\id MRK NT0051 ONO Phinnemore NOV-1990 \h Mareko \toc1 Mareko \toc2 Mareko \mt1 Mareko \c 1 \s1 Yohane Ra Qelaŋange \p \v 1 Papia iwa oŋo, eŋe Anutu wane gipole Yesu Kristo, eŋane sigi maep kieke ra wakonmaike. \v 2 Mikepka, Anutu wane qelit ŋei, Isaiaŋo, Yesu Kristo wane sigi maep kieke iwa yale qeke, \q1 “Anutuŋo rake, ‘Ge detnom! Na ŋei mane biraka more qebinkawe, oŋo naŋane don kisi ra qelaŋaniake, so geŋane numa maki wakoniake, so alakane gine more urataŋone ma ewekeake.’ \v 3 Kepe yaup papaino didi sawaŋ ŋeiine midaine, yewao ŋei yewa eŋe mere, ŋei mane wane aŋa, ŋei ŋerep boka edora more edane rake, ‘Ŋine Waom wane numaine mauluke more kito ma koboeu wesake digin qekep!’” \p \v 4 Rakiso, naso kutno Yohane eŋe kepe yaup papaine didi sawaŋ ŋeiine midaine yewao wakone doku tauone more biŋek don iwa yale boka edange, “Ŋine gege mage me masi tanik kine kine ŋine qotkoine korop qeligeu paki wet mainge more ŋadekkauso na doku tauŋunikale. Pakiso, Anutu eŋe ŋinane borikine ŋine yewa yaleka qeliŋgi nigetkayake.” \v 5 Yale raki dere more, ŋei ŋerep louloutne, Yuda kepeo ŋine so Yerusalem mat suaino ŋine, warage Yohane wane don desikei wane arikoi. Eŋe dere more borikineene ra qelaŋane wet maingeuso, Yohane eŋe Yordan dokuŋo tauonge. \p \v 6 Yohane eŋe iwa yale geokange. Takotine kamel ea wane zouneŋo mamaine, ea bira more so radeune kebaŋino makatake more, ŋaraine kubon so begok zikotno ŋine eaŋoka nemaŋke. \v 7 Yohane eŋe biŋek don ŋei ŋerep iwa yale edange, “Ŋei mane ŋadeno sariake. Eŋane zonomineŋo yemo naŋane zonom yuannanmaike. Na ŋei bile mida namde eŋane qelit qeqemeine, noŋo aboŋ kite umatne kutno motpe mi rokopkeake. \v 8 Ŋo noŋo yemo doku tauŋunmaile, oŋo yemo yalewaka Anutu wane Asu Koboboineŋo tauŋuniake.” \s1 Yesu Doku Taukiso Ŋei Borikineŋo Liwekkake \p \v 9 Naso maneo Yesu eŋe Nazaret mat qelige more, Galili kepeo ŋine Yordan dokuo sari lotkeki, Yohaneŋo Yordan dokuŋo eŋe taukake. \v 10 Taukaki Yesu eŋe dokuo ŋine sa more, yewaka pore kaki, qeli aŋaŋgi Asu eŋe baluse naŋi yale ket Yesu eŋine kutno kitoke. \v 11 Pakiso, Waom wane boka woka mane qeliwo ŋine iwa yale bokaki ketke, “Ge naŋane gipon maepne, na wetneŋo lukgane malip ganlukmaile.” \s1 Satanŋo Yesu Liwekkake \p \v 12 Eso naso yewaka Asuŋo Yesu ma birakaki, ŋei midaino kepe yaup papaino arike. \v 13 Ari more, ea goiŋ kaiwe 40 geke, naso yewa ŋei midaine kepe yaup papaineo, Ŋei Borikine, Borikine Welaine, Satanŋo sari Yesu liwekkake. Yesu eŋe osom zubaine eŋerop geke. Pakiso aŋelo edo sari qesiŋka more qelit qekakoi. \s1 Yesuŋo Ŋei Etke So Etke Ebuke \p \v 14 Yohane eŋe mulap urumgo waketke, naso yewao, Yesu eŋe koso zinge Galili kepeo sari more Anutu wane biŋek don ra edange. \v 15 Eŋe iwa yale rake, “Anutuŋo naso motke, ea mo iwa sari lotkemaike. Anutuŋo qeli ewe zonominane motke, iwa mo sarimaike. Ŋine borikine ŋine ŋadekka more, wet maingeu paki, biŋek don iwa dere malipkau!” \p \v 16 Yesu eŋe Galili doku namuŋ wazaino ari more, Saimon so ŋole Andrea potki ariki otke. Ere zawon wane kamaga etne doku namuŋ wazaino bira okorakoik Ere sola wane qesiŋ maratkakeik wane urataine yale naso baŋem togogoleka mamaŋkoik. \v 17 Naso yewao Yesuŋo erano lotke mo etora etane more rake, “Ŋire sari naŋane ŋadeno mogat nanbik! Ŋire zawon ebuebu wane kine detlukkoik, pakimo, noŋo ŋei ŋerep ebu ebu wane kine kito ŋiponikale.” \v 18 Rakiso, ere esatka kamaga qelige more, ŋadino mogare arikoik. \p \v 19 Yesu eŋe eri eri ari more, eŋe Zebedi wane medewetkine, Yakop so ŋole Yohane otke, ere seki kutno mere kamaga maulukkoik. \v 20 Yesu eŋe ore more boka etoraki, so ere magaetne, Zebedi so urata medewekoune qeliŋ onbik, seki kutno metpi, so ere sari more Yesu wane ŋadino mogare arikoik. \s1 Yesu Eŋe Ŋei Mane Wane Asu Qotkoine Mane Esopkake \p \v 21 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine ebuke, eŋe Kapaneam matko ari metkoi. Sarere kutno, zonom mama nasoo, Yesuŋo Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo ari more, ŋei ŋerep biŋek don kito edange. \v 22 Ŋei ŋerep edo eŋane miti kito ebo eboninane dere more, qisekoi so oŋaene qaeke. Eŋane kito ebon eboninane zonomineŋo kau, Anutu papa togon welaine ŋei, eŋetene Skribe, eŋane kito ebo ebon ea manerop yuanonge. \p \v 23 Naso yewao, ŋei mane asu qotkoineŋo kotino weneŋ pake, eaŋo Yuda wane lewa lewaŋ urum koto saket more, oŋo togoleka boka rake, \v 24 “Yesu, Nazaret matko ŋine, ge dalino okan ŋonikenane? Ge ŋene ŋengu matali ŋonikenane iwa sarimaine? Na detluk ganmaile! Ge ŋei koboboine Anutuŋo uratainane ra matoke biragangi Anutu eŋino ŋine sarimaine.” \p \v 25 Yale rakiso, Yesuŋo asu qotkoine yewa don okanka more olale rake, “Ge aŋaŋone ma waluke more ŋei yewa qeliŋ kanom!” \p \v 26 Rakiso, asu qotkoineŋo ŋei togoleka rapap qepapkaki paki, suaine boka aro uŋanlan suaineka okane saket qeliŋka arike. \v 27 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe oŋaene qaeki, done done au more rakoi, “Iwa onokaka? Kito ebo ebon musele me? Eŋe zonominerop ra togole asu qotkoine edangi, eŋe aŋaine tewekmami.” \p \v 28 Ea wane, Yesu wane don kisiŋo ari more esatka Galili kepeo korop rokopkeke. \s1 Yesu Ŋei Ŋerep Loutne Ma Menaŋonge \p \v 29 Yesu eŋine so Yakop so Yohane eŋe Yuda wane lewa lewaŋ urum qelige ket more Petoro so Andrea eretne matko koboine ari waketkoi. \v 30 Simon wane sewenine eŋe zoma suaine okane, papaino paki solaineŋo zok manerop gereune okangi, ŋei ŋerep edo ikopka Yesu olale rakoi, “Simon sewenine, eŋe zoma manerop okane, solaine wikile zok manerop wakonkamaike.” \v 31 Yale rau, Yesu eŋe eaka ari ŋerep metino ma qesiŋka more bukkaki wieke. Paki ŋerep ea eŋe solaine momo qe more menaŋkaki, eŋe eaka wie eŋane ŋara doku mauluke ebongi nekoi. \p \v 32 Rarapko kepe deine qoe, ruo kereakane okangi, ŋei ŋerep eŋe zoma ŋei, so ŋei asu qotkoinerop, ea Yesu wano ebu sarikoi. \v 33 Mat suaine yewa wane ŋei ŋerep magu suaineŋo sari Simon wane mat tirino lewage qedugu metkoi. \v 34 Metpi Yesu eŋe ŋei ŋerep zoma kine kineenerop ma menaŋone more, kotoeno asu qotkoinerop, ea esoponge, esopongi asu qotkoine eŋe Yesu wane kineine detluk kakoi. Pakiso Yesu eŋe eŋane kine rau mi sua ariakane, ra wetonge. \s1 Yesu Galili Kepe Ra Qelaŋange \p \v 35 Pakimo Yesu eŋe kepe qae qae wane goigoka panaman weneŋ wie ket, mat qeliŋka more, kepe ŋei midaine yewao ari mere meŋenkake. \v 36 Meŋenka metki, Simon eŋine so kimakoune, eŋe baŋ ŋado zuaŋka ari maratkakoi. \v 37 Eŋe ari maratka more, iwa yale olale rakoi, “Ŋei ŋerep korop magu suaine eŋe ge zuaŋ ganmami!” \p \v 38 Rauso, eŋe iwa yale mainge edange, “Iwamo ŋene mat suaine natne osop osop pamaike, ŋene ea lolike arikene, na eŋano weneŋ miti edanikalane nanmaike, na urata ea maikalane sarikole.” \p \v 39 Yale ra edane so, eŋe Galili kepeo lolike ge mat baŋem Yuda wane lewa lewaŋ urum metke, rokop miti edange, so asu qotkoine ea korop esoponge. \s1 Yesuŋo Ŋei Mane Ma Menaŋkake \p \v 40 Ŋei mane kubet togonineropŋo Yesu wano wawetine qe qesonka more rake, “Ge naŋane simile ganmaikeo, yem ge maine naŋane kubetne iwa manom osiake!” \p \v 41 Yale rakiso, Yesu eŋe eŋane wet borik ma more metine bira solaino uaka mo olatke, “Na geŋane simile nanmaike, ea wane kubetŋone iwa osikep!” \v 42 Olatkiso, esat naso yewaka kubet togonine ea osiki, solaine ea menage libe qeke. \v 43 Pakimo Yesuŋo ŋei ea don kukka ra qebinka more, iwa yale olatke, “Ge detlukkenom! Ge ari solaŋone menaŋmaike, ea wane donkisi ŋei mane misuk edanikene, asoze Moseŋo sogino iwa yale ra togoleke. Ŋei mane kubet togonine mo osi menaŋkakeso, eŋe mosop ŋei wano ari solaine sikankayake. Ge yalewaka mosop ŋei wano koboine ari more, solaŋone sikanka more bakom mannom paki arikene. Pakimo, ŋei ŋerep eŋe detgane raikei, eŋe solaine mo menaŋ kamaike.” \v 44 Yale rakiso, Yesu eŋe don gereunerop olale qebinka birakaki arike. \p \v 45 Ŋo ŋei yewa eŋe ari more, don kisi yau yaup ra edane ariki eŋane don kisi eaŋo sua korop kepe baŋem rokopkeke. Pakiso, Yesu eŋe mat suaino ŋei ŋerep eŋane deeno koso mi ari lolikke, eŋe kepe ŋei midaino ari metke. Metkiso, ŋei ŋerep kepe baŋem ŋine edoka Yesu wano sarimaŋkoi. \c 2 \s1 Yesuŋo Ŋei Mane Kie Metine Seuseune Ma Menaŋkake \p \v 1 Yesu eŋe kaiwe mama karewe yewa geki qoekiso, Kapaneam mat suaino zinge ari lotkeke. Pakiso, naso yewao ŋei ŋerep edo don rau yauyaup ariki rakoi, “Yesu eŋe mo koso i sari matino metmaike.” \v 2 Paki ŋei ŋerep eŋe esatka mat yewa wane kotino watke madetko so mat wazaino korop rokop ketwarekoi. Kepe ameŋine mane yaup mi pake. Naso yewao Yesu eŋe biŋek don edane okoraki, \v 3 ŋei etke so etke eŋe zoma ŋei kie metine seuseune mane teweka sarikoi. \v 4 Mat mo ŋei ŋerep edo watke warekoi wane eŋe dalino Yesu wane osino ma waurap. Ŋaŋae more, tiriwoka teweke wa mat bakino Yesu metke kutnoken yewa kito barake more ŋei etke so etke eŋe mulapkoka mau qoroŋ qoroŋ ket zoma ŋei ea eŋe teweinerop Yesu wane osino rasu pake. \v 5 Yesu eŋe kaŋ qae wie pore ŋei etke so etke, eŋe one more eŋane mali malipene detone more Yesuŋo zoma ŋei olale rake, “Medepna, na geŋane masi qotkoine makone eamo ma qeliŋkawe arimaike.” \p \v 6 Yale ra olatkiso, Anutu papa togon welaine ŋei natne, Skribe, eŋe Yesu wane osino mere detpi, dereretene mi kopkeke, \v 7 “Dalino wane ŋei yewa eŋe don yaline ramaike? Eŋe Anutu yuanka more eŋane met met mayakane okanmaike me? Eŋe detki eŋine Anutu yale okanmaike? Ŋei maneŋo mane wane sot maine mi qeliŋkayake, Anutu wekuŋo ŋei mane wane sot turuŋ qotkoine ea makoke ma menaŋ ŋoniake!” \p \v 8 Yesu eŋe yewaka dereretene detone more, iwa yale edange, “Onoka wane ŋine dereret yaline detmami? \v 9 Na zoma ŋei yewa don ewekine dalino yale olasikale? Na olale raikale, na sotŋone mo qeliŋkawe siukamaike, me ge wie menage more uamŋone ma more arinom? \v 10 Ea wane ŋine na detluk nanbi, na Ŋei Wawainane Gipole. Na nae tunno kepeo ŋei ŋerep eŋane sotene eamo qeliŋkawe suikwaremaike.” Yesu eŋe yale ra more, zoma ŋei olale rake, \v 11 “Wie, uamŋone ma more matŋono arinom!” \p \v 12 Pakiso, zoma ŋei yewa eŋe ŋei ŋerep eŋane kaiteno ikopka wie more, uamine rutupke more, kolopke ket arike. Ŋei ŋerep eŋe korop oŋaene qaekiso Anutu wane eŋetine ora bukeu waki rakoi, “Sogino kine kine mane iwa yaline mi kakone, i midakaka!” \s1 Yesu Lewi Orake \p \v 13 Yale rauso, Yesu eŋe koso Galili doku namuŋ mezeno zinge arike. Ariki ŋei ŋerep magu suaine eŋe sari Yesu wano qeduguwi eŋe miti don kito edange. \v 14 Yesuŋo eŋe ea ŋine ari more, Lewi eŋe takis wesi mama mat koto metki olale ka more rake, “Lewi ge ket ŋadeno mogatnane sarinom!” Raki, Lewi eŋe yewaka wie more, wesi mama urataine ea qelige more, eaka Yesu wane ŋadino mogatka arike. \p \v 15 Pakiso, boaŋ Yesu eŋe Lewi wane matko ŋara mere neke. Naso yewao takis mama ŋei loutne so ŋei sotenerop natne eŋe Yesu eŋine so dokoine eŋerop weneŋ mere ŋara nekoi. \v 16 Ne metpi, naso yewao Anutu wane papa togon welaine ŋei natne, Parisi, eŋe Yesu kau takis mama ŋei so ŋei sotenerop eŋe weneŋ metki one more, Yesu eŋine dokoine qeson one more rakoi, “Eŋe eamo onoka wane ŋei qotkoine eŋerop mere ŋara nemaike?” \p \v 17 Rauso, Yesu eŋe detone more rake, “Maŋo mauluk mauluk ŋei eŋane ari okanmaike? Zomaenerop, me, zomaene midaineŋo? Na ŋei yaline eŋane ra more sarikole. Ŋei sotenerop zuaŋone more ebu qesiŋ onikalane sarikole. Na ŋei dereretenane detpi koboine okanmaike, eŋe qesiŋ onikalane mi sarikole.” \s1 Sawe Gege Wane Yesu Qesonkakoi \p \v 18 Naso maneo, Yohane doku tau tau wane dokoine so Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, eŋane dokoene eŋe ŋara sawe gekoi. Naso yewao ŋei ŋerep natne eŋe sari Yesu qesonka rakoi, “Yohane wane dokoine so Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, eŋane dokoene eŋe ŋara sawe gemami. Ŋo, daleo wane geŋane dokoŋone eŋe yale mi okanmami?” \p \v 19 Yale rauso, Yesuŋo mainge more edane rake, “Ŋei mane eŋe zokit mayakane rayakeo, ŋei kima koune, eŋe maine ŋara sawe mesikei me? Yale mida, eŋe zokit mayakane okaniakeo, ŋei kimakoune eŋe maine eŋerop ŋara oi bakom weneŋ mesikei, so kimakoune eŋe ŋara wane sawe mane mi okanikei. \v 20 Na ŋei qaluwit yewa eŋane rokop. Baŋ, naso maneo ŋei edo na neuwi ariwe dokone eŋe koso na mi nanikei, naso yewao eŋe maine ŋara wane sawe gekei.” \p \v 21 Yesu eŋe koso takotke rokop don mane rake, “Takot mane toeki aŋaine okoraki laplap musele mane wane sisineŋo more maine mi qetusikene. Yewa siluŋ qetusikeneo, yemo lap lap sisine museleŋo tebakaki, takot sogine ea toe aŋap suaine wakoniake. \v 22 Ŋo mane maŋo wain musele ea qeki koso nomare sogine yewao kesiake.Eŋe yalewa okangi, yemo wainŋo ket qebinkaki, nomare ea muzugeake. Pakimo, nomare so wain ere weneŋ mida lelekeik, ea wane wain musele eŋe eŋine nomare muselo ketki, eamo menageake.” \s1 Yesu Eŋe Qezarek Naso Ŋei Edo Qesonkakoi. \p \v 23 Qezarek naso maneo, Yesu eŋine so dokoine eŋe wit eu kotinoka ari more dokoine edo wit wele natne siwekoi. \v 24 Pakiso, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, edo one more Yesu qeson kakoi, “Ge onnom! Geŋane dokoŋone eŋe wit siwe nemami. Dokoŋone eŋe masi yewa ŋenane ra rokop dongo yemo okane more sot kaukmami. Qezarek naso yewao mi maikei, yewa ŋenane ŋabozane rara togon don.” \p \v 25 Yale rauso, Yesuŋo donene mainge edange, “Mo sogino asoze Dawit, Israel Ware Ware, eŋine so dokoine eŋe ŋaraenane seuke more \v 26 ari Anutu wane Bakom Urum koto waket more, bret yewao ŋine mi mamaine, eamo ra togoleke, ea ma nekoi. Bret yewa Anutu wane bakom kitokenane. Naso yewao, Abiata Anutu wane mosop ŋei eŋe lewet geke. Ŋenane ra rokop don ra togoleki mosop ŋei edoka bret yewa ne okangoi, ŋo Dawit eŋe yewa ne more dokoine ebongi nekoi.” \p \v 27 Yesu eŋe koso edange, “Anutu eŋe mikepka ŋei so ŋerep ma wakonotki paki, erane ra more ŋadino qezarek naso yewa baŋ motke. Qezarekŋo mawakongi paki, ŋei so ŋerep mi ma wakonge, naso yewaŋo ŋei ŋerep qesiŋ osiakane motke. Me naso yewaŋo ŋei ŋerep matali osiakane mi motke. \v 28 Ea wane, na Ŋei Wawainane Gipoleŋo yalewaka qezarek naso ea wane Waom, so noŋo ea wane welaine.” \c 3 \s1 Yesu Eŋe Ŋei Mane Metine Marap Maraune Ma Menaŋkake \p \v 1 Naso maneo, Yesu eŋe koso zinge ari Anutu wane lewalewaŋ urum koto waketke. Ŋei mane yewa metke, eŋe metine nat paromineŋo setneka marap maraune. \v 2 Ŋei natne eŋe Yesu kau sariki diamine mau paki, iwa yale rakoi, “Yesu eŋe qezarek nasoo zoma ŋei metine marap maraune iwa maine ma menaŋ kayake me mida. Eŋe ma menaŋ kayakeo, yemo ŋene Yesu dongo birakaikene.” \v 3 Yesu eŋe zoma ŋei yewa metine borikine, eŋe olale more rake, “Ge meteŋone borikine, yalinane iwa wie sari okoranom!” \v 4 Pakiso, eŋe ŋei ŋerep qeson one rake, “Ŋenze ra rokop don eŋe qezarek naso wane don dalino mawalukke? Masi maine maikene me qotkoine? Ŋene ŋei ŋerep gegeene ma menaŋ onikene me ŋei ŋerep enguŋem seukkei?” \p Qesonongi, edo dere more don mane mi mainge olatkoi. \v 5 Pakimo Yesu eŋe deine pore lolike more ongi eŋe dereretene won geki doneene midaine metkoi, ea wane Yesu eŋe ikopka sotine osiki koso dere umare onge. Pakiso, Yesu eŋe zoma ŋei olale rake, “Ge meteŋone birakanom!” Eŋe metine biraki, eaka ikopka menanŋkake. \v 6 Yale okangiso, Parisi eŋe ikopka Anutu wane lewa lewaŋ urum qeliŋka more wie saket ari Herot wane tego eŋerop lewage more, Yesu eŋe numa ea me ea maratka more qeu seukeakane done aukoi. \s1 Kepe Baŋem Ŋei Ŋerep Eŋe Yesu Wano Sarikoi \p \v 7 Yesu eŋe dokoine eŋerop wie mat yewa qeligeu paki, Galili wane doku namuŋ pamaike, yewa arikoi. Pakimo ŋei ŋerep magu tego kakapa suaineŋo wie eŋe mogatka arikoi. Ŋei ŋerep magu suaine yewa eŋe kepe baŋem ŋine sarikoi. \v 8 Galili kepeo ŋine, Yuda kepeo ŋine, Yerusalem mat suaino ŋine, Idumia kepeo ŋine, Yordan kepe sasaino ŋine, Tire so Sidon kepeo ŋine. Ŋei ŋerep magu suaine yewa eŋe Yesuŋo urata kine kine maki detka more eŋano sarikoi. \v 9 Magu suaine zok manerop Yesu watke more, gitit kaikei wane okanbi eŋe dokoine eŋane rake, “Ŋine ari seki mane ikopka mauluke ma sariu, yaup warenan metkep! Ŋei ŋerepŋo magu suaine okanbi, so na ea wane kutno wa more toe, ŋei ŋerep biraone eri kere, amaŋ naeka toe mesikale.” \v 10 Sogino mo Yesu eŋe ŋei ŋerep loutne ma menaŋ onge, ea wane ŋei ŋerep zomaenerop eŋe edom meteeneŋo solaine makei wane onge, pakimo ea wane eŋe kimakopeene qepodon onbi sari, Yesu sola takotino uakaikei wane okangoi. \v 11 Naso natneo ŋei ŋerep asu qotkoinerop eŋe Yesu ka more ari kepeo ket rasu pa more boka aroke ora rakoi, “Ge, Anutu wane Gipole!” \p \v 12 Yale rau, Yesu eŋe asu qotkoine togogoleka ra togole ongi paki eŋe ma, ea tingo me didiwo eŋane eŋetine zok mi rau suayakane rawetonge. \s1 Yesu Eŋe Dokoine 12 Ebuke \p \v 13 Pakiso, Yesu eŋe weti bonagao wake, naso eao wie more, ŋei natne eŋerop gekei wane ma wakononge, ŋei ea eŋe edoraki eŋano sarikoi. \v 14 Pakimo eŋe ŋei magu 12 ma wakononge, ŋei yewaŋo eŋinerop gekei wane, ma wakon one more, eŋeteene aposolo edorake, so eŋe bira ongi ari ŋei ŋerep eŋano biŋek don ra qelaŋanikei wane rake. \v 15 Yesu eŋe ŋei 12 yewa eŋine tungo asu qotkoine esop onikei wane zonom takot onge. \p \v 16 Yesu dokoine eŋane eŋet tegoene iwa yale ebonge. Simon, eŋetine mane Petoro orake. \v 17 Zebedi wane gipole Yakop, eŋine so ŋole Yohane, erane eŋeteetne mane Boanerges etorake. Eŋet yewa wane kine, quruŋ qilap. \v 18 Andrea, so Pilip, Bartolomu, Mataio, Tomas, Yakop, Alpius wane gipole, so Tadius so Saimon Zelot. \v 19 Ŋo Yudas Iskariot, ŋei yewaŋo Yesu ŋaba eŋane meteeno masi qotkoine okan kaikei wane ma wakonka birakake. \s1 Ŋei Eŋe Rakoi Yesu Eŋe Belzebulrop Urataine Mamaike \p \v 20 Pakiso, Yesu eŋe matko ariki ŋei ŋerep magu suaineŋo eŋano koso sari lewaŋgoi. Ea wane Yesu, eŋine so dokoine eŋe qeka more, dalino ŋara mane neurap. \v 21 Yesuŋo kine kine okange so make, ea wane tego tanik manik ea ŋei eŋe ra suau dere more weneŋ tutulekoune, eŋe Yesu ma walukka more, iwenkaikei wane sarikoi. Tutulekoune eŋe iwa yale rakoi, “Eŋe mo qelaŋ qemaike!” \p \v 22 Anutu papa togon welaine ŋei natne, Skribe, eŋe Yerusalem ŋine ket more rakoi, “Eŋe kotino Belzebul, eŋetine mane Satanŋo okoramaike. Eŋe Belzebul wane zonomgo so oŋo qesiŋkaki, asu qotkoine ea esoponmaike, eaŋo asu qotkoine eŋane ware ware.” \p \v 23 Eŋe yale rauso, Yesu eŋe edoraki osino sari metpiso don rokop mane more edane rake, “Satan oŋomka dalino Satan osop kayake? \v 24 Ŋei ŋerep kaunsol mane wane magu eŋe wiri magu etke okane more yakukei, kaunsol ea wane zonomine eamo midayake. \v 25 Ŋo ŋei urumene weku eŋe wiri more magu etke okane more kawali yakukei, ŋei yewa eŋe koso togole qeturage maine weku mi lele gekei. \v 26 Ŋo Satan eŋe eŋine magu ŋaba okan oniake, eŋe wiri more zonomene midayake.” \p \v 27 Yesu eŋe koso don iwa yale takotke rake, “Satan ŋei zonomine suaine, eŋane urata wane aboŋ kine kineine yaup maine mi ari maikene, yemo midakaka. Mikep eŋine kie metine wokomka more ŋado maine eŋane mat koto wa more, urata wane aboŋ kine kineine pamaike, yewa matali onikene. \p \v 28 Na ŋine don wele iwa yale ŋidanbe, Anutu eŋe ŋei ŋerep eŋane masi tanik qotkoine kine kine so don dereret borikine ramami, yewa eŋe korop qeliŋgi siukeake. \v 29 Ŋo ŋei mane eŋe Anutu wane Asu Koboboine ra matali okan kayakeo, yemo ukude Anutuŋo eŋane sot ea mi qeliŋgi siukeake. Eŋane borikinane sot turuŋ ea qoi qoine midaine motki pamageake.” \v 30 Yesu eŋe don yale ra edangane Anutu wane papa togon don welaine ŋei eŋe rakoi, “Yesu eŋe mo kotino asu qotkoineŋo ketke okoramaike.” \s1 Yesu Wane Nagaine so Ŋonqakoune \p \v 31 Naso yewao Yesu wane nagaine, so ŋonqaine eŋe sari lotke more mat wazaino okora more don motpi wake, Yesuŋo saket oniakane. \v 32 Pakimo, ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu lolikka metkoi, edo olale rakoi, “Ge detnom! Geŋane nagaŋone, so ŋonqakopŋone eŋe qeinat, mat wazaino okora more goŋo kesikenane ramami.” \p \v 33 Yalewa rau, Yesu eŋe mainge edane rake, “Maŋo naŋane nagane, so ŋonqane?” \v 34 Eŋe deine ŋei ŋerep lolikka metkoi, eŋe one more, enanoka pore ongi paki rake, “Onbi! Iwa edo naŋane nagane so ŋonqane okanmami. \v 35 Ŋei me ŋerep mane eŋe Anutu wane don dere eŋane simile mogasikei, ea ŋo naŋane nagane so ŋonqane okanmami.” \c 4 \s1 Ŋei Mane Eŋe Euo Waet Ebotmaike Eŋane Don Rokop \p \v 1 Pakimo, Yesu eŋe koso kito ebo ebon urataine takotke more, Galili doku namuŋ wane qalakino ŋei ŋerep kito ebonge. Pakiso ŋei ŋerep zok tego suaineŋo sari eŋano manerop lewage more watke Yesu lolikkau eŋe kepo qelige ari seki mane kutno wa more ŋei ŋerep biraone weti toe namuŋgo wa eŋineka metke. Metkiso, ŋei ŋerep magu eŋe qalakino lewage okorakoi. \v 2 Eŋe yalewa okorau, Yesu eŋe don rokop mane kito more edane rake, \p \v 3 “Ŋine detpi! Ŋei mane eŋe euo wit ebosiakane arike. \v 4 Eŋe wit woune natne euo ebotke, pakimo, natne ari numao kito metki naŋi edo sari nekoi. \v 5 Woune natne ari kepe wesi tabilainerop kepe ewekine yewa wane kutno ket kito ikopka poripke wiekoi. \v 6 Wane kaiwe suaine sa more wit komine yewa ezoke. Ŋodoene yewa qei mi ketlukke kepe wesi tabilainerop ea wane komine ururuke seukkoi. \v 7 Wit woune natne touk okolerop ea wane koto ket kitokoi. Wane touk okolerop yewaŋo ikop wie more pise walip onge. Walip ongiso, wit wele maine mi qekoi. \v 8 Ŋo, wit woune natne kepe gukinerop yewao ket kitokoi. Ket kito more, komine poripke sua more wele maine qekoi. Wele natne 30, natne edo 60, natne edo zok 100 yaline qekoi.” \p \v 9 Ea wane Yesu eŋe edange, “Ŋei me ŋerep mane eŋe ketineropŋo yemo don iwa dere malipka more, kine detlukkayake.” \s1 Don Rokop Wane Masi \p \v 10 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe biraone ari warekoi, naso yewao Yesu eŋineka metki, eŋine dokoine 12 eŋe so ŋei natne mo Yesurop weneŋ ge okangoi, eŋe Yesu wane don raki detkakoi, ea wane eŋano sari qesonka rakoi, “Ge don rokop more rene ea ra qelaŋane ŋedannom detŋem.” \v 11 Yesu eŋe mainge rake, “Anutuŋo don sanine so qeli ewe zonominane kine so ŋine dalino ware ŋunmaike, na ŋine ea desikei wane ŋidanmaile. Ŋei ŋerep natne ŋadino gemami eŋe naŋane don, ea don rokopkoka kito more edan edan wane raraine, ea wane rokop na korop kito edanbe, eŋe detwaremami. \v 12 Yalewa wane, \q1 ‘Eŋe deeneŋo kaikei, ŋo, eŋe kine kine maine mi kau qelaŋaniake. Eŋe keteneŋo maine desikei, ŋo, eŋe kine maine mi detlukkei, so weteeno mi maingeu, soteene pa eboniake. Ea wane eŋe wet maingeu, Anutuŋo eŋane sot qelingi siukeake.’” \s1 Yesu Eŋe Wit Woune Ebo Ebot Wane Donkisi Kine Ra Qelaŋange. \p \v 13 Pakiso, Yesu eŋe qesonone rake, “Ŋine don rokop kito more rele, yewa koso maine weneŋ detlukkamami me? Pakimo, ŋine don rokop korop yewa wane kine dalino det lukkaikei? \v 14 Ŋei wit woune ebotmaike, ea eŋe Anutu wane don oŋom ebotmaike. \v 15 Woune natne dumao ket kitoke, ea yemo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don detpi, kotoeno ketki, nasomde bamgoka, Satan eŋe sari Anutu wane don ea ŋei ŋerep natne eŋane kotoeno yasoke, ea ma biraki saket ariake. \v 16 Woune natne kepe kutka, wesi tabila weneŋ, ea wane kutno ket kitoke, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don ikop dere ma more bakom kitokei. \v 17 Ŋo, eŋe ŋodine qeirop mi ket ma qotke mesiake. Eŋe kutka metki, ŋaba edo biŋek don wane umat natne wikilerop ebonbi, eŋe koso Anutu ŋadekkaikei. \v 18 Woune natne eŋe touk okolerop ea wane keune ket kitokoi, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don detkoi. \v 19 Ŋo, kepe kutno gege wane umat so wesi aboŋ suaine maratka maratka, so kine kine natne, ea wane bailalaŋ, eaŋo ŋei ŋerep eŋane kotoeno waket more, Anutu wane don kotoeno piseka more ma qorokka more, ma pelek kaki siukke, ea wane wele maine mi qekoi. \v 20 Ŋo woune natne kepe kelokinerpko eao ket kitokoi, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don dere more malipka lukeu paki, ma qotkakoi. Ea wane eŋe wele maine qekoi, wele natne 30, natne 60, natne 100 yale qekoi.” \s1 Don Sane Ŋado Didiwo Wakoniake \p \v 21 Pakiso, Yesu eŋe koso rake, “Ŋei mane kiwa kuake more diao qeki okorayake? Lase bano me rosaŋo more supaki mesiake? Mida! Eŋe kiwake more qeki zake kutno didiwo okora korop qelaŋanoniake. \v 22 Yalewaka, kine kine korop sane pamaike, ea na ŋado didiwo mawe wakon wareake. So kine kine natne supawe metmaike, ea ŋado na ma lalagewe didiwo wakon wareake. \v 23 Ŋei me ŋerep mane eŋe ketineropŋo don iwa wane kine dere more malipka lukki paki, korop detka wareake.” \p \v 24 Yale ra more eŋe koso edane rake, “Ŋine dere more kaulukkei! Ŋine ŋei ŋerep eŋano urata kine kine mauluke ebonikeiwo, Anutu eŋe yalewaka ŋine mauluke ŋibone more koso manerop takotke yuanka maulukŋune ŋiboniake.Ŋo, ŋine ŋei ŋerep matali ebonikeiwo, Anutu eŋe ŋine yalewaka mataliŋune more koso manerop yuanka mataliŋune ŋiboniake. \v 25 Anutu eŋe ŋei me ŋerep mane kine kine mo mangi make, ea togoleka malipka geakeo, eŋe koso takotke mane more ma sua maniake. Ŋo, ŋei mane eŋe Anutu kine kine nigatne mange, ea mi mauluke wareka mageakeo, yemo Anutu eŋe ŋei yewa wane kine kine mange, ea koropka omaka wareake.” \s1 Woune Kominerop Ea Wane Don Rokop \p \v 26 Yesu eŋe koso rake, “Anutuŋo ware ŋunmaike, ea wane tanikine iwa yale. Ŋei mane eŋe kine kine woune euo ebore more, \v 27 eŋine matko ari toma geake. Ŋo eŋe mi detkamaike, wele dalino eu koto wakonmaike. Pakimo, woune ea eŋe poripke sayake. \v 28 Saki, kepe oŋomka komine mapitkaki sua wele qeake. Mikepka kau saraine so pizulumine. Ŋadino wit wele wakone more menage laŋeniake. \v 29 Wit wele laŋengi, ŋei eŋe kieke pilaŋŋo kitatmaike.” \s1 Anutuŋo Wareŋuniakane Kine Yesu Eŋe Ea Wane Don Rokop Motke \p \v 30 Yesu eŋe koso takotke more ŋei ŋerep qesonone more rake, “Na Anutuŋo wane miti me qeli ewe zonom wane numa ea mo kine kine mane onokakao rokop kitowe, takotke more ra qelaŋanikale? \v 31 Eŋe eamo mastet woune yale, nigatnemde okanmaike. Mastet woune nigatnemde kine kine natnane woune me waetne yuane more zok manerop, nigatne okanmaike. Yalinane mastet woune ea ŋei manŋo euine ebotke. \v 32 Pakimo, eŋe poripke more, sua eu kotino ŋara nenine natne korop yuanone more, eŋe wie weti wa qogine qe mesiake. Pakimo, naŋi eŋe sari wa more naune koto matene kito more mesikei.” \p \v 33 Yesu eŋe don rokop kine kine loutne iwa more ŋei ŋerep ra edange. Ŋei ŋerep edo dere qelaŋanikei wane Yesu eŋe dereretene rokouno edange. \v 34 Yesu eŋe ŋei ŋerep don rokop eaka edane okange. Ŋo, eŋe dokoine eŋerop mere more, don rokop wane kine ra qelaŋane edane okange. \s1 Yesu Eŋe Dibom Ma Peseke \p \v 35 Naso mane kepe qoiqoiwo, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ŋene sekiwo wa more, doku namuŋ kitare erinat ariŋem.” \v 36 Raki, eŋe ŋei ŋerep magu suaine yewa qeliŋone more, Yesu alakane wa metkiso, dokoine eŋe ŋado seki yewa wane kutno wa more, eŋe weneŋ ma ariuso, seki natne eŋe weneŋ eŋerop arikoi. \v 37 Ariu, ikopka dibom suaine wie more seki koto kiwet qakki ket watke ma murugeakane okange. \v 38 Yesu eŋe seki sotno qaliŋan more kulu pake. Dokoine eŋe ari ma wirikka rakoi, “Kito ŋebo ŋebon ŋene zok bori more seukkenane okanmaine! Ge onoka wane mi det ŋonmaine?” \p \v 39 Yesu eŋe wie more togoleka kuroge momo olatke, “Doŋ mannom!” Ra more eŋe dibom olatke, “Ge, tikŋane doŋ mane panom!” Rakiso momo eŋe doŋ mangi, so dibom eŋe yaleka tik doŋ mane kaloŋ suaine pake. \v 40 Pakiso, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ŋine onoka wane kaet okanmami? Ŋine malip malipŋine mida me?” \p \v 41 Eŋe kaet suaine okane more, enŋene auye rakoi, “Ŋei iwa eŋe zok ŋei kine mane! Naso bano ŋei ŋerep zoma kubetenerop so asuene qotkoine ma menaŋonge, wane koso iwa momo so dibom suaine iwa don etangi, ere done detka more qeliŋmamik!” \c 5 \s1 Yesu Eŋe Ŋei Mane Wane Asu Qotkoine Osopkake \p \v 1 Kaloŋ okangi, Yesu so dokoine eŋe Galili Namuŋ erinat ari lotkekoi, kepe yewa eŋetine Gerasa. \v 2 Yesu eŋe seki qeliŋka ketki, yewaka ŋei mane eŋe deŋesere wane kezem aŋaino ŋine sari qalakko okoraki maratkake. Ŋei yewa eŋe asu qotkoineŋo kotino pake. \v 3 Eŋe deŋesere koto geokange, pakiso ŋei maneŋo ŋei yewa maine mi ma walukkake me mulap togogoleŋo kine metine lukkakoi, eŋe mi detke. \v 4 Naso loutne ŋei ŋerep eŋe ma more, kie metine mulap togoleŋo wokom kamaŋkoi, ŋo, naso baŋem eŋe mulap togole metino ea romatkeki qoe okange, so eŋe mulap togole kieino ea ratokmaŋke. Ŋei ea wane zonomineŋo manerop kakapa suaine okane, ŋei korop yuanonge, ea wane ŋei maneŋo maine mi ma walukkake. \v 5 Naso baŋem goiŋ kaiwe ŋei yewa eŋe deŋesere koto so tobo zikotne bonagao yau yaup lolike ari ari, sari sari, okorake, so bokaki paki, kuroge oŋom ari kitoki, solaine eki so wesiŋo kitat qetat mamaŋke. \p \v 6 Naso eao ŋei yewa eŋe abaranka okora pore kaki, Yesu eŋe sekiwo kiroine eri sariki, eŋe ikopka biririke sari qalakko Yesu ketki, eŋano wawetine qeke. \v 7 Asu qotkoine yewa, eŋe Yesu wano aroine suaine aroke rake, “Yesu, ge Anutu Suaine Wetika Weti, eŋane gipole! Ge na dalino okan nanikene? Na Anutu wane kaitko meŋen ganmaile. Goŋo na matalinane more wikile zok misuk ninikene!” \v 8 Eŋe yale waka rake, ea yemo Yesuŋo asu qotkoine yewa olale rake, “Asu qotkoine, ge ŋei yewa qeliŋka arinom!” \p \v 9 Pakiso, Yesuŋo qesonkake, “Ge, eŋetŋone ma?” \p Asu qotkoine eŋe rake, “Ŋene eŋetze, kawali ŋei, ŋene magu suaine, ea wane asu qotkoine ŋene louloutneŋo ŋei iwa wane kotino metmaine.” \v 10 Pakiso, eŋe koso Yesu sorinka rake, “Kepe iwa ŋine misuk osopŋonnom arikene.” \p \v 11 Berek magu suaine eŋe meŋo erinat ea ŋara ne gekoi. \v 12 Ea wane asu qotkoine eŋe Yesu togogoleka sorinka rakoi, “Ŋene ŋebu biraŋonnom ari berek eŋane kotoeno maine wakesikene!” \v 13 Yesu eŋe dere more, asu qotkoine edane rake, “Maine ŋine yewa arikei.” Rakiso, Asu qotkoine eŋe ŋei yewa qeliŋka more, saket ari berek eŋane kotoeno waketkoi, waketpi, berek magu suaine yewa eŋe biririke ari korop sorao sontake ket dokuo qok ne more seukwarekoi. Berek magu suaine kibiene2,000. \p \v 14 Berek ware ware eŋe masi ea kau paki, kaetongi, korop ket ari more matko matko so kepe saiwo ŋei ŋerep donkisi edangoi. Pakiso ŋei ŋerep louloutne eŋe ari berek seukkoi ea ongoi. \v 15 Eŋe koso Yesu wano ari more, ŋei yewa kau eŋe sogino asu qotkoineŋo matalikaki geke, ea eŋe maine lap lap ramu more wetine lotkeki tik ŋaneŋ metke. Naso yewao ŋei ŋerep eŋe ka more kaet onge. \v 16 Ea wane berek ware ware edo qelaŋ ŋei asu qotkoinerop eŋane so berek seu seuenane kine ra qelaŋane ŋei ŋerep magu yewa edangoi. \p \v 17 Ea wane ŋei ŋerep eŋe dere more, koropŋo Yesu wane don togole iwa rakoi, Yesu eŋe ikopka ŋenane kepe mat iwa qeligeso kepe mat maneo ariake. \p \v 18 Yesu eŋe seki koto waketkiso, ŋei yewa sogino asu qotkoinerop geke, eŋe Yesuerop arikeik wane sorinkake. \p \v 19 Ŋo, Yesu eŋe ŋei yewa ma kitatka rake, “Ge zinge matŋono ari more nabok magak so weŋem sotawekopŋone, kine kine solaŋono Waomŋo mamaike so Anutu wane wet borik suaine geŋane solaŋono wakonmaike, ea wane donkisi edannom.” \p \v 20 Yale olatkiso, ŋei yewa eŋe zinge ari more mat suaine mete etke, 10, yaline yewao korop lolike ge more solaine Yesuŋo maulukkake, ea wane ra qelaŋane edane arike. Ŋei ŋerep eŋe dere more oŋaene qaeke. Kepe iwa eŋetine, Mat Suaine Mete Etke. \s1 Yesu Eŋe Yairus Borasine So Zoma Ŋerep Mane Ma Menaŋotke \p \v 21 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine, eŋe koso doku namuŋ ratoke erinat ariuso ŋei ŋerep magu suaine eŋe mo sari qalakko lewage metkoi. \v 22 Yairus eŋe mat yewa wane Yuda wane lewa lewaŋ urum wane ŋetne, oŋo sari more Yesu wane osino kino pese ket wawetine qe more \v 23 Yesu qesonka more zok arokke. “Borasone nigatne mo bomitne seukeakane okanmaike. Ge sari more meteŋone kutno motnom, zoma yewa qeliŋkaki eŋe maine koso menageake.” \p \v 24 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewa eŋerop ariukso ŋei ŋerep louloutne eŋe watke lolikka arikoi. \p \v 25 Pakiso, ŋerep mane eŋe ŋerep zoma weneŋ. \v 26 Zoma yewa naso baŋem metokangi, komaine 12 okangiso eŋe wesiine zoma yewa wane ra more mauluk mauluk eŋano biraki midakakae, ŋo, eŋe maine mi ma menaŋ kakoi. Eŋe wikile zok takotke manbi, zoma eaŋo sari suakake. \v 27 Pakiso, ŋerep yewa eŋe Yesu wane siron dere more sari ŋei ŋerep magu suaine yewa eŋane keueno Yesu maratka osino sari more iwa yale detke. \v 28 “Na meteneŋo eŋano uakaikale me takotino maineka mosikale, pakiso nae koso menaŋgale.” \p \v 29 Eso ŋerep yewa eŋe metine Yesu wane laplapko uaka more yewaka detki mo maine menaŋkake. Pakiso, ŋerep zoma yewa mo midakakae. \v 30 Yesu eŋe naso bomitne yemdaka detki zonomine natne ketki, ikop zinge eŋe qesononge. “Maŋo metine naŋane takotko uakeke?” \p \v 31 Raki dokoine edo done mainge rakoi. “Ŋei louloutne edo wonge maguk ganbi, ge onoka wane don yaline qesonŋonmaine? Ŋene mi detmaine maŋo ŋei loutneŋo meteene laplap ŋono ua ganmami.” \p \v 32 Yale rau, Yesu eŋe pore lolike onge, ea maŋo laplapino make ea maratkayakane okange. \v 33 Pakiso, ŋerep yewa eŋe Yesu takotino uakaki zomaine midakakae, yewa wane dere zok zonomine oreki kaetkake. Paki, eŋe Yesu wane osino sari pese wawetine qe ket more okange, yewa wane kine olatke. \v 34 Pakiso, Yesuŋo eŋe olatke, “Borasone, malip malipŋoneŋo zomaŋone yewa ma ewek ganmaike. Ea wane ge maine ari more wet maepko gekene. Zomaŋone mo korop midawaremaike.” \p \v 35 Yesu eŋe ŋerep don olale okoraki, naso yewaka ŋei natne eŋe Yairus wane matko ŋine mat qelige sari olale rakoi, “Ge! Borasoŋone nigatne mo seukmaike. Yesu mi iwenka sarikene yeine. Eŋe maine mi ma wirik kayake.” \p \v 36 Ŋo, Yesu eŋe eŋane don wane ket mi more so, eŋe Yairus olatke, “Ge misuk kaet gangep! Ge mali malipŋone togolekep!” \v 37 Yesu eŋe yale ra more ŋei ŋerep mawaluk one more Petoro so Yakop, so eŋane ŋole Yohane, karewe edoka eŋerop Yairus wane matko weneŋ arikoi. \v 38 Eŋe mat yewao sari more Yesuŋo ongi, ukat suaine ma more zok manerop arokkoi. \v 39 Eŋe ari waket more magu edange. “Ŋine mi arokeu so ukat suaine zok mi mau. Ŋerep ŋerep iwa eŋe mi seukike. Eŋe yaup kulu pamaike.” \p \v 40 Yale ra edangi, eŋe wawaine don olale more bokaka Yesu kuroŋ kakoi. Pakiso, Yesu eŋe mat yewao ŋino osopone moreso eŋe medep nagamagaine, eŋine so dokoine karewe enŋeneka ari more medep mat aŋaine pake, yewao ari waket kakoi. \v 41 Pakiso, Yesu eŋe ŋerep ŋerep seuseune ea wane metino ma more Yuda dongoka olatke, “Talita koumi”. Don yewa iwa yale, “Ŋerep nigatne na golatmaile. Ge wienom!” \p \v 42 Ŋerep ŋerep yewa eŋe ikopka wisikae wie arike. Ŋerep ŋerep komaine 12. Ea wane ŋei ŋerep eŋe masi ea ka more zok oŋaene qaeke. \v 43 Pakiso, Yesuŋo nagamagaine yewa togole etange, “Ŋire medep ŋara manbit nekep. Ŋo, ŋire kine kine iwa wane don kisi yauyaup misuk raut suayake.” \c 6 \s1 Nasaret Ŋei Ŋerep Edo Yesu Ŋadek Kakoi. \p \v 1 Yesu eŋine so dokoine eŋe mat yewa qelige more eŋine matine Nasaret arikoi. \v 2 Pakiso qezarek naso okangiso eŋe ari ŋei ŋerep Yuda eŋane miti lewa lewaŋ urum kotino metkoi, yewa kito ebonge. Paki, magu suaine metkoi, eŋe detka more dereretinane oŋaene qaeki rakoi. “Ei! Ŋei yewa eŋe don yewa diao ŋine meke? Dereret yewa maŋo manike? Eŋe eŋine masi togole iwa dalino mamaike? \v 3 Ŋei yewa eŋe matmama. Eŋe Maria wane gipole. Eŋane ŋolekoune Yakop, Yosep, Yuda so Simon so qakoune iwa ŋenerop weneŋ gemami.” Eŋe yale ra more ŋadek kakoi. \p \v 4 Ea wane Yesuŋo iwa yale edange. “Anutu wane qelit ŋei propet eŋe mat baŋem miti urata ma ge arimami, edo eŋane eŋetene zok mawaon okanmami. Ŋo, matkopene so weŋem sotak so matene kotino edo eŋane eŋetine maket biraon okanmami.” \p \v 5 Eso yalinane Yesu matkoune ŋei ŋerep eŋane mali malipene mi pake. Ea wane Yesu eŋe pore ka more masi togogole eŋano zok mi make. Eŋe zoma ŋei ŋerep weku weku metine more ma menaŋonge. \v 6 Pakiso, Yesu eŋe Nasaret mat qelige ari, mat natne yewao lolike ge more, Anutu wane biŋek don ŋei ŋerep edange. Ŋo ŋei ŋerep ea eŋe wetŋo mi malipkakoi, eŋane yemo dere mezet okange. \s1 Yesu Eŋe Dokoine 12 Uratao Biraonge \p \v 7 Naso yewao Yesu eŋe dokoine 12 ea naso yewao qeduguone more etkeka etkeka, matko matko biraonge. So eŋe biŋek don ra qelaŋanikei wane so ŋei ŋerep eŋano asu qotkoine esopongei wane zonom takotonge. \v 8 Pakimo edange, “Ŋine qesiŋine maine qesiŋ nagu kei wane makei, eso kine kine natne weneŋ mi ma arikei, ŋara so kite gerep me wesi kite mane misuk ma arikei, ea yeine, \v 9 ŋine kie kulit so takot suaine weku bira arikei, takot etke eamo yeine.” \v 10 Eŋe koso edange, “Ŋo, ŋine mat maneo ari lotke more ŋei ŋerep qeson onbi edo raikei, maine iwa saket mere pa wie okanbi, mat yewa wane kotinoka mere pa wie okanikei. \v 11 Ŋo mat mane edo ŋinane don mi dere more, ŋinerop mi mesikei wane rauso, ŋine mat yewa qelige more, kie ŋino kepe nalek yewa sauke lakokeu ket metki, so eŋe masi ea ka more desikei, Anutuŋo ŋenerop ŋaba okanmaike.” \p \v 12 Pakiso, dokoine eŋe matko matko ari more, mat louloutne eao biŋek don iwa yale edangoi, “Ŋine masi tanik kine kine qotkoine ea korop qelige ŋadekka more wet mainge wareu!” \v 13 Pakiso, eŋe asu qotkoine louloutne zok ŋei ŋerep eŋano ŋine osop one moreso ŋei ŋerep zomaenerop ea kelok tau more, korop ebu ma menaŋ ongoi. \s1 Yohane Doku Tau Tau Eŋe Seukke. \p \v 14 Naso yewao kepe wareware Herot eŋe Yesu wane donkisiŋo detki mo zok mat korop rokopkeke. Ŋei ŋerep natne eŋe rakoi, “Yohane doku tautauŋo mo deŋesereo ŋine wisikae wieke. Ea wane eŋe masi tanik zonominerop togogole iwa mamaike.” \p \v 15 Ŋo ŋei natne eŋe rakoi, “Eŋe Elaiya!” Natne eŋe rakoi, “Eŋe Anutu wane qelit ŋei propet mane, eŋe mo propet sogine gekoi, eŋe yaleka.” \p \v 16 Kepe ware ware Herot eŋe ea dere more rake, “Yohane doku tautau ea mo noŋo sogino ebine kitatkole. Eŋe koso yewa mo wisikae wie gemaike.” \v 17-18 Mo sogino Yohane doku tau tau eŋe wisika ge more don togole Herot wano rake, “Ge ŋonŋone Pilip wane ŋanomine ea kobu makone. Masi yewa mi kopkemaike.” Sogine Herot eŋe zok Herodias ŋolane ŋanomine kobu make. Ea wane, Herot eŋe ŋei biraongi ari malipka mulap togoleŋo lukka masari more, mulap urumgo warage ari birakakoi. \p \v 19 Ŋo Herodias eŋe Yohane wane dere worik okanka more qeki seukeakane okange, ŋo Herot eŋe Yohane maine warekake. \v 20 Herot eŋe Yohane ŋei koboine, Anutuŋo birakake, dere qeka okane more kaetkaki mauluke warekake. Herot eŋe naso natneo Yohane wane aŋaino ŋine don natne dere more naso baŋem qisemaŋke. \p \v 21 Paki, Herodias eŋe Yohane qeki seukeakane numaine iwa yale maratkake. Herot eŋe ŋara suaine maki zeki eŋine wakon wakon nasoino more edoraki ŋei loutne sarikoi. Pakiso, eŋe gavaman kepe ware ware suaine so kawali ŋei eŋane ware ware suaine so Galili kotino mat suaine mere arimaike, ea wane ŋei suaine suaine qeson onge. \v 22 Herodias borasine eŋe sari eŋet kito oreke. Ea wane Herot so ŋei ŋara nekoi, eŋe korop eŋane simin onge. Ea wane Herot eŋe ŋerep natawen yewa qesonka rake: “Ge kine kine yewa me yewa wane ra more qeson nannom, na maine ginikale.” \v 23 Eŋe atak loutne ra togoleke, “Na ra togolemaile. Kine kine yewa me yewa maine ginikale. So naŋane kepe aboŋ suaine ea ginikalane! Ranom na maine keuoka mapoke more ginikale.” \p \v 24 Pakiso, ŋerep natewen yewa eŋe ari nagaine iwa yale qesonkake, “Na Herot onoka wane qesonka rawe niniake?” \p Rakiso, Herodiasŋo olatke, “Ge ari Yohane doku tau tau ebine kitasiakane qesonkaikene!” \p \v 25 Yale olatkiso, ŋerep yewa eŋe ikopka biririke Herot wano ari qesonka rake, “Naŋane similene iwa yale. Ge ukudeka Yohane doku tautau wane ebine kitare more peletko more naŋano ma sari ninnom!” \p \v 26 Herot eŋe yewa dere more zok detki qomine umare lukke, ŋo mo ŋei suaine eŋane deeno atak loutne takorakot ra togole okange, ea wane eŋe dalino koso dereretine maingeki rap. \v 27 Ea wane ikopka kawali ŋei mane birakaki ari mulap urum koto Yohane wane ebine kitare more, lewetine ea make. \v 28 Pakiso, eŋe Yohane wane lewine ea pelet maneo more, so masari ŋerep natewen yewa mangi, so eŋe ma ari nagaine mange. \v 29 Pakiso, Yohane wane ŋadino dokoine gekoi, eŋe dere more sari Yohane pareŋine ea ma ari deŋesereo dukkakoi. \s1 Yesu Eŋe Ŋei Ŋerep 5, 000 Ŋara Gumeonge. \p \v 30 Ea wane Yesu eŋe dokoine mo etkeka etkeka, matko matko ari warekoi. Eŋe zinge sari koso Yesu wano lewage more, don kisi urata kine kine makoi, so biŋek don magu edangoi, ea olatwarekoi. \v 31 Pakiso, ŋei ŋerep louloutne Yesu wano ari sari okanbi, ea wane eŋe ŋara mire nene wane numaine mi wakonge. Ea wane Yesuŋo dokoine edane rake, “Wieu, kepe ŋeiine midaino, ari more ŋenzeka nigatne mere zonom maŋem.” \v 32 Rakiso, eŋe kieke seki mane nigatne ma more wie kepe mane ŋei midaino enŋeneka arikoi. \p \v 33 Ŋo ŋei ŋerep korop eŋe mo onbi ariuso, eŋe ikopka detone more ŋadeeno mogatone taganka biririke qalakko yewa Yesu eŋine so dokoine arikoi, yewao alakane ari lotkekoi. Matne matne ŋei ŋerep korop yewa sarikoi. \v 34 Yesu eŋe seki qeliŋka ket more ŋei ŋerep magu suaine yewa one more qom borik suaine eŋane okange. Eŋe ongi maine mi metlukkoi. Eŋe medep nigatne nagamagaene seuseune, wanap yale metpi, Yesu eŋe biŋek don loutne kito ebonge. \v 35-36 Kepe zinge kere qoeakane okangiso dokoine eŋe Yesu wano sari rakoi, “Ge magu iwa edane bira onnom eŋe mat osop mere arimaike. Yewao ari more ŋara maratkau, kepe iwa ŋei midaine so ruo mo kereakane okanmaike.” \p \v 37 Pakiso, Yesuŋo iwa yale edange, “Ŋido ŋara ebonikei.” \p Eŋe rakoi, “Ŋei nau! Ŋene 500 wesi setne eaŋo eŋane ŋara maine mi qolekene.” \p \v 38 Yesu eŋe koso qeson onge. “Ŋara darap ŋenzo metmaike? Ari ka more sari nolatpi!” \p Raki eŋe ari ka more sari olale rakoi, “Bret nigatne mete mane so zawon etke.” \p \v 39 Yale rauso Yesuŋo dokoine edane rake, “Ŋine ŋei ŋerep maguine maguine mapoke bira onbi pese ket touk kutno metpi.” \v 40 Rakiso, eŋe yale ŋei ŋerep mapok onbi magu mane 100, magu mane 50 yale mere arikoi. \v 41 Metpiso, Yesuŋo bret mete mane so zawon etke ea ma more malipka okora qeliwo potki waki mosopka more bret so zawon ea mapoke more, dokoine ebongi, damo qe ŋei ŋerep magu yewa ebonwarekoi. \v 42 Paki, ŋei ŋerep magu yewa eŋe korop neu ŋatene qeki rokop onwareke. \v 43 Paki dokoine eŋe ŋara nekoi, ea wane tutule ea qedugu more rosa 12 yale rosakkoi. \v 44 Ŋei ŋara yewa nekoi, eŋe 5, 000 yaline. \s1 Yesu Eŋe Doku Namuŋ Kutno Gesoke Arike. \p \v 45 Ikopka, Yesuŋo dokoine qebin ongi eŋe sekiwo wa more doku namuŋ nat parom Betsaida oken alakane arikoi. Ŋo eŋine yemo yewa mere ŋei ŋerep magu yewa biraongi mateno ariwarekoi. \v 46 Yesu eŋe ŋei ŋerep bira ongi korop ariwareuso, eŋe bonaga mane nigatne eao wa more meŋenka metke. \v 47 Ŋo, ruoo dokoine eŋe seki kutno doku namuŋ kebago metpi so, Yesu eŋineka tagalo metke. \v 48 Yesu eŋe ruo panaman koto dokoine ongi momoŋo qebinongi, eŋe urata suaine zok pelekoi. Paki, kepe qae qae nasoo. Yesuŋo doku namuŋ kutnoka qesokma gesokma sari osoeno lotke more, yuanoniakane okange. \v 49 Dokoine eŋe Yesu doku namuŋ kutno gesokma gesokma sariki ka more, kuroge aroke rakoi, “Ŋei seuseune eŋane oŋaeneŋo sarimaike.” \v 50 Eŋe enŋenarek ka more kaet suaine okangoi, pakimo, Yesu eŋe yewaka done raki paki, edane rake, \p “Ŋine togoleu iwa yemo noŋom sarimaile! Ŋine misuk kaet ŋuniake!” \v 51 Yale ra edane more seki kutno wa metkiso momo doŋ mangi dokoine eŋe ea ka more, oŋaene qaeki metkoi. \v 52 Eŋe Yesu wane zonomine mi detlukkakoi. So Yesu eŋe ŋei ŋerep magu suaine ŋara ebonge, ea wane eŋe deretene mi qelaŋange, eŋe dereretene zok manerop siukki qelaŋ okangoi. \s1 Yesu Eŋe Genesaret Kepeo Zoma Ŋei Loutne Ma Menaŋonge \p \v 53 Yesu eŋine so dokoine, eŋe Galili doku namuŋ yuane more, ari Genesaret lotkekoi. Galili doku namuŋ nat paromino kere kito more seki qalakko lukkakoi. \v 54 Sekiwo ŋine qelige ketpi, so mat yewa wane ŋei ŋerep eŋe ikop mo Yesu ka more detkakoi. \v 55 Eŋe Yesu wane donkisi dere more ikopka ket biririke matko matko ari zoma ŋei ŋerep zuaŋone ebu sarikoi. Ŋo natne edom numa ari ari wane konap mi okangoiwo, ea teweo pise tewekone korop Yesu wano ebu sariwarekoi. \v 56 Yesu eŋe korop mat nigatne kotino me mat suaino ari lotkemaŋke, rokop eŋe zoma ŋei ŋerep ebu sari sobeŋ keuno biraone more Yesu meŋenka ramaŋkoi, “Zoma ŋei ŋerep iwa eŋe maine geŋane takotŋone ea uakakei.” Rau eŋe detongi, meteene takotino ua ka more menaŋonmaŋke. \c 7 \s1 Anutu Wane Gege Eaŋo Sogi Gege Yuankamaike \p \v 1 Anutu wane papa togon welaine ŋei natne, Parisi, so Anutu papa togon welaine ŋei natne, Skribe, eŋe Yerusalem ŋine sari Yesu wano lewaŋgoi. \v 2 Eŋe Yesu dokoine onbi meteene mi saukeu libe qeke, eŋe yaup ŋara ma nekoi. \p \v 3 Parisi so Yuda ŋei ŋerep korop eŋe aso ŋabo eŋane masi ea mogare ge okanmaŋkoi. Eŋe ŋara nekeiwane okane more aso ŋabo ra rokop don yale rake, yalewaka eŋane rokoune ma more meteene sauke more maine ne okangoi. \v 4 So nalu qole qoleo ari more zinge sari ŋara nekeiwane okane more eŋe doku tau more ne okangoi. Eŋe kine kine natne aso ŋabo eŋane masi ea korop mogare okan waremaŋkoi. Eŋe lase, kap ŋara mire ne, so kulu papa wane kine kine korop sauke mauluke gemaŋkoi. \p \v 5 Eŋe Yesu qesonka rakoi, “Onoka wane dokoŋone eŋe asoŋabo eŋane numa tego ea mi mogatmami. Eŋe meteene mi sauke more ŋara yaup ma nemami.” \p \v 6 Rauso, eŋe iwa yale edange, “Isaiaŋo ŋine isi ŋei zok ŋidorake, ŋinane kineŋine papiao iwa yale Anutu wane dongo qeke pamaike. \q1 ‘Anutuŋo rake, Ŋei tego yewa eŋe pieneŋoka naŋane eŋetne nora bukeu waokanmaike. Ŋo, wet derereteneŋo yemo na qeliŋnane more, amaŋ okoramami. \v 7 Eŋe nae yaup eŋetneka nora bukeu waokanmaike. Eŋe aso ŋabo eŋane numa tego yewa kito ebone more raokanmami, iwa Anutu wane don.’” \p \v 8 Yesu eŋe koso edane rake, “Ŋine Anutu wane don masi koboboine mo qeligeu siuk ŋunmaike? Pakimo, ŋine ŋei ŋinŋine aso ŋabo eŋane don eaka malipka gemami.” \p \v 9 Yesu eŋe koso edange, “Ŋine zok detluke more Anutu wane don koboboine ea matali qetali okane more ŋinŋine asoŋabo eŋane numa tego malipka gemami. \v 10 Moseŋo sogino qei bano mo rake, ‘Ŋine nabok magak ere qesiŋore more geokanikei, Ŋo, ŋei mane eŋe nabok magak don borikine etaniakeo, eŋe qeu seukeake.’ \v 11 Ŋo, ŋine, Anutu wane papa togon welaine ŋei, ŋei ŋerep masi kine mane iwa yale edanmami. Ŋei mane eŋe wesiinerop nagamagaine qesiŋ osiakane okane, ŋo, siluŋ etane raokanmaike, na mo Anutu wane biŋek qile. \v 12 Ŋine yale edanbi, eŋe naga magaene mi qesiŋone more, qeliŋ onmaŋkei. \v 13 Ŋine ŋinŋine asoŋabo kito ebo ebon ŋei ŋerep ea edanmami, ŋine Anutu wane don zonomine mau kito okanmaike. Ŋine kine kine loutne yalewa ma okanmami.” \s1 Kine Kine Iwaŋo Maki Ŋei Dienerop Okanmaŋkei \p \v 14 Yesu eŋe koso ŋei ŋerep magu suaine edoraki sariu edange, “Ŋine koropŋo naŋane don iwa dere more wetŋineŋo motpi so detlukkeu. \v 15 Ŋine detmami, kine kine iwa diinerop ŋadino pamaike, eaŋo ŋinane kotoŋine mi maki sigileake. Ŋo kine kine natne ŋinane wet dereretŋine kotino pamaike, eaŋo saket more maki wet dereretŋine korop sigile okanmaike. \v 16 Ŋei mane eŋe wetineropŋo don iwa detlukkeake. \p \v 17 Yale ra more eŋe ŋei ŋerep yewa qeliŋone more eŋine so dokoine eŋe ari mat maneo wa more don rokop rake yewa wane kine desikeiwane qesonkakoi.” \v 18 Yesu eŋe iwa yale edange, “Ŋinane dereretŋineŋo ŋei ŋerep natne eŋane dereret mi yuan onmaike. Ŋara kine kine korop pamaike, eaŋo ne more ŋei ŋerep mi sigilekene. \v 19 Ŋara yewa wet dereretŋine mi qeduguyake. Ŋara qomŋino ket more koso kaŋinoka saket ariake.” Iwa yale Yesu eŋe ŋara kine kine yewa eŋe korop Anutu wane kaitko libekaka pamaike. \p \v 20 Pakiso, eŋe rake, “Kine kine ŋei wet dereret kotino pamaike, eaŋo saket more maki ŋei ŋerep wet dereretŋine korop sigile okanmaike. \v 21 Ŋei ŋerep wet dereretko pa more saket maki ŋei ŋerep dirop okan okanmaine yemo iwa, edo dereret qotkoine detokanmami, so ŋei ŋerep natewen qaluwit wenip yauyaup ma okanmami, so ŋei naka pilaŋŋo engu mamami me kine kineŋo matalionbi seuke okanmami, kobu ma okanmami, \v 22 ŋei mane eŋe ŋei mane wane ŋanomine kobu ma okanmaike, bailalaŋ okan okanmami. Ŋine masi tanik kine kine natne korop okan okanmami, isi kine kine ma okanmami, wawaine masi kine kine okan okanmami, bau wawa masi kine kine ma okanmami, qe baik ma baik don ra okanmami, wawaine don kine kine ra okanmami, doku togole ne more qelaŋ qelaŋine okan numa kine kine mau bori okanmaike. \v 23 Masi tanik kine kine qotkoine korop iwaŋo ŋei ŋerep wet dereretko pa more eaŋo saket maki ŋei ŋerep dienerop okan okanmami.” \s1 Ŋerep Mane Eŋane Malip Malipine Togole \p \v 24 Yesu eŋe yewa qelige ea ŋine wie Tire matko ari lotke more, mat mane wane kotino ari waket siuke metke, onoka wane ŋei ŋerep edo esatka eŋano mi sari lewaŋgei wane. Ŋo siluŋ dalino siuke metkirap. \v 25 Mida! Ŋerep mane mat yewa ŋine eŋe Yesu mo detkaki metke. Ŋerep yewa eŋe borasine asu qotkoineŋo matalikaki metke, ea wane ŋerep yewa eŋe ikopka sari Yesu wane osino kino ket pese wawetine qeke. \v 26 Ŋerep yewa eŋe tego maneo ŋine, qelaŋ ŋerep, eŋe Yuda wane tegooŋine mida. Eŋe Ponisia tegoo ŋine, kepe mat ea wane welaine, eamo Siria kepeo. Eŋe Yesu wano ari seleleine qe meŋenka more rake, “Borasone asu qotkoineŋo matalikaki metmaike. Ge esopkanom!” \v 27 Yesu eŋe olale rake, “Ŋene mikepka medep ŋara gumeonŋem. Ŋene medep eŋane ŋara maine mi biraŋem kasimde eŋano ariake.” \p \v 28 Yale rakiso, ŋerep eŋe mainge rake, “Waom, ge don wele ramaine, ŋo medep eŋe ŋara ne okanmami, naso yewao sisine kepo ketki kasi eŋe medep eŋane ŋara sisine ea ma ne okanmaŋkei.” \p \v 29 Pakiso, Yesu eŋe ŋerep olatke, “Ge yale ramaine, ea wane maine zinge arinom borasoŋone asu qotkoine ea mo qeliŋ kamaike.” \p \v 30 Yale ra olatki, ŋerep eŋe zinge matko ari kaki borasine ea asu qotkoineŋo mo welekatne qeliŋka saket ariki eŋe maine papaino kulu pake. \s1 Yesu Eŋe Ŋei Mane Aŋa Ketine Won Wole Ma Menaŋkake. \p \v 31 Yesu eŋe wie Tire qelige more Sidon kepe so Mat Suaine Meteetke(10) kepe keuoka ratoke ari Galili doku namugo lotkeke. \v 32 Ŋei natne eŋe ŋei mane done mi raraine so ketine won wole ea Yesu wano iwenka sari oŋo metine more ma menaŋ kayakane olatkoi. \v 33 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewa maki eretneka ŋei ŋerep magu yewa qeliŋone amaŋ ari mere so Yesuŋo ŋei yewa wane ketino metine boineŋo qesikane more, mekatine boino sopotke belakamino motke. \v 34 More so qeliwo potki waki wetine aroke saki, rake, “Epata!” Don ea wane kine iwa yale. “Ketŋone so aŋaŋone lotkeuk!” \p \v 35 Yale raki ŋei yewa dereretine lotkeki korop detkake. So belakamine umareke, ea ewekki don maine rake. \v 36 Yesu eŋe sari ŋei ŋerep magu yewa rawetone more rake, “Masi iwa mamaile, ea wane don sigi misuk rau sua ariake.” Yale ra naso baŋem rawetone okanmaŋke, ŋo, eŋe soringe takotke eŋane don sigi rau sua arimaŋke. \v 37 Ŋei ŋerep korop eŋe oŋaene qaeki rakoi, “Urata kine kine natne welekatne wakonmaike. Ŋo, Yesu eŋe ŋei ketine won wole ea maki lotkeki don detlukmaike. So eŋe ŋei aŋaine umatne so mawon mawole, ea maki don ramaike.” \c 8 \p \v 1 Naso yewao ŋei ŋerep magu suaine natne eŋe Yesu wano koso lewaŋgoi, ŋo, ŋaraene mo korop midaonge, Yesu eŋe dokoine edoraki sariu edange, \v 2 “Na ŋei ŋerep magu suaine iwa eŋane qom borik suaine detmaile, eŋe zok kaiwe mama karewe naerop metpi ŋaraene mo midamaike. \v 3 Ŋo, eŋe ŋara mi nene yaup metpi, na biraonbe arikeiwo, natne eŋe ari more numao deene lolikki ket rasukei. Natne eŋe matene ameŋine sarikoi.” \p \v 4 Dokoine eŋe eŋane don mainge rakoi, “Kepe iwa ŋeiine midaine, ge detmaine ŋene ŋara diaoŋine ŋei ŋerep iwa ma ebonŋem neu rokoponiake?” \p \v 5 Yale rauso, Yesu eŋe qeson one rake, “Ŋinano bret darap metmaike?” \p Raki, eŋe maratka more rakoi, “Bret mete mane so mete natko zitne etke(7) metmaike.” \p \v 6 Olatpiso, Yesu eŋe ŋei ŋerep edane rake, “Ŋine korop pese ket kepo metpi.” Raki eŋe korop pese metpiso, eŋine bret mete mane so mete natko zitne etke(7), yewa ma more, Anutu wano bakom kito mosopka more mapoke dokoine ebongi edo damo qe ŋei ŋerep magu suaine yewa korop ebonwarekoi. \v 7 Ŋo, eŋe zawon nigatne karewe metke, ea weneŋ manbiso eŋe yalewaka Anutu bakom kito more mosopka dokoine ebongi, eŋe yale waka damo qe korop magu yewa ebonwarekoi. \v 8 Eŋe neu rokop ongiso, Yesu dokoine eŋe ŋara tutule yewa rosa 7 yale rosakkoi. \v 9 Ŋei ŋerep magu yewa eŋe 4, 000ŋo metkoi. \v 10 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu yewa biraongi, ariu, eŋine so dokoine ikopka sekiwo wa more Dalimanutia kepeo arikoi. \s1 Anutu Wane Papa Togon Welaine Ŋei, Parisi, Edo Masi Togogole Mayakane Yesu Qesonkakoi. \p \v 11 Ea ari lotkeuso Anutu wane papa togon welaine ŋei natne, Parisi, eŋe sari Yesu wano aŋa soraŋ don okane more Yesu qesonka rakoi, “Ge masi togole mane ma sikanŋonnom kaŋem, ge Anutu wano ŋine sarimaine.” Eŋe yale ra more dongo liwekkaikei wane okangoi. \v 12 Yesu eŋe rake, “Oo yai! Onoka wane ŋei ŋerep eŋe naso iwao noŋo masi togogole mane mawe kaikeiwane sari ramami? Midakaka! Naso iwa noŋo masi togogole mane koso ŋei ŋerep ŋinano mi ma sikan ŋunikale.” \p \v 13 Yesu eŋe yale edane more eŋine so dokoine eŋe mat yewa qelige sekiwo wa more doku namuŋ kitare eri nat parom arikoi. \s1 Yesu Eŋe Rake, “Ŋine Parisi So Herot Erane Masi Kaulukkei.” \p \v 14 Yesu dokoine eŋe bret natne weneŋ mi makoi. Eŋe nigetongi yaup sekiwo wa arikoi. Bret weku seki kotino pake. \v 15 Yesu eŋe ea wane girem don togole edane rake, “Ŋine Anutu wane papa togon welaine ŋei, Parisi eŋane tego so Herot eŋane masi kauluk onikei. Eŋe bret maki sua okanmaike. Eŋane masi eaŋo yalewa ŋei korop rokoponmaike.” \p \v 16 Dokoine eŋe don yale dere more, eŋe enŋene auye rakoi, “Bret eri nigetŋongi qelige sarine, eŋe ea wane mane ramaike.” \p \v 17 Rau, Yesu eŋe don yewa dere more edange, “Ŋine onoka wane ŋinŋine aumami, ŋene bret mida? Oo, ŋine wet dereretŋine midaine? Oo ŋine dereretŋine mo wongike. \v 18 Ŋine deŋine weneŋ, ŋine onoka wane kine kine mi kamami me? Ŋine ketŋinerop onoka wane don yewa wane kine mi detkamami me? Ŋine mo nigetŋunikei me? \v 19 Naso na bret mete mane mapoke, 5 tausen(5, 000) ŋei ŋerep eŋano ŋibonbe damo qekoi, naso yewao ŋado neu, wokitne metki ŋine rosa darap rosakkoi?” \p Eŋe rakoi, “Rosa 12!” \p \v 20 Eŋe yale raumo, Yesu eŋe koso qesononge, “Ŋo ŋine na bret 7 mapoke, ŋei ŋerep 4, 000 eŋano ŋibonbe, damo qe ebongoi, naso yewao eŋe neu, wokitne metki ŋine rosa darap rosakkoi?” \p Eŋe rakoi, “Rosa sewen.” \p \v 21 Rau, Yesu eŋe yewaka edange, “Ŋine zok ea mi detlukkamami me?” \s1 Yesu Eŋe Betsaida Matko Ŋei Mane De Pilik Ma Menaŋkake. \p \v 22 Pakiso, eŋe ari Betsaida lotkeu, ŋei mane deine pilik pilikine, eŋe Yesu wano ma sarikoi, ŋei ea eŋe Yesuŋo metine lewetino mosiakane. \v 23 Pakiso, Yesu eŋe ŋei de pilik yewa metino maki, ere mat ŋadino qeinat ket more, Yesuŋo ŋei yewa deino mekatine sopotke more, so metineŋo deino qesikane rake, “Ge maine pore kine kine kamaine me?” \p \v 24 Rakiso, ŋei yewa eŋe pore lolike more rake, “Na ŋei natne pore onmaile. Na onbe eki yale arimami.” \p \v 25 Yesu eŋe metineŋo koso ŋei yewa wano motki, ŋei yewa eŋe deine togoleka pore kaki, deine mo maine wakongi, pore kine kine korop ka qelaŋange. \v 26 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewa olale biraka rake, “Ge kere more eri mat suaino misuk wakesikene. Ge koboboine ari matŋono lotkekene.” \s1 Petoro Eŋe Yesu Wane Ra Qelaŋane Rake, Eŋe Kristo \p \v 27 Yesu eŋine so dokoine eŋe yewa ŋine wie arimage mat natne Sisaria Pilipai osino lotkekoi, numa keuno dokoine qesononge, “Ŋei ŋerep eŋe na wamo ma noramami?” \p \v 28 Edo iwa yale olatkoi, “Natne edo ge Yohane doku tau tau goramami. Ŋo, natne edo ge Elaiya goramami. Ŋo, natne edo ramami, ge Anutu wane qelit ŋei propet mane sogine gekoi, eŋano ŋine.” \p \v 29 Yale rauso, koso enŋene qesonone rake, “Ŋo, ŋidom yemo naŋane dalino ramami?” \p Rakiso Petoroŋo donine turuŋine mainge olale rake, “Ge Mesia, Anutuŋo biragange.” \p \v 30 Yale rakiso, eŋe togoleka ra wetone rake, “Ŋine naŋane kine yewa ŋei mane misuk olasikei.” \s1 Yesu Eŋe Seuke More Koso Wisikae Wieakane Rake \p \v 31 Yesu eŋe kieke more, eŋine solaino wikile wakoniake ea wane dokoine kito edane more rake, “Ŋei Wawainane Gipole na wikile zok manerop peikkale. Ŋei ŋetne korop so Anutu wane mosop ŋei suaine so Anutu wane papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe korop ŋadeknane more, nekuwi seukkale, kaiwe mama karewe yale pa more, koso wisikae wiekale.” \v 32 Yesu eŋe yale ra qelaŋane edangi, Petoro eŋe Yesu maki ere qeinat ket mere more Yesu rawetka rake, “Ŋei eŋe ge mi gekukei.” \v 33 Ŋo, Yesu eŋe zinge pore dokoine one more Petoro rawetka rake, “Ŋei borikine, ge na ŋadeno arinom! Goŋo weti Anutu wane wet dereret mi detmaine! Midaka! Ge kepe ŋei wet so dereret eaka dere gemaine!” \p \v 34 Yesu eŋe eŋine dokoine so ŋei ŋerep magu korop edoraki eŋane osino sariu, iwa yale edange, “Ŋinano ŋine ŋei maneŋo na mogat naniakane raso, eŋine simileine ea korop maki ketwarekiso wikile desiakane eweke ariki eŋe na nekukei, yalewaka eŋe qekei. \v 35 Ŋei mane eŋe wikilane kaetkaki solaine mawalukayakeo, eŋe gege wane numaine korop siuklukkayake. Ŋo, ŋei mane eŋe biŋek don wane so nae wane wetkeake, paki gegeine korop qikka more, ea waneka ra more seukeake, ŋei yewa eŋe gege marat kayake. \v 36 Ŋo, ŋei mane eŋe kepe wane aboŋ kine kine korop magekeo, eŋe seuke more onoka maratkayake? Midakaka! \v 37 Seuke more koso onokakaŋo gege wane lewine qeliŋgi sari maniake? \v 38 Ukude naso iwao kepe iwa wane ŋei ŋerep korop masi qotkoine kine kineŋo mau watke rokopkemaike. So eŋe wawaine masi kine kine ea korop Anutu wane deo okanwaremami. Ŋei mane eŋe naso iwao ŋei ŋerep magu yewa eŋane keueno ŋine eŋe nae so naŋane biŋek don rayakane gamu gamu okane geakeo, na Ŋei Wawainane Gipoleŋo ramaile, na ŋado Anutuŋo eŋine tungo biranangi, aŋelo magu eŋerop qeli qeliŋka sarikene, naso yewao na ŋei yewa don koboine maine mi olasikale.” \c 9 \p \v 1 Yesu eŋe koso don takotke iwa yale edange, “Na welekatne ŋidanmaile, ŋei natne ŋine iwa okoramami, mi seuke more wisika gekei, naso eao Anutuŋo ŋine korop wareŋunmaike, eao Anutuŋo qeli ewe zonominerop wakongi kaikei.” \s1 Yesu Sola Tanikine Kine Mane Okange \p \v 2 Kaiwe mama 6 qoikiso, Yesu eŋe Petoro, Yakop so Yohane ebuki enŋeneka bonaga mane kiroroine wetika weti yewao wakoi. Wa enŋeneka okorauso, eŋane deeno eaka Yesu wane kait sola tanikine qeinge more kine mane okange. \v 3 Laplap kine kine korop libe libe qe qelaŋane teine okange. Kepe ŋei maneŋo okangi, eŋane laplap yale libe libe qelaŋane teine mi okaniake, so sauki yalewa maine mi wakoniake. \v 4 Dokoine eŋe pore otpi ŋabotkine Elia so Mose ere wakone more Yesurop don auye okorakoi. \v 5 Petoro eŋe ea ka more ikopka Yesu olale rake, “Kito ŋebon ŋebon! Ŋene iwa metŋem wekumane zok okanmaike. Ŋene maine seli kise karewe(3) maikene! Mane geŋane, mane Mose wane, mane Elia wane!” \v 6 Petoro eŋine so kimatkine eŋe kaet zok okangoi. Ea wane Petoro eŋe masi tanik yewa wane kine mi detluke more don qazaŋ rake. \p \v 7 Paki, eaka wakongi paki, kezoŋŋo ŋei karewe korop kawetongi so Anutu aŋaineŋo kezoŋ koto ŋine iwa yale rake, “Yewa naŋane wemedep wekuku! Na wetneŋo malipkamaile. Ŋine korop eŋane don desikei!” \v 8 Don yale wakongi dere more so dokoine eŋe ikopka deene pore lolike ŋei mane mi kakoi. Yesu eŋineka eŋerop okoraki, kakoi. \p \v 9 Eŋe bonaga qeliŋka ket more, Yesu eŋe dokoine togogole rawetone rake, “Kine kine iwa wakongi kamami, ea wane ŋei ŋerep siron misuk ra qelaŋan onikei. Baŋ, na Ŋei Wawainane Gipoleŋo, deŋesereo ŋine wiekale, naso yewao maine ra qelaŋan onikei.” \p \v 10 Eŋe don ea dere teweke more enŋene auye rakoi, “Don yewa deŋesereo ŋine wie wie ea kine dalino wane ramaike.” \v 11 Ra more eŋe koso Yesu qesonka rakoi, “Dalino wane Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe ra okanmami, qelit ŋei, Elaiya eŋe alakane sari more, numa kine kine makoboeake?” \p \v 12 Yesu eŋe dokoine karewe eŋane don mainge rake, “Na ŋidanmaile. Elia eŋe mo sariki, ŋei eŋe enŋene simileene mogare more masi tanik kine kine zok okankakoi. Yale Anutu wane papa togon donŋo mo rake. \v 13 Skribe eŋane don ea i welekatne. Elaiyaŋo mikep sari more, eŋine kine kine mo mauluk wareke. Ŋo, donba iwa yale onoka wane mo sogino Anutu wane papa togon dongo qekoi pamaike? Eŋe ramaike Ŋei Wawainane Gipole eŋe wikile zok mayake, so ŋei edo manerop ma baikkaikei.” \s1 Yesu Eŋe Medep Mane Asu Qotkoinerop Ma Menaŋkake. \p \v 14 Eŋe ea ŋine ket sari dokoine natne metkoi, eŋe onbi ŋei ŋerep magu suaine edo eŋano lewage lolikone mere more Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe dokoine eŋerop don auye kitat okangoi. \v 15 Paki, ŋei ŋerep magu yewa eŋe kau, Yesu sariki eŋe korop qomene qise poradaŋgi biririke Yesu osino ari more kaiwe maine mangoi. \v 16 Yale rau, Yesu eŋe dokoine qesonone rake, “Ŋine onoka wane don auye kitat okanmami?” \p \v 17 Yale qesonongi, ŋei ŋerep magu yewa eŋane keueno ŋine maneŋo wie rake, “Kito ebon ebon na medepne mane asu qotkoineŋo kotino mere aŋaine ma won geki, ea wane na geŋano ma sarimaile. \v 18 Naso baŋem asu qotkoine yewaŋo medep iwa togoleka ma main qein ma birakaki kepo ket rasu paki, mekalekatine libeka aŋainoka saket qakki ŋetine paŋ kilipke more solaine korop togo togon qe okanmaike. Na, ea wane dokoŋone edanbe edo asu qotkoine yewa osop kaikei wane ŋaŋaemami.” \p \v 19 Yesu eŋe don yewa dere more, ŋei ŋerep edane rake, “Ŋei ŋerep magu iwa ŋine korop mali malip ŋine mida! Na naso darap ŋinerop gekale? Na naso baŋem yalewa ŋinerop ge more, umat kine kine ŋine qesiŋŋune okangale me? Ayop ŋine medep yewa naŋano ma sariu!” \p \v 20 Eŋe medep yewa eŋano ma ariu asu qotkoine eŋe Yesu ka more medep yewa main qein ma birakaki kepo ket kito todi todiŋ ariki mekalekatine libeka aŋainoka saket qakke. \v 21 Yesu eŋe medep magaine qesonka rake, “Naso darap eŋe iwa yale okankaki geke?” \p Magaine eŋe rake, “Mo medepinoka yale okankaki naso kiroine gesake. \v 22 Naso louloutne asu qotkoine eaŋo qeakane ma birakaki ari gerep kutno wa okanmaŋke. Naso natno ma birakaki ari doku koto ket okanmaŋke. Ge ŋaŋaekamaine? Ge ŋenane wet borik okane more ŋene qesiŋ ŋonikene.” \p \v 23 Yesu eŋe olatke, “Ge onoka wane qesonnane ramaine, ge ŋaŋaemaine? Ŋei mane eŋe mali malip togole malipkayakeo, eŋano kine kine korop maine mawe wakonwarekei.” \p \v 24 Medep magaine ikopka boka rake, “Na ge malip ganmaile. Ŋo na mali malipne togole mida. Ge siluŋ maine mapitnanikene!” \p \v 25 Yesu eŋe ongi, ŋei ŋerep magu suaine eŋe sari lewaŋgoi. Ea wane eŋe asu qotkoine ea togoleka boka olatke, “Asu qotkoine ket rasu aŋaŋone ma won genom, na ge golatmaile, ge medep yewa qeliŋkanom! Ge ari more koso mi zinge sari eŋano wakesikene.” \p \v 26 Yale ra olatki asu qotkoine ea eŋe togoleka boka aroke medep yewa togoleka rapapkaki, kepeo ket pakiso saket arike. Medep eŋe seuseune yale pake, ŋei ŋerep korop eŋe rakoi, “Mo seukmaike.” \v 27 Eŋe yale rau, Yesu eŋe medep yewa metino ma more buke qesiŋkaki eŋe wie maine okorake. \p \v 28 Yesu eŋe yale okane more matko waki, dokoine eŋe enŋeneka san qesonka rakoi, “Ŋene dalino wane asu qotkoine ea esop kaikenane ŋaŋaine?” \p \v 29 Pakiso, Yesu eŋe edange, “Kine kine natneŋo asu qotkoine ea maine mi esopkayake. Meŋe meŋen wekuŋo maine esopkayake.” \s1 Yesu Eŋe Seuke More Wieakane Atak Mane Koso Edange. \p \v 30 Yesu eŋine so dokoine mat yewa qelige more Galili kepe keuoka rapoke arikoi. Ŋei ŋerep edo mi det kaikei wane eŋe sanka ket arikoi. \v 31 Eŋe enŋeneka ari mere more dokoine kito eboniake, ea wane. Pakiso, dokoine enŋeneka don iwa yale edange, “Ŋei edo Ŋei Wawainane Gipole, ŋei ŋaba eŋane meteeno birakakei. Edo qeu seukeake. Eŋe seuke more kaiwe mama karewe yale pa more baŋ koso wisikae wieyake.” \p \v 32 Yesu eŋe don yale ra edangi, eŋe don yewa wane kine detpi mi qelaŋanongi eŋe koso qesonka detlukkeiwane, kaetonge. \s1 Yesu Dokoine Edo Don Auye Kitat Okan Nagu Rakoi, “Maŋo Ŋei Suaine.” \p \v 33 Eŋe ari Kaperneam mat suaino lotke more mat maneo wa mere Yesuŋo dokoine qesonone rake, “Ŋine numao sari more onokaka don auye kitat nagu okanimi?” \p \v 34 Yale ra qesonongi, eŋe donene midaki metkoi. Onoka wane eŋe numao iwa yale ra auye sarikoi. Tego iwa ŋenano ŋine maŋo ŋetneze okanmaike. \v 35 Yesu eŋe ket pese mere more dokoine 12 ea edoraki sari osino metpi edane rake, “Ŋei mane eŋe ŋetne okaniakane okane more, eŋe qei ŋado kito more ŋei korop eŋane qelit qeqe okaniake.” \v 36 Yale ra more, medep mane nigatne ea ma sari qeki keueno okoraki, masatka okora edane rake, \v 37 “Ŋei mane eŋe naŋane tungo medep nigatne iwa yale mapitkayakeo, eŋe na mapitnanmaike okanmaike. Ŋei mane eŋe na mapitnaniakeo, eŋe magak biranangi ketkole, eŋe weneŋ mapitkamaike okanmaike.” \s1 Ŋei Mane Eŋe Mi Ŋaba Ŋoniakeo Eŋe Ŋenane Kimaze Okanmaike \p \v 38 Pakiso, Yohaneŋo olale rake, “Kito ŋebo ŋebon! Ŋene kaŋem ŋei maneŋo geŋane eŋetko ra asu qotkoine esopkamaike. Pakimo, eŋe ŋenane ŋadezo mi mogatŋone sarikimo ŋene ra wetkamaine.” \p \v 39 Yesuŋo Yohane olatke, “Ŋine mi rawetkau! Ŋei mane eŋe naŋane eŋetko masi mane togogole mayakeo, eŋe don borikine naŋane ikopka maine ŋei ŋerep mi edaniake. \v 40 Ŋei mane eŋe ŋene mi ŋabaŋonmaike, ea eŋe ŋenane kimaze okanmaike. \v 41 Naso ŋine doku wane seukeu, ŋei mane eŋe ŋine ŋune more detŋuniake, Yesu wane dokoine, yale dere more doku ore ŋibongi nekeiwo, na welegatne ŋidanmaile. Ŋei yewa eŋe lewine manikale. \s1 Kine Kine Qotkoine Iwaŋo Ŋei Ŋerep Eŋane Malip Malipene Mataliokanmaike \p \v 42 “Medep nigatne iwa eŋe mali malipine naŋano pamaike. Ea ŋei maneŋo mataliakeo, Anutuŋo ŋei yewa wikile suaine maniake. \v 43 Ŋo, meteŋoneŋo qe isigangi, mali malipŋone matalikeneo, ge meteŋone nat kitare biranom ariki, meteŋone natka qeliwo wa gege maratkaikene. Ŋo, ge meteŋone nat mi kitare more etkeka gekeneo, ge sola so oŋaoŋa weneŋ gerep sora qoiqoine midaine yewao kesikene. \v 44 Gerep ea wane koma komaineŋo ŋei ŋerep edore more mi seukkei. So gerep yewa ŋei ŋerep ezo more mi komayake. So ŋei ŋerep mi seukkei, eŋane wikile pa wayake. \v 45 Ŋo ge kieŋoneŋo isigangi, mali malipŋone matalikeneo, ge kieŋone nat kitare biranom ariake, ge kieŋone natka qeliwo wa gege maratkaikene. Ŋo, ge kieŋone nat mi kitare more etkeka gekeneo, ge sola so oŋaoŋa weneŋ gerep sora qoiqoine midaine yewao kesikene. \v 46 Gerep ea wane koma komaineŋo ŋei ŋerep edore more mi seukkei. So gerep yewa ŋei ŋerep ezo more mi komayake. So ŋei ŋerep mi seukkei eŋane wikile pa wayake. \v 47 Ŋo, deŋoneŋo isigangi, mali malipŋone matalikeneo, ge maine deŋone nat qe koko porike biranom ariake, ge deŋone natka maine Anutuŋo wareŋoniake kepe yewa maratkaikene. Ŋo, ge deŋone nat mi qe koko porike more etkeka gekeneo, ge sola so oŋaoŋa weneŋ gerep sora qoiqoine midaine yewao kesikene. \v 48 Gerep ea wane koma komaineŋo ŋei ŋerep edore more mi seukkei. So gerep yewa ŋei ŋerep ezo more mi komayake. So ŋei ŋerep mi seukkei, eŋane wikile pa wayake. \p \v 49 “Sogino Yuda ŋei ŋerep eŋe Anutu wane bakom soep korop kiwetŋo kutno mot okangoi. Yalewaka, Anutu eŋe gerepŋo ŋei ŋerep korop kuteno motki ezoyake. \p \v 50 “Kiwet wekumane. Ŋo, eŋane zonomine midayakeo, ge maine koso mi manom zonominerop okaniake. \p “Kotoŋine peamine pakep. Peamŋo gegeze maki togole pakep. Ge ŋei ŋerep korop eŋerop kima geokanikene.” \c 10 \s1 Yesu Eŋe Ŋao Ŋanom Qeliŋ Qeliŋ Wane Kito Ebonge \p \v 1 Yesu eŋe wie ea qelige more, Yuda kepe wane nat paromino ari more Yordan doku kitare arike. Ŋei ŋerep magu suaine eŋe koso sari eŋano lewageuso eŋe okane okanmageake yale mogare Anutu wane biŋek don edange. \p \v 2 Edangiso, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, eŋe sari Yesu liwekkaikei wane rakoi, “Ge ranom! Ŋenze ra rokop donze eaŋo ramaike, ŋei mane eŋe maine ŋanomine esopkayake, me mida?” \p \v 3 Yesu eŋe donene mainge qesonone rake, “Sogino, Moseŋo ra rokop don daleo ŋibonge.” \p \v 4 Eŋe mainge rakoi, “Mose eŋe rake, ŋei mane eŋe ŋanomine esopkayakane okane more, maine kibi mane qe more kibi yewa kot ŋei eŋano more, maine ŋanomine esopkayake.” \p \v 5 Yesuŋo edane rake, “Ŋine so ŋinane aso ŋabokopŋine ŋinŋine wawaine ŋinane Mose eŋe ŋinane ra rokop don yewa qeke. \v 6 Moka sogino Anutu eŋe kine kine ma wakonwareke, naso yewao yale mi rake. Anutu papa togon don iwa yale qeke paki, ‘Anutuŋo ŋei so ŋerep ma wakonore more biraotke.’ \v 7 So, ‘Ŋei eŋe ŋerep mayakane okane more eŋe nagamagaine qeliŋore more ŋanominerop qeturage more, weku okangeik. \v 8 Ere ŋao ŋanom okane more, solaetne qeduguwik, weku okangi gekeik.’ \v 9 Anutuŋo don yale ra more ŋaoŋanom maturaŋ otke. Ŋeiŋo maine mi mapokosikei.” \p \v 10 Matko zinge ari more, dokoine eŋe koso ea wane qesonkakoi. \v 11 Eŋe iwa yale edange, “Ŋei mane eŋe ŋanomine qeliŋka more ŋerep mane mayakeo, eŋe ŋanomine qeliŋka more, sot maratkayake, so ŋei ea bailalaŋ urata mayake. \v 12 Ŋo ŋerep eŋe yaleka ŋaone qeliŋka more, ari ŋei mane mayakeo, eŋe ŋaonano qeliŋka more, sot maratkayake, so ŋerep ea eŋe yaleka bailalaŋ urata mayake.” \s1 Yesu Eŋe Medep Nigatne Mosoponge \p \v 13 Ŋei ŋerep eŋe dokoene Yesuŋo metineŋo kuteno more mosop oniakane ra more eŋano ebu sariu, dokoine edo don okanongoi. \v 14 Yesu eŋe dokoine edo masi yale okanbi one more wet gerep okane more edane rake, “Ŋine misuk ma walukonbi! Qeliŋonbi! Medep nigatne ea naŋane osono maine sariu! Anutu eŋe ŋei ŋerep medep nigatne iwa yaline eŋane rokopko wareoniakane siminkamaike. \v 15 Na welekatne ŋidane ramaile. Medep nigatne eŋe Anutuŋo wareoniakane siminonmaike. Ŋo ŋei natne eŋe Anutuŋo wareoniakane mi siminonmaikeo, eŋe Anutu wane ware ware kepeo mi wakesikei.” \v 16 Yale ra more medep nigatne yewa edoka ebu okora metine kuteno more mosoponge. \s1 Ŋei Aboŋine Suaine Eŋane Donkisi \p \v 17 Yesu eŋe wie yewa qelige ariki numao ŋei mane eŋe biririke sari Yesu wane osino pese ket kino wawetine qe more qesonka rake, “Kito ŋebo ŋebon, maepne. Na dalino okane more naso baŋem gege togon maratka geokanikale?” \p \v 18 Yale raki, Yesuŋo olatke, “Ge na mayakatne onoka wane noramaine? Anutu wekuŋo mayakatne so eŋe wekuŋo koboboine. \v 19 Ge Anutu wane papa togon don detmaine. Ge ŋei mane mi qenom seukeake. Ŋire ŋaoŋanom mi biranagukeik so ŋei me ŋerep mane misuk maikeik. Ge kobu mi maikene. Ge ŋei mane mi ma baikkaikene. Ge ŋei mane mi isikaikene. Ge nabok magak erane bango ge more erane don dereretkoka ge okanikene.” \p \v 20 Ŋei yewa eŋe rake, “Kito ŋebo ŋebon, na mo medepnoka tego yewa mane mi yuankakole. Mo korop okane gesakole gemaile iwa.” \p \v 21 Yesu eŋe ka more eŋane simile dere more olatke, “Ge kine kine weku mi okanine. Ea makoboenom, ge ari more wesi aboŋŋone korop ea ma more ŋei aboŋene midaine eŋe sunonikene. Sunone more yalinane baŋ gege togon mat marat kaikene. Pakiso geŋone sari ŋadeno mogatnane sarikene.” \v 22 don yale dere more, ŋei yewa eŋe kaitine bori more zok manerop zoileke, so qomine umareki, qelige arike, onoka wane, ŋo eŋe aboŋine zok manerop umatne pamangane, eŋe yale okane so eŋe yeine qelige arike. \p \v 23 Ŋei yewa eŋe ariki, Yesuŋo zinge pore lolike dokoine one edane rake, “Ŋei yaline wesi aboŋene suaine, eŋe Anutu wane qeli ewe zonom koto wakesikei wane rau, eŋe zok umareake, so eŋe zok urata suaine ma more aboŋene qeliŋkamami.” \p \v 24 Dokoine eŋe don yale raki dere poradageu, Yesu eŋe koso edane rake, “Oo dokone, ŋei ŋerep eŋe Anutu wane qeli ewe zonom kotino wakesikei wane rau paki, eŋe urata suaine maikei! \v 25 Kamel eŋe samap wane aŋaone wakesikei wane ea urata suaine zok mi okaniake. Ŋo, baliŋa ŋei eŋe Anutu wane qeli ewe zonom koto wake waket, eŋe urata suaine zok manerop ma more aboŋine qeliŋkamaike.” \p \v 26 Dokoine eŋe eŋane don dere more oŋaene qaeki enŋeneka auye qesonnagu rakoi, “Ge ramaine, Anutuŋo baliŋa ŋei mi wareoniake, yale okangi, ŋei ŋerep ketkele gemami, eŋe Anutuŋo mi wareoniake.” \p \v 27 Eŋe yale rauso, Yesu eŋe deenoka pore one okora rake, “Kepeo ŋei ŋerep ŋine ŋaŋaemami. Ŋo Anutu wekuŋo eŋe mi ŋaŋaemaike. Anutu eŋe kine kine korop mawareakane, eŋe maine mi qekayake.” \p \v 28 Petoro eŋe don mane Yesu olale rake, “Detmaine! Ŋene kine kine kakize mo korop qeliŋkaware more ge mogatgangone, ge ŋene detŋonmaine.” \p \v 29 Yesuŋo rake, “Na don wele ŋidanmaile. Ŋei mane eŋe naŋane dere more biŋek don qesiŋnane rasuakeiwane ra more matene, me tarekop, ŋon, qa, kiaro, me nabok, magak, kepe, medep, qeliŋkawareone sari na mogatnaniakeo, \v 30 Ea wane turuŋine Anutuŋo zok manerop makoke maniake. Naso iwa yaleo yemo eŋe kepe, mat, ŋon, qa, tarekop, kiaro, me nabok, magak, medep, korop maratkayake. Ŋei edo ŋei yewa wikile wakile takotke maratkaikei. Baŋ naso kutno eŋe gege togon maratka geake. \v 31 Ŋei loutne ukude tego lewine okoramami. Eŋe naso kutno mawe tego ŋadino kesikei. Ŋo ŋei loutne ukude tego ŋadino okoramami, eŋe naso kutno mawe tego lewine waikei.” \s1 Yesu Eŋe Koso Atak Mane Seuke More Wieakane Rake. \p \v 32 Yesu eŋine so dokoine Yerusalem arikei wane arikoi. Yesu eŋe alakane ariki dokoine eŋe dere mezet okangoi. So ŋei ŋerep magu ŋadeeno arikoi. Eŋe kaetonge, Yesu eŋe dokoine 12 yewa koso ebu qeduguone more, eŋine ariki masi tanik kine kine solaino wakonkayake ea wane kieke edange. \v 33 Eŋe rake, “Detmami! Ukude ŋene wa Yerusalem lotkeŋem. Ŋei maneŋo Ŋei Wawainane Gipole ea Anutu wane mosop ŋei so Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋane meteeno birakaki edo seukeakane ra togole more lobo ŋei eŋano birakaikei. \v 34 Edo wawaine don olale more, sopotka kiŋ quŋ qe more, qeu seuke more deŋesereo payake, paki kaiwe mama karewe qoeki koso wisikae wieyake.” \s1 Yakop So Yohane Ere Yesu Qesonkakoik \p \v 35 Zebedi wane gipoletkine Yakop so Yohane ere Yesu wane osino sari more rakoik, “Kito ŋebon ŋebon, ŋere kine kine mane wane qeson ganiketane sarimaite. Ge kine kine yewa ŋerano weneŋ maikenane ŋotmaike.” \p \v 36 Raukso, eŋe qesonore rake, “Na onokaka ŋirano weneŋ maikalane? ramamik!” \p \v 37 Ere rakoik, “Ge dere, ŋere ma wakone bira ŋotnom. Naso ge ŋei waom met metko mesikene, yewao ŋere weneŋ wazaŋone nat nat mesikete.” \p \v 38 Yesu eŋe etane rake, “Ŋire ea wane kine mi detlukkeuk paki, na qeson nanmamik. Na dere umat wikile kine kine zok manerop maikale. Ŋire ea maine okanikeik me?” \p \v 39 Ere rakoik, “Oo, ea ŋere maine okanwarekete!” \p Raukso, Yesuŋo etane rake, “Ŋire naŋane wikile nat parom welekatne desikeik. \v 40 Ea wane maine ŋitanikale. Ŋo wazane nat nat met met ea wane noŋo maine mi ŋitanikale. Anutu oŋomka met met yewa ŋei maŋane maulukke, ea eŋe ŋine maniake.” \p \v 41 Dokoine mete etke eŋe yale dere more Yakop so Yohane erane zok sotene osike. \v 42 Yesu eŋe edoraki, dokoine korop sariu edange, “Ŋine detmami lobo ŋei ŋerep eŋane ware ware biraka okanmami, ŋei yewa eŋe ŋei ŋerep zonomene togogoleŋo magu ma pese one more eŋane ware ware togogole wareonmami. \v 43 Masi yewa koso ŋinane keuo mane misuk wakoniake! Midakaka togogole! Ŋei ŋinane keuo ŋine ware wareŋine okorayakane, ra more eŋe ŋei magu eŋane qelit qeqe okaniake. \v 44 Ŋei ŋinane keuo ŋine ŋetneŋine okorayakane, ramore eŋe ŋei magu eŋane qelit qeqe okaniake. \v 45 Na, Ŋei Wawainane Gipoleŋo sarikole, na ŋei ŋerep korop eŋane qelit qeqe okane more qesiŋ ŋunmaile. Ŋei ŋerep edo na mi qesiŋ nanmami. Na, ŋei ŋerep qesiŋone more solane qikkawe ŋei ŋerep ma menaŋ oniakane sarikole.” \s1 Yesu Eŋe Bartimeus De Pilik Ma Menaŋkake \p \v 46 Eŋe ari Yeriko matko lotke more ea yuane arikoi, eŋine dokoine so ŋei ŋerep magu suaine weneŋ arikoi. Ŋei mane deine pilik pilikine eŋe numa wazaino metke. Eŋetine Bartimeus. Eŋe Timeus wane gipole. Eŋe mere ŋei ŋerep edo kine kine natne qesiŋ kaikeiwane boka woka metmaŋke. \v 47 Eŋe mere detki rakoi, Yesu Nazaret ŋei, eŋe done mo sarimaike, pakimo, ŋei yewa eŋe kieke togogoleka boka rake, “Oo, Yesu, ge Dawit wane ŋaboine, ge ŋetne bira ganiakane Anutuŋo mo rake. Ge naŋane wetŋone borikep!” \p \v 48 Ŋei ŋerep magu yewa edo kuroŋka rakoi, “Ge aŋaŋone ma wonge metnom!” Rau eŋe soringe togoleka koso boka rake, “Dawit ŋaboine ge siluŋ naŋane wetŋone borikep!” \p \v 49 Yale ra bokaki, Yesu eŋe dere more paŋ lalipke okora edane rake, “Orau! Wie iwa sarikep!” \p Eŋe de pilik yewa ora more olale rakoi, “Wet pesek suaine dere more wie sa arinom. Yesuŋo eŋano arikenane goramaike.” \p \v 50 Eŋe dere esatka kaŋzaŋ wie more, momo takotine kiroine yewa makoke more, Yesu wane osino arike. \p \v 51 Yesuŋo olatke, “Na dalino okanganikalane ramaine?” \p Ŋei deine pilik pilikine eŋe rake, “Kito ŋebon ŋebon na dene koso posikalane ramaile.” \p \v 52 Yesuŋo olatke, “Ge maine koso arinom. Mali malipŋoneŋo maki deŋone potmaine.” \p Yale raki, ikopka deine lotkeki pore ka more, Yesu ŋadino mogare arike. \c 11 \s1 Yesu Eŋe Ware Ware Suaine Yaline Okane Yerusalem Matko Waketke \p \v 1 Eŋe ari Yerusalem mat osino lotkekoi paki, ari mat etke metkoik, Betpage so Betani ere Oliwa bonaga wane wazaino metkoik. Yewa okorau so Yesu eŋe medewetkine etke matokotke. \v 2 Matok ore more iwa yale etane rake, “Ŋire ari Betani mat eriwa meuno tingo pamaike. Ea wa more pore kauk horsi nigatne mane medeune mulapko lukkau okorayake. Horsi ea ŋei maneŋo kutno wa mi metmele, ea ka more mulap siloke so ma sarikeik. \v 3 Ŋo, ŋei maneŋo qesonŋure rayake, ‘ŋire ea onoka wane okanmamik?’ Rakiso, ŋire iwa yale olale raikeik. Suaineŋo raki sari mamaite. Urata qoekimo koso ikop birakaki sariake.” \p \v 4 Yale ra etane biraotki ere ari yewaka pore kauk mat mane numa meuno pake yewao horsi nigatne medeune mane mulapko luo okoraki, ere ka more silokkakoik. \v 5 Ŋei natne eŋe yewa osoetno okorakoi, eŋe ore more rakoi, “Ei, ŋire dalino okangeik wane, horsi medeune ea silokkamamik?” \p \v 6 Rauso ere Yesuŋo don etange yale edanbik eŋe detpi qoeki oŋ rau, so ere ma sarikoik. \v 7 Ere horsi medeune ea Yesu wano ma sari more, eretne momo takot suaine eaŋo kutno motpik, so Yesu ea wane kutno wa metke. \v 8 Pakiso, ŋei ŋerep korop eŋe momo takotene kito qoke numao horsi kine gesoke ariakane lameke arikoi. Ŋei ŋerep natne eŋe zariŋ awak so eki metine eaŋo rutupke lamekkoi. \v 9 Yesu eŋine keuo kitoki ŋei magu natne ŋado kitou magu natne eŋe alakane more, iwa yale boka ra pezoŋka bakom kito arikoi, “Ŋene Anutu wane oraŋem! Ŋei iwa Waomŋo eŋine tungo birakaki sarimaike! Anutuŋo mosopkakep! \v 10 Ŋaboze Dawit ŋaboine sari ware ŋoniake! Aŋelo eŋe qeliwo Anutu wano orau!” \p \v 11 Eŋe yale okankau, Yesu eŋe Yerusalem lotke more Anutu Wane Bakom Urum koto waket more kine kine kotino pake ea korop kawareke. Kepe mo qoeakane okangi, Yesu eŋe dokoine 12 yewa ebuki, Betani ari pakoi. \s1 Yesu Eŋe Fik Eki Soakkake \p \v 12 Kepe qaeki sakoka eŋe wie more Betani mat qeliŋka sari numa keuo Yesu eŋe ŋara wane seukke. \v 13 Seuke more deine potki ariki kaki fik mane metine loutneŋo supakaki qei amaŋ okorake Yesu eŋe wele natne mayakane okane ari fik eki kino okora pore kaki wele mane mi metke. Midaka togole. Onoka wane, wele qeqe nasoino mida wane, eŋe pore metineka kake. \v 14 Paki, Yesu eŋe fik yewa olatke, “Ge koso ŋado wele mane mi qekene! Midakaka togogole!” Dokoine eŋe ea detkakoi. \s1 Yesu Eŋe Anutu Wane Bakom Urumgo Ŋei Ŋerep Qole Qole Metkoi Ea Osoponge \p \v 15 Eŋe ari Yerusalem lotke more, Yesu eŋe ari Anutu Wane Bakom Urum kotino waket more ŋei ŋerep nalu qole qole urata ea wane kotino ma metkoi, ea kieke more osoponge. Ŋei eŋe zake yewa kutno mere wesi setne maingekoi, so met met kutno mere naŋi qole qole urata ma metkoi, ea korop kito surubage qakki ketke. \v 16 Paki, eŋe kine kine koso Anutu Wane Bakom Urum wane sen koto mi ma waket saket okangei wane ra togoleke. \v 17 Ra togole more iwa yale edange, “Anutu wane papaiŋo iwa yale ramaike, ‘Urumne ea eŋe ŋei ŋerep kepe baŋem ŋine maguine maguine sarikei, eŋane meŋe meŋen urum okaniake.’ Ŋine yale okanbimo, kobu ŋei eŋane mat okanmaike.” \p \v 18 Yesu eŋe yale raki, Anutu wane papa togon welaine ŋei, Parisi, so Anutu wane mosop ŋei, Pris, eŋe dere more auye rakoi, “Ŋene dalino okane more qeŋem seukeake.” Ŋo, ŋei ŋerep eŋe korop Yesu wane kito ebo eboninane zonomineŋo detkau, zok manerop ewinerop okange, ea wane Parisi so Pris eŋe kaetongi, qeliŋkakoi. \p \v 19 Ruo kereki naso yewao Yesu eŋine so dokoine eŋe Yerusalem qelige so ket arikoi. \s1 Yesu Eŋe Eki Fik Wane Donkisi Kito Edange \p \v 20 Qaeki sakoka, eŋe ari kau, fik eki wele midaine yewa mo toroge okorake. Metine so ŋodine kaki korop marapke okorake. \v 21 Petoro eŋe Yesuŋo okange, ea detsoroke more Yesu olatke, “Kito ŋebo ŋebon, ge fik iwa kanom! Ge yatne soakkene, eŋe mo marapke okoramaike.” \p \v 22 Yesu eŋe mainge rake, “Ŋine Anutu malipkau. \v 23 Ŋine maine bonaga iwa olale raikei, Ge wie more sontake ari kiwetko ketnom! Ŋine wet etkeka mi okane more, wet weku okane raikeiwo, welekatne donŋine welerop okaniake. Ea wane na ŋidanmaile. Kine kine ŋine yewaŋo raikei, rokop mawe wakoniake. \v 24 Ŋo, ŋine kine kine natne Anutuŋo ŋiboniakane meŋenkaikei, naso yewao ŋine Anutuŋo kine kine mo ŋibonge ea togoleka dere malipka more meŋenkaikei. Na welekatne ŋidanmaile. Ŋine yale malipka more meŋenkaikeiwo, Anutuŋo kine kine ea ŋiboniake. \v 25 Naso ŋine meŋen meŋen more okora more, ŋei maneŋo umat mane mo ŋinano make ea detsoroke more eŋane turuŋ yewa qeliŋkawarekei. Yalewaka magaŋine weti qeliwo metmaike, eŋe ŋinane turuŋŋine yewa qeliŋgi nigetkayake. \v 26 Ŋo, ŋine ŋei ŋerep eŋane sot turuŋene mi qeliŋkau niget ŋuniakeo, magaŋine weti qeliwo metmaike eŋe yalewaka ŋinane sot turuŋŋine ea mi qeliŋgi nigetkayake.” \s1 Pris Edo Yesu Wano Rakoi, “Maŋo Ge Biragange.” \p \v 27 Yesu eŋine so dokoine eŋe zinge ari Yerusalem lotke more Yesuŋo Anutu Wane Bakom Urum kotino ari waket lolike geki Anutu papa togon welaine ŋei so Anutu wane mosop ŋei ŋetne so Yuda ŋei ŋetne eŋe Yesu wano sarikoi. \v 28 Sari olale rakoi, “Ge eŋet biŋek so zonom ea diao ŋine manom paki, kine kine ea korop okan waremaine? Maŋo eŋet biŋek suaine ea gingane, ge urata ea ma okanmaine? Ge yatne Anutu wane Bakom Urum koto ŋine kine kine ea ma qakenom, korop saket warike, zonom eamo maŋo gingi, ge okanine?” \p \v 29 Yesu eŋe mainge edange, “Na yaleka ŋine qeso qeson weku qeson ŋunbe, naŋane qeso qeson yewa mainge nolatpiso na masi kine kine ea maŋane dereretko mamaile ea wane kine rawe desikei. \v 30 Yohane wane doku tau tau urata ea qeliwo ŋine wakonge, me ŋeiwo ŋine wakonge? Ea ŋido mainge nolatpi detpe.” \p \v 31 Eŋe yale ra qeson ongi eŋe dere more enŋene auye rakoi, “Ŋene raikene ea qeliwo ŋine wakonge, yale ra olatŋem eŋe rayake, pakimo ŋine onoka wane ea mi dere malipkamami? \v 32 Me ŋene raikene, ŋeiwo ŋine wakonge, ea raŋem maine mi konapkeake.” Ŋei ŋerep eŋe Yohane wane detkakoi, eŋe Anutu wane qelit ŋei wele, ea wane Pris eŋe dere more kaetongi, \v 33 don iwa yale mainge Yesu olale rakoi, “Ŋene mi detmaine.” \p Eŋe yale rauso, Yesuŋo edange, “Na yaleka, na maine mi maŋo qeli ewe zonom ningi, urata ea mamaile, eamo mi ŋidanikale.” \c 12 \s1 Wain Eu Ware Ware Eŋane Don Rokop \p \v 1 Yesu eŋe don rokop natne iwa yale more edane rake, “Ŋei maneŋo wain eu ebore more sen pise qeare more, lom yaso taŋ eaŋo wain woune lapelekeake, ea wane mauluke more mat bosiŋine kiroine wetika weti maki yewa waki eu yewa warelukkake. Eŋe ŋei natne eŋane meteeno motki edo urata yewa ware ma geu eŋine qelige lobo kepe yewao ari geke. \v 2 Eŋe yewa geki wain wele mena menaŋ nasoine okangi mo qelit medepine mane birakaki eu ware ware eŋano wele natne manbi ma sariakane arike. \v 3 Pakimo, eu ware ware eŋe wie qelit medep yewa malipka more kiŋ quŋ kito osopkau, eŋe metineka zinge arike. \v 4 Ariki, eu welaine eŋe koso qelit medep mane birakaki ariki eŋe yalewaka qe lewine rasipoke manerop matalikakoi. \v 5 Eŋe soringe koso qelit medep mane birakaki ariki, ea yemo komu komune qeu seukke. Eu welaine eŋe ŋei loutne biraongi ariu eu ware ware edo kawali ma wakone more ŋei natne ziwem engukoi ŋo, natne komu komune seuseune engukoi. \v 6 Pakimo, eŋe eŋine gipole wemedep wekuku wetineŋo malipka geke. Ea wane eu welaine eŋe iwa yale detke. ‘Ŋine nae medep iwa wane aŋaine teweke more ewine kitokei.’ Yale dere more eu ware ware eŋano birakake. \v 7 Pakimo eu wane ware ware ŋei eŋe medep yewa ka more auye rakoi, ‘Medep yewa eŋe gemage magainane eu so kine kine eu koto pamaike, iwa ŋebu ma more ea wane welaine okane wareoniake. Ea wane ŋene qeŋem seukkiso ŋedo eu iwa welaine okane warekene.’ \v 8 Yale rau paki ma more qeu seukki pareŋine ea eu ŋadino birakau ketke. \p \v 9 “Pakimo, eu welaine eŋe dalino okaniake? Eŋe sari eu ware ware yewa engu, rasu pelekki eŋe korop seuke midakei. Midau mo eŋe koso eu ware ware musele ma wakone biraoniake. \v 10 Na iwa don rokop ra qelaŋanmaile. Ŋine don nat paromine mane Anutu wane papiao mi dapore det okanmami mane? \p ‘Mat mama urata ŋei eŋe mat wane bosiŋ mane ea eki pelekine ra more qikka yeine birakei. Wane ŋado eŋe koso kau mat wane banega bosiŋ togogole okange. \v 11 Waom eŋe ŋado yale okangi, ŋene kaŋem wekumane okaniake.’” \p \v 12 Yale ra edangi, Yuda ŋetne eŋe detpi Yesuŋo don rokop ea qeki, korop eŋanoka ariki rawaeke. Pakimo, eŋe Yesu malipka wokomkaikei wane wetkekoi ŋo eŋe ŋei eŋane kaetonge, yalinane eŋe yeine qeliŋka arikoi. Ŋei ŋerep ene Yesu wane don dere siminonge yewa wane Yuda ŋetne eŋe kaetongi, Yesu qeliŋka arikoi. \s1 Ŋei Edo Roma Kepe Ware Ware Suaine Takis Manikeiwane Yesu Qesonkakoi \p \v 13 Yuda ŋetne eŋe Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, so Herot wane tego natne biraonbi Yesu wano arikoi. Ŋei yewa eŋe Yesu dongo qe isikau, don mataliki, don uratao birakakei wane arikoi. \v 14 Eŋe ari more Yesu olale rakoi, “Kito ebo ebon, ŋene ge detluk ganmaine. Ge isi don mane mi raraŋone, ge don wele rara wane ŋei. Ge ŋei mane wane mi kaetgan okanmaike. Ge ŋei ŋerep natne don mane edane more koso ŋei ŋerep magu natne don mane mi edane okanmaine. Midakaka! Ge don wele so Anutu wane masi koboboine kito, ŋei ŋerep iwa korop sikan ŋone okanmaine. Ŋenze ra rokop donze ea wane ge dalino detmaine? Maine ŋene takis Roma kepe ware ware suaine manikene me mida?” \p \v 15 Ŋo, Yesu eŋe isisienane kine ea mo detone more edane rake, “Onoka wane ŋine na liwek nanmami? Eso, yale wane ŋine wesi yewa mane ma sariu kawe.” \p \v 16 Yale raki, eŋe wesi mane ma more, Yesu wane osino ma sariu, eŋe qeson one rake, “Oŋaoŋa iwa so eŋet iwa maŋane?” \p Eŋe rakoi, “Roma kepe ware ware suaine eŋane eŋet so oŋa oŋa.” \p \v 17 Pakimo, Yesu eŋe donene mainge rake, “Roma kepe ware ware suainane biŋek kine kine ea maine eŋine manikei, ŋo Anutu wane biŋek kine kine ea eŋe eŋine Anutu manikei.” \p Yale raki, ŋei magu yewa eŋe Yesu wane don dere oŋaene qaeke, qiselukkoi, so dereret siuke. \s1 Ŋei Edo Ŋei Seuseuo Ŋine Wisikae Wie Wie Ea Wane Yesu Qesonkakoi. \p \v 18 Yuda ŋei ŋetne, Sadusi natne, eŋe Yesu wano sarikoi. Magu yewa eŋe yale raokangoi ŋei seuseune eŋe koso mi wiekei. Ea wane eŋe Yesu qesonka rakoi, \v 19 “Kito ebo ebon, sogino, Moseŋo ŋenze don mane iwa yale qeke. ‘Ŋei mane eŋe seukeake, eŋe medeune midaine, ŋo, ŋanomine eŋe yeka geake, pakimo ŋei seukke eŋane ŋole eŋe tatine qesiŋka more ŋerep yewa oŋo koso ma more medep mane ma wakoniake.’ \v 20 Ŋenane donkisi detnom. Donkisi iwa eŋe tati ŋon sewen(7) yale gekoi. Wane tatene suaine eŋe ŋerep ma ge more medep mane mi ma wakone eŋe yaup seukke. \v 21 Pakimo, ŋole kebaŋine oŋo tatinane mala ea make. Eŋe yaleka medep mane mi ma wakone more eŋe seukki, ŋole ŋorikine eŋe yalewaka okange. \v 22 Yalewaka tati ŋon sewen(7) yewa eŋe ŋerep wekuka makoi, ŋo, medep mane mi ma wakone more, eŋe yaup seukwarekoi. Pakimo ŋerep yewa eŋe yaleka ŋado baŋ seukke. \v 23 Boaŋ naso ŋei seuseune eŋe wisikae wiekei, yewao ŋerep yewa eŋe maŋane ŋerep biŋek okaniake? Ge detmaine. Ŋei tati ŋon sewen eŋe ŋanomene weku yewa makoi.” \p \v 24 Yesu eŋe mainge rake, “Ŋine Anutu wane papiao don pamaike, ea ŋine mi detlukmami. So ŋine Anutu wane zonomine ea ŋaŋaeka more ea wane don yewa qeyau ramami. \v 25 Ŋei seuseune eŋe deŋesereo ŋine wisikae wiekei, naso yewao eŋe koso ŋao ŋanom mi okanikei. Midakaka! Eŋe qeliwo aŋelo yale gekei. \v 26 Ŋei seuseune eŋe wisikae wiekei, eŋane don yewa Moseŋo kibi qeke. Ŋine yewa mi dapotkoi me? Naso yewao eki nigatnane kutno gerep zeke, eao yewa wane donkisi Anutuŋo Mose olatke, ‘Na Abraham wane Anutu, so Isak wane Anutu so Yakop wane Anutu okanmaile.’ \v 27 Anutu eŋe ŋei wisika gemami eŋane Anutu. Don ea wane kine iwa yale, Abraham, Isak, Yakop kepe solaŋo seukoi, ŋo oŋaoŋaeneŋo naso yewao wisika gemami! Anutu eŋe ŋei seuseune eŋane Anutu midakaka! Ŋine don yewa qeyau rawaremami!” \s1 Anutu Wane Rara Togon Iwaŋo Ŋetne Okanmaike \p \v 28 Yesu eŋe yale raki, eŋe don auye kitat metpi, Anutu papa togon welaine ŋei mane eŋe sari detkaki, Yesu eŋe don koboboine mainge edangi, eŋe Yesu qesonka rake, “Ge ranom! Anutu wane ra rokop don eŋano ŋine diawaŋo ŋetne okanmaike?” \p \v 29 Yesu eŋe donine mainge rake, “Iwa yaleŋo Anutu wane ra rokop don ŋetne okanmaike. ‘Israel ŋei ŋerep detpi! Waom eŋe ŋenane Anutu okanmaike! Eŋe waom wekuku! \v 30 Ŋine wet dereretŋine, so oŋa oŋa ŋine so zonomŋine korop Waom ŋine Anutu eŋane siminŋungi ma qotkau!’ \v 31 Anutu wane ra rokop don ŋetne yewa wane bano, koso mane etke okanmamik yemo, ‘Ŋine wetŋineŋo ŋidomka ma qot nagugekei! Yalewaka ŋei ŋerepkopŋine korop wetŋineŋo ma qotonikei.’ Anutu wane ra rokop etke yewa koso maneŋo etke iwa mi yuan otmaike.” \p \v 32 Anutu papa togon welaine ŋei yewa eŋe Yesu olale rake, “Kito ŋebon ŋebon ge don maine ramaine! Oo welekatne! Waom eŋe wekuŋo Anutu okanmaike. Koso mane mi gemaike. \v 33 Ŋene wet dereretze so oŋaoŋaze so zonomze korop Anutu wane siminŋongi, ma qotkaŋem! So ŋenze wetzeŋo ma qotnagukene. Yalewaka ŋei ŋerep korop ma qotonikene. Ŋene ra rokop don etke iwa mogasikeneo, masi etke eaŋo Anutu wane bakom natne lama bulamakaŋo mire okanmami, ea korop yuan onikeik.” \p \v 34 Yesu eŋe ŋei yewa don raraine detkaki weku mane koboboine ŋei dereret koropŋo ramami, yale mainge raki, detka more ŋei yewa olale rake, “Ge Anutuŋo ŋei ŋerep wareŋuniakane kine daleo ea detkenane qou qou okanmaine.” \p Yesu eŋe don yale raki, ŋei ŋerep natne eŋe don natne Yesu qeson kaikeiwane kaetongi, koso don mane mi qesonkakoi. \s1 Yesuŋo Ŋei Ŋerep Mesia Wane Kine Edange \p \v 35 Yesu eŋe Anutu Wane Bakom Urum koto mere ŋei ŋerep kito ebone more iwa yale rake, “Ŋo onoka wane Anutu wane papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe Mesia wane ramami, eŋe eŋineka Dawit wane ŋaboine, kepe ŋei eŋineka. \v 36 Mesiaŋo ŋei ŋerep ma menaŋ oniakane, Anutuŋo ma wakonkake. Anutu wane Asu Koboboineŋo Dawit dereret mange, pakimo, Dawit oŋom rake, ‘Magak Suaineŋo naŋane suaine Mesia iwa yale olatke, “Ge naŋane wonnoken mesikene, pakimo, noŋo ŋabakopŋone, eŋe biraonbe, geŋane banŋono mesikei.” ’ \v 37 Dawit oŋom Mesia wane eŋe suainene rake, wane mo eŋe daleo wane Dawit wane ŋaboine?” \s1 Yesuŋo Anutu Wane Papa Togon Welaine Skribe Ŋei Eŋane Girem Don Ŋei Ŋerep Edange. \p Ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu wane don dere more, siminongi bakom kitokoi. \v 38 Yesu eŋe iwa yale kito ebonge, “Ŋine Anutu wane papa togon welaine ŋei eŋane kaulukonikei! Eŋe takot kiroine kibinerop bira more arikei wane siminone okanmaike. So eŋe lewalewaŋ sobego taŋ tuŋ zarak zurak geu ŋei ŋerep edo one ma wa one more eweene kitou geokanmami. \v 39 Eŋe Yuda lewa lewaŋ urum koto so epa kebu eao met met ŋetno mesikeiwane okan okanmami. \v 40 Eŋe yale okane more ŋerep mala eŋane mat oma one okanmaŋkei. Omakone more eŋe sari Yuda lewa lewaŋ urum koto ŋei ŋerep eŋane deo okora Anutu wano meŋe meŋen kiroroine meŋenka okanmaŋkei. Ŋei yaline yewa eŋe gemage ŋado Anutuŋo wikile suaine eboniake.” \s1 Ŋerep Mala Maneŋo Anutu Bakomine Kitoke \p \v 41 Yesu eŋe Anutu Wane Bakom Urum wane wesi katapa osino metke. Mere ŋei ŋerep one metki ari wesi katapa koto birau ketke. Ŋei wesi aboŋene suaine loutne eŋe wesi suaine motkoi. \v 42 Paki mo, ŋerep mala wesi aboŋine nigatnemde eŋe sari toea etke biraki ketke. \v 43 Ea wane Yesu eŋe dokoine edoraki sariu edange, “Na welekatne ŋidanmaile, ŋerep mala ŋaone mo seu seune, aboŋine nigatnemde eaŋo wesi manerop motmaike, eŋe ŋei ŋerep wesi aboŋene suaine eŋane bakom wane wesi motmami, ea yuanonmaike. \v 44 Ŋei ŋerep wesi aboŋene suaine pake, ea ŋine nigatnemde so natka Bakom Urum wane laseo motkoi, ŋo ŋerep mala iwa eŋe zok wesi wane ziaŋ lulukke, ŋo eŋe koropka birawareke, eŋe wesiine mane doku ŋara qoleakane maune mi motki metke.” \c 13 \s1 Yesuŋo Anutu Bakom Urum Boriakane Rake \p \v 1 Yesu eŋe Anutu Wane Bakom Urum Suaine qeliŋka more ket ariki, dokoine eŋano ŋine maneŋo olale rake, “Kito ŋebo ŋebon, ge so Anutu Wane Bakom Urum, so eŋane urum ketkele weku mane, weku mane iwa onnom!” \p \v 2 Yale raki, Yesuŋo mainge rake, “Ŋine kau mat iwa zok suaine okanmaike me? Naso kutno ŋei ŋinane ŋei ŋaba eŋe mat iwa matalikeiwo, eŋe wesi mane mi qeligeu weti kutno mesiake, midakaka! Eŋe koropŋo saket din bun kitopoke qakeu ket ari wareake.” \s1 Yesuŋo Rake, “Umat So Wikile Loutne Wakoniake.” \p \v 3 Yesu eŋe Oliwa bonagao mere pore kaki Anutu Wane Bakom Urum nat metke. Yesu so Petoro so Yakop so Yohane so Andrea enŋeneka metkoi. \v 4 Mere more eŋe Yesu qesonka rakoi, “Ge ranom detŋem, naso dango Anutu Bakom Urum ea poripkeake? Onokaka kine kine maneŋo mikep wakone sikanŋongi, ŋene ea ka more raikene, Anutu Wane Bakom Urum mo wiriakane nasoine bomilemaike?” \p \v 5 Yesu eŋe edane rake, “Ŋei loutne eŋe sari isi ŋunikeiwane ŋine kaulukkei! \v 6 Ŋei loutne eŋe sari more naŋane eŋetne nora more raikei, ‘Na Kristo.’ Yale ra more ŋei ŋerep loutne isi onikei. \v 7 Ŋine baŋ kawali suain suaine ea ukatneka desikei, so momo don, kawali natne kepe nat parom ramaike, ea dere mo qomŋine misuk umareake! Kine kine yaline korop wakoniake. Ŋo, qeli so kepe nasoine yemo ikop mi qoeake. \v 8 Mat mane eŋe wie ari mat mane eŋerop kawali yaku matali okanikei. Ŋei kepe maneo ŋine eŋane ŋei waom eŋe ari kepe mane wane ŋei waom eŋerop yaku matali qetali okanikei. Kepe loutne memea suaine ma paki, ŋara wane bodi wakoniake. Ŋerep edo medep ebukeiwane gae kieke ebumaike. Naso yewao wikile yaline kieke wakoniake. \v 9 Ŋei edo sari ŋibu ari kaunsol eŋano dongo bira ŋunikeiwane kauluk nagukei. Eŋe ŋine Anutu wane lewa lewaŋ urum koto zinge more, ŋibu ari biraŋunbi kepe ware ware eŋane deo okorakei. Yewa ŋine biŋek don ra edanikei. \v 10 Alakan, ŋine kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋane biŋek don ra qelaŋane edanikei. Pakiso, kepe qeli naso etne qoeake. \v 11 Ŋei edo ŋibu ari kaunsol eŋano dongo bira ŋunikei, naso yewao ŋine dere mezet mi okane raikei, ‘Ŋene kaunsol dalino edanikene?’ Ea mida! Ŋine eŋane deo okorau, naso yewaka Anutuŋo dereret ŋino don mosiake, yewa ŋine ra qelaŋanikei, eamo ŋidom mi raikei, yemo Asu Koboboineŋo rayake. Anutu wane Asu eŋe weneŋ ŋinerop okora ŋidangi edanikei. \v 12 Naso yewao ŋei mane eŋe tatine me ŋole ma ari kaunsol eŋano dongo birakaki qeu seukeake. Yalewaka magak eŋe dokoene ebu ari kaunsol eŋane dongo biraonbi enguwi seukkei. Yalewaka dokoetne eŋe naga magaene epu ari kaunsol eŋano dongo biraotpi etkuwi seukkeik. \v 13 Naŋane eŋetneŋo ŋinano pamaike ea wane ŋei ŋerep korop eŋe ŋinane dere worik okanŋunikei. Ŋo, ŋei eŋe togole biŋek don malipka okorayakeo, Anutu eŋe qeli kepe qoiqoi nasoo ŋei yewa mayake.” \s1 Ŋei Madoŋ Madoŋine so Matali Matali Kaetinerop Wakone Kaitko Okorayake \p \v 14 Yesuŋo iwa yale rake, “Ŋine Ŋei Madoŋ Madoŋine so Matali Matali Kaetinerop kau Mat Kobekine, yewao wakone okorayake. Eŋe Anutu wane tun ma more isisine okorayake.” (Ŋei mane eŋe kibi iwa dapore kine detlukeake.) “Naso yewao ŋei ŋerep Yuda kepeo ŋine kaet okane biririke bonagao arikei. \v 15 Ŋei mane eŋe mat sekaino mesiake, eŋe mat koto mi wa more kine kine natne mayake, eŋe yeine qelige kaet ariake. \v 16 Ŋei mane eŋe euo geakeo ŋine, eŋe koso mi zinge ari matko momo takotine mayake, eŋe yeine qelige kaet ariake. \v 17 Ŋerep medep ŋat korop so medep abuburop, eŋe wikile suaine zok manerop desikei. \v 18 Ŋine Anutu meŋenka olatpi, ‘Kine kine yewa koya momo naso misuk wakoniake.’ \v 19 Naso yewao umat kakapa suaine wakoniake. Anutuŋo qeli so kepe mat ma wakonge naso yewa so naso iwa gemaine, ea wane keuno umat kine kine wakonge ea korop umat iwaŋo yuanka more wakoniake.Umat iwa qoeki ŋadino umat mane yaline mi wakoniake. \v 20 Ŋo Waom eŋe naso yewa wane umatine korop mi ma bomilemaikeo, yemo ŋei ŋerep korop mida lele warekene, Waom eŋe eŋine ŋei ŋerewekoune biraonge, ea wane naso iwa ma bomilemaike. \p \v 21 “Naso yewao ŋei maneŋo ŋidaniake, ‘Ŋeiwa Waomŋo ŋei ŋerewekoune ŋebuyakane, ea iwa kau, Kristo iwa metmaike!’ me ‘Kau! Eriwa metmaike!’ Ŋine misuk dere malipkakei. \v 22 Ŋei natne eŋe sari isiŋune more, iwa yale raikei, ‘Na iwa Waomŋo ŋei ŋerewekoune ŋibukalane biranange’ , me raikei, ‘Na propet mane,’ yale ra, masi tanik kine kine, tanikine kine mane kine mane maikei, so isiŋunikei. Ea welekakatne, eŋe maine ŋei ŋerep Anutuŋo mo eŋine biŋek biraonge, ea isionikei. \v 23 Ea wane ŋine kaulukkei! Na don kine kine mo korop ŋidanwarile.” \s1 Ŋado Ŋei Wawainane Gipole Sariake \p \v 24 Yesu eŋe koso iwa yale rake, “Umat kine kine suaine yewa midaki, naso yewao kepe deine mupkeki meso eŋe yaleka mi qelaŋaniake. \v 25 Serekin eŋe qeliwo ŋine buratke ketpi, kine kine togole qeliwo eŋe korop qise warekei. \v 26 Naso yewao kau. Na Ŋei Wawainane Gipoleŋo kezoŋ kutno qelaŋanne suaine so zonominerop wakone sarikale. \v 27 Naso yewao na Ŋei Wawainane Gipoleŋo aŋelokopne biraonbe, qeli so kepe wazaino ŋine nat nat qei so weti ŋei ŋerep Anutuŋo mo ma wakone biraonge, ea aŋelokopne edo korop ebu sari qeturaŋ ŋonikei. \s1 Yesu Eŋe Eki Fik Wane Kine Kito Ebonge \p \v 28 “Na eki fik wane kine kito ŋidanbe desikei. Eŋane metine posi qake more musele yabiki ŋine ka more raikei kaiwe naso okanmaike. \v 29 Yalewaka ŋine fik kine kine qotkoine ea wakongi ŋine yale desikei, Ŋei Wawainane Gipole nasoine mo bomile osop osop madetko sarimaike. \v 30 Na welekatne ŋidanmaile, naso sariake, naso eao ŋei ŋerep naso iwao wane biŋek eŋe mi seukeu, kine kine ea korop wakon wareake. \v 31 Kepe so qeli ere midakeik, ŋo, naŋane don yemo mi midayake.” \s1 Ŋei Maneŋo Ea wane Naso Mi Detkamaike \p \v 32 Yesu eŋe koso manerop rake, “Ŋei maneŋo ea wane nasoine mi detkamaike. So qeliwo aŋelo magu so Anutu wane Gipole eŋe yaleka mi detkamami. Magak Anutu oŋomka detmaike. \v 33 Ea wane, ŋine kauluke more ware gekei! Ŋine naso mi detkamami. Ma nasoo yewa wakoniake. \v 34 Masi tanik iwa yemo nasoo baŋ yalewa wakoniake. Ŋei mane eŋe matine qeliŋka more mat maneo ariakane okane more eŋe mat ware ware matokone biraongi edo eŋane kine kine warekei. Paki eŋe urata bonep bonep matoke biraone more ŋei mane aŋap wake waketko metke, yewa olale rake, ‘Ŋine diam togogole ma warekaikei!’ \v 35 Yalewa wane ŋine siluŋ warelukkei! Ŋine mi detmami, ma naso mat wane welaine sariake. Ŋine mi detlukkamami. Eŋe ruo kereake nasoo me ruo keuno me kaiwe wetemaike naso eao me kepe qaeqaewo sariake. Ea ŋine mi detlukkamami. \v 36 Mat welaine eŋe gege ikop sariki, qisekeiwane ŋine wisika mesikei. \v 37 Na don iwa ŋidanmaile eamo ŋine ŋei ŋerep korop ŋinane biŋek. Ŋine koropŋo warekalukkei!” \c 14 \s1 Ŋei Ŋetne Edo Yesu Qeu Seukeakane Rakoi \p \v 1 Kaiwe etke qoeki, aŋelo loloŋon loloŋon peada naso so bret patpale peada naso okange. Anutu mosop ŋei natne so Anutu wane papa togon welaine, ŋei eŋe auye rakoi, “Ŋene dalino okane more Yesu sanka ma more qeŋem seukeake? \v 2 Eŋe rakoi, ea peada naso suaino mi maikene. Ŋei ŋerep eŋe dere worik okane more kawali ma wakonikei.” \s1 Ŋerep Maneŋo Yesu Wane Lewetino Kelok Qoune Similerop Qakke \p \v 3 Yesu eŋe Betani matko Saimon wane matko metke. Saimon eŋe sogino ŋei kubetine weneŋ mere mo menaŋge. Yesu eŋe Saimon wane zakeo ŋara ne metki, ŋerep mane eŋe kelok qoune simlerop lewine suaine ea beloŋ gorop ma sa more beloŋ rasipoke more kelok qounerop Yesu wane lewetino qakke. \v 4 Ŋei ŋerep natne metkoi, eŋe sotene osiki auye rakoi, “Onoka wane kelok qounerop sanda iwa matalimaike? \v 5 Ŋei maneŋo kelok yewa qoleakeo wesi setne 300 yaline ma more, ŋei aboŋene midaine eboniake.” Ra more ŋerep yewa dere worik okankakoi so don manerop rakoi. \p \v 6 Yale rau, Yesu eŋe rake, “Qeliŋkau! Onoka wane ŋine umat suaine mane ŋerep yewa don okankamami? Eŋe masi iwa weku mane naŋano mamaike. \v 7 Ŋei aboŋene midaine eŋe naso baŋem ŋinerop gekei, ŋine naso natneo eŋe mapikonbe ra ma okanikei, ŋo na yemo ŋinerop zok naso kiroine mi gekale. \v 8 Ŋerep eŋe kine kine mawe ra more maine mayake. Eŋe kelok qounerop solano motmaike eŋe deŋesereo wane ma ewek nanmaike. \v 9 Na welekatne ŋidanmaile. Kepe baŋem korop eŋe Anutu wane biŋek don ra qelaŋane more ŋerep iwa wane don kisi edane eŋetine detsorokka more bukeu wayake.” \s1 Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Birakayakane Rake \p \v 10 Naso yewao dokoine 12 eŋane keueno ŋine Yudas Iskariot eŋe mosop ŋei ŋetne eŋane meteeno Yesu bira kayakane arike. \v 11 Eŋe dere more bakom kito more eŋerop tako rakot don au more wesi manikeiwane olatkoi. Yudas eŋe dere more yewaka kieke Yesu ma wakon kayakane so meteeno mosiakane numaine mane dere maulukke. \s1 Yesu Eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Nasoo Dokoine Eŋerop Ŋara Nekoi \p \v 12 Bret patpalane soda weku kaiwe mane eao Yesu wane dokoine eŋe qesonka rakoi, “Ge detnom! Ŋene diawao ari mere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso wane ŋara maulukkene?” Kaiwe yewa ŋei ŋerep eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso lama medeune koma baŋem qe nemaŋkoi. \p \v 13 Yesuŋo dere more dokoine etke biraore etange, “Ŋire ari Yerusalem matko waket more ŋei mane kauk doku kap teweke sari numao marat ŋusiake. Yewa mogatka ariuk, \v 14 eŋe ari mat wakesiake, yewa ŋire ari waket more mat welaine iwa yale olasikeik, ‘Kito ŋebo ŋebonze ramaike, naŋane mat aŋaone diawao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso na mere dokone eŋerop ŋara nekene.’ \v 15 Yale ra qesonkauk, eŋe urum ea aŋaone mane suaine kutno weti met met so zake kine kine mo mauluk maulukine, ea sikanŋutkiso, yewao ŋire ŋaraze maulukkeik.” \p \v 16 Medewetkine etke ere qelige mat suaino ari lotke more Yesuŋo etange yale maratka more ere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso wane ŋara kine kine maulukkoik. \p \v 17 Rarapko, Yesu eŋe dokoine 12 ea weneŋ sarikoi. \v 18 Eŋe zakeo ŋara ne metpi, Yesu eŋe edange, “Na welekatne ŋidanmaile. Ŋei mane ŋinane keuoŋineŋo na ma wakonnane more, ŋabakopne eŋane meteeno bira naniake. Ŋei ea eŋe weneŋ iwa narop mere ŋara nemaine.” \p \v 19 Dokoine eŋe dere umare more weku weku Yesu qesonka rakoi, “Maŋo? Noŋo me?” \p \v 20 Yesuŋo mainge rake, “Medep 12 ŋinane keuoŋine eŋe iwa narop weneŋ mere metine biraki pletko ketki ŋara ma nemaike. \v 21 Na Ŋei Wawainane Gipole seukkalane mo Anutu wane papiaŋo mo eŋe seukeake ramaike, Welekatne, ŋo ŋei yewa eŋe Ŋei Wawainane Gipole na ma wakonnane ŋaba eŋane meteeno birananiake, eŋe yemo wet borik zok umat manerop marat kayake. Ŋei yewa eŋe nabokŋo siluŋ mi makirap, paki eŋe umatine mi wakon mangirap.” \s1 Yesu Eŋe Dokoine Ruo Ŋara Gumeonge \p \v 22 Eŋe ŋara ne metpi paki, Yesu eŋe bret nat parom ma more Anutu wane bakom kito more mapoke dokoine ebone more rake, “Ŋine mau! Iwa nae bikumne.” \p \v 23 Paki, eŋe wain lase ma more Anutu wane bakom kito more ebongi eŋe korop newarekoi. \v 24 Eŋe neu Yesuŋo edane rake, “Iwa mo nae weŋemne, eaŋo tako rakot muselane biŋek na korop qesiŋ ŋuniakane qakkale. Anutuŋo weŋemne ea wane ra more ŋinerop tako rakot geake. \v 25 Na welekakatne ŋidanbe, na koso wain mane ŋinerop mi nene gemage, naso kutno Anutu wane qeli ewe zonom sariake, naso yewao wain musele kine mane nekale.” \p \v 26 Yale edangi qoekiso, eŋe Anutu wane bakom eŋet mane kito more Oliwa bonagao arikoi. \s1 Yesuŋo Rake, “Petoroŋo Na Ŋadeknaniake” \p \v 27 Yesu eŋe edange, “Ŋine korop mali malip ŋine qororoŋgi, na qeliŋnane ariwarekei. Eamo Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Anutuŋo lama ware ware qeki seukki naso yewao eŋane lama korop ket giŋ qiririŋ yauyaup ariwarekei.’ \v 28 Ŋo, na koso wisikae wie more Galili ari alakane ŋibonikale.” \p \v 29 Petoroŋo olatke, “Natne eŋe korop ge qeliŋ ganwareke, ŋo na yemo ge mi qeliŋ ganikale!” \p \v 30 Yesuŋo Petoro olatke, “Na welekatne golatmaile. Ukude ruo iwao tiak eŋe atak etke bokaki mi qoeki goŋo atak karewe bisop nanikene.” \p \v 31 Petoro eŋe koso togogole mainge rake, “Geŋone gekuwi seukkenom, na nekukeiwane okanbi, na ge mi bisopganikale.” \p Dokoine natne korop eŋe yalewaka rakoi. \s1 Yesu Eŋe Getsemane Sauromoo Meŋenkake \p \v 32 Eŋe Getsemane sauromoo ari lotke more, Yesuŋo dokoine edange, “Ŋine iwa metpi, na ari meŋenkaikale.” \v 33 Eŋe Petoro so Yakop so Yohane eŋerop edangi arikoi. Ari numao Yesuŋo wet borik so umat kakapa suaine dere more \v 34 dokoine edange, “Wetne zok boriki, seukkalane okanmaile. Ŋine iwa diam metpi!” \p \v 35 Eŋe eri eri kere more kepeo ket quruŋ rasu pa more, meŋenkake. Eŋe wikile suaine ea maine yuankayake, ea wane dere more meŋenkake. \v 36 Eŋe meŋenka rake, “Oo magak! Ge wikile lase iwa korop maine omak nanikene? Kine kine korop, ge maine mi ŋaŋaekene. Ge siluŋ naŋane simile mi mogasikene. Midaka. Ge geŋone simileŋone mogare mawarekene.” \p \v 37 Yale meŋenkaki qoeki, eŋe koso zinge ari dokoine karewe ongi kulu pau Petoro olale rake, “Saimon! Ge kulu pamaine me? Ge naso nigatne wet wisika maine mi gekene me?” \v 38 Eŋe edane rake, “Ŋine sot mi marat kakeiwane kauluk nagu more meŋenkaikei. Oŋaoŋaŋo meŋen meŋen wane togole ewekmaike. Ŋo, solaŋo pelekmaike.” \p \v 39 Eŋe yale ra edane more zinge koso ari mikep ra more meŋenkake yalewaka meŋenkake. \v 40 Paki koso zinge sari ongi dokoine eŋe kulu ka pakoi ea wane wie more deene umareki, gamuongi, Yesu wane don daleo olasikei ra dere umareu paki, mi mainge olatkoi. \p \v 41 Yesu eŋe koso atak karewe zinge sari more edange, “Ŋine yeka kulu pa zonom mamami me? Moya maine! Naŋane naso mo lotkemaike. Kau! Eŋe Ŋei Wawainane Gipole iwa mo ŋei sotenerop eŋane meteeno biranangei. \v 42 Ŋine wieu! Ariŋem! Kau, ŋei ma wakon naniake, mo iwa sari lotkemaike!” \s1 Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Birakake \p \v 43 Yesu eŋe yeka ra okoraki, dokoine 12 eŋane keuo ŋine Yudas eŋe magu suaine eŋerop lotkeke. Mosop ŋei ŋetne so Anutu papa togon welaine ŋei so Yuda ware ware suaineŋo ŋei yauwine biraongi koak, soba ma more sarikoi. \v 44 Ŋei Yesu ma wakonkayake, eŋe magu yewa don masi mane edane rake, “Na ari ŋei yewa ka more lulukiwe ka more raikei, Yesu mo yewa raso malipka more ma arikei.” \p \v 45 Yudas eŋe sari more ikopka Yesu wano ari more rake, “Kito ŋebo ŋebon.” Ra more lulukike. \v 46 Lulukiki so ŋaba eŋe ka more metino malipkakoi. \v 47 Eŋane keueno ŋine ŋei maneŋo Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane qelit ŋei mane osoeno okoraki, ea sobaŋo qe more ketine rasu qakki ketke. \v 48 Yesuŋo edane rake, “Na kobu ŋei midakaka! Onoka wane ŋine koak, so sobarop luknanikei wane sarimami? \v 49 Na kaiwe baŋem Anutu Wane Bakom Urum kotino kito ŋibone okanmaŋkole. Naso yewao ŋine mi malipnane luknangoi. Ŋo, kine kine iwa wakongi Anutu wane papiao don ea wane wele wakongep!” \p \v 50 Pakiso, Yesu dokoine eŋe qeliŋka more, ket giŋ qiririŋ ariwarekoi. \p \v 51 Ŋei qaluwit mane eŋe laplapineka Yesu mogare arike. Eŋe ma more lukkaikei wane okanbiso, \v 52 laplap libeka ea qelige solaineka biririke arike. \s1 Yesu Eŋe Ŋei Ŋetne Eŋane Kaitko Okorake \p \v 53 Eŋe Yesu Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane matko iwenka ariu ŋei ŋetne suaine korop sari lewaŋgoi. Mosop ŋei ŋetne, Yuda ware ware so Anutu papa togon welaine ŋei. \v 54 Petoro eŋe Yesu ŋadino mogare, amaŋ ari Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane mat wane sen koto waket more, tebe ŋei eŋerop gerep qenagare metkoi. \v 55 Mosop ŋei ŋetne natne so ŋei ŋetne korop eŋe gube qesat ŋei natne maratka more Yesu dongo biraka more qeu seukeakane auye detokangoi. Ŋo, don mane wele koboine mi maratkakoi. \v 56 Qesat ŋei loutne Yesu wano zok don isi qesat okankakoi. Ŋo, doneene eŋe rau numaineŋo wele so weku mi okange. \p \v 57 Paki, ŋei natneŋo okora, don isi Yesu wane iwa yale solaino qe rakoi, \v 58 “Ŋene detkaŋem, iwa yale rake, ‘Eŋe Anutu Wane Bakom Urum iwa meteŋo makoi, yewa rasupoke qakewe ariki, na kaiwe mama karewe yewaoka mane musele maikale. Ŋo, meteŋo mi maikale.’” \v 59 Ŋei eŋe don yewa rakoi, eamo numainoka mi rakoi, eŋe rau qebetneŋo mi kopkeke. \p \v 60 Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe keuo wie okora more Yesu qesonka rakoi, “Ge eŋane don turuŋine mi mainge edanikene me?” \p \v 61 Yesu eŋe donine midaki okora eŋane don turuŋine mi maingeke. Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe koso qesonka rake, “Ŋei ŋerep eŋe Anutu ewine kitomami. Ge welekatne Kristo, Anutu yewa wane Medep me mida?” \p \v 62 Yesuŋo mainge rake, “Oo, na yewa! Ŋine korop Ŋei Wawainane Gipole, Anutu Zonomine Kakapa Suaine, eŋane metine nat wonino mere more qeliwo kezoŋ kutno sariwe kaikei!” \p \v 63 Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋe qise qomine wieki takot kitopoke ma barake rake, “Ŋene koso qesat ŋei natne edoraŋem sari eŋane kine mi raikei, yeine! \v 64 Ŋine detkau, eŋe Anutu ma baikkamaike, ea wane ŋine dalino detmami, ŋene ŋei iwa daleo okankaikene?” \p Paki, eŋe koropŋo Yesu wane iwa yale ra togolekoi, “Eŋe sotinerop, eŋe maine seukeake.” \p \v 65 Ŋei natne eŋe Yesu kieke sopotka more deine laplapŋo piseka qe more rakoi, “Ge ra qelaŋanikene! Maŋo gekumaike?” Yale olale more tebe ŋei edo mete tabeŋo qekoi. \s1 Petoro Eŋe Yesu Bisopkake \p \v 66 Petoro eŋe qei mat wane sen koto metki, Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋane qelit ŋerep eŋe sari more \v 67 Petoro kaki gerep qenagare metki deinoka olale rake, “Ge weneŋ sogino Yesu Nazaret ŋine eŋerop gekone!” \p \v 68 Ŋo, Petoro eŋe bisopka rake, “Na mi detmaile! Na geŋane don mi dere qelaŋanmaile.” Yale mainge ra more eŋe mat wane sen ea wane madetino ari wakesiakane okangi tiak mane bokake. \p \v 69 Qelit ŋerep yewa eŋe ka more ŋei osino okorakoi edane rake, “Ŋei iwa eŋe Yesu wane tego eŋerop geke!” \v 70 Ŋo, Petoroŋo koso bisopkake. \p Naso nigatne azongi, ŋei osino okorakoi, eŋe koso Petoro wane rakoi, “Welekakatne, ge Yesu wane tego gekone. Ge weneŋ Galili ŋei ge yewa ŋine.” \p \v 71 Rauso, Petoro eŋe togogole bisopka rake, “Welekatne weti qeliwo na ŋidanmaile. Na ŋei ea mi detkamaile. Na don welekatne mi ŋidanikaleo, Anutu eŋe na wikile niniake! Ŋei yewa mi detkamaile.” \p \v 72 Eŋe yalewa rakiso, yewaka tiak eŋe atak etke bokake, pakimo, Petoro eŋe Yesuŋo don rake, yewa detsorokke. Yesuŋo iwa yale rake, “Tiak atak etke bokaki mi qoeki goŋo na atak karewe bisop nanikene.” Don yewa detsoroke more, Petoro eŋe zok manerop aro suaine aroke. \c 15 \s1 Ŋei Edo Yesu Wane Pilat Kaitko Iwenka Arikoi \p \v 1 Kepe qae qaewo mosop ŋei ŋetne so Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, so Yuda ware ware ŋei so kaunsol korop eŋe ikopka lewage more don ma togolekoi. Eŋe Yesu metine mulap togoleŋo lukka more iwenka ari Pilat wane meteo birakakoi. \v 2 Pilat eŋe Yesu qesonkake, “Ge Yuda wane kepe wareware suaine me mida?” \p Yesu eŋe mainge rake, “Oo, mo yewa goŋom ramaine yale.” \p \v 3 Mosop ŋei ŋetne eŋe don qesat manerop qesatkakoi. \v 4 Ea wane Pilat eŋe koso qesonkake, “Ge don mane mi mainge raikene me? Ge detnom! Eŋe don qesat loutne rau geŋano sarimaike!” \p \v 5 Yesu eŋe eŋane don dere more koso mi mainge rake, Pilat eŋe oŋaine qaeke. \s1 Pilatŋo Yesu Kibego Qekei Wane Rake \p \v 6 Aŋelo Loloŋon Loloŋon wane Naso, Pilat eŋe mulap ŋei mane qeliŋkamaŋke. Eŋe ŋei ŋerep edom Pilat eŋe mulap ŋei mane eŋetine oramaŋkoi, rokop qesonka eŋe simileene mogare so qeliŋkamaŋke. \v 7 Naso yewao, ŋei mane mulap urumgo metke, eŋetine Barabas. Eŋe ŋei kawali qe more kepe ware ware yuanka more, ŋei natne enguwi seukkoi, eŋerop mulap urumgo waketkoi. Ŋei magu yewa eŋano ŋine mane eŋetine Barabas. \v 8 Naso yewao ŋei ŋerep magu eŋe sari Pilat qesonka more, naso baŋem okanmaŋke, yale mulap ŋei mane qeliŋkayakane olatkoi. \v 9 Pilat eŋe qesonone rake, “Maine na Yuda wane kepe ware ware suaine iwa qeliŋkawe ŋinano sariake me mida?” \v 10 Eŋe detke, mosop ŋei ŋetne eŋe Yesu wane umat mane suaine mida, eŋe yaup dere worik okane more eŋane kaitko kine midaine ma wakone dongo birakakoi. \p \v 11 Mosop ŋei ŋetne, pris, eŋe ŋei ŋerep magu wetko ketket okane taleone more, Pilat wano rau, Barabas qeliŋkaki, eŋano sariakane rakoi. \v 12 Pilat eŋe ŋei ŋerep magu koso qesonone rake, “Ŋine ŋei iwa Yuda kepe ware ware oramami, ea wane na dalino okanikale?” \p \v 13 Eŋe mainge boka rakoi, “Eŋe kibego qeu!” \p \v 14 Pilatŋo qesononge, “Onoka sotwane? Eŋe umat dalino okange?” \p Eŋe zok manerop togoleka rakoi, “Eŋe kibeŋ qabego qeu!” \p \v 15 Pilatŋo ŋei ŋerep wetene ma peseakane Barabas qeliŋkaki eŋano ariki Yesu kawali ŋei magu eŋane meteo bira kaki edo qe rasu qolok qe qolok mau paki, kumunam seleineŋo dime more, masi kine kine korop okanka more ŋado kibego ma ari qekoi. \s1 Kawali Ŋei Edo Yesu Isi Bela Qebela Okankakoi \p \v 16 Kawali ŋei edo Yesu kepe ware ware wane mat wane sen koto iwenka ari more eŋane magu kawali ŋei korop edorau arikoi. \v 17 Eŋe Yesu kepe ware ware takot birakakoi. Eŋe takot weŋemka so marok okolerop ea lewino motkoi. \v 18 Eŋe Yesu wano isi bela qebela okanka ewine kito rakoi, “Oo! Ge Yuda kepe ware ware suaine naso kiroroine ge waikene!” \v 19 Eŋe zoroŋŋo lewine qe more, sotkau pakiso wawetene qe more bakom isisine kitokoi. \v 20 Eŋe eŋane isi bela qebela don olatpi qoeki, takot weŋemka yewa kitoqokka more eŋine takot eaŋo biraka more kibego qekei wane iwenka arikoi. \s1 Eŋe Yesu Kibago Qekoi \p \v 21 Eŋe dumao ari ŋei mane eŋetne Saimon, eŋe mat suaino wayakane sariki, eŋe maratka more sorinkau Yesu wane kibeŋ qesiŋka tewekki arikoi. Saimon eŋe Sairini matko ŋine sarike, eŋane gipoletkine Alekzander so Rupus. Saimon eŋe, kawali ŋei edo ma more, qebinkau Yesu wane kibeŋ tewekke. \v 22 Eŋe Yesu ma more kepe mane eŋetne Golgota yewa ma arikoi. Kepe eŋetne ea wane kine iwa yale, ‘Lewet Setnenane Kepe.’ \v 23 Eŋe yewao Yesu qelaŋ qeakane ra more wain so qelaŋ qeqe wane kinin yewarop maingekoi. Ea manbi, Yesu eŋe mi neke. \v 24 Pakimo, eŋe kibego qe more takotine, laplapine so maloine yewa wezu qe more yuane damo qe amanagukoi. \v 25 Sakoka, 9 kilok, eŋe Yesu kibego qekoi. \v 26 Eŋe kibeŋ kutno kibi isi qesat don qe motkoi, “Yuda Wane Ware Ware Suaine.” \v 27 Eŋe kobu ŋei etke Yesu wane wazaino nat nat weneŋ kibego etkukoi. \v 28 Anutu wane papiao don mane iwa yale pamaike, ea wele wakonge, ‘Eŋe kobu ŋei eŋerop qekei.’ \p \v 29 Ŋei ŋerep ari sari okane ka more, ebeene bonepke isi bela qebela okanka rakoi, “Ge Anutu Wane Bakom Urum kitopoke more, kaiwe karewe koso mane musele maikenane rakone. \v 30 Ea wane ge geŋone qesiŋnagu more kibego ŋine qelige qoe ket arinom!” \p \v 31 Mosop ŋei ŋetne so Anutu papa togon welaine ŋei eŋe yalewaka Yesu wano isi bela qebela don okanka more auye rakoi, “Eŋe ŋei ŋerep natne maine qesiŋonge, ŋo, eŋine maine mi qesiŋnagumaike! \v 32 Eŋe, Kristo, Israel wane kepe ware ware suaine. Eŋe kibego ŋine maine qoe ketki ŋene ka more malipkaikene.” \p Kobu ŋei etke ere weneŋ Yesurop etkukoi, ere yalewaka Yesu don qotkoine olatkoik. \s1 Yesu Eŋe Seukke. \p \v 33 Oŋabango kepe korop panamane paki, ari kepe deine zingeki rarapwano 3 kilok okange. \v 34 Okangi, Yesu eŋe togoleka boka rake, “Eloi, Eloi, lema sabaktani?” Don kine iwa yale, “Anutune, Anutune ge onoka wane qeliŋnanmaine?” \p \v 35 Ŋei ŋerep natne osino okorakoi, eŋe yewa dere more rakoi, “Detkau! Eŋe Elaiya oramaike.” \v 36 Ŋei mane eŋe biririke ari more wain dokune tabainerop ea laplapŋo qe muruge more kudupko pise more piino neakane qe dege more rake, “Tomaka kaŋem! Elaiya eŋe sari more makokka birakaki kesiake me mida!” \p \v 37 Yesu eŋe koso manerop togoleka boka more asuine saki, seukke. \p \v 38 Seukki laplap suaine Anutu Wane Bakom Urum kotino okorake, ea keuoka buntuk wiri sari ketki qela qoeke. \v 39 Kawali ŋei eŋane ware ware eŋe Yesu wane osino okorake, eŋe kaki seukki mo rake, “Welekakatne, iwa eŋe Anutu wane Gipole okanmaike.” \p \v 40 Ŋerep natne eŋe amaŋ okora kakoi. Eŋane keuo Maria Magdalena, so Salome so Maria mane, Yakobo ketkele orakoi, so Yosep erane nagaetne. \v 41 Sogino Yesu eŋe Galili metke, naso yewao ŋerep yewa ere Yesu qesiŋkakoik. So ŋerep natne eŋe Yesu weneŋ Yerusalem matko wakoi. \s1 Yesu Wane Pareŋine Kezem Koto Motkoi \p \v 42-43 Rarapwano Yosep, Arimatea ŋine, eŋe sari more mi kaet okange, eŋe Pilat wano ari more Yesu wane pareŋine mayakane qesonkake. Yosep eŋe Yuda wane ware ware mane ewinerop. Eŋe Anutu wane qeli ewe zonom wakongi kayakane, ware ware gege tomaka geokange. Kaiwe yewao eŋe Qezareko met met wane bano nagapko kaiwe yewao ŋei ŋerep eŋe Qezareko met met ea wane kine kine maulukkoi. Eŋe qezareko urata mi makoi ea wane Yosep eŋe Pilat wano ari qesonkake. \v 44 Pilat eŋe ikke wie waki kito qokkaki, kawali ŋei ŋetne oraki sariki qesonka rake, “Welekatne Yesu mo seukike me mida?” \v 45 Eŋe kawali ŋei ŋetne eŋano ŋine dere more Yosep olale rake, “Ge maine pareŋine maikene.” \v 46 Yosep eŋe laplap mane libeka qoleke, yewao Yesu wane pareŋine makoke ket more kawetka more deŋesereo kezem koto motke. Lom yewa mo wesi weku suaine ea wano mau okorake. Paki, wesi suaine mane rodiŋkaki, ari aŋaone yewa kito won geke. \v 47 Maria Magdalena so Maria, Yosep wane nagaine ere ka more wareka metpik, Yosep eŋe Yesu deŋesereo dukkake. \c 16 \s1 Yesu Eŋe Koso Wisikae Wieke \p \v 1 Sodao Yuda ŋei qezarek naso qoeki, Maria Magdalena so Salome so Maria, Yakop nagaine, eŋe kelok kine kine qounerop qolekoi, ea ma more Yesu wane pareŋine tau kaikeiwane arikoi. \v 2 Kepe qae qaewo Sodao ruoropka eŋe deŋesereo arikoi. \v 3-4 Eŋe dumao ari more enŋene auye rakoi, “Maŋo qesiŋŋone more wesi suaine yewa deŋesere aŋaine kito wonge metmaike ea ma biraki saket ariki ŋene wakesikene?” Wesi yewa kakapa suaine, eŋe yale ra more ari pore kau, wesi suaine yewa mo rodigeu saket arike. \v 5 Eŋe deŋesereo ari waket more kau ŋei qaluwit mane wongoken laplapine libekaka bira more metke. Eŋe ŋei yewa kaikei wane zok kaetonge. \p \v 6 Pakimo, ŋei yewaŋo edange, “Ŋine mi kaet ŋungep! Na detmaile. Ŋine Yesu Nazaret ŋine, eŋe mo kibego qimi, eŋe marat kaikei wane sarimami. Eŋe iwa mi pamaike. Mo wisikae wiike! Kau! Iwa motkoi, eŋane papaine iwa. \v 7 Ŋine ari Petoro so dokoine natne edanbi, ‘Yesu mo alakan ŋiboniakane Galili arimaike. Ŋine ari more eŋe kaikei. Yesu eŋe mo rake.’” \p \v 8 Ŋerep eŋe dere saket more, deŋesere qeliŋka more, qomene tiŋ taŋ qe zonomene okoraki, kaet okane more, ŋei mane mi olatkoi. \s1 Yesu Eŋe Maria Magdalena Wakonkake \p \v 9 Yesu eŋe Sodao sakoka wie more alakane Maria Magdalena wakonkake. Sogino Yesuŋo eŋano ŋine asu qotkoine 7 esoponge. \v 10 Maria eŋe ari Yesu dokoine yewa edange, eŋe mo wisikae wieke. Eŋe wet borik ma more aroke metkoi. \v 11 Eŋe edane rake, “Yesu eŋe mo wisikae wieke, na mo maratkele.” Ŋo, eŋe Maria wane don dere more mi malipkakoi. \s1 Yesu Eŋe Medewetkine Etke Wakonotke \p \v 12 Boaŋ Yesu eŋe ŋei kuneŋine so kait kine mane okane more ari Yesu eŋine medep etke erano wakonotke. Ere mat suaine qelige more arikoik. \v 13 Naso yewao ere zinge ari more dokoine natne ea edane rakoik, “Ŋere Yesu maratkamaite.” Ŋo, eŋe erane don yewa dere more mi malipkakoi. \s1 Yesu Eŋe Dokoine 11 Kepe Baŋem Ari Biŋek Don Ra Qelaŋanikeiwane Biraonge \p \v 14 Qoiqoiwo Yesu eŋe dokoine 11, eŋe ŋara ne metpi ari wakononge. Eŋe ari wakonone more don gereune okanone edane rake, “Maria so medep etke na maratnanbi, na mo wisikae wiile. Yale ra ŋidanbi ŋine onoka wane eŋane don mi dere malipkemi? Ŋine dereret ŋine mo mau siukke.” \v 15 Eŋe koso edane rake, “Ŋine korop kepe baŋem ari more biŋek don ŋei ŋerep maguine maguine eŋano ra qelaŋanikei. \v 16 Ŋei mane eŋe dere malipka more biŋek don wane doku tauyakeo, ea Anutuŋo maki geake. Ŋo, ŋei mane eŋe mi malipkayakeo, eŋe Anutuŋo eŋane sot dere matalikayake. \v 17 Ŋei ŋerep malipka gekei, Anutu eŋe eŋane meteeno masi togogole eboniake. Eŋe asu qotkoine eŋane eŋetko osopka more eŋe don kine mane raikei. \v 18 Eŋe koma suabit so qaru ea meteeneŋo malipkaikei me doku suŋainerop nekeiwo, eŋe mi seukkei. Eŋe maine gekei. Eŋe meteene zoma ŋei ŋerep eŋano more ebuwi menaŋoniake.” \s1 Anutuŋo Yesu Qeliwo Ma Wake. \p \v 19 Boaŋ Yesu eŋe don edangi qoeke, Anutuŋo eŋe qeliwo ma wa more birakake, birakaki, Anutu eŋine wonino metke. \v 20 Pakimo, dokoine eŋe korop kepe baŋem ari more eŋane biŋek donine ra qelaŋane arikoi. Waom eŋe weneŋ mapitone more masi togogoleŋo ŋei ŋerep sikanone more, donene ea ma togoleke. \s1 Yesu Wane Tanik Manik Don Kisi Iwa Qoemaike Mareko 16, 9-10 \p \vp 9\vp* Ŋerep eŋe kine kine korop ka detokangoi, ea Petoro eŋine so kimakoune edangoi. \vp 10\vp* Pakiso, Yesu eŋe dokoine biŋek don ebone more biraongi, kepe baŋem ra qelaŋane arikoi, Anutu eŋe biŋek don qoiqoine midaine iwa motke. Ŋei mane dere malipkayakeo, eŋe gege togon marat kayake.