fohohʉ, nɛ da zøn ra pa ngue da man Oją him man dan sihmɛhʉ. Pɛ nu'bʉ in nde ran 'yomt'ɛ̨ni ma ją'ihʉ, hingui sä ga øthʉ a, nguetho nu ma ją'ihʉ bi zän Oją dim 'bʉpʉ ra Hmu. \v 14 Nɛ da xox Oją ma ją'ihʉ nangue rá ts'ɛdi, tengu thoho a ra Cristo bi xox 'bʉ mi du. \v 15 Ha hin guí pąhmbʉ ngue nu ma ją'ihʉ, gue'a rá ją'i ra Cristo a. Ha da zä ga hąjʉ n'da xɛqui rá ją'i ra Cristo, ngue ga øt' ran 'yomt'ɛ̨ni, tengu'bʉ n'danją'i tho ga øt'be n'da ra xisu ra 'yomt'ɛ̨ni. Pɛ hingui sä ga øthʉ tengu a. \v 16 Pɛ gue'a i øt' ra 'yomt'ɛ̨ni bʉ na nu Oją, tengu bi mam bʉ ja rá t'ohni, ngue nu'ʉ mi yonją'i, pɛgue bi 'yøt'e tengʉ'bʉ n'danją'i tho bi gohi. \v 17 Pɛ nu'a ra ją'i 'bʉ in 'youi ra Cristo, tengu'bʉ n'danją'i tho da 'yøt'ui. \v 18 Janangue'a da zä gui 'dahmbʉ bʉya nangue'a ran 'yomt'ɛ̨ni. Nguetho nu mi'da yʉ ts'oqui di ts'onba bʉ maxøts'e rá ngu Oją, pɛ nu ran 'yomt'ɛ̨ni di ts'onba bʉ mbo rá ngu Oją. \v 19 Ha hin guí pąhmbʉ ngue nu ni ją'ihʉ rá ngusɛ rá Hogandąhi Oją a, nguetho 'bʉpʉ mbo ma ją'ihʉ a, gue'a bi 'dajʉ Oją a. Nɛ nu ni ją'ihʉ hin ni mbɛti zɛhɛhʉ a. \v 20 Nguetho Oją bi 'yøt'e rá mbɛti ahʉ, nɛ tengu'bʉ xʉm hmadi bi gut'i. Janangue'a ga ørpahʉ rá 'bɛfi Oją nangue ma ją'ihʉ nɛ nangue ma mbʉihʉ. \c 7 \s1 Ran zofo nangue ran thąti \p \v 1 Pɛ nuya ga xi ahʉ a guí ängahʉ. Nɛ ya dí xi ahʉ ngue xʉn ho 'bʉ da zɛt'a n'da ran 'yohʉ, hin da hyon rá xisu. \v 2 Pɛ ɛ̨mmɛ xʉn ngu ran 'yomt'ɛ̨ni i ja. Janangue'a man'da xʉn ho 'bʉ dim 'bʉh rá xisu n'da ran 'yohʉ, nɛ dim 'bʉh rá ndø n'da ra xisu. \v 3 Nu ran 'yohʉ i jatho dim 'bʉhmi xʉn ho rá xisu. Nɛ ngutho ra xisu, i jatho dim 'bʉhmi xʉn ho rá ndø. \v 4 Nguetho nu n'da ra xisu hin di manda zɛhɛ a rá ją'i zɛhɛ, pɛgue di manda a rá ndø. Nɛ ngutho n'da ran 'yohʉ hin di manda zɛhɛ a rá ją'izɛhɛ, pɛgue di manda a rá xisu, nguetho n'dat'a ram 'bʉi øt'e. \v 5 Pɛ hin da 'ue'a n'da nangue rá xisu, nɛ xín da 'ueh ra xisu nangue rá ndø. Pɛ hinda hønt'bʉ gá bɛ̨mhbʉ gan yąhʉ Oją 'da yʉ pa da zä gui sɛthʉ. Pɛ i jatho 'da'angu guim bɛ̨mhbʉ ni xisuhʉ. Nɛ m'bɛjua bʉya da zä gan yąhʉ ni xisuhʉ mahøn'a. Nguetho nu'bʉ nya'a ts'ʉ yʉ pa hin gui yąhʉ ni xisuhʉ, xømhma thoho da hyä ahʉ ra zįthu 'bʉ hingui sä gui sɛthʉ. \v 6 Nu'a dí xi ahʉ, tengu'bʉ n'da ran t'ɛ̨di. Pɛ hin dadí hɛc'ahʉ 'bʉ guín nde gan thąthʉ o xin guín nde gam 'bʉsɛhʉ. \v 7 Pɛ dí ɛ̨nsɛgä ngue xʉn ho 'bʉ gätho dim 'bʉsɛ tengugä. Pɛ hingui sä, nguetho n'da ngu n'da bin 'dajʉ ra ts'ɛdi nangue Oją, ngue 'dahma 'dan'yo ga øthʉ n'da ngu n'dajʉ. \v 8 Pɛ dí xi ahʉ, nu'ʉ to'o hinga na din thąti, nɛ'ʉ xʉn du yʉ́ xisu, nɛ'ʉ xʉn du yʉ́ ndø, man'da xʉn ho 'bʉ ya hin gan simhbʉ, tengu thohogä. \v 9 Pɛ nu'bʉ hingui sä da zɛthoho n'da, man'da xʉn ho da hyon rám pɛpiui, ngutho n'da ra xisu, nɛ ngutho n'da ran 'yohʉ. Nguetho ɛ̨mmɛ di xømbʉi ngue njongui 'bʉhmi. \v 10 Nɛ dí xi ʉ to'o i 'bʉhmi yʉ́ ndø, hingui sä da zogui. \v 11 Nɛ nu'bʉ bi zoh rá ndø n'da ra xisu, i jatho dim 'bʉsɛ, o gue dim 'bʉhmi mahøn'a a rá ndø. Nɛ ximangutho n'da ran 'yohʉ, hingui sä din xummi a rá xisu. Nɛ nuna ran t'ɛ̨di i jaua dí xi ahʉ, him mam hmansɛgä, pɛgue rám hma ma Hmuhʉ ra Jesucristo 'bʉ mi'bʉcua ja ra ximhäi. \v 12 Nɛ nu man'da ram hma dí xi ahʉ him bi man'a ma Hmuhʉ 'bʉ mi 'bʉcua. Nɛ nu'a ram hma dí xi ahʉ, nu'bʉ n'da ra cu, ngue hing ra 'yɛ̨c'yɛi a rá xisu, pɛ nu ra xisu 'bʉ in nde ma zä dim 'bʉpʉ, pɛ man'da xʉn ho 'bʉ di thoqui dim 'bʉhmi. \v 13 Nɛ ngutho n'da ra xisu 'bʉ ra 'yɛ̨c'yɛi, nɛ hing ra 'yɛ̨c'yɛi a rá ndø, pɛ nu rá ndø 'bʉ ma zä in nde dim 'bʉhmi a rá xisu, pɛ man'da xʉn ho 'bʉ di thoqui dim 'bʉhmi. \v 14 Nɛ nu Oją di jamansu n'da ran 'yohʉ ngue hing ra 'yɛ̨c'yɛi, ngue'bʉ ra 'yɛ̨c'yɛi a rá xisu. Nɛ ngutho n'da ra xisu ngue hing ra 'yɛ̨c'yɛi, pɛ Oją di jamansu ngue'bʉ ra 'yɛ̨c'yɛi a rá ndø. Nu'bʉ hin xtan jabʉ, ya hin xtí jąp Oją ni t'ʉhnihʉ 'bʉ. Pɛgue ya mająpi nangue Oją ʉ. \v 15 Pɛ nu'a ran 'yohʉ hing ra 'yɛ̨c'yɛi, o gue n'da ra xisu, nɛ nu'bʉ in nde da zo a ra 'yɛ̨c'yɛi mi 'bʉhmi, man'da xʉn ho 'bʉ di thøtho da mba. Nɛ hingui sä da 'yørpa ra ts'ɛdi dim 'bʉhmi 'bʉ ya hingui nde. Nguetho Oją bi zängahʉ dam 'bʉmanhohʉ ngue nte man sʉi din ja. \v 16 Nɛ nu'bʉ guí 'bʉhmbʉ ʉ hing yʉ 'yɛ̨c'yɛi, xømhma thoho da yąn yʉ́ mbʉi 'bʉ gui fäxhʉ da dįn ra 'yu, nɛ'ahʉ gyʉ́ xisuhʉ, nɛ'ahʉ gyʉn 'yohʉhʉ. \v 17 Pɛ jatho gui 'yøthʉ a dí bømanho a rá ts'ɛdi bi 'da ahʉ Oją, n'da ngu n'da ahʉ, ngue nda'a bi zän Oją gdám 'bʉhmbʉ, tengu gmí øthʉ 'bʉ hin ní zon'nahʉ Oją. Nɛ ngutho dí xicä mi'da ngue hønbʉ go hapʉ i ja yʉ́m pɛti yʉ 'yɛ̨c'yɛi. \v 18 Nɛ nu'ʉ to'o nthɛqui yʉ́ xifani 'bʉ mi 'yɛ̨c'yɛi Oją, pɛ i jatho guexta'a rá hmɛpya yʉ́ ją'i nguetho yʉ judío. Nɛ nu'bʉ n'da ngue him mán thɛqui rá xifani, pɛ hin da bɛ̨ni ngue m'bɛjua tho da hyɛqui. \v 19 Nguetho nte ni mba tho 'bʉ am hmɛpya uague hin'na. Pɛ man'da i jats'ɛditho ga øthʉ a i xijʉ Oją. \v 20 Pɛ n'da ngu n'da da 'yøt'e nda'a da zä dám 'bʉi, tengu mi øt 'bʉ hin ní 'yɛ̨c'yɛi. \v 21 Nu'bʉ gmín 'yɛ̨hɛhʉ bʉ 'bʉh yʉ ją'i 'bʉ gmí däp ni mbʉihʉ Oją, pɛ hingui jatho gui päh ni 'bɛfihʉ. Pɛ nu'bʉ da xi a ni hmuhʉ ngue gui pømhbʉ, pɛ man'da xʉn ho 'bʉ gui pømhbʉ bʉya. \v 22 Nɛ nu'bʉ n'da ra 'yɛ̨hɛ, 'bʉ mi däp rá mbʉi ra Cristo, bi mba ma thøgue bʉ na nu Oją. Nɛ ximangutho n'da ra ją'i ngue him bin 'yɛ̨hɛ, pɛ bin 'yɛ̨hɛ nangue ra Cristo. \v 23 Ngue nu Oją bi 'yøt'e yʉ́ t'ʉhni gahʉ, nɛ tengu'bʉ xʉm hmadi bi gut'i. Janangue'a 'yo guí tɛnthohohʉ 'bɛ'a di 'bɛp ahʉ gui 'yøthʉ yʉ ją'i 'bʉ i xi ahʉ gui 'yøthʉ yʉ ts'oqui. \v 24 Nɛ n'da ngu n'da ahʉ, ma zi cu ahʉ, gui thoqui gui 'yøthohohʉ ni 'bɛfihʉ, tengu gmí øthʉ 'bʉ hin gní 'yɛ̨c'yɛihʉ Oją. Pɛ man'da gui thoqui gui 'yøthʉ xʉn ho guepʉ da numanho Oją. \v 25 Nɛ nu man'da ram hma guí ängahʉ nangue'ʉ njo'o yʉ́ xisu o yʉ́ ndø, pɛ hin'yʉ n'da ram hma bi mansɛ a ma Hmuhʉ ra Jesucristo 'bʉ mim 'bʉcua ja ra häi. Pɛ ga xi ahʉ a dím bɛ̨ngä. Nɛ xʉn ho 'bʉ gui 'yøthʉ a dím mangä, nangue a rá mate ma Hmuhʉ bi 'dac ran 'yomfɛ̨ni. \v 26 Nɛ nu mam hmangä dí xi ahʉ ya, nangue njo'o yʉ́ xisu o njo'o yʉ́ ndø, xʉn ho 'bʉ din jatho tengu in ja ya. Nguetho nu'ʉ yʉ pa jabʉ ya, xʉn hɛ̨itho 'bʉ gan nuhʉ yʉn ʉnbi 'bʉ dán simhbʉ. \v 27 Nɛ nu'bʉ n'da i 'bʉh rá xisu, hin da bɛ̨ni ngue da hyɛgui, nɛ nu'bʉ n'da njo'o rá xisu, hin da bɛ̨ni da hyoni. \v 28 Pɛ nu'bʉ guín ndehʉ gan simhbʉ, hin guim bɛ̨mhbʉ ngue ra ts'oqui a. Nɛ ngutho 'bʉ n'da ra hmute da bɛ̨ni din thąti, pɛ hin da 'yɛ̨mbi ra ts'oqui a. Pɛgue nu'bʉ gan simhbʉ, man'da xʉn hɛ̨i ram 'bʉi gui 'yøthʉ, xinda gue'bʉ njon xtím 'bʉ ahʉ. Nɛ dín nde gan yąn ahʉ nangue ʉ xʉn hɛ̨i. \v 29 Ma zi cu ahʉ, nu'a nam bøn a dí xi ahʉ, him min ngu yʉ pa dam 'bʉhmbʉ ua ja ra ximhäi. Janangue'a i jatho ga humbahʉ ga juahmbʉ n'dihi rá 'bɛfi Oją yʉ pa ní mba bʉ. Nɛ nu'ʉ to'o i 'bʉh yʉ́ xisu bʉya, nɛ xingui ts'ʉ da bɛ̨ni da 'yɛ'ts'a rá 'bɛfi Oją nangue a rá xisu. \v 30 Nɛ hingui sä nya'a ga ɛshʉ rá 'bɛfi Oją 'bʉ ya dín nuhʉ ra dumbʉi, nguetho dí xønhdʉ ga juahmbʉ n'dihi rá 'bɛfi Oją. Nɛ xíngui sä nya'a dan johyahʉ nangue ma amigohʉ, xínga gue'ʉ dí tämhbʉ nya'a gan numanhohʉ. \v 31 Nɛ ngutho ʉ to'o gätho i øt' yʉ́ 'bɛfi zɛhɛ ua ja ra ximhäi, pɛ man'da zi ts'ʉtho da bɛ̨ni. Nguetho mi ts'ʉtho da guadi 'bɛ'a gätho dín nuhʉ ya. \v 32 Janangue'a dín nde ahʉ ngue man'da ts'ʉtho guim bɛ̨mhbʉ 'bɛ'a di hɛ̨n ahʉ ua ja ra ximhäi. Nɛ nu'bʉ n'da ran 'yohʉ ngue njo'o rá xisu, pɛ man'da ɛ̨mmɛ da bɛ̨n a rá 'bɛfi Oją, nguetho 'bʉsɛ, nɛ i honi 'bɛ'a da numanho Oją. \v 33 Pɛ nu'bʉ ya i 'bʉh rá xisu, nɛ hinga hønt'a rá 'bɛfi Oją da hyom bʉya, nɛ'a rá xisu da numanho nɛ da hyonbi 'bɛ'a gätho da hyoni. \v 34 Nɛ nu'a n'da ra xisu ngue njo'o rá ndø, pɛ man'da da zä hønt'a rá 'bɛfi Oją da bɛ̨ni da 'yøt'e. Pɛ nɛ'a rá ją'i nɛ'a rá mbʉi hønt'a rá 'bɛfi Oją øt'e. Pɛ nu'a ra xisu 'bʉ ya i 'bʉh rá ndø, nɛ da 'yøt'e dí numanho a rá ndø. \v 35 Nɛ nuna dí xi ahʉ dín nde ga fäx ahʉ, nɛ hin dín nde ga ʉn'nahʉ. Nɛ dín nde ahʉ gui 'yøthʉ a xʉn ho, ngue hin di hɛ̨i ni mbʉihʉ 'bʉ gui 'yøthʉ rá 'bɛfi Oją. \v 36 Pɛ nu'bʉ n'da ran 'yohʉ ngue i 'bʉ a n'da rá t'įxu, nɛ ya bi zøn ra ora din thąti. Nɛ im bɛ̨ni hingui ho 'bʉ da ząmmi, nɛ ɛ̨mmɛ in nde rá t'įxu din thąti, xʉn ho 'bʉ di thąrpa a rá t'įxu, nɛ hin da 'yɛ̨mbi ra ts'oqui a. \v 37 Pɛ nu'bʉ n'da ran 'yohʉ hin te im bɛ̨n rá mbʉi ngue din thąt'a rá t'įxu, nɛ nu'bʉ ja rán t'ɛ̨di rá ta da zä da xifi, pɛgue man'da xʉn ho 'bʉ dim 'bʉtpʉ. Nɛ n'dat'a im bɛ̨ni ngue gue'a xʉn ho da 'yøt'a. Nɛ da bądi xʉn ho a bi 'yør bʉya. \v 38 Janangue'a nu'ʉ to'o di thąrpa yʉ́ t'įxu, xʉn ho i øt'e, pɛ nɛ'ʉ to hingui nde di thąrpa yʉ́ t'įxu, pɛ man'da xʉn ho i øt'ʉ. \v 39 Pɛ nu'bʉ n'da ra xisu bi hyon rá ndø, pɛ i jatho dim 'bʉhmi gätho yʉ pa i 'bʉ a rá ndø. Nɛ nu'bʉ ya bi du a rá ndø, 'bʉ in nde din thąt mahøn'a, xʉn ho ngue din thąti, pɛgue n'da rá mi'yɛ̨c'yɛiui din thątui mahøn'a. \v 40 Pɛ dí ɛ̨nsɛgä ngue man'da din johya 'bʉ hin din thąti mahøn'a. Nɛ dím bɛ̨ni ngutho di bɛ̨ngä rá Hogandąhi Oją. \c 8 \s1 'Da yʉn t'änni nangue yʉ 'bøts'e \p \v 1 Nɛ nuya dín nde ga xi ahʉ a gá 'yängahʉ, 'bʉ da zä gui sahʉ a ra ngø xí 'bøspa ʉ yʉ hyäte oją, uague hin'na. Nɛ majuąni guím mamhbʉ ngue gätho gahʉ dí pąhmbʉ xʉn ho a. Pɛ nu'a gní pąhmbʉ, gue'a gnín 'yɛ̨xtahʉ a. Pɛ man'da gue'a ran huɛ̨cate nan te rá 'bɛfi Oją a. \v 2 Pɛ nu'bʉ guí ɛ̨nsɛhʉ guí pąhmbʉ ran 'yomfɛ̨ni, pɛ guepʉ na fąpʉ bʉya ngue hinga ná pąhmbʉ xʉn ho, nguetho guidín 'yɛ̨xhʉ. \v 3 Pɛ nu'bʉ majuąni dín numanhohʉ Oją, nɛ dí comhbʉ rán 'yomfɛ̨ni Oją 'bʉ. \v 4 Nuya, nu'ʉ 'bɛ'a gätho bí 'bøspa ʉ yʉ hmite, pɛ dí pąhmbʉ hing yʉ oją ʉ ɛ̨mbi n'youi. Nɛ dí pąhmbʉ n'datho Oją 'bʉi, nɛ hønt'a i ja rá ts'ɛdi a. \v 5-6 Nɛ madague'bʉ t'ɛ̨mbi 'bʉh yʉ oją ua ja ra häi nɛpʉ mahɛ̨ts'i, nɛ t'ɛ̨mbi xʉn ngu yʉ oją nɛ yʉ hmu, pɛ nujʉ, hønt'a n'datho a Oją dí 'bʉhmbʉ, ngue ra Ta, nɛ bi zänni 'bɛ'a gätho i ja, nɛjʉ bi zängahʉ ga ørpahʉ rá 'bɛfi. Nɛ hønt'a n'datho a ra Hmu dí 'bʉhmbʉ, ngue gue'a ra Jesucristo a, nɛ gue'a í 'yøt' Oją 'bɛ'a gätho i ja, nɛ gue'a bi 'dajʉ ra te xʉn ho ma mbʉihʉ a. \v 7 Pɛ hinga gätho yʉ cu guí 'bʉhmbʉ i pądi xʉn ho nangue ʉ yʉ hyäte oją, nɛ ząi mi thąnde ʉ, janangue'a ɛ̨na guexta'a im bɛ̨m 'bʉ ya bi za a ra ngø xí 'bøts'e. Nɛ i ɛ̨nsɛ ngue'a ra ts'oqui a 'bʉ ya bi za, nguetho hinguin zaqui yʉ́ t'ɛ̨c'yɛ̨i. \v 8 Pɛ hinga gue yʉn ts'ihmɛ dí sihʉ nan numanhojʉ Oją. Xín gam bɛ̨mhbʉ ngue'a nan numanhojʉ a 'bʉ dí sihʉ o hin dí sihʉ. \v 9 Pɛ i jatho gui jamansufʉ yʉ́ mbʉi ni cuhʉ. Nɛ mamí jafʉ da dąng bʉ ja ra ts'oqui, nguetho hinga na pądi 'bɛ'a guí øthʉ 'bʉ guí øthʉ a guí pąhmbʉ xʉn ho. \v 10 Pɛ xi'bʉ da nu ahʉ 'da ni cuhʉ gue'a guí sihmɛhʉ bʉ ja yʉ́ niją yʉ hmite. Nɛ guí pąhmbʉ xʉn ho 'bɛ'a guí sihʉ. Pɛ nu'ʉ ni cuhʉ im bɛ̨nsɛ gue'a ra ts'oqui a 'bʉ da ts'i. Nɛ xi'bʉ sä da 'yɛ̨na da hyut'an zambʉi da zi ʉ xí 'bøx bʉya. \v 11 Jananjabʉ nu nin 'yomfɛ̨nihʉ gue'a nam 'bɛh ni cuhʉ a, nguetho hinga na pądi xʉn ho. Pɛ nu'ʉ ni cuhʉ, gue'a í du ra Cristo a ngue da yąnba yʉ́ te. \v 12 Janangue'a nu'bʉ ngubʉ guí øthʉ, pɛ guí ørpahʉ ra ts'oqui ra Cristo 'bʉ, nguetho guí ørpahʉ ra ts'oqui ni cuhʉ ngue hinguin zaqui yʉ́ t'ɛ̨c'yɛ̨i, nɛ guidí ts'onbahʉ yʉ́ mbʉi. \v 13 Nɛ nugä drá Pablogä, nu'bʉ gue'a ra ngø dí sagä nin ʉnba rá mbʉi n'da ma cu, pɛ man'da xʉn ho 'bʉ him man ga sagä ra ngø 'bʉ, janangue'a hin ga japi da mbeng bʉ ja yʉ ts'oqui n'da ma cu. \c 9 \s1 Da bɛ̨ni nda'a xʉn ho da 'yøt' yʉ́ 'bäihʉ ra Cristo \p \v 1 Nɛ nugä man'da ja man t'ɛ̨di xcá øt'ä 'bɛ'a gätho dín numanho ga øt'ä, nguetho majuąni ma 'bäigä'be a ra Cristo, ngue dá nusɛgä a ra Hmu. Nɛ mfądi majuąni bin 'dac man t'ɛ̨di nguetho dá ja ahʉ gá 'yɛ̨c'yɛihʉ Oją nangue rám fäts'i ra Hmu. \v 2 Nɛ masque i 'bʉh mi'da ɛ̨ngui him ma 'bäigä'be ra Cristo, pɛ nu'ahʉ guí pąhmbʉ, nɛ mfądigui nangue ahʉ. \v 3 Nɛ gue'a ga xicä ʉ to'o da 'yängui nangue man t'ɛ̨di. \v 4 Nɛ i ja man t'ɛ̨di xcá tąh man zäbi o xtín 'dac man ts'ihmɛ. \v 5 Nɛ i ja man t'ɛ̨di xcán thąt'be n'da ra xisu, ngue ma mi'yɛ̨c'yɛ̨i'be, nɛ xcá sits'i hønbʉ go hapʉ dí 'yo, tengu i øt'ʉ yʉ́n 'yohʉ ra Cristo, nɛ ra Pedro, nɛ mi'da yʉ́ 'bäihʉ ra Cristo. \v 6 Pɛ ha guím bɛ̨mhbʉ hin'yʉ man t'ɛ̨di'be a ra Bernabé ngue xcá ɛ'ts' ma 'bɛfi zɛhɛ'be ngue'a ná tąh man ts'ihmɛ'be. \v 7 Nguetho njo'o n'da ra dofʉi i juzɛhɛ yʉ́ gasto zɛhɛ. Nɛ n'da ra ją'i 'bʉ i øt' ran uąndät'ä i jant'ɛ̨di da zi. Nɛ yʉ ją'i 'bʉ di 'yɛ̨h yʉ́ dɛ'yo, i jant'ɛ̨di da zip yʉ́ xi'ba ʉ yʉ́ dɛ'yo 'bʉ in nde. \v 8 Pɛ hinga hønt'ʉ yʉ ją'i im ma tengu na dí xi ahʉ, pɛ nɛ'a Oją im ma tengu na, nɛ gue'a mán t'o't'i bʉ ja rán t'ɛ̨di Oją a. \v 9 Nguetho nu'a rán t'ɛ̨di Oją bi 'yo't'a ra Moisés: “Pɛ nu'bʉ n'da ra mbʉndąni i pʉ, hingui sä da thurpa rá nde, n'damhma da zä da za ʉ yʉ xi'yømpøhø i jabʉ,” bi 'yɛ̨na. Pɛ ha gam bɛ̨mhbʉ hønt'ʉ yʉn dąni in nu Oją. \v 10 Ha hin dí pąhmbʉ ngue nɛjʉ da t'ørcahʉ a i hmangua, nguetho n'da ran t'uti a, man t'o't'i nanguejʉ. Nɛ tengu'bʉ dadím pɛhmbʉ bʉ ja ra häi, ngutho ʉ yʉ dujʉ nɛ'ʉ yʉ mbɛjʉ, nɛ xʉn ho 'bʉ da bɛ̨ni da dąh yʉ́n zäbi nangue yʉ́ 'bɛfi øt'e. \v 11 Nɛ nugä'be tengu'bʉ ya dá tu'be ra hmudä bʉ guí 'bʉhmbʉ nangue ra te. Pɛ xiya ha guím bɛ̨mhbʉ hingui ho 'bʉ xcá xoc'be ngue ga si'be. Nu'a nam bøn'a dí xi ahʉ, tengu'bʉ ya xquí jurca'be. \v 12 Pɛ nu'ʉ mi'da yʉ xänbate i hąni 'bɛ'a guídí unhdʉ, nɛ man'da i ja man t'ɛ̨di'be xcá hąm'be 'bʉ xcá nde'be. Pɛ hinga gue'a dí hongä'be ngue'a ga tą'be. Xʉn ngu ʉ gätho dadín 'yɛpta'be, nguetho dí su'ahʉ hin xquí hyąmhbʉ a rán ho ma'da'yo ra Cristo. \v 13 Pɛ guí pąhmbʉ 'bɛ'a i øt'ʉ to'o dim pɛpʉ ja yʉ́ niją ma mijudíohe, hønt'a i tįm bʉ ja ra niją i si, nɛ gue'a nam pɛp ʉ yʉn t'unni din t'un'na Oją bʉ. \v 14 Nɛ nguthogähe ya, ngue'a dím mamhbe rán ho ma'da'yo ra Cristo, bi zän ra Hmu ngue gue'a dám pɛpähe a rám hma. \v 15 Pɛ hin dí øt'ʉ yʉn t'ɛ̨di gä bin 'daqui. Nɛ hinga gue'a nam bøn'a dá ot'ahʉ a, ngue gui 'dajʉ man zäbigä. Pɛ man'da xʉn ho 'bʉ ga tugä, xínda gue'bʉ 'bo'o da 'uįngui, nɛ ndetho dí 'uega man johya. \v 16 Pɛ nu'bʉ hønt'a ga øt'ä ngue ga mangä rám hman ra Cristo, pɛ hin dí guah man johyagä a 'bʉ, nguetho gue'a ín 'dac ma 'bɛfi a. Nguetho jats'ɛdi tho gam mangä a ram hma. \v 17 Pɛ nu'bʉ mpähä thoho dí øt'ä rá 'bɛfi ma Hmu, nɛ i ja 'bɛ'a dí tąhą. Pɛ nu'bʉ dąts'ɛdi tho ga øt'e ts'ʉtho, pɛ guemhma 'yo ma güɛnda ga juadi. \v 18 Pɛ 'bɛ'a nin jurca 'bʉ mpähä thoho dím man rán ho ma'da'yo ra Cristo. Pɛ man'da dí tąh ran johya 'bʉ nte dí tącä ra hmɛ. Janangue'a man'da xʉn ho 'bʉ nte ga tąhą, madague'bʉ i ja man t'ɛ̨di ngue xcá tąhą nangue'a ma 'bɛfi. \v 19 Nɛ madague'bʉ hingan ts'änni ngue dan 'yɛ̨hɛ̨gä, nɛ njo'o n'da ra ją'i ngue'a ma hmu, pɛ dí cohi tengu'bʉ drá 'yɛ̨hɛ̨gä ʉ gätho yʉ ją'i, nguepʉ da zä ga zɛdi da dįn ra 'yu xʉn ho ʉ mi'da xʉn ngu. \v 20 Janangue'a nu'bʉ dí 'bʉhmbe ma mijudíohe, ngue i øt' yʉn t'ɛ̨di bi xi Oją yʉ judío, nɛcä dí øt'ä ʉ, madague'bʉ hin di mandagä ʉ. Janangue'a da zä ga zɛrpa yʉ́ mbʉi da 'yɛ̨c'yɛ̨i ra Cristo. \v 21 Pɛ nu'bʉ dí 'bʉhmbe ʉ hingui pąh yʉn t'ɛ̨di bi xi Oją yʉ judío, nɛcä hin dí øt'ä ʉ. Janangue'a da zä bʉ ga zɛdi da 'yɛ̨c'yɛ̨i ra Cristo. Pɛ hingui nde da ma ngue dí sotho ʉ yʉ́n t'ɛ̨di Oją, nguetho dí tɛndä a im man ra Cristo. \v 22 Nɛ nu'bʉ dí 'bʉhmbe ʉ xʉn güent'i thoho yʉ́ t'ɛ̨c'yɛ̨i, pɛ nɛcä dí øt'ä tengu'bʉ xʉn güent'i thohogui, janangue'a i sä bʉ dí zɛdi da 'yɛ̨c'yɛ̨i ra Cristo. Nɛ gue'a dí øt'ä, ngue 'da'iguje n'da ngu n'da yʉ ją'i, nɛ dí honi xʉn ho 'bɛpʉ dí 'yɛ̨c'yɛ̨i yʉ ją'i. \v 23 Guehna gätho dí øt'ä na, janangue'a da zä ga comhbʉ rán jąpi ra Cristo hønt'a go to'o ní ją'i da hyąn'a ran ho ma'da'yo. \v 24 Pɛ guín nuhʉ yʉn t'uti nangue'ʉ i tihi, madague'bʉ i tihi, pɛ n'datho a i tąh ran t'unni. Pɛ dami tihmbʉ ya nguepʉ da zä gui tąhmbʉ. \v 25 Nɛ tengu thoho yʉn 'yɛ̨ni ua ja ra ximhäi, ɛ̨mmɛ din jamansusɛ, nɛ hingui nde da 'yøt'a di hɛ̨ni. Pɛ hønt'a dim 'bɛdi i tą ʉ. Pɛ nu'bʉ in jabʉ ga øthʉ, ga tąhmbʉ a da hyät'i maząi. \v 26 Nɛ nugä tengu'bʉ dí øt' ra 'dihi, dí hąx ra 'yu i uɛ̨ntho bʉ hapʉ i ja ran tąhą. Nɛ tengu'bʉ 'bo'o dadín tun'be, pɛ hinga ha sätho dí pʉcpi, pɛ dí pądi hapʉ dí täpi xʉn ho. \v 27 Pɛ dí sąm zɛhɛ ma ngøc'yɛ̨i, dín ndepe da 'yøt'a dí xifi, n'damhma hin go ga 'bɛcä a 'bɛ'a dí xi'ʉ mi'da ngue da dąhą. \c 10 \s1 Ma hɛcpi yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i nangue yʉ hmite \p \v 1 Nɛ gue'a dín nde ahʉ gui pąhmbʉ a, ma zi cu ahʉ, ngue 'bɛ'a bi 'yøt' mam bombøtahe maya'bʉ, gätho mi cot ra güi bʉ ní mba ʉ, nɛ bi zits'i. Nɛ gätho bi 'daxpʉ 'danguadi ra thɛngdeją. \v 2 Nɛ gätho bin yąm bʉ ja ran ʉnbi 'bʉ mi dɛn ra Moisés, tengu'bʉ ya yʉ́ yąnte a. Nɛ janangue'a i t'ɛ̨mbi tengu'bʉ bin xixyą nangue'a ra deją bʉ bi thogui nɛ ra güi. \v 3 Nɛ gätho 'da'an zitho ra maná ngue ra hmɛ bi un Oją hapʉ ní mba. \v 4 Nɛ gätho bi zi ra dehe bi bøm bʉ ja ra do, tengu'bʉ bi zip rán zaqui a ra Cristo, nɛ tengu'bʉ ya bin 'yohʉ ra Cristo bʉ ní mba ʉ. \v 5 Nɛ madague'bʉ bi t'ørpe gätho ʉ, pɛ ɛ̨mmɛ xʉn ngu ʉ him bi numanho Oją a bi 'yøt'e. Nɛ hønbʉ go hapʉ bin c'uaxt' yʉ́ do'yo bʉ ja yʉ dąpo bi thogui. \v 6 Nɛ gue'a urcahʉ a, janangue'a hin gan ndehʉ ga øthʉ yʉ ts'oqui, tengu mi øt'ʉ 'bʉ mi 'yo bʉ ja ra dąpo. \v 7 Janangue'a o guí thąndehʉ yʉ hyäte oją, tengu mi øt'i 'da ʉ, tengu mán t'o't'i, ngue bin sihmɛ ʉ nɛ bim mihni, bi ndants'i bin nɛ 'bʉ mi dąnde ra pøte xí 'yøzɛhɛ. \v 8 Janangue'a hin ga øthʉ ran 'yomt'ɛ̨ni tengu mi øt'i 'da, nɛ n'dapa thoho án du 'däte ma hyu mahuąhi nją'i. \v 9 Pɛ hingui sä ga sähʉ ra Hmu nangue ma ts'oquihʉ, tengu mi øt'i 'da, nɛ xʉn ngu bi du, bi za yʉ c'ɛ̨yą. \v 10 Janangue'a hin ga säman'ʉhʉ nangue Oją, tengu bi 'yøt'ʉ 'da, nɛ gue'a bí mbɛnh Oją n'da ram 'bɛhni mahɛ̨ts'i ngue'a bi hyo ʉ. \v 11 Nɛ gue'a bin ja a tengu'bʉ ya n'da ran t'uti ngue i sujʉ dan jahʉ bʉ. Nɛ gue'a xmán t'o't'i 'bɛ'a dám 'bʉhmbʉ yʉ pa i jabʉ ya ngue rán zɛgui. \v 12 Janangue'a nu'bʉ dím bɛ̨mhbʉ tengu bi 'yøt'ʉ, pɛ hingui sä ga ɛ̨mhbʉ, nangue ra ts'ɛdi bi 'dajʉ Oją hin'yʉ 'bɛ'a ga suhʉ. Pɛ i jatho ɛ̨mmɛ dam fäsɛhʉ, ngue hin ga tąnjʉ bʉ ja yʉ ts'oqui. \v 13 Pɛ nu'bʉ i ts'äc ma mbʉihʉ ga øthʉ yʉ ts'oqui, tengu'bʉ i ts'äp yʉ́ mbʉi gätho mi'da yʉ ją'i. Pɛ dí pąhmbʉ di zɛrca ma mbʉihʉ Oją ga tąfʉ ran ts'äte. Pɛ nu'bʉ ɛ̨na da sijʉ mi'da xʉn hɛ̨i ngue hin da zä ga tąfʉ, hin di jajʉ Oją gan nuhʉ ʉ. Nɛ i urcahʉ 'bɛpʉ dá tąfʉ ʉ dín nuhʉ. \v 14 Nɛ nuya, ma zi cu ahʉ, nɛ xingui ts'ʉ guim bɛ̨mhbʉ gui thąndehʉ yʉ hyäte oją. \v 15 Nɛ guehna dá xi'ahʉ na ya, nguetho i ja nin 'yomfɛ̨nihʉ, nɛ sä gui pąsɛhʉ 'bɛ'a nam bøn'a dá xi ahʉ. \v 16 Nɛ ząi dí äfʉ Oją rán jąpi 'bʉ dí sihʉ ran ts'ihmɛ bi zän'na ra Cristo bʉ ja ram pɛti. Nɛ nu'bʉ dí sihʉ rán gui ra uva, ha hin dím bɛ̨mhbʉ ngue dí comhbʉ rá ji ra Cristo ngue bi hogahʉ. Nɛ'bʉ dí xɛmhbʉ ra hmɛ nɛ dí sihʉ a, ha hin dím bɛ̨mhbʉ ngue dí comhbʉ rá ją'i ra Cristo ngue bi ʉnba 'bʉ mi hogahʉ. \v 17 Madague'bʉ ɛ̨mmɛ xʉn ngujʉ ngue dá sihʉ ʉ, pɛ n'dat'a ra hmɛ, nɛ gue'a ní 'yørcahʉ n'datho ma ją'i dí comhbʉ a ra Cristo. \v 18 Nɛ tengu bi 'yøt' ma mi'israelhe, gä bi zi yʉn t'unni mí pa nt'unni Oją, nɛ gue'a í gomhma rá te Oją a. \v 19 Janangue'a hin nin sähʉ gui comhbʉ a i si ʉ pa m'bøspe yʉ hmite, madague'bʉ hingui ndʉxqui ʉ yʉ ngø i pa m'bøspe ʉ, nɛ hin'yʉ yʉ́ ts'ɛdi ʉ yʉ hmite. \v 20 Pɛgue dí xi ahʉ, nu'ʉ 'da ngue hingui pą Oją, i pøspa yʉ hmite, pɛgue yʉ zįthu i hąni. Janangue'a hin dín nde'ahʉ gui com'ma gui sihʉ ʉ yʉ́ 'bøts'e, n'damhma hin gui comhbʉ rá 'bɛfi yʉ zįthu. \v 21 Hingui sä ga thɛcpahʉ rá tasa ra Cristo 'bʉ dí thɛcpahʉ rá tasa yʉ zįthu. Nɛ hingui sä ga comhbʉ rá ngøc'yɛ̨i ra Cristo 'bʉ dí comhbʉ yʉ́ 'bøts'e yʉ zįthu. \v 22 Uague guím bɛ̨mhbʉ go gui muthʉ a Oją. Ha man'da i ja ni ts'ɛdihʉ xinda gue Oją. \s1 I sä 'bɛ'a da 'yøt' yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i, pɛ da bɛ̨n ran huɛ̨cate \p \v 23 Majuąni a ram hma ngue da zä ga øthʉ 'bɛ'a go dín numanhohʉ. Pɛ nu'bʉ ga øthʉ 'bɛ'a gä i ja, hinga gä xʉn ho bʉ dán gohi. Majuąni da zä da 'yøt'e hønt'a go numanho n'da ra ją'i, pɛ hinga gätho nan te rá 'bɛfi Oją ʉ. \v 24 Pɛ i jatho ga huanhdʉ nda'a man'da xʉn ho, ngue da zä ga fäxhʉ ʉ mi'da, nɛ hin nangue man hosɛhʉ. \v 25 Pɛ dami sihʉ 'bɛ'a gätho i 'bä bʉ ja ra täi, nɛ hingui jatho gui 'yänhdʉ 'bɛ'a di ja a ra ngø 'bʉ m'bøts'e o hin'na. \v 26 Nguetho gätho rá mbɛti Oją ʉ gätho i ja ua ja ra häi, nɛ ra ngø, nɛ'a ra ximhäi bʉya. \v 27 Nɛ nu'bʉ 'bo'o da zix'ahʉ na ts'ihmɛ bʉ ja yʉ́ ngu ʉ hing yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i, nɛ nu'bʉ guín nde gui mbähä, dami sahʉ 'bɛ'a gätho di 'da'ahʉ, nɛ hin te gui 'yänhdʉ, nɛ o guím bɛ̨mhbʉ ngue di hɛc'ahʉ Oją ngue gui sihʉ. \v 28 Pɛ nu'bʉ n'da ngue da xi'ahʉ: “Nuna ra ngø bi mba m'bøspe yʉ hmite,” da t'ɛ̨n'ahʉ, pɛ o guí sihʉ bʉya, janangue'a hin gui ʉnbahʉ rá mbʉi a to bi xi'ahʉ, nguetho im bɛ̨ni hingui nde Oją gui sihʉ a. \v 29 Nguetho i jatho gui jamansup rá mbʉi ni miją'iui, madague'bʉ guí pądi ngue xʉn ho a ra ngø. Pɛ masque 'bʉ'i 'da ahʉ guín nde gui 'yängahʉ: “Hanja ngue ga ɛt' man ts'ihmɛhʉ 'bʉ 'bo'o hingui numanho a, pɛ tengu'bʉ hin'yʉ ma ts'ɛdihʉ 'bʉ. \v 30 Nɛ nu'bʉ dadí unhde ra jamadi Oją nangue man ts'ihmɛ dí sihe, hanja ngue sä di c'ąman'ʉje ʉ 'da,” gue'bʉ 'bo'o da 'yängui. \v 31 Pɛ dí xi'ahʉ, dami jamansuhʉ a guí øthʉ, uague ran ts'ihmɛ guí sihʉ, o 'bɛ'a gätho guí øthʉ, pɛ hønt'a dí t'ɛ̨spa Oją gui 'yøthʉ. \v 32 Nɛ ɛ̨mmɛ ga jamansuhʉ 'bɛ'a dí øthʉ ngue njon ga jafʉ da dąngui, xinga n'da ra judío, xínga gue'ʉ hing yʉ judío, nɛ xínga gue'ʉ ma mi'yɛ̨c'yɛ̨ihʉ. \v 33 Nguthogä ya, ɛ̨mmɛ dí honi ngue ga øt'ä 'bɛ'a gätho da numanho mi'da yʉ ją'i xʉn ngu, nɛ hin dí honi 'bɛ'a dín numanhosɛgä. Pɛgue dí honi nangue mi'da, nguepʉ da zä da dįn ra tema'da'yo ʉ gä mi'da xʉn ngu. \c 11 \p \v 1 Pɛ dí xi'ahʉ gui tɛnhdʉ a dí øt'ä, nguetho dí øt'ä a i øt'a ra Cristo dí tɛndä. \s1 'Bɛ'a da 'yøt' yʉ xisu bʉ ja ram pɛti \p \v 2 Pɛ xʉn ho guí øthʉ ngue'a guím bɛ̨nthohʉ 'bɛ'a gätho dá xi'ahʉ, ngue bi bɛ̨ngä Oją ga xi ahʉ. \v 3 Pɛ dín nde ahʉ gui pąhmbʉ, ngue nu ra Cristo, go rá hmu n'da ngu n'da ran 'yohʉ, nɛ nu yʉ xisu, tengu'bʉ yʉ́ hmu ʉ yʉ́ ndø. Nɛ dín jahʉ bʉ nangue Oją. Nɛ in jabʉ a ra Cristo, rá Hmu a Oją a. \v 4 Pɛ nu'bʉ n'da ran 'yohʉ i yąui Oją bʉ i ja ram pɛti, o gue im man ram hma, pɛ hingui sä da hyu'ts' rá fʉi, tengu'bʉ hin'yʉ rá ts'ɛdi. \v 5 Pɛ nu'bʉ n'da ra xisu i yąui Oją bʉ ja ram pɛti, o gue im man ram hma, i jatho da gomp' rá yą, ngue hin da mispa a rá ndø, nɛ hin da 'yøt'e tengu'bʉ nt'ąxi rá yą. \v 6 Pɛ nu'bʉ n'da ra xisu hingui nde da gomp' rá yą, man'da xʉn ho 'bʉ da 'yąx rá yą 'bʉ. Pɛ nu'bʉ guím bɛ̨mhbʉ ra 'yąsä 'bʉ nt'ąxi n'da ra xisu, o gue'bʉ tengu'bʉ hin'yʉ yʉ́ xtą, pɛ man'da xʉn ho 'bʉ xtán gomp' rá yą. \v 7 Pɛ nu n'da ran 'yohʉ hingui sä da hyu'ts' rá fʉi bʉ ja ram pɛti, nguetho i udi i ja rá ts'ɛdi xʉn ho, tengu 'bʉ guesɛ Oją i 'bʉpʉ. Pɛ nu n'da ra xisu i udi man'da ja rá ts'ɛdi n'da ran 'yohʉ. \v 8 Nguetho mbʉdi bi 'yøt' Oją a ran 'yohʉ, nɛ m'bɛjua bʉya bi thącpa n'da rá do'yo'bøts'e a ran 'yohʉ, nɛ gue'a í t'øt' ra xisu a bʉya. \v 9 Nu ran 'yohʉ hin í t'øt'e ngue da mbäx'a ra xisu, pɛ í t'øt'a ra xisu ngue da mbäx'a ran 'yohʉ. \v 10 Nɛ ɛ gue'a dím mangä a, ngue nu yʉ xisu i jatho da gomp' yʉ́ yą, janangue'a da 'yudi ja yʉ́ ts'ɛdi yʉ́ ndø. Nɛ gue'a dín numanho yʉ́m 'bɛhni Oją mahɛ̨ts'i a bʉya. \v 11 Pɛ nu bʉ ja rá 'bɛfi ra Cristo, hin da bømanho 'bʉ hønt'ʉ yʉn 'yohʉ dim pɛpʉ, xín da bømanho 'bʉ hønt'ʉ yʉ xisu, pɛgue gätho 'da dám fäxtahʉ ʉ. \v 12 Nguetho majuąni nu'a ra xisu nt'øt'e nangue rá do'yo'bøts'e a ran 'yohʉ, pɛ guexta'a majuąni ím 'bʉ a n'da ran 'yohʉ nangue rá mbe. Nɛ gätho bi zän Oją din jabʉ. \v 13 Pɛ dami bɛ̨nsɛhʉ 'bɛ'a man'da xʉn ho gui 'yøthʉ, nangue n'da ra xisu 'bʉ in yąui Oją, 'bʉ hingan jo'mi rá yą. Ha guí ɛ̨mhbʉ xʉn ho i øt'e uague hin'na. \v 14 Nɛ dí pąhmbʉ 'yąsä 'bʉ xtá mba rá yą n'da ran 'yohʉ. \v 15 Nɛ ngutho n'da ra xisu, gue'a ní nɛcmanho a rá xtą 'bʉ xʉ mba. Nɛ gue'a í ts'änba n'da ra xisu a, ngue'a xtá mba yʉ́ xtą, tengu'bʉ ya rán jo'mayą a. \v 16 Pɛ nu'bʉ 'bo'o in nde dán junt'a 'bɛ'a dí xi ahʉ, pɛ hingui sä dán junthʉ a. Nɛ i jatho ga xifi ngue ngutho i t'ørpʉ ja mi'da yʉ́m pɛti yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i. \s1 Da hnumansu ran ts'ihmɛ bi zän ra Hmu \p \v 17 Pɛ nu'a man'da ga xi ahʉ ya, hingui sä ga ɛ̨n'ahʉ xʉn ho guí øthʉ. Nguetho hingui sä di zɛt'a ni mbʉihʉ a guí øthʉ bʉ ja nim pɛtihʉ, pɛ man'da di ts'on'nahʉ. \v 18 Nguetho i siqui 'bɛ'a guí øthʉ 'bʉ guídím pɛtihʉ, guídín junthʉ n'da ngu n'da ahʉ. Nɛ dí ɛ̨c'yɛ̨i ngue majuąni a i siqui. \v 19 Masque guím bɛ̨mhbʉ jatho gan hejʉ. Pɛ guepʉ bi fądi nda'a majuąni yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i. \v 20 Nguetho nu bʉ ja nim pɛtihʉ guí sihmɛhʉ, pɛ him majuąni gue'a ran t'øt'e bi xic ma Hmuhʉ guí øthʉ. \v 21 Pɛ nu'bʉ ra ora guí sihmɛhʉ, ɛ̨mmɛ guídín uɛ̨mhbʉ nin ts'ihmɛhʉ n'da ngu n'da ahʉ. Nu'ʉ 'da xínga n'damhmɛ gá unhdʉ, nɛ nu'ahʉ bʉya gue'bʉ go ɛ̨mmɛ gán niyahʉ. \v 22 Ha hin'yʉ ni ngumhbʉ ngue gan sihmɛhʉ bʉ. Nguetho guídí ts'onbahʉ rá 'bɛfi Oją, nɛ guídí 'yąsäbahʉ ʉ ni cuhʉ nte gá unhdʉ. 'Bɛ'a guí ɛ̨na ga xi ahʉ. Ha guí ɛ̨na ga ɛ̨n'ahʉ xʉn ho a guí øthʉ. Pɛ hin'na. \s1 Nangue 'bɛ'a nam bøn a ran ts'ihmɛ bi zän ra Hmu \p \v 23 Janangue'a dín nde ga xi ahʉ mahøn'a ya 'bɛ'a nam bøn a ran ts'ihmɛ bi zän ra Hmu. Nɛ tengu thoho bi xängä ra Hmu, nɛ ngutho dí xi ahʉ. Ngue n'dat'a ra xui bi mba ma dä ra Hmu Jesús, nɛ bi hyąc ra hmɛ, \v 24 bi 'yäp ra jamadi Oją nɛ bi xɛm bʉya. Nɛ bi 'yɛ̨na: “Dami sihʉ na, nuna ma ngøc'yɛ̨igä na, ngue din ʉnbi nangue ahʉ. Nɛ gui thoqui gui 'yøthʉ na, n'damhma guim bɛ̨njʉ.” \v 25 Nu'bʉ mi jua a bi zi a ra hmɛ, bi dɛc a ra tasa bʉya, ngue mi po ra gui'uva, nɛ bi 'yɛ̨na: “Nuna nam bøni ngue ya di hoc'ahʉ xʉn ho ra 'da'yo'yu da 'yøt'ahʉ Oją nangue ma jigä. Nɛ n'dandį ngu n'dandį gui sihʉ, guim bɛ̨njʉ dá tugä nangue ahʉ,” bi 'yɛ̨n'a ra Jesús. \v 26 Janangue'a n'dandį ngu n'dandį ga sihʉ ra hmɛ nɛ ra gui'uva, dí uhmbʉ rán dąte ra Hmu gue'bʉ go bá pengua mahøn'a. \s1 'Bɛpʉ dá fɛ̨n ran ts'ihmɛ bi zän ra Hmu \p \v 27 Pɛ nu'a to'o hin din 'yomfɛ̨ni, nɛ sä i si a ra hmɛ nɛ ra gui'uva, ya i ja rá ts'oqui, nguetho hingui numansup rán dąte a ra Hmu bi du. \v 28 Janangue'a i jatho m'bɛt'o da bąsɛ n'da 'bɛ'a i ja mbo rá mbʉi, nɛ nubʉya da zä da zi ra hmɛ nɛ'a ra gui'uva. \v 29 Nguetho nu'bʉ i si a ra hmɛ nɛ i si rán gui ra uva, nɛ hinguim bɛ̨ni 'bɛ'a ín ʉnba ra Hmu 'bʉ mi du, nɛ hønt'a ran ʉnbi da nu a. \v 30 Nɛ gue a guí øthʉ a, janangue'a xʉn ngu xʉn ʉ ahʉ nɛ xʉn güent'i ahʉ, nɛ ya xcá tuhʉ 'da ahʉ. \v 31 Pɛ nu'bʉ m'bɛt'o dadí juąnbazɛhɛ ma mbʉihʉ, hin da zɛgbahʉ ra Hmu 'bʉ. \v 32 Pɛ nu'bʉ hin dadí juąnbazɛhɛ ma mbʉihʉ, guemhma da 'yørcahʉ ram fɛi 'bʉ. Pɛ man'da xʉn ho 'bʉ da mbɛgbahʉ ra Hmu ya, n'damhma hinga 'darpʉ gan nuhʉ ran ʉnbi ra ximhäi. \v 33 Janangue'a ma zi cu ahʉ, nu'bʉ guidím pɛtihʉ, ngue gui sihʉ ra hmɛ nɛ ra gui'uva, nde'bʉ hin gan uɛ̨nsɛhʉ, pɛ gui tømhbʉ din 'da ahʉ n'da ngu n'da ahʉ. \v 34 Nɛ nu'bʉ 'bo'o i tumanthuhu, hin da bɛ̨ni din sihmɛ bʉ ja ram pɛti, pɛ jatho 'bɛ din sihmɛ bʉ ja rá ngu, n'damhma hin da mbɛp ahʉ Oją nangue'a nim pɛti guí øthʉ. Nɛ nu'a 'bɛ'a gätho man'da guí øthʉ, ga hoc'ahʉ 'bʉ dá mba bʉ. \c 12 \s1 'Dahma 'dan'yo yʉ́ ts'ɛdi bi un rá Hogandąhi Oją \p \v 1 Nɛ nuya ma zi cu ahʉ, dín nde ahʉ gui pąhmbʉ 'bɛ'a nam bøn a ra ts'ɛdi di 'dajʉ rá Hogandąhi Oją nangue ga ørpahʉ rá 'bɛfi 'dahma 'dan'yo. \v 2 Guí pąhmbʉ 'bɛ'a gá 'yøthʉ 'bʉ him maní 'yɛ̨c'yɛ̨ihʉ, nɛ gá hyą 'dahʉ yʉ hyäte oją, nɛ hingui yą ʉ. \v 3 Janangue'a dín nde ahʉ gui pąhmbʉ a majuąni ya. Nu'bʉ guí øhmbʉ 'bo'o i yą nangue rá Hogandąhi Oją, da 'yɛ̨mbi rá Hmu a ra Jesús 'bʉ i yą. Pɛ nu'bʉ i san'a ra Jesús 'bʉ i yą, him majuąni in 'youi rá Hogandąhi Oją a. \v 4 Nɛ 'dahma 'dan'yo yʉ 'bɛfi da zä da hyąn'a n'da ngu n'da yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i, pɛ n'dat'a rá ts'ɛdi rá Hogandąhi Oją ngue di unni. \v 5 Nɛ 'dahma 'dan'yo 'bɛpʉ ní 'yørpa rá 'bɛfi Oją n'da ngu n'da, pɛ n'dat'a ra Hmu dí ørpahʉ rá 'bɛfi. \v 6 Nɛ gätho bi ts'änbi 'bɛ'a da mbɛfi n'da ngu n'da yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i, pɛ n'dat'a Oją di bɛ̨nbi 'bɛ'a da 'yøt'e. \v 7 Nɛ nu Oją bi 'dajʉ ra ts'ɛdi, janangue'a gätho dí uhmbʉ ngue dín 'yohʉ rá Hogandąhi Oją. Nɛ gue'a bi 'yørcahʉ Oją a, n'damhma da zä 'da dám fäxtahʉ. \v 8 Nu'ʉ 'da bin t'un ra ts'ɛdi da man'a rá hogan'yomfɛ̨ni Oją ngue him mám fądi, pɛ nangue rá Hogandąhi Oją di bɛ̨nbi da ma. Nɛ nu mi'da bin t'un ra ts'ɛdi da ma xʉn ho 'bɛ'a nam bøn'a rám hman Oją. Nɛ n'dat'a rá Hogandąhi Oją bi unni gätho yʉ́ 'bɛfi 'dahma 'dan'yo. \v 9 Nɛ nu mi'da bin t'un ra ts'ɛdi da bądi din t'un'na i äp'a Oją. Nɛ nu'ʉ 'da bin t'un ra ts'ɛdi da xox yʉ hyɛ̨nni, nɛ n'dat'a rá Hogandąhi Oją di unni. \v 10 Nɛ nu'ʉ 'da bin t'un ra ts'ɛdi ngue da 'yøt' yʉn t'øt'e mixte ngue hingui sä da 'yøt'a n'da ra ją'i. Nɛ nu'ʉ 'da bin t'un ra ts'ɛdi da ma 'bɛ'a din ja. Nɛ nu'ʉ 'da bin t'un ra ts'ɛdi da bądi nda'a ním hma bi bɛ̨nba rá Hogandąhi Oją, nɛ nda'a bi bɛ̨nba ra zįthu. Nɛ nu'ʉ 'da bʉya bin t'un ra ts'ɛdi din yą man'da ra nde ngue hingam fądi 'bɛ'a nam bøni. Nɛ nu'ʉ 'da bʉya da ma 'bɛ'a nam bøn'a bi man a. \v 11 Pɛ gätho ya i øzɛhɛ rá Hogandąhi Oją, nɛ di darpi n'da ngu n'da 'bɛ'a da ndesɛ Oją da 'yøt'e. \s1 Gätho n'danją'i tho dí comhbʉ \p \v 12 Nɛ tengu n'da ra ją'i ɛ̨mmɛ xʉn ngu ní hut rá ją'i, pɛ n'danją'i tho i cohi. Nɛ in jabʉ ra Cristo nanguejʉ. \v 13 Nɛ dá gue'bʉ dyʉ judíohʉ o dyʉ griegohʉ, o dá gue'bʉ dyʉ́ 'yɛ̨hɛhʉ o hin'na, pɛ n'dat'a rá Hogandąhi Oją dá hąmhbʉ bʉ ja ma mbʉihʉ, tengu'bʉ 'darbʉ í nɛx ra dehe dá sihʉ. Nɛ gue'a í 'yørcahʉ ngue n'danją'i tho dín jahʉ. \v 14 Pɛ nu rá ją'i n'da, hinga n'datho ní huti, pɛ ɛ̨mmɛ xʉn ngu i ja yʉ́ thuhu, ngue i juadi xʉn ho n'da ra ją'i. \v 15 Pɛ nu'bʉ n'da ra gua da 'yɛ̨nsɛ ngue hinga gue'a ra 'yɛ: “Janangue'a hin te dí pɛcä 'bʉ,” ɛ̨na. Pɛ hingui sä ngubʉ da bɛ̨ni, nguetho rá gua ra ją'i a. \v 16 Nɛ nu'bʉ n'da ra zagu da bɛ̨ni: “Hin te dí pɛcä,” nguetho im bɛ̨ni hinga gue'a ra dä a. Pɛ hingui sä ngubʉ da bɛ̨ni, nguetho rá zagu ra ją'i a. Nɛ hingui sä da bɛ̨ni ngue hing rá ngø ra ją'i a. \v 17 Nguetho nu'bʉ gätho xtín ją'i a rá dä n'da, 'bɛ'a dí 'yøhnahyą 'bʉ. Xi'bʉ gä xtín zagu rá ją'i n'da, nɛ hin'yʉ rá xįyu, 'bɛ'a xtán zä xtám bąhą tengu rá xįyu. \v 18 Pɛ nu Oją bi zänni 'bɛ'a gätho i ja rá ją'i n'da, nɛ n'da ngu n'da bi un rá ts'ɛdi ngue da zä da 'yøt'e 'bɛ'a gätho in ndepe da 'yøt'e. \v 19 Pɛ nu'bʉ n'daxɛqui tho, ha dán zä din ja tengu ra ją'i. \v 20 Pɛ in jabʉ n'da ra ją'i, ɛ̨mmɛ xʉn ngu yʉ xɛqui i ja, guepʉ nan ho a n'da ra ją'i. \v 21 Pɛ nu rá dä n'da hingui sä da 'yɛ̨mp a rá 'yɛ, ngue nte ní mbäts'i, xinga gue'a rá yą hingui sä da 'yɛ̨mp ʉ yʉ́ gua nte ní mbäts'i. \v 22 Pɛ hingui sä ngubʉ da ma, nguetho n'da ngu n'da yʉ xɛqui gätho i ja yʉ́ 'bɛfi. Pɛ nu yʉ́ xɛqui ma ją'ihʉ ngue dí ɛ̨mfʉ nte i pɛfi, pɛ man'da ɛ̨mmɛ di muui ʉ. \v 23 Nɛ nu 'da yʉ xɛqui dí ɛ̨mfʉ di 'bɛdi, pɛ man'da ga hojʉ n'damhma xtán ho. Nɛ nu yʉ xɛqui dí ɛ̨mfʉ hingui sä da hnu, pɛ man'da dí jamansuhʉ n'damhma hin da ts'ani. \v 24 Pɛ nu 'bɛ'a di nɛcmanho nangue ma ją'ihʉ, ya hin'yʉ 'bɛ'a man'da ga jafʉ. Pɛ Oją bi hoqui gätho ma ją'ihʉ, nɛ bi japi ngue man'da bi muui a dí ɛ̨mfʉ hingui ho. Janangue'a hin da t'ɛ̨mp a n'da xɛqui nte di muui. \v 25 Janangue'a hin da zä din hec yʉ 'yɛ̨c'yɛ̨i, tengu'bʉ yʉ́ xɛqui ma ją'ihʉ, pɛ 'da xtín jamansu n'da ngu n'da. \v 26 Janangue'a nu'bʉ n'daxɛqui ma ją'ihʉ xʉn ʉ, ya 'da nan ʉ tho gätho ma ją'ihʉ bʉya. O nu'bʉ n'da ra xɛqui ngue hin hapʉ i sä, ya di johya gätho ma ją'ihʉ bʉya. \v 27 Pɛ guim bɛ̨mhbʉ nangue nim pɛtihʉ, nɛ gue'a rá ją'i ra Cristo a, nɛ n'da ngu n'da ahʉ tengu'bʉ n'da a n'daxɛqui ahʉ rá ją'i ra Cristo. \v 28 Nɛ ngubʉ bi zän Oją nangue ram pɛti dí øthʉ, ngue 'bɛ'a ní 'bɛfi dí øthʉ n'da ngu n'dajʉ. Nɛ nu'ʉ yʉ́ 'bäihʉ ra Cristo man'da bi ts'änbi da hnumansu ʉ. Nɛ nu yʉ́ pøngahyą Oją, nɛ'ʉ bi ts'änbi da hnumansu ʉ, pɛ hinga 'da'igu. Nɛ ná hyu bʉya yʉ xänbate nangue rám hman Oją, nɛ bi ts'änbi nɛ'ʉ da hnumansu ʉ, pɛ hinga 'da'iguhʉ ʉ mi'da. Nɛ'ʉ mi'da i øt' yʉn t'øt'e mixte, nɛ'ʉ mi'da i øthe yʉ hyɛ̨nni, pɛ nɛ'ʉ mi'da to'o i fäx yʉ́ mi'yɛ̨c'yɛ̨ihʉ nangue ran huɛ̨cate ørpe, nɛ'ʉ mi'da yʉ ngʉrbi di manda ram pɛti, nɛ'ʉ to'o 'dahma 'dan'yo bʉ na yą ngue yʉ nde hingam fądi, gätho bi ts'änba yʉ́ 'bɛfi n'da ngu n'da. \v 29 Pɛ ha gätho ahʉ ni 'bäihʉ ra Cristo 'bʉ, uague yʉ́ pøngahyą ahʉ Oją 'bʉ, uague guí ɛ̨mhbʉ gätho gan xänbatehʉ, uague gätho gui 'yøthʉ yʉn t'øt'e mixte 'bʉ. \v 30 Ha gätho i ja ni ts'ɛdihʉ ngue gui xoxhʉ yʉ hyɛ̨nni, uague gä 'dahma 'dan'yo yʉ nde guí yąhʉ, ha gätho guí pądi guim mamhbʉ 'bɛ'a nam bøn'ʉ yʉ nde xʉn hɛ̨i. Nɛ majuąni dí xi ahʉ ngue hin'na. \v 31 Pɛ dami hyomhbʉ Oją ngue di 'da ahʉ ra ts'ɛdi nda'a man'da dí fäx ni miją'ihʉ. Pɛ nuya ga ut'ahʉ man'da ra 'bɛfi 'bɛ'a ctí fäx ni miją'ihʉ pɛ xinda gue mi'da. \c 13 \s1 Nangue'a ran huɛ̨cate \p \v 1 Pɛ nu'bʉ gä xcán yąhʉ yʉ́ nde yʉ ją'i, o tengu bʉ na yą ʉ yʉ́m 'bɛhni Oją mahɛ̨ts'i, pɛ nu'bʉ hin'yʉ man huɛ̨catehʉ, hin te ní mba tho 'bɛ'a dí øthʉ 'bʉ, tengu thoho n'da ra dambu o gue'ʉ yʉ xit'ɛgui zʉntho nɛ ndetho ɛ̨mmɛ xʉn hɛ̨i. \v 2 Nɛ madague'bʉ i ja ma ts'ɛdihʉ gam mamhbʉ ram hma ngue dím pøngahyąhʉ nangue Oją, pɛ nu'bʉ hin dadí huɛ̨jʉ to dí xihmbʉ ram hma, nte ní mba tho. O nu'bʉ xcá pąhmbʉ 'bɛ'a gätho an t'ągui nangue Oją, o gue'bʉ xcá pąhmbʉ 'bɛ'a gätho man'da xʉn hɛ̨i, o nu'bʉ ga pąhmbʉ da t'ørcahʉ a dí äfʉ Oją, nɛ'ʉ yʉ t'øhø da zä da 'uegue, pɛ nu'bʉ hin'yʉ man huɛ̨catehʉ, hin te dadí muhʉ 'bʉ. \v 3 O nu'bʉ xcá unhdʉ yʉ hyoya 'bɛ'a gätho dí pɛshʉ, pɛ nu'bʉ hin dá bɛ̨mhbʉ a ran huɛ̨cate, ya nte dá tąhmbʉ bʉ na nu Oją 'bʉ. Nɛ ma xinda gue'bʉ gätho ma ją'ihʉ xcá umhbʉ ngue xtín zø, pɛ nu'bʉ him bin ja man huɛ̨catehʉ, ya nte dá tąhmbʉ bʉya nangue rán jąpi Oją. \v 4 Pɛ nu'a ran huɛ̨cate nam bøni, ra yembʉi, nɛ hin din xømbʉi, nɛ hin din sɛya, nɛ xín ná yąt'a ngue ja rá ts'ɛdi, xíngui honi da t'ɛ̨spa zɛhɛ. \v 5 Nɛ nu ran huɛ̨cate nam bøni, pɛspa rá sä rá miją'iui, nɛ hingui honi nangue rán hosɛ pɛ i honba ran ho rá miją'iui. Nɛ hingui säman'ʉ, nɛ hingui ørpa ra güɛnda ran ts'o bi t'ørpe 'bʉ majuąni ja rán huɛ̨cate. \v 6 Nɛ nu'ʉ di huɛ̨c yʉ́ miją'ihʉ, hin di johya 'bʉ 'bo'o in nu i øt' ra ts'oqui, pɛ ɛ̨mmɛ di johya 'bʉ 'bo'o in nu i tɛn'na ra 'yu majuąni. \v 7 Nɛ nu'a i ja rán huɛ̨cate, hingui sumanhɛ̨i di huɛ̨c'a n'da, madague'bʉ i ørpa ran ts'o. Nɛ hinjąm'bʉ ɛ̨c'yɛ̨i 'bʉ t'ɛ̨mbi øt' ran ts'o a to di huɛ̨qui. Pɛ nu'bʉ i pądi bi 'yøt' ran ts'o, i tø'mi din 'yomfɛ̨ni. Nɛ hinjąm'bʉ ɛ'ts'a ní 'yøt' ran huɛ̨cate. \v 8 Pɛ nu'ʉ 'da gä dí øthʉ ya, da zøni da zɛ'ʉ. Nguetho da zøn ra pa ngue njom mam pøngahyą nangue Oją, nɛ njom mam ma nangue mi'da yʉ nde 'dahma 'dan'yo ngue hingam fądi. Nɛ nu'ʉ to'o i ja yʉ́ ts'ɛdi da ma 'bɛ'a gätho xʉn hɛ̨i da fądi nangue Oją, pɛ him ma man'ʉ, 'bʉ ya gätho ga pąhmbʉ xʉn ho. \v 9 Pɛ nuya nu to'o bin t'unni da man'a xʉn hɛ̨i, pɛ hinga gätho i pądi xʉn ho nangue Oją. Nɛ'ʉ to bin t'unni dim pøngahyą, pɛ hinga gä im ma. \v 10 Nɛ nu'a dí øthʉ ya ngue dí 'bʉhmbʉ yʉ pøngahyą, pɛ ya him ma homhbʉ 'bʉ dá pąhmbʉ xʉn ho, nguetho hinga gätho im man'ʉ. \v 11 Nɛ tengu'bʉ mán t'ʉhnihʉ, dá yąhʉ tengu bʉ na yą yʉ t'ʉhni, nɛ ngubʉ dám bɛ̨mhbʉ, tengu bʉ nam bɛ̨n yʉ t'ʉhni. Nɛ nu'bʉ mán dąn'yohʉhʉ bʉya, ya dá bɛ̨mhbʉ ngue ga sohmbʉ 'bɛ'a gätho mí øthʉ 'bʉ mán t'ʉhnihʉ. \v 12 Nɛ gue'a dí øthʉ yʉ pa i jabʉ a ya, nɛ hingui sä gan nuhʉ 'bɛ'a di ja Oją. Tengu thoho 'bʉ dí hɛ̨thʉ n'da ran hyɛ̨dä hingui di nɛqui xʉn ho rá hmi n'da ra ją'i. Pɛgue da zøni ngue da zä ga pąhmbʉ xʉn ho 'bʉ dá nusɛhʉ Oją. Nuya hingui sä ga pąhmbʉ xʉn ho ha in ja, pɛgue da zøni ga pąhmbʉ xʉn ho, tengu thoho Oją i pąjʉ ya. \v 13 Pɛ hyu i jajʉ ngue hinjąm'bʉ ga juahmbʉ. Nu'a n'da, ngue'a ga pąhmbʉ majuąni da 'yøt'a ran ho bi man Oją, nɛ nu'a ná yoho ngue'a ga tømhbʉ a i mam bʉya, ná hyu bʉya, ngue a ran huɛ̨cate. Nɛ man'da xʉn ngu di muui ran huɛ̨cate xinda gue'ʉ mi'da i hmangua. \c 14 \s1 Nangue'ʉ 'dahma 'dan'yo bʉ na yą \p \v 1 Pɛ man'da ga humbi ga øthʉ ran huɛ̨cate. Nɛ a man'da di bɛ̨ngahʉ rá Hogandąhi Oją, dam pøngahyąhʉ ga mamhbʉ rám hman Oją. Nɛ m'bɛjua ts'ʉ da zä ga øthʉ mi'da yʉ 'bɛfi di bɛ̨ngahʉ rá Hogandąhi Oją bʉya. \v 2 Pɛ nu'ʉ to'o i yą n'da ra nde hingam fądi, hønt'a Oją da zä din yąui, nɛ hinga gue'ʉ yʉ ją'i i yąhʉ. Nguetho njongui øde 'bɛ'a im ma. Nɛ masque rá Hogandąhi Oją di bɛ̨nbi, pɛ nt'ągui thoho. \v 3 Pɛ nu'ʉ to'o dim pøngahyą nangue ra nde ngue'a mfądi, i xih yʉ́ miją'ihʉ, nɛ da zä di japi din te yʉ́ mbʉi, nɛ di zɛrpa yʉ́ mbʉi, nɛ ɛ̨mmɛ di un ran johya yʉ́ mbʉi. \v 4 Pɛ nu'ʉ to'o i yą n'da ra nde ngue hingam fądi, masque di zɛsɛ rá mbʉi, pɛ nu'ʉ to dim pøngahyą, gä di zɛ'ʉ yʉ́ mi'yɛ̨c'yɛihʉ. \v 5 Nɛ dín ndehmagä gätho ahʉ gan yąhʉ 'dahma 'dan'yo yʉ nde. Pɛ ɛ̨mmɛ man'da dín nde ahʉ gätho gui mamhbʉ rám hma Oją nangue ra nde ngue mfądi. Nguetho man'da xʉn ho a, xinda gue'bʉ gan yąhʉ mi'da yʉ nde gue n'dan'yo hinda høn'bʉ da zä gui mamhbʉ 'bɛ'a nam bøn'a gá mamhbʉ, nɛ gätho din te yʉ́ mbʉi yʉ 'yɛ̨c'yɛi bʉya. \v 6 Jannangue'a ma zi cu'ahʉ, xi'bʉ hønt'ʉ yʉ nde hingam fądi gam mangä 'bʉ dá mbagä bʉ, 'bɛ'a ním fäts'i ga øt'ahʉ 'bʉ. Pɛ man'da xʉn ho 'bʉ ga xän'nahʉ rám hman Oją nangue ma ndesɛhʉ, nɛ ga 'da ahʉ n'da ran 'yomfɛ̨ni hin guí pąhmbʉ, nɛ ga xän'nahʉ 'bɛ'a bi 'yurcä Oją. \v 7 Nɛ gam bɛ̨mhbʉ 'bɛ'a i øt' yʉm 'bixt'i nɛ yʉ 'bida. Nu'ʉ hingui ja yʉ́ te pɛ i yą. Pɛ nu'bʉ hingui pømanho a im ma, ya hingam fądi 'bɛ'a ní 'bɛi a bʉya, nguetho 'da nan gɛ̨tho. \v 8 Nɛ ngutho n'da ra thʉxi bʉ ja ra sʉi, da ma xʉn ho a ra 'bɛi ngue dín tunh yʉ dofʉi. Pɛ nu'bʉ hin da mba m'bixt'i xʉn ho, njon da bądi 'bɛ'a nam bøni, nɛ njon din sä da mba ra tuhni. \v 9 Nɛ ngutho ahʉ 'bʉ hin guí yąhʉ n'da ra nde nt'øde xʉn ho, hague dán zä da fądi 'bɛ'a guím mamhbʉ. \v 10 Nɛ masque ɛ̨mmɛ xʉn ngu yʉ nde i ja ua ja ra ximhäi, nɛ gätho xʉn ho 'bʉ 'bo'o i pądi 'bɛ'a nam bøni. \v 11 Pɛ nugä, nu'bʉ hin dí pą a ra nde ní ts'oqui, ya xcá øt'be tengu'bʉ n'da an 'danni ma hnini'be, nɛ hingui sä dam pą'be. \v 12 Nu'a guí ndehʉ ɛ̨mmɛ din ja ni ts'ɛdihʉ nangue rá Hogandąhi Oją, pɛ dami 'yäfʉ 'bɛ'a ní ts'ɛdi da zä dín te yʉ́ mbʉi gätho yʉ 'yɛ̨c'yɛi guí 'bʉhmbʉ. \v 13 Nu'bʉ n'da ra ją'i din yą man'da ra nde hingam fądi, pɛ da 'yäp rá ts'ɛdi Oją da zä da ma 'bɛ'a nam bøni. \v 14 Nu'bʉ dí yą'be Oją nangue man'da ra nde n'dan'yo, go i yą rá Hogandąhi Oją i o ma mbʉi, pɛ hin dí thocpa ran 'yomfɛ̨ni ʉ mi'da 'bʉpʉ, ngue 'bɛ'a nam bøn'a dí ma. \v 15 'Bɛ'a xʉn ho ga øt'e. Pɛ nde'bʉ dan yą'be Oją nangue rá Hogandąhi, pɛ i jatho ga japi da bą ʉ mi'da 'bʉpʉ ngue 'bɛ'a nam bøni. Nɛ ngutho 'bʉ dan tuh yʉ thuhu, ga ɛ̨spa Oją nangue rá Hogandąhi, pɛ guexta'a i jatho ga bɛ̨ni 'bɛ'a nam bøni, nɛ ga japi da bɛ̨n'ʉ mi'da bʉya. \v 16 Nguetho nu'bʉ guí ɛ̨spahʉ Oją nangue n'da ra nde hingam fądi, nɛ madague'bʉ di bɛ̨n'nahʉ rá Hogandąhi Oją, pɛ nu'ʉ 'da hin da zä gui comhbʉ a ram hma 'bɛ'a gní 'yɛ̨spahʉ Oją, nguetho hingui pądi 'bɛ'a nam bøn'a guí mamhbʉ. \v 17 Nɛ madague'bʉ majuąni guídí unhdʉ ra jamadi Oją gue'bʉ n'dan'yo ra nde guí yąhʉ, pɛ hin guídí zɛrpahʉ yʉ́ mbʉi ni miją'ihʉ, ngue nɛ'ʉ dí un ra jamadi Oją. \v 18 Jamadi Oją nguetho man'da i sä dan yągä yʉ nde hingam fądi xinda gue ahʉ. \v 19 Pɛ nu bʉ ja yʉm pɛti, madague'bʉ hønt'i cʉt'a thoho yʉm hma ga ma gue'ʉ nt'øde xʉn ho, pɛ man'da xʉn ho, xinda gue'bʉ ga ɛ̨na ga mam bʉ 'dɛt'a mahuąhi yʉm hma gue'ʉ hingam fądi 'bɛ'a nam bøni. Nguetho dín nde ga xänba yʉ cu. \v 20 Ma zi cu ahʉ, o guí øthʉ tengu'bʉ gyʉ́ t'ʉhni ahʉ, pɛ damín 'yomfɛ̨nihʉ xʉn ho 'bɛ'a man'da xʉn ho gui 'yøthʉ bʉ ja nim pɛtihʉ. Nguetho gyʉ dąją'ihʉ, madague'bʉ i t'ɛ̨n'ahʉ gyʉ 'uɛrehʉ ngue'a hin guí nde gui 'yøthʉ yʉ ts'oqui. \v 21 Bi 'yɛ̨m bʉ ja rá t'ohni Oją: “Madague'bʉ dá japi bá ɛ̨h yʉ 'damhnini ngue 'dan'yo bʉ na yą, ngue da zo ʉ 'bʉcua, pɛ ngutho him bi 'yʉrpa ra güɛnda a dám mangä ʉ,” bi' yɛ̨n Oją. \v 22 Janangue'a ga pąhmbʉ n'da ra hmɛpya 'bʉ 'bo'o din yą man'da ra nde n'dan'yo, i uh rá ts'ɛdi Oją, hndepe da 'yɛ̨c'yɛi ʉ hingui nde da 'yɛ̨c'yɛi. Nɛ hinga gue'ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi i pa nt'ørpe yʉ hmɛpya. Pɛ nu ra ts'ɛdi ngue da man rám hman Oją nangue yʉ́ ndesɛ ʉ, xʉn ho ngue'a da xänbi gätho yʉ 'yɛ̨c'yɛi, nɛ hin nangue'ʉ ɛ̨mmɛ xʉm mɛ yʉ́ mbʉi, hingui nde da 'yɛ̨c'yɛi. \v 23 Pɛ xi'bʉ bim pɛti gätho yʉ 'yɛ̨c'yɛi nɛ gätho 'dahma 'dan'yo yʉ nde i yą, nɛ da zøm bʉ 'da ngue hing yʉ 'yɛ̨c'yɛi, o gue'ʉ hinga na pądi xʉn ho. Ha hin guím bɛ̨mhbʉ ngue da 'yɛ̨n'ahʉ guí jąthʉ. \v 24 Pɛ nu'bʉ gätho guí mamhbʉ rám hma Oją ngue ra nde mfądi, nɛ da yʉrpʉ 'da hing yʉ 'yɛ̨c'yɛi o gue'ʉ hinga na pądi xʉn ho. Nɛ da bąsɛ bʉya ngue ja yʉ́ ts'oqui, nɛ da bądi 'bɛ'a i ja yʉ́ mbʉi zɛhɛ 'bʉ bi 'yø'a guí mamhbʉ. \v 25 Nɛ nu'a nt'ągui bʉ mbo yʉ́ mbʉi da japi di nɛqui xʉn ho. Nɛ din dąnyahmu nɛ da 'yäp rá punbi Oją bʉya. Nɛ da 'yɛ̨na: “Majuąni maha guí 'bʉhmbʉ Oją,” da 'yɛ̨m bʉya. \s1 Da t'øt'e xʉn ho a ram pɛti \p \v 26 Nuya, ma zi cu ahʉ, dín nde ga xi ahʉ 'bɛ'a man'da xʉn ho gui 'yøthʉ 'bʉ guídím pɛtihʉ. Pɛ nde'bʉ 'bɛ guim bɛ̨mhbʉ 'bɛ'a dín te yʉ́ mbʉi gätho yʉ 'yɛ̨c'yɛi, nɛ da zä gan tuhmbʉ n'da ra thuhu guín nde gan tuhmbʉ bʉya, o gue n'da ram hma guín nde gan xänbatehʉ, o gue n'da ram hma bi bɛ̨n'nahʉ Oją ngue gui mamhbʉ, o n'da ram hma guí nde gui mamhbʉ n'da ra nde hingam fądi 'bɛ'a nam bøni, pɛ gue'bʉ di 'bʉi to'o da man a 'bɛ'a nam bøni ngue hingam fądi. \v 27 Pɛ nu'bʉ guí yąhʉ man'da ra nde n'dan'yo, hønt'ʉ yonją'i din yą, nɛ nu'bʉ xʉn ngu, hyunją'i. Nɛ hinga n'dat'a ra ora din yą gätho. Nubʉya i jatho dim 'bʉ'a n'da da ma 'bɛ'a nam bøn a bi hma. \v 28 Pɛ nu'bʉ njongui 'bʉpʉ n'da i pądi da ma 'bɛ'a nam bøn'a bi hma, man'da xʉn ho 'bʉ nte da mam bʉ ja nim pɛtihʉ. Da zä din yą, pɛ n'danni din yąsɛui Oją. \v 29 Ximangutho ʉ i man rám hman Oją nangue ra nde mfądi, din yą yoho o hyu. Nɛ nu'ʉ to'o bin t'un ra ts'ɛdi da bądi 'bɛ'a nam bøn'a ram hma, da mam 'bʉ hingui ho, ua gue'bʉ xʉn ho. \v 30 Nɛ nu'bʉ i hupʉ n'da bi bɛ̨nba Oją da ma 'bɛ'a im bɛ̨ni da ma, pɛ 'bɛ di jua a i yą bʉ, nɛ gui jafʉ din yą a man'da bʉya. \v 31 Janangue'a da xøt'a gan yąhʉ 'dahmi 'datho, nɛ gätho ahʉ to'o gätho di bɛ̨nba Oją din yą. Nubʉya tengu 'bʉ gán niyąbahʉ yʉ cu nangue yʉ́ mbʉi nɛ gätho da hyą yʉ ts'ɛdi yʉ́ mbʉi bʉya. \v 32 Nu'ʉ to i man rám hman Oją i jatho da ząmzɛhɛ rá mbʉi zɛhɛ, madague'bʉ Oją bi bɛ̨nbi din yą, pɛ jatho da dø'mi ts'ʉ, 'bɛ din yą a man'da. \v 33 Nguetho nde Oją da ts'änni 'bɛ'a gätho din ja bʉ, nɛ hinga 'da ni thąs thoho 'bɛ'a gätho i øt' Oją. Nɛ in jabʉ i t'øt'e hønbʉ go hapʉ i ja yʉ́m pɛti ma mi'yɛ̨c'yɛihʉ. \v 34 Nɛ nu yʉ xisu hingui sä din yą bʉ ja yʉ dąmpɛti, nguetho hin'yʉ yʉ́n t'ɛ̨di din yą ʉ, nɛ i jatho da 'yø'a 'bɛ'a da sifi, nɛ hin dim 'bɛt'o, tengu i mam bʉ ja rá t'ohni Oją. \v 35 Nɛ nu'bʉ in nde da 'yänni 'bɛ'a nam bøn a hmam bʉ, i jatho da 'yän'na rá ndø bʉ ja rá ngusɛ, nguetho hin di nɛcmanho 'bʉ i yą n'da ra xisu bʉ ja ram pɛti. \v 36 Ha guím bɛ̨mhbʉ gá dʉmzɛhɛhʉ rá 'bɛfi Oją, ngue guí ɛ̨mhbʉ da zä gui sänzɛhɛhʉ 'bɛ'a gui 'yøthʉ. Uague guím bɛ̨mhbʉ høn'adahʉ gá hyąmhbʉ a ram hma. \v 37 Pɛ nu'bʉ majuąni bi 'da ahʉ rá ts'ɛdi Oją gui mamhbʉ rám hma, o gue'bʉ majuąni bin 'da ahʉ nin 'yomfɛ̨nihʉ nangue rá Hogandąhi Oją, nu'bʉ, jatho gui 'yøthʉ a dá ot'ahʉ 'bʉ, nguetho rá manda ra Hmu a. \v 38 Nɛ nu'bʉ 'bo'o hingui nde da 'yø'a dá ot'ahʉ, pɛ hingui sä gui 'yʉrpahʉ ra güɛnda a. \v 39 Janangue'a ma zi cu ahʉ, man'da ɛ̨mmɛ gui hyumbi gui mamhbʉ rám hman Oją nangue ra nde mfądi. Pɛ hin gui hɛcpahʉ to'o in nde din yą man'da ra nde. \v 40 Pɛ gan 'yomfɛ̨nihʉ xʉn ho, nɛ 'darpʉ dí mba gui 'yøthʉ, nɛ hinga 'da dí thąs thoho 'bɛ'a gätho gui 'yøthʉ. \c 15 \s1 Bi ndants' mahøn'a ra Cristo \p \v 1 Nuya ma zi cu'ahʉ, dín nde ga xi ahʉ mahøn'a ran ho ma'da'yo, tengu dá xi ahʉ mam 'bɛt'o. Nɛ gue'a ram hma gá hyąmhbʉ, nɛ gue'a gním 'bähmbʉ xʉn ho a. \v 2 Nɛ guet'a ram hman a gní yąn ni tehʉ a 'bʉ guidí thoqui gui tɛn thohohʉ a dá xi ahʉ. Pɛ nu'bʉ hin'na, säti tho guí ɛ̨mhbʉ guí øthʉ 'bʉ. \v 3 Nɛ dá ja ahʉ gá pąhmbʉ a ram hma bin 'dacä ngue man'da jats'ɛdi tho ga pąhmbʉ. Ngue dá xän'nahʉ bi du ra Cristo, bi hoga ma ts'oquihʉ, tengu thoho mán t'o't'i bʉ ja rá t'ohni Oją. \v 4 Bi t'ägui, nɛ bi xox Oją 'bʉ ná hyupa, tengu thoho mí mam bʉ ja rá t'ohni Oją. \v 5 Nɛ nu'bʉ mi dąmbɛ̨ni ra Cristo, m'bɛt'o bin 'yusɛ bʉ 'bʉh ra Pedro, nɛ m'bɛjua bʉya bi nu mi'da yʉ́ xädi. \v 6 Nɛ m'bɛjua bʉya xø 'bexque bi nɛqui bʉ 'darpʉ mídím pɛti cʉt'a ciɛnto yʉ cu. Nɛ ɛ̨mmɛ xʉn ngu i 'bʉtho ʉ ya, madague'bʉ xʉn du ʉ 'da. \v 7 Nɛ m'bɛjua bi nu ra Jacobo, nɛ m'bɛjua mahøn'a bi nu gätho ʉ yʉ́ 'bäihʉ. \v 8 Pɛ rán zɛgui thoho nɛcä bi zä dá nugä ra Cristo bʉ 'yu. Nɛ ɛ̨mmɛ xʉn hɛ̨i bʉ dá ɛ̨c'yɛigä a ram 'bʉi ma'da'yo, tengu'bʉ n'da ra 'uɛre hingui sä dim 'bʉi, nɛ ɛ̨mmɛ din ʉnbi. \v 9 Nɛ him man zä'be ngue xtá t'ɛ̨ngä ma 'bäi'be ra Cristo, nɛ man'da ts'ʉtho dadí mu'be xinda gue'ʉ mi'da yʉ́ 'bäihʉ, nguetho ɛ̨mmɛ dá ʉnbä ʉ yʉ́ 'yɛ̨c'yɛi Oją. \v 10 Pɛ nu Oją rá mate zɛhɛ bi jaqui tengu dín jagä ya. Nɛ hinga säti thoho rá mate Oją bi 'yørque, nguetho ɛ̨mmɛ dá humbi xinda gue gätho mi'da yʉ́ 'bäihʉ ra Cristo. Pɛ hinga guecä dá øt' ra 'bɛfi, nɛ gue'a rá mate zɛhɛ Oją bi zɛqui dá øt'e. \v 11 Madague'bʉ guecä o gue'ʉ mi'da bi xän'nahʉ, pɛ n'dat'a ram hma dí mamhbe ngue bi du ra Cristo nangue ma ts'oquihʉ, nɛ bi xox Oją 'bʉ mi du. Nɛ gue'a ram hma gá 'yɛ̨c'yɛihʉ a. \s1 Da xox Oją ʉ xʉn du \p \v 12 Pɛ xi a ram hma dí mamhbʉ, ngue bi dąmbɛ̨ni ra Cristo 'bʉ mí du, pɛ hanja gní 'yɛ̨mhbʉ 'da ahʉ bʉya, ngue hingui sä da dąmbɛ̨ni ʉ xʉn du. \v 13 Nu'bʉ hin da dąmbɛ̨ni ʉ xʉn du, pɛ xinga gue'a ra Cristo xtán dąmbɛ̨ni 'bʉ, nɛ guexta'a ya xʉn du a ya 'bʉ. \v 14 Nɛ nu'bʉ hin xtán dąmbɛ̨ni a ra Cristo, hin'yʉ rá ts'ɛdi a ram hma dí mamhbʉ 'bʉ, nɛ ndetho guí 'yohʉ bʉ 'bʉ. \v 15 Nɛ nu'bʉ ngubʉ guím bɛ̨mhbʉ ngue hingui sä da dąmbɛ̨ni ʉ xʉn du, guí nubɛthąni gahe 'bʉ ngue dí mamhbe bi xox Oją a ra Cristo 'bʉ mi du. \v 16 Nu'bʉ hingui sä da dąmbɛ̨ni n'da ra du, pɛ xínga gue a ra Cristo xtán zä xtán dąmbɛ̨ni 'bʉ. \v 17 Nɛ nu'bʉ guexta'a ra du a ra Cristo, säti thoho guí ɛ̨c'yɛihʉ a 'bʉ, nɛ guexta'a him mahoqui ni ts'oquihʉ 'bʉ. \v 18 Nɛ nu'bʉ ngubʉ guím bɛ̨mhbʉ, pɛ nɛ'ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi xʉn du bʉ ja rá 'yɛ ra Cristo, nɛ má zä dim 'bɛpʉ 'bʉ Oją 'bʉ, gue'bʉ ya má zä bim 'bɛ a ra Cristo 'bʉ mí du. \v 19 Pɛ nu'bʉ høntya dí nuhʉ ran ho nangue ra Cristo, ha hin guím bɛ̨mhbʉ ga nuhʉ man'da ran ho 'bʉ dá tuhʉ 'bʉ. Pɛ huɛ̨higahʉ 'bʉ nte ga nuhʉ, xinda gue'ʉ gä mi'da yʉ ją'i ngue nte mbɛ̨ni da nu. \v 20 Pɛ majuąni maha bi dąmbɛ̨ni ra Cristo 'bʉ mí du. Nɛ tengu'bʉ rá mbʉdi n'da ra thą bi sopʉ ja n'da ra huąhi, nɛ gue'a nam bøni ngue da xox Oją ʉ to'o gätho i 'bʉhmi ra Cristo. \v 21 Tengu thoho 'bʉ mí dʉmp' ran dąte ua ja ra ximhäi n'da ran 'yohʉ, ngue ra Adán, nɛ ngutho a man'da ran 'yohʉ ngue ra Cristo, bi dʉ'mi ngue da ndants' mahøn'a yʉ du. \v 22 Nɛ tengu tho ʉ gätho bi xąnd ra Adán, gätho i tu, pɛ nu gätho di xąnd ra Cristo, gätho da mba nsots'i. \v 23 Pɛ hinga gätho n'dat'a ra ora da mba nsots'i, nguetho rá mbʉdi a ra Cristo, nɛ nu'bʉ bá ɛ̨h ra Cristo, gätho ʉ xʉ huahni da mba nsots'i m'bɛjua. \v 24 Nɛ nubʉya, ba ɛ̨h rá pa ran zɛgui. Nguetho nu'a ra Cristo xí dąpi 'bɛ'a gätho má ts'ɛdi, ngue yʉ́n sʉihʉ Oją, nɛ gätho to'o i hąsɛ yʉ́n t'ɛ̨di, nɛ to'o di manda zɛhɛ, ngue'ʉ yʉ ją'i nɛ'ʉ yʉ zįthu. Nɛ nu'bʉ ya bi dąha, di un'na Oją rá Ta rá ts'ɛdi mahøn'a. \v 25 Nguetho nu ra Cristo, im Hmuts'ʉt'abi ya, nɛ gue'bʉ go bi dąha di 'bɛrpa yʉ́ ts'ɛdi ʉ gätho yʉ́n sʉihʉ. \v 26 Nɛ nu'a ran dąte ran zɛgui thoho da dąpi, nɛ má zä dim 'bɛ a bʉya. \v 27 Tengu bi mam bʉ ja rá t'ohni Oją, di japi da dąh ra Cristo 'bɛ'a gätho má ts'ɛdi i ja. Pɛ njon da bɛ̨ni nɛ'a Oją rá Ta da dąpi, nguetho guesɛ bi un rá ts'ɛdi ra Cristo a. \v 28 Nɛ nu'bʉ gätho bi dą a ra Cristo ʉ 'bɛ'a gä ní ts'ɛdi i ja, nɛ nu'a ra Cristo bʉya, ngue rá Ts'ʉnt'ʉ Oją, nɛ din däsɛ bʉ 'bʉ Oją rá Ta. Nguetho m'bɛt'o xí un rá ts'ɛdi. Nubʉya da hønsɛ Oją din ja rá ts'ɛdi bʉya. \v 29 Nɛ man'da guí øthʉ guídín xixyąhʉ nangue'ʉ xʉn du. Pɛ hanja gní 'yɛ̨mhbʉ him mam 'bʉ ʉ xʉn du bʉya. \v 30 Nɛ hanja hin dí su man dątehe, gätho ʉ yʉ pa dí 'bʉhmbe ua thą, gue'bʉ xcá pąhmbe hin ga ndanshe mahøn'a. \v 31 Nɛ majuąni thocpa thoho dadím pom'be ran dąte. Nɛ gue'a dí xi ahʉ a ngue'a dín nde ahʉ gui pąhmbʉ 'bɛ'a dí øt'ä. Nguetho ɛ̨mmɛ dí numanho ahʉ, ma zi cu ahʉ, ngue n'dat'a ma Hmuhʉ ra Jesucristo dí ɛ̨c'yɛihʉ. \v 32 Nɛ dá hät'i xʉn ngu yʉn ʉnbi, nɛ xi ʉ yʉ zate dán tunhdä'be ua Éfeso, ngubʉ i ɛ̨mb yʉ ją'i. Pɛ 'bɛ'a ní mba a dá øt'ä 'bʉ hin da dąmbɛ̨ni ʉ xʉn du. Pɛ nu'bʉ hin ga ndanshʉ mahøn'a, mbähä dan sihmɛhʉ ya nɛ dam minhdʉ, nguetho má zä ga tuhʉ nixudi mani. \v 33 O guídín hyɛhmbʉ da thä ahʉ gui tɛnhdʉ yʉ́m hman ʉ 'da yʉ hyäte, janangue'a hin gui 'bɛhmbʉ yʉ hogan t'øt'e. \v 34 Pɛ damin 'yomfɛ̨nihʉ xʉn ho gui pąhmbʉ nda'a ram hma gue majuąni, nɛ gui 'yɛshʉ yʉ ts'oqui bʉya. Nguetho guí 'bʉhmbʉ 'da hinga ná pąhmbʉ xʉn ho Oją. Nɛ guehna dí xi ahʉ na, janangue'a gui pɛs' ni sähʉ. \s1 Hague din ja 'bʉ bi dąmbɛ̨ni ʉ xʉn du \p \v 35 Uague guím bɛ̨mhbʉ 'da ahʉ gui 'yängahʉ: “'Bɛ'a di ja 'bʉ bi dąmbɛ̨ni ʉ xʉn du, nɛ 'bɛ'a ní ngøc'yɛi din ja mahøn'a.” \v 36 Pɛ n'da rán t'änni yʉ 'yąmbʉi a. Ha hin guí nuhʉ 'bɛ'a di ja n'da ra hmudä 'bʉ pa nthuhu ngue i 'ya rá xi nɛ ja da bøx'a rá mbʉi bʉya. \v 37 Nɛ hønt'a go má hmudä guí tuhmbʉ, hinga guexta'a rá ndä 'bʉ bi bøts'e. Nguetho gue'a rá ndä gá tuhmbʉ, nɛ ra paxi bʉ dán go 'bʉ bi bøts'e. \v 38 Nɛ hønt'a go nda'a má hmudä da thuhu, gätho yʉ́ xisɛ 'bʉ bin ja, tengu bi zänba Oją a. \v 39 Nɛ hinga 'da'angu ma ngøc'yɛihʉ yʉ fani o gue yʉ doja o yʉ huą. \v 40 Nɛ in jabʉ 'bɛ'a gätho i ja bʉ mahɛ̨ts'i nɛ 'bɛ'a gätho i ja ua ja ra ximhäi, nu'ʉ bí ja bʉ mahɛ̨ts'i, n'dan'yo thoho nán ho xinda gue'ʉ ja ua ja ra häi. \v 41 Nu'a rán nɛqui ra hyadi nɛ ra ząna nɛ yʉ sø gätho 'dahma 'dan'yo. Nɛ hinga 'da'angu ʉ yʉ sø, 'dahma 'dan'yo bʉ ni nɛqui. \v 42 Nɛ ngutho nangue'bʉ bi dąmbɛ̨ni yʉ du, nɛ nu'bʉ bi t'ä a ra ngøc'yɛi, da 'ya nguetho nts'änbi da 'ya a. Pɛ nu'bʉ bi dąmbɛ̨ni bʉya nɛ hin njąm'bʉ da du mahøn'a. \v 43 Nu'a bi t'ägui hingui ho, pɛ nu'a da bøts'e ɛ̨mmɛ xʉn ho a. Nu'bʉ mi t'ägui hin'yʉ rá ts'ɛdi, pɛ nu'bʉ mí bøts'e, man'da ɛ̨mmɛ bin ja rá ts'ɛdi. \v 44 Nu'a ra ngø 'bʉ mi t'ägui, nts'änni hønt'ua ja ra ximhäi dim 'bʉi. Pɛ nu'bʉ bi bøts'e, nts'änni dim 'bʉpʉ mahɛ̨ts'i bʉya. Nɛ guí pąhmbʉ i ja ma ją'ihʉ nangue ra ximhäi, pɛ man'da i jatho gui pąhmbʉ ngue nɛ'a din ja ma ją'ihʉ nangue rá Hogandąhi Oją. \v 45 Nɛ gue'a in ja a tengu mán t'o't'i bʉ ja rá t'ohni Oją, gue ná n'da ra Adán bi ts'änni bin ją'i ua ja ra ximhäi. Pɛ nu'a ná yoho gue'a di un ra temaząi ngue njąm'bʉ da guadi, gue'a ra Cristo a. \v 46 Nɛ m'bɛt'o dám 'bʉhmbʉ nangue ma ngøc'yɛihʉ ngue hønt'ua ja ra ximhäi dim 'bʉi. Nɛ m'bɛjua bʉya dam 'bʉhmbʉ nangue ra ngøc'yɛi ngue nts'änni dim 'bʉpʉ mahɛ̨ts'i. \v 47 Nɛ nu rá mbʉdi ran 'yohʉ nt'øt'e nangue ra häi. Nu a ná yoho gue'a bí 'yɛ̨h mahɛ̨ts'i, ma Hmuhʉ ra Cristo a. \v 48 Nɛ ngutho ma ngøc'yɛihʉ ua ja ra häi, tengu tho a ran 'yohʉ ngue bi t'øt'e nangue ra häi. Pɛ nu ma ngøc'yɛihʉ m'bɛjua din ja tengu thoho rá ngøc'yɛi a ma Hmuhʉ ra Cristo, nu'a ran 'yohʉ bí 'yɛ̨h mahɛ̨ts'i a. \v 49 Nɛ tengu thoho bʉ dá nɛquihʉ nangue ra Adán nt'øt'e ra häi, nɛ ngutho bʉ dá nɛquihʉ mahøn'a nangue'a ra mɛngu bʉ mahɛ̨ts'i. \v 50 Nɛ dín nde ga xi ahʉ mahøn'a, ma zi cu ahʉ, ngue nu'a man ngøhʉ nɛ ma jihʉ i jajʉ ya, hingui sä da gonhui rá ts'ɛdi Oją mahɛ̨ts'i a. Nguetho nu'a hingui hät'i, hingui sä 'darpʉ da 'bɛs'ui a da hyät'i høn'bʉ go njąm'bʉ. \v 51 Pɛ dín nde ahʉ gui pąhmbʉ a him mam fądi, ngue hinga gätho ga tuhʉ ngue dyʉ́ 'yɛ̨c'yɛihʉ, pɛ gätho da mba ma pärquigahʉ ma ngøc'yɛihʉ. \v 52 Nɛ xøgue n'dan c'uɛ̨rpadätho da 'yørcahʉ 'bʉ bin yą ra thʉxi 'bʉ rán zɛgui ra pa. Nɛ nu'bʉ bin yą ra thʉxi, 'bex da ndants'i gätho ʉ yʉ 'yɛ̨c'yɛi xʉn du, nɛ din ja yʉ́ ngø him man zä din ts'oni. Nɛ'ʉ xí du, nɛ'ʉ hin ní du, gätho da mba ma pädi. \v 53 Nɛ nu ma ngøc'yɛihʉ dí hehʉ ya hin da hyät'i, janangue'a da mba mahoqui ngue da hyät'i maząi bʉya. Nɛ i ja rán dąte a ma ngøc'yɛihʉ ya, pɛgue din jajʉ a njąm'bʉ da du. \v 54 Nɛ nu'bʉ bin ja ma ngøc'yɛihʉ ngue njąm'bʉ da du, ya bi ją'ts'a bi man rá t'ohni Oją bʉya, bi 'yɛ̨na: “Pɛ nu'bʉ dám 'bʉhmbʉ mahøn'a, gue'a dí guah ran dąte a, nguetho ya bi thąpi.” \v 55 “Hague grán dąte, hapʉ i ja ni ts'ɛdi ya ngue gui hyoje. 'Bɛ'a gá ja ya thą, nɛ ya guí ɛ̨na xquí tąje.” \v 56 Nɛ nu yʉ́n t'ɛ̨di Oją nɛ gue'ʉ nám fądi ja ma ts'oquihʉ. Nɛ nu'a ma ts'oquihʉ bʉya, gue'a ní zä di ʉngahʉ ran dąte a. \v 57 Pɛ jamadi gahʉ Oją, nguetho bi jajʉ dá tąfʉ ran dąte nangue'a ma Hmuhʉ ra Jesucristo. \v 58 Janangue'a, ma zi cu ahʉ, damín ząmhbʉ bʉ xʉn ho nɛ hin hapʉ gui 'uehmbʉ bʉ. Nɛ gui hyumbi man'da man'da gam pɛhmbʉ nangue rá 'bɛfi ra Hmu, nguetho guí pąhmbʉ hinga säti thoho a, xinda gue'bʉ hin ga ndanshʉ mahøn'a. \c 16 \s1 Nthąqui yʉ mbɛti da 'bäx yʉ cu \p \v 1 Nɛ nuya dín nde ga xi ahʉ 'bɛ'a gui 'yøthʉ nangue ra mbɛti guídí pɛthʉ, ngue nu'a rám fäts'i ma mi'yɛ̨c'yɛihʉ. Damí 'yøthʉ tengu thoho dá xicä ʉ 'bʉpʉ ja yʉm pɛti bʉ Galacia. \v 2 Ngue gätho 'bʉ domingo, n'da ngu n'da ahʉ gui hyąjʉ ts'ʉ a hangu xquí tąhmbʉ nhyąto 'bʉ nhyąto, gui pɛshʉ. Nɛ nu'bʉ dá søngä bʉ, ya di jabʉ, nɛ hinga ja gui pɛthʉ bʉya. \v 3 Nɛ nu'bʉ dá søngä bʉ, ga pɛhndä bʉ Jerusalén ʉ yʉn 'yohʉ ngue gá huanhdʉ. Nɛ ga un ra søcuą da gąts'i nangue ran zɛngua, nɛ da hyąx'a xquí pɛthʉ bʉya. \v 4 Nɛ 'bɛ dán 'yomfɛ̨ni 'bʉ da zä 'nɛqui ga mba, ya 'darpʉ dá mbähmbe bʉya. \s1 Bi ma da bøn na 'yo ra Pablo \p \v 5 Nɛ nu'bʉ dá mba na 'yo, i jatho 'bɛ ba søngä bʉ Macedonia, nɛ ja ga thocä bʉ Corinto bʉya. \v 6 Nɛ xømhma thoho dam 'bʉhmbʉ bʉ 'da yʉ pa, uague dam 'bʉhmbʉ bʉ gätho dám bøn yʉ pa xʉ sɛ. Nɛ nubʉya xømhma thoho da zä gui zɛjʉ ts'ʉ 'bʉ di nɛqui to'o da 'yurca ra 'yu hapʉ gätho dan 'yo m'bɛjua. \v 7 Pɛ hin dín ndegä ngue xø ga thotho bʉ guí 'bʉhmbʉ, pɛ dín nde dam 'bʉpʉ 'da yʉ pa, 'bʉ gue'a da nde ma Hmuhʉ a. \v 8 'Bɛ dam 'bʉcä ua ja ra hnini Éfeso man yozna, ja ga mba bʉ. \v 9 Nguetho ɛ̨mmɛ hndeque ga man rám hman Oją ua, madague'bʉ xʉn ngu man sʉi'be 'bʉcua. Pɛ ɛ̨mmɛ i te rá 'bɛfi Oją ua, jannangue'a him 'bexque sä ga mba n'dihi. \v 10 Nɛ nu'bʉ da zøm bʉ a ra Timoteo, dami simanhohʉ, janangue'a nte da bɛ̨ni. Nguetho dim pɛfi nangue rá 'bɛfi ma Hmuhʉ a, tengu thohogä. \v 11 Pɛ jatho gätho ahʉ gui numansuhʉ a ra Timoteo. Nɛ nu'bʉ bá ɛ̨cua, dami fäxhʉ ngue da zømanho ua. Nguetho dí tøn'ua a, nɛ ɛ̨mmɛ dín nde ga nu mahøn'a, nɛ'ʉ gätho mi'da. \v 12 Nɛ ɛ̨mmɛ dá xicä ma cuhʉ ra Apolo xtá mbähä 'da yʉ cu 'bʉcua, ngue da nu ahʉ. Pɛ him bi nde bi mba ya. Pɛ xømhma thoho m'bɛjua da mba bʉ 'bʉ bi zä da mba. \s1 Yʉ́n zɛgui ran zɛngua \p \v 13 Nɛ jant'a thoho gui 'yøthʉ tengu'bʉ gan äthąhʉ, ngue gan ząmhbʉ bʉ ja ni t'ɛ̨c'yɛihʉ. Dami hyuthʉ ran zambʉi, din ja ni ts'ɛdihʉ xʉn ho. \v 14 Nɛ 'bɛ'a gätho guí øthʉ, pɛ dami 'yøthʉ nangue ran huɛ̨cate. \v 15 Nɛ nuya ma zi cu ahʉ, guí pąhmbʉ ngue gätho ja a yʉ́n jahʉ ra Estéfano, mbʉdi yʉ 'yɛ̨c'yɛi bʉ ra häi Acaya, nɛ ɛ̨mmɛ hønt'a im bɛ̨ni ngue da mbäx yʉ́ mi'yɛ̨c'yɛihʉ ʉ. \v 16 Janangue'a dín nde ahʉ ɛ̨mmɛ gui numansuhʉ a ra Estéfano, ngue'a gui 'yøthʉ a da man a. Pɛ nɛ'ʉ mi'da i 'bʉpʉ, ngue 'da'angu i øthʉ a ra Estéfano, ngue'a hin din sʉi, nɛ humbi da 'yøt' ra 'bɛfi xʉn ho, nɛ'ʉ gui numansuhʉ ʉ. \v 17 Nɛ ɛ̨mmɛ dadí johyagä, ngue nu'a mí hɛ̨mbä 'bɛ'a guí øthʉ, pɛ ya dí pącä ya, nguetho bi zøcua a ra Estéfano, nɛ ra Fortunato, nɛ'a ra Acaico. \v 18 Janangue ɛ̨mmɛ bi xah ma mbʉi. Nɛ ahʉ bi xah ni mbʉihʉ ya, nangue'a ram hma gá 'yängahʉ gue'a hin gmí pąhmbʉ. Nɛ dami numanhohʉ ʉ yʉ ją'i tengu ʉ. \v 19 Nu yʉ cu i 'bʉcua ra häi Asia, gätho i pɛn'nahʉ ran zɛngua. Nu ra Aquila nɛ ra Priscila rá xisu, nɛ gätho ʉ dim pɛti bʉ ja rá ngu, nɛ gätho i pɛn'nahʉ ran zɛngua nangue rá thuhu ma Hmuhʉ. \v 20 Dami hyąnbahʉ yʉ́n zɛngua gätho yʉ cu i 'bʉcua. Damin zɛngua zɛhɛhʉ n'da ngu n'da ahʉ ngue 'da gdín huɛ̨ctahʉ. \v 21 Pɛ nugä dra Pablogä ga ozɛhɛgä n'da ran zɛngua dí pɛn'nahʉ nangue ma 'yɛsɛgä. \v 22 Nu'bʉ i 'bʉ a n'da ngue him majuąni i numanho a ma Hmuhʉ ra Jesucristo, nɛ hin te rán jaui Oją a 'bʉ, nɛ da zänba ran ʉnbi a. Nɛ mi ts'ʉtho ba ɛ̨h ma Hmuhʉ da 'yøt' ran juąnbi a. \v 23 Nɛ nuya da mbäx ahʉ rá mate ma Hmuhʉ ra Jesucristo. \v 24 Nɛ ɛ̨mmɛ dadí huɛ̨c'ahʉ gätho ahʉ nangue 'darpʉ dí 'bʉhmbʉ ra Cristo Jesús. Nɛ hønt'a dí xi ahʉ ya.