\id ACT ONO PHINNEMORE NOV-1990 \h Aposolo \toc1 Aposolo \toc2 Aposolo \mt1 Aposolo \c 1 \s1 Yesuŋo Asu Talekaki Kesiakane Edange \p \v 1 O Thiopilus, na papia alakan qe gingole, ea mo Yesuŋo urataine kiekki paki, urata kine kine korop make, so miti don kito edange, ea wane don kisiine okan gangole. \v 2 Yesu eŋe urataine kieke ma ari mageki, nasoine bomileki Asu Koboboineŋo talekaki, aposolo koune ebuke, eŋe don zonomine qoi qoine urata ŋei koune edane ebon wareke, qoeki Anutuŋo qeliwo ma wake, don kisi yewa ma korop qe gin warekole. \v 3 Eŋe wikile dere ari mage seukki paki koso wisikae wie more urata ŋeikoune aposolo, edo kineine ka more Yesu eŋe welekatne wisikae wieke, yale detlukkaikei wane eŋe kaiwe 40 wakon ongi kakoi, qoekiso eŋe Anutu wane qeli ewe zonominane kine ra qelaŋane edange. \v 4 Pakiso eŋe wekuoka lewage metpi Yesuŋo edane rake, “Ŋine Yerusalem mat misuk qeliŋ kaikei, Magakŋo ŋinane kine kine mane biŋek qe rake, ea wane wele wakoniake wane ŋine yewa toma gekei. Na ea wane don kisi mo ŋidanbe detkoi. \v 5 Yohane eŋe dokuka tauŋunge, ŋo noŋo yemo geu mi azongi Asu Koboboine qe wat ŋunikale.” \s1 Yesuŋo Qeliwo Wake \p \v 6 Eso naso yewa aposolo eŋe wekuoka lewage mere Yesu qesonka rakoi, “Waom, ge naso dango zinge more, Israel ŋei ŋene qedugu ŋone more, ŋei waom okan ŋonnom, ŋene naso yewao koso kepe wane ŋei waomzerop okanikene me?” \p \v 7 Raumo Yesuŋo edane rake, “Magakŋo eŋine zonominane naso so kaiwe urata mama kiroine me bamgo motke, eamo ŋido desikei wane rokop midaka. eamo eŋe oŋomka ware kamaike. \v 8 Ŋo ŋine yemo baŋ Asu Koboboineŋo kutŋino ket more zonom qewatke ŋibongi ŋine naŋane don kisi ra wakonikei. Pakimo ŋine baŋ Yerusalem matko ŋine kieke don kisine korop ra wakone edane more Yuda kepeo so Samaria kepeo korop ra edane ari mageu kepe sotakino qoewareake.” \v 9 Eŋe don iwa raki qoeki, dokoine eŋe ka okorau, so eŋe yewaka qeliwo kere wake, pakiso kezoŋŋo kawet kaki eŋe koso mi kakoi. \p \v 10 Yesu eŋe wa ariki, dokoine eŋe deene qeliwoka pore kalilipka okorau, yewaka ŋei etke takotetne libekaŋo eŋane osoeno wakone okorakoik. \v 11 Paki eto edane rakoik, “Galili ŋei ŋine onoka wane deŋine qeliwoka pore okoramami? Ŋine ukude Yesu iwa kau, Anutuŋo qeliwo mawamaike, eŋe zinge sariake naso yewao, eŋe ukude kau qeliwo wamaike, eŋe ea wane rokopka koso zinge sariake.” \p \v 12 Pakiso aposolo eŋe Oliwa Bonagaoŋine zinge ket more, koso Yerusalem matko arikoi. Oliwa bonaga eamo Yerusalem mat wane osino, kilomita weku, sabat nasoo maine ari lotkekei ea wane rokop. \v 13 Eŋe ari Yerusalem matko lotkeu paki, mat koto waket more urum kutno weti wa mere ge okan maŋkoi, yewao wakoi. Eŋane eŋetene yem iwa yale, Petoro, Yohane, Yakop so Andrea, Pilip so Tomas, Bartolomu so Mataio, Yakop Alpaiu wane gipole, Simon Zelot so Yudas, Yakop wane gipole. \v 14 Ŋei magu yewa edo wet weku okane more, meŋe meŋen urata tako rakot ma gekoi. Yale okanbi ŋerep natne, so Yesu nagaine Maria, so Yesu ŋolekoune, eŋe weneŋ qesiŋ onbi meŋe meŋen urata ma gekoi. \s1 Yudas Wane Tungo Matias Ma Wakonkakoi \p \v 15 Eso naso Yewao Petoroŋo kimakoune so ŋei ŋerep zaleene 120 eŋane keueno wie okora more don iwa yale edange, \v 16 “Kimakopne, Asu Koboineŋo Dawit wane wetne ma eweke more aŋaino don motki Yudas wane don mane mokaka rake, papiao pamaike, don ea wane wele wakoniakane Yudasŋo ŋaba iwenone more sikanongi, Yesu makoi. \v 17 Yudas eŋe alakan ŋenerop geke, eŋe ŋenane maguo ŋine, so miti urata iwa, eŋe weneŋ mayakane ra mange.” \p \v 18 Yudas eŋe siron qeki Yesu makoi, paki lewine wesi mangoi, sot wesi, yewaŋo kepe mane qoleke, eŋe yewao ari more, wouineŋo alakangi mapilage ket qeki, woune quluŋgi kaine korop qake saket wareke. \v 19 Pakiso, Yerusalem matko ŋei ŋerep gekoi eŋe korop don kisi yewa dere more kepe ea wane eŋetine enŋene dongoka “Akeldame” orakoi, don ea wane kine yem, “Weŋem kepe.” \p \v 20 “Ea wane kibi yemo Sam wane Papiao Dawitŋo iwa yale qeke. \q1 ‘Eŋane mat yewa maine yaup okorayake, ŋei maneŋo yewao misuk geake.’ \m Eso Sam maneo iwa yale ramaike, \q1 ‘Ŋei maneŋo eŋane tungo urata yewa mayake.’ \p \v 21 “Eso ea wane mo ŋene ŋei mane Waom Yesu eŋe ŋenerop geki, ge okanŋem ŋabaŋonmaŋkoi, so ŋene naso baŋem eŋerop ari sari okane gekone, ŋei magu yewa ŋenze keuzo ŋine mane ma wakonka birakaŋem. \v 22 So alakan mo Yohaneŋo ŋei ŋerep doku tau one ge samaŋki, koso Yesuŋo doku yale waka tau more urata kiekke. Paki ma ge sari mageki ukude kaiwe iwa okanmaike, so Anutuŋo Yesu ŋenanoŋine koso ma more qeliwo mawake, ŋei yaline keuzo ŋine mane kaŋem paki, ma wakonka birakaŋem, eŋe ŋene qesiŋŋongi urata ma more, Yesu seuke more wisikae wieke, ea wane sigi maep yewa weneŋ ŋenzarek ra qelaŋanikene.” \p \v 23 Petoro eŋe yale rakiso eŋe ŋei etke ma wakonotkoi. Mane Yosep, eŋe Basabas ramami, so eŋetine mane Yustus. so ŋei mane yemo Matias. \v 24 Ma wakon ore more eŋe yewaka meŋenka rakoi, “O Waom, ge ŋei ŋerep eŋane kotoenane kine det luk waremaine. Ŋei etke iwa erano ŋine mane ma wesakka more ma wakonkamaine, ea sikanŋonnom kaŋem. \v 25 Oŋo Yudas wane tungo aposolo urata iwa takotke ŋenerop mageyake. Yudas eŋe urata iwa mo qelige eŋe eŋine numaine maneo arike.” \v 26 Eŋe yale ramore wezu qeu Matias wakonge. Pakiso eŋe ma wakonka birakau aposolo 11 eŋano takotkeke. \c 2 \s1 Asu Koboboine ketke \p \v 1 Penticost peada naso suaine mo bomileki, ŋei ŋerep Yesu malipka lukkoi, eŋine magukoune eŋe korop sari, mat maneo waket qeturage metkoi. \v 2 Meregeu so yewaka qeliwo ŋine momo togogole puangi, ukatne suaine wakon okanmaike, ea wane rokop weti ŋine aroke ketke. Ket more sari mat metkoi, kotine yewa korop watkeke. \v 3 Pakiso eŋe kau gerep bolamine yale lawe tiŋ tuŋ matokki toe ari ŋei ŋerep kuteno kuteno kito more lawe arike. \v 4 Eso eŋe korop Asu Koboboineŋo kotoeno ket ŋei ŋerep yewa qe watongi paki ma ewek ongi aŋaene ewekki kieke don kine kine pa arimaike, ea Asu Koboboineŋo welaine welaine weteeno motki, eŋe yewaoka don ra edangoi. \p \v 5 Naso yewao Anutu meŋenkakei wane Yuda ŋei miti dereret natne korop eŋe kepe baŋem ea ŋine sari qeqe lewa lewaŋ okangei wane qeturage Yerusalem matko gekoi. \v 6 Eso eŋe ukat suaine yewa wakongi dere more ŋei ŋerep zok maneropŋo sari lewage more oŋaene qaeke. Pakimo detpi, aposolo magu edo kepe baŋem don kine kine pa arimaike, yewaoka ŋei weku weku eŋe enŋene donenoka ra edan okanbi, eŋe detkoi. \v 7 Paki Yuda ŋei eŋe zok manerop welelepke more, dereret urata ma rakoi, “Ŋei ŋerep iwa don ramami, eŋe korop Galili ŋineka! \v 8 Daleo wane, ŋene koropŋo det onŋem, eŋe koropŋo ŋenze dongoka koboboine welaine welaine, ŋene ŋedom welaineŋo rarainane, rokop ra ŋedanbi, ŋene welaineŋo detmaine? \v 9 Ŋene iwamo Patiaŋine, Mediaŋine, so Elam ŋine, Mesopotamiaŋine, Yudaŋine, so Kapadosiaŋine, Pontusŋine, so Asiaŋine, \v 10 Prigian ŋine, so Pampilia ŋine, Ezipti ŋine, so Libia nat parom Sairini osino ŋine, natne ŋene Roman ŋeiŋo iwa kulit sari gemaine. \v 11 Ŋene Yuda ŋei, mat welaine so lobo sari sarine, Yuda ŋei eŋane tanik manik ma gemaine. So natne ŋene Kerataŋine, so Arabiaŋine. Ŋene yalewaŋo ge more, donzane rokopko Anutu masiine kakapa meke ea wane don kisiine ra qelaŋanbi detmaine!” \v 12 Ŋei eŋe yale ramore oŋaene qaeki, dere qeka okane au rakoi, “Iwa onokaka masi?” \p \v 13 Ŋo natne eŋe aposolo don masirakinerop okan one more edane rakoi, “Eŋe wain musele loutne neu paki qelaŋ qe more don yaup qazaŋ ramami.” \s1 Petoroŋo kine ra qelaŋane edange \p \v 14 Pakiso Petoroŋo wie more, kimakoune aposolo elewen(11), eŋerop okora togoleka boka ŋei ŋerep magu yewa korop ra qelaŋane edane rake, “Yuda ŋei kimakopne, so Yerusalem gemami, so ŋei lobo, ŋine korop ketŋine motpi na masi iwa wakonmaike ea wane kine ra qelaŋane ŋidanbe detpi. \v 15 Ŋine dere ramami, ŋei iwa eŋe doku ne more qelaŋ qemami, Yale midaka. Kepe yekuat 9 kilok sako rokop okanmaike. \v 16 Ŋo masi iwa yemo propet Yoelŋo don mane mo qeke, ea wane wele wakonmaike. \q1 \v 17 ‘Anutuŋo iwa yale ramaike, gemage kepe wane naso dagoine qoe yakane okangi, na baŋ Asune ŋei ŋerep korop qe watŋun warekale. Ŋinane gipolekopŋine so borasokopŋine, eŋe baŋ naŋane don propet yale ra wakonikei, ŋo ŋei qaluwit kopŋine eŋe baŋ deene lotkeki kine kine kuneŋine kulu kulu yale kaikei, so ŋei sele eŋe baŋ kulu kaikei. \v 18 So, naso yewao Na Asunane zonom motpe ket more qelit ŋeikopne wikile urata ma okanmami, ŋei so ŋerep, ma ewek ongi, eŋe baŋ propet yale don ra qelaŋanikei. \v 19 Pakimo na masi kuneŋine so tanik mane qeli kebago mawe wakoniake, so qela kepeo masi natne oŋa qaqaine wakoniake. Yewao weŋem, so gerep, so kopu umatne sayake. \v 20 Eso kepe deine eŋe panamaniake, so meso eŋe weŋe weŋem qe more weŋemka okaniake. Pakimo ŋado Waom wane naso maep bomileake. Naso maepine eamo qelaŋane zok manerop kakapa suaine. \v 21 Eso naso yewao ŋei ŋerep eŋe Waom wane eŋetine ora malipka newanka gemami, eŋe borikinane ŋetne ŋetnane kotino ŋine mapik oniake, so baŋ Waom oŋom ebuki, koso eŋine ŋei okane weku mane gekei.’ Yewa yemo propet don Yoelŋo mo ra wakonge \s1 Petoroŋo Yesu Wane Kine Ra Tileke Edange \p \v 22 “Israel ŋei, na don iwa ŋidanbe ŋine ket more detpi, Yesu Nazaret matko ŋine eŋe Anutuŋo nabok okanka more, qesiŋkaki keuŋino ge more, zonomine kakapa yewaŋo masi so tanik manik kine kine de kune ŋine maki paki, Anutu wanoŋine ketke, ea wane kineine ma qelaŋangi ŋine korop kawarekoi. \v 23 Eŋe Anutuŋo mokaka detki paki, don mo ra togoleka mange, ea wane rokopko ŋinane met birakaki paki, numa mangi, ŋine mau paki, masi kine kine korop okanka more, borikine mama eŋano birakau edo ma more kibeŋ qabego qeu seukke. \v 24 Ŋo Anutu ŋo yemo Yesu seu seuoŋine ma wirikkaki wisikae wieke paki, seu seu wane wikile qotkokoine eaŋine mainka more makokkake, onoka wane seu seuŋo eŋe maine mi ma qorokkake. \v 25 Ea wane Dawitŋo iwa yale Yesu wane ra qelaŋan don rake, \q1 ‘Na Waom kakole, eŋe naŋane kaitno naso baŋem ososop okora okanmaike Eŋe naŋane wonno okora okanmaike, ea wane kine kine maneŋo na maine mi mapap nangi qise more, kaet okangale. \v 26 Ea wane na qomne menaŋmaike, so na belakamneŋo bakom kitomaile. Na kepe ŋei, ŋo solaneŋo yale waka kine kine maine ea wane tomaka more pa wie okaniake. \v 27 Ge asu oŋa oŋane mi qikka qeliŋkanom ŋei seu seune eŋane kepeo payake, me ge Ŋeiŋone Koboboine Wekumane eŋe mi qeliŋ kanom gotosiake. \v 28 Ge wisika gege wane numa yewa na mo sikan nangone, wane ge baŋ narop genom na geŋane kaitŋono oi bakom zok manerop okanikale.’ Dawitŋo yale rake. \p \v 29 Kimakopne, na ŋaboze Dawit, ŋenze ware ware suaine, eŋane kine ra wakone ŋidanbe. Eŋe mo seukki dukkakoi, deŋesereine ŋenze keuzo mere sa gemageki ukude naso iwa ukude okanmaike. \v 30 Eŋe propet geke so eŋe Anutuŋo don mane iwa yale ratogole olatke yewa detke, ‘Dawit, na geŋane ŋabokopŋone eŋano ŋine mane baŋ ma birakawe oŋo geŋane tungo ŋei Waom metmet yewa ma more mesiake.’ \v 31 Dawit eŋe Anutuŋo kine kine daleo mayake, yewa mo kake, pakiso eŋe Kristo wisikae wie wieinane don iwa yale rake, \q1 ‘Anutu eŋe pareŋine mi qeliŋkaki, ŋei seu seune natne yale kepo pa more gotosiake.’ \m \v 32 Pakimo Yesu eŋe Anutuŋo ma wirik kaki, wisikae wieki, ŋene korop weneŋ deze weleŋo kauluk kakone. Eso ŋene yewa wane kisi ine ramaine. \v 33 Eŋe mo zinge wa more, Anutu wane wonino metmaike. Eŋe Magakŋo Asu Koboboine mo biŋek qeke, yewa sunka mangi, Magak wane meto ŋine Asu Koboboine ma more, qe wat ŋongi, ŋine mo iwa kineine kamami, so detmami. \v 34 Onoka wane, Dawit eŋe oŋom qeliwo mi wake, eŋe iwa yaleka yemo rake, \q1 ‘Waomŋo naŋane Waom olale rake, “Ge iwa naŋane wazano wonno metnom, \v 35 Met magenom na ŋabakopŋone baŋ ebu ket biraonbe, geŋane kietabe ŋonane bano gesoke togole togoleŋone okane waket mesikei.” ’ \p \v 36 “Ea wane Israel ŋei, ŋene korop iwa yale detluk warekene, ŋine Yesu ma more kibeŋ qabego qeu seukke, pakimo Anutuŋo maki paki Waom so Kristo birakaki gemaike.” Petoroŋo yalewa ra edange. \s1 Ŋei Ŋerep Koropŋo Wetene Mainge More Miti Doku Taukoi \p \v 37 Ŋei ŋerep eŋe don yewa detpi korop qomene kitopokke. Pakiso Petoro so aposolo natne ra qeson okane edane rakoi, “Kimakop, ŋene daleo okanŋem menageake?” \p \v 38 Rauso, Petoroŋo edane rake, “Ŋine ŋei ŋerep bonep bonep wetŋine maingeu paki, Yesu Kristo wane biŋek okane more, eŋane eŋetko miti doku tauwi mo, Anutuŋo sotŋine yewa qelige ŋibone more, mataliki siukwareake. Pakimo, Anutu wano ŋine bakom, Asu Koboboine ŋiboniakane biŋek qeke, ea ŋibongi maikei. \v 39 Anutu eŋe mokaka Asu Koboboine, yewa ŋiboniakane mo rake, ŋo ŋine ŋinŋine so ŋosa ŋabokopŋine, so ŋei ŋerep natne suaine korop ŋine abaran eri eri zok ge sarimami, ŋine korop Waomze Anutuŋo ŋidora newan ŋungi eŋino sariu Asu Koboboine ŋiboniakane biŋek yemo mo qe ŋibonge.” \p \v 40 Petoro eŋe yale ra more don natne loutne edane qebin mabin okanonge, paki girem don edane rake, “Ŋine ŋei ŋerep matali qetalienerop eŋane maguo ŋine kakakone zinge sariu ŋibuyake.” \v 41 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe Petoro wane miti don dere detluke malipkau paki, kaiwe naso yewaoka ŋei ŋerep 3 tausen miti doku tauonbi, Yesu wane magu eŋano takotkekoi. \v 42 Eŋe sorin borin okane aposolo eŋane don detkoi, paki kito qesiŋ okane weteneŋo malip nagu more ruo ŋara nene weku okane gekoi. So wetene qeturage more meŋe meŋen urata ma gekoi. \s1 Doku Tau Tau Magu Musele Eŋane Masiene Maine \p \v 43 Pakimo, Anutuŋo aposolo qesuŋongi, eŋe masi kine kine loutne mau ka more oŋaene qaeki, ewe kito kito okane gekoi. \v 44 Pakiso, ŋei ŋerep loutneŋo Yesu malipkakoi, paki doku tau tau magu mali malip korop gekoi, eŋe weteneŋo malip nagu more aboŋ kine kineene korop owoeno pa ebongi magekoi. \v 45 Eŋe kepeene so yeye kine kineene natne ŋei natne sunka ebonbi, eaŋo wesi kiare ebongi, kine kine wane zuage gemaŋkoi, rokop eŋe wesi yewa damo qe ebonmaŋkoi, paki yewaŋo ŋara doku qole ne okanmaŋkoi. \v 46 Eŋe wet weku okane more kaiwe baŋem Bakom Urumgo lewage gekoi, so ruo ŋara yemo enŋene mateno maneo maneo lewage mere ne gekoi, paki solaoken ŋara ea yemo wetene ketkele paki, batneka mapoke bororom rokopko ne gekoi. \v 47 Paki naso baŋem eŋe Anutu eŋetine ora mawakakoi, pakiso, ŋei ŋerep korop eŋe eŋane tanik manikene kau simileonge, eso Waom eŋe kaiwe baŋem ŋei ŋerep mali malipenerop ebu takoton mageki, zaleene kirowone manerop weti weti wake. \c 3 \s1 Petoroŋo Ŋei Mane Kine Borikine Maki Menaŋge \p \v 1 Kaiwe mane Petoro so Yohane ere kepe zinge(3 kilok) rarapko, meŋe meŋen naso okangi, Bakom Urumgo wakoik. \v 2 Pakimo ŋei mane kine bori worine nagaine kotino ŋine mo yaline wakonge, eŋe naso baŋem ma ari birakau, Bakom Urum wane madetine mane eŋetne “Madet Tasigaine,” yewa met mageke. Metki, ŋei ŋerep eŋe Bakom Urumgo wawa ketket okanbi, eŋe wesi aboŋ manikei wane ra meŋen okan one met maŋke. \v 3 Ŋei yewa eŋe otki, Petoro so Yohane ere Bakom Urumgo wakesikeik wane okanbik, eŋe kine kine natne manikeik wane qeson otke. \v 4 Eso Petoro ŋo Yohane ere deetneŋo qoŋ qoŋ rora papapka okorakoik, pakimo, Petoroŋo olale rake, “Ge deŋone ŋere ŋotnom!” \v 5 Rakiso, ŋei eŋe kine kine mane ninikeik ra more erano deine potke. \v 6 Pakimo, Petoroŋo olale rake, “Na wesi aboŋ mi pa ninmaike, ŋo na kine kine weku ma gemaile, iwa ginikale, yemo Jesu Kristo, Nazaret ŋine, na eŋane eŋetko golatmaile, Ge wie gesoke arinom.” \v 7 Yale ra olale more, metine wongoka ma qesiŋ kaki wieke, pakiso eaka ŋei yewa wane kie metine qeluetine ea koropka koliki menage more, togoleki maine wie okorake. \v 8 Eso eŋe sontake wa more, ket kineŋo gesoke okora more lolike arike, pakiso, eŋe ererop Bakom Urum koto weneŋ ari waket more, Anutu bakomine kito eŋetine ora mawakake, so batne basi wasine okane more gesoke det okangi menaŋgi wet pese detke. \v 9 Ŋei ŋerep korop eŋe kau Anutu wane eŋetine ora mawaka bakomine kito more, eaka numa arike. \v 10 Pakimo, eŋe mo detkakoi, “Ŋei iwa oŋoka Bakom Urum wane ‘Madet Tasigaino’ mere naso baŋem wesi aboŋ wane ra meŋen okane met mageke, oŋo mo iwa menaŋmaike.” Yale ra more oŋaene qaeki, welelepkekoi. \s1 Petoroŋo Bakom Urumgo Miti Don Edange \p \v 11 Eso ŋei yewa eŋe Petoro so Yohane erano makatake more malilip otki, ŋei ŋerep eŋe one oŋaene qaeki, korop eŋano ari Bakom Urum kotine mane eŋetne, “Solomon Wane Touŋ,” ora okanmami, yewa biririke lewaŋgoi. \v 12 Yale okanbi, Petoro eŋe one more ŋei ŋerep yewa edane rake, “Israel ŋei ŋine onoka wane iwa ka more oŋa ŋine qaemaike, pakimo, ŋine ramami, ŋere ŋetze zonomgo mate, ŋei iwa menaŋmaike, ŋine yale ramami me? Midakaka! \v 13 Abraham wane Anutu, Isak wane so Yakop wane Anutu, eŋe ŋenane sakon qerakopze eŋane Anutu, oŋo Qelit ŋeiine Yesu wane kibi so zonom qelaŋan ŋei iwa wane kutno ma wakongi, ŋine kamami. Ŋine yemo ŋei yewa qaesikkau paki, ma more ŋaba eŋane meteeno birakakoi. Pakimo, Pilat eŋe loloŋka more birakaki ariakane raki, ŋine eŋane kaitko qik kakoi. \v 14 Ŋine Anutu wane ŋei Koboboine so Maine Weku, mane yewa mogare iwenŋonge paki, ŋine eŋe qaisik kakoi so ŋadekkakoi paki, eŋane tungo ŋine Pilat boka olatpi, eŋe ŋei mane yewa, eŋe ŋei mane mo qeki seukki mulap urumgo birakaki metke, yewa seseka more siwotka ŋibonge. \v 15 Pakimo, ŋine Ŋei Maine, gege togon numao iwenŋonge, eŋe gege togon wane Ŋetne, yewa qeu seukke. Ŋo Anutuŋo yemo seu seuo ŋine ma wirik kaki wisikae wieke. Pakimo, ŋere ŋetom deseŋo kakote, ea wane eŋane don kisi iwa ra qelaŋanmaite. \v 16 Ŋere yemo Yesu Kristo malipka lukka more, detluk kamaite, ea wane ŋei iwa yemo Yesu wane zonom so eŋane eŋetŋo ŋei matko met met wawetine qoqoine, iwa zonom mangi togolemaike. Ŋere Yesu Kristo malipka more, eŋe detluk kamaite, ea wane ŋei iwa eŋe Yesu eŋetine detlukkaki, eŋane eŋetinane ra more, mali malipineŋo ŋei ŋerep korop ŋinane deŋino qesiŋka more maki menaŋmaike. \p \v 17 “Welekatne kimakop, na mo detmaile, ŋine so ŋetne kopŋine ŋine wet qelaŋŋinane mi detluke more, masi yewa Yesu wano okangoi. \v 18 Ŋo siluŋ ŋine yale okanbi mo, mokaka Anutu eŋe propet koune eŋane weteno don motki, dere ra qelaŋangoi, ea wane rokopko maki, wele wakonge. Paki Kristo eŋe baŋ wikile dere more seukke, wane ŋine don so numa yewa mo Anutu oŋom rake, rokop okanwarekoi. \v 19 Ea wane ŋine wetŋine maingeu paki dereret ŋine qotkoine, ea matalikei, so wetŋine maingeu, Anutuŋo baŋ koso borikine ŋine ea korop sauk wareake. \v 20 Pakimo, yale okanbi, koso Waom wano zonom musele ŋine yewa maine ma wakone ŋiboniake, so Yesu eŋe Kristo ŋine, Anutuŋo mokaka ma wakonka biraka ŋibonge, eŋe talekaki ŋinano sariki, maine gege wane naso bomile ŋiboniake. \v 21 Iwa yemo Yesu eŋe qeliwo toma gema geki, Anutuŋo yeye kine kine musele korop ma wakon wareakane nasoine bomileake, mokaka Anutuŋo qelit ŋeikoune koboine, propet eŋane aŋaeno don motki ra qe okangoi, ea wane kop. \v 22 Moseŋo mo iwa yale rake, ‘Waom, ŋinane Anutuŋo na biranange, ea wane rokop ŋinŋine keu ŋino ŋine propet mane na yale ma birakaki, Anutu wane qelit ŋei okane mere more, don kine kine ra ŋidan okaniake. Yewa ŋine korop dere teweke okan warekei. \v 23 Ŋei mane eŋe propet yewaŋo don rayake, ea dere aŋaine mi tewekeake, yemo Anutu wane ŋei ŋerep magu Israel eŋane keuo ŋine mapokka more, eŋineka bira kayake, paki qeki seukeake.’ \v 24 So propet natne, Samuel so eŋane ŋadino propet natne wakone ge sarikoi, eŋe koropŋo Anutu wane don rakoi, so ukude naso iwao pamaike, ea wane done yaleka mo raso qe okan warekoi, ukude iwa mo wakone pamaike. \v 25 So ŋine propet gekoi, eŋane gipon boraso me ŋosa ŋabokopene, so Anutuŋo sakon qerakopŋine eŋerop tako rakot so ra rokop don ra mot okange, ea wane welakoune ŋine. Anutuŋo Abraham gorop tako rakot okane iwa yale olatke, ‘Na geŋane ŋosa ŋabokopŋone mosop onbe, mosop mayakatne yewaŋo kepe baŋem ŋei ŋerep korop rokop onwareake.’ \v 26 Eso ea wane mo Anutu eŋe qelit ŋeiine ma wie birakaki, mikep ŋinano sari wakonge, ŋibuki ŋine korop weku weku gege mageŋine borikine yewa ŋadek kawareu mauluk ŋune more, mosop ŋuniakane birakaki sari wakonge.” \c 4 \s1 Petoro So Yohane Epu Lukotkoi \p \v 1 Petoro so Yohane ere ŋei ŋerep don yeka edane okorauk, pris so Bakom Urum wane tebe ŋei ware wareene so Sadusi ŋei eŋe erano sarikoi. \v 2 Eŋe sot osi osi okangoi, yemo onoka wane mida, Petoro so Yohane ere ŋei ŋerep miti edane more Yesu eŋe seu seuo ŋine wisikae wieke, ea wane kine, so ŋei seu seune eŋe baŋ ge mage korop wisikae wie warekei, ea wane kine korop ra qelaŋane edan warekoik, ea wane eŋe erane detpi borike. \v 3 Pakiso eŋe epu lukore more, dongo biraotkoi, ŋo kepe mo qoekane mulap urumgo bira otpi pauk, kepe qaeke. \v 4 Ŋo Petoroŋo miti don edangi detkoi, eŋano ŋine ŋei ŋerep loutneŋo don yewa detluke malipka warekoi, ŋei ŋerep yewa eŋane zaleene 5 tausen. \s1 Petoro So Yohane Kaunsol Eŋane Kaiteno Don Rakoik \p \v 5 Kepe qaeki, Yuda ŋei wawaine, ŋei ŋetne, so don ra rokop wane kine dereret ŋei, eŋe Yerusalem lewaŋgoi. \v 6 Pris suaine eŋetene Anas so Kaiapas, Yohane so Alekzander, so natne Pris Suaine eŋane magu, eŋe weneŋ korop lewaŋgoi. \v 7 Paki rau, aposolo etke ere epu ari kaiteno biraotpi okorauk, so qeson ore rakoi, “Ŋire ma zonomgo kine kine yewa okanmamik? So ma eŋetko masi yewa mamamik?” \p \v 8 Pakiso, Petoro eŋe Asu Koboboineŋo kotino watkeki edane rake, “Yuda ŋei wawaine, so ŋei ŋetnekopze korop rawe detpi, \v 9 Ŋere ŋei mane kine boriworine iwa qesiŋka more mate menagike, ea wane ŋine iwa ŋere qeson ŋotmami, ŋei yewa eŋe daleo okane menage numa gegeine wakonike, ŋine ea wane kine desikei wane zok pidiŋ ŋotmami. \v 10 Ea wane yemo rawe ŋine so Israel magu korop detwareu, ŋei iwa ŋinane kait ŋino okoramaike, yemo Yesu Kristo Nazaret matko ŋine, eŋe ŋido kibeŋ qabego qeu seukke, pakimo, Anutuŋo ma wirik kaki, wisikae wieke, eŋane eŋetinane zonomŋo maki menagike. \v 11 Yesu eŋe weku, mokaka Dawitŋo Yesu wane ra more Anutu wane papiao iwa yale qeke, \q1 ‘Mat mama ŋei ŋine Yesu eŋe bosiŋ qotkoine ra qikkau, eaŋo qeinge more bosiŋ togogole okange okoramaike.’ \m \v 12 Qesi qesiŋ yemo eŋano weku paki kamaine, kepe baŋem ea ŋine Anutuŋo eŋet kuneŋine mane mi ma wakone sikan ŋonmaike, oŋo koso ŋebuyakane. Miti don yemo ŋeiwo mi pamaike, me ŋei mane wane eŋetko lipaŋka more mena menaŋ eamo kepeo mi pamaike.” \s1 Ŋei Don Teweke More Waom Don Qeli Qeliŋ Yemo Mi Pamaike \p \v 13 Kaunsol eŋe otpi, Petoro so Yohane ere ŋei yauwine, ere kibi urumgo mi gekoik ŋo kaet etne midaine don togoleka ra qelaŋane edanbik, eŋe dere more ze qokonge, so ere Yesurop mo weneŋ gekoi, yewa eŋe mo detluk otkoi. \v 14 So ŋei solaine mauk menaŋge, numa gegeine wakonge, eŋe mo yewa ererop okoraki kakoi, ŋo siluŋ ea wane don turuŋine mainge etanikei wane numa zuaŋgoi. \v 15 Zuage more, Petoro so Yohane ra otpi, ere Kaunsol urum qelige qeinat ketpik so eŋe enŋeneka don urata suaine zok auye more rakoi, \v 16 “Ŋene ŋei etke iwa daleo okan osikene? Ere masi kine mane memik, ea wane don kisiineŋo mo Yerusalem ariki, ŋei ŋerep koropŋo detwaremami, ea ŋene maine mi motkekene. \v 17 Ŋo ge mage don yewaŋo sua ŋei ŋerep eŋano yau yaup ariakane, ŋene togoleka ra togole otŋem ere koso ŋei ŋerep natne Yesu wane eŋet mane mi ra qelaŋane edane arikeik.” \p \v 18 Eŋe yale rau paki, koso etorau, ere urum koto wauk, eŋe Yesu wane don kisi mane mi ra qelaŋane edanikeik wane, so eŋet yewa ŋei ŋerep natne koso mi kito edanikeik wane ra togole otkoi. \v 19 Ŋo Petoro so Yohane eto yemo mainge edane rakoik, “Ŋine ŋidom ra detpi, ŋere ŋinane don tewekete paki, Waom wane don qeligete Waomŋo detki menageake me? \v 20 Iwa yale wane, ŋere kine kine mayakatne mo wakongi, deseŋo kakote, so ketseŋo det warekote, yewa ma waluke ma gege eamo mi okanikete.” \v 21 Paki, Kaunsol eŋe don togoleka etane more bira otpi arikoik, iwa yale wane, ŋei ŋerep eŋe masi wakonge, Waom bakomine kitokoi, ea wane etkukei wane numaine zuage more qeliŋgoi \v 22 Ŋei kine borikine Petoro ŋo Yohane eto mauk menaŋge, eŋe komaine mo 40 yuange. \s1 Ŋei Ŋerep Mali Malip Korop Eŋe Togolekei Wane Waom Meŋenkakoi \p \v 23 Petoro ŋo Yohane ere zinge kimakopetne eŋano ari more pris suaine so ŋei ŋetne edo donba etangoi, yewa wane don kisi korop edan warekoik. \v 24 Pakiso, eŋe detwareu qoeki, wetene qeturage more, iwa yale rau paki, Waom meŋenkakoi, “O Waom, ge qeli so kepe so kiwet so yeye kine kine ea wane kotino pamaike, korop ma wakon warekone! \v 25 Goŋo Asu Koboboine tale kanom oŋo ŋaboze Dawit, geŋane qelit ŋei, eŋane wetino don motki, iwa yale rake, \q1 ‘Qelaŋ ŋei eŋe onoka wane koto gerep zok okane gekoi, ŋei ŋerep eŋe onoka wane wet yau yaup motkoi? \v 26 Kepe baŋem ŋei waom eŋe mo aboŋene makoi, ware ware eŋe mo wekuoka qeturaŋgoi, Waom so Mesiaine ŋaba osikei wane.’ \m \v 27 Welekatne, Herot so Potius Pilat ere mo mat suaine yewao qelaŋ ŋei so Israel ŋei ŋerep eŋerop qeturage more, Yesu geŋane qelit ŋei koboboine, ge Mesia bira kakone, eŋe ŋaba kakei wane lewaŋgoi. \v 28 Eŋe qeturage lewaŋgoi, yemo ge mokaka geŋone zonomŋonane so wetŋonane don togonŋone ra togole motkone, wele ŋado wakoniakane, yewa korop ma wakon wareke. \v 29 O Waom, iwa yemo ge eŋane qom sua don gereunerop ramami, yewa dere ma papap kaikene, paki, qelit medewekopŋone ŋene qesiŋ ŋonnom togole more, don kisiŋone kaet midaine ra qelaŋanikene. \v 30 Okanŋem, ge meteŋone ma wie more, zoma ŋei ŋerep ebunom menaŋgei, so masi kine kine togole korop qelit ŋeiŋone koboboine, Yesu wane eŋetko ma warekene.” \p \v 31 Yale ra meŋenkau qoeki, matpa lewage metkoi, yewa qiseke, pakiso, Asu Koboboineŋo ket more korop qe watone rokop ongi, Waom wane don kisi yewa kaet midaine togole more ra qelaŋane arikoi. \s1 Doku Tau Tau Magu Eŋe Wet Weku Okane Gekoi. \p \v 32 Doku tau tau magu mali malip korop eŋe wetene so dereretene wekuku motpi paki gekoi, maneŋo kine kineine mane ea wane iwa nae bonepne yale mi ramaŋke, midakaka, eŋe yeye kine kineene bonep bonep yewa korop qeturaŋene pa ebongi, ma poke amanagu okane gekoi. \v 33 Pakimo, aposolo eŋe Waom Yesu seu seuo ŋine wisikae wieke, ea wane don kisiine zonom gorop ra qelaŋane ariu, enŋene don so dereretene ea manerop sua ariki paki, Waomŋo doku tau tau magu yewa eŋane zok manerop siminkaki, qesiŋone more mauluk one mosoponge. \v 34 Eŋane keueno ŋine ŋei maneŋo aboŋ kine kineine midaine ma zuaŋ mane mi okane geke. Ŋei natne kepe saienerop me matenerop, eŋe ŋei natne sunonbi, edo ea wane lewine wesi ebon okangoi. \v 35 Pakimo, eŋe wesi yewa mainge ma sari aposolo ebon okangoi, eso aposolo edo wesi yewa mage more ŋei ŋerep yeye kine kine mane wane zuaŋgoi, yewa ma poke qesiŋone gekoi. \v 36 Eso ŋei mane geke, eŋetine Yosep, aposolo eŋe Barnabas oramaŋkoi, ŋenze dongo, “ŋei wetze ma togole,” eŋe Lewi, Yuda wane magu maneo ŋine, Saiprus Siao wakonge, \v 37 eŋe kepeine sisine nat ŋei mane mangi, oŋo lewine wesi mangiso, wesi yewa koropka mainge ma sari aposolo ebonge. \c 5 \s1 Ananias So Sapira Erane Don Kisi \p \v 1 Ŋei mane geke, eŋetne Ananias, ŋanomine eŋetne Sapira. Ananias eŋe kepeine natne ŋei mane mangimo, oŋo lewine wesi mange. \v 2 Pakimo, eŋe wesi natne eŋine ma walukki metke, yewa ŋanomine eŋe mo weneŋ detke, Ananias eŋe wesi natneka ma ari isi one more rake, “Na wesi mo iwa korop ma sarimaile,” yale ra more aposolo ebonge. \v 3 Pakimo, Petoroŋo olale rake, “Ananias ge onoka wane Satanŋo detkanom, wetŋone waket more ma siukki, Asu Koboboine isika more kepeŋonane lewine natne geŋone motkenom metmaike? \v 4 Ge alakan kepe yewa ebonine, yemo geŋone simileŋonane, ŋo wesi mene, ea eŋe geŋane biŋek, paki onoka maikenane wetke simileŋone yewa mogare maine manom rap, ŋo onoka wane dereret qotkoine yewa mene? Ge misuk raikene, na ŋeika isionmaile, midakaka, ge yewa mo Waom eŋine isikene!” \v 5 Yale raki, Ananias eŋe don dere, eaka ket rasu more seukke, pakiso ŋei ŋerep korop eŋe Ananias wano masi wakonge, ea detwarekoi paki, oŋaene qaeki zok kaet onge. \v 6 Pakimo, ŋei medep edo wie sari more, pareŋine yewa lap lapŋo kawetka wokomge so tewekka ma ari dukkakoi. \p \v 7 Naso nigatne aua karewe(3) wane rokop qoeki, ŋadino Ananias ŋanomine eŋe sari saketke, eŋe tanik manik pa daleo ŋaone wakonge, yewa mi detke. \v 8 Pakimo, Petoroŋo iwa yale qesonka rake, “Ge nolatnom, kepe ea wane lewine ge so ŋaoŋone ŋire memik, mo korop rokouno iwa me, mida?” \p Ŋerepŋo rake, “O, mo korop rokouno yewa.” \p \v 9 Eso Petoroŋo olale iwa yale rake, “Ge so ŋaoŋone ŋire onoka wane Waom wane Asu liwek kaikeik wane wet qeturage don ma togolimik? Detmaine ŋei medep ea ŋaoŋone ma ari dukemi, eŋe mo madetko sari saket okoramami, wane mo ge koso yaleka geu ari koso eŋe weneŋ yewaka duk ganikei!” \v 10 Rakiso, eaka ŋerep eŋe Petoro wane kino ket rasu more seukke, pakiso ŋei medep eŋe mat koto wa kau, eŋe mo seuke pake, eso eŋe ma teweke ari more ŋaonane wazaino dukkakoi. \v 11 Eso doku tau tau magu so ŋei ŋerep natne korop eŋe don kisietne yewa korop dere, kaet suaine zok manerop okangoi. \s1 Aposolo Eŋe Masi Kine Kine Makoi \p \v 12 Aposolo eŋe masi togole kine mane kine mane ŋei ŋerep eŋane keueno makoi, pakiso doku tau tau magu mali malip korop wet qeturage more, Solomon wane Touŋ, Bakom Urum wane kotino, yewao lewage gekoi. \v 13 Lewage geu, ŋei ŋerep natne eŋane tego mi takotke gekoi, eŋe ewe kito kitoinerop okane mawa one gekoi, ŋo ŋei ŋerep yewa eŋe kaet okangoi, yalinane eŋe eŋerop lewa lewaŋ wane mi sariu weneŋ lewaŋ maŋkoi. \v 14 Pakiso, ŋei ŋerep zok manerop eŋe Waom detlukka malip kakoi, eŋe sari eŋane maguo takotkekoi. \v 15 Aposolo eŋe masi kine kine ŋei ŋerep keueno makoi, ea wane ŋei ŋerep eŋe zoma ŋeikopeene tewekone sari numao yaup tewino uam kine kineene lameke mauluke biraonbi pa arikoi, so eŋe wetke rakoi, Petoroŋo eŋane osoenoka sa ariki, so oŋa lulupineŋo qoe ket eŋane kuteno wa rokop ongi, so menaŋgei eŋe yale rau paki okangoi. \v 16 So Yerusalem mat loli lolik yewao ŋei ŋerep gekoi, eŋe korop yaleka sari aposolo eŋano watkekoi, eŋe zoma ŋei so asu borikineŋo kotoeno ket matali ongi gekoi, yewa ebu sariu, korop solaene koso menaŋ onwareke. \s1 Aŋeloŋo Aposolo Mulap Urumgo Ŋine Makokonge \p \v 17 Ŋo Pris Wawaine so eŋane magukoune Sadusi korop, eŋe onbi, aposolo edo kine kine ea korop mau, eŋe manerop dere worikongoi, paki mulapko bira onikei wane rakoi. \v 18 So eŋe wie more, aposolo malip one ebu ari mulap urum suaino, ŋei borikine eŋerop biraongoi. \v 19 Ŋo ruo yewao yemo Waom wane aŋelo maneŋo mulap urum wane madetine lalage more, inat ŋadino ebu saket biraone more, edane rake, \v 20 “Ŋine ari Bakom Urum koto wa okorau paki, ŋei ŋerep korop gege musele iwa wane don tanik manikine ebu kito edanbi.” \v 21 Aposolo eŋe don yewa dere more kepe qaeki ruoropka Bakom Urumgo wa more ŋei ŋerep sigi maep don ra qelaŋane edangoi. \p Pris Wawaine eŋine so kimakoune, eŋe sari Israel suaine so Kaunsol korop edorau sariu qeturage lewaŋgoi, paki don edane qebinonbi, mulap urumgo ari edanbi aposolo ebu eŋano sarikei wane arikoi. \v 22 Ŋo tebe ŋei eŋe mulap urumgo ari lotke more, onbi aposolo eŋe mi metkoi, eŋe zuaŋonbi boriki, eŋe koso zinge sari more Kaunsol edane rakoi, \v 23 “Ŋene ari mulap urumgo lotke more kaŋem, madet mo togoleka ki okora warike, so diam ŋei eŋe korop madetko diam okora warimi, ŋo ŋene madet lalagine naso yewao ŋei mane urum kotino mi metpi onine!” \v 24 Bakom Urum wane diam gege tebe ŋei suaine, so pris ŋetne suaine, eŋe don yewa dere more, dereret urata loutne mau paki rakoi, “Iwa daleo wakonmaike? Ŋei ea eŋe daleo siukmami?” \v 25 Pakimo, ŋei mane oŋo wa more edane rake, “Detmami! Ŋine ŋei ea mulap urumgo bira onimi, eŋe mo Bakom Urum kotino okora ŋei ŋerep sigi maep don ra qelaŋane edanmami!” \v 26 Yale edanbiso, Bakom Urum wane diam gege, tebe ŋei suaine so ŋeikoune eŋe ari koso aposolo ebu sarikoi, eŋe engu kito mi okangoi, onoka wane eŋe ŋei ŋerep edo wesiŋo engukei wane kaetonge. \s1 Aposolo Eŋe Kaunsol Eŋane Lewa Lewago Don Kaet Midaine Rakoi \p \v 27 Tebe ŋei eŋe aposolo ebu ari biraonbi Kaunsol eŋane kaiteno okorakoi, pakiso, Pris Wawaine maneŋo edane rake, \v 28 “Ŋine ŋei yewa wane eŋetine ŋei ŋerep eŋano mi ra qelaŋane kito edanikei wane, ŋene mo togogoleka rawetŋune more, mi ra togole ŋungone me? Ŋo ŋine yemo siluŋ don yewa Yerusalem matko ra suae motpi, sua arimaike, pakimo, ŋenane solazo qe more, ŋei yewa ŋedo qeŋem seukkane weŋeminane turuŋ so sot yewa baŋ ŋenane kutzo payake, yale ra ŋei ŋerep edanmami.” \p \v 29 Rakimo, Petoro so aposolo natne eŋe iwa yale mainge olatkoi, “Lewine, Anutu wane don tewekkene! Ŋei don yewaŋo ŋado kitomaike! \v 30 Ŋine Yesu kibeŋ qabego rasukoi so qeu seukki, ŋenze ŋabokopze eŋane Anutuŋo ma wirikkaki wisikae wieke. \v 31 Wieki, Anutuŋo mawa more, eŋine metine wonino Ŋetne so Mapi Mapik Ŋeize birakake, oŋo Israel ŋene qesiŋ ŋongi, wetze maingeŋem borikineze ŋebu mayake. \v 32 Ŋene kaŋem, Waomŋo urata ea mamaike, paki ŋene sigi maep don ea ra qelaŋanmaine, so Asu Koboboine eŋe yale waka kine kine korop ea wane ra qelaŋanmaike, so Anutu eŋe mo eŋane don tewek okanmami, eŋe Asu Koboboine sunka ebon okanmaike.” \s1 Gamelielŋo Kaunsol Wetene Kito Peseke \p \v 33 Kaunsol magu eŋe Petoroŋo don yale edangi detpi, qomene kito poke ebu ket biraongi, dere worik suaine okane more, aposolo ebu engukei wane okangoi. \v 34 Ŋo Kaunsol eŋane keuo ŋine ŋei mane eŋetine Gameliel, eŋe Parisi, ra rokop don wane kito ebo ebon, eŋe ŋei ŋerep koropŋo ewino kitou geke, oŋo Kaunsol eŋane keuo wie okora more ra ongi, aposolo ebuwi nigatne qeinat waketkoi. \v 35 Eŋe qeinat ŋadino ketpiso, Gamelielŋo Kaunsol natne edane rake, “Israel ŋei, ŋine ŋei iwa kine kine daleo okan ongei, wane rau paki, ŋine siluŋ mikep detluke more kauluke okan onikei. \v 36 Ŋine mo detmami, naso natne mo arike, ea wane bano qei, Teudas mane eŋe wakone more rake, na ŋei waom eŋane suaineene, yale raki, ŋei 400 eŋe eŋano takotke ŋadino mogare arikoi, ŋo gavaman eŋe qeu seukki, ŋeikoune eŋane don detpi wele okangi aŋaine teweke gekoi, eŋe korop din bun wiri ket yeo yeo ari wareu, urataene wele midaine okange. \v 37 So ea wane ŋadino ŋei mane Yudas, Galili ŋine, oŋo kepe ware wareŋo ŋei ŋerep natne ebu waraŋ ongi, eŋane don teweke ŋadino mogare arikoi, paki kepe ware ware esopkaikei wane kawali ma wakone qekoi. Ŋo eŋe yaleka qeu seukki, so ŋeikoune aŋaine teweke ŋadino mogare gekoi, eŋe kakakone ket yeo yeo ari warekoi. \v 38 Eso na kine yalewa, wane na ukude don iwa ŋidanmaile, ŋine ŋei yewa sulu kine kine mane misuk okanongei, midakaka, ŋine qeliŋonbi enŋeneka geu, onoka wane dereret so urata yewa ŋei enŋene dereretko ŋine sarimaikeo, yemo baŋ bori more siukeake. \v 39 Ŋo Anutu oŋom ea wane kine okangi paki wareki, eŋano ŋine sarimaikeo, yemo ŋine maine mi kitat onikei, pakimo ŋine kawali qekeimo, ŋine Anutu ŋaba kamami, yale okaniake!” \s1 Aposolo Eŋe Yesu Wane Eŋet Wane Gamu Makoi, Ea Wane Bakom Kitokoi \p \v 40 Kaunsol eŋe Gamalielŋo yale ra edangi detpi menaŋgi, so eŋane don dere, aposolo edorau sariu, ŋei edo kumunamŋo dime ongoi. Pakiso, Yesu wane eŋetine ora don kisiine ŋei ŋerep koso manerop mi ra edanikei wane togoleka rawet one more biraonbi arikoi. \v 41 Aposolo eŋe Kaunsol qeliŋ one more qeinat mat ŋadino ketkoi, paki, eŋe Anutuŋo detongi, Yesu wane eŋet wane ra more wikile wane gamu marat kakoi, ea wane wetene peseki, bakom kitokoi. \v 42 So kaiwe baŋem Bakom Urumgo me enŋene mateno eŋe ŋei ŋerep sigi maep don kito eda edan urata ea mane mi qeliŋkoi, midakaka, eŋe Yesu Mesia wane sigi maep don, yewaŋo tako rakot iwa yale ra qelaŋane edane gekoi. Anutu eŋe ra rokop donine mo rake, yewa teweke more, Yesuŋo birakaki, ŋei okangi paki, ŋei ŋerewekoune koso borikino ŋine mainone sa biraonge. \c 6 \s1 Aposolo Qesiŋongei Wane Ŋei Sewen(7) Ma Wakonongoi \p \v 1 Naso yewao Yesu wane dokoine doku tau tau magu zok loutne wakone sua leule okane arikoi, Yuda doku tau tau magu natne eŋe Grik don ra gekoi, eso Yuda natne eŋe Hebru doku tau tau magu enŋene don ra gekoi, ea wane Grik don ra gekoi, eŋe Hebru don ra gekoi, eŋane detpi boriki rakoi, “Ŋine naso baŋem Yuda ŋei ŋerep ŋara wane seuke ma zuaŋ okanmami, eŋe ŋara maine qesiŋon okanmami, ŋo Grik ŋenane ŋerep mala iwa ŋaokopene seu seune, eŋe yemo ŋara mi qesiŋon okanmami.” \v 2 Eso ea wane aposolo 12, eŋe doku tau taune magukopene korop edorau sari lewageu edane rakoi, “Ŋene Anutu wane don miti rara yewa qelige more solaoken ŋara mato matok urata maŋem mi menageake, \v 3 ea wane kimakop, ŋine ŋei sewen(7) ŋinŋine keuŋino ŋine, eŋe eŋet biŋekene maine, mitirop so Asuŋo kotoeno watke pamaike, so eŋe dereretene maine, onbi menaŋgi ma wakon onbi. Pakimo, ŋene ŋei yewa eŋe bira onŋem urata yewa naso baŋem warekei, \v 4 ŋo ŋedom yemo naso baŋem meŋe meŋen urata maikene so Waom wane miti don yewaka ŋei ŋerep ra edan okanikene.” \p \v 5 Don yewa rau, ŋei ŋerep korop eŋe aposolo eŋane don yewa detpi menaŋ wareke, pakiso, eŋe Stiwen ma wakonka bira kakoi, eŋe mali malipine togogole so Asu Koboboineŋo kotino waket pake, so Pilip, Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas so Nokolaus, eŋe Antiok matko ŋine, eŋe lobo, ŋo eŋe mo sogino sari Yuda doku tau taune eŋane maguo takotkeke. \v 6 Eŋe ŋei ea ma wakon one more, aposolo eŋane kaiteno bira onbi okorakoi, paki eŋe meteene leweteno ma wa motpi paki, meŋenka mosop ongoi. \p \v 7 Pakiso, Anutu wane miti donŋo ket sua nat nat rokopke arike, eso ŋei ŋerep maguine maguine, eŋe Yerusalem yewao aposolo eŋane ŋadeeno doku tau tau magu loutneŋo ari takotke warekoi, so Yuda wane pris magu suaine natne eŋe miti don dere teweke malip kakoi. \s1 Yuda Edo Stiwen Dongo Birakakoi \p \v 8 Stiwen eŋe Anutuŋo qesiŋka more, mosop zok manerop mosopkake, so zonomine manerop wat watko qe watke mange, ea wane eŋe ŋei ŋerep eŋane keueno masi kine kine suaine so togogole zok make. \v 9 Ŋo ŋei natne eŋe wieu paki, Stiwen gorop donŋo yakukoi, ŋei yewa eŋe Yuda eŋane lewa lewaŋ urum ea wane magu, eŋetene, “Yuda Ŋei Yaup gegine eŋane Lewa Lewaŋ Urum,” yale orakoi. Ŋei yewa eŋe Sairin matko ŋine, Alekzandria matko ŋine, Silisia kepeo ŋine so Asia kepeo ŋine. \v 10 Ŋo Asuŋo yemo Stiwen dereret maine so koboboine zok manerop mangane, eŋe don raki, ŋei eŋe donŋo qekei wane zok manerop makararapkakoi. \v 11 Paki, eŋe isiu paki, ŋei natne sanka wetko ket okanonbi rakoi, “Ŋei yewa eŋe Mose so Anutu don qotkoine ra etoraki, ŋene det kakone.” \v 12 Eŋe tanik yale okane ŋei ŋerep magu so ŋetne mama, so ra rokop don kito ebo ebon wane ŋei, wetene qe pokkoi, pakiso, eŋe Stiwen wano ari kitatka malipka tebaka Kaunsol eŋano ma arikoi. \v 13 Eso eŋe ŋei natne isi don Stiwen wane aŋao more raikei wane bira ongoi, eŋe iwa yale rakoi, “Ŋei iwa eŋe naso baŋem ŋene detkaŋem Anutu wane Mat Kobekine iwa so ra rokop don erane don borikine ea naso baŋem qik ore more ra okanmaike, \v 14 ŋene detkaŋem, eŋe iwa yale rake, ŋeiwa yewa Yesu Nazaret welaine, oŋo mat Kobekine iwa baŋ mataliki siukeake, so Moseŋo ra rokop donba ŋebonge, yewa baŋ weneŋ ma papkayake, yale rake!” \v 15 Pakiso, ŋei korop Kaunsol urum kotino metkoi, eŋe deene Stiwenka kalilip kakoi paki, eŋe kau de kaitine yewa korop aŋelo mane wane de kait yale qelaŋane arike. \c 7 \s1 Stiwen Kaunsolwo Biŋek Don Ra Qelaŋange \p \v 1 Pakimo Pris Ŋetne Suaineŋo Stiwen qesonka rake, “Don iwa ŋei eŋe geŋano qe more ramami, ea welekatne me?” \p \v 2 Paki mo Stiwen eŋe donine mainge more iwa yale rake, “O, magakop tarekop, ŋine detpi, sogino ŋaboze Abraham eŋe Haran mi ari ari Mesopotamia kepeo metke, naso yewao Anutu qelaŋan gorop qeli welaine so Anutu zonomine kakapa suaine eŋe Abraham wano sarike, \v 3 Anutu eŋe sari more iwa yale olatke, ‘Ge kepe matŋone so ŋon tarekopŋone iwa qeliŋone more, noŋo kepe mane sikan ganikale, yewao wie arikene.’ \v 4 Yale wane Abraham eŋe Kaladia kepeine yewa qelige more wie ari Haran metke. Paki mo magaine seuki so ŋado baŋ Anutuŋo birakaki sari kepe iwa ukude gemami, iwao metke. \v 5 Anutu eŋe Abraham eŋine kepe biŋek mane malipka geakane wan(1) mita, ea wane rokop nigatnemde mane mi mange. Me kepe sisikatnemde mane mi sunkake, midakaka, ŋo Anutu eŋe rake, Abraham eŋe ŋado eŋine kepe biŋekine malipka geake, ea manikale. Pakimo ŋado ŋosa ŋabokoune eŋe yaleka wie more kepe yewa malipka gekei. Abraham eŋe medeune midaine geke, ŋo naso yewao Anutu eŋe don yewa siluŋ rake. \v 6 Anutu eŋe don maine iwa yale rake, ‘Doko ŋosa ŋabo tegokopŋone eŋe ŋei tego natne eŋane kepeo gekei. Pakimo ŋei tego natne yewa edo geŋane doko ŋosa ŋabokopŋone, ea biraonbi eŋe eŋane qelit qeqe okane eŋane urata ma geke. Paki, eŋe koma 400, ea wane rokop, manerop matalione gekei. \v 7 Ŋo baŋ ŋado, na ŋei ŋerep tego masi yewa okanmami, ea wane na dongo biraonikale, doko ŋosa ŋabo tegokopŋone, eŋe eŋane qelit qeqe gekei, paki eŋe kepe yewa qelige more sa arikei, eŋe sari naŋano kepe iwa wane bakom kito qelitne qe gekei.’ \v 8 Paki Anutu eŋe Abraham doko ŋosa ŋaboine eŋe Waom gorop tako rakot okane gekei wane, rara togon don ra more, eŋe yaene solaine kitasikei wane rakoke mange. Wane ŋado Abraham eŋe gipole Isak wakongiso, eŋe kaiwe mama 8 yewao, yaine solaine kitatke. Isak eŋe Yakop wane magaine, ŋo Yakop eŋe ŋei waomkopze 12 eŋane magaene. \p \v 9 “Yakop wane gipolekoune eŋe Yosep wane dere worik okan more, eŋe ŋei natne eŋano biraka more urata medep yauwine yale wesi makoi, pakimo, eŋe Ezipt kepeo ma arikoi. Ŋo, Anutu eŋe weneŋ eŋerop geke. \v 10 Wane oŋo mapitka more umat kine kine korop eao ŋine ma birakaki saki, wet maep so dereret wekumane mangi, eŋe Ezipt ŋei waom Parao wane kaitko kine kine okangi menaŋ menaŋine okan mageke. Parao, eŋe Ezipt wane ware ware suaine, wane Yosep mawakonka birakaki, Ezipt wane kepe ware ware ŋetne okange, pakimo, eŋe Parao wane matkotino kine kine korop ea wane ware ware okange. \v 11 Ŋado ŋara wane bodi suaine Ezipt kotino so Kanan kotino korop wakongi, ŋei ŋerep eŋe umat suaine zok maratkakoi, pakimo, aso ŋabokopze eŋe ŋara maine mi maratkakoi. \v 12 Ŋo Yakop eŋe yale detki ŋara eri Ezipt metke, paki Yakop eŋe aso ŋabokopze biraongi, mikep atak weku arikoi. \v 13 Ŋado koso ariu atak etke okange, pakimo, Yosep eŋe tarekoune eŋine kineine ra qelaŋane edane rake, ‘Na Yosep’ Naso eao Parao eŋe Yosep wane tego ea eŋe eŋine tarekoune, yale detonge. \v 14 Wane ŋado Yosep eŋe magaine Yakopŋo eŋano sariakane don raki ariki, magaine eŋe eŋine so, ŋei ŋerewekoune 75 ea wane rokopŋo sarikoi. \v 15 Paki Yakop eŋe Eziptwo ket ge more ea seukke, wane gipolekoune aso ŋabokopze eŋe weneŋ yalewaka eŋe weneŋ yewa ket ge more seukwarekoi. \v 16 Pakiso pareŋene ea ebu tewe one zinge koso Sekem ari dukongoi, deŋesere yewa mo sogino Abraham eŋe wesiŋo Hamor wane dokoine, Sekem matko, qole one more ebu make. \p \v 17 “Anutu eŋe ŋado eŋine nasoo kine kine baŋ mayakane sogino Abraham rara togon don olatke, ea togoleakane okangi, nasoine bomile sariki, Ezipt kepe Israel wane tego eŋe zok manerop wakone sua loule okangoi. \v 18 Pakimo, ŋado Ezipt wane ŋei Waom mane wakonge, ŋo eŋe Yosep ea mi detkake. \v 19 Ŋei yewa eŋe ŋenane tego ea isione masi borikine okan one geke, eŋe raki dokoene ŋei abubuo wakonbi, qela ŋadino touko me doku namugo biraonbi yeine seukmaŋkoi me engumaŋkoi. \v 20 Paki Mose eŋe naso yewao wakonge, eŋe medep wekumane paki Anutu eŋe eŋane siminkake, naga magaine eto meso karewe (3) ea wane rokop wareka gekoik. \v 21 Paki eŋe ŋadino tomoko birakau, Parao wane borasineŋo ma more eŋine medep yale bororom mauluke wareka geke. \v 22 Paki, Mose eŋe Ezipt eŋane papia urumgo wa more eŋane dereretene korop manerop detwareke, wane eŋe don togole zonom gorop raraino me urata mamaine, yewao ŋei ŋerep eŋe ka more eŋet biŋekine ora bukeu manerop wake. \p \v 23 Ŋado Mose eŋe komaine(40) qoeki, eŋe Israel ari tegokoune oniakane wetkeke, \v 24 eŋe kaki, Ezipt maneŋo Israel mane qe matali kake, paki eŋe Israel yewa qesiŋkake, paki eŋe Ezipt ŋeiŋo Israel ŋei yewa komu komune zok qe matalikake, ea wane Mose eŋe kimaine Israel ŋei yewa ka more, Ezipt ŋei yewa qeki seukke. \v 25 Paki, Mose iwa yale detke, ‘Naso iwa naŋane tego edo dere raikei, “Anutuŋo Mose qesiŋ kaki, ŋene qelit qeqe wikile uratao ŋine makok ŋonmaike.” ‘Ŋo Israel edo yale mi detkoi, eŋe yale mi dere qelaŋangoi. \v 26 Ea wane ŋadino kaiwe maneo Israel ŋei etke yakuwik, Mose eŋe erane osoetno sari otki paki, kito pese ma momoe osiakane okane more rake, ‘Ai, kimatke, ŋire tati ŋon, eamo onoka wane ŋiritne matali nagumamik me?’ \v 27 Ŋo ŋei mane kimaine matali kake, eŋe Mose kito papkaki zinge arike paki, eŋe rake, ‘Yai, ge maŋo ŋenane ware ware ra biragangi okoramaine? \v 28 Ge yatne Ezipt ŋei mane qenom seukike, yalewa koso na nekukenane okanmaine me?’ \v 29 Eŋe yale raki, Mose eŋe don ea dere kaet okane wie arike, eŋe ari mage Midian eŋane kepeo lotke more yewa lobo ŋei okane geke. Ŋado eŋe ŋerep mane make, paki medewetkine ŋei etke wakongoik. \p \v 30 “Pakimo koma 40 ari qoeki, kepe yaup papaine ŋei midaino aŋelo maneŋo wakonkake, eamo Sainai Bonaga osino, eki nigatne mane wakelerop, ea wane naune kotino gerep bolamine yale laweke, ea wane kotino agelo eao metke, \v 31 Mose eŋe ea ka more dereret urata ma mage rake, ‘Iwa onokakaŋo wakonmaike,’ yale ra osinoka kaulukeakane ra arike, pakimo Waom suaineŋo boka iwa yale olale rake, \v 32 ‘Na geŋane aso ŋabokopŋone eŋane Anutu, na Abraham so Isak so Yakop eŋane Anutu,’ raki, Mose eŋe qomine poradangi qise more kayakane kaetkake. \v 33 Pakimo, Waom suaineŋo olatke, ‘Kieŋonane kaweune kie kulitŋone, ea makokenom, kepe yewa okoramaine, ea kepe kobekine, eŋe naŋane kepe biŋek. \v 34 Na masi kine kine qotkoine Ezipt edo ŋei ŋerewekopne eŋano mamami, na nia ea mo korop ka waremaile, na Yuda ŋei ŋerep aroene mo derile, pakimo na ukude iwa Ezipt eŋane meteeno ŋine qesiŋ onikalane ketmaile, so umatene yewa ma birawe ariake, ea wane ge wienom, na biraganbe Ezipt arinom.’ \p \v 35 “Eŋe sogino Mose kito papka more olale rakoi, ‘Ge maŋo ŋenane ware ware so wano wanok ŋeize ra more biraganike?’ Pakimo, ŋei wa yewa Mose, eŋeka Anutuŋo aŋelo birakaki, eŋano ket more olatke. ‘Na ge bira ganbe, Israel wane ŋetne okora more tegoŋone zonom gorop qesiŋone more qelit qeqe wikile uratao ŋine makok one more ebu sakene.’ Waom eŋe aŋelo wane metino more gerep bolamino eki nigatno wakonkake \v 36 Mose eŋe ebu ari more, masi tanik kine kine togogole Ezipt make, so Kiwet Takitne so kepe yaup papaine ŋei midaino eŋe masi korop mawareke, eŋe koma 40 yale, kepe ŋei midaino geke. \v 37 So Mose eŋe oŋoka Israel ŋei ŋerep ra edange, ‘Baŋ Waomŋo kimaŋine ŋei mane ma birakaki, na yale propet okane mesiake.’ \v 38 Baŋ Mose eŋe aso ŋabokkopze Israel ŋei ŋerep eŋerop kepe yaup papaine, ŋei midaino gekoi, ŋado koso Mose weku oŋoka, eŋe ŋabokopze eŋerop gekoi, paki eŋe Sinai Bonagao yewa waki aŋeloŋo don olatke, naso yewao aŋeloŋo Mose Anutu wane ra rokop don togoninerop olatke, wane Moseŋo don yewa papiao qeke, wane ukude ŋene don yewa dapore detmaine. \p \v 39 “Ŋo ŋabokopze eŋe Mose wane don desikei wane bauene waki mi detkoi, midaka, eŋe ma papka more wet mali malipeneŋo koso Ezipt kepeo zinge arikei wane simile zok detkoi. \v 40 Eŋe Aron olatkoi, ‘Ŋene mi detmaine, Mose wano mo daleo wakonike, ŋei oŋo Ezipt kepeo ŋine iwen ŋone sarike, yale wane ge ŋenane waomkopze natne ebunom, pakimo edo ŋene alakane ŋebonbi, ŋene numa arikene.’ \v 41 Aron eŋe aŋaene teweke naso yewao bulamaka ŋei oŋa oŋaine maki motpi okoraki, eŋe waom isisine edom meteeneŋo makoi, ea wane kino ŋara soep engu mire mau zeki, ea wane epa kebu suaine ma more bulamaka oŋainane ewine kitokoi. \v 42 Eŋe yale okanbi, Anutu eŋe ea wane ra more ŋadekongi, eŋe kepe deine so meso serekin ea bakom kito meŋenone gekoi, wane propet eŋane papiaŋo iwa yale ramaike, \q1 ‘Israel magu ŋine sogino koma 40 yale kepe yaup papaine ŋei midaino ge more, ŋine bulamakau so lama engu ŋara soep mire epa kebu suaine mama ea ŋine maŋano ŋine dere more makoi? Naŋano ŋine, yem midakaka, \v 43 ŋine Molek anutu isisinane seli kise ea ma tewekkoi, eamo naŋane seli kisi midakaka, ea yemo nemu Rapan wane serekin oŋaine ea bakom kito tewekau paki, meŋenkamami, ŋine oŋa oŋa ea makoi so ŋine wet dereret ŋine anutu isisine eŋano motpi paki, ŋine wetŋineŋo naŋane ewene mi kitokoi, ea wane na ŋibu biraŋunbe kepe mat ŋinŋine ea qelige more Babilon eŋane kepe mat nat paromino ari yewa gekei.’ \p \v 44 “Sogino mokaka aso ŋabokopze eŋe kepe mat ŋei midaino gekoi, naso yewao eŋe Anutu Wane Seli Kise magekoi, Seli Kise yewa mo Anutu eŋe donine wele ma wakonge, Seli Kise yewa makoi, naso yewao yemo anutuŋo maikei wane rake, rokop eŋe makoi, ea yemo Moseŋo oŋa oŋa mo kake, ea wane rokop makoi, Anutu eŋe mo Mose yalewaka mayakane olatke. \v 45 Ŋado aso ŋabakopze eŋane dokoene eŋe Seli Kise ea ma more Yosuarop sari, ŋei tego natne eŋane kepe mat natne makoi, pakimo Waomŋo aso ŋabokopze eŋane kaitko ŋine esoponge. Naso yewao Anutu wane Seli Kise birau ket kepe yewao metke, mere sari mageki, ukude Dawit wane naso okanmaike. \v 46 Waomŋo Dawit wet maep okankake, paki Dawitŋo meŋenkaki, oŋo detkaki, Yakop wane dokoŋosaine eŋane urum mayakakatne mane maine mayakane, okange. Eŋe baŋ ea wane kotino waket Anutu meŋenka gekei wane, \v 47 pakiso Solomonŋo eŋane Bakom Urum ea baŋ make. \p \v 48 “Ŋo propet maneŋo iwa yale ramaike, Waom suaine wetika weti, eŋe ŋei meteŋo urum mamaine, eao mi waket met okanmaike, \v 49 Waom suaineŋo iwa yale ramaike, \q1 ‘Qeli eaŋo naŋane ŋei waom met metne okanmaike, ŋo kiene yemo kepe kutno more mere zonom makale, yale wane mo, ŋine naŋane mat dalino maikei wane okanmami? Na diawao mere zonom maikale? \v 50 Ea yemo na noŋom meteneŋo kine kine yewa korop ma warekole.’ \p \v 51 Ŋo Stiwen eŋe Kaunsol korop koso edange, “Ŋine wawaine ŋei, ŋine ket wetŋine midaine, qelaŋ magu eŋane rokop, naso baŋem ŋine ketŋine wongeki, Waom wane don mi det okanmami, ŋine Asu Koboboinane don mi dere, ea ma papka okanmami, ŋine aso ŋabo kopŋine eŋe okane gekoi, gegeŋine weku eaka okanmaike. \v 52 Sogine propet mane maŋo geki, eŋe masi maine okankakoi? Ea midakaka, ŋinane aso ŋaboŋine, eŋe Anutu wane don naŋene rara ŋei, propet korop wikile ebone more, natne enguwi seukkoi, ge mage koso Anutu eŋine qelit ŋei koboboine sariakane ra wakongoi, ŋei yewa weneŋ enguwi seukoi, pakimo, ŋine koso eŋine Waom Koboboine wetko ket okan nagu more qeqe ea ŋido okangoi. \v 53 Ŋine Waom wane ra rokop don, ea agelo eŋane meteo ŋine makoi, ŋo ŋine ea mi mogat kamami.” \s1 Eŋe Stiwen Wesiŋo Qeu Seukke \p \v 54 Kaunsol magu korop eŋe don ea detpi, qomeno qeki begiriŋgi, eŋe koto so sola weneŋ ŋet kitipke more, Stiwen wane koto gerep yemo manerop zok okangoi. \v 55 Ŋo Stiwen eŋe Asu koboboineŋo watka okorakane, eŋe qeliwo pore togoleka kalilipka okora potlotke, Anutu qelaŋane kake, so Yesu eŋe Anutu wane wazaino wonoken qeli ewe zonom so kibi maepine weneŋ metke, ea weneŋ kake. \v 56 Paki Stiwen eŋe rake, “Ŋine detmami, na qeli potlotke ŋei Welaze, Ŋei Wawainane Gipole, ea Waom wane wazaino wonoken metki kamaile.” \p \v 57 Ea wane eŋe togoleka boka kuroge more, ketene qewonge orodoŋ wie biririke ari Stiwen malip kakoi. \v 58 Pakimo eŋe esopkau, mat suainane ŋadino erinat ari waketki, eŋe kieke more wesi lewino seukeakane birakoi, mikep eŋe qesat don ra olale more, takotine ea kito qoke more, ŋei medep qaluwit mane eŋetine Saul eŋane kine magukkeu metke. \v 59 Paki, eŋe wesiŋo Stiwen kiŋ quŋ qekoi, Stiwen eŋe iwa yale meŋen kake, “O Waom Suaine Yesu, ge asu oŋa oŋane manom!” \v 60 Koso pese ket wawetine qe mere more, togoleka manerop boka rake, “O Waom suaine ge eŋane sot ea qelige ebonnom niget ganiake!” Stiwen eŋe yale ra more, so eaka seukke. Masi tanik ea mo Saul wane deino koboboineka eŋe Stiwen wano okangoi. \c 8 \s1 Saulŋo Doku Tau Tau Magu Ŋabaone More Engu Kito Okane Matalionge \p \v 1 Stiwen qeu seukke, ea wane doku tau tau magu eŋe Yerusalem osino metkoi, wane naso yewaoka kieke ŋabakopene edo zok manerop matali qetali okan ongoi, ea wane doku tau tau magu eŋe korop kaet ket nat nat Yuda so Samaria ari warekoi, pakimo aposolo enŋeneka Yerusalem metkoi. \v 2 Ŋei natne eŋe Waom wane masi koboine mogare gekoi, Waomŋo eŋane detki menaŋge, ea edo Stiwen dukka more, eŋe aro suaine zok manerop eŋane arokkoi. \p \v 3 Ŋo Saul eŋe doku tau tau magu zok manerop yeka matali oniakane geke, eŋe mat koto ari waket more, ŋei so ŋerep ebu waraŋ one sari, mulap urumgo bira onmaŋke. \s1 Eŋe Sigi Maep Samaria Yewao Ra Qelaŋangoi \p \v 4 Doku tau tau magu eŋe ŋaba eŋane kaetongi, kakakone ket mat maneo maneo ari more sigi maep ra qelaŋangoi, \v 5 Pilip eŋe Samaria wane mat mane suaine yewao ket more, Kristo wane eŋetine ora more, ea wane sigi maep, ea ra qelaŋan onge. \v 6 Ŋei ŋerep loutne manerop eŋe Pilip wane don detkoi paki, eŋe masi tanik togogole maki kakoi, ea detka more, eŋe ketene eŋanoka more metpi edange. \v 7 Ŋei ŋerep loutne manerop eŋe asu qotkoine kotoeno pake, wane asu qotkoine yewa eŋe togoleka aroke more, qeliŋ one saket arikoi. Paki ŋei loutne setene seu seune me kie meteene qotkoine, ea eŋe korop mo maine menaŋ warekoi. \v 8 Ea wane ŋei ŋerep eŋano bakom suaine zok manerop mat suaine yewa eŋano wakonge. \p \v 9 Ŋei mane mat suaine yewao metke, eŋetine Simon, eŋe sogino suŋa qare kine kine ma okanmaŋke, eŋe yale okangi, Samaria ŋei ŋerep korop eŋe wet dereret loutne detkoi, yale okangi so Simon eŋe ramaŋke, “Na, nae ŋei suaine mane.” \v 10 Paki, ŋei ŋerep eŋetenerop, so ŋei ŋerep eŋetene midaine, eŋe korop Simon wane don desikei wane sorin gekoi, eŋe rakoi, “Ŋei yewa eŋe Anutu wane zonom gorop gemaike, eŋe, ‘zonomine suaine’,” eŋe yale ramaŋkoi. \v 11 Pakimo, eŋe eŋane don desikei wane sorin gekoi, onoka wane, naso loutne eŋe masi kine mane maki, eŋe kau masi togogole yale okangi, eŋe wet dereret loutne detkoi. \v 12 Ŋo baŋ Pilipŋo sigi maep, Anutu wane qeli ewe zonom wane don kisi maine ea so Yesu Kristo wane sigi maep, ea ra qelaŋane edangi, eŋe naso yewao malipka more ŋei so ŋerep doku tau warekoi. \v 13 Pakiso, Simon eŋe yaleka malipka more, doku tau more, Pilip korop gekoik, eŋe kaki masi tanik kine kine togogole Pilipŋo maki wakongi, ka more oŋaine qaeki, dereret urata zok manerop make. \p \v 14 Aposolo eŋe Yerusalemka mere detpi, Samaria eŋe Waom wane don mo mamami, ea dere more, eŋe Petoroŋo Yohane biraotpi, ere eŋano ketkoik. \v 15 Ere ket more, Waomŋo qesiŋongi, Asu Koboboine makei, ea wane meŋen kakoik. \v 16 Eŋe Yesu wane eŋetko doku taukoi, ŋo Asu Koboboineŋo eŋane kuteno mi ket kitoke, \v 17 ea wane ere meteetne kuteno motpik, so eŋe Asu Koboboine korop makoi. \p \v 18 Simon eŋe otki aposolo etke, ere meteetne kuteno motpik, eŋe Asu Koboboine makoi, ea wane eŋe wesi erano ma sari more rake. \v 19 “Ŋire zonom yewa naŋano weneŋ motpik, pakimo na yale waka metene ŋei mane wane kutino motpe so, eŋe yale waka Asu Koboboine ea, eŋe maine mayake” \p \v 20 Yale rakimo Petoroŋo olatke, “Waomŋo kine kine ea wet pesek wane ŋebonmaike, ea ge maine wesiŋo mi qolekene, ea midakaka, ea wane wesiŋone ea mo geŋonerop sola gerepko weneŋ ŋisoki rap. \v 21 Geŋane wet dereretŋone ea Waom wane deino koboboine zok mi okanmaike, ea wane ge zonom so urata i wane kotino maine mi wakesikene, ea midakaka, \v 22 ea wane ge siluŋ wetŋone mainge more, masi tanikŋone qotkoine ea qelige more ŋadekkanom, paki, ge Waom suaine meŋen kanom, oŋo maine wet dereret ŋonane bailalaŋ so sot turuŋŋone ea ma biraki ariake. \v 23 Na yalewa ramaile, onoka wane na ganbe, ge naso baŋem Waom wane zonom iwa maikenane bailalaŋ det maŋkene, ea wane umat suaine kaukmaine, so dereretŋonane zoma qotkoine eaŋo borikine ma wakone more walip ganmaike.” \p \v 24 Pakimo, Simonŋo don iwa yale ra more main geke, “Ŋire siluŋ Waom suainano naŋane meŋenkauk, eŋe wet maep okane more qesiŋnangi, ŋire kine kine ea ramamik, ea naŋano koso mi wakoniake.” \p \v 25 Pakiso aposolo etke ere Waom Suainane sigi maep don ŋei ŋerep ra edanbik paki, Waomŋo kine kine erano make, ea wane ra wakone edane more, so ere koso zinge Yerusalem arikoik, ere numao Samaria wane mat loutne ea sigi maep don ra edane arikoik. \s1 Pilip Eŋe Etiopia Ŋei Eŋano Sigi Maep Don Ra Edange \p \v 26 Pakimo, Waom Suainane aŋeloŋo Pilip iwa yale olatke, “Ge wie more, kepe nat paromino rai woken arinom, numa yewa Yerusalem yuane qei Gaza ketmaike.” Numa ea ŋei midaine, yaup togole pamaike. \v 27-28 Eso Pilip eŋe wie more ari numao Etiopia ŋei mane kake, ŋei ea eŋe kepe ware ware suaine mane, eŋe Etiopia ware ware ŋerep waom Kwin eŋane wesi mat ware ware, eŋe labine mo kitokoi, oŋo Yerusalem sari Anutu ewine kito more, koso zinge Etiopia ariakane numao horsi kare kutno mere more propet Asia wane papia, ea dapore arike. \v 29 Pakimo Asuŋo Pilip olatke, “Ge horsi kare yewa wane osino ari ikop maratkanom.” \v 30 Paki, Pilip eŋe biririke osino ari more detkaki, eŋe propet Asia wane papia dapore metke, eŋe yale okangi, Pilipŋo rake, “Ge don yewa dapore kineine maine detkamaine me mida?” \p \v 31 Pakimo, ŋei yewa eŋe don iwa yale mainge rake, “Na ŋei maneŋo numa mi ra wakone sikan nangi, na noŋomka ea wane kineine dalino desikale? Ge sanom narop weneŋ horsi kare kutno mette.” \v 32 Waom Wane kibi nat parom dapotke, ea yemo iwa yale weneŋ ramaike, \q1 “Eŋe don mane mi rake, eŋe aŋaine kilipkeki, lama yale qeu seukeakane ma sarikoi, eŋe lama medeune zoune kitatpi mi arok maŋkei, yale waka ŋei yewa eŋe aŋaine mi aŋaŋge \v 33 Eŋe maket biraka more zok manerop mabaik kakoi, paki eŋe dongo biraka more eŋano don mane koboine mi rakoi, so eŋine tego me dokoine mane maŋo ŋei ŋerewekoune eŋano don kisi maine okangi rap? Midakaka, ea wane eŋe gegeine mau siukke, paki eŋe kepeo gegine ea koso mi geke.” \p \v 34 Ŋei yewa eŋe papia ea dapotki qoeki, eŋe Pilip olatke, “Na qeson ganbe, propet eŋe maŋane ra more don yewa rake? Eŋe eŋinane rake, me eŋe ŋei mane wane rake?” \v 35 Ea wane Pilip eŋe ŋei yewa don dapotke, ea wane kine ra wakone olatke, ea wane ŋadino yemo eŋe Anutu wane sigi maep ra qelaŋane more, Yesu wane kine natno kito olat wareke. \v 36 Eŋe numaka ari mage doku mane yewao ari lotkekoik, paki ŋei yewaŋo rake, “Doku kanom pamaike, ŋo na onokaŋo numane leŋnangi, na miti doku mi taumaile?” \v 37 Pakimo Pilipŋo rake, “Ŋo ge wetŋoneŋo korop malip kakeneo, ea yemo ge maine taugangale.” Eŋe don mainge rake, “Na Yesu Kristo malip kamaile, eŋe Waom wane medep.” \v 38 Pakimo, eŋe horsi kare ware ware olatki, ma walukkaki okorake, paki Pilip so ware ware ŋei yewa ere dokuo ket more so Pilipŋo eŋe taukake. \v 39 Pakimo, ere doku qeliŋka more sauk, eaka ikop Waom suainane Asuŋo Pilip ma arike, so ŋei ware ware eŋe koso mi kake, eŋe bakom kito more so numaine eaka mogare arike. \v 40 Ŋo Pilip eŋe Asdot matko lotke more, mat suaine loutne yewa ari korop Yesu wane sigi maep don ra qelaŋane ari mage ŋado baŋ Sisaria matko ari lotkeke. \c 9 \s1 Saul Eŋe Wetine Maingeke \p \v 1 Naso yewao Saul eŋe Waom suainane dokoine engu mataliongi, seukei wane don togogole rake, ea wane eŋe Mosop Ŋei Ŋetne Suaine eŋano ari, \v 2 olale rake, “Ge kibi mane Yuda magu Damaskus matko gemami, eŋane qe ninnom, ge iwa yale qekene, ‘Ŋene Saul iwa bira kaŋem ŋinano umaike, eŋe ŋei so ŋerep magu Yesu mogat kamami, ea ziaŋge ebu ma waraŋone, Yerusalem sari mulap urumgo biraoniake, ea wane birakamaine.’” \p \v 3 Eso Saul eŋe Yerusalem mat qelige more, moea Damaskus arike, eŋe ari Damaskus osino lotkeki, ikop eaka qelaŋan mane qeliwo ŋine yewaka eŋano ket more qelaŋan kake. Qelaŋan yewa mo zok manerop togogole. \v 4 Paki Saul eŋe mo eaka kepo ket rasu pa more, detki ŋei maneŋo don mane iwa yale olale rake, “Saul, Saul, ge onoka wane na neku matali qetali okan nanmaine me?” \p \v 5 Saul eŋe rake, “Waom, ge maŋo?” \p Pakimo eŋe rake, “Na Yesu, ge na zok manerop matali qetali okan nanmaine. \v 6 Ŋo ge siluŋ wie more, Damaskus mat suaino waketnom, pakimo baŋ ŋado ŋei maneŋo ge kine kine mane onokaka makene, ea eŋe golasiake.” \p \v 7 Ŋo ŋei natne eŋe Saulrop weneŋ arikoi, eŋe doneene midaki, zonomene ketki okorakoi, so eŋe don rake, ea detkoi, ŋo eŋe ŋei eŋine mane mi kakoi, \v 8 Saul eŋe wie deine pore kaki, deine zok mupke panamange, ea wane eŋe qesiŋka more, metino malipka ma ari Damaskus matko waketkoi. \v 9 Eŋe kaiwe karewe yale deine yeka mupke metki, eŋe ŋara doku mi neke yaupka pake. \p \v 10 Yesu wane qelit ŋei mane eŋe Damaskus matko geke, ŋei ea eŋetine Ananias, eŋe kulu kulu mane kaki, Waomŋo Ananias orake, paki eŋe olale rake, “Ananias!” \p Ananias eŋe dere more mainge rake, “Waom, na iwa metmaile.” \p \v 11 Waom eŋe Ananias olale rake, “Ge wie, numa eŋetine, ‘Numa Koboine,’ yewaka ari Yudas wane matko wa more, ŋei mane eŋetine, Saul, eŋe Tarsus matko ŋine, eŋe ka more, eŋine eŋetinane qesonnom, so eŋe yewa meŋenka metmaike, ea marat kam paki, eŋine kanom, \v 12 Saul eŋe solainane deine ea mo welekatne mupkeke, ŋo eŋe kulu kulu mane iwa yale kake, eŋe kaki ŋei mane eŋetine, Ananias, eŋe sari saket metine mawa eŋane kutno motke, paki eŋe deine ea koso mo maine menaŋkake.” \p \v 13 Ananias eŋe Waom wane don dere mainge rake, “Waom, ŋei ŋerep loutne eŋe ŋei ea wane donkisi nolatkoi, eŋe Yerusalem mat kotino geŋane ŋei ŋerep magu masi kine kine qotkoine okan one more zok manerop matalionge, so koso, \v 14 Mosop Ŋei Suaine eŋano ŋine rako rakok kibi maki, ŋei ea iwa Damaskus birakake, eŋe ŋei ŋerep iwa geŋane eŋet gora magemami, ŋei yewa oŋo geŋone magu ea ebu ari mulap urum togole bira oniakane sarimaike.” \p \v 15 Pakiso Suaineŋo iwa yale olatke, “Ge arinom, na ŋei ea naŋane qelit qeqe uratane mayakane mo birakakole, oŋo Israel kotino ŋei ŋerep, so ŋei ŋerep Israel ŋadino qelaŋ gemami, so kepe ware ware suaine, eŋane kaiteno naŋane eŋetne ra qelaŋoniake, ea wane ge arinom, \v 16 eŋe naŋane ra more wikile desiake, na noŋom wikile kine kine mo ea sikan kaikale.” \p \v 17 Waomŋo yale raki, Ananias eŋe ari more mat ea wane kotino waket more, metine mawa Saul wane kutno more rake, “Saul kimane, ge iwa sari dumao Yesu kene, Waomze Yesu oŋomka na geŋano bira nanmaike, ea wane Yesu eŋe deŋone ma menaŋgane more, Asu Koboboine qe watke more rokop ganiake.” \v 18 Ananias eŋe don olatki qoekiso, ikop yewaka kine kine natne, zawon lesoine yaleŋo Saul wane deino ŋine qoe qake ketpi, deine menaŋge, so eŋe wie okoraki mo Ananiasŋo doku taukake. \v 19 Saul eŋe ŋara neki ŋado zonomine koso motke. \s1 Saul Eŋe Damaskus Matko Don Maine Ra Qelaŋange \p Saul eŋe malip malip ŋei ŋerep eŋerop Damaskus matko kaiwe kareweka geke, \v 20 so eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo koboine ari more, Yesu eŋe Anutu wane gipole ea ra qelaŋange. \p \v 21 Ŋei ŋerep korop eŋe Saul wane don ea dere more, oŋaene qaeki, auye rakoi, “Ŋei yewaŋo ŋei ŋerep loutne eŋe Yesu wane eŋet ora bukeu wake, yemo korop mo Yerusalem mat kotino ŋine enguki seuke siukwarekoi, wane eŋe koso ŋei ŋerep ea yaline eŋe ebu more Mosop Ŋei Suaine, eŋano bira oniakane matzo iwa sarike.” \v 22 Ŋo Saul wane don raraineŋo yemo zok manerop zonominerop, ea Yuda eŋane Damaskus matko ra qelaŋange, so Yesu eŋe Kristo eŋe kepe ŋei magu borikino ŋine makok ŋoniakane, Magakŋo birakaki ketke, eŋe Saul wane don ea dere more Yuda ŋei Damaskus gekoi, oŋaene qaeki qiseu paki, don natne ra maket birakakei wane mi okangoi. \v 23 Kaiwe loutne qoekiso, Yuda edo lewage more Saul qeu seukeakane don numaine ra ma togolekoi, \v 24 ŋo ŋei maneŋo Saul don dereret ea mo olatke, paki Yuda ŋei eŋe mat suainane madet baŋem ea mo korop warekoi, ea mo ruoo so kaiweo Saul qeu seukeakane ra more yale okangoi. \v 25 Ŋo ruo mane Saul wane dokoine, eŋe Saul ma more mat wane wesi sen aŋaine mau lotkeki iwenka ari rosa suaine kotino birakau waket metki, so dokoine eŋe rosa mulapŋo bororom bororom mau qoroŋ qoroŋ ket kepo kitoki, Saul eŋe saket arike. \s1 Saul Eŋe Yerusalem Geke \p \v 26 Saul eŋe Damaskus qelige more, Yesu wane dokoine marat oniakane Yerusalem arike, eŋe Yesu dokoine eŋerop weneŋ lewaŋgoi wane ra arike, ŋo Yesu wane dokoine eŋe Saul mo Yesu wano takotkike, ea wane donkisi yewa dere mi malip kakoi, yemo eŋe koropŋo manerop zok kaetonge. \v 27 Pakiso, Barnabasŋo Saul qesiŋka more, aposolo eŋano iwenka ari edange, “Waomzeŋo Saul Damaskus matko numao maratka more olatke, Saul eŋe Yesu wane eŋetko Damaskus kaet midaine ra qelaŋange.” \v 28 Yale raki, so Saul eŋe aposolo eŋerop weneŋ geke, eŋe Yerusalem mat korop ari sari ge more, Waomzane eŋet kaet midaine ra qelaŋange, \v 29 ea wane Yuda ŋei natne eŋe Grik don rakoi ea Yerusalem gekoi, Saul eŋe ŋei ea don ra kitat okane aukoi, ŋo ŋei eaŋo Saul qekei wane ra numa dale maratka more qeŋem seukeake ra okangoi. \v 30 Pakimo, doku tau tau magu eŋe don kisi ea dere more, Saul Sisaria matko iwenka ari more birakau, Tarsus matko arike. \p \v 31 Saul eŋe ariki, so doku tau tau magu korop Yuda kepeo, Galili kepeo so Samaria kepeo eŋe ŋei maneŋo mi borikine kine kine mane okanongi, eŋe korop peamine gekoi, Asu Koboineŋo doku tau tau magu qesiŋongi togolekoi, maguo ŋei ŋerep zaleene suakiso ŋei ŋerep korop eŋe Waomze ewino kito gekoi. \s1 Petoroŋo Lida So Yopa Matko Arike \p \v 32 Petoroŋo mat baŋem mat baŋem ari sari okange, so Anutu wane ŋei ŋerep natne Lida matko gekoi, atak mane Petoroŋo ŋei ŋerep ea eŋano ari geke. \v 33 Naso yewao ea ge more, ŋei mane eŋetine, Ainias maratkake, Ainias wane kie metine yemo zok seu seune pake, ea wane Ainias eŋe koma eit(8) yaline kulu papainoka naso baŋem pageke. \v 34 Petoroŋo Ainias olatke, “Ainias, Yesu Kristoŋo ma menaŋ ganmaike, ge wie kulu papaŋone maulukenom!” Raki, ikopka Ainias eŋe aŋaine teweke, yewa kamde eweke more wieke. \v 35 Lida matko ŋine ŋei ŋerep korop so Saron kepe mat digin togogole ŋei ŋerep yewa gekoi, eŋe Ainias kau, mo menage wekumane okange, yale ka more, eŋe wet maingeu paki, zinge Waomze mogat kakoi. \v 36 Naso yewao, mali malip ŋerep mane, eŋetine Tabita Hebru dongo, Yopa matko geke, eŋane eŋetine mane Grik dongo ea mo Dorkas, eŋet ea wane kineine, yemo noniŋ zuba, ŋerep ea Yesu mogat ka more naso baŋem naso baŋem masi weku mane ma more, ŋei ŋerep aboŋene midaine qesiŋonge, \v 37 naso yewao Petoro eŋe Lida wane matko geke, naso maneo yemo Tabita zoma suaine zok manerop kaki pa eaka seukke. Seuki so kimakoune eŋe pareŋine ea saukka more, mat aŋaone mane kutno weti yewao birakau pake. \v 38 Yopa ea mat amaŋ mida, bamgo Lida osino metke, ea wane doku tau tau ŋei ŋerep Yopa gekoi, eŋe Petoro wane don kisi dere more don more more ŋei etke Yopa biraotpi, Petoro wano ari olatkoik, so eŋe rakoi, “Ge siluŋ mi mesikene, ge ikop ŋenano sarinom, ŋerep mane eŋe mo seukeakane okanmaike, ge siluŋ ikop mide biririke sarinom!” \v 39 Petoro eŋe aboŋine mauluke more, ererop weneŋ ari Yopa matko lotkeke, pakiso eŋe Petoro iwenka ari mat kutno weti aŋaine mane yewao wakoi. Ŋerep mala loutne eŋe urum eao watke rokopkekoi, Dorkas eŋe wisika geke, naso ea eŋe takot suaine so nigatne loutne ma more, ŋei ŋerep aboŋene midaine ebonge, ŋerep mala yewa eŋe takot ea Petoro sikanka more arokkoi. \v 40 Petoroŋo ŋerep korop urumgo ŋine raongi ket wareu eŋe wa wetine qe meŋenka more zinge pareŋ olatke, “Tabita wienom!” Yale raki so deine pore Petoro kaki paki mo eaka wie more metke. \v 41 Petoroŋo metino ma qesiŋkaki wie okorake, pakiso, eŋe doku tau tau ŋei ŋerep so ŋerep mala edora more, Tabita mo wisikae wie more, koso gege maratkamaike, ea edane sikanongi pakiso, birakaki metke. \v 42 Don kisi yewa Yopa mat Petoroŋo make, ea wane korop lolike watke rokopkeke, ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom detlukka malipka more mogat kakoi. \v 43 Pakiso, kaiwe loutne Petoro eŋe Yopa matko geke, so ŋei mane, eŋe bulamakau so osom solaine natne ma urata natne eaŋo mamaŋke, ŋei yewa wane eŋetine Saimon, eŋe ŋei ea eŋerop eŋane matko geke. \c 10 \s1 Petoro Eŋe Kornilius Wane Matko Arike \p \v 1 Ŋei mane Sisaria matko geke, eŋetine Kornilius, eŋe Roma kawali ŋei magu(100) eŋane ŋetne. Kawali ŋei magu ea eŋane eŋetene “Italian wane kawali ŋei magu.” \v 2 Kornilius eŋe Anutuŋo onokaka wane simin kamaike, ea malipka more ewine kitoke, eŋine so dokoine korop eŋe Anutu wane bango tamge more, eŋetine ma bukeu wake, so eŋe Yuda ŋei aboŋene midaine qesiŋ onmaŋke, ŋo meŋe meŋen yemo Anutu wano meŋenka mageke. \v 3 Rarap maneo 3 kilok, kepe qoe qoe naso, eao eŋe kulu kuluo yale kine kine mane kake, eŋe Anutu wane aŋeloŋo tingo kaki, aŋeloŋo eŋe sari mat koto saket olale iwa yale rake, “Kornilius!” \p \v 4 Pakimo, Kornilius eŋe eŋano pore kalilipka more, kaetkaki siluŋ rake, “Waomne daleo?” \p Aŋelo eŋe donine mainge rake, “Anutuŋo geŋane masi weku mane ŋei ŋerep wesi aboŋene midaine geu, ge qesiŋ onmaine so kine kine wane qekau, ge mapik onmaine, ea mo Waomŋo ka more meŋen meŋenŋone dere more, siminkaki qesiŋ ganiake. \v 5 Ge nasomde iwaka ŋei mane bira onnom ari, ŋei mane eŋetine Saimon, ŋo maneine Petoro, eŋe Yopa gemaike, iwa iwenka sarikei wane bira onikene. \v 6 Petoro eŋe Saimon osom solaineŋo kine kine mama eŋane matko kulit gemaike, Saimon eŋe matine yemo kiwet mezeno gemaike.” \v 7 Aŋelo, eŋe yale ra more Kornilius don olatki qoeki arike, pakimo Kornilius eŋe ŋei etke etoraki sarikoik, ŋei mane eŋe Anutu ewine kito more Kornilius wane matino geke, eŋe Kornilius maulukka mageke. Kornilius eŋe ŋei ea so kawali ŋei mane so qelit qeqe ŋei etke edoraki sarikoi. \v 8 Sariu so Kornilius eŋe kine kine wakonge ea wane done edane more mauluke, so Yopa biraongi arikoi. \s1 Petoroŋo Kine Kine Kulu Kuluo Yale Kake \p \v 9 Korniliusŋo ŋei biraonge, eŋe ari mage numao pakoi, kepe qaeki, ŋei etke so etke ea eŋe Yopa osino ariuso, kepe deine mo oŋa bango okangi, mo Yopa matko lotkekoi, pakiso naso yewao Petoro eŋe tiri woka mat bakino kutno meŋen kayakane wake. \v 10 Yewa meŋenka more ŋara wane seuke more, qelit qeqe ŋei mane ŋara maulukeakane olatke. Qelit ŋei eŋe ari ŋara maulukki, so Petoro eŋe kulu kulu yale kine kine mane de kuneŋine kake. \v 11 Petoro eŋe kaki qeli aŋaŋgi, kine kine mane ketke, ea yemo lap lap kakapa suaine mane yale wakonge, eamo wazaine etke so etke pise pisiine ea yale waka metki, laplap ea bira qesuŋkaki, kepeo qeredege ket sarike. \v 12 Osom kine mane kine mane, koma, logum, parewa, naŋi zubaine, ea eŋe korop laplap ea wane kotino watke pakoi. \v 13 Ŋei maneŋo Petoro olatke, “Petoro, ge wie qe nenom!” \p \v 14 Pakimo, Petoroŋo mainge rake, “Waomne, na maine mi okanikale, Mose eŋe osom kine kine iwa pamami, ea korop qotkoine, Yuda tegoŋo mi nenine rake, sogino na osom yaline mane mi nekole.” \p \v 15 Ŋei eaŋo Petoro koso olatke, “Anutuŋo kine kine ra sauk okangi libeka okange, ge maine misuk raikene, ‘mi nenine’ . \v 16 Laplap ea atak karewe ket wakongiso, koso ikopka qeliwo mainge more waraŋgi kerewake.” \p \v 17 Waki, so Petoro eŋe dereret urata so dere qeka okane more rake, kulu kulu iwa kele, ea wane kine yemo daleo? Eŋe dereret urata yale ma metkiso, ŋei magu natne Korniliusŋo biraonge, eŋe lotkekoi, eŋe sari lotke more, ra qeson okane rakoi, Simon wane mat, eamo diawao metmaike? Eŋe yale ra qesone ari mageso, madetko lotke more yewa okorakoi. \v 18 So eŋe qesone more iwa yale rakoi, “Ŋei mane eŋetine Simon Petoro eŋe iwa kulit gemaike, ŋei ea eŋe iwa metmaike me mida?” \p \v 19 Ŋo Petoroŋo yemo eŋe kulu kulu kake ea wane kine desiakane ziaŋka mat kutno weti metke, naso yewao Asu Koboboine eŋe Petoro olatke, “Detnom, ŋei karewe eŋe qelawa sari ge ziaŋ ganmami. \v 20 Yale wane ge wie ketnom, na ŋei ea biraonbe sarimami, ea wane ge aboŋone mauluke more ikop ket eŋerop arinom, ge dereret urata koso misuk maikene, ŋei yewa noŋom biraonbe sarimami.” \v 21 Rakiso, Petoro eŋe ŋei ea eŋano ket ŋei ea edange, “Ŋei iwa ŋine na ziaŋ nanmami, yemo na iwa, ŋo ŋine onoka wane sarimami?” \p \v 22 Yale rakiso, ŋei ea eŋe mainge olatkoi, “Kawali ŋei magu(100) eŋane ŋetne, eŋetine Kornilius, oŋo bira ŋongi sarimaine, oŋo ŋei wele, eŋe Anutu eŋetine ora mawa kamaike, so Yuda ŋei ŋerep Kornilius ewine kito okanmami. Anutu wane aŋelo mane oŋo Kornilius olatke, eŋe goŋo don mane daleo ra qelaŋane olatnom desiakane newan ganmaike.” \v 23 Petoro eŋe don ea dere more, ŋei ea eŋe mat yewao ruoo kulu paikei wane newanonge. \p Kepe qaeki, Petoro eŋe aboŋ mauluke more, eŋerop arike, doku tau tau ŋei ŋerep natne, Yopa ŋine eŋe eŋerop weneŋ arikoi. \v 24 Petoro so ŋei magu ea eŋe ari mage numao pakoi, qaekiso kaiwe maneo Petoro eŋe Sisaria matko lotkeke, Kornilius eŋe weŋem sotakkoune so kimakoune natne newan ongi, sari matino Petoro toma kakoi. \v 25 Petoro eŋe matko wayakane okoraki, Korniliusŋo maratka more Petoro wane kino kepeo ket rasu more, umi ket kaitne kepeo uakake. \v 26 Ŋo, Petoro eŋe maki wieki olatke, “Wienom! Na kepe ŋeika.” \v 27 Petoro eŋe Kornilius don olatki, ari mat koto wakoik, ŋei ŋerep loutne lewage more erane toma metkoi. \v 28 Petoro eŋe yale edange, “Ŋidom detlukmami, Yuda ra rokop don togonŋo iwa yale ramaike, Yuda ŋei mane eŋe Yuda tego ŋadino, qelaŋ ŋei, eŋerop maine kulit mi geake, so Yuda mane eŋe tego ea eŋane osoeno mi ariake, ŋo na yemo Anutu oŋom mo sikan nanike, Anutu wane deino me kaitko, na mi raikale, Anutu wane zonom me deinane qelaŋanŋo ŋei mane wane sot turuŋ me panaman mane mi mataliki siukeake, ea midakaka. \v 29 Ea wane na ŋinane don dere mi qile, na ŋinane don boka woka ea dere iwa sarile, ea wane na qeson ŋunmaile, ŋine onokaka wane rau na sarile? Eaka rau na detpe.” \p \v 30 Pakimo, Kornilius eŋe mainge iwa yale rake, “Kaiwe karewe bano, naso yewao, 3 kilok na matne koto mere meŋen kakole, ikopka ŋei mane laplap qelaŋinerop eŋe naŋane kaitno okora more, \v 31 nolatke, ‘Kornilius! Anutuŋo geŋane meŋe meŋen dere more geŋane masi weku mane kake, \v 32 ea wane ge ŋei mane Yopa bira kanom, eŋe ari Saimon Petoro maratka more, iwa sariakane olatkep, Petoro eŋe Saimon, osom solaine mama eŋerop metmaike, eŋe matine kiwet osino kulit gemaike’ . \v 33 Yale raki, so na ikopka ŋei natne biraonbe sariu mo, ge masi weku mane okane more sarimaine. Naso iwao, ŋene korop Anutu wane kaitko mere geŋane don desikenane tomamaine. Anutuŋo ge kine kine ginge, ge ea korop ra qelaŋannom desikene.” \s1 Petoro Eŋe Kornilius Wane Magu Ra Qelaŋanonge \p \v 34 Kornilius eŋe yale rakiso, Petoro eŋe kieke rake, “Na iwa mo detlukmaile, Anutuŋo ŋei ŋerep korop eŋano masi tego wekuka raki paki detongi, magu weku okanmami. \v 35 Ŋei ŋerep kepe baŋem maguine maguine, eŋe Anutu ewine kitokeiwo, so koboine ge okanikeiwo, Anutuŋo ŋei ŋerep ea eŋane simin kaki qesiŋ oniake. \v 36 Ŋine don iwa yale eamo detmami, Anutuŋo Israel tego ŋebonge, eŋe sigi maep don iwa yale ra qelaŋange, Yesu Kristo eŋe kepe baŋem ŋinane Suaine, oŋo ŋebuki, ŋene Anuturop wet weku okangone, ŋine ea korop detlukmami. \v 37 Ŋine ŋidom kine kine korop wakonge, eamo detka waremami, eamo Israel kepeo Yohaneŋo ŋei ŋerep doku tauonge, sigi maep ra qelaŋange, ea wane ŋadino mo korop wakon wareke, Yesuŋo urata eamo Galili kepeo kieke more, maki takotke kepe baŋem rokopke ari wareke, ŋine eamo korop detlukmami. \v 38 Anutuŋo Yesu, Nasaret ŋine Asu Koboboine zonominerop qe watke rokopkake, Yesu eŋe kepe baŋem lolike korop masi weku mane ma more, ŋei ŋerep Satan wane asu qotkoinerop ma menaŋ onge. Anutuŋo Yesurop geke, ea wane, eŋe kine kine maki, ea wakonge, ŋine ea korop detlukmami. \v 39 Yesu eŋe kine kine Israel eŋane kepeo so Yerusalem kotine make, ŋene ea korop kakone, pakiso eŋe Yesu kibego qeu seukke. \v 40 Ŋo, kaiwe mama karewe kutno Anutuŋo eŋe ma wisikaekaki, wie more ŋei ŋerep eŋano wakonge. \v 41 Ŋei ŋerep korop eŋe mi kakoi, Yesu eŋe seuseuo ŋine koso wisikae wieke, Anutuŋo ŋene bira ŋongi, ŋene koso Yesurop weneŋ doku so ŋara nekone. \v 42 So Yesu eŋe ŋene urata don ŋebone more ŋedange, ŋene ŋei ŋerep eŋano miti don iwa yale ra qelaŋanikenane ra ŋedange, Anutuŋo Yesu eŋe ŋei ŋerep wisikaune so seuseune kineene ma wanokoniakane birakake, ŋene don ea ŋei ŋerep edangene. \v 43 Anutu wane qelit ŋei propet eŋe korop Yesu wane don ra qelaŋangoi, paki, eŋe iwa yale rakoi, ŋei mane eŋe Yesu wane don dere mogat kayakeo, eŋe Anutuŋo ŋei ea wane sot turuŋine ea korop Yesu wane eŋet malipka maikane, qeliŋka maniake.” \s1 Ŋei Ŋerep Qelaŋ, Israel Ŋadino, Asu Koboboine Ebonge \p \v 44 Petoro eŋe sigi maep don ra okoraki, eaka Asu Koboboineŋo ŋei ŋerep korop Anutu wane don dere metkoi, eŋane kuteeno ketke. \v 45-46 Yuda tegoo ŋine doku tau taune Petororop weneŋ sarikoi, yewa eŋe detpi don kuneŋine kine mane kine maneoka, Anutu bakom kito eŋetine ore ma wiekoi, paki eŋe dereretene qeyauki qise more, iwa yale rakoi, “Kau, Anutu eŋe qelaŋ ŋei ŋerep Asuine Koboboine ebone more, mainongi eŋane biŋek mo okanmami.” Pakimo, Petoroŋo iwa yale rake, \v 47 “Ŋei ŋerep tego iwa Asu Koboboine mo mamami, eŋe mo ŋenze rokop okanmami, ea wane mo koso maŋo mane doku taukei wane rawetoniake?” \v 48 So Petoro eŋe koso ŋei ŋerep yewa eŋe edange, “Ŋine ukude mo iwa Yesu Kristo wane eŋetko doku taukei!” Eŋe doku tauwi qoekiso, eŋe koso eŋerop kaiwe mama natne weneŋ gekei wane ra olatkoi. \c 11 \s1 Petoro Eŋe Kornilius Wane Donkisi Mali Malip Magu Yerusalem Edange \p \v 1 Petoro eŋe qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino Anutu wane don edange, aposolo natne so mali malip magu Yuda kepe korop Anutu wane don kisi ea detkakoi. \v 2 Naso yewao mali malip magu keueno ŋine ŋei natne edo iwa yale rakoi, “Ŋei qelaŋ natne Yuda ŋadino eŋe Yesu mogat kakei wane, yaene solaine kitasikei.” Pakimo, Petoro eŋe Yopa ŋine zinge Yerusalem ari lotkeki paki, Yuda ŋei edo Petoro ra wetkakoi, \v 3 Eŋe iwa yale rakoi, “Ŋei ea eŋe yaene solaine mi kitatkoi, ge eŋane matko arikone, ari ŋei yewa eŋe yaene solaene mi kitatkoi, ge eŋerop mere ŋara nekone!”. \v 4 Yale rau so Petoro eŋe kine kine wakonge, ea korop ra qelaŋane edange. \p \v 5 “Kaiwe mane na Yapa matko meŋenka more kulu kulu mane kakole, laplap suaine wakonge, kine kine natne eŋe laplap ea nat parom etke so etke piseke so yale waka laplap qeliwo ŋine qeredege ket more, naŋane osono lotkeke, \v 6 na mat osomine, osom zubaine, koma, logum, parewa so naŋi zubaine laplap kotino ongole. \v 7 Pakiso, ŋei maneŋo nolatke, ‘Petoro, ge wie more engu nenom!’ \v 8 Ŋo, na mainge rakole, ‘Waom, na mi okanikale midakaka! Mose eŋe osom kine kine mi nenine rake, sogino na osom ea mi nekole’ . \v 9 Ŋei ea qeliwo ŋineŋo koso nolatke, ‘Anutuŋo kine kine ea mo raki libeka okange, ge maine misuk raikene, ‘mi nenine.’ \v 10 Atak karewe laplap ket wakongi kawe, so koso qeliwo wake. \v 11 Naso yewao Kornilius wane ŋei karewe Sisaria ŋine Simon wane matko lotkekoi. \v 12 Asu Koboboineŋo naŋano wakonnane rake, ‘Ge eŋerop ikop arinom.’ Ŋei 6 ŋenze mali malip magu, Yopa ŋine eŋe narop weneŋ Siraria arikoi, paki ŋene koropŋo Kornilius matko wa ketkone. \v 13 Eŋe eŋine donkisi ŋedange, eŋe aŋelo maneŋo matine koto wakonkaki paki olatke, ‘Ge ŋei mane Yopa birakanom, eŋe ari Saimon Petoro maratka more, iwa iwenka sariake. \v 14 Petoroŋo don welerop ŋidaniake, ea wane Anutuŋo ge so dokoŋone baŋ korop ma menaŋ ŋuniake’ \v 15 Pakiso, na eŋe don kieke edanbe, so Asu Koboboineŋo eŋane kuteno ketke, Asuŋo sogino ŋenane kutzo ketke, masi yaleka okane ketke. \v 16 Ketki, so na don mane detsorokkole, Waomzeŋo rake, ‘Yohane eŋe ŋei ŋerep doku tauonge, ŋo, noŋo ŋine Asu Koboboine ŋibonikale.’ \v 17 Sogino ŋene Waomze Yesu Kristo mogatkaŋem so Anutuŋo ŋene Asu Koboboine ŋebonge, naso iwa na kaulukmaile, yalewaka, Anutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino, Asu Koboboine ebonge, na Anutu maine mi rawetkakole!” \p \v 18 Petoro eŋe raki qoeki, mali malip magu eŋe dere more, Petoro mi rawetka more, Anutu wane eŋetine mau waki rakoi, “Anutuŋo rake, ‘Ŋei ŋerep qelaŋ, Yuda ŋadino, eŋe sotene ŋadek kaikeiwo, na eŋe ebuwe gege togongo wakesikei.’” \s1 Mali Malip Magu Eŋe Antiok Matko Gekoi \p \v 19 Naso sogino Kaunsol eŋe Stiwen qeu seukki, so mali malip ŋei ŋerep wikile suaine detkoi, ea wane kakak nagu arikoi, eŋe Yerusalem ŋine Ponisia kepe, Saiprus sia so Antiok matko arikoi. Eŋe Yuda ŋei ŋerep eŋanoka don kisi maine ra qelaŋane edangoi. \v 20 Ŋo mali malip ŋei natne, Saiprus sia so Sairin matko ŋine eŋe qelaŋ ŋei ŋerep, Yuda ŋadino gekoi, eŋano yaleka ra qelaŋane edangoi, eŋe Waomze Yesu wane don kisi maine Antiok matko ra qelaŋane edangoi. \v 21 Waomzeŋo ŋei ea zonom ebonge, ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom malipka more, Waom wano wetene maingekoi. \p \v 22 Mali malip magu Yerusalem kotino gekoi, eŋe donkisi ea dere more Barnabas, Antiok matko birakau arike. \v 23 Barnabas eŋe Antiok ari lotke more, so Anutuŋo dalino ŋei ŋerep mosop onge, eŋe ea ka more bakomine kitoke. Eŋe ŋei ŋerep qebinone rake, “Ŋine Waomze wetŋineŋo naso baŋem malip kaikei.” \v 24 Barnabas eŋe ŋei wele, mali malip so Asu Koboboineŋo eŋano watke rokop kake, ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom mogat kakoi. \p \v 25 Urata ea qoeki so Barnabas eŋe Tarsus matko ari Saul ziaŋkake. \v 26 Barnabas eŋe maratka more, Saul iwenkaki ere Antiok arikoik. Koma weku Saul so Barnabas mali malip magu eŋerop lewaŋgoi, ere ŋei ŋerep magu suaine kito ebongoik. Antiok mat welaine eŋe malip malip magu eŋane masi ka more, eŋetene “Kristen” edorakoi. Eŋet iwa sogino mi wakonge. \p \v 27 Naso yewao propet ŋei natne eŋe Yerusalem ŋine Antiok arikoi. \v 28 Ŋei mane, eŋetine Agabus, eŋe mali malip magu keueno wie okora more, Asu Koboboine eŋane zonomineŋo olatki rake, “Ŋara wane bodi suaine kepe baŋem kepe baŋem wakoniake”. Naso Klaudius, Roma kepe ware ware geke, naso ea ŋara wane bodi wakonge. \v 29 Mali malip magu, eŋe lewage rau togoleke, “Ŋene bonep bonep wesi aboŋze wane kop qeturage more, mali malip kimaze Yuda kepeo birakakene.” \v 30 Yale ra more wesi aboŋ qeturage more, Barnabas so Saul eponbi, so Barnabas so Saul ere Yerusalem ma ari more, mali malip magu ŋei suaine ebongoik. \c 12 \s1 Herotŋo Yakop Qeki Seukiso Petoro Mulap Urumgo Birakake \p \v 1 Naso yewao kepe ware ware Herot eŋe mali malip magu wikile kieke ebonge. \v 2 Eŋe kawali ŋei koune edangi eŋe Yakop, Yohane wane tatine pilaŋŋo qeu seukke. \v 3 Herot eŋe masi ea maki, so Yuda ŋei ŋerep eŋe kau siminonge, ea wane eŋe kawali ŋei koune biraongi, so eŋe Petoro mulap urumgo birakakoi, Yuda eŋane zonom ma met met nasoo so mere bret sap saune ne okangoi, naso yewao. \v 4 Eŋe Petoro malipkaki paki, mulap urumgo birakaki waketke, paki kawali magu etke so etke, eŋe Petoro ea eŋane meteo birakake, paki eŋe eŋane diam okorakoi, paki tego etke so etke ea ŋine mapok ongi, kawali ŋei eŋe koso etke so etke so etke so etke okangoi. Paki Herot eŋe detke, ŋado Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso qoeki, eao Petoro ma ari more ŋei ŋerep eŋane kaitko qewe seukeake. \v 5 Herot eŋe Petoro mulap urum koto birakaki metke, ŋo mali malip ŋei ŋerep eŋe Petoro wane ra more Anutu wano togole meŋenkakoi. \s1 Aŋelo Eŋe Petoro Mulap Urumgo Ŋine Iwenka Ketkoi \p \v 6 Qaeki Herot eŋe Petoro iwenka ari dongo birakayakane wetkeke, ŋo qei kino mi okangi, ruoo Petoro eŋe kawali ŋei etke erane keuetno kulu pake, eŋe mulap senŋo lukkakoi, ŋo kawali ŋei eŋe mulap ŋei eŋane mat madetko diam okorakoi. \v 7 Ikopka, Anutu wane aŋelo maneŋo mulap urum koto okoraki, so qelaŋaneŋo mulap urum koto qelaŋange. Aŋelo eŋe Petoro wokino ma wirikaki wieki olatke, “Ikop! Wienom!” Raki eaka ikopka mulap metino ŋine qoe ketke. \v 8 Pakiso aŋeloŋo olatke, “Ge radepŋone ramu more kie kulitŋone bira makatakenom.” Petoro eŋe yale okangi, aŋeloŋo koso olatke “Ge momo takotŋone bira more na mogat nanikene”. \v 9 Petoro eŋe aŋelo mulap urumgo ŋine mogatka saketke. Kine kine iwa wakonge, Petoro eŋe mi detlukkake. Eŋe wetke rake, “Kulu kulu mane kamaile,” yale ra wetkeke. \v 10 Ere kawali ŋei magu mane ea yuan ongoik. Paki ere koso ari kawali ŋei magu mane ea yuanone more, mulap urum wane madet suaino lotke more, mat suaino wakesikeik wane ariuk, so madet ea oŋomka qoe lalaŋgi, mat ŋadino waketkoik. Ere numa maneo ketpik paki, ikopka aŋelo eŋe Petoro qeliŋkake. \p \v 11 Pakiso, kine kine wakonge, ea Petoro eŋe detlukka more rake, “Welekatne, Herot so Yuda ŋei ŋerep eŋe na wikile ninikei wane detkoi, ŋo Waomnane aŋeloineŋo birakaki, ket na mulap urumgo ŋine iwennane ketmaike, Herot so Yuda ŋei ŋerep eŋe mi matali nanikei.” \p \v 12 Petoro eŋe yale dere more Maria wane matko arike, Maria eŋe Yohane Mareko wane nagaine. Ŋei ŋerep loutne mat eao lewage meŋenkakoi. \v 13 Petoro eŋe mat madetko lotke more madet ŋadino yatoke. Paki so qelit ŋerep mane eŋetne Roda, oŋo don turuŋine maingeakane sarike. \v 14 Ŋerep eŋe Petoro wane done mo detkake, ŋo eŋe qom sua so kaet ŋerep, ea wane eŋe Petoro wane nigetkaki, eŋe madet mi lalage, eŋe zinge ari don kisi ea ŋei ŋerep edange. \v 15 Ŋei ŋerep eŋe dere more olale rakoi, “Ge qelaŋ okanmaine!” Ŋo eŋe koso sorinone edangi, ŋei ŋerep eŋe rakoi, “Aŋelo maneŋo sarimaike.” \p \v 16 Don yale auye rauso, Petoroŋo takotke edoraki, eŋe sari madet lalage more, kau paki, oŋaene qaeke. \v 17 Petoro eŋe metineŋo ma zop onge, ea wane ŋei ŋerep eŋe donene midaine metkoi, yale metpiso Anutuŋo dalino okane more, eŋe mulap urumgo ŋine iwenka ketke, Petoro eŋe ea wane korop raqelaŋane more edange paki rake, “Don kisi iwa Yakop so mali malip magu natne korop edan warekei.” Yale ra more eŋe Yerusalem qelige more mat maneo arike. \p \v 18 Kepe qaeki so mulap urum wane diam gege ŋei eŋe kaet suaine ongi, dere mezet okane qesonnagukoi. “Petoro eŋe diao arike?” \v 19 Herot eŋe ware ware ŋei loutne edangi, eŋe ari Petoro ziaŋka more mi maratkakoi. Herot eŋe ware ware ea wanokone more kawali ŋei natne edoraki, so eŋe ware ware enguwi seukkoi. \p Herot eŋe kine kine ea ma more Yuda kepeo qelige more Sisaria matko arike. \s1 Herot Eŋe Seukke \p \v 20 Herot eŋe Tire so Sidon mat welaine eŋane sotine osike, paki mat welaine eŋe Herot korop lewaŋgei wane arikoi. Mikepka eŋe Blastus mau eŋane ŋadeeno arike, eŋe Herot wane mat ware ware oŋo qesiŋoniakane eŋe qesonkakoi. Pakiso, eŋe Herot wano ari peam dume niakane, ea wane eŋe Herot olatkoi. Onoka wane Sidon Tire mat welaine eŋe Herot wane kepeo ŋine ŋara aboŋ korop qole okangoi, ea wane eŋe Herot sot osi osiine ea qoeakane sorinka meŋenkakoi. \p \v 21 Herotŋo kaiwe naso mane motke, paki kaiwe naso yewao eŋe ware ware wane kibi auke, paki eŋe ari ware ware met met wane kutno pese metke, eŋe mere don suaine edange. \v 22 Ŋei ŋerep eŋe don dere more boka rakoi, “Iwa mo Anutu mane wane aŋa don me ŋei mane wane aŋa don mida!” \v 23 Ikopka Anutu wane aŋelo maneŋo Herot qeke. Qeki koma koma eŋe Herot qomine ki lotke neu, so seuke. Onoka wane Herot eŋe Anutu ewino mi kitoke, ea wane aŋeloŋo qeki seukke. \p \v 24 Naso yewa Anutu wane don takotke more sua matko matko arike. \v 25 Barnabas so Saul ere urataetne Yerusalem matko mauk qoeke paki, ere koso zinge arikoik, ari Yohane Mareko ebuwik ererop arikoi. \c 13 \s1 Antiok Mali Malip Magu Eŋe Barnabas So Saul Biraotpi Miti Urata Ari Makoi \p \v 1 Antiok mali malip magu eŋane keueno ŋine propet ŋei natne so kito ebo ebon ŋei natne eŋe gekoi. Eŋane eŋet tego iwa yale Barnabas, Simeon, eŋetine mane, “sigitne” orakoi, Lusius, eŋe Sairini matko ŋine, Manain, eŋe Herot Antipasrop matetne weku, so Saul \v 2 Mali malip magu eŋe Waom qelitine qeu paki, so ŋara wane sawe gekoi. Naso yewao, Asu Koboboineŋo magu ea edane rake, “Na Barnabas so Saul naŋane urata wane mo biraotkole, ea wane ŋine ere bira osikei.” \p \v 3 Don ea qoeki so eŋe ŋara sawe mere more meŋenkakoi paki, meteene kutetno more so Barnabas so Saul biraotkoi. \s1 Barnabas so Saul Ere Saiprus Siao Arikoik \p \v 4 Asu Koboboineŋo Barnabas so Saul biraotki so ere seki zakeo Selusia matko ari seki mane ma more Saiprus siao arikoik. \v 5 Ere Salamis matko lotke more, Anutu wane don Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo wa more ra qelaŋangoik. Yohane Mareko eŋe urata qesiŋ osiakane ererop metke. \p \v 6 Eŋe sia korop kitare ari more, Papos matko lotke more, ŋei mane eŋetine Baryesu marat kakoi, ŋei ea eŋe propet ŋei isisine, eŋe suŋa qare ŋei Yuda tego ŋine. \v 7 Baryesu so sia ware ware ere kima okangoik. Ware ware ea, eŋetine Sergius Paulus eŋe dereretine suaine ea wane eŋe Barnabas so Saul ere eŋane kaitko sarikeik wane etorake, eŋe Anutu wane don desiakane detke. \v 8 Ŋo suŋa qare ŋei mane, eŋetine Elimas oŋo kitat otke. Baryesu eŋetine mane Grik dongo rakoi, Elimas. Eŋe Sergius Paulus kitatka rake, “Ge erane don mi dere malip kanom.” \v 9 Pakiso, Saul, eŋetine mane Paulo, wie okorake, Asu Koboboineŋo Paulo wane kotoo watke rokopkake, ea wane Paulo eŋe suŋa qare ŋei ea pore kalilipka \v 10 olatke, “Ge Satan wane gipole! Ge yeye kine kine mayakatne koboboine, ea wane ŋabaine ge matalion okanmaine, masi kine kine qotkoine, eaŋo geŋano watke rokop ganmami. Ge Waom wane don welekatne koboboine, ea naso baŋem maingenom isisine wakon mageake! \v 11 Ge detmaine, ukude mo Waom wane meteŋo gekuyake paki, deŋone mo pilikeake paki, ge kepe deine mane mi kaikene. Ge nasomde kirop kirop yale deŋone pilik pilikine gekene.” \p Raki qoeki, so eaka kine kine mane kezoŋ panaman yale, eaŋo Elimas deine kawetkeke paki, eŋe yau yaup lolike more, ŋei mane maratkaki oŋo metino ma iwen kayakane ziaŋkake. \v 12 Pakimo, kepe ware ware eŋe Elimas, ka more Waom wane don detke, ea wane oŋaine qaeke paki, don ea dere malipkake. \s1 Barnabas So Paulo Ere Antiok Matko Pisidia Kepeo Miti Ra Qelaŋangoik \p \v 13 Paulo so kimatkine eŋe Papos qelige more, seki kutno wa more Perga matko Pampilia kepeo ari lotkekoi. Lotke so Yohane Mareko eŋe ere qeliŋore more, Yerusalem matko zinge arike. \v 14 Ere Perga mat qelige more Antiok matko, Pisidia kepeo ari lotke more, Yuda eŋane zonom mama naso yewao kaiweo Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo waket metkoik. \v 15 Urum welaineŋo Mose wane ra rokop don so propet edo don qekoi, ea dapotpi qoeki, so eŋe Paul so Barnabas erano don more more rakoi, “Kimatkeze, ŋire don natne ŋene togolekenane ŋedanikeik wane magemamikwo, yemo ŋire ŋei ŋerep maine edanikeik.” \v 16 Paulo eŋe wie more metine ma wake, pakimo, ŋei ŋerep eŋe don midaine metkoi. Yale metpi, Paulo eŋe kieke edange. \p “Israel ŋei so Israel ŋadino qelaŋ gemami, ŋine korop Anutu ewine kitomami. Ŋine korop naŋane don detpi! \v 17 Israel wane Anutu eŋe ŋenane ŋabokopze ma wakon ongi, Ezipt kepeo gekoi, Anutu eŋe Israel mosop ongi, so ŋei ŋerep magu suaine wakongoi, Anutuŋo eŋe eŋine zonominerop Ezipt kulit kepeo ŋine ebu iwenone sarike, \v 18 paki, eŋe koma 40 eŋane masi qotkoine ea wane kepe yaup papaino tewekone geke. \v 19 Anutuŋo ŋei ŋerep magu 7 Kanan kepeo mataliongi siukkoi, pakiso eŋe eŋine ŋei ŋerep Israel magu koune ebu biraongi, Kanan kepe ea wane welaine okangoi. \v 20 Paki, kepe ea eŋe koma 450 yale malipkka gekoi. \p “Naso ea qoeki, so Anutu eŋe Israel eŋane wano wanok ŋei waom natne biraonge, paki eŋe ge sari mageu, propet Samuel wakonge. \v 21 Naso yewao Israel ŋei eŋe Anutuŋo kepe ware ware suaine mane mawakone birakaki ware oniakane qesonkakoi. Anutuŋo dere more Saul, Kis wane gipole, Benyamin wane tegoo ŋine ma wakone birakake, paki eŋe kepe ŋei waom eŋane ware ware geki koma 40 okange. \v 22 Anutu eŋe Saul maki ketki so eŋe Dawit kepe ŋei eŋane ware ware ma wakonkake. Anutu eŋe Dawit wane iwa yale rake, ‘Na Dawit, Yese gipole, detlukkamaile. Na ŋei yaline eŋane simin nanmaike, eŋe naŋane simile eŋe baŋ kine kine korop maki qoe wareake, me na kine kine mayakane olatpe, eŋe korop tewek wareake.’ \v 23 Anutuŋo Yesu, Dawit wane ŋaboine, Israel ŋei ŋerep ma menaŋoniakane birakake. Anutuŋo mo sogino ea ra togoleke. \v 24 Yesu eŋe urataine mi kiekke, naso yewao Yohane eŋe Israel ŋei ŋerep sotene ŋadekka more doku taukei wane ra edange. \v 25 Eso Yohane urataine mo qoeyakane naso bomileki, Yohane eŋe ŋei ŋerep edange, ‘Ŋine naŋane ma ramami? Ŋine kine detmami me mida? Ŋine ŋeiwa toma kamami, na eŋe midaka, ŋine ŋei mane toma kamami. Ŋo, na yem ŋei bile mida, na daleo eŋane kie kulit ea qekok kaikale, noŋo qekkokalane rokop mi okanmaike.’ \p \v 26 “Kimakopne, Abraham wane ŋabokoune, so ŋei Israel ŋadino qelaŋ gemami, ŋine korop iwa Anutu ewino kitomami, Anutuŋo dalino ma menaŋŋoniake, eŋe don ea ŋenano motke! \v 27 Anutuŋo Yesu ŋene ma menaŋ ŋoniakane birakake, Yerusalem ŋei ŋerep so eŋane ŋetne ea eŋe mi detluk kakoi, eŋe propet eŋane zonom mama naso dapore more mi detlukkakoi. Ŋo eŋe Yesu qeu seukke, ea wane eŋe propet eŋane don, ea mau wele wakonge. \v 28 Eŋe Yesu wane masi qotkoine mane mi maratkakoi, eŋe Yesu maine mi qeu seukke, ŋo eŋe Yesu Pilat wano biraka more, Pilatŋo Yesu qeki seukeakane qesonkakoi. \v 29 Anutu wane papiao eŋe yeye kine kine korop Yesu wane ra more qekoi pamaike, Yerusalem ŋei eŋe ea korop mau qoeki, Yesu wane pareŋine kibego ŋine makokka ket more deŋesere mane wesi aŋaone koto, eao motkoi. \v 30 Ŋo Anutu eŋe Yesu ma wirirkkaki, wisikae wieke. \v 31 Pakiso, kaiwe loutne Yesu eŋe eŋine dokoine eŋano wakononge, sogino eŋe Yesu eŋinerop Galili kepeo ŋine sari Yerusalem matko arikoi, Yesu eŋe masi kine kine make so seu seuo ŋine wisikae wieke, dokoine eŋe ea korop ka more, Israel ŋei ŋerep edan okanmami. \v 32-33 Na kine kine korop iwa ŋidanmaile, ŋere don kisi maine, ea ŋidaniketane sarimaite. Anutuŋo ŋenane ŋabokopze kine kine ra togole edange, ea korop ŋene ŋebon waremaike, ea wane eŋe Yesu ma wirikkaki, wisikae wieke, Sam 2 eao yale ramaike, \q1 ‘Ge naŋane Giponne, na ukude geŋane Magaŋone lelemaile’ \m \v 34 So Anutu eŋe ra togoleke, eŋe Yesu seu seuo ŋine maki wisikae wie more koso manerop mi gotosiake, eŋe takotke more rake, \q1 ‘Na Dawit mosopka more rawe togoleke. Mosop ea eŋe welerop, na yalewaka ŋine mosop ŋunikale.’ \v 35 So Dawit eŋe papia maneo ramaike, ‘Ge geŋone qelit ŋeiŋone koboboine maine mi qeliŋ kanom pa gotosiake.’ \m \v 36 Ŋene detmaine Dawit eŋe Anutu wane simile korop mogare ŋei ŋerep keueno geke, ge more seukki, pareŋine mari ŋosa ŋabokoune eŋerop dukkau pa more gototke. \v 37 Ŋo, Anutuŋo Yesu seu seuo ŋine maki wisikae wieke, eŋe mi gototke. \v 38-39 Kimakopne, ŋine don kisi iwa desikei wane ŋere sarimaite, Anutuŋo Yesu seu seuno ŋine maki wisikae wieke, ea wane ŋere sari don kisi ea ŋine ŋidanmaite. Don kisi ea wane kine iwa yale pamaike, Anutuŋo sotŋine qeliŋge ŋiboniake. Ŋine Yesu mogat kaikeiwo, Anutuŋo sotŋine ea mataliki siukki, ŋine koboboine sot midaine okanikei, ŋo Mose wane ra rokop donŋo sotŋine maine mi maki siukkeake. \v 40 Sogino propet eŋe don saeŋine eaŋo ŋinano maine mi wakoniake, eŋe iwa yale qekoi, \q1 \v 41 ‘Ŋine wawaine ŋei, ŋine kaikei so manerop detkei, paki borikei, na ŋinane nasoo urata mamaile, ŋo ŋei maneŋo na urata mamaile, ea ŋidaniake, ŋine ea mi dere malipkaikei.’” \p \v 42 Paulo eŋe yale raki qoeki, so eŋine so Barnabas ere Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo kesikeik wane arikoik, ŋei ŋerep erano ari newanore rakoi, “Ŋire zonom ma met met naso kutno, eao zinge sari kine kine iwa koso ŋedanikeik.” \v 43 Ŋei ŋerep eŋe lewa lewaŋ mat mo qeliŋka arikoi, Yuda ŋei ŋerep natne eŋe metkoi, so Yuda ŋadino qelaŋ ŋei ŋerep natne eŋe Yuda eŋane gege mage mogatkakoi, eŋe metkoi. Magu etke ea Paulo so Barnabas mogatotkoi, aposolo ere ŋei ŋerep ea mauk wet mali malipene togoleu rakoik, “Anutuŋo ŋine don maineŋo mosop ŋunge, ea wane mosop ea malipka gekei.” \p \v 44 Zonom ma met met naso kaiwe kutno mat welaine koropŋo Waom wane don desikei wane sarikoi. \v 45 Pakimo, Yuda edo ŋei ŋerep magu suaine one more, detpi boriki, ŋade don ra more Paulo ŋabaka don qotkoine olatkoi. \v 46 Ŋo Paulo so Barnabas ere kaet mi okane more, don togole edangoik, “Anutuŋo rake, ŋere eŋane don ŋine alakane ŋidanmaite, ŋo ŋine don ea ŋadek kamami, eamo ŋine gege togon wane mi siminongi ea detmami. Ea wane ŋere ŋine qeliŋŋune more ŋei ŋerep Yuda ŋadino qelaŋ gemami, eŋano ari edanikete. \v 47 Anutuŋo ŋene don iwa yale ra togole ŋebonge, \q1 ‘Na ge qelaŋ eŋane kiwa qelaŋan onikenane biraganmaile, ge ŋei ŋerep Yuda ŋadino qelaŋane sikanonikene, ŋei ŋerep korop kepe baŋem eŋe maine menaŋgei. Waomŋo eŋe maine ebuyake.’” \p \v 48 Paki, ŋei ŋerep Yuda ŋadino qelaŋ, eŋe don ea dere wetene peseki, Waom wane don wane bakom kitokoi, bakom kito, so Waom wane don weku mane detkoi. Anutuŋo ŋei ŋerep gege togon wane ma wesake mo biraonge, eŋe korop mali malip korop okane don kisi maine malip kakoi. \p \v 49 Pakiso, Waom wane donŋo kepe korop yewao sua watke rokokake, \v 50 so ŋerep ŋetne suaine, Yuda ŋadino, eŋe Anutu ewine kitokoi eŋe kepe ea gekoi, Yuda edo, ŋerep ea so mat ŋei ŋetne suaine sori sorin edanbi, so magu etke eŋe Paulo so Barnabas ŋaba ore, wikile kieke epone more kepeeno ŋine esopotpi saket arikoik. \v 51 Aposolo ere kepe qelige more, kieetno lube lube yewa sitogeut qoe ket metkiso, ere kepe ea qelige more, Ikonium matko arikoik. Ŋei ŋerep eŋe masi ea ka more iwa yale desikei, borikineŋo ŋenano pamaike, Anutuŋo ŋenerop ŋaba okanonmaike. \v 52 Doku tau tau magu Antiok matko gekoi, don kisi ea dere more, bakom suaine kitokoi, so Asu Koboboineŋo watke rokop onge. \c 14 \s1 Paulo So Barnabas Ere Ikonium Matko Urata Makoik \p \v 1 Masi kine kine korop Antiok wakonge, yale waka Ikonium matko wakonge. Paulo so Barnabas ere Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo ari ŋei ŋerep edangeik, ea wane Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino eŋe loutneŋo mali malip korop okane, Yesu mogatkakoi. \v 2 Ŋo Yuda ŋei ŋerep Yesu mi mogat kakoi, eŋe qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino malip malip magu gekoi, eŋe kimakopene ŋaba okan onikei wane wetene qepoke qebinongoi. \v 3 Aposolo ere soda loutne Ikonium ge more Woam wane ra more kaet midaine togoleka don maine edangoik. Waomŋo ere qesiŋotki so ere masi kine kine togole mauk, ea wane Waom eŋe ŋei ŋerep wetineŋo malipone more sikanonge, aposolo ere biŋek don kisi ea ra qelaŋan ongoik. \v 4 Mat welaine eŋe wet etke okangoi, ŋei ŋerep natne eŋe wiri Yuda tego mogat ongoi, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe aposolo ere mogat otkoi. \p \v 5 Pakiso, ŋei qelaŋ Yuda ŋadino, so Yuda ŋei tego natne eŋe suaine kopene eŋerop aposolo matali ore more wesiŋo etkuwi seukkeik wane rau togoleke. \v 6 Rauso aposolo ere don ea dere more Listra so Derbe matko, Likaonia kepeo kaet arikoik. \v 7 Ere kepe yewao Anutu wane don kisi maine, ea ra qelaŋan ongoik. \s1 Paulo So Barnabas Ere Listra So Derbe Matko Arikoik \p \v 8 Listra matko, ŋei mane kine qotkoine eŋe nabok kotino ŋine mo yaline sarike, paki eŋe numa mane mi ari geke. \v 9 Eŋe met met ka mere Paulo wane don detke, Paulo eŋe ŋei ea detlukkake, ŋei eaŋo Paulo wane don dere malip kake, ea wane Anutuŋo eŋe maine ma menaŋkayake, ea wane Paulo eŋe yale dere more ŋei kine qotkoine ea pore kalilipka, \v 10 so boka olatke, “Ge wie koboine kieŋone kutno okoranom!” Ŋei ea eŋe kaŋzage wie more kieke gesoke lolike arike. \v 11 Pakimo, Paulo eŋe masi ea maki wakongi, ŋei ŋerep eŋe ka more, enŋene Likaonian donenoka kieke boka rakoi, “Anutu eŋe ŋei yale lele more ŋenano ket sarimami!” \v 12 Ŋei ŋerep eŋe Barnabas wane anutu mane Zeus orakoi, ŋo eŋe Paulo wane anutu mane Hermes orakoi, onoka wane Heremes eŋe Zeus wane don ra qelaŋangi detkoi, ea wane. \v 13 Anutu mane, eŋetine Zeus, eŋane matine mat suaine ŋadino pake. Zeus wane mosop ŋei eŋine so ŋei ŋerep eŋe aposolo erano bulamakau ŋei so zariŋ peike, mat wane madetko ma sarikoi, eŋe so ŋei ŋerep magu eŋe aposolo bakom okan otkei wane. \p \v 14 Pakimo Barnabas so Paulo ere ŋei ŋerep eŋe daleo okangei wane okangoi, ea wane similene detluke more, ma waulukonikeik wane, takot lap lap etne ma barake more, biririke ari ŋei ŋerep magu keueno boka ari rakoik. \v 15 “Onoka wane kine kine iwa mamami? Ŋere kepe ŋeika, ŋere ŋine yaleka! Ŋere ŋine don kisi maine, ea ŋidaniketane sarimaite, ŋine anutu isisine ea ŋadekka more, zinge Anutu gege welaine eŋane kaitko gekei. Anutu gege welaine eŋe qeli so kepe so kine kine korop ma wakonge. \v 16 Mo sogino Anutuŋo ŋei ŋerep qeliŋongi yau yaup gekoi, \v 17 ŋo naso baŋem eŋe eŋine kine ŋei ŋerep sikanonge, ea wane eŋe masi weku mane ma mageake, eŋe koya qeliwo ŋine maki ket okanmaike, eŋe eki zaguk maki wele qe okanmami, eŋe ŋara ŋibon okanmaike, so koto ŋino wet peseŋo qe watkemaike, eŋe ŋinane bakomŋine kito okanmaike.” \v 18 Paki ere don ea edankoik, ŋo ere ŋei ŋerep eŋe rawetonbik erane bakom kito soe soep mi maikei wane urata suaine makoik. \p \v 19 Pakiso, Yuda ŋei natne, Antiok matko Pisidia kepeo ŋine, so natne Ikonium ŋine, eŋe ŋei ŋerep magu ea ebuwi, eŋe Paulo wesiŋo qeu paki, waraŋka ma ket mat ŋadino birakau paki, rakoi Paulo mo seukmaike. \v 20 Ŋo, malip malip magu eŋe Paulo wano lewageu paki lolikka okorakoi, Paulo eŋe koso wie more mat koto waketke, kepe qaeki eŋe so Barnabas ere Derbe matko arikoik. \s1 Barnabas So Paulo Ere Antiok, Siria Kepe Zinge Arikoik \p \v 21 Paulo so Barnabas ere don kisi maine ea Derbe matko ra qelaŋanbik ea wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom mogat kakoi, pakiso ere zinge Listra matko ari more, ea ŋine, Ikonium so Antiok matko, Pisidia kepeo lolike arikoik. \v 22 Ere mali malip magu zonom ebongoik, so mali malip wele eao kito gekei wane, dokoetne mat ea korop ma togole edangoik. Ma togole one rakoik, “Ŋine Waomze koboboine mogat kaikei, ŋene Anutu wane gege kepeo wakesikene ea wane ŋene kepe iwao umat wikile loutne desikene.” \v 23 Ere malip malip maguine maguine eŋano ari more, sawe ge meŋenka more ware ware maguine maguine doku tau tau magu eŋane biraongoik, yale waka Aposolo ere ŋei ŋerep ea mali malip korop doku tau tau Waomzane meteo biraongoik. \p \v 24 Ere Pisidia kepe korop lolike ari more sari Pampilia kepeo lotkekoik. \v 25 Ere Perga matko miti don ra qelaŋane more Atalia matko ari ketkoik. \v 26 Eso yewa ŋine eŋe seki kutno wa more, kito zinge Antiok matko, Siria kepeo arikoik, kepe yewao ere alakan doku tau tau magu edo ere Anutu wane metino bira ore more, mosop ore wareotpi urata ea maikeik wane meŋen kakoi. Wane yekuat namo urata ea mo mauk qoeki, ere zinge arikoik. \p \v 27 Ere Antiok matko lotke more mali malip magu qeturaŋ one more, Anutuŋo yeye kine kine erano maki wakonge, ea wane don kisi korop edangoik, so Anutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe Anutu malipkakoi, wane eŋane numa lalaŋge, ea wane ere korop edangoik. \v 28 Ere naso kiroine mali malip ŋei ŋerep eŋerop ea metkoik. \c 15 \s1 Aposolo Eŋe Yerusalem Lewaŋgoi \p \v 1 Naso maneo ŋei natne Yuda kepeo ŋine eŋe Antiok matko sari mali malip ŋei ŋerep kieke kito edane rakoi, “Ŋine Mose wane ra rokop don ramaike, yale solaŋine kitasikei, ŋine mi kitasikeiwo, Anutuŋo ŋine mi ma menaŋ ŋuniake.” \v 2 Paulo so Barnabas eŋe Yuda ŋei eŋerop don ea wane zok sorin nagu togoleka aukoi. Antiok magu eŋe korop lewage more rau togoleke, Paulo so Barnabas so Antiok magu eŋane ŋei suaine natne eŋe Yerusalem ari more, aposolo so mali malip magu ŋei suaine eŋerop don auye makoboekei wane ari lewaŋgoi. \p \v 3 Antiok mali malip magu eŋe ŋei ea biraongoi, eŋe Ponisia kepe so Samaria kepe kitare ari more, mali malip ŋei ŋerep edangoi, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe Anutu mogat kakoi, ea wane eŋe mali malip ŋei ŋerep edangoi. Mali malip ŋei ŋerep eŋe don ea dere more bakomene suaine kitokoi. \v 4 Antiok magu eŋe Yerusalem lotkeu, so Yerusalem doku tau tau magu suaine so aposolo, so ŋei sele suaine eŋe Antiok magu ea mateno newan ongoi. Antiok magu eŋe mateno waket mere more, Anutuŋo yeye kine kine okan onge, ea korop Yerusalem magu edangoi. \v 5 Ŋo mali malip ŋei natne eŋe Parisi magu eŋane tego gekoi, eŋe wie okora rakoi, “Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe solaene kitatpi, so Mose wane ra rokop don ea dere tewekei!” \p \v 6 Ea wane aposolo so ŋei suaine eŋe lewage more, Mose wane ra rokop don ea dere metkoi. \v 7 Naso kiroine ŋei korop eŋe don auye kitat okan mageu, so Petoroŋo wie okora lewa lewago edange, ”Kimakopne, mo sogino Anutuŋo na qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe don maine edanikalane biranange. Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe maine don kisi maine dere malipka more mogatkakei, ea wane Anutuŋo na biranange. \v 8 Anutuŋo ŋei ŋerep wet dereretene korop detluk waremaike, eŋe ŋei ŋerep qelaŋine Yuda ŋadino gemami, eŋe Asu Koboboine ebonge, ea wane eŋe ŋei ŋerep ea eŋe siminongi, ŋene sikan ongone. Eŋe sogino ŋene Asu Koboboine ŋebonge, yale waka eŋe ŋei ŋerep ea, Asu Koboboine ebonge. \v 9 Anutuŋo ŋene so ŋei ŋerep ea numa etke mi sikan onge, numa weku, ŋei ŋerep ea, eŋe Waom don malip kakoi, ea wane Anutuŋo eŋe sauk ongi libeka lelekoi. \v 10 Pakimo, ŋine Anutu onoka wane liwe liweko birakamami, paki ŋine misuk umat suaine ea doku tau tau magu eŋane wokeo motkei, sogino ŋabokopze gekoi, so ŋene iwa ukude gemaine, ŋedo ŋosa ŋabo wane ra rokop don wane umat ea maine mi tewekene. \v 11 Welekatne, Yesu wane wet maep, ea waneka Anutuŋo ŋene ma menaŋ ŋoniake, yale waka Anutuŋo ŋei ŋerep ea ma menaŋoniake.” \p \v 12 Yale raki qoeki, so magu korop eŋe don midaine mere more, Paulo so Barnabas erane don detkoi, ere Anutuŋo masi kine kine togole qesiŋotki, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋano makoik, ea wane korop ere magu edangoik. \v 13 Ere rauk qoeki, so Yakopŋo wie rake, “Kimakopne, naŋane don detpi! \v 14 Anutuŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, wareoniakane sikan ŋonmaike. Eŋe ŋei ŋerep ea Anutu eŋine biŋek ebuke, ea Simon eŋe mo ra qelaŋan ŋonmaike. \v 15 Propet eŋane don yemo earop orodoŋ okanmaike, eŋe iwa yale ra more papiao qekoi, \q1 \v 16 ‘Waomŋo rake, naso yewa qoeki, na baŋ zingekale, paki baŋ Dawit wane mat ket rasu pake, ea ma wiekale, weŋem sotakine mawe togoleake. Eŋane kine kine matalione pamaike, ea na baŋ mawe wie musele okora togoleake. \v 17 Eso ŋei ŋerep natne korop eŋe baŋ Waom kaikei, ŋei ŋerep kepe baŋem kepe baŋem eŋe naŋano sarikei. Na ŋei ŋerep qelaŋine Yuda ŋadino mo edorakole, ea korop naŋane biŋek okanikei. \v 18 Eso Waomŋo ramaike, oŋo kine kine iwa mokaka ra qelaŋan ŋonge, eŋe iwa koso ramaike’ . \p \v 19 Propet eŋe yale rake, na iwa yale wetkemaile, ŋei ŋerep qelaŋine ea, eŋe wetene mainge more, zinge Anutu mogat kamami, ŋene eŋe umat misuk ebonŋem tewekkei. \v 20 Ea wane tungo yemo, ŋene kibi mane qe more edanikene, eŋe anutu isisine eŋane aboŋ korop qeliŋ warekei. Eŋe wenip yau yaup mamami, ea maine qeliŋgei. Eŋe osom ebine mapokeu seukki, ea eŋe misuk nekei. So eŋe weŋem misuk nekei. \v 21 Ŋene detmaine, zonom ma met met nasoo kaiwe baŋem ŋei edo Mose wane ra rokop don, ea Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo naso kiroroine dapore more, mat baŋem mat baŋem don ea ra qelaŋane edan warekoi.” \s1 Aposolo Eŋe Qelaŋ Ŋei Ŋerep Yuda Ŋadino Eŋano Ekap Qe Motpi Arike \p \v 22 Yakop eŋe don raki qoeki, so aposolo so ŋei suaine so mali malip magu korop eŋe rau togoleke, eŋe ŋei natne wanokone more, ŋei ea Paulo so Barnabas ererop Antiok biraonikei wane rakoi. Ra more eŋe ŋei etke ma wakon otkoi. Mali malip ŋei ŋerep eŋe ŋei etke yewa eweetne kitokoi, ŋei mane eŋetine Yudas, eŋet mane Barsabas. Ŋei mane eŋetine Silas. \v 23 Aposolo eŋe kibi qe more, Paulo, Barnabas, so Barsabas so Silas ebone Antiok biraongoi, kibi eaŋo iwa yale ramaike. \q1 “Ŋene aposolo, ŋei suaine so doku tau tau mali malip magu koropŋo kibi iwa qe more ŋine, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, Antiok matko, Siria so Silisia kepeo gemami, ŋinano motmaine. \v 24 so ŋene mo detlukmaine, ŋei natne ŋenane keuzo ŋine sari more, umat ra ŋibongoi, so wet dereret ŋine mau qelaŋ qeke. Ŋene ŋei ea mi biraongone. \v 25 Ŋene ŋei ea eŋane donkisi dere more, lewage ra togole more, ŋei etke ma wakone more, ŋinano bira osikenane, wet weku okangone. Ere kimatkeze Paulo so Barnabas eretnarek sarikeik wane. \v 26 Paulo so Barnabas, ere Waomze Yesu Kristo wane ŋabakoune eŋane kaitko don ra qelaŋangoik. \v 27 Ŋene Yudas so Silas eretnarek weneŋ bira otmaine, ŋene kine kine qemaine, ere don ea korop ŋidanikeik. \v 28 Asu Koboboine so ŋene dereret okanmaine, ŋene umat suaine ea maine mi ŋibonikene, rara togon don iwaka ŋine tewekkei. \v 29 Ŋine anutu isisine eŋane aboŋ korop qeliŋwarekei. Ŋine weŋem misuk nekei. Ŋei eŋe osom ebine mapokeu seuki, ea ŋine misuk nekei. Ŋine ra rokop don mogat kaikeiwo, ŋine koboboine gekei, ŋine wenip yau yaup misuk maikei, ŋine maine gekei.” \p \v 30 Kibi yale qe more ŋei etke Antiok matko biraotkoi, eŋe korop ari Antiok lotke more, mali malip magu qeturaŋ one kibi ebongoi. \v 31 Ŋei ŋerep eŋe kibi ea dapore dere more, bakom kito togolekoi. \v 32 Yudas so Silas eretne ere propet, ere naso kiroroine doku tau tau kimakopetne edane urata ra qelaŋanone more, ŋei ŋerep ma togole one so zonom ebongoik. \v 33 Soda natne ere yewa geuk so mali malip magu eŋe ere biraore rakoi. “Ŋirano kutko peam pakep.” Yale rau paki, so ere aposolo eŋano koso Yerusalem zinge arikeik wane rakoi. \v 34 Ŋo Silas eŋe ea mesiakane raso, ea Antiok metke. \v 35 Paulo so Barnabas ere naso natne ea Antiok gekoik, ere so ŋei natne korop eŋe ŋei ŋerep Waom wane don ea kito ebongoi. \s1 Paulo So Barnabas Ere Mapoknagukoik \p \v 36 Kaiwe mama natne qoe ariki, Paulo eŋe Barnabas olale rake, “Ŋere Waom wane don mo mat korop sogino ra qelaŋane edangote, ŋere koso maine zinge ari, kimakopse mat baŋem qeare onte, eŋe maine gemami, me mida.” \v 37 Barnabas eŋe okki paki, eŋe Yohane Mareko weneŋ mauk arikei wane rake, \v 38 ŋo Paulo eŋe rake, “Sogino eŋe urata mi maŋem qoeki, Yohane Mareko eŋe ŋere Pampilia kepeo ŋine biraŋore Yerusalem zinge arike, ea wane eŋe ŋererop mi ariake.” Yale ra more, Paulo eŋe bauine wake. \v 39 Paulo so Barnabas ere ea wane don togole gereunerop au sorin nagu more, mapok nagukoik, Barnabas eŋe Mareko iwenkaki, sekiwo wa more, Saiprus siao arikoik. \v 40 Ŋo Paulo eŋe Silas maratkaki, ere arikoik, mali malip magu eŋe Waom wane uratao biraotkoi, eŋe Waomŋo ere wareore more mosoposiakane meŋen kakoi. \v 41 Eŋe Siria kepe so Silisia kepeo ari more mali malip magu ma togole one biraongoi. \c 16 \s1 Timoti Eŋe Paulo so Silas Ererop Arike \p \v 1 Paulo eŋe Derbe matko lotke more ea qelige, Listra matko ari lotkeke. Ŋei mane, eŋetine Timoti eŋe Waom mogatka more Listra geke. Timoti nagaine, Yuda ŋerep eŋe weneŋ Waom mogat kake. Ŋo magaine eŋe Grik ŋei. \v 2 Listra so Ikonium mali malip magu korop, eŋe Timoti wane detpi menaŋgi, ewine kitokoi, \v 3 Paulo eŋe Timoti iwen kayakane detke, ea wane eŋe Timoti solaine kitatke, kepe yewao Yuda ŋei eŋe Timoti magaine Grik ŋei geke, ea detkoi, ea wane solaine kitatke. \v 4 Eŋe mat suaino arikoi, paki donba aposolo so ŋei ŋetne suaine Yerusalem matko ra togolekoi, don yewa eŋe doku tau tau magu edane more rakoi, ŋine korop don iwa dere more mogatkei. \v 5 Ea wane doku tau tau magu eŋe mali malipko togole more, kaiwe baŋem ŋei ŋerep takotke Waom mogat kakoi. \s1 Paulo Eŋe Kulu Kuluo Masedonia Ŋei Mane Kake \p \v 6 Onoka wane Asu Koboboineŋo eŋe Asia kepeo miti don mi ra qelaŋanikei wane rawetonge, ea wane eŋe Prigia so Galatia kepe kitare arikoi. \v 7 Eŋe Maisia kepe mezeno lotke more, Bitinia kepeo arikei wane arikoi, ŋo Yesu wane Asuŋo rawetonge. \v 8 Pakiso eŋe Maisia kepe kitare more Troas matko ket ari lotkekoi. \v 9 Ruo yewao Paulo eŋe kulu kulu mane kake, ŋei mane Masedonia kepeo ŋine, eŋe okora Paulo meŋenka rake, “Ge kiwet kitare Masedonia kepeo sari more ŋene qesiŋ ŋonikene!” \v 10 Paulo eŋe kulu kulu ea kaki qoeki, ŋene yemdaka aboŋze mauluke Masedonia kepeo arikenane okangone, ŋene Anutuŋo yewa ari eŋane miti donine ra qelaŋanikenane ŋedorake. \s1 Lidia Eŋe Waom Mogatkake \p \v 11 Ea wane ŋene Troas ŋine seki mane maratka wa more, koboboine ari Samotres matko lotkekone, paki ruo mane mere more, qaeki ari Neapolis matko lotkekone. \v 12 Ŋene seki qelige more, kieŋo ari Pilipi matko lotkekone, Pilipi mat ea yemo Masedonia kepe wane provins mane wane mat. Sogino Roma ŋei edo sari mat so gavaman wane kepe yewa makoi, ŋene mat yewao kaiwe natne gekone. \v 13 Naso yewao Yuda ŋei ŋerep eŋe meŋen meŋen kepe mat ŋadino lewaŋ okangoi, zonom ma met met naso kaiweo, ŋene mat ŋadino ari doku wazaino lotke more, Yuda ŋei edane meŋen meŋen kepe mane marat kakenane ziaŋkakone. Ŋerep natne eŋe kepe yewao lewage metpi, so ŋene eŋerop mere more don aukone. \v 14 Ŋerep mane eŋetine Lidia, Taiataira ŋine, eŋe laplap weŋemka lewine suaine qoleokange, eŋe Anutu wane eŋet ora mawaka okange, so Waomŋo Lidia wane wet dereretine qesiŋkake, eŋe Paulo wane don malip kake. \v 15 Eŋine so matine kotine ŋei ŋerep magukoune gekoi, eŋe korop don ea malipka miti doku taukoi, so Lidia eŋe newanŋone rake, “Ŋine na Waomze koboine mogat kamaile, yemo detpi paki, ŋine sari naŋane matko mesikei.” Yale ra more, eŋe sorin ŋongi, ŋene matino ari gekone. \s1 Roma Kawali Ŋei Eŋe Paulo So Silas Mulap Urumgo Biraotkoi \p \v 16 Kaiwe maneo ŋene meŋe meŋen sobeŋino arikenane ari more, qelit ŋerep mane marat kakone. Eŋe Asu qotkoineŋo eŋane kotino ket okora more, maki ŋerep eŋe masi tanik ŋado daleo wakoniake, ea wane don saeŋine edange. Ŋerep eŋe asu qotkoine ea kine kine qesonkaki, asu ea don mainge olatmaŋke, ea wane ŋerep ea wane suainekoune, eŋe wesi suaine eaŋo kiatki mamaŋkoi. \v 17 Ŋerep ea eŋe Paulo so ŋene ŋenane ŋadezo mogat ŋone boka rake, “Ŋei yewa eŋe Anutu Wawaine qeliwo eŋane qelit ŋei okanmami. Eŋe Anutuŋo daleo ma menaŋoniake ea wane numaine ŋine rawakone ŋidanmami.” \v 18 Ŋerep eŋe kaiwe loutne yaleka ra okanmaŋki, so Paulo eŋe bauine waki, zinge asu qotkoine olale rake, “Na Yesu Kristo wane eŋetko ramaile, ge ŋerep qeliŋka saketnom!” Yale raki asu qotkoine eŋe naso yewaoka ŋerep qeliŋkake. \p \v 19 Pakiso ŋerep welakoune eŋe kau, ŋerep eŋe don saeŋine raraine, ea mo mida leleke, paki koso mi ramaike, wesi mamaene mo siukike, pakiso eŋe Paulo so Silas epu waraŋore more, dongo bira osikei wane lewa lewaŋ mat sobego arikoi. \v 20 Eŋe Paulo so Silas epu, Roma gavaman wano wanok suaine eŋano iwen ore ari more rakoi, “Ŋei etke iwa ere Yuda ŋei, eŋe ŋenane matko wet masiuk okanmamik, ere ŋei ŋerep sorin onbik, eŋe sotene osike, \v 21 ere masi qotkoine ea ŋenane rara togon don ŋabaka more ŋei ŋerep edanmamik. Roma rara togon donŋo ramaike, ŋene masi ea maine mi maikene.” \v 22 Yale rau, so ŋei ŋerep eŋe sari takot nagu more, Paulo so Silas don ŋaba okanotkoi. \p Pakiso, Roma gavaman wane wano wanok ŋei suaine eŋe Paulo so Silas erane laplap ma barakeu ketke, pakiso eŋe qelit ŋei Paulo so Silas morapŋo etkukei wane edange. \v 23 Morapŋo zok togogole etkuwi qoeki, eŋe mulap urumgo biraore more, mulap urum ware ware olatkoi, “Ge ŋei etke iwa togoleka malip osikene!” \v 24 Mulap urum ware ware eŋe don ea dere more, ere urum aŋaone keuo yewao biraore more, kieetno eki etke kutno bano more makatake pise otkoi. \p \v 25 Ruo banino, Paulo so Silas ere Anutu wano meŋenka more Anutu bakom eŋet kito kakoik. Mulap ŋei natne eŋe Paulo so Silas detotkoi. \v 26 Ikopka memea togogole ma ruzakki, mulap urum wane bosiŋ qise more pelekke, so mulap urum wane madet edomka qoe aŋaŋ wareu, mulap ŋei eŋane mulap sein togole, ea qoe ket warekoi. \v 27 Mulap urum ware ware eŋe poradage wie more, madet korop qoe aŋago okorau kake, paki rake ŋei korop mo saket kaet ari waremami, yale detke. Yale dere more eŋe pilaŋ suaine warage more, oŋomka yaku nagu more seukeakane okange. \v 28 Ŋo, Pauloŋo boka suaineka rake, “Ge misuk matali nagukene! Ŋene korop iwa metmaine!” \p \v 29 Yale raki, so mulap urum ware ware eŋe qelit ŋei mane oraki, kiwa mane ma sarike, mulap urum ware ware eŋe Paulo so Silas erane urumgo biririke ari, zonomine oreki kaet kaki, Paulo so Silas kieetno ket umi qeke. \v 30 Pakiso, eŋe ere urumgo ŋine iwenore more qesonotke “Waometkene, na daleo okane menaŋgale?” \p \v 31 Ere yale mainge rakoik, “Ge Waomze Yesu Kristo malip kaikeneo, Anutuŋo ge so ŋanom dokoŋone ma menaŋ ŋuniake.” \v 32 Pakiso ere Waom wane don eŋine so matine kotino ŋei ŋerewekoune gekoi, eŋe korop ra qelaŋane edangoik. \v 33 Naso yewaka ruoo, mulap urum ware ware eŋe iwenore ari more, kubetetne saukke. Saukkiso, eŋine so ŋanom dokoine so ŋei ŋerewekoune miti doku taukoi. \v 34 Paki so eŋe Paulo so Silas eŋine matine koto iwenore ari more, ŋara natne eponbi nekoik. Mulap urum ware ware eŋine so maguine korop eŋe wet peseŋo kotoeno korop watke rokop onge, ea wane eŋe Anutu malip kakoi. \p \v 35 Kepe qaeki, Roman gavaman wanok wanok ŋei eŋe tebe ŋei biraone edangoi, “Ŋine ŋei etke yewa biraotpi ariuk.” \p \v 36 Mulap urum ware ware eŋe don ea dere more, Paulo olatke, “Gavaman ŋei suaine eŋe don motpi sarimaike, ge so Silas ŋire maine qeliŋ ŋusikenane. Ŋire maine arikeik. Ŋire donŋitne midaine arikeik.” \p \v 37 Ŋo, Paulo eŋe tebe ŋei suaine olale rake, “Ŋere Roma kepe welaineka ŋerane biŋek okange, ŋere masi qotkoine mane mi okante, paki ŋerane sot mane mi maratkakoi, ŋo siluŋ eŋe lewa lewago ŋere ŋei ŋerep kaiteno morapŋo ŋetkumi, paki mulap urumgo biraotpi waketite, pakimo iwamo sanka bira ŋotpi ariketane okanmami? Eamo korop midakaka! Roman gavaman wano wanok ŋei suaine eŋe edom iwa sari more, biraŋotpi sakesikete.” \p \v 38 Tebe ŋei suaine don iwa dere more, Roma gavaman wano wanok ŋei suaine eŋano ari edangoi, paki eŋe Paulo so Silas eŋe Roma kepe welatkine, yale dere more, ea wane kaetonge. \v 39 Ea wane eŋe mulap urumgo ari more etane rakoi, “Ŋene masi borikine okan ŋurine, ea maine qeliŋkauk nigetŋusiake.” Yale rau paki mulap urumgo ŋine iwenore saket more mat ea qelige arikeik wane etangoi, “Ŋire mat suaine iwa maine qeliŋ kaikeik?” \v 40 Paulo so Silas ere don ea dere more, mulap urum qeliŋka more Lidia wane matko arikoik, mat yewao ere mali malip magu kimakopetne maratone more, don togole edane ma togole one, mat suaine ea qeliŋka arikoik. \c 17 \s1 Paulo So Silas Ere Tesalonaika Matko Arikoik \p \v 1 Paulo so Silas ere Ampipolis matko so Apolonia matko ari kitare more Tesalonaika matko lotkekoik, Yuda eŋane lewa lewaŋ urum mane ea Tesalonaika metke. \v 2-3 Paulo eŋe Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo naso baŋem wa ket okan okan maŋke, ea wane eŋe Tesalonaika geke, naso eao eŋe lewa lewaŋ urum yewao zonom ma met met nasoo atak karewe waket more, eŋe ŋei ŋerep eŋano Anutu wane papiao ŋine dapore sorin one more kito edange, eŋe so ŋei ŋerep papia ea ra more don aukoi, Mesia eŋe wikile dere more, koso wisikae wieke, ea Paulo eŋe ŋei ŋerep ra qelaŋan one more rake, “Na Mesia iwa ra more mo ŋidanmaile, eŋe Kristo Yesu. \v 4 Ŋei ŋerep natne eŋe Paulo wane don malipka more, Paulo so Silas erano lewaŋgoi. Grik ŋei ŋerep so mat wane ŋerep ŋetne, eŋe mo Anutu ewine kitokoi, eŋe weneŋ Paulo so Silas erano lewaŋgoi. \p \v 5 Ŋei ŋerep loutne eŋe erano ari takotkekoi, ea wane Yuda ŋei natne busu lele more, ŋei qotkoine natne qeturaŋ ongoi, magu yewa eŋe mat lolike more, ukat suaine ma more, ŋei mane eŋetine Yason eŋane matko ari Paulo so Silas ziaŋ ore more, epu ŋei ŋerep eŋane kaiteno waraŋ ore arikei wane, mat ea matalikoi, \v 6 ŋo eŋe ere mi maratore more, Yason so kimakopene mali malip magu natne eŋe waraŋone, mat wane ŋei ŋetne kaiteno biraone boka rakoi, “Ŋei etke ea ere masi qotkoine kepe baŋem kepe baŋem makoik, naso iwa ere matzo sari matali ŋonikeik wane sarikoik. \v 7 Pakimo, Yasonŋo biraotki, eŋane matko metmamik eŋe ere matino newanotke. Ere korop Roman ware ware wane rara togon don ea qe barake more, ŋei ŋerep edane ramamik, ‘Ware ware mane gemaike, eŋetine Yesu’ yale rau edanmamit.” \v 8 Yale rau so ŋei ŋerep magu so mat wane ŋei ŋetne eŋe dere more oŋaene qaeke, pake ukat suaine makoi. \v 9 Pakiso mat wane ŋei ŋetne eŋe Yason so kimakoune natne eŋe wesi qoleu so biraonbi mateno arikoi. \s1 Paulo So Silas Ere Berea Matko Arikoik \p \v 10 Ruo kereki so eaka mali malip magu eŋe Paulo so Silas Berea matko biraotpi arikoik, ere ari Berea lotke more Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo waketkoik. \v 11 Yuda ŋei ŋerep Berea matko gekoi, eŋe mayakakatne, edo Tesalonaika wane Yuda ŋei ŋerep magu dereret mayakatnane yuan ongoi, eŋe Paulo wane don desikei wane simin onge, so Anutu wane papia dapotkoi, papia ea so Paulo wane don ea naso baŋem dapore wele me isi ea wane kinetne detluk kakoi. \v 12 Yale okane more, Yuda ŋei ŋerep loutneŋo don ea malip kakoi, eŋe yalewa okanbi, Grik wane ŋei ŋerep suaine natne eŋe yalewa korop mali malip korop okanwarekoi, so don ea malip kakoi. \v 13 Ŋo Yuda edo Tesalonaika ŋine, eŋe Pauloŋo Anutu wane don Berea ŋei eŋano ra qelaŋange, ea wane eŋe dere more, Berea sari ŋei ŋerep kieke qebinone ukat suaine mau wakonge. \v 14 Ikopka, mali malip magu eŋe Paulo iwenka ari kiwet mezenoka birakau arike, ŋo Silas so Timoti ere Berea metkoik. \v 15 Ŋei natne eŋe Paulo iwenka ari, Atens matko biraka more, Berea zinge arikoi. Pakiso, Paulo eŋe ŋei ea edange, “Ŋine Silas so Timoti iwa ikop sarikeik wane etanikei.” Rakiso, eŋe zinge ari etangoi. \s1 Paulo Eŋe Atens Eao Don Ra Qelaŋange \p \v 16 Paulo eŋe Atens matko Silas so Timoti toma ore mat lolike ge more, lopio so kepe nemu nemu loutne ongi paki, bauine wake. \v 17 Ea wane eŋe ari Yuda lewa lewaŋ urumgo waketki paki, Yuda ŋei so Grik ŋei ŋerep eŋe Anutu malipka ewine kito gekoi, kaiwe baŋem eŋe eŋerop don au sorin nagukoi, so mat sobeŋ suaino ŋei ŋerep weneŋ lolikmaŋkoi, ea wane Paulo eŋe ŋei ŋerep eŋerop kaiwe baŋem don aukoi. \v 18 Epikurian kito ebo ebon, so Stoik kito ebo ebon ŋei natne, eŋe Paulorop don sori sorin aukoi, ŋei natne qeson one rakoi, “Ŋei dereretine midaine ea eŋe onoka don ramaike?” \p Ŋei natne eŋe weneŋ rakoi, “Iwa mo kamaine, eŋe mat natne eŋane lopio wane don ramaike.” Don iwa rakoi, yemo onoka wane Paulo eŋe Yesu seuseuno ŋine wisikae wieke so eŋine don kisiine ra qelaŋange, ea wane ŋei eŋe don ea rakoi. \v 19 Pakiso eŋe Paulo ma more mat mane kaunsol, eŋetne Areopagus, eŋano iwenka lewa lewaŋeno ari more olatkoi, “Ge ŋei ŋerep don kine kine musele mo kito ebonmaine, ea korop ranom ŋene detlukkaikene. \v 20 Ge kine kine natne ŋene detŋem ge ramaine, eamo don kuneŋine okanmaike, so don ea wane kine daleo ea rau lukenom, ŋene desikene.” \v 21 Atens mat welaine so lobo ŋei ea gekoi, eŋe naso kiroine korop kine kine musele wakonge, eaka korop deskei wane don aumaŋkoi. \p \v 22 Yale rauso, Paulo eŋe mat ware kaunsol Areopagus wane lewa lewago ŋei kaiteno wie more rake, “Atens mat welaine, na kawe ŋine lopio so kepe nemu nemu loutne togole eweene kitomami. \v 23 Na matŋine lolike meŋenka okanmami, eao ari lopio so kepe nemu nemu loutne ongole. Na yale lolike more, lopio so kepe nemu nemu wane arata mane kakole, kibiine iwa yale qekoi, ‘Anutu kuneŋine mi dereretze’ . Ŋine Anutu kuneŋine ea mi dereretze, ewine kitomami, ŋo siluŋ ŋine mi detmami, na eŋane don iwa ra wakone ŋidanikale. \v 24 Eŋe Anutu koboboine, oŋo kepe so yeye kine kine iwa pamaike, ea make. Eŋe qeli so kepe wane Waom, so eŋe ŋeiŋo bakom urum mamaine eao mi gemaike. \v 25 Me eŋe kine kine natne ŋaŋaeki, ŋeiŋo urataine ma mi qesiŋkakene, eŋe oŋomka gege so asu, so eŋe ŋara aboŋ so kine kine korop ŋei ŋerep ebonmaike, ea wane ŋene maine mi mapik kaikene, \v 26 eŋe ŋaboze ŋei weku ma wakonkake, eso ŋaboze wekuo ŋine magu korop kepe baŋem gekei wane ebuki wakongoi. Eŋe oŋomka mokaka nasoene so zawoenne koboine kepe diawao gekei wane mauluke motke, Anutuŋo ŋei ŋerep kepe biŋek ra togoleke. \v 27 Eŋe ea okange, yemo ŋei ŋerep eŋe Anutu ziaŋka ari more, marat kaikei, ea wane Anutu eŋe yale okange, ŋo siluŋ Anutu eŋe ŋene qeliŋone amaŋ mi gemaike, eŋe osozo met okanmaike. \v 28 Ŋei maneŋo rake, \q1 ‘Ŋene eŋane kutno gemaine, so ari sari okanmaine so togolemaine, eŋe maki ŋene wakongone, iwa gemaine.’ \m Ŋinane ŋei natne kisi raraŋo ra okanmami, yale eŋe iwa yale rakoi, ‘Ŋene korop Anutu wane medewekoune.’ \m \v 29 Ŋene Anutu wane medewekoune okane gemaine, ea wane ŋene misuk metke raikene, Anutu eŋe gol me silwa me wesiŋo ŋei mete kibi mama edo ŋei oŋa mamami, kait toqaine yalewa misuk desikene. \v 30 Mo sogino, ŋei ŋerep eŋe Anutu wane kine mi det lukkakoi, eao Anutuŋo loloŋonge, ŋo ukude yemo eŋe ŋei ŋerep korop yeo yeo numaene qotkoine ŋadek kaikei wane, don togole edanmaike. \v 31 Eŋe kaiwe mane mo mauluke more ra togoleke, naso yewao eŋe ŋei mane mo birakake, ŋei eaŋo ŋei ŋerep kepe baŋem kepe baŋem kineene baŋ ma wakoniake. Iwa yale Anutuŋo ŋene sikan ŋonge, kine kine ea wakonge, eŋe ŋei ea seuseuno ŋine maki wisikae wieke!” \p \v 32 Ŋei maneŋo seuseuo ŋine wisikae wieke, ea ŋei ŋerep eŋe dere more, natne Paulo ma sirak okankakoi, ŋo ŋei natne rakoi, “Ŋene ŋinane don koso desikene.” \v 33 Yale rau so Paulo lewa lewaŋ qeliŋkaki, \v 34 ŋei natne eŋe Paulo mogatka more, eŋane don malip kakoi. Ŋei mane, eŋetine Dionisius, eŋe Kaunsol ŋetne mane, eŋe malipkake. Ŋerep mane, eŋetine Damaris, eŋine so ŋei ŋerep natne weneŋ eŋe malipkakoi. \c 18 \s1 Paulo Eŋe Korinti Arike \p \v 1 Pakiso, ea wane ŋadino Paulo eŋe Atens mat qelige more, Korinti matko ari lotkeke. \v 2 Yewao Paulo eŋe Yuda ŋei mane, eŋetine Akwila maratkake, eŋe Pontus kepeo wakonge, eamo wakon wakon matine. Ŋei ea eŋine so ŋanomine Prisila, ere musele Itali kepeo ŋine sarikoik, onoka wane Roma kepe ware ware, Sisa Klodius, eŋe Yuda ŋei ŋerep korop Roma mat qelige arikei, ea wane edane more esoponge. \v 3 Paulo eŋe ari ere otki, pakiso erane matko ari mere more, eŋerop urata make, onoka wane eŋe enŋene okanmaŋkoi, yale Paulo eŋe seli kise ma more, eaŋo motki kiatki gegeene qesiŋkake, eŋe so ŋei so ŋanomine, eŋe korop seli kise ma more, qolemaŋkoi, iwa yale eŋe ŋara aboŋ wane mamaŋkoi. \v 4 Paulo eŋe zonom ma met met naso, nasoo baŋem Yuda lewa lewaŋ urumgo ari more, Yuda ŋei ŋerep so Grik ŋei ŋerep eŋe Yesu Kristo dere malip kaikei, ea wane dereretene kito wirike edange. \p \v 5 Pakiso, Silas so Timoti ere Masedonia kepeo ŋine lotkeuk, yewao Paulo eŋe kaiwe korop don kisi maine ea ra qelaŋange, eŋe Yuda ŋei ŋerep lewageu, Yesu eŋe Mesia ea wane don edange. \v 6 Yuda edo Paulo rawetkau, Paulo eŋe wazaone okora edange, “Ŋine kine kine qotkoine maikeiwo, Anutuŋo ŋine esop ŋuniake, ea ŋinane simile, na maine mi mapik ŋunikale, naŋane sot mida! Naso iwa ŋine kieke wetela kutno arimaike, eao na qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋano ari ra qelaŋane edanikale.” \v 7 Ŋei mane Yuda ŋadino eŋetine Titius Yastus, eŋe Anutu ewine kito more Korinti geke, mat yewao Yuda lewa lewaŋ urum osino Paulo eŋe ari geke. \v 8 Ŋo Yuda ŋei mane, eŋetine Krispus, eŋine so ŋanom dokoine eŋe korop Waom mogat kakoi, ŋei ea eŋe Yuda lewa lewaŋ wane ŋetne okange, eŋe so Korinti mat welaine loutne eŋe Waom wane don dere malipka more, miti doku taukoi. \p \v 9 Naso yewao, ruo maneo Paulo eŋe kulu kulu mane kaki, Anutuŋo olale rake, “Ge misuk kaet ganiake, ge maine takotke ra qelaŋane edanikene, ge urata ea misuk qeliŋgene. \v 10 Onoka wane na gerop gemaile, ŋei maneŋo ge mi geku matali ganiake, onoka wane ŋei ŋerep loutne mat iwa wane koto gemami, eŋe naŋane biŋek okanmami.” \v 11 Waomŋo yale olatki, so Paulo eŋe Korinti mat yewao koma weku so meso 6 takotke ge more, ŋei ŋerep Anutu wane don edange. \p \v 12 Pakimo, ŋei mane, eŋetine Galio, eŋe Roma gavaman ea ŋine, eŋe Akaia kepe ware ware birakakoi, naso yewao Yuda edo Paulo ma ari more dongo biraka rakoi, \v 13 “Ŋei iwa eŋe ŋei ŋerep don mane Anutu ewine kitokei wane edanmaike, eŋane don eaŋo so ŋenze ra rokop don, ea ŋabakamaike!” \p \v 14 Paulo eŋe don rayakane wetke okorake, ŋo Galio eŋe Yuda ŋei edane rake, “Ŋei iwa eŋe masi qotkoine make, me sot mane okanikeo, na ŋinane don maine detŋunikale. \v 15 Ŋo ŋine, Yuda ŋinŋine don wane so eŋet wane so ra rokop don ea wane ra more don auye kitat aumami, ea wane ŋine ŋidomka maulukeu, noŋo kine kine yaline ea maine mi ma wesake kaikale!” \v 16 Eŋe yale ra more kot urumgo ŋine esopongi, qeinat ketkoi. \v 17 Ŋei ŋerep magu eŋe korop busu lele more Sostenes, Yuda eŋane lewa lewaŋ wane ŋetne malipka, kot wane kaitko qekoi. Ŋo Galio eŋe ea wane dere mezet mane mi okange. \s1 Paulo Eŋe Antiok Zinge Arike \p \v 18 Pakiso, Paulo eŋe Korinti ŋei ŋerep mali malip magu eŋerop kaiwe loutne ge more qeliŋongi paki, eŋine so Prisila so Akwila, eŋe Senkria matko kere more, seki mane wa more, Siria kepeo arikei wane arikoi. Paulo eŋe mi wake, Anutu wane kaitko don natne ra togoleke, ea wane eŋe lewetine zoune korop kitat wareke, lewine setneka metke. \v 19 Eŋe seki kutno Epeso matko lotke more, Prisila so Akwila qeliŋore more, Yuda lewa lewaŋ urumgo waketki, so eŋe so Yuda edo don auki siwot aukoi. \v 20 Ŋei ŋerep eŋe Paulo newalika more rakoi, “Ge maine takotke ŋenerop gekene.” Ŋo Paulo eŋe mi okke more, \v 21 edange, “Anutuŋo siminkayakeo, na ŋinano zinge sarikale.” Eŋe yale ra more ari, seki mane wa more Epeso qeliŋkake. \p \v 22 Seki ea ari mage ari mage, Sisaria mat Yuda kepeo lotkeke, yewao, Paulo seki qelige more, Yerusalem ari mali malip magu maratone, wet pese don edane more Antiok zinge arike. \v 23 Eŋe soda natne, naso kiro kirop Antiok matko ge more, qelige Galatia kepeo so Prigia kepeo lolike, mali malip magu yewa ma togole one arike. \s1 Yuda Ŋei Mane Apolos Eŋe Epeso So Korinti Matko Arike \p \v 24 Naso yewao, Yuda ŋei mane, eŋetine Apolos, eŋe Alekzandria matko wakonge, eŋe Epeso sarike, eŋe don ewekine ramageke, eŋe Anutu wane papia wane kine korop detluk.wareke. \v 25 Apolos eŋe Waom wane numa ea kito manbi detke, ea wane Apolos eŋe ŋei ŋerep Yesu wane don kisi koboine ea wane kito edange, ŋo siluŋ eŋe Yohane wane doku tau tau masi eaka detkake. \v 26 Eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo ari more, kaet midaine don ra qelaŋane edange, naso yewao, Prisila so Akwila ere eŋe detka more, eŋe matetno iwenka ari more, ere Anutu wane numa manerop koboboine ea mauluke ra qelaŋanka olatkoi. \v 27 Apolos eŋe dere more, Akaia kepeo ariakane rake, ea wane Epeso wane mali malip magu eŋe mapitka more, ekap mane qe more Akaia mali malip magu eŋano motpi paki, qebinone rakoi, “Ŋine Apolos maine newankaikei.” Yale rauso, Apolos eŋe ari Akaia kepeo lotke more, mali malip magu zok manerop mapikonge, Anutuŋo ŋei ŋerep mosoponge, ea wane eŋe Waom wane don malipkakoi. \v 28 Eŋe Anutu wane papiao dapore more, eaŋo ŋei ŋerep Yesu eŋe Mesia ea wane ra wakone sikan one lukke, eŋe Yuda ŋei eŋerop lewa lewago don togole au sorin nagu more, eŋane don qelaŋine ea wane zonomineŋo Yuda ŋei qeki yuanonge. \c 19 \s1 Paulo Eŋe Epeso Matko Urata Make \p \v 1 Apolos eŋe Korinti geke, naso yewao Paulo eŋe Asia kepe bonagaine yuane more, Epeso matko lotkeke, eŋe yewa dokoine natne doku tau taune magu maratonge, \v 2 paki eŋe qesonone more rake, “Ŋine sogino, Yesu malipkakoi, naso yewao Asu Koboboine mo makoi me mida?” \p Eŋe mainge rakoi, “Midaka, ŋene Asu Koboboine mane ye gemaike, don ea mane mo mi detkone.” \p \v 3 Paulo eŋe dere more koso manerop takotke qesononge, “Pakimo ŋine, ŋine doku tau tau wa mo tanikine daleo taukoi?” \p Eŋe rakoi, “Ŋene Yohane wane doku tau tau ea taukone.” \p \v 4 Paulo eŋe ŋei ŋerep edane rake, “Yohane eŋe ŋei ŋerep sotene ŋadek kaikei wane doku tauone more edange, ‘Ŋine ŋei mane naŋane ŋadeno sarimaike, eŋe malipkaikei,’ Yohane eŋe ŋei ŋerep ŋei ea mogatkaikei wane edange. Ŋei ea eŋe Yesu.” \p \v 5 Eŋe don ea raki detpi qoeki, so Epeso mat wane mali malip korop ŋei ŋerep magu yewa Pauloŋo Waom Yesu wane eŋetko doku tauonge. \v 6 So Paulo eŋe metine mawa ŋei ŋerep kuteno motki, so Asu Koboboineŋo eŋane kuteno ketke, paki ŋei ŋerep eŋe don kait qetot kuneŋine ra more, Anutu wane don kisi maine ea weneŋ ra qelaŋanbi sua arike, \v 7 ŋei korop yale okangoi, ea eŋane zaleene wa 12 okangoi. \p \v 8 Naso yewao, Paulo eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo atak loutne meso karewe ea wane rokop waket more, kaet midaine miti don ŋei ŋerep edange. Paulo eŋe eŋerop don au more, wetene qe wirike more Anutu wane qeli ewe zonom, ea wane don kito edange, so qomeene ma ewekke. \v 9 Ŋo ŋei natne eŋe Paulo wane don mi detkoi, wet dereretene ma waluke more maine mi malipkakoi, paki, eŋe Waom wane numa ea borikine rau paki, magu eŋane kaiteno qeliŋgoi, ea wane Paulo eŋe ŋei ea Yuda lewa lewaŋ urumgo qeliŋ one more, mali malip ŋei ŋerep eŋe enŋeneka iwenongi, Tiranus wane kibi lewa lewaŋ urumgo kaiwe baŋem eŋerop lewage, Waom wane don auye qeuye okane gekoi. \v 10 Eŋe koma etke yale lewage don au gekoi, ea wane ŋei ŋerep korop Asia kepeo gekoi, eŋe Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe korop Waom wane don detwarekoi. \s1 Skewa Wane Gipolekoune Sewen \p \v 11 Anutuŋo qesiŋkaki, Paulo eŋe masi mi mamaine, togogole ea korop mawareke. \v 12 Paulo eŋe lap lap me takot solaino mageke, ea ŋei ŋerep eŋe zoma ŋei ŋerep eŋano ma ariu, eaŋo zomaene waetne mida leleke, so zomaene qeliŋonge, paki asu qotkoine eŋe eŋano ŋine saket qeliŋone arikoi. \v 13 Yuda ŋei natne eŋe mo sogino urata ŋei edo lolike ari more, asu qotkoine esopongoi, eŋe Yesu wane eŋetne dere more, ari asu qotkoine Yesu wane eŋetko esoponikei wane liwekkakoi, eŋe asu qotkoine iwa yale edangoi, “Na Yesu wane eŋetko, Pauloŋo eŋane kine ra qelaŋanmaike, yale waka na don togoleka ra more esopŋunmaile.” \v 14 Tatiŋon sewen, eŋe ŋei mane eŋetine Skewa eŋane gipolekoune. Skewa eŋe Yuda wane Mosop Ŋei Pris Wawaine Suaine mane. Eŋane gipolekoune eŋe asu qotkoine ea Paulo wane masi okane esopongoi. \p \v 15 Ŋo asu qotkoine mane eŋe Skewa gipolokoune eŋane don mange edane rake, “Na Yesu detkamaile, so na Paulo wane kine detmaile, ŋo ŋine ma?” \p \v 16 Ŋei ea asu qotkoinerop, eŋe Skewa gipolekoune ea korop zok manerop engu more yuanonge, so eŋe ziwem engu so takot laplapene ma barakki, eŋe ŋei ea wane matko ŋine kakakka biririke ket solaeneka arikoi. \v 17 Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino eŋe Epeso matko gekoi, eŋe don kisi ea detpi paki, manerop kaet suaine onge, ea wane ŋei ŋerep koropŋo Waom Yesu wane eŋetine ora ewine manerop kitokoi. \v 18 Mali malip ŋei ŋerep loutne eŋe sari more, masi qotkoine makoi, me okangoi, ea korop tingoka didiwo ra qelaŋan warekoi. \v 19 Ŋei ŋerep natne eŋe sogino suŋa qare makoi, eŋe ea wane suŋa qare papia, ea ma sari ŋei ŋerep kaiteno, papia ea kiwakeu zewareke. Eŋe papia ea wane lewine takotke dapotpi, so 50 tausen silwa wesi okange. \v 20 Waom wane zonom so numa tanik manik yewaŋo yalewa wakone wieke, paki Waom wane donŋo togole more manerop sua ze manerop yuane arike. \s1 Epeso Mat Welaine Eŋe Ukat Suaine Makoi \p \v 21 Kine kine korop ea wakongi, Asu Koboboineŋo Paulo wiliŋaine ma mangi, ŋadino Paulo eŋe Masedonia kepeo so Akaia kepeo lolike ari more, Yerusalem zinge ariakane ra more rake, “Na Yerusalem ari more, ŋadino Roma matko ea weneŋ ari kaikale.” \v 22 Yale ra more eŋe qelit ŋeitkine etke, Timoti so Erastus, ere Masedonia kepeo biraore more, oŋomka nigatnemde Asia kepeo takotke geke. \p \v 23 Naso yewao, Waom wane numa wane ŋaba qotkoine Epeso matko wakongi, eŋe ukat suaine makoi. \v 24 Mat suaine yewa wane anutu isisine lopio mane, eŋetine Artemis wane bakom urum pake, so ŋei mane, eŋetine Demitrius, eŋe silwa maulukmaŋke, mat yewao Demitrius eŋe bakom urumgo lopio nigatne silwaŋo mamage motki metki, ŋei natne eŋe qolekoi. Eŋe yale wa okane more, Demitrius so eŋane silwa mama urata ŋeikoune eŋe wesi suaine maratka maŋkoi. \v 25 Demitrius eŋe silwa mama ŋeikoune, ea edoraki lewageu edane rake. “Ŋine detmami, ŋene silwa urata mamaine, ea wane ŋene wesi aboŋze suaine wakone ŋebonmaike, \v 26 ŋo ŋei iwa Pauloŋo masi kine kine mamaike, ea mo ŋine ŋidom maine kamami so detmami, eŋe ramaike, ‘Lopio ŋei meteŋo mamaine, eamo anutu midakaka,’ eŋe yale ra, ŋei ŋerep korop edangi, eŋe don ea dere malip kamami, iwa Epeso matko ŋei ŋerep so Asia kepeo korop loutne don ea malip kamami, eŋe lolike don ea ra qelaŋanmaike. \v 27 Paulo eŋe koso takotke, yale ŋei ŋerep edaniakeo, ŋei ŋerep eŋe ŋenane urata iwa ra wetonikei. Naso kutno ŋei ŋerep eŋe anutu lopio ŋerepze Artemis, so eŋane bakom urum ea eweetne mi kitokei, eweetne siukeake. Ŋei ŋerep Asia kepe so kepe baŋem Artemis ewino kito okanmami, ŋo Paulo wane donŋo yemo ŋerep waom wane eŋet biŋek matali mo maket bira kayakane okanmaike.” \p \v 28 Ŋei ŋerep eŋe don ea dere more, busu suaine lele more kieke boka more, tako rakot yewaka rakoi, “Artemis, Epeso ŋine eŋe eŋet biŋekine suaine so wawaine!” \v 29 Ukat ea sua mat korop rokopke arike, ŋei etke, eŋetetne Gaius so Aristarkus, ere Masedonia ŋine, Paulorop weneŋ arikoi, ŋei ŋerep magu eŋe ŋei etke yewa epu warage more, lewa lewaŋ sobego ket arikoi. \v 30 Paulo eŋe oŋom ŋei ŋerep magu eŋane kaiteno ari edaniakane rake, ŋo ŋei ŋerep mali malip korop magu yewa edo ma walukkakoi. \v 31 Paulo wane kimakoune natne eŋe gavaman urata ma gekoi, eŋe weneŋ Paulo wano don more lewa lewaŋ sobego mi ari wakoniakane rawetka more rakoi, “Ge lewa lewaŋ sobego misuk arikene!” \v 32 Pakiso, lewa lewaŋ sobego don ukat suaine wakonge, ŋei ŋerep magu suaine, ea eŋe koropŋo wet dereretene siuki, qelaŋ qelaŋ qekoi, ŋei ŋerep natne eŋe don mane rau paki, bokakoi, ŋei ŋerep magu mane eŋe don mane rau paki, boka rakoi, ŋo ŋei ŋerep wele korop eŋe kine onoka wane sari lewaŋmami, eamo mi detluk kakoi. \v 33 Yuda ŋei natne eŋe ŋei mane eŋetine Alekzander, magu lewine alakane don edaniakane birakau okorake, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe Alekzander qebinka rau, so eŋe ŋei ŋerep don edaniakane wetke more metine biraki wake. \v 34 Ŋo magu natne eŋe Alekzanda detkau, eŋe Yuda maguo ŋine okange ea wane magu, ea eŋe koropŋo orodoŋ don wekuka boka, weku yewaka boka okorau awa etke ari qoeki rakoi, “Artemis, Epeso ŋine, eŋe wekukuŋo wawaine!” \p \v 35 Yale rau, so mat ware ware mane eŋe wie more, magu ea ŋei ŋerep korop ma peseone more rake, “Epeso welaine, ŋine detpi! Ŋei ŋerep kepe baŋem yewa me yewa eŋano ŋine maŋo mi detmaike, Epeso mat suaine eamo Artemis suaine eŋane bakom urum metmaike, so wesi kobekine qeliwo ŋine ketke? \v 36 Ŋei maneŋo eŋe kine kine iwa maine mi bisop kamaike, eso ea wane ŋine ma pese nagu ketpi paki, kine kine yaline kukka mi okanbi, \v 37 ŋine ŋei iwa ere yaup wane epu iwa sarimi, ere bakom urum wane aboŋ mane kobu mi makoik, me ŋerep waom oŋaine lopioze, eŋane don qotkoine mane mi rakoik. \v 38 Demitrius eŋine so ŋeikoune, eŋe ŋei mane dongo bira kaikeiwo, eŋe maine don urata kot wane nasoine sari dongo birakaikei. Naso yewao don ware ware wane suaine kepe ware ware mane eŋe maine donene mazakane desiake. \v 39 Ŋo ŋine don natne koso payakeo, ea maine lewa lewaŋ wane nasoo lewa lewaŋŋo makoboeyake. \v 40 Ŋene umat maine marat kaŋem rap, ŋo onoka wane yem ŋedo ukude kawali kieke kaiwe iwao qine, so kine kine ea wane kineine mane koboboine yemo midakaka. Me Roma wane gavaman eŋe ea wane kineine desikei wane ra qeson ŋonikeiwo, ŋene maine mi ra qelaŋan onikene.” \v 41 Mat ware ware eŋe don yale raki qoeki, biraongi ŋei ŋerep eŋe arikoi. \c 20 \s1 Paulo Eŋe Masedonia So Akaia Kepeo Arike \p \v 1 Ukat suaine ea qoeki so Paulo eŋe mali malip korop ŋei ŋerep magu ea eŋe eŋano sariu lewaŋgei wane edorake, eŋe lewaŋbi, so Paulo eŋe doku tau tau magu wet dereret so mali malipenane don edane more, ŋei ŋerep ma togole onge, so Paulo eŋe takotke rake, “Ŋine mayakakatne bororom gekei.” Yale ra more, kaiwe maine ebone so mat ea qelige more, Masedonia kepeo arike. \v 2 Eŋe Masedonia lolike kitare ari more, mali malip ŋei ŋerep don edane naŋ qe more ma togoleonge. Urata ea qoeki, so baŋ Akaia kepeo ari lotkeke. \v 3 Eŋe Akaia kepeo meso karewe metke. Paki koso eŋe seki ma more Siria kepeo ariakane wetkeke, ŋo Yuda ŋei eŋe Paulo qeu seukeakane rakoi, ea wane Paulo eŋe don ea dere more, Siria numa koboine qelige more, seki mi make, Masedonia kepe kitare Siria zinge ariakane wetkeke. \v 4 Ŋei mane, eŋetine Sopater, Pirus wane gipole, Berea matko ŋine, eŋe Paulorop arike, so Aristarkus so Sekundus, ere Tesalonaika matko ŋine, Gaius eŋe Derbe matko ŋine, Tikikus so Tropimus, ere Asia kepeo ŋine, so Timoti, eŋe weneŋ korop Paulorop arikoi. \v 5 Ŋei tego ea eŋe korop alakane Troas matko ari, na so Paulo tomaŋotkoi. \v 6 Ŋere Pilipi ari more, Bret Patpale ea wane soda mere more, seki mane wa more, kaiwe mama mete mane(5), eao Troas matko lotke kimakopse maratonte, ŋene soda weku kaiwe mama 7 Troas metkone. \s1 Pauloŋo Troas Matko Yutikus Ma Wirikaki Wieke \p \v 7 Soda ruoo, ŋene so mali malip magu ŋei ŋerep ŋene ruo ŋara nekenane lewaŋgone, Paulo eŋe ŋei ŋerep don edange, eŋe kepe qaeki ariakane dere more takotke, ŋei ŋerep don edane gemaŋki, ruo kulu kesatno okange. \v 8 Mat yewa, lewa lewaŋ urum mat wane kutno, ea kiwa loutne lawe okorakoi. \v 9 Ŋei qaluwit mane, eŋetine Yutikus, eŋe mat aŋaone maneo metke, Paulo eŋe takotke don edane okoraki, so ŋei ea eŋe umun turuk mere ari, kulu suaine ŋik ŋototok pa ari more, mat kutno ŋine makake kepo ket qeke. Pakimo, ŋei ŋerep eŋe ket ari more, solaine ma wie ka more rakoi, “Eŋe mo seukike.” \v 10 Ŋo Paulo eŋe ket ari more, oŋomka pareŋine kutno ket rasu masatka rake, “Ŋine dere mezet misuk desikei, eŋe mo wisikae gemaike!” \v 11 Yalewa ra more, mat kutno zinge wa more, ruo ŋara mapoke neke, Paulo so ŋei ŋerep eŋe takotke don au metpi, so kepe qaeki Paulo eŋe ŋei ŋerep qeliŋone more arike. \v 12 Ŋei ŋerep eŋe ŋei qaluwit ea matino iwenka arikoi. Ari more, wet pesek suaine detkoi. \s1 Paulo Eŋe Troas Mat Qelige More Miletus Arike \p \v 13 Ŋene seki ma alakane Troas wa more Asos matko Paulo marat kaikenane arikone, eŋe kieŋo Asos ariakane ŋedange, ea wane ŋene sekiwo wakone. \v 14 Paulo eŋe ŋene Asos maratŋone more, seki kutno waki so ŋenzarek Mitilini matko arikone. \v 15 Ŋene Mitilini qelige more, qaeki Kios sia osino lotke more, Samosi sia osino qe yuanka more, kaiwe maneo Miletus matko lotkekone. \v 16 Yewao Paulo eŋe rake, “Naso midamaike, ŋene Epeso matko so Asia kepe maine qe yuan ore, yewa mi mesikene.” Eŋe Yerusalem ikopka ari more, Asu Koboboine alakan ketke, peada kaiwe eao lotkeakane rake. \s1 Paulo Eŋe Epeso Mali Malip Magu Yai Ososok Don Edange \p \v 17 Ŋene Miletus matko lotkekone, pakimo Paulo eŋe don motki, Epeso matko arike, eŋe doku tau taune magu eŋane ŋeneŋo eŋano sarikei wane don motke. \v 18 Pakimo, ŋei suaine ea eŋe sariu so Paulo eŋe edange, “Na ŋinerop naso korop Asia kepeo gekole, na kine kine makole, ea ŋine kakoi, ŋine naŋane gege masi detlukmami. \v 19 Na Waom wane qelit qeqe urata makole, naso natne urata ea wane na arokkole, na masi wawaine mi makole, Yuda ŋei eŋe wikile ninikei wane detkoi, ea wane na dere mezet detkole, paki nae eŋet biŋek maket more, so Waom wane urata koboine makole. \v 20 Na matŋine kotino, so mat suaine lewa lewaŋ sobego kito ŋibongole, na kaet midaine didi kebago Waom wane don korop ŋidangole, ea ŋine mo detmami. \v 21 Na Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino girem don togole ra edangole, eŋe sotene ŋadekka more Anutu wano zinge ari more, Waomze Yesu malipkaikei wane. \v 22 So iwa detpi, naso iwa na Asu Koboboinane luknangi eŋane don teweke Yerusalem arimaile, na kine kine Yerusalem yewao dalino wakon naniake, ea mi detmaile. \v 23 Asu Koboboine eŋe girem don iwa yaleka mat lotkekole rokop nolatke, ŋei ŋerep mat baŋem eŋe wikile nine more mulap urumgo birananikei wane toma nanmami, ea na detmaile. \v 24 Ŋo, na gekaleo, me seukkaleo, ea wane dere mezet mi okanikale, midakaka na numa kine kine mo mogare arimaile, yemo Waom Yesu eŋe na miti urata makalane ra ninge, ‘Anutu eŋe ŋei ŋerep mosop oniakane rake, don kisi maine, ge ŋei ŋerep don ea edanikene.’ Na urata ea ma warekalane ramaile. \p \v 25 “So mane rewe detpi, na ŋinane keu ŋino Anutuŋo daleo wareŋonmaike, ea wane don ra qelaŋane more, keu ŋino gewe nangoi, ŋine baŋ koso mi nanikei, ea na detmaile. \v 26 Eso na ŋine ukude togoleka ra ŋidanmaile, ŋei mane ŋinane keuo ŋine eŋe gege togon mi maratkayakeo, ea naŋane sot mida, \v 27 ea wane Anutuŋo kine kine mayakane detke, ea korop na kaet midaine ŋidan warekole. \v 28 Ŋine ŋidomka mauluke ware nagu more, magukop ŋine yalewaka mauluke wareonikei, ŋine Asu Koboboineŋo eŋane ware ware biraŋingane, ŋine Waom wane magu weŋemineŋo kiatonge, ea kauluke more wekumaneka gekei. \v 29 Na mo detmaile, na baŋ biraŋunbe, zikotne kasi zubaine ŋetnerop sari more lama magu mali malip korop maine mi loloŋone more mi seseonikei, magu matali onikei wane sarikei, ea na detmaile. \v 30 Boaŋ naso bomileki, ŋei natne ŋinŋine maguo ŋine eŋe isi don rau paki, miti don matali more, mali malip magu edane isionbi, so eŋe eŋane numa isisine ea mogatkakei. \v 31 Ea wane ŋine kauluke more diamŋinerop gekei, na korop, koma karewe, ruo kaiwe welaine welaine aroke more girem ŋida ŋidan, eamo mi qeligewe ketke, ŋine ea wane weneŋ dere gekei. \p \v 32 “Eso iwa mo anutu wano biraŋunbe paki, wet maep so qom menaŋgo Anutu eŋine donino maguk ŋunmaile. Eŋe zonom welaineŋo nau tomok maine ma ŋiboniake, so baŋ ge mage, wet dereret koboineka mo ebu ebune, yewa eŋerop qeli wane awa aboŋ maine ea qe watke ŋiboniake. \v 33 Na ŋei mane wane silwa so gol, wesi aboŋine mane mi maikalane detkole so okanŋungole. \v 34 Na meteretkene iwaŋo urata ma more yeye maratkakole, na seli kise urata ma gekole, yale waka na so kimakopne, ŋene ŋara aboŋ makone, ea ŋine detmami. \v 35 Na ŋine sikan ŋungole, ŋene urata togole ma more, ŋei ŋerep zonomene midaine mapit onikene, ea wane Waomze Yesu eŋe rake, ‘Ŋei mane eŋe kimaine bakom mane maniakeo, ŋei yewa eŋane bakomineŋo kimainane bakom yuankayake.’ Don ea ŋine detsorokkei.” \p \v 36 Paulo eŋe raki qoeki, so wawetine qe more, ŋetne magu yewa eŋerop meŋen kake. \v 37 Meŋenkau qoeki, so Epeso mali malip magu wane ŋei suaine eŋe aroke garika lulu kiki more, oso waek okanka more birakakoi. \v 38 Eŋe koso manerop Paulo mi kaikei wane rake, ea wane eŋe qom borik zok suaine detkoi, ea wane eŋe Paulo iwenka sekiwo arikoi. \c 21 \s1 Paulo Eŋe Yerusalem Arike \p \v 1 Ŋene oso waek okanone more, biraŋonbi arikone, ŋene kiwet namuŋ mane koboine kitare more, Kosi sia qe yuanka more, kaiwe mane Rodes sia qe yuanka more, Patara matko lotkekone. \v 2 Ŋene seki mane Ponisia kepeo ariakane okangi, maratka more wa arikone. \v 3 Ŋene ari mage Saiprus sia ka more, zinge raiwoken ari Siria kepeo lotke more, Tire matko qalakko ket ari more so seki wane welaine eŋe aboŋene yewao qakakoi. \v 4 Ŋene mali malip ŋei ŋerep natne maratone more, eŋerop soda weku gekone, Asu Koboboine eŋe zonomineŋo ŋei ea qebinongi, so eŋe Paulo olatkoi, “Ge Yerusalem maine mi arikene.” \v 5 Ŋene eŋerop gekone, naso ea qoeki, so ŋene numaze Yerusalem arikenane biraongone, eŋe korop ŋei so ŋanowekopene so medewekopene ŋenerop mat suaine qeliŋka arikone, ŋene korop qalakko ari wawetze qe more meŋen kakone. \v 6 Ŋene oso waek okan nagu biraone more, seki kutno waŋem so eŋe mateno zinge arikoi. \s1 Propet Agabasŋo Paulo Don Olatke \p \v 7 Ŋene Tire qelige more ari mage, Tolemes matko lotke more, mali malip ŋei ŋerep maratone, more kaiwe weku eŋerop metkone. \v 8 Kepe qaeki, ŋene Tolemes qelige ari mage, Sisaria matko lotkekone. Yewa ŋene ari qelit ŋei Pilip wane matko gekone, sogino Yerusalem mali malip magu eŋe ŋei sewen magu miti qelit urata maikei wane ma wakon ongoi, Pilip eŋe ŋei sewen yewa eŋane keuo ŋine, eŋe Waom wane don kisi maine ra qelaŋan mageke. \v 9 Pilip wane borasokoune natewen etke so etke eŋe Anutu wane miti don ra qelaŋan maŋkoi. \v 10 Ŋene yewa kaiwe natne gekone, naso yewao propet mane, eŋetine Agabus eŋe Yuda kepeo ŋine sari lotkeke. \v 11 Eŋe ŋenano lotke more, Paulo wane waro ma more, wa oŋomka kie metine pise wokom nagu more rake, “Asu Koboboine eŋe iwa yale ramaike, ‘Yerusalem matko Yuda ŋei edo waro iwa wane welaine baŋ iwa yale wokomka more qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino eŋane meteeno bira kaikei.’” \p \v 12 Ŋene so natne yewa, ŋene don ea dere more, Paulo eŋe Yerusalem mane mi ariakane rawet kakone. \v 13 Ŋo, eŋe mainge rake, “Ŋine daleo okanmami, ŋine yale okanbi paki, qomne qepokmami? Na mo ewekmaile, Yerusalem matko wokom nangei waneka mida, yewa Waom Yesu wane ra more seukkalane weneŋ ewekmaile.” \p \v 14 Ŋene eŋane dereretine maine mi maingekone, eso yeine qelige more rakone, “Waom eŋine simile eaka maine wakoniake.” \p \v 15 Ŋene yewao naso natne ge more, aboŋze mauluke more qelige Yerusalem arikone, \v 16 dokoine natne Sisaria ŋine eŋe ŋenerop arikoi, ŋei yewa eŋe ŋene Nason wane matko gekenane iwenŋongoi, Nason eŋe mo qei mikepka yewao naso kiroroine Waom malipkake, ŋei ea eŋe Saiprus siao ŋine. \s1 Paulo Eŋe Yakop Ari Kake \p \v 17 Pakiso, ŋene Yerusalem matko lotkekone, yewao kimakopze mali malip magu eŋe bakom kito ra iwenŋine ari more mauluk ŋongoi. \v 18 Kepe qaeki, Paulo eŋe ŋenerop Yakop kayakane arike, mali malip magu ŋei suaine koropŋo yewa metkoi. \v 19 Paulo eŋe ŋei korop kaiweo ebonwareke, paki Pauloŋo geki Anutuŋo yeye kine kine qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino eŋano make, ea wane don korop edan wareke. \v 20 Eŋe Paulo wane don dere more, ŋado eŋe korop Anutu mawaka more bakom kitokakoi. Pakiso, eŋe Paulo olale rakoi, “Paulo kimaze, Yuda ŋei ŋerep tausen loutne eŋe Yesu detluk kamami, so eŋe korop Mose wane ra rokop don weneŋ togogole magemami. \v 21 Ŋei natne eŋe sari geŋane ra more, don borikine Yuda ŋei ŋerep iwa yale edane rakoi, ‘Paulo eŋe Yuda ŋei ŋerep, so qelaŋ Yuda ŋadino eŋe iwa yale kito ebonmaike, “Ŋine maine Yuda gege masi qeliŋ warekei, ŋine gipolekopŋine solaene mi kitasikei.” ’ Geŋane yale ra more edangoi. \v 22 Ge iwa lotkemaine, wane eŋe desikei, paki eŋe onoka mau wakoniake, ea ŋene mi detmaine. \v 23 Ge iwa yale maikene, ŋei etke so etke iwa eŋe Anutu wane kaitko ra togolekoi, \v 24 ge eŋerop Anutu wane Bakom Urumgo ari more, Anutu wane kaitko sauke more, eŋe kine kine Anutu wane Bakom Urumgo mamami, ea qolekene. Pakiso, ŋei yewa eŋe eaŋo lewetene zoune kitat nagu ware pudi setneka mesikei, pakiso ŋei ŋerep eŋe ge Yuda wane masi mamaine, ea ka more detlukkei, eŋe geŋane ra more kine kine sogino detkoi, ea detpi isi don okaniake. Pakiso eŋe desikei, ge Mose wane ra rokop don mogat kamaine, ge mi yuanmaine, ea desikei. \v 25 Ŋo qelaŋ ŋei ŋerep mali malip Yuda ŋadino ŋine eŋane ra more, ŋene kibi mane mo eŋano qe more, iwa yale edangone, eŋe anutu isisinane soe soep mire neu, ŋine misuk nekei. So eŋe weŋem neu, ŋine misuk nekei. Me osom ebine mapokeu seukki, ŋine ea misuk nekei, ŋine ŋao ŋanom numa ea misuk matali more, wenip yau yaup maikei, ea qeliŋgei.” \p \v 26 Yale rau qoeki, so Paulo eŋe ŋei etke so etke ea Anutu wane Bakom Urum wane sengo iwenongi, so eŋe ŋei ŋerep korop so Anutu wane kaitko saukkoi. Pakiso, Paulo eŋe Anutu wane Bakom Urumgo waket more, sau sauk naso dango qoeake, so naso dango bakomene kitokei, ea wane edaniakane arike. \s1 Roma Kawali Ŋei Eŋe Paulo Togole Malipkkakoi \p \v 27 Ŋo Paulo wane sau sauk kaiwe sewen ea bomile sari qoeakane okangi, so Yuda ŋei natne, Asia kepeo ŋine, eŋe Paulo Anutu wane Bakom Urum koto ka more, ŋei ŋerep magu qebinonbi so eŋe Paulo meto puk makoi. \v 28 Paki boka rakoi, “Israel ŋei, ŋine mapik ŋonikei! Ŋei iwa eŋe kepe baŋem lolike ge, Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei ŋerep weneŋ iwa yale edane okanmaike, ‘Ŋine Yuda ŋei ŋerep so Mose wane ra rokop don ea misuk desikei, so Anutu wane Bakom Urum ea weneŋ ma baikka okanikei’ Yale raki paki, so eŋe qelaŋ mane Grik ŋei Anutu Bakom Urumgo iwenka wamaike, ea wane Bakom Urum maki sigilemaike.” \v 29 Yuda ŋei eŋe Paulo so Tropimus, Grik ŋei, Epeso ŋine, ere mat suaino otkoi, ea wane eŋe Paulo wane wetke rakoi, eŋe Grik ŋei Anutu wane Bakom Urumgo iwenka wamaike, eŋe yale dere more, don ea rakoi. \p \v 30 Ŋei ŋerep mat suaino ŋine eŋe korop ukat suaine ma more, boka rama rama so nat nat ŋine biririke sari, Paulo ma more, Anutu wane Bakom Urumgo ŋine waraŋka qeinat ketkoi. Paki yewaka ŋei maneŋo Anutu wane Bakom Urum wane madet kitoke. \v 31 Ŋei ŋerep magu eŋe Paulo qeu seukkeakane detkoi, ŋo Roma kawali ŋei eŋane ŋetne eŋe don kisi mo esatka iwa yale detke, Yerusalem korop eŋe busu okane more, kawali yau yaup maikei wane okanmami. \v 32 eŋe yewaka ikop dere more, eŋine kawali ŋei ŋetne so kawali ŋeikoune edorake, paki eŋe sariu korop qebinongi, magu keuo ket arikoi, ari onbi, ŋei ŋerep eŋe yale waka kawali ŋei ŋetne so ŋeikoune one more, ŋei eŋe Paulo qekei wane zok okangoi, ea mi qekoi, yeine qeliŋkakoi. \v 33 Kawali ŋei ŋetne eŋine so kawali ŋeikoune eŋe Paulo ma more, ŋeikoune eŋe Paulo mulap etkeŋo wokom kaikei wane edange. Pakiso, eŋe ŋei ŋerep qeson one rake, “Ŋei iwa ma? Onoka mamaike?” \v 34 Ŋei ŋerep natne eŋe don mane olatkoi. Ŋei ŋerep magu mane eŋe don kine mane olatkoi. Ukat suaine yale wakone paki, ea wane kawali ŋei ŋetne, eŋe kine kine wakonge, ea wane kine mi maratkake. Paki eŋe ŋeikoune kawali ŋei wane matko Paulo ma arikei wane edange. \v 35 Paulo eŋe ari mat tiriino lotkeki, kawali ŋei eŋe onbi, ŋei eŋe zonomene wieke, Paulo qekei wane sariuso, kawali ŋei eŋe Paulo ma mat ea wane tiriwo tewekka wakoi. \v 36 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe mogatone ari more, togoleka boka rakoi, “Qeu, yeine seukep!” \s1 Paulo Eŋe Ŋei Ŋerep Magu Eŋano Kine Ra Qelaŋange \p \v 37 Kawali ŋei eŋe Paulo eŋine matko birakaikei wane ma ariu, so Paulo eŋe kawali ŋei ŋetne Grik dongoka olatke, “Na maine don natne golasikale?” \p Kawali ŋei ŋetne eŋe qesonka rake, “Ge Grik don maine ra okanmaine? \v 38 Na detmaile, mo sogino Ezipt ŋei maneŋo kawali qeakane okane more, kawali ŋeikoune foa(4) tausen ebuki, kepe yaup papaino arikoi, paki mo ge ŋei yewa me ge ŋei mane?” \p \v 39 Paulo eŋe mainge olale rake, “Na Yuda ŋei eŋane tego, Tarsus matko Silisia kepeo wakongole, na mat ewinerop mane wane welaine. Detnannom na ŋei ŋerep maine edanikale me?” \p \v 40 Yale raki, so kawali ŋei ŋetne eŋe rake maine. Rakiso, Paulo eŋe tiri kutno okora more, ŋei ŋerep tik okorakei wane metineŋo ma wie mazoponge. Mazopongi, tik okorauso, Paulo eŋe Hebru dongo edange. \c 22 \s1 Paulo Eŋe Wetine Maingeke Ea Wane Kisi Rake \p \v 1 “O, ŋei kimakopne so magakopne, ŋine detpi, na ukude iwa ŋinane kaitŋino don turuŋine main gemaile, na sot mane mi okanile.” \v 2 Pakiso eŋe detkau Paulo eŋe Hebru dongoka don raki eŋe mepeene qoeki, aŋaene kiwonege tik ŋaneŋka doŋ mane more, kokpak mi makoi, paki Paulo eŋe koso iwa yale rake. \p \v 3 “Na Yuda naganeŋo Tarsus matko, Silisia kepeo yewao neuke, paki na iwa Yerusalem mat suaine iwao kibi medep neu sariu sua more, Gameliel wane kibi urumgo wakole, pakimo eŋe aso ŋabokopze eŋane ra rokop don tego yewa korop kito ninwareke. Pakimo ŋine ukude iwa Waom wane don mogare gemami, yalewaka na iwa manerop zok togole more mogat kakole. \v 4 Na sogino mokaka, Waom wane numa musele iwa malipka more mogatmami, eŋe matali onikalane urata suaine zok manerop makole. Paki na ŋei ŋerep korop engu more, lukone ebu ari mulap urumgo bira onikalane urata togoleka ma gemaŋkole. \v 5 Pris wawaine ŋetne eŋe so ŋei ŋetne eŋane kaunsol korop, eŋe det waremami, edo maine ea wane don ra qelaŋanbi ŋine desikei, na don welekatne ŋidanmaile, eŋe kibi mane Damaskus doku tau tau kima natne gemami, eŋane qe ninbi Damaskus ma arikole, ŋei ŋerep mat yewa wane kotino numa iwa so mali malip korop, yewa eŋane tego eŋe mat yewa gekoi, na ŋei ŋerep yewa ebu lukone more, peik one more, iwa Yerusalem matko ebu sariwe, ŋei suaine edo kine kine umatne so wikile, eŋe umatene ea wane rokop ebonikei wane arikole. \p \v 6 “Na arimage, 12 kilok kaiweo Damaskus osino lotkekole, pakimo ikop yewaka kiwa qelaŋane suaine mane qeliwo ŋine ket naŋano qelaŋane more loliknange, \v 7 paki na yewaka ket kepo rasu more, pa detpe, aŋa don maneŋo iwa yale nora nolatke, ‘Saul, Saul, ge onoka wane na matali qetali okan nanmaine me?’ \v 8 Pakimo na don turuŋine iwa yale main gekole, ‘Ge maŋo Waom?’ Paki eŋe na nolale rake, ‘Na Yesu, Nasaret welaine, ge na matali nane more, urata ea magemaine.’ \v 9 Ŋei narop gekoi, eŋe qelaŋan ea kakoi, ŋo eŋe ŋei yewaŋo nolatke ea eŋe mi detkoi. \v 10 Pakimo na rakole, ‘Waom Suaine na ukude iwa dalino okanikale?’ Raweso Waomŋo nolale rake, ‘Ge wie more Damaskus matko arinom paki, mat yewao ŋei mane metmaike, oŋo geŋane urata don biŋek kine kine korop motkale ea golasiake.’ \v 11 Qelaŋan yewa yemo zok manerop qelaŋane teine, yale wane na dene mupkeki, kine mane deneŋo maine mi kaulukkole. Na yale okanbe, naŋane kimakopne eŋe meteno mau Damaskus matko arikone. \p \v 12 Pakimo ŋei mane yewa Damaskus matko geke, eŋane eŋetine Ananias, eŋe miti ŋei mane, oŋo ra rokop numaze ea teweke mageke, pakiso Yuda ŋei Damaskus gekoi, eŋe korop eŋane detpi waki, ewine kito ramaŋkoi, eŋe ŋei maine. \v 13 Eŋe naŋane osono sari okoraki paki nolale rake, ‘Kimane Paulo, deŋone koso manerop potnom.’ Raki nasomde yewaka weneŋ dene koso ikopka menaŋgi potkole, pakiso eŋine kakole. \v 14 Pakiso eŋe rake, ‘Aso ŋabokopze eŋane Anutuŋo ge eŋane simile detnom paki, Qelit Ŋeiine Koboboine ge more, eŋe kaikenane, so oŋo makoboe gangi detkanom, eŋane aŋa donineŋo rayakane oŋom ma wakonganike. \v 15 Wane ge baŋ eŋane tanik manik onokaka ge iwa kawaremaine so det waremaine, ea wane don kisiine ŋei ŋerep korop ra qelaŋane edan warekene. \v 16 Ea wane, ge onokawane koso naso kiroine iwa tomakene? Ge wie more miti doku taunom paki, eŋetine oranom, mo eŋe borikineŋone ea saukgane more, sotŋone ea sauk ganiake so ma biraki ariake.’ \s1 Anutu Eŋe Paulo Ma Birakaki Tego Natne Eŋano Arike \p \v 17 “Ŋado na Yerusalem zinge sari more, Bakom Urum suainane kotino wa meŋen kakole, so na kine kine me tanik yewa mo kulu kuluo yale kakole. \v 18 Na kawe so Waomŋo nolale rake, eŋe yale nolatmaike, ‘Esat! Ge wienom paki, Yerusalem mat iwa qelige arinom, onoka wane, ŋo ŋei ŋererop iwa eŋe baŋ ge naŋane don kisine ra edanikene, yemo eŋe maine mi desikei.’ \v 19 Pakiso na rakole, ‘Waom, eŋe mo detluk waremami, na Yuda lewa lewaŋ urumgo korop arimaŋkole, so detmami na sogino miti urum korop yewao ari lolike more, ŋei ŋerep ge malip gane gekoi, ea korop ebu lukone morapŋo dime one more, mulap urumgo biraongole. \v 20 So mokaka eŋe geŋane sigi maep rara ŋeiŋone Stiwen qeu seukke, naso yewao na noŋom yewa osino weneŋ okora more, wet pese dere simin nangi, na momo takot kakiene suaine, ea wareka okora more onbe, eŋe qeu seukke.’ \v 21 Raweso, Waomŋo nolale rake, ‘Arinom, onoka wane na baŋ biraganbe, ge abaran numa kiroine qelaŋ tego mane eŋano arikene.’” \s1 Roma Wane Kawali Ŋei Ŋetne Oŋo Paulo Warekake \p \v 22 Yuda ŋei eŋe Paulo wane don detkoi, naso yewao Pauloŋo don edane ari mage ŋei ŋerep abaran ŋine kepe kiroino gemami, eŋane raki, Yuda ŋei eŋe eŋane don wane bauene waki, don togoleka kuroge rakoi, “Qeu seukkep! Ŋei yaline eŋe koso mi takotke geake. Eŋe geakane rokop mi okanmaike!” \v 23 Eŋe yau yaup boka kuroge ra ari sari okane more, momo takotene suaine ea ma qaliŋ qaliŋ kitou paki, kito qokke qakeu, yau yaup ariki, so lube lube, ea ma abarage qakeu wetela qeliwo wake. Masi tanik yewa okangoi, ea iwa yale, qe wakonge, eŋe Paulo wane zok mi onge. \v 24 Ea wane kawali ware ware ŋetne suaineŋo raki, eŋe Paulo kawali ŋei eŋane mat koto ma waketkoi, pakimo eŋe morapŋo dime ka more kineinane qesonkakoi, so kawali ŋei ŋetne eŋe det lukeakane kawali ŋei edane rake, ŋei ŋerep eŋe kine onoka wane Paulo wane ŋabaka more wet gerep so don aro suaine boka more, Paulo yale okankamami. \v 25 Pakimo eŋe morapŋo dime kaikei wane, Paulo kie metine wokomkakoi, paki kawali ŋei ware ware ŋetne eŋe Paulo, wane osino okoraki, Pauloŋo iwa yale ra qesonkake, “Me ra rokop donŋo yale ramaike, ŋine Roma ŋei mane yalewa maine okankaikei me? Ŋine na dongo mi biranane more, mo ŋine na yaupka dime nanimi, masi tanik yewaŋo mo maine okanmaike me?” \p \v 26 Kawali ŋei ware ware ŋetne eŋe don yale dere more, eŋe ari kibi qeqe ŋetne olale rake, “Ge daline okan kaikene? Ŋei yewa eŋe Roma ŋei.” \p \v 27 Rakimo kawali ware ware ŋetne suaine eŋe Paulo wano sari more olatke, “Ge nolatnom, ge Roma ŋei wele me?” \p Paulo eŋe rake. “Eamo don welekatne.” \p \v 28 Kawali ware ware ŋetne suaine eŋe rake, “Na wesi lewine suaine zok mo bira sa mage more, Roma ŋei okanmaile.” \p Paki Pauloŋo rake, “Na yemo midakaka, na mo nabokŋo ea ŋei ge more neuke, ea wane na Roma ŋei okanmaile.” \p \v 29 Ea wane ŋei eŋe dimeka more qesonkakei wane okangoi, eamo kawali ŋei eŋe yeine yewaka kaet okane more qeliŋgoi, pakimo kibi qeqe ŋetne suainŋo Paulo eŋe Roma ŋei, yale dere more, seinŋo mo wokomkakei, wane rake, ea mo eŋe yaleka zok kaetkake. \p \v 30 Kawali ware ware wane ŋetne suaine eŋe Pauloŋo umat ea ma umatne mane okangi, ea wane Yuda ŋetne eŋe dere worik kakoi, yewa wane kine desiakane, ŋado baŋ kaiwe maneo Paulo wane sein kitoqok kaki paki, eŋe don motki miti mosop, pris ŋetne suaine so Kaunsol korop eŋe sari lewaŋgoi, pakiso eŋe Paulo ma ket eŋane kaitko birakaki okorake. \c 23 \s1 Paulo Eŋe Yuda Kaunsol Eŋane Kaitko Don Rake \p \v 1 Paulo eŋe deine togoleka Kaunsol eŋano koboineka potki ariki okora more iwa yale rake, “O kimakop Israel ŋei, naŋane gegene korop Anutu wane kaitko pa sari mage, ukude kaiwe mama iwa okanmaike, yemo naŋane wetne zok manerop mayakatneka okanmaike.” \v 2 Eŋe yale raki, mosop ŋei ŋetne suaine Ananaias eŋe Paulo wane osino ŋei okorakoi, eŋe piine ma wakonka more rasu pelekkei wane edange. \v 3 Pakiso Pauloŋo olale rake, “Anutuŋo ge welekatne baŋ gekuyake. Ge borikine mama! Ge iwa mere ra rokop donŋo ramaike, ea mogare na dongo birananmaine, ŋo siluŋ ge ra rokop don ea qe barake more, nekukei wane edanmaine!” \p \v 4 Paki ŋei Paulo osino okorakoi, eŋe rakoi, “Ge Anutu wane mosop ŋei Pris Wawaine so ŋetne suaine ea, ge don borikine yalewa onoka wane zok olatmaine me?” \p \v 5 Pakimo Pauloŋo rake, “O kimakopne ŋei iwaŋo, Israel ŋei, Pris wawaine me eŋe mosop ŋei, ea na mi detkele, welekatne na mo don qotkoine olalile, mitiŋo yale ramaike, ‘Ge ŋei ŋerewekopŋone eŋane ware ware, ea don borikine misuk olasikene,’ ea yemo na detmaile.” \p \v 6 Yewao Paulo eŋe mo detonge, magu natne eŋe Sadusiŋo Kaunsol, ŋo natne eŋe Parisi, yalewa wane eŋe Kaunsol eŋano iwa yale boka rake, “O kimakop Israel ŋei, na Parisi, na Parisi eŋane medep. Na iwa dongo bira nanmami, yemo onoka wane, na mo detlukmaile, yemo ŋei seu seune eŋe baŋ wisikae wiekei, na ea rawe, eŋe kine yewa waneka na iwa dongo birananmami!” \p \v 7 Paulo eŋe don yale raki, eaka Parisi so Sadusi keueno ŋaba wakongi, so lewa lewaŋene ea wirike. \v 8 Sadusi edo ra okanmami, ŋei seuseune eŋe koso maine mi wisikae wiekei, so aŋelo me Asu mane mi gemami, ŋo Parisi edo yemo don karewe yewa eŋe koropka weneŋ malipka more qesiŋka ra okanmami. \v 9 Ea wane eŋe boka kuroŋ manerop zok okangoi, pakimo ra rokop tego wane dereret ŋei natne, eŋe Parisi eŋane tego, eŋe don togole iwa yale ra togole rakoi, “Ŋene ŋei iwa kaŋem, eŋano umat mane mi pamaike, eŋe asu mane me aŋelo maneŋo welekatne don mane mo olalike!” \p \v 10 Pakimo sori sorin suaine ea wakongi, kawali ware ware ŋetne suaine, eŋe tego etke yewa eŋe Paulo ma nat nat so waraŋ nagu rakakkau seukeake, ea wane eŋe kaetkake, paki ea wane eŋe kawali ŋei magu edangi, eŋe ket Paulo ma more, magu etke yewa eŋane meteeno ŋine kawali ŋei eŋe enŋene mat koto ma wakesikei wane edange. \p \v 11 Pakimo, ruoo Waom Suaine eŋe sari Paulo wane osine okora more olatke, “Ge togole okoranom! Ge kaet mi okannom, ge naŋane don kisine yewa togoleka Yerusalem matko ra qelaŋanine rokop, yale waka don kisine iwa Roma yewao ra qelaŋanikene, Waom suaineŋo yale ramaike.” \s1 Yuda Eŋe Paulo Qeu Seukeakane Don Ra Matogolekoi \p \v 12 Kepe qaeki, Yuda eŋe koso lewage more, don rau weku okangi, ma togolekoi, so eŋe rakoi, “Welekatne suainane kaitko, ŋene Paulo qeŋem seukeake, ŋo ŋene eŋe mi qeŋem seukeakeo, ŋene ŋara doku mi nekene.” Eŋe yalewa ra togolekoi. \v 13 Ŋei eŋe suainane kaitko more don yale ra tagolekoi, ŋei magu yewa eŋane zale 40 yuankake. \v 14 Eŋe ari mosop ŋei Pris ŋetne suaine so ŋei sele eŋano rakoi, “Ŋene don togogole weti suainane kaitko ra matogolemaine. Ŋene ŋara doku mi nekene. Ŋene yaupka geŋem ari mage, naso Paulo qeŋem seukeake, yewao qoeake. \v 15 Ea wane Kaunsol ŋine don rau, ukudeka kawali ŋei ŋetnano ariki, eŋe Paulo ŋinano maket birakayake. Ŋine olale isika raikei, ŋene Paulo wane kineine manerop koso det kaikene. Ŋene mo eweke metmaine, eŋe sari ŋinano mi lotkeki, eaka ŋene qeŋem seukeake.” \p \v 16 Ŋo Paulo wane barine eŋine kiarinane gipole eŋe detongi, eŋe don yalewa rau paki, numao mode metpi, Paulo sariki qeu seukeakane tomakakoi, ea wane barine eŋe ari kawali ŋei eŋane mat koto waket ari, Paulo olatke. \v 17 Pakiso, Paulo eŋe kawali ŋei ŋetne mane ora more rake, “Medep iwa kawali ware ware ŋetnano ma arinom, eŋe don mane ma gemaike, ea olatkep.” \v 18 Pakiso, kawali ŋei ŋetne eŋe kawali ware ware ŋetne suainano iwenka ari more rake, “Mulap ŋei, Paulo eŋe nora more raki, medep iwa geŋano iwenka sarimaile, eŋe don mane magemaike, ge golasiakane.” \p \v 19 Rakiso, kawali ware ware ŋetne eŋe medep yewa metino ma waraŋkaki, ere wazaino arikoik, eretneka yewa mere more, so eŋe qesonkake, “Ge onoka don na nolasikenane?” \p \v 20 Pakimo medep yewa eŋe rake, “Yuda eŋe don mo ra ma togolimi, eŋe doninane kine manerop okora qesonka det lukkei wane raikei, yewa yemo isi more ge qeson ganbi, qaeki Paulo Kaunsol eŋano iwenka kesikene, paki mo eŋe Paulo qekei, \v 21 ŋo ge eŋane don ea mi dere mogasikene, eŋane ŋei natne zalene 40 yale okanmaike, eŋe mo suaine weti qeliwo eŋane kaitko, ŋara doku mi nene gekei wane ra togolimi, eŋe yaupka gewa mageu, naso Paulo qeu seukki yewao qoeake, paki eŋe mo eweke more numao modemami, so eŋe goŋo eŋane don yewa maine okkene me, eŋe ea wane toma metmami.” \p \v 22 Ea wane kawali ware ware ŋetne eŋe medep yewa birakaki arike, paki eŋe iwa yale rawetkake, “Ge don iwa naŋano rawakonine, ea koso ŋei mane misuk olasikene.” \s1 Kawali Ŋei Ŋetneŋo Paulo Kepe Ware Ware Suaine Piliks Wano Birakaki Arike \p \v 23 Kawali ware ware ŋetne suaineŋo ware ware ŋetne etke etora more rake, “Ŋire kawali ŋei 200 ebukeik, so ŋei 70 yale horsi kutno mesikei, ŋo ŋei 200 eŋe tebe bozam makei, paki ŋine eweke more 9 kilok ruoo Sisaria arikei. \v 24 Ŋine horsi natne Paulo eŋe ea wane kutno mesiake, ea wane mane ma wakongei paki, so ŋine wekumane mauluke wareka, maineka iwenka kepe ware ware ŋetne suaine Piliks wano ma arikei.” \v 25 Rakimo kawali ware ware ŋetne suaine eŋe kibi mane iwa yale qeke, \q1 \v 26 “Na Klodius Lisias noŋo kibi iwa qewe, ŋei suainano arimaike, kepe ware ware ŋetne suaine Piliks, kaiweo. \v 27 Yuda eŋe ŋei yewa malipka more qeu seukeakane okanbimo, na detkawe eŋe Roma ŋei okangi, ea wane na so kawali ŋei ŋene weneŋ eŋano sari more eŋane meteo ŋine ebu mamaine. \v 28 Na don yewa ŋei yewa wane solaino qe rakoi, ea wane kine desikalane ra eŋane Kaunsol wane kaitko ma ketkole. \v 29 Na ea wane qeson onbe, eŋe ra rokop don tego wane don natne ea nolatkoi, ŋei edo ŋaba don natne eŋano qeu arike. Ŋo eŋe don mane koboine nolale more, kine ea wane ra more qeŋem seukeake, me mulap urumgo birakaikene, yale ra more don kinerop mane mi nolatpi detkole. \v 30 Pakimo, eŋe ŋei yewa qeu seukeakane don mane mo sanka ra matogolimi, don ea ukude sari naŋane ketko ketki, ea wane na esat birakawe geŋano sarimaike. Pakimo, na rawe ŋei yewa eŋane solaine don qe rakoi, eŋe geŋane kaitko don koboine ra qelaŋanbi, ge desikene, eŋe kine onoka wane dongo birakamami.” \p \v 31 Papiaŋo yale rake, ea wane kawali ŋei magu eŋe don ea teweke more, Paulo ruoo Antipatris wano iwenka arikoi. \v 32 Kepe qaeki so, kawali ŋei magu eŋe zinge koso mateno arikoi, paki horsi ŋei kutno metkoi, edoka Paulo iwenka more Sisaria arikoi. \v 33 Ŋei horsi kutno metkoi, eŋe ari Sisaria lotke more, kibi yewa kepe ware ware ŋetne suaine eŋe mane more, Paulo weneŋ ma sari qeu kaitino wa okorake. \v 34 Kepe ware ware ŋetne suaine eŋe kibi yewa dapore ka more, Paulo eŋe kepe diawao ŋine ea wane qesononge, qesone more rake, “Ge ma provins ŋine?” Paki Paulo eŋe rake, “Na Silisia ŋine.” \v 35 “Na baŋ ŋeiwa solaŋono don qe remi, eŋe sari lotkeu mo, geŋano ŋine don desikale.” Yale ra more rake, “Ŋine Paulo lukkau paki, gavaman Herot wane matko biraka more warekau metkep.” \c 24 \s1 Yuda Ŋetne Eŋe Sisaria Matko Paulo Dongo Birakakoi \p \v 1 Kaiwe mama mete mane ari qoeki, ŋado mosop ŋei Pris Wawaine, Ananias eŋe so Yuda ŋei sele natne so numa mot mot ŋei mane, eŋetine Tertulus, eŋe weneŋ Sisaria arikoi, paki eŋe ware ware Piliks wane kaitko wakone more, Paulo dongo birakakoi. \v 2 Roma gavaman wane kepe ware ware, Yuda kepe wane ŋetne suaine, Piliks eŋe Paulo oraki sariki, Tertulus eŋe kieke more, don urata Paulo solaino qe more, qesat don olale rake, \p “Ŋei suaine ware ware Piliks, goŋo mo mapik ŋonom, ŋene met met weku mane maratka peam maine gemaine, kawali kine kine midakaka, ge dereretŋone weku mane, ge ŋenane tego ea qesiŋone more, kine kine korop makoboe warekone, sogino mat korop ea bori worine pake, \v 3 ea wane ŋene qom menaŋ suaine zok marat kamaine, paki mo ŋene bakomŋone kitomaine. \v 4 Ŋo na naso kiroine zok mi mawaluk ganikale, na ge qeson ganmaile, ge ŋene wet maep okanŋone more, donze bomitne iwa det nannom. \v 5 Ŋene ŋei iwa kaŋem, eŋe umat loutne zok ma wakonmaike, eŋe Yuda keueno ŋaba ŋaba okane more, kawali ma wakongi, Yuda mat korop so kepe korop, ŋei iwa eŋe ŋetne ma kisaŋgi, ŋenane magu yewa ma mapok onbi, tego mane okane gemami, magu yewa eŋe eŋetene Nasaret edoramami, eŋane ŋetne. \v 6 Eŋe yaleka Bakom Urum maki di kitoyakane okangi, so ŋene malip kakone, pakiso ŋene ŋenze ra rokop don numa yewao okora more dongo bira kaikenane rakone. \v 7 Ŋo kawali ware ware ŋetne suaine Lisias oŋo sari more, ŋene togogole qe mage more, metezo ŋine oma ŋonge. \v 8 Pakiso Lisias eŋe don solaino qe rakoi, eŋe geŋano maine sari wakonikei wane qebinonge, ea wane ge ŋei iwa qesonkaikeneo, ge goŋom baŋ kine kine korop ŋene don solaino qe okanka warine, ea maine detkaikene.” Tertulusŋo yale rake. \v 9 Yuda eŋe takotke more, Paulo don solaino qekoi, paki mapitka ra qelaŋane rakoi, “Don iwa korop, ea welekakatne.” \s1 Paulo Eŋe Piliks Wano Kineine Ra Qelaŋange \p \v 10 Pakiso, kepe ware ware ŋetne suaineŋo Paulo wano metineŋo qe sikane more qebinkaki, Paulo eŋe don iwa yale maingeke, \p “Na det ganmaile, ge koma loutne ŋei ŋerep magu iwa eŋane dere wano wanok ŋei gekone, ea wane na detpe qomne menaŋgi, don iwa geŋano wekumane main gekale. \v 11 Ŋo ge qeson nanikene, yemo ge goŋom don iwa yale maine desikene, kaiwe mama 12, ea wane bano na Yerusalem bakom kitokalane miti wane arikole, \v 12 pakiso, Yuda eŋe na nanbi, ŋei manerop dongo kawali Bakom Urum kotino mi yakukote, me eŋe nanbi ŋei ŋerep qomene qepokkole, Yuda ŋei ŋerep eŋane lewa lewaŋ urum kotino me yewao me yewao mat suaine kotino, yemo midakaka. \v 13 Me eŋe dongo bira nanmami, iwa ea wane kine maine ra wakone ginbi, ge detnom, don eaŋo wele, eamo midakaka. \v 14 Ŋo na don wele wekuku yemo ge ra qelaŋan ganbe, na numa yewa mogatmaile, yemo, ‘numa mane wane tego,’ na numa yewa mogatmaile so na aso ŋabokopze eŋane Anutu meŋenka okanmaile, ŋo na yaleka yeye kine kine korop Mose wane ra rokop don numa kotino qeqine so propet eŋane buk yewao pamaike, ea detluk waremaile. \v 15 Na ea malipka more, Anutuŋo ŋei seu seune ma wirik oniakane toma gemaile, wane eŋe baŋ ŋei maine koboine miti mali malip korop so ŋei borikine miti mali malip midaine koropka weneŋ ma wirirkoniake wane eŋe yalewaka malipka more, Anutu toma kamami, eŋe baŋ yalewa okanoniake. \v 16 Eso ea wane na naso baŋem togogole more, wetne koboboine Anutu wane deo payakane, so ŋei eŋanoken paki, borikine mane Anutu wane me ŋei eŋano mi wakoniakane, wetke ge okanmaile. \p \v 17 “Na mo koma natne yewao Yerusalem qelige ari mat natne yewao gekole, na wesi natne ma sari kimakopze ŋei ŋerep magukopne ket qeqine, wesi aboŋ midaine qesiŋ ongalane arimaŋkole, so Bakom Urum bakom weneŋ ma sarimaŋkole. \v 18 Na yale okane more Bakom Urum kotino wa mawe kine kine wakone Anutu wane kaitko qelaŋangi, eŋe marat nangoi, yemo na koboboine, eamo ŋei ŋerep loutneŋo narop mi metkoi midaka, me ŋei natne eŋe ukat yau yaup mane mi mamaŋkoi. \v 19 Ŋo Yuda natne Asia ŋine, eŋe weneŋ yewa metkoi, edo na neu luknangoi, eŋe naŋane detpi borimaikeo, yemo eŋe edom geŋane kaitko sari more iwa dongo maine birananikei. \v 20 Me midakiso, ŋei iwa eŋe mo Kaunsol eŋano metkoi, yewa edo detpi, na don rakole, ea detonnom, edo golasikei eŋe naŋano onoka umat mane marat kakoi, naso na Kaunsol eŋane kaitko okorakole, yewao \v 21 so yewao na don weku sogino eŋane kaitko okora more, iwa yale boka rakole, don yewa mo eŋe mi siminonge, ‘Anutu eŋe ŋei seuseune ea baŋ ma wirik oniake, na ea detluk kamaile, pakimo eŋe kine yemda waneka na iwa ŋinane kaitko dongo bira nanmami.’” Paulo eŋe yale rake. \p \v 22 Piliks eŋe doku tau tau loutne eŋane mali malip so masiene ea eŋe suaine mogare gemami, ea eŋe mo derelukke, ea wane Paulo eŋe don ra warekimo, Yuda eŋe toma mesikei wane, Piliks eŋe edane rake, “Baŋ kawali ware ware ŋetne suaine Lisias ketkiso, na ŋinane don yewa makoboekale.” \v 23 Paki eŋe ware ware ŋetne suaine olatke, eŋe Paulo mulapko birakayake, ŋo eŋe mulap urumgo togole zok mi birakayake. So Paulo eŋe kimakoune edo kine kine qesiŋkakei, ea wane mi rawet onge. \s1 Piliks Eŋe Paulo Koma Etke Yale Mulap Urumgo Birakaki Metke \p \v 24 Kaiwe mama natne ari qoeki, Piliks eŋe ŋanomine Drusila weneŋ ketkoik, ŋerep yewa Drusila eŋe Yuda maguo ŋine, pakimo Piliks eŋe donine natne desiakane Paulo ora newankake, Pauloŋo olale rake, “Doku tau tau magu eŋe Kristo Yesu malipka lukmami, ea wane ge yale waka malip kaikene.” \v 25 Paulo eŋe olatke nasoo baŋ Waom eŋe ŋene korop don uratao bira ŋoniake, ea wane masi tanik makoboekei wane eŋe rake, so ŋei ŋene iwa yaleoka okan okan mamaze ea makoboekene. Yale rakimo, Piliks eŋe kaetkake, pakimo olale rake, “Ge iwa yaleoka arinom, baŋ naso natneo koso naso paniniakeo, gora newan ganikale.” \v 26 So Piliks eŋe kine kine mane wane weneŋ tomake, eŋe wetke rake, Paulo eŋe wesi natne baŋ niniake, ea wane eŋe naso baŋem ora newankaki sari naso baŋem eŋerop weneŋ metmaŋkoik. \p \v 27 Yale gemage, koma etke qoe ariki, mo ŋado Porsius Pestusŋo Piliks wane urata ea make, so Piliks eŋe okangi Yuda wet pese desikei wane, eŋe Paulo ea koso mulap urumgo togole metke. \c 25 \s1 Paulo Eŋe Sisa, Roma Kepe Ware Wareŋo Donine Desiakane Oraki Sarike \p \v 1 Pestus eŋe sari more, so eŋine kepe suaino, distrik make, wane eŋe kaiwe karewe mere more Sisaria qelige more, wie Yerusalem arike. \v 2 Yewao Pris ŋetne so ŋei suaine natne eŋe eŋano ari more, Paulo wane solaino don qesatka more rakoi, so eŋe don togogoleka iwa yale ra togole more rakoi. \v 3 “Ge ŋene qesiŋ ŋone more, ŋei yewa bira kanom Yerusalem sarikep.” Eŋe numao siuke mere more, Paulo qeu seukeakane okane mo rakoi. \v 4 Pakimo Pestus eŋe don mainge rake, “Paulo eŋe Sisaria mulap urumgo metmaike, nasomde nigatne noŋom Sisaria arikale, \v 5 yale wane ŋetnekopŋine, eŋe weneŋ narop kesikei, paki ŋei yewa eŋe sotinerop okangi, so eŋe dongo maine birakakei.” \p \v 6 Pestus eŋe eŋerop kaiwe 8 me 10, ea wane rokop metke, paki eŋe koso Sisaria ketke, kaiwe mama maneo eŋe don rara mama matko metke, pakiso eŋe Paulo ma sarikei wane edange. \v 7 Eŋe mo sariki so Yuda eŋe mo Yerusalem qeliŋka more ketkoi, eŋe eŋerop weneŋ okora more, don qesat umat loutne solaino qekoi, ŋo don urata yewa kinerop midaka, eŋe don urata sawaŋ yaup makoi, \v 8 paki Paulo eŋe don iwa yale maingeke, “Na sot mane mi makole, Yuda eŋane ra rokop numao, me Bakom Urum koto, me Sisa wano, i midakaka.” \p \v 9 Ŋo Pestus eŋe Yuda kelok okanonge, ea wane eŋe Paulo olatke, “Ŋo ge Yerusalem arikene me? Yale oken yemo don urata ŋone iwa na Yerusalem yewao koso desikale.” \p \v 10 Ŋo Paulo eŋe rake, “Na Sisa eŋine mazakan mazakan don urum kaitino okoramaile, iwao naŋane kine ma wakonikene, na sot mane Yuda ŋei mi okan ongole, ge goŋom mo det lukmaine, yalewa. \v 11 Ŋo na Mose ra rokop don mane qe barakkole, so sot mane okangoleo, yemo ea wane ra more maine seukkale. Na ea wane golale more kaet mi arikale, ŋo don yewa wele midaine, eŋe yaup wane dongo bira nanmamiwo, yemo ŋei maneŋo maine eŋane meteeno mi bira naniake, na Sisa wane ramaile, oŋo naŋane kinene mazakane desiake.” \p \v 12 Rakiso, Pestus eŋe Kaunsol koune eŋerop don au dere more, mainge olale rake, “Ge Sisa wano ramaine, donŋone mazakane desiakane, eso ea wane ge baŋ Sisa wano arinom.” \s1 Pestusŋo Paulo Wane Agripa Qesonkake \p \v 13 Kaiwe mama natne ari qoeki, ŋei waom, king Agripa so ŋanomine Bernais ere Sisaria Pestus kaiweo manikeik wane sarikoik. \v 14 Ere kaiwe mama loutne ea Sisaria eŋerop metkoik, ŋado Pestus eŋe Paulo wane don ea ŋei waom, king rawakone olale rake, “Ŋei mane mo alakan Piliksŋo qeliŋka arikimo iwa mulap urumgo metmaike, \v 15 na mo Yerusalem arikole, naso yewao Yuda Pris ŋetne so ŋei sele eŋe don solaino qe more, ŋabakakoi paki, noŋo turuŋine wikile qotkoine manikalane nolatkoi. \v 16 Ŋo noŋo yemo edane rakole, Roma gavaman eŋane masi yemo ŋei mane yaup turuŋine midaine wikile qotkoine man man, eamo mi pamaike, ŋei mane sot mane wane ra more, ŋei diawa edo dongo bira kamami, ŋei yewa eŋe ŋabakoune eŋane kaitko wakongi, marat nagu deŋo de aeke okorakei paki, eŋe naso manbi kine onoka wane dongo birakemi, ea wane eŋe ŋabakoune eŋane don turuŋine maingeake. \v 17 Pakimo, eŋe iwa sarikoi, ikopka kepe qaeki, mazakan mazakan dongo metkole, so ŋei yewa ma sarikei wane ra ongole, \v 18 eŋane ŋabakoune dongo birakakoi, eŋe wie okorakoi, ŋo eŋe masi qotkoine mane okange, ea wane solaino qe dongo mi birakakoi, na wetke rakole, yalewaoken mane dongo bira kaikei rawe mo mida okange. \v 19 Eŋe don ŋaba korop Paulo okankakoi, yemo natne enŋene mitienane so ŋei mane eŋetine Yesu, eŋe mo seukke, ŋo Paulo ramaike, eŋe wisikae gemaike. \v 20 Na don yewa wane kine marat kaikalane nanmaike, ŋo wet dereretneŋo maine mi lotke qelaŋanmaike, ea wane na qeson kakole, ‘Ge maine Yerusalem arikene paki, na geŋane donba yewa eamo eri Yerusalem detperap?’ \v 21 Ŋo Paulo eŋe mulap urumgoka warekau mesiakane rake, so qeligeu, Sisaŋo eŋane don yewa makoboeake, eso ea wane na eŋane don ra ebongole, warekau mulap urumgoka met mageki, na Sisa wano maine birakawe ariake.” \p \v 22 Rakimo, Agripaŋo Pestus olale rake, “Na noŋom ŋei yewa wane don desikalane nanmaike.” \p Rakiso, Pestusŋo rake, “Ge baŋ qaeki detkaikene.” \p \v 23 Kaiwe maneo Agripa so Bernais ere kibi maimaineŋo au mage lewa lewaŋ urumgo sari kawali ware ware ŋetne so mat suaine ea wane ŋetne eŋerop urum koto waketkoik, pakiso Pestus eŋe qebinongi Paulo iwenka sarikoi. \v 24 Sariu Pestus eŋe rake, “Ŋei waom King Agripa, so ŋei korop iwa ŋenerop weneŋ metmami, ŋine ŋei iwa kau, Yuda ŋei ŋerep magu korop iwa so Yerusalem matko weneŋ, eŋe korop ŋei iwa naŋane kaitko dongo biraka more, ra togole rakoi, ‘Ge qenom seukeake, eŋe wisika naso kiroine mi geake,’ \v 25 ŋo noŋo kawe eŋe kine kine mane eŋe seukeakane rokop mi make, paki oŋom yaleka Sisaŋo donine, ea desiakane reke, ea wane na birakawe ariakane don ma togolile. \v 26 Ŋo na eŋane donine kine mane mi maratkawe wakone qelaŋanmaike, na maine kibi mire motpe, suaine zano ariake, eso na ŋine so ŋei waom King Agripa, ŋinano iwa ma sarimaile, ea wane kineine ma wesake detlukŋem paki, ŋado na maine don natne kinerop kibiwo qe mosikale. \v 27 Iwa yemo kine midaine mulap ŋei mane birakawe ariake, na yale kamaile, ŋabaka dongo bira kamami, ea wane kine didiwo mi ra qelaŋane sikan kaikene, detpe mi rokop kemaike.” \c 26 \s1 Paulo Eŋe King Agripa Wane Don Rake \p \v 1 Pakiso, Agripa eŋe Paulo olatke, “Ge maine geŋone donŋone rakene.” Paki Paulo eŋe metine ma wie more donine iwa yale rake, \p \v 2 “Ŋei Waom King Agripa, na detpe, wekumane okanmaike, na maine kinene geŋane kaitko ra wakonikale, Yuda edo qesat don solano qe ramami, ea wane turuŋine main gekale. \v 3 Iwa weku yemo welekatne, onoka wane ge Yuda ŋenane tanik manik so qeso qeson kine kineze mo korop detlukmaine. Ea wane ge tikŋane mere naŋane don desikenane na golatmaile. \p \v 4 “Na qaluwitno daleo ge sarikole, ea wane kine Yuda eŋe mo korop det waremami, na gegene korop daleo gekole, nae kepe matko so Yerusalem matko, eŋe mo qei kino ŋine detpi sari qoe waremami. \v 5 Eŋe mo naso baŋem detmaŋkoi, eŋe raikei wane onmaikeo, maine ra wakonikei, yemo na ŋenze maguzane numa togon, ea wane kopko mikepka mogale, Parisi numa tanik manik gekole, numa ea zok urata suaine, eaŋo ŋenane miti wane masi tanik natne ea yuan kamaike. \v 6 So na ukude iwa okoramaile, kinene mawakonikei wane, dongo bira nanmami, so kine yemo iwa yale, na Anutuŋo aso ŋabokopze yeye kine kine baŋ ma wakon wareakane mo edange, ea malipka more tomaka gemaile, ea wane. \v 7 Donine iwa mo ra edange, ea wane ŋenane Israel esep milop magu 12, eŋe ea maikei wane malipka tomaka ge more, Anutu meŋen kamami, kaiwe so ruo, yemo onoka wane na yaleka iwa malipka more toma kamaile. O ŋei waom, kine iwa wane Yuda eŋe naŋane solao don qekoi! \v 8 Onoko wane ŋei natne ŋine wetkemami, Anutu eŋe koso baŋ ŋei seu seune ma wirik oniake, ea ŋene misuk malip kaikene yale wetkemami? \p \v 9 “Na noŋom alakan masi kine kine korop loutne ma more, Yesu Nazaret ŋine, eŋane eŋetine maine mawe kesiakane wetke more ŋabakakole, \v 10 na Yerusalem matko yalewa okangole, na mosop ŋei Pris ŋetne eŋano ŋine ŋei ŋerep ebu lukonikalane zonom togole makole, paki Anutu wane ŋei ŋerep loutne zok mulap urumgo bira ongole. So eŋe enguwi seukmaŋkoi, yewao na yaleka ebene bonepke more maine ramaŋkole. \v 11 So na naso baŋem Yuda lewa lewaŋ urumgo korop engu matali ongole, so ŋei ŋerep eŋe Anutu ma baikka more, mali malip, ea isi raikei wane, na masi yale makole. So na eŋane wet gerep zok manerop okangole, ea wane na lobo kepeo matne matne yaleka engu matali onikalane arikole. \s1 Paulo Eŋe Doku Tau Tau Maguo Takotkeke Ea wane Don Kisi Edange \p \v 12 “Kine iwa yale wane na mosop ŋei, Pris Suaine magu eŋano ŋine kibi mawe, eŋe qebin nanbi, na Damaskus arikale. \v 13 Kepe oŋa bango, 12 kilok okangi, O ŋei waom, numa kebago na kawe kiwa mane qeliwo ŋine ketke, qelaŋane zok manerop so togogole, eamo kepe deinane qelaŋan yale midakaka, eŋe kepe deine yuankamaike, eaŋo ket qelaŋaneŋo motki qezazakke, na so ŋeiwa narop arikone eamo qelaŋaneŋo lolikŋonge, \v 14 ŋene korop kepo ket rasu pa warekone. Na papaset pa detpe, mo don mane Hebru dongoka nolale rake, ‘Saul, Saul, ge onoka wane neku matali nanmaine? Ge kine kine ŋetne teine, ea kitonom, eaŋo zinge geŋone wikile ginmaike.’ \v 15 Pakiso noŋo qesonka rakole, ‘Ge maŋo, Waom?’ Rawe so Waomŋo rake, ‘Na Yesu, ge na neku matali nanmaine, \v 16 ŋo ge wienom paki, kieŋone kutno gesoke okoranom, naŋane qelit ŋei okanikenane, na ge wakongane more ma wakon ganmaile, ge kine kine onoka ukude naŋano ŋine ka waremaine, so onokaka na baŋ ŋado sikan ganikale, ea ŋei ŋerep natne rawakone edangene. \v 17 Na baŋ Israel ŋei ŋerep magu so qelaŋ magu, eŋane meto ŋine geukale, na eŋano baŋ bira ganbe arikene, \v 18 ge deene matokkenane, so panamango ŋine ebu main onnom, qelaŋango sari wet maingekei, paki eŋe maine Satan wane zonom ea ŋadekkau, goŋo Anutu wano bira onikene, eso eŋe mali malipene naŋano payake, ea wane ra more, eŋane borikineene baŋ ebu makale paki, eŋe Anutuŋo ŋei ŋerep magukoune ma wesakonge, wane ŋei ŋerep eŋe na malip nane more, eŋe maine ŋei ŋerep eŋane keueno naŋane biŋek okane numaene ma more gekei.’” \s1 Paulo Eŋe Miti Urata Make Ea Wane Agripa Olatke \p \v 19 Paulo eŋe koso rake, “Eso ŋei waom King Agripa, na qeliwo ŋine kine kine ea kawe paki, eŋane don ea mi birakole, \v 20 mikepka yemo Damaskus matko ra qelaŋane edangole, so Yerusalem matko so Yuda eŋane kepe matko korop so qelaŋ eŋane keueno rawakone edangole, so iwa yale ra edangole, ‘Ŋine zingeu paki, wetŋine Anutu wano motpi arikep, so ŋine yeye kine kine maikei, ŋo wet maingemami, so Waom qomka more, qelaŋanmami, ea wane wetŋine motpi, ea wane numa oken ariake.’ \v 21 Na don yaline ra qelaŋanbe, kine yewa wane na Bakom Urum koto gewe, Yuda ŋei eŋe neu malip nangoi paki, nekukei wane okangoi, \v 22 ŋo siluŋ kaiwe nasomde yewao Anutuŋo qesiŋ nange, paki yewa ŋine gesari mage ukude okanmaike, eso ea wane na iwa okora mo, nae don kisi ŋine korop ra wakone ŋibonmaile, ŋei ŋerep ketkele so wawaine weneŋ. Na don ramaile, eamo don mane mida, don wekuka, propet so Mose eŋe mo wakoniakane rakoi. \v 23 Eŋe iwa yale rakoi, ŋeiwa yewa Mesia, eŋe wikile kaukeake, so borikino ŋine ebu main oniake, paki oŋo lewine seu seuo ŋine wisikae wie more, mena menaŋ wane kiwa qelaŋane, ea wane don rawakone, Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei edaniake.” \s1 Agripa Eŋe Malipkayakane Paulo Ŋo Rake \p \v 24 Paulo eŋe eŋine donine qesiŋ nagu don numaine yale raki, Pestusŋo kuroŋka rake, “Ge qelaŋ qemaine, Paulo! Ge kibi urumgo ge more dereret suaine makone, eaŋo qebingangi qelaŋ qemaine.” \p \v 25 Pauloŋo mainge rake, “Na qelaŋ mi qemaile, geŋone maine, na don korop ra waremaile, ea wele so welekatne, \v 26 Ŋei Waom King Agripa, na maine korop kaet midaine ge golat warekale, onoka wane ge kine kine iwa wane kine mo det waremaine. Na detmaile, yemo ge don iwa korop mo det waremaine, mane mi yuan kakone, kine kine iwa siuke ari qekatno mi wakonge. \v 27 Ŋei Waom King Agripa, ge propet eŋane don det lukmaine? Na detmaile, yemo ge det lukmaine!” \p \v 28 Raki Agripaŋo Paulo olale rake, “Ge nasomde bamgo iwa wane kotinoka baŋ neunom, na doku tau tau mane okanikale, yale wetkemaine?” \p \v 29 Raki Pauloŋo olatke, “Nasa bamgo me naso kiroine, ea maineka, naŋane meŋe meŋenne Anutu wano motmaile, yemo ge so ŋei natne korop ŋine naŋane don iwa detmami, ukude maine na yale okanbi rap, wekumde, yemo sein iwaŋo ŋinano misuk mesiake!” \p \v 30 Paulo eŋe don raki qoeki, ŋei waom eŋe wieki, ware ware, Bernais so ŋei natne korop wie warekoi. \v 31 Eŋe urum qelige ketpi paki, ŋado maneŋo mane au rakoi, “Ŋei iwa eŋe sot kine kine mane maki seukeakane kop me mulap urumgo birakakei wane kop maine mi okange.” \v 32 Pakiso Agripaŋo Pestus olatke, “Ŋei iwa eŋe Sisaŋo done mi desiakane ra more eŋano mi wakonge ra, yemo maine birakanom arikirap.” \c 27 \s1 Paulo Roma Ariakane Eŋe Seki Make \p \v 1 Ŋene seki ma more, Itali arikenane don mo ma togolekoi paki, eŋe Paulo so mulap ŋei natne, ea kawali ŋei(100) zaleene yalewaŋo eŋane ware ware ŋetne, eŋetine Yulius, eŋane meteo biraongoi, kawali ŋei yewa eŋe Sisa wane magu. \v 2 Ŋene Adramitium eŋane seki mane eŋe Asia mat suaine ea wane sawekino ariakane okangi, so ŋene yewa wane kutno sontake wakone, pakiso qoe arikone. Aristarkus eŋe Tesalonaika matko, Masedonia kepeo ŋine, eŋe ŋenerop weneŋ arikone. \v 3 Kaiwe maneo ŋene ari, Saidon ea lukkone, yewao Yulius eŋe Paulo masi maine okankake, paki Paulo eŋe ari kimakoune one more, eŋano ŋine ŋara kine kine maratkake. \v 4 Ŋene Saidon qelige ariŋem, momoŋo qebin ŋonge, ea wane seki eŋe wa Saiprus ŋadino arike. \v 5 Ea wane, ŋene Silisia so Pampilia osoetno yewaka kiwet kitare sari, Lisia kepe wane mat mane, eŋetine Maira, ea lotkeakane. \v 6 Mat yewa wane kawali ŋei eŋane ware ware ŋetne kapten mane, oŋo Alekzandria eŋane seki mane, Itali ariakane okange, eŋe maratka more, so ŋebu ari seki yewao biraŋongi wakone. \p \v 7 Paki ŋene ea ŋine qoe more, seki yewa eŋe bororom bororom ariki, ea qeka geŋem naso natne midake, paki ŋene urata suaine ma sari mage, Nidas mat osino lotkekone, paki momo suaineŋo numa leŋŋongi, koso arikenane numaze mi lotkeki, ŋene Salmone osino Krit sia ŋadino lolike arikone. \v 8 Eŋe urata suaine mau, Krit sawek qe kororoŋ mogare gemage, baŋ mat mane eŋetine, Seki Wake Waket Maine, ea ari waketkone, eŋe Lasea mat suaine osino. \p \v 9 Ŋene naso kiroroine yewa metkone, met mageŋem takotke numa ari ari, eamo zok kiwet borike, onoka wane naso yewao Yuda eŋane Tau Met Met naso ea mo yuange. Ea wane Pauloŋo edane rake, \v 10 “Ŋei nau, na kamaile, yemo ŋenane numaze iwa ŋine koso arikene, eamo baŋ kakarauk kaikene, eamo baŋ aboŋ korop so seki weneŋ mataliake, so ŋei gegeze weneŋ midayake.” \v 11 Ŋo kawali ŋei eŋane ŋetne, eŋe seki ware ware so seki welaine erane don dere malipkake, ŋo Paulo wane don ea yemo mi malipkake. \v 12 Ŋo momo nasoo sawek yewao seki okora okora wane zake mat maine mida, ea wane ŋei loutne seki kutno metkoi, eŋe ea qelige more maine ari Piniks lotke more, mat yewao mesikei wane ra togolekoi, onoka wane momo suaine puange, ea wane, Piniks ea yemo Krit wane sawek mane seki okora okora wane basis maine. Qekatno wane momo maine mi puaniake. \s1 Dibom Suaine Wakonge \p \v 13 Rai momo lupluwine kieke puangi, so eŋe rakoi, ŋene don tegoze au more pisekone, ea maine teweke okangene, eso eŋe aŋka warageu waki, so seki mau qalak mogare Krit sia osino arike. \v 14 Ŋo mi azongi momo togogole mane “Yawara,” oramami, siao ŋine puangi ketke. \v 15 Ket eaŋo seki qe main qein maki, so sekiŋo momo oken ariakane kop mi okange, ŋene ea maŋem ariakane, eamo yeine qeliŋgone pakiso, momoŋo tewekŋone arike. \v 16 Ŋene sia nigatne Kauda yuane raiwoken arikone, yewao ŋene qekatne natne marat kakone, yewa ŋene qeka maka natne weneŋ maratka more, seki wane digi mulapŋo lukkone. \v 17 Eŋe digi ea waraŋkau, seki kutno waki so mulap natneŋo makatake sekiwo walipka more pisekoi. Eŋe sekiŋo Libia wane qalak meuno wa soŋageakane kaetonge, eso eŋe seli mau ketki so seki qeliŋkau, momoŋo qebinkaki arike. \v 18 Momo suaine takotke qeki, dibom suaine, eso kaiweine maneo yemo eŋe kieke, seki wane aboŋ qakeu kiwetko ketke. \v 19 Pakiso kaiwe karewe yewao eŋe seki wane mulap so aboŋ natne enŋene metenenŋo ma qakeu kiwetko ketke. \v 20 Kaiwe loutne ŋene kepe deine me serekin mane mi kakone, so momoŋo takotke togogole puange, naso yewao ŋene waetne arikenane wetkekone, ŋo koso seukkenane weneŋ detkone. \p \v 21 Urata ŋei eŋe ŋara mi nene naso kiroine yaup tau gekoi, ŋado Pauloŋo ŋei kaiteno wie okora more rake, “Ŋei nau, ŋine naŋane don maine detpi rap, paki ŋene Krit sia mi qelige sariŋem rap, yemo ŋene kakarauk korop iwa so aboŋ, ea mi mataliŋem rap, \v 22 ŋo, na iwa qebin ŋunmaile, ŋine togoleu, ŋinano ŋine manŋo gegeine baŋ mi qeliŋgi siukeake, sekiŋoka weku yemo baŋ siukeake. \v 23 Na Anutu wane urata ŋei, na eŋane ewine kito okanmaile, yatne ruoo Anutu wane aŋeloŋo naŋano sari more, nolale reke, \v 24 ‘Paulo, ge misuk kaet ganiake, ge Roman gavaman ware ware suainane kaitko siluŋ okorakene, so Anutu eŋe eŋine wet menaŋinane okanmaike, ea wane eŋe geŋane ra more, ŋei korop seki koto gerop gemami mapik oniake.’ \v 25 Ea wane, ŋei nau, ŋine togoleu! Na Anutu malip kamaile, eŋe don kine kine nolalike, ea wane rokop baŋ korop mayake. \v 26 Ŋo momoŋo ŋene baŋ puan ŋongi, qalakko sia natne mane waikene.” \p \v 27 Ruo 14 okangiso, momoŋo ŋenane seki qebinkaki, Mediterenian kiwetko wawa ket ket lolike pake. Ruo banino, seki wane urata ŋei eŋe detpi, ŋene kepe osino lotkekone, yale okange. \v 28 Ea wane eŋe wesi mane mulapko luke kiwetko birau ketki, koso warageu saki mulap darapŋo kiwetko ketke, ea dapotkoi. Mulap wane kiroineine ea 40 mita. Nigatne ari ari more, eŋe mulap ea koso kiwetko birau ketki, koso warageu saki dapotpi, 30 mita yale okange. \v 29 Ŋenane sekizeŋo karabaŋ kutno wayakane eŋe kaetonge, eso eŋe aŋka etke so etke(4) ŋadino ŋine biraonbi ketkoi, pakiso kepe qayakane meŋenkakoi. \v 30 Seki wane urata ŋei eŋe sekiwo ŋine kaet arikei wane okane, eŋe digi mane qei qoroŋ qoroŋ kiwet kutno ketki, isione more rakoi, eŋe aŋka natne seki sotno ŋine birau kiwetko kesikei, \v 31 ŋo Paulo eŋe one more kawali ŋei ŋetne so kawali ŋeikoune edange, “Seki wane urata ŋei eŋe seki kutno mi mere more seki qeliŋ kaikeiwo, ŋine korop seukkei.” \v 32 Yale raki, so kawali ŋei yewa eŋe digi wane mulap kitatpi paki, qeliŋkau arike. \p \v 33 Kepe mo qayakane okangi, Paulo eŋe ŋei yewa edo ŋara nekei wane raone rake, “Ŋine toma sari mageu, mo kaiwe 14 ukude lelemaike, ea wane na ra ŋunmaile. \v 34 Na ŋine meŋen ŋunmaile, ŋine ŋara natne neu, ŋinane leweŋine zoune mane baŋ mi siukeake, wikile mane mi desikei.” \v 35 Paulo eŋe yewa raki qoeki, ŋado bret natne ma more eŋane kaiteno korop Anutu bakomine kito more, ea mapokike paki, kieke neke. \v 36 Pakiso eŋe korop zonomene motki, yaleka ŋara natne nekoi. \v 37 Ŋene ŋei korop 276ŋo seki kutno gekone, \v 38 ŋei korop ŋara neu rokop ongi, so ŋado sekiwo ŋine wit peike qakeu kiwetko ketki so seki ewekke. \s1 Seki Qalakko Borike \p \v 39 Pakiso kepe qaeki, seki wane urata ŋei eŋe kepe yewa mi detkakoi, ŋo eŋe sotne mane qalakine weneŋ pake, eso eŋe dere rakoi, maine yale okaniakeo, yemo ŋene seki maŋem qalak yewao kere kitoyake. \v 40 So naso yewaoka eŋe aŋka etke so etke ea wane mulap kitatkoi, so mulappa dama dama malipkaki mainge okanmaike, ea siwot warekoi. Pakiso eŋe seli abonbi, sotno waki, so momoŋo puane seki qebinkaki arike, paki qalalage qalakko arike. \v 41 Ŋo seki eŋe lawao wa qe more, qalakko soŋage metke, seki sotne eŋe makatake metki, mau mi qoe weteke, eaka dibom suaineŋo seki kainoken eamo rasipokki, din bun wiri ket arike. \p \v 42 Kawali ŋei eŋe mulap ŋei korop engu wareu, eŋano ŋine maneŋo kaet logone qalakko mi ariakane wetkekoi. \v 43 Ŋo, kawali ŋei ŋetne eŋe Paulo loloŋ kayakane wekeke, eso ea wane eŋe ŋeikoune yewa mi okanikei wane rawetonge, ea wane turuŋine yemo eŋe ŋei korop logo logon wane kine detkoi, eŋe alakane sontake kiwetko ket more, logone ari qalakko wakei wane edange. \v 44 Wele korop eŋe palaŋ kutno so seki wirike, ea wane eki sisine eaoka more qesuŋka more, logone arikei wane edange, ŋene yalewa okane more koropŋo maineka qalakko ket warekone, ŋo ŋenano ŋine maneŋo mane mi siukke. \c 28 \s1 Paulo Malta Geke \p \v 1 Ŋene maineka qalakko ket warekone, yewao ŋene detŋem sia yewa eŋetine Malta orakoi. \v 2 Sia welakoune eŋe kima okan ŋongoi paki, kieke koya qeke so momoine okange, eso eŋe gerep dubukeu zeki so ŋene korop ŋebu yai ososok okan ŋongoi. \v 3 Paulo eŋe gerep koage sari qakki paki, peikki gerepko wake, yewao koma mane gerep aŋetneŋo qeki saketke, pakiso Paulo wane metino ki oŋomka walipke okorake. \v 4 Sia welakoune eŋe kau, komaŋo Paulo metino kisage ket okoraki, eŋe alat nagu au rakoi, “Ŋei iwa eŋe ŋei mane mo qeke, wane eŋe kiwetko mi mideke, ŋo siluŋ koboboine welaineŋo sesekaki mi geake, baŋ seukeake.” \v 5 Paulo eŋe qatariŋgi qoe gerepko ketki, eŋe detki mane mi matalikake \v 6 Paulo wane solaine sua kayakane me eŋe ikopka ket rasu more, seukeakane tomakakoi, ŋo eŋe naso kiroine tomakau so Paulo eŋe wikile mane mi detke, ea wane eŋe dereretene mainge rakoi, “Eŋe anutu mane!” \p \v 7 Ea ŋine duma bamgo kepe mane pake, kepe ea Publius wane kepe biŋek, ŋei ea eŋe sia ware ware ŋetne, eŋe ŋene marat ŋongi, so ŋene matino kaiwe karewe kulit gekone. \v 8 Publius wane magaine eŋe kulu urumino zoma kaki pake, so eŋe ka bira wira weneŋ okankake, so solaineŋo gereune okangi, papaino pake. Paulo eŋe kulu papa urumino waket meŋenkake, so metine etkeka eŋane kutno more more, ma menaŋkake, \v 9 eŋe yale okankaki, naso eaka sia ea wane zoma ŋei ŋerep loutne eŋano lotkeu, eŋe yale waka ma menaŋ onge. \v 10 Ea wane sia ea welaine eŋe ŋene bakom loutne ŋebongoi, so ŋene sekiwo waikenane okanŋem, eŋe ŋenane ŋara maun kaki loutne qesiŋ ŋone more, sekiwo motkoi. \s1 Paulo Eŋe Malta Qelige More Roma Matko Arike \p \v 11 Meso karewe qoeki so seki mane, eŋetine ‘Anutu Atiksipo’ , Alekzandria matko ŋine sari pake, seki ea eŋe momo suaine qeke naso eao eŋe ea pake, ŋene seki ea waket more arikone. \v 12 Ŋene Sirakus matko lotke more, kaiwe karewe metkone. \v 13 Ŋene mat ea qelige more, ari mage Regium matko lotkekone, kepe qaeki rai momo kieke puangi, so ŋene kaiwe etke Puteoli matko lotkekone. \v 14 Ŋene mali malip ŋei natne yewao marat onŋem, so eŋe ŋene newan ŋonbi, so ŋene eŋerop soda weku gekone, ea wane ŋadino yemo ŋene baŋ Roma matko lotkekone. \v 15 Roma mat wane malip malip ŋei ŋerep eŋe ŋenane don kisi, eŋe sarimami, ea detkoi, dere more Apius Wane Naluo so mat mane Lobo Mat Karewe, ramami, ea numao sari marat ŋongoi. Pakimo, Paulo eŋe one more, Waom dage olale bakom kitoka more wet mali malipine so wet dereretine matogoleke. \s1 Paulo Eŋe Roma Matko Ra Qelaŋange \p \v 16 Pakimo, ŋene Roman matko lotkekone. Lotkeŋem so Roman gavaman ŋetne eŋe Paulo mat maneo eŋineka so kawali ŋei mane warekaki mesiakane bonep birakake. \p \v 17 Kaiwe karewe qoeki, so Paulo eŋe Yuda ŋetne Roma matko gekoi, don ebone more rake, “Ŋine maine naŋano sarikei.” Yuda ŋetne eŋe don ea dere more, Paulo wano lewageu, so Paulo eŋe iwa yale edange, “Kimakop Israel ŋei, ŋei natne Yerusalem gemami, eŋe na dongo bira nangoi, na ŋenze Yuda ŋei ŋerep magu so aso ŋabokopze eŋane numa ea mane mi ma qasikkole, ŋo eŋe siluŋ mulapko Yerusalem biranangoi, so eŋe Roma gavaman wane meto birananbi, so eŋe na mulap urumgo birananbi waketkole. \v 18 Eŋe naŋane don kot ea detkoi, detmageu, naŋane umat eaŋo seukkalane rokop mi okange, ea wane eŋe na qeliŋ nangei wane onge. \v 19 Ŋo, Yuda ŋei edo don ea wane soringekoi, ea wane naŋane dumane mane mi wakonge, pakimo na Sisaŋo don kot, ea desiakane bokakole, na Yuda magu ea dongo mane mi biraongole. \v 20 Kine kine ea wane na ŋine iwa don ŋidanikalane newan ŋunmaile, onoka wane Israel ŋei ŋerep ebuki menaŋgei wane tomaka gemami, na ŋei ea wane rawe paki, sein iwa meteno kisage metmaike.” \p \v 21 Yuda ŋei eŋe don kisi ea dere more olale rakoi, “Ŋene kibi mane geŋane don kisi Yuda kepeo ŋine motpi sariki, mi ma dapotkone, me kimakopze natne yewa ŋine mi sari more, geŋane don kisi ŋedangoi, me geŋane don qotkoine mane mi rakoi, \v 22 ŋo ŋene geŋane wetŋonane kine desikenane ŋonmaike, yemo onoka wane ŋene detŋem yewao me yewao ŋei ŋerep eŋe geŋane magu ea wane dere worik okanmami.” \p \v 23 Eso eŋe yale rau paki, Paulorop naso mane motkoi, pakiso kaiwe naso yewao Yuda ŋei ŋerep magu suaine eŋe Paulo mat metke, yewa sari lewaŋgoi, Paulo eŋe Anutu Ware Wareinane don kisi ra qelaŋane, ŋei ŋerep edane metki ari ruo kereke. Eŋe Mose wane ra rokop don ea so propet edo don qekoi, ea wane kine ra wakone Yesu eŋe Mesia, ea detluk kaikei wane wetene ma eweke edange. \v 24 Ŋei ŋerep natne eŋe Paulo wane don detkoi, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe don ea mi malip kakoi. \v 25 Eso eŋe edomka don auye kitat okan nagu more arikoi, pakiso Paulo eŋe ŋado don weku iwa edange, “Asu Koboboine eŋe propet Asia wane piino don motki, eŋe aso ŋabokop ŋine don rauluke edange! \v 26 Eŋe rake, \q1 ‘Arinom paki, ŋei ŋerep iwa edannom, ŋine baŋ dereret i maine desikei, ŋo kine mi detlukkei, ŋine baŋ kaka i maine kaikei, ŋo wele mi kaikei, \v 27 onoka wane, ŋei ŋerep iwa eŋane dereretene mo siukke, eŋe ketene mo qe wongekoi, so deene mo kulakoi, ŋo midao eŋe deeneŋo maine kaurap, eŋe keteneŋo maine detlukeu rap, eŋe derereteneŋo maine detlukeu rap, so eŋe naŋano maine zingeu rap, Anutuŋo ramaike, so na maine ebuwe menaŋgeu rap.’” \p \v 28 Don ea qoekiso, Paulo koso takotke rake, “Na don iwa ŋidanbe ŋine desikei, yemo Anutuŋo ŋei ŋerep ebuki, mena menaŋ ea wane don kisi, ea yemo mo qelaŋ ŋei ŋerep eŋane more ebonge, edo baŋ desikei!” \v 29 Paulo eŋe iwa raki qoeki, ŋado Yuda eŋe don zok manerop auye kitat okan nagu more so arikoi. \p \v 30 Koma etke Paulo eŋe mat mane oŋom qoleke, yewao geke, pakiso ŋei ŋerep korop eŋano sarimaŋkoi, eŋe yai ososok okanon maŋke. \v 31 Eŋe Anutuŋo Ware Wareinane so qeli ewe zonominane don ra qelaŋane ŋei ŋerep edange, so Waom Yesu Kristo wane kine kaet so qeka maka midaine kito edange, so ŋei maneŋo madet leŋ leŋ me ra togoleka ra togoleka, ea mo mane mi okankake.