\id EPH NT0051.EP1 ONO Phinnemore NOV-1990 \h Epeso \toc1 Epeso \toc2 Epeso \mt1 Epeso \c 1 \p \v 1 Na Paulo, Anutu eŋine simileinane na Kristo Yesu wane aposolo biranange. \p Noŋo Epeso matko ŋine, Anutu wane ŋei ŋerep doku tau tau magu, wetŋineŋo Anutu malipka more, gegeŋineŋo Kristo Yesurop takorakot gemami, ŋine kibi iwa qe ŋibonmaile. \p \v 2 Magaze Anutu so Waomze Yesu Kristo eto mosop so peam maine ŋibongei. \s1 Kristo Wane Ra More Anutuŋo Mosopŋonge \p \v 3 Ŋene Waomze Yesu Kristo wane Anutu so Magaine bakomine kitoŋem, oŋo Kristo wane ra more oŋa oŋaze qesiŋ kayakane, qeli wane miti mosop mayakakatne korop mosopŋone ŋebongane, ŋene qem mawa okane more, bakomine kitokene. \v 4 Mokaka Anutu eŋe qeli so kepe mi ma wakon otke, naso yewaoka eŋe ŋene eŋine biŋek biraŋonge, pakimo, Kristo wane ra more ŋene koboboine sot midaine eŋine kaitko gekenane, oŋom mo dere wanok okan ŋonge. \p Onoka wane, Anutu eŋe wet maepinane ŋene sot midaine so wet dereret koboboine gekenane ra more, \v 5 mokaka wetkeki pake, pakimo, baŋ Yesu Kristo uratainane raki paki, qom menaŋ okanŋone more, eŋine ŋerep medewekoune okangenane ŋebu more ra togoleke. Eŋine simileinane yale okanŋonge, \v 6 Anutu wet maepine kakapa suaine ŋenane pamaike, eamo lewine midaine, so ea yemo eŋe Gipon maepinane manerop kamaŋke, yewa sunka ŋebonge, ea wane ŋene Anutu wane mosop so zonom qelaŋan manerop qe watke ŋebonge, ea ka more, Anutu oi bakom so qem mawa manerop okankaikene. \v 7 Anutu wane wet maep yemo zok manerop kakapa suaine, ea wane Anutu eŋe Kristo wane seu seu so weŋemineŋo borikinane mulap urumgo ŋine siwotŋone more, borikineze ea mataliki korop siukwareke. \v 8 Anutu eŋe wet maep so dereret wane namuŋ suaine yewa korop matuzupke more, qakki ŋenano ketwareke. \p Paki eŋe dereret kine kine so wet dereret mayakatne yewa ŋebonge, \v 9 mokaka Anutu eŋe kine kine yewa Kristo wane uratao mayakane rake so wetkeke, pakimo, eŋe dereretine yewa ea mo sanka pake, pakimo yekuat musele baŋ ŋado mo wetkeke so rake, so simileine sanka pake, yewa ŋene iwa yale sikan ŋonmaike. \v 10 Na wiliŋaine ma ari magewe, kine kine qeliwo so kepeo motkole, ea wane nasoine bomileake, pakimo baŋ Kristo oŋom qewotke more, ea wane lewet so bosiŋine okaniake. \p \v 11 Waom eŋe eŋine wet so dereretine yewa mogare more kine kine korop ea okan okanmaikeŋo, Kristo wane raki paki, mokaka miti mete zamot yewa weneŋ Kristorop maikenane dere wanokŋone more rakoke ŋebonge. \v 12 Yuda ŋene Kristo wetzeŋo malipka more, eŋano kito okora ŋadino mogare, eŋerop arikenane mikep oŋom ma wakonŋonge, so ŋene Waom eŋine ora ma wiekene. \p \v 13 Ŋo qelaŋŋo doku tau tau magu ŋine yalewaka, ŋine biŋek don welekatne eamo dere malipkau, Anutu wane sigi maepŋo ŋibu mainŋune sa biraŋunge, paki ŋine Yesu Kristo malip kakoi, yalewa okane more, Kristo detlukkau Anutu eŋe rara togonine mo sogino okange, ea wane wele ŋine Asu Koboboine ea ŋibonge, eŋe yale okange, ea mo ŋine Anutu wane ŋei ŋerep so magu koboboine okangei wane eŋe yale okanŋunge. \v 14 Ŋene Asu Koboboine mo makone, so mo detmaine, ŋene baŋ kine kine mayakatne natne weneŋ makene, ea mo Anutuŋo ŋei ŋerewekoune eboniake, mo ra togoleke, wane Asu Koboboine ea mo Anutuŋo qakaze ea ka more, boaŋ ŋado ŋebuyakane qoleŋone more, Asu Koboboineŋo kibi ŋebuke, wane ŋene ŋebuyake, ea dere more, yewa wane ŋene kine kine zonomine togogole, ea wane tomaka geŋem ŋebuki, eŋerop gekene, so ŋene eŋet biŋekine mawaka geŋem! Asuŋo ŋenano urata kiekke, ea baŋ ŋado makokeake. \s1 Anutuŋo Epeso Ŋei Ŋerep Wetene Malotkeakane Pauloŋo Anutu Meŋenkake \p \v 15 Kine iwa yale wane, ŋine Waom Yesu detluk kamami, so Anutu wane ŋei ŋerep magu wet maep okanon okanmami, na ea wane don kisi detkole. \v 16 Ea wane na ŋinane ra more meŋenkamaile, rokop na Anutu bakomine kitoka okanmaile. Na naso baŋem ŋine detŋune more, wet pese dere Anutu meŋenka okanmaile. \v 17 So na iwa yale meŋenka okanmaile, ŋine Suaineze Yesu Kristo wane Magak, eŋe weku mane so maykakatne, eŋe qelaŋanine suaine so qeli ewe zonominerop, oŋo Asuine ŋibongi, Asuineŋo mapikŋune more, wetŋine ma lotkeki, Anutu eŋine doninane kine ea detluk kakei, so Anutu wane kine, ea ra wakone ŋidangi, ŋine baŋ detwarekei, na ŋinane yalewa ra meŋenka okanmaile. \v 18 Na ramaile, yemo ŋinane wet dereret ŋine maine ma lotkeki eŋine qelaŋanine kaikei, paki eŋe onakaka ŋiboniakane ŋidorake, yewa ŋine boaŋ dere more, wet pesek okane tomakaikei, so ŋine Anutuŋo ŋei ŋerep magukoune ŋinane kibi maep mosopine biŋek qeke, ea wane detpi wele okaniake. \v 19 So ŋine yale desikei, ŋene Anutu wane zonomine kakapa yewaŋo detluke malipka okanmaine, ŋene naso baŋem qesiŋŋon okanmaike, yemo zonom mane togogole, zonom yewa yemo ŋenano pamaike. \v 20 Zonom togogole yewaŋo Anutu eŋe Kristo seu seuo ŋine ma wirikkaki wieke, paki mawa more qeliwo eŋine wonino birakake metmaike. \v 21 Kristo eŋe yewa metki paki, qeliwo ŋei waom kine kine korop gemami, yewa yuanone wareonmaike, Ware Ware Suaine, Ŋei Waom Suaine, ŋei wawaine zonomenerop, ŋei togogole, ewe bibienerop, so eŋet biŋekenerop, qeliwo so kepeo korop oŋo ŋei waom okanone more, wareon wareake, kepe iwao me boaŋ ŋado, eŋe oŋoka wareki pa wayake. \v 22 Anutuŋo kine kine korop matuzupke more, Kristo wane kinane bango gumeki paki, ŋei ŋerep magukoune eŋane lewet okane, kine kine korop Waom okanoniakane ma wakonkake. \v 23 Ŋei ŋerep magukoune, eŋe Kristo wane kie metine so solaine, ŋo Kristo oŋom yemo kine kine korop ea wane kotino mere qe watkeake more, leweteene okaniake, so eŋe ŋei ŋerep magukoune eŋane kotoeno mere eŋine so Asuine weneŋ eretnarek zok manerop qewatonikeik. \c 2 \s1 Oŋa Oŋaze Seu Seuo Ŋine Wisikaeke \p \v 1 Ŋine mokaka aŋa bira wira ŋinane borikine kine kine ma more, sot korop okangoi paki, yewaŋo ŋinguki oŋa oŋaŋine korop seu seu wane biŋek okange. \v 2 Naso yewao ŋine kepe iwa wane tanik manik qotkoine yewarop gekoi, ge more asu borikinane ŋei waomine eŋane aŋaine tewekkoi, asu borikinane ŋei waom eŋe qeli keuno gemaike, yewaŋo ŋei Anutu wane aŋaine bira okanmami, eŋane kotoeno ket more urata ma okanmaike. \v 3 Ŋene korop mokaka ŋei borikine yewa eŋane rokopka ge more, wetze gege soginane simile yewa mogare arikone, paki solazane so ŋenze gege soginane wet dereret yewa wane aŋaine teweke more, ŋei natne eŋe yale okanŋem paki, ea wane turuŋine Anutu wane busu marat kaikenane biŋek mo okangone. \p \v 4 Welekatne, sot turuŋzeŋo ŋenguki ŋene seu seune gekone, yale gekone, ŋo siluŋ Anutu wet pesekine i manerop watke pamaike, ea wane Anutu eŋe zok ŋenane wetine boriki, wet maep suaine okanŋonge, \v 5 aŋa bira wirazane ra more seu seune gekone, ŋene mi qeliŋone, eŋe Kristorop weneŋ ma wisikae ŋonge, welekatne, Anutu wet pesekinane ra more, ŋene koso mainŋone biraŋonge. \v 6 Eŋe ŋene Kristo Yesurop tako rakot ge more, Anutu eŋe ma wisikae ŋongi paki, ukude eŋerop qeli gege togon koto biraŋongi, eŋinerop ware ware urata magemaine. \v 7 Yewa okange, yemo ŋei ŋerep boaŋ ŋado wakone raikei, “Anutu eŋine wet pesekine zok kakapa suaine pamaike, yewa wane wet maepine ŋenano ma qelaŋaniakane sikanŋone more, Kristo Yesu kepeo birakaki ketke, ea naso baŋem ukude so ŋado dere qelaŋanŋem qe watŋoniake.” \v 8 Yemo iwa yale, ŋine Anutu wetne pesekakatnane mali malipŋinane raki paki, seu seuo ŋine ŋibu seseŋunge, ŋine ŋidom kine kine mane maine makoi, ea wane ra more Midakaka, yemo Anutu eŋe eŋine wet maep so qom menaŋinane, yaup ŋibu seseŋunge. \v 9 Yewamo urata mane bile makoi, ea wane lewine Midakaka, yalinane mo ŋine solaŋine misuk ma wakaikei. \v 10 Anutu eŋe oŋomka ŋebuke, so ŋene Kristo Yesurop tako rakotze weneŋ payakane, oŋom ŋebuki, ŋene koso ŋei ŋerep musele okanŋem oŋom ma wakonŋonge, so numa maine Anutuŋo mo ma wakone ŋebongane, ŋene yewaoka gesoke arikenane rakoke ŋebonge. \s1 Ŋene Kristorop Weku Okangone \p \v 11 Ŋine wakongoi, naso yewao ŋine Anutu mi detkakoi, qelaŋ wakongoi, ŋine Yuda ŋei edo ŋinane solaene mi kita kitatne yale ŋidora okangoi, so ŋidora okanmami. Ŋo, enŋenane yemo, ‘solaze mo kita kitatne’ yale ra okanmami, iwa yemo ŋei edomka solaene piwitne kitare gekoi, ea wane ramaike. Ŋo ŋine yemo alakan gekoi, yewa ŋine mo detmami, ŋine qelaŋ ŋei ŋerep gekoi. \v 12 Naso yewao ŋine Kristo biraka abaran gekoi, paki Yuda ŋei eŋe mat welaine okane geu, ŋine lobo yale gekoi, so Anutu eŋe rara togon donine ra more magukoune ebuki paki, biŋek donine ma togole Yuda tego ebongi mageu, ŋine zepe natkoune yale okane, yaup tego yauwine gekoi, so ŋine kepe iwao ge more, wetŋineŋo kine kine mane wele baŋ ŋado sariake, ea mane mi dere malipka more, Anutu midadaine yaup togole gekoi. \v 13 Ŋine mokaka sogino yemo zok abaran togogole gekoi, ŋo ukude yemo Kristo wane weŋemineŋo ŋine waraŋ ŋungi sarikoi, paki Kristo Yesu wane ra more ŋine Anutu wano mo ososop so osino gemami. \v 14 Kristo oŋomka qom menaŋso wet maep ma wakon ŋebongi paki, Yuda ŋei so qelaŋ ŋei qeturaŋ ŋongi, magu weku okangone. Mo sogino yemo Yuda ŋei so qelaŋ ŋei miti midaine keuo zawo so senŋo okoraki paki, mapok ŋongi, ŋaba ŋaba okane gekone, sen yewa mo Kristo eŋine seu seuneŋo kito ra barakki arike, paki tego etke ea mo qedugu otki, weku okangoik. \v 15 Eŋe Yuda wane ra rokop dongo sawe so titiinerop gege, so rawe rawet don loutne raraine, so don natne ea yale, yewa eŋine solaine qaisik kaki paki mataliki siukwareke, eŋe yale okane more, ŋei magu etke qeturaŋ otki, eŋinerop ŋei magu musele so weku okange, eŋe numa yalewaoken okane more wet weku so peam ma wakonge. \v 16 Kristoŋo kibego seukki paki, ŋei magu etke yewa qeturaŋ otki, sola weku okangi, koso mainka more, Anutu wano birakake. Eŋine kibego seu seuine yewaŋo ŋaba wane masi tanik manik sogine pake, yewa korop qeki ket siuke mida lelewareke. \v 17 Paki, Kristoŋo sari more, peam wane sigi maep don yewa korop iwa yale ra qelaŋane ŋedange, “Ŋine ukude mo iwa wet weku gekei,” don yewa mo ŋine qelaŋ ŋei, Anutu kakakka abaran gekoi, ŋine ŋidange, so Yuda ŋei ŋerep Anutu eŋine osino gekoi, eŋe weneŋ edange. \v 18 Biŋek don iwa yale, Kristo wane ra more ŋene korop Yuda ŋei so qelaŋ ŋei, ŋene magu etke, ŋenane Asu wekuŋo numaze lalaŋge, ŋene ukude Magazane kaitko maine ari lotke warekene. \s1 Doku Tau Tau Magu Ŋene Anutu wane Mat Urum Wele \p \v 19 Ea wane ukude yemo qelaŋ ŋei ŋine koso ŋei loboine kepe matene midaine me ŋei mikeune yale mi okanmami. Ŋine mo Anutu wane ŋei ŋerep magu, eŋane tego so kimakopene, so Anutu wane dokoine eŋane sotawekopene doku tau tau magu wele okanmami. \v 20 Ŋine yemo mat yale, mo Anutu oŋom make, Anutu wane aposolo so qelit ŋei, ŋene yemo mat yewa wane bosiŋ ŋereune bira ŋongane, kauk ŋunŋem okora arimami, ŋo Kristo Yesu oŋom yemo bosiŋ ŋeine okanmaike. \v 21 Eŋe wekuŋo mat yewa wane set tolomine, so seqa kine kineine yewa korop ma togole more, wokom ŋongi eŋano takot nagu okoramaine, so maki mat yewaŋo sua arimage Waom eŋine urum koboboine okan okanmaike. \v 22 Ŋine yalewaka Kristo wano takotkeu paki, Anutuŋo ŋei ŋerep magu natne eŋerop takot ŋungi, ŋine Anutu wane mat wele tako rakot okanikei, pakimo, Anutu eŋine so Asuineŋo mat urum yewa wane kotino mere wie okane gekeik. \c 3 \s1 Pauloŋo Qelaŋ Magu Eŋano Biŋek Don Ra Qelaŋange \p \v 1 Kine yewa wane Paulo, na qelaŋ ŋei ŋinane so Kristo Yesu wane mulap ŋei okangole gemaile, na Anutu meŋenka okanmaile. \v 2 Welekatne, ŋine mo detnanmami, Anutu wetne pesekakatnane urata iwa ŋinano mawe menaŋgei wane ra more biranange. \v 3 Ŋo san wetinoka pake, yewa Anutu eŋe ra qelaŋane nolatki detkole, na ea wane don bamgo mo alakan qe ŋibonile. \v 4 Ŋo, ŋine boaŋ kibi qekole, yewa daposikeiwo, yemo ŋine maine iwa yale desikei, naŋane wet dereretneŋo Kristo wane urata mamaike, ea wane don sane yewa na mo detka warekole. \v 5 Mokaka ŋei bano ge sarikoi, naso yewao Anutu eŋe don sanine yewa ŋei natne mi ra wakone edange, ŋo ukude yemo Anutu Asuineŋo don sanine yewa ra qelaŋane aposolokoune, ŋene so qelit ŋeikoune propet biraŋone more ra qelaŋane ŋedange. \v 6 Don sanine iwa yale, sigi maep don wane weleine, qelaŋ ŋei ŋine so Yuda ŋei ŋenerop rokop weku, so magu weku okangone, paki, ŋene korop Kristo Yesu wano Anutuŋo ra togole more, ŋenane kine kine biŋek qeke, yewa korop ŋedom welaine okane magekene. \v 7 Ea wane Anutuŋo sigi maep don ea ra qelaŋangalane qelit ŋeiine ma wakone biranange, eŋe wet pesek okannangi paki, zonomine kakapa suaine, na urata yewa qesiŋ nangi maikalane, so zonom yewaŋo ma togole naniakane so eŋine kine ma wakongalane weneŋ ninge. \v 8 Na Anutu wane ŋei ŋerep magu eŋane bango umi qe tamgewe, Anutu eŋe wet pese so eŋine qom menaŋinane, ŋei ŋerep natne eŋano sigi maep don ea ra qelaŋanikalane ra ninge. Anutu eŋe Kristo wano morian suaine yaup papaine, wat watko motke pamaike, sigi maep eaŋo ramaike, kine kine korop Kristo wano pamaike, eamo maine mi dapo rapotne, so mi detŋem qoewareake. \v 9 Anutuŋo kine kine korop ma wakonwareke, mikepka kine kine korop mayakane dereret, yewa motkeki sanka pake, dereret yewa mo qei bano motkeki, sanka naso baŋem kiroine pa sake, ŋo ukude yemo noŋo dereretine sane yewa ra barake, ma qelaŋane edanikalane na biranange. \v 10 Mokaka qei sogino yemo motkeki sanka pake, ŋo ukude yemo Anutu eŋe doku tau tau ŋei ŋerep magukouneŋo urum suaine yale okane more, dereret kine kineine mayakatne yewa ra qelaŋanbi, kibine kine kine wakongi, qeliwo ŋei wawaine, zonom gorop aŋelo magu so asu, eŋe maine Anutu wane kine desikei wane urata ebonge. \v 11 Anutu eŋe mokaka yale okaniakane wetneŋo don ea ra togoleke, ea wane wele Waomze Kristo Yesu birakaki ketki, eŋane raki paki mo mawakone more ma qelaŋange. \v 12 Ŋene Kristorop tako rakotze payake, so mali malipzeŋo eŋano paki, ŋene kaet mi okanikene, paki iwa yale desikene, Kristo eŋe Anutu wano lotke lotke wane numa so madet, don eaŋo mali malipze ma togoleki, ŋene kaet midaine Anutu mo detka ewezerop okane arimaine. \v 13 Na koso ŋidanbe detpi, na ŋinane ra more wikile wakile kutno gewe, wetŋine misuk qorodoge kesiake, Midakaka, ea mo ŋine korop eŋet biŋekŋinerop okangei wane, na wikile detmaile, kine kine yewaŋo qesiŋ ŋungi, ŋine mayakatne Waom gorop wekumane baŋ gekei. \s1 Yesuŋo Ŋenane Qom Borik Detke \p \v 14 Anutuŋo ŋinane ra more kine kine ea make, ŋene yewa wane ra more qeliwo so kepeo ŋei maguine maguine rokopko gewa ramaine, na Magak wane kaitko, kine ea wane ra more, wawetne qe umi ket more, Anutu meŋenka okanmaile. \v 15 Anutu wano ŋine qeliwo so kepeo ŋei ŋerep magu gemaine, pakimo, eŋe oŋom ŋei tego yewa ŋene eŋetze wele mawakon ŋebon okanmaike. \v 16 So ea wane na ŋinane ra more Waomze so Magaze Anutu wele wawet qe meŋenka okanmaile, “Ge eŋet biŋekŋone suainne qelaŋan gorop, ea wane ge Asuŋone taleka more zonom ebonnom, geŋane zonomgo weteneŋo sua togole okaniake, \v 17 so mali malip ŋinane wele Kristo eŋe koto ŋino geake, so mat urumine mayake.” Na meŋenka maile, yemo wet maepŋo wetŋinane kine so ŋodine okangi, ŋine yewao ma qotke more eki yale togole okorakei. \v 18 Paki, ŋine so Anutu wane ŋei ŋerep magu korop, ŋine weneŋ maine zonom mau paki, Kristo wane wet maepine so sigi maep donine zok kakapa suaine, kine so kutne, so eri kiroino arimaike, so weti wamaike, so qeirop ketmaike, yewa wane kine detlukkei. \v 19 O maine ŋine sari more Kristo wane wet maep, ŋei kima mane wane simile dereret, eaŋo dereret korop yuanka waremaike, ea wane kine detlukkaikei, pakimo, Anutu wano koto wane morian wat watko pamaike, yewa ka koso ŋine qewatke ŋiboniake. \s1 Mawa Mawa Don \p \v 20 Anutu eŋe zonominane kine ŋei kotozo ma wakon okanmaike, so Anutu eŋe urata mamaine so zonomineŋo ŋenane meŋe meŋenze so wet dereretze zok manerop yuanka waremaike. So ŋene kine kine korop Anutuŋo mayakane meŋenka okanmaineŋo, yewaŋo eŋane zonom mi yuankamaike. \v 21 Yewa wane doku tau tau maguŋo naso baŋem naso baŋem Anutu bakomine kito eŋetine ma wie more, Kristo Yesu wane eŋetko qem mawa mawa, me oi bakom tako rakot ŋenze me doko ŋosaze eŋano okanŋem, eaŋo papa togon pa ariake! O, Weleka! \c 4 \s1 Asuŋo Qeturaŋŋongi Magu Weku Okangone \p \v 1 Paulo na Waom wane ra more mulap ŋei gemaile, na eŋane urata ŋeiŋo matogole ŋune more ŋidanbe, ŋine kine kine wawaine pamaike, ea wane raki paki Waomŋo ŋidora newan ŋungi sarikoi, ea wane ŋine numa koboineka rokopko gesoke gekei. \v 2 Pakiso, doku tau tau magu natne eŋane deo ketkele bororom gekei, so naso baŋem wetŋine pesekakatne ge more, wet maep okan nagu more ea wane weleine kimakopŋine eŋerop kito qesiŋ aukei. \v 3 So Asu eŋe peam wane mulapŋo qeturaŋ ŋune more wokom ŋungi, ŋine magu weku okangoi, mulap yewa kitasikei wane, diamine manerop togoleka mauluke magekei. \v 4 Ŋene Kristo wane sola bikum weku, so eŋane Asu weku, yale waka ŋene wetze weku waki, qeturage more, qeli wane kine kine weku wawaine Waomŋo okan ŋoniakane, ŋene eŋe tomaka gekene, wane. Anutuŋo ŋene ŋedorake, \v 5 Waom weku gemaike, mali malip tanikine weku, doku tau tau weku. \v 6 Anutu weku gemaike, eŋe wekuŋo ŋei ŋerep korop Magaze, eŋe wekuŋo weti, ŋene korop yuanŋon waremaike, eŋe wekuŋo ŋei ŋerep keuzo urata ma more, koto baŋem zonom more ŋebon okanmaike, so ŋei ŋerep keuzo me koto baŋem mere kito okan okanmaike. \s1 Waomŋo Miti Urata Wane Ŋei Kine Kine Biraŋonge \p \v 7 Kristo eŋe mokaka sogino dereret maki paki, oŋa oŋazane bakom suaine manerop ŋebongane, ŋene ukude mage waremaine, so Anutu eŋe weneŋ yale waka, eŋe wet maepine kakapa ŋei ŋerep bonep bonep oŋa oŋazane bakom ŋebonwareke. \v 8 Ea wane Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, \q1 “Waomze eŋe wetika weti wa arike, Naso yewao eŋe mulap ŋei loutne weneŋ ebuki arikoi, eŋe kine kine korop ŋei ŋerep bakom wet pese ebon wareke.” \v 9 “Eŋe weti wake”, ea wane kine daleo? Kine yemo iwa yale, eŋe alakan ketke, yewa mo ket mage qei kepe kaino lotkeke. \v 10 Ketke ŋei weku yewaŋoka koso weti wake. Eŋe qeli kotino so kepeo kutno korop oŋom rokopke ge wareakane wake. \v 11 So Kristo oŋomka ŋei korop “biŋek don wane bakom ebonge.” Ŋei natne aposolo urata maikei wane biraonge. Eŋe biŋek don wane urata kieke ma togoleu okorake. Ŋei natne propet bira onge, eŋe Anutu wane don ra qelaŋangei wane, ŋo ŋei natne eŋe qelaŋ ŋei ŋerep sigi maep don edanikei wane. Ŋei natne pasto biraonge, eŋe lama magu wareonikei wane. Ŋo ŋei natne eŋe sigi maep don wane kito ebo ebon urata maikei wane biraonge. \v 12 Kristo eŋe urata yale ŋebonge yemo urata ŋei ŋerep ma wakon onŋem, Anutu wane ŋei ŋerep magu ŋene kito qesiŋ ŋonbi urataine maine ma ariŋem, Kristo wane kie metine, so sola bikumine sua togole okaniakane ŋei yale biraŋonge. \v 13 Ea wane ŋene urataze yale mamage, mali malipze maine korop qeturaŋŋem Anutu medepine detlukka more weku okora, gege ea weku okaniake. Paki ŋene korop Anutu suainane Gipole, ea kine dere more, takotki takot okane, Kristo wano ŋine zonom warage wet weku ge wakene. Yale okane gemage ŋene boaŋ Kristo eŋine yale ŋei wele lelekene so okanikene. \v 14 Ŋei wele okanŋem paki, ŋene medep nigatne eŋane rokop misuk okangene. Ŋene togole more geŋem isi ŋei eŋane isi don, me liwe liwek donŋo dibom yale kaukŋone more ea wane momoineŋo main qein misuk ŋebuki, ŋene mat me kepe diao arikenane ra ŋebo ŋebone, ea qeliŋgene. \v 15 I Midakaka, ea wane turuŋine yemo ŋene don wele magekene, paki, ŋei ŋerep kopze wet maep okanone more, don welekatneka kito edankene, yale okanŋem paki lewetze Kristo wano kito qedugu nagu takotke more, ŋei wele lele gekene. \v 16 Weleze Kristo wane bango kie metine, kai sotne, eŋe deine, ŋene korop weleoka qeturaŋ waremaine paki, ginogomineŋo tutuino tutuino korop makatakŋongi, welazerop weku okan okanmaine. Wane sisine weku weku ŋene urata ma naguŋem paki, kima natne eŋerop ŋedomka simile detnagu more, masi tanik manik yewaŋo wet maepko sua togole okanikene. Ŋene mo solaze suamaike so togole lukeake. \s1 Kristo Seu Seuinane Ra More Ŋene Gege musele Gekene \p \v 17 Na Woam wane eŋetko don mane iwa yale rawe detpi, pakimo na girem togogole ŋidanbe, ŋine qelaŋ miti midaine, eŋane gege yale koso manerop misuk gekei. Eŋe wet dereretene mo qelaŋ okangimo, kine kine sinoine wele midainaneka yewa waneka motpi pa okanmaike. \v 18 Eŋe weteene panaman okan okane, ea wane eŋe qelaŋ so wet togon okane more, Anutu wane gege me gege togon ea mo ŋadek kakoi. Pakimo, Anutu wane gege togon yewa wane ŋadino ge okanmami. \v 19 Eŋe kine kine borikine okan okanmami, ea wane gamu gamu mane mi pa ebonmaike, mo qeligeu siukke, ea wane eŋe weteene suikki, ŋara berek ne gidiŋ gidiŋ okorau, qomene manerop wieki, bailalaŋ okane, borikine kine kine diine teine zok loutne ma okanmami. \p \v 20 Ŋine yemo gege yaline okane gekei wane ra more, Kristo wane kine mi kito ŋibongoi. \v 21 Ea welekatne, ŋine kineine kito ŋibonbi, Yesu wane don wele detkoiwo, yemo iwa yale detkoi: \v 22 Ŋine qelaŋ gege sogine, yewa ŋadekka more wet dereretŋine musele, ea sogineŋo isi okangi paki, bailalago matalika okanmaike, yewa kito qokwarekei. \v 23 Paki koto ŋine asu detkau kito wirikki, koso wet dereretŋine, ea mo korop mau musele okaniake. \v 24 Ŋine wet musele kitou kesiake, yewaŋo mo Anutuŋo eŋine kait toqaine yale. Gege wele ea mo oŋom koboboine so kuneŋine ma wakonkake. \s1 Borikine Kine Kine Qeliŋgene \p \v 25 Ea wane ŋine koso isi tanik manik kine kine, ea manerop misuk okanikei, ŋine don welekatneka doku tau tau magu ŋei kimakopŋine natne eŋererop aukei so edanikei. Onoka wane ŋene kima kima koropŋo okanmaine so ŋene qeturageŋem, Kristo wano sola weku okanmaike, yalewa wane. \v 26 So ŋine kotoŋine gereweki, sot osi osi okanbi paki mageu, yewaŋo tebaŋungi, borikine misuk maikei, ea wane ŋine ŋidom ware nagukei. Ŋine so sot osi osi okane geu, naso me kaiwe misuk qoeake, me kepe kesiake. \v 27 Ŋine sot osi osi naso kiroine okane gekeiwo, Satanŋo ŋine liwek ŋuniake, ea wane ŋine Satan misuk newanka more waraŋ kakei. \v 28 Kobu mamaŋo kobu qeliŋgi paki, metineŋo urata togole maki, eaŋo ŋara aboŋ suaine maratka mangi, gege mageine maineka geake, paki so eŋe maine ŋei natne aboŋene midaine kine kine wane zia ziaŋ gemami, eŋe kito qesiŋ okan oniake. \v 29 Don borikine kine kine mane aŋaŋino ŋine misuk detkau sakesiake, Midakaka, don maineka yemo kito qesiŋ okan okane wane numaine wakongi rau, ŋei natne pelekine gemami, kima ebuyake. So Waom wano ŋine wet maep warage, newankau saketki desikei. \v 30 Ŋine Anutu wane Asu Koboboine misuk qaisikkau wet borik okaniake, eŋe Anutu wane Asu Koboboine yewa, yemo eŋe ŋebu ŋebu nasoo kibi maepine oŋo okangi kaki paki, Anutu eŋe boaŋ siwot ŋune bira ŋungi, qeka maka midaine gekei wane ra more ŋibonge. \v 31 Ŋine turuŋ kiroroine mage mage, sot osi osi, koto gerep, don suaine au au, mabaik mabaik, so don mai main, yewa so sigit borikine natne yewa keu ŋine misuk wakoniake, ea korop ŋadek kawarekei. \v 32 Paki ŋine ea wane turuŋine, ea mo masi tanik manik kine kine maneŋo doku tau tau magu natne eŋerop kima kima okan nagulukkei, so turuŋ bira wira okanikei, kine wekuka Anutu eŋe yalewaka Kristo wane seu seuinane raki paki, turuŋŋine mo qeliŋge. \c 5 \s1 Borikine Qepapka More Qelaŋango Gekene \p \v 1 Ŋine Anutu eŋe simin kaulukmaike, wane ŋine ŋerep medewekoune gemamiŋo, yemo Anutu eŋine gemaike, yale waka masi tanik kine ŋine, ea wane rokopko ma gekei. \v 2 Ŋinane gegeŋine yemo kimakop ŋine eŋerop wet maepŋo watke paki, ŋine wet maep korop gekei wane zok manerop okanikei, Kristo eŋe yalewaka ŋenane ra wet maep okanŋone more, gegeine so solaine qaisik kaki, Anutu wane bakom qoune simile teine okange. \p \v 3 Ŋine ŋerep yau yaup matali qetali ebu ebu me ŋei natne eŋane aboŋ kine kine wane bailalaŋ oka okan, me kine kine natne mado madoŋine oka okane, so kaŋ bap sua ea wane don saŋe pienŋo Anutu wane dokoine miti ŋei ŋerep ŋinane keuo ŋino misuk wakoniake, so ŋido yalewa eŋe mi okanikei so maikei. \v 4 Don gamu gamune, qelaŋ don, so don sinoine so kaine yewa misuk raikei. Masi yewa okanbi, Anutu wane kaitko mi menageake. Midakaka! Ea wane ŋine yewa raikei, wane turuŋine ŋine yemo ŋine maineka Anutu eŋine bakomine kitou menaŋgeake. \v 5 Ŋine ŋidom mo detmami. Ŋei ŋerep wenip yau yaup magemami, so ŋei kotoene panaman gorop, so ŋei bailalaŋ gorop, so ŋei bonepnene yewa eŋe korop lopio meŋenka okanmami. Ŋei iwa yaline eŋe Kristo so Anutu eto kine kine mayakatne korop ma wakongoik, ea wane kotino qeli qelaŋan so qeli ewe zonom met met yewa zuage mi marat kaikei. \p \v 6 Ea wane ŋine qelaŋ don don sinoine ŋibu isi ŋune more ŋidanbi, ŋine detpi yewaŋo don wele misuk okaniake, ea wane ŋine diam togole maikei. Borikine yalinane iwenŋune ari bira ŋunbi maikei wane, turuŋine yemo Anutu wano ŋine baŋ maikei, ŋine Anutu eŋe eŋane don qeqe, ŋei yaline eŋane det worik magemaike. \v 7 Ea wane ŋine ŋei yaline eŋerop weku okane more misuk qesiŋonikei. \v 8 Ŋine mokaka panamango gekoi, ŋo ukude yemo mo Waomŋo ŋibu more biraŋungi, qelaŋango lotke more, qelaŋan gorop okangoi gemami. Ea wane ŋine qelaŋan wane ŋei ŋerep okane ea wane biŋek ge arikei. \v 9 Qelaŋan wane wele wakon okanmaike, yemo wet dereret so gege maine, so koboine gege, so don welekatne rara. \v 10 Ea wane ŋine kine kine maine okangei wane rau paki, yemo Waomŋo detki menageake me mida, yewa dere wanokeso okangei. \v 11 Ŋei natneŋo panaman wane urata mau, ŋine eŋano takotke more, misuk eŋe qesiŋonikei. Ea wane turuŋine yemo ŋine ebu more qelaŋango biraonikei, so kitat one borikine yewa sikanonbi paki ra qelaŋan onikei. \v 12 Eŋe kine kine sanka okan okanmami, ea wane na done mane mado madoŋine, so gamu gamune misuk raikale, yemo welekatne eŋe gamuinerop okaniake. \v 13 So kine kine korop san pamaike, yewa wane sikittine makokeŋem, qelaŋanŋo qeki, ea wane kine didiwo wakoniake. \v 14 Ea wane paki, didiwo wakonmaike, yewaŋo yemo maine qelaŋanka okaniake, ea wane done iwa yale raraine, \q1 “Kulu pamaine ge wienom, so seu seuneŋo wisikaenom! Paki, Kristoŋo boaŋ ma qelaŋan gangep!” \s1 Wet Siuk Okane Naso Misuk Matalikene \p \v 15 Ŋine gege mageŋinane diamine mau paki gekei, so ŋine ŋei kapa qelaŋ yale misuk gekei, ŋine ŋei wet dereretinerop yale ŋinerop gekei. \v 16 Naso iwa mo Waom wane urata maikei wane naso, ea wane ukude naso iwamo borikineŋo sua rokopkeke pamaike, ea wane naso natne urata maune mi qelige more, urata mauluke sorin borin okane maikei. \v 17 Ŋine qelaŋ qe more, wet dereret midaine, yale misuk okane gekei, ŋine Waomŋo urata ra ŋibon okanmaike, yewaka detka kauluk qeuluk okane maikei. \p \v 18 Ŋine wain doku zok misuk neu paki, qelaŋ qekei, doku yewaŋo ŋine mataliŋun okanmaike, yewa nekei wane turuŋine yemo qeligeu Waom wane Asuŋo kotoŋino ket qewatkayake. \v 19 Paki, Asuŋo qebin ŋuniake, rokop ŋine kimakopŋine eŋerop don miti aukei, yemo eŋet miti sogine samgoka kito more, wet ama nagu qema nagu okangei, ŋo Anutu wane eŋet museloka so Asu ma togole kayakane eŋet, yewoka naso baŋem ŋine eŋet sogine so museloka kito more, wetŋineŋo Waom bakomine kito more, wetŋineŋo Waom bakomine kito mawa kaikei. \v 20 Eŋe kine kine korop ma wakone ŋebon okanmaike, ea wane naso baŋem Waomze Yesu Kristo wane eŋetko, Anutu Magak kine kine natne bakomine kito mawa kaikene. \s1 Ŋao Ŋanom Eŋane Don \p \v 21 Ŋine Yesu Kristo wane desikei, oŋo yemo ŋinane Suaine, ŋine eŋe ewine kito more, ŋidomka aŋa tewe tewek okanwarekei, so bonep bonep kimakop ŋine eŋane bango tam ge more, rokop weku yale waka ŋidomka okan nagukei. \s1 Pauloŋo Ŋei Ŋerep Ŋao Ŋanom Eŋane Rake \p \v 22 Ŋerep ŋine Waom wane bango tam ge umi qe aŋaine tewek okanmami, yalewaka ŋaokopŋine eŋane bango tamge ge more, aŋaene tewek okanikei. \v 23 Onoka wane, yemo ŋei eŋe ŋanominane lewet okanmaike, yalewaka Kristo eŋe doku tau tau magu wane lewet, so ŋene eŋane kie mete sola bikumkoune, Kristo eŋe doku tau tau magu wane ra more, gegeine qikka more, sot turuŋze matalikaki siuke. \v 24 Doku tau tau magu, eŋe Kristo wane bango gemami, yalewaka ŋerep ŋine ŋaokopŋine eŋane bango gekei. \s1 Ŋao Eŋane Don \p \v 25 Ŋei ŋine ŋanowekopŋine wet maep okanonikei, Kristo eŋe yalewaka doku tau tau magu wet maep okanka more, solaine qaisik kaki paki, turuŋ make. \v 26 Eŋe yale okangi paki, doku tau tau magu, ŋine eŋine donineŋo dokurop tauŋune saukŋungi, eŋine deine libeka musele okanbi, Anutu wano biraŋunge, so doku tau tau magu ea mo eŋine biŋek okange. \v 27 Paki, eŋine biŋek deino wekumane gekei wane raki paki, kibi maep korop, so sot midaine, so seket sola worik midaine, koboine biraŋunge. \v 28 Wane ŋei ŋine ŋinŋine solaŋinane mauluk mauluk okane, simile ŋune okanmaike, yalewaka ŋanowekopŋine mauluke one more, eŋane simile ŋuniake. Ŋei mane eŋe ŋanomine maulukka more, wet maep eaka eŋane simile kayakeo, eŋinane yalewaka mauluk nagu more similekayake. \v 29 Ŋei maneŋo solaine qikkaki paki, ŋara doku mawalukka more, mi ŋabakayake. I Midakaka! Eŋe solaine ŋara surok mauluke gumekaki paki, wareka okanmaike, rokop yalewaka Kristoŋo doku tau tau magu naso baŋem okanon okanmaike. \v 30 Ŋene kie mete so sola bikuminane tutulekoune gemaine, ŋo Kristo oŋom yemo lewetze. \v 31 Anutu wane papiao yale ramaike, “Kine iwa yale wane, ŋei mane eŋe boaŋ eŋine magaine so nagaine qeliŋ osiake, paki ŋanominerop takot nagu more, ere etkeŋo koso koto so sola weku okanikeik.” \v 32 Anutu wane papiao don sane iwa yemo kine zok umatne, ŋo na noŋom detmaile, yemo Kristo so doku tau tau magukoune eŋane ramaike. \v 33 Ŋo yewa eŋe ŋinane yalewaka ramaike, “Ŋei weku weku ŋine ŋinŋinane siminŋun okanmaike, yalewaka ŋanowekop ŋine eŋane simin ŋuniake, so ŋerep eŋe ŋaokopene eŋane eweene kitokei. \c 6 \s1 Ŋerep Medep So Naga Maga Eŋane Don \p \v 1 Ŋerep medep, ŋine Waom wane ra more naga magakopŋine eŋane donene mogare, aŋaene tewek okanikei, ea mo Suaine ŋine ŋinerop takot nagu okora, doku tau tau magu urata ŋine, ea maine maikei. \v 2 Waom wane papiaŋo don iwa yale ramaike, “Ge magaŋone so nagaŋone erane donetne dere teweke mogasikene,” eamo Anutu wane ra rokop don eamo zok manerop wawaine, ra rokop don eao rara togon don iwa yale takot kemaike, \v 3 “Paki ge yale okanikeneo, yemo urata kine kine, geŋano korop maineka payake, so ge kepeo gegeŋone kiroine iwao ge arikene.” \p \v 4 Ŋo naga magak, ŋine ŋerep medewekopŋine, dereretene misuk matali one more, wet gerep okan onikei, mida, ŋine Suaineŋinane kaitko masi tanik manik mayakane okan onikei paki, weku maneka makoboe one more Suainane don kito ebonikei so edanikei. \s1 Qelit Qeqe So Ware Ware Eŋane Don \p \v 5 Qelit qeqe medep yauwine, ŋine wetŋine maine paki, ware warekopŋine eŋane ewe kito kito okan one more, kaetŋinerop ware warekopŋine eŋane aŋaene tewek okanikei. Ŋine Kristo wane aŋaine tewekkei, yale. wake okan onikei, ŋine masi tanik mi oka okane mane eŋane kaitko misuk okanikei. \v 6 Ŋine ware warekopŋine eŋane kaitko qelit mau, edo ŋinane detpi menageakane, me don kelok okan one more urata solaŋoka mama, ea Midakaka! Ŋene Kristo wane qelit qeqe, yale ra more Anutuŋo numa rake, yewa wet dereretŋine ewekineka okangi, gesoke Anutu wane simile, ea mogare, oi bakom gorop okora arikei. \v 7 Paki so ŋine qelit qeqeŋo urataŋine wet maep so wet peseko maikei, so ŋine ŋei eŋane urata mamaine, yale wetke more Midakaka! Ŋine Waom wane qelitine gemaine, yale wetkeu paki qelit qekei. \v 8 Ŋine mo detmami, qelit qeqe me ŋei wawaine, mane eŋe urata weku mane mauluke mayakeo, eŋe Waomŋo lewine boaŋ wekumaneka qolekayake. \p \v 9 Ware ware, ŋine rokop yalewaka qelit qeqekopŋine tanik manik wekumane okanonikei, so kaet don eamo misuk edanikei, detmami, ŋine so qelit qeqekopŋine ŋinane Waomŋine weku qeliwo gemaike, eŋane magu, ea wane Waom eŋe tanik wekuka baŋ okan ŋuniake. \s1 Ŋene Anutu Wano Ŋine Kawali Wane Aboŋ Magekene \p \v 10 Na don qoi qoine iwa yale ŋidanmaile, ŋine Waom wano kito togole okorau, zonomine kakapa yewaŋo ma togoleŋungi, zonom so ewe bibi ŋinerop gekei. \v 11 So ŋine Anutu wano ŋine kawali wane aboŋ, epam maloku matokeu, ket solaŋine kawetkeake, paki, sukukuŋine quge more, tebe koakŋine teweke okorau, Satanŋo borikinane isi ŋune more liwekŋungi, ŋine boaŋ ewe bibiŋinerop okane more wie more mogasikei. \v 12 Ŋene ŋei sola bikumene weneŋ eŋerop kawali mi qe okanmaine, Midakaka, ŋene asu so osoŋa borikine weti qeliwo gemami, so eŋane ŋei waomene togogole, so eŋane ware wareene kepeo ge more, panaman iwa wareka okanmami, eŋerop kawali qe okanmaine. \v 13 Ea wane ŋine Anutu wano ŋine epam maloku ŋine matokeu ketki, sukukuŋine qekei, so tebe koakŋine so eŋane kawali aboŋ korop ma okorakei! Paki, borikinane naso bomileki, ŋine boaŋ togole more, ŋaba wane kawali yewa esopkaikei, so kawali qe ariu qoeki, ea wane ŋadino ŋine togogole okorakei. \p \v 14 Ea wane ŋine mauluk nagu okorakei wane raso, yemo Anutu wane don wele ra okanmami, yewaŋo radepŋine okangi kebaŋŋino ramukei, so sot midaine gege yewaŋo malokuŋine okangi, solaŋine kawetkekei. \v 15 So peam wane sigi maep don Anutu eŋine ŋei ŋerep eŋerop wet weku okanikei wane, ma eweke more ma okora raikei, yewaŋo kie tabe ŋine okangi birau waki, gesoke togole okorakei. \v 16 So nagaine suaine, yemo mali malipŋineŋo sukukuŋine okangi, naso baŋem quge okorakei, paki borikine mama Satan wane tebe ŋoroŋ me zaunine bolamineropŋo yato ŋuniakane okane tekingi, ŋine boaŋ eweke more mali malipko kito togole okora more, ea qe papkakei. \v 17 So ŋine gege togon wane marok togogole, eaŋo birau leweŋine ket kawet kayake, eŋetine mauluk mauluk, so Anutu wane don Asuŋo ŋiboniake, yewaŋo kawali wane pilaŋŋine okaniake. \v 18 Ŋine naso baŋem Asu wane zonomgo meŋenka okanikei, so yalewa kine kine wane meŋenkau paki, Anutuŋo qesiŋ ŋuniakane olasikei. Kine yalewa wane ŋine bau wawa mi okanikei, ŋine diamŋine togogole ma geu paki, naso baŋem meŋe meŋen urata ma, Anutu wane ŋei ŋerep magu eŋane meŋenka okanikei. \v 19 So naŋane weneŋ meŋenkau, Anutuŋo pine ma ewekki na kaet yewa qeligewe ketki, Anutu wane don sanka pake, yewa didiwo ra qelaŋanikale. \v 20 Anutuŋo eŋane miti don rara ŋei bira nange, na don ea wane ra more, na mulap urumgo gemaile, ea wane ŋine Anutu meŋenkau, oŋo na qesiŋ nangi, kaet yewa qeligewe ketki, togole more ŋei ŋerep eŋano sigi maep don ra qelaŋane edanikale. \s1 Don Qoi Qoine \p \v 21 Tikikusŋo boaŋ u more, urata korop mamaile, ea wane kine ŋidanwareake, eŋe ŋenane kima maepze so eŋe Waom wane qelit ŋei, aŋa tewe tewekinerop. \v 22 Ea wane, na ŋinano talekawe umaike. U more ŋene korop iwa daleo gemaine, ea wane don kisi ŋidangi ŋine wet pesek desikei, so wet dereret ŋine ma togoleake. \p \v 23 Anutu Magak so Waomze Yesu Kristo eto kimakopne, ŋine peam ma wakone, ŋibone more mali malipŋine ma togoleki, wet maep korop gekei. \v 24 Anutu wane mosopŋo ŋei ŋereppa Waomze Yesu Kristo wet maep takorakot okanka okanmami, so eŋane simileene paulumaike, eŋano papa togon pa ariake.