\id REV - Nehan NT [nsn] -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h O Uelhire geko ou \toc1 Uatuete toro Uelhire Uaia geko ou \toc2 O Uelhire geko ou \toc3 UGO \mt1 O Uelhire Uaia Geko Ou \imt1 O Uelhire Uaia Geko Ou \ip O bobolo rone toro Uelhire Uaia Geko Ou, roon o hire teil tar haua re turung pokosolaeit i uoum. Roon tero uadouhina ro bolobolo tar timuhur uelhote. Gine ke bolo tang roon Jon na aposoul Iesu. \ip O uelhire roono rone geko ou, o hire teil tar binakalanit i uoum. A ueluatatanin a parakukuh tun tar uakalahara tar tankan. Bo ro bolobolo puk roono rone, e moko teilir giniameher ninaman a kalahara tun e lain tar binakalaeit i uoum. \ip O tamata uaia uakapa tun ahik pah ra matotong kale uelmahing tagu. God ke kaleuatoro tanik manas tenas umar tamata gera tagorong mana dede tang Iesu. Ahik me tamata re uangoul keip me ueldolomo tar buturon i Heuen a turung uan uaia tun. \ip Ahik tagu mo tamatang uoum keip gesir sa. Resi mahang ueldolomosin e tuka kout. Res nitampopokohosin e turung tuka kout. God e turung heir me uleikir uelmahing tasisin. \ip Iesu e turung tapokisiha tar uanene i kot. Song ra turung atenguar tamata uakapa tun pare, Iesu a God. Inggono tere turung kedanga tasir tamata uakapa tun. \ip Satan ahik tagu me na nitampopokoh. God e turung heir me uleikir uelmahing tang Satan. Doha uelpipihinar baranganar tang sa e turung rou. \ip Inggeig i kila uahuhutume tang God e me uangoul tagu tagigeigene daan. A ualasokorontiehe tunumper inete re turung pokoso halana pe Iesu te tapokisiha. Bo God puk e turung kapil uaia tun tagigeig geti uamako tun teregi nitagorong man. \iot I lolono toro bolobolo rone: \io1 O borborian 1.1-20 \io1 A bolobolo tar moutir buturung lotu 2.1–3.22 \io1 A borboriana tang God, kara Tunar Sipsip 4.1–5.14 \io1 A mouitir nihaila taner uabang manate 6.1–8.5 \io1 O mouit ro tuilanar uabang manate 8.6–11.19 \io1 O borboriana tar uanene i kot, kari Heuen 12.1–14.20 \io1 A mouitir nouhunar uabang manate 15.1–16.1 \io1 A uabang manate toro uraur, dohi Babilon 17.1–19.21 \io1 A uanene i kot e kap, kare lamer timuhur uan 20.1–22.21 \c 1 \p \v 1 \x * \xo 1.1 \xt UGO 22.6\x*Rone tono uelhire Iesu Kristo geko ou geke heirin God tatanono mare hire tanikono tena tamatang kalekinale tar hauar inete re uahuhutung pokoso uakalahar. Iesu ke ualatueha tena anggelou tar me uaate toro uelhire roono tang Jon ge na tamatang kalekinaleon, \v 2 Jon ke siokor bolo uahiua uakapa tun tar mamang inetelik ke bangaig, kare hire tauete tun toro mana pare, roono tono uelhire nomana God ke uakalaharain Iesu Kristo. \p \v 3 \x * \xo 1.3 \xt UGO 22.7,10\x*A niguata uaia e la tang mai re timan, kare hire tauete toro uelhire rone ro nasir propet, kara niguata uaia e la pono tas mais ra longoro tang roon, kara uakeluk dede tar haua ka bolo uahiuaig tang roon, ge a binaka pe ke uahuhut manasain. \s1 Jon ke heir tena niuaha tar mouitir butur \p \v 4 \x * \xo 1.4 \xt KT 3.14-15; UGO 3.1; 4.5\x*Inggo Jon u bolola tamiuoumur toto tamatang lotu tar mouitir butur tar pang Esia. A hamhamas, karo hiarouo tamiuoum, e la tur tang God gere pepeene daan, kare uangoulung sioun, kare turung la polukume. Dohe la tur pono tar mouitir Iaben gera tur i uoum tono tabtabila God ger toia,\f + \fr 1.4 \ft “Tono tabtabila God ger toia,” God’s chair, “throne,” gitir tabtabil e ualasira tar nitampopokohor toia tasir tamata uakap\f* \v 5 \x * \xo 1.5 \xt Ker 89.27; Kol 1.18\x*kare la tur pono tang Iesu Kristo ger uauaman, ke hire tauete toro man. Inggono ter uakikilangana tas mais geka uatua tapokis turis toro mat, kara uoum keip tasir toia uakapa tunane tar kot. \p Inggono ke malauelhirintiehe tun tagigeig, kare luaka liu tur tagigeig tar uihing teregi niguata uasa toro deuatingin. \v 6 \x * \xo 1.6 \xt 1Pi 2.9; UGO 5.10; 20.6\x*Inggono ke guata tagigeig pare, o toia, karo patere mari kalekinale tar God ger nanon, kara Taman. Uatakai, kara nitampopokoh gere moko dede e la tang Iesu Kristo tar mamang binakalik. O Man. \p \v 7 \x * \xo 1.7 \xt Dan 7.13; Sek 12.10; Mat 24.30; Jon 19.34-37; 1Te 4.17\x*Bang, inggon e la keipiha tar mahar langiting Heuen. Doha mamang matanalik e turung banga tatanon, mais ponompe ka soup tatanono toro bel. Doho tamata uakapa tunane i kot ra turung kiring tatanon. A puhonene a puhung mana tun. O man. \p \v 8 \x * \xo 1.8 \xt UGO 21.6; 22.13\x*A Tamata Nomana ger God, ke kula pare, “Inggo ter Uakekenen, karu Uadouh keip poluk. Inggo u uangoulene daan, karu uangoulung sioun, karu turung la polukuha. Inggo ter uelpipihintiehe tun.” \s1 Iesu ke pokoso tang Jon tar borborian \p \v 9 Inggo Jon ge uanotoumiuoum ku uangoul keip pono tamiuoum tar niduh tena Nitoia God tar mamang niguata uasalik geka guatguatameig tagigeig mes Iesu. Inggo u uangoul tar tor i Patmos, teeit tono uelhire God, karu menmene ualasira tasisina tang Iesu. \v 10 Tena mareinir Tamata Noman, na Iabena Dedeil God ke hiku totoguo, karu longoronguao tar uau re kula ualeik pe misiana geta uin ro tuil. \v 11 Inggono ke kula pare, “Bolo uahiua uakapa tun tar haua ko bangaig, karo heir tasir tamata gera tagorong mana tang Iesu Kristo tar mouitir pang uaninine, i Epeses, i Smerna, i Pergamungn, i Taiataira, i Sardis, i Piladelpia kari Laodisia.” \p \v 12 Gitie ku uagege uelhir peo tar marang banga maionene re menmene totoguo, inggo ku bang huara dedengua, toro mouit ro toktokono ro lam a nituha tar goul.\f + \fr 1.12 \ft “goul,” a pang hain iauiauel abeabantiehe tun doha bulauan a i ranantiehe pon\f* \fig O mouit ro toktokonor lam|alt="The seven lamp stands." src="GW-214.TIF" size="col" ref="REV 1.12" \fig* \v 13 \x * \xo 1.13 \xt Dan 7.13; 10.5\x*Dohi uantinanina taninin e turur tamata misiana tar keketik bulout ger Tunar Tamat.\f + \fr 1.13 \ft A Tunur Tamat a giameher hangan tang Kristo.\f* E hiku teil toro hikhiku o baraha uatuk i koto tar kekenon, karo mahar gomon o abeaba iauiauel o auih uiloho toro uaruaronon. \v 14 \x * \xo 1.14 \xt Isk 43.2; Dan 7.9; 10.6; UGO 2.18; 19.12\x*O lunon, kara ulunon a gaugauilintiehe tun misiana tar ulunar sipsip gauil ue misiana tar mahar langit gaugauil, kara toking matanon e luh sira toro luhluhuna ro hue. \v 15 Doha kekenon e abeaba sira tar brasener nisoro uaabeab,\f + \fr 1.15 \ft “bras,” a pang hain iauiauel, kara abeab misiana tar “goul,” bo ahik paha siokon\f* kara alalinganar uauanon e kaling sira toro reihin tar kodom. \v 16 \x * \xo 1.16 \xt Hib 4.12; UGO 2.12; 19.15\x*Doh tar pang limanonener pang mua e takopo teil tar mouitir pitopit, karo tauete me ro baenata tar uauanon o uaraman. A porenon e balantiehe misiana tar pisara gere balantiehe tun. \p \v 17 \x * \xo 1.17 \xt Ais 44.6; 48.12; UGO 2.8; 22.13\x*Tar binaka ku bango tatanon, inggo ku mata uapuh, karu punga uahiu misiana tar tamatener mat, song ke uaponolaono tar pang limanener pang mua totoguo, kare hire pare, “Ahik paho sokor, inggo ter Uakekenen karu Uadouh keip poluk. \v 18 Inggo ter tang sioko ger tua. Bang, inggo ku mat, bo gine daan inggo a tua tar mamang binakalik, karu kale teil tenas kir mat, kara ki tar uaning mat. \v 19 Bolo uahiua uakapa tun tar haua ko bangaig re pokosene daan, kare tar haua re turung pokosolaeit i uoum.” \p \v 20 “Ter tengkanar mouitir pitopit geko bangagia tar pang limouguo ger pang mua, karo mouit ro toktokono ro lam ger goul teenine: a mouitir pitopit tosnosi anggelour toto tamatang lotu tar mouitir butur, karo mouit ro toktokono ro lam tesir toto tamatang lotu tar buturin.” \c 2 \s1 Rone o la tasir toto tamatang lotu i Epeses \p \v 1 \x * \xo 2.1 \xt UGO 1.16\x*“O bolobolo rone o la tar anggelou tar lotu i Epeses. Ginine tena ueluelhirer tang sioko, gere kale teil tar mouitir pitopit tar pang limana ger pang mua, kare latlateil i uantinanina toro mouit ro toktokonor lam ger goul.” \b \mi \v 2 \x * \xo 2.2 \xt 1Jo 4.1\x*“Inggo u ate tar haua ko guataia, ko kalekinalentiehe tun pemea tang Kristo, kara hamhamas nang niuangoul. Inggo u ate, ingga hik pah ko uahue tasir tamata uasa, kare hape ko uedanga pea tas gera kula katongois o aposoul, bo gisin ahik. Inggoum kung ate uaia tun manasa tasisina pare, o bohoboh. \v 3 Ingga a hamhamas nang niuangoul, karo huata tar niduh tar hangouguo, doh ahik pah ko maluana kout. \v 4 Bo reng puha teene re tokouasain totoguo: ingga haik manasa paho malauelhir totoguo misiana sioun. \v 5 \x * \xo 2.5 \xt UGO 3.3\x*Namana tapokis ko uangoul peme sioun tar uakikilangan, kari ia ko me punga kout toa! Uapalih tenang niguat, karo guata tar haua ko guatameig sioun tar uakikilangan. Geta hikia paho uapalih tenang niguat, inggo u lame totomua, karu me kale liu tonongo toktokono nongo lama totomua tena butur. \v 6 Bo ingga ko guata uaiantiehe tun tar puh pare, re tokouasa peia tar haua ra pileseinir Nikolisen,\f + \fr 2.6 \ft Nikolas a tang siokor tamat re ualasira tar niualasirar boh\f* inggo e tokouasa ponoio tar puhon.” \pi1 \v 7 \x * \xo 2.7 \xt Uak 2.9; UGO 22.2,19\x*“Mai ge kaein me talingan, longoro tar haua re meneinir Iabene Dedeil tasir tamatang tar lotu. Mais geka touahiua tar tang sa, inggo u uahue tasisina ra ein toro kukuanana ro doukung tua gero tur i Paradiso tang God.” \s1 Rone o la tasir toto tamatang lotu i Smerna \p \v 8 “O bolobolo rone o la tar anggelou tar buturung lotu i Smerna. Ginine tena ueluelhirer tang sioko ger uakekenen, kara uadouhin gere uangoulung sioun, geke mat, kare tua tapokis.” \b \mi \v 9 \x * \xo 2.9 \xt 2Ko 11.14-15; UGO 3.9\x*“Inggo u ate tar niduh totomua. O katupa tun tar ineteng gane i kot, bo ingga puk nang bureher inete ke heirig God. Inggo u ate ka menmene uasa per tamata gera kula pare, o Ju totomua, gisin ahik paho Ju, bo gisina no tamata Satan. \v 10 \x * \xo 2.10 \xt 2Ti 4.8; Jas 1.12\x*Ahik paho sokoro tar niduh ro huatain. Inggo gine ru hire totomua, Satan e turung uamoko tasir gisiamehe tamiuoum tar karabus tar uedanga tamiuoum, doh inggoum mung turung kale uelmahing, kara niduh tar hangaulur marein. Tagorong mana kompe e tuka geto mat, doh inggo u turung heiro totomua toro keuarang nitua gere moko dede.” \pi1 \v 11 \x * \xo 2.11 \xt UGO 20.14; 21.8\x*“Mai ge kaein me talingan longoro tar haua re hireinir Iabene Dedeil toro buturung lotu. Mai geke touahiua tar niguata uasa, inggon ahik pahe turung tuparain ue e kale uelmahing toro uatorikina ro mat.” \s1 Rone o la tasir toto tamatang lotu i Pergamungn \p \v 12 “O bolobolo rone o la tar anggelou tar buturung lotu i Pergamun, Ginine tena ueluelhireon gero uaraman no baenata gero manantiehe tun.” \mi \v 13 “Inggo u ate tar butur ro pepea tar uan uleik gero toko no tabtabila uleik Satan. Bo ingga ko uamana noman, ahik pe pah ko uolih o tele totoguo, gitiempe tar binaka ka tung pous toin tang Antipas geke tur keip tun tar nitagorong mana totoguo, kara tar uan uleikeitir noumua re uangoulin Satan. \v 14 \x * \xo 2.14 \xt Aha 22.1–25.2; 31.16; 2Pi 2.15\x*Bo reng puha teene re tokouasain totoguo: o gisiameher tamata kaeis totomua ra kale teil haraha tar niguata ger nang Balam geke kouruin Balak tar uelour tasir Israel tar niguata ger sa, ka ein pe tar niein geka guata keipig tar uahung tasir god bohoboh, kara ura ueltebeir. \v 15 Tar siokono kompe, o gisiamehe gisit pono totomua ra kale teil tar niualasira ger nasir Nikolisen. \v 16 ‘Uapalih tar niguatanitir sa.’ Geta hikion, Inggo ahik mpahu heir binaka tar lame totomua, karu me uelkoi keip tasisina toro baenat gero tauete tur tar uauouguo.” \pi1 \v 17 \x * \xo 2.17 \xt KT 16.4,14-15,33-34; Ais 62.2; Jon 6.48-50\x*“Mai ge kaein me talingan, longoro tar haua re hireinir Iabene Dedeil toro buturung lotu. Mais geka touahiua tar tang sa, inggo u turung heir tasisina tar giniameher mana\f + \fr 2.17 \ft “mana,” a niein ke heirin God tasir Israel tar binak ka uangoul tar butur paden, bang toro Bolobolong Kale Tapokis 16.32-34\f* ger ouoou. Inggo u turung heir pono tasisina kahakaha me gaugauilir palau e tur teilir timuhur hangan a nibolola tang roon. Mai kompe re kale tang roono tere ate.” \s1 Rone o la tasir toto tamatang lotu i Taiataira \p \v 18 \x * \xo 2.18 \xt UGO 1.14-15\x*“O bolobolo rone o la tar anggelou tar buturung lotu i Taiataira. Ginine tena ueluelhirer tuna God gere luh sirar matana toro luhluhuna ro hue, kara kekenono misianar baras ger nisoro uaabeab.” \b \mi \v 19 “Inggo u ate tar haua ko guatguatagia, a nimalauelhirir eimua, kara nitagorong man, kara nipoul ko guatagia, karo uanguangoul sikoro tun. Ingga ko guata uaiantiehe tunene daan. \v 20 \x * \xo 2.20 \xt 1To 16.31; 2To 9.22\x*Bo reng puha teene re tokouasain totoguo: ingga ko uahue tar kuah, Jesabel gere kula katongoin pare, na propet God tar ualasir, kare uoum keip uasa tosnogo tamatang kalekinaleo toro uraur, kara ein tar niein geka guata keipig tar uahung tasir god bohoboh. \v 21 Inggo ku heir tatanono tar binaka mare uiuirin tono uraur, bo inggono puk hik pah ke malar. \v 22 Temaeit inggo u baka uapononguala tatanono tar uelmahingininer santiehe tun, karu guata tasisit ka guata tagu tatanono toro uraur, ra kale pono tar uleikir uelmahing e tuka gete uiuirisisin tenas niguataniner sa, ka guata taguig tatanon. \v 23 \x * \xo 2.23 \xt Ker 7.9; Jer 17.10; UGO 20.12-13\x*Karu turung uamat tas mais gera uakeluk tatanono mara turung ater tamatang lotu uakapa tun pare, inggo u ate uakapa tun teres ninamanasin, kare teres nimalarar tamata uakapa tun. Inggo u turung bulaua kahakaha tamiuoum, e matotompein tenami niguat. \v 24 Bo o gisiamehe tamiuoumur tamatang Taiataira, inggo u kula pare, totomuaeit ge ahik pah ko sanga uanono tena niualasirononiner sa, doh ahik pah ko ate uahiua tar niualasira gera kilaig pare, ‘Na niate Satan ger ouoou.’ Inggo u kulangua pare, ahik pahu matot u heir me uleikir niduh tamiuoum. \v 25 \x * \xo 2.25 \xt UGO 3.11\x*Kale uanono kompe tar haua kaein totomua e tuka getu lameo.” \pi1 \v 26 \x * \xo 2.26 \xt Ker 2.8-9\x*“Mai geke touahiua tar niguata uasa, kare guata tar nimalarar eiguo e tuka tar uadouhinar binak, inggo u turung uahue tatanon, e kaueke uakapa tun toro mamang pang uanilik uakapa tun. \v 27 Inggon e turung kaueke keip tasisina toro bele sineir, kare turung mumumur tasisina misiana tar nouh, te misiana kompe tar nitampopokoho geku kale turio tang Tamoug. \v 28 \x * \xo 2.28 \xt UGO 22.16\x*Inggo u turung heir pono tatanono tar pitopitong tar lulein \v 29 Mai ge kaein me talingan longoro tar haua re hireinir Iabene God toro buturung lotu.” \c 3 \s1 Rone o la tasir toto tamatang lotu i Sadis \p \v 1 \x * \xo 3.1 \xt UGO 1.4,16\x*“O bolobol o la tar anggelou tar buturung lotu i Sadis. Ginine tena ueluelhireono gere kale teil tar mouitir Iabenar nang God, kara mouitir pitopit.” \b \mi “Inggo u ate tar niguatar noumua. Ingga ra uoto kulkulaia pare, a tua, bo ingga a mat. \v 2 Tentur! Uakodkodoho tar haua re tua sikoro harah gere uahuhutung mat, ge inggo pe ku tupara tar niguatar noumua, ahik pah ko uakuakapa hihir tenang kalekinale tar matana God ger noguo. \v 3 \x * \xo 3.3 \xt Mat 24.43-44; 1Te 5.2; UGO 2.5; 16.15\x*Namana tapokis tar haua ko kaleig, karo longoroig, uakeluk taninin, karo uapalih tenang niguataniner sa. Bo geta hikia paho tentur, karo guata tar puhonene, inggo u turung la sirame tar ueuenau, doh ingga hik paho turung ate tang hingiar binaka ru lameo totomua.” \pi1 \v 4 \x * \xo 3.4 \xt Jud 23\x*“I Sadis o papagalik puk manasamper tamatar delauana nas hikhiku. Gisina tera ueldokout keip totoguo ra hiku tar gaugauil, teeit gisina ka uakeluk tereg nimalaro. \v 5 \x * \xo 3.5 \xt KT 32.32-33; Mat 10.32; Luk 12.8\x*Mai geke touahiua tar niguata uasa, inggon e turung misiana tasisin e hiku pono mo gaugauil. Inggo ahik pahu matotong dura liu tur tar hanganono toro bolobolong tua. Doh inggo u turung hire tauete tang Tamoug mesno anggelou pare, Inggon a noguo. Inggon e turung kalahara hangan i uoum tang Tamouguo mesno anggelou. \v 6 Mai ge kaein me talingan, longoro tar haua re hireinir Iabene toro buturung lotu.” \s1 Rone o la tasir toto tamatang lotu i Piladelpia \p \v 7 \x * \xo 3.7 \xt Ais 22.22\x*“O bolobolo rone o la tar anggelou tar buturung lotu i Piladelpia. Ginine tena ueluelhireono ger dedeil, kara uauaman gere kale teil tena ki Debit. A haua geke pukaion ahik me tamata re matotong holor, doha haua geke holoroion ahik me tamata re matotong puk.” \b \mi \v 8 \x * \xo 3.8 \xt 1Ko 16.9\x*“Inggo u ate tar haua ko guatagia, doh inggo gine ku puka toro pirik ge haik me tamata re matotong holor. Karu ate pare, ingga a sisikinalik tun reng nitampopokoh, bo ko uakeluk uaia tun puk tar ualasirar nouguo, ahik pah ko uolih o tele totoguo. \v 9 \x * \xo 3.9 \xt Ais 45.14; 49.23; 60.14; UGO 2.9\x*Inggo u turung guata me inete tas mais ra uangoul tena umang lotu Satan gera kula pare, o Ju, bo gisin ahik, gisin o bohoboh. Inggo u turung guata tasisina mara lame totomua, kara me kokolo uahiu i uoum totomua, kara turung ate pare, inggo u malauelhir tun totomua.” \pi1 \v 10 \x * \xo 3.10 \xt Luk 21.19; 2Ti 2.12\x*“Teeit ko sanga dede pe ingga tar ualatutur nouguo, karo uanguangoul sikor, inggo u uaudeilingua pono totomua tar binakang kedanga gere turung lame tar uanene i kot. \v 11 Ahik pahi reh, karu lameo. Kale uanono tar haua ka kale manasain, maeit ahik me tamata re turung kale tonongo keuara.\f + \fr 3.11 \ft keuar toro uelhireng inglis “crown.”\f* \v 12 \x * \xo 3.12 \xt Ais 62.2; 65.15; UGO 14.1; 21.2\x*Mai geke touahiua tar niguata uasa, inggo u turung guata tatanon, ngohina paho tur, o tur i uantinanina tena umang lotu God,\f + \fr 3.12 \ft Na umang lotu God ue uamang lotu ger dedeil “Tempoul” a uelhire uarang pare, tar butur re uangoul dede tang God\f* kare turung uangoul dedengua. Inggo u turung bolola tatanono tar hangana nagu God, kara hanganar uan uleik ger nang God, ter timuhur Jerusalem geke la turuha i Heuen tar God ger nouguo. Doh inggo u turung bolo uahiuala tar timuhur hangoug tatanon. \v 13 Mai ge kaein me talingan longoro tar haua re hireinir Iabene Dedeil toro buturung lotu.” \s1 Rone o la tasir tamatang lotu i Laodisia \p \v 14 “O bolobol o la tar anggelou tar buturung lotu i Laodisia. Ginine tena ueluelhire ro man ger uauaman, kare hire toro man, kare uatengkana tar mamang inetelik geke touoig God.” \b \mi \v 15 \x * \xo 3.15 \xt Roum 12.11\x*“Inggo u ate tar haua ko guatagia, inggo u ate ingga ahik paha molomol ue a uelsuk, inggo u malar, ingga paka molomol, kara uelsuk. Inggo u ate, ingga ahik paha pul ue a tagal, bo inggo u malara pare, ingga pako uakeluk me siokor lele tar toking puh rasin. \v 16 Temaeit inggo u abih liuingua totomuane tar uauoug, teeit ingga o uelsuk sikoro pukumpe ahik paha uelsuk ue a molomol. A lilio reng ninaman ahik paha siokon. \v 17 \x * \xo 3.17 \xt Luk 12.21; 1Ko 4.8\x*Ingga o uoto kula katongoia pare, ‘Inggo nang bureher inet, u matoto teil tun tar mamang inetelik, ahik pahu uahinga baka poluk me inet.’ Bo ingga puk ahik paho bang paroko pare, ingga pe o katupa tun tar mamang inetelik, ahik meng niueldolom, a tiome, a kut, kara palapal. \v 18 \x * \xo 3.18 \xt Ais 55.1\x*Inggo u kula uapopokohongua totomua pare, o bulaua turungua totoguo me goul ge ahik paha uelhouar, maeit ro tang mania, karo hiku mo gaugauil ro hikhiku maro uataraia torongo mahang matal a palapala pe. Bulaua pono me marasin maro uamoka tar matoum maro banga uaia ingga. \v 19 \x * \xo 3.19 \xt 1Ko 11.32; Hib 12.6; UGO 2.5\x*Inggo u uoto loulouar, karu ualatut uaia tun tas mais geru malauelhiris. Temaeit ingga o uapalih tun tenang niguataniner sa toro man.” \pi1 \v 20 \x * \xo 3.20 \xt Jon 14.23\x*“Bang inggo gine ru kokolo tur toro pirik.\fig Inggo u tur toro pirik, karu kokol|alt="I stand at the door and knock" src="AB02801b.tif" size="col" ref="REV 3.20" \fig* Ge me tamata re longoro tar uauouguo, kare puka toro pirik, inggo u turung lek, karu ein tagu tatanon, kare ein taguono totoguo. \v 21 Mai geke touahiua tar niguata uasa, inggo u uahue tatanono tar me tabila keip totoguo tonogo tabtabila gero nasir toia. Te misiana totoguo ku guata uoum, karu touahiua tar niguata uasa, karu tabila keip tang Tamoug tono tabtabilang toia. \v 22 Mai ge kaein me talingan longoro tar haua re hireinir Iabene Dedeil toro lotu.” \c 4 \s1 O tabtabila gero nanar tamata uleik i Heuen \p \v 1 \x * \xo 4.1 \xt UGO 1.1,10\x*I muduhia tar ineteninanine inggo ku banga toro pirik i Heuen o takapuk. Doha uau geku longoro baka uoumio gere kaling sira toro tuil, ke mene poluk pare, “Kaeitiehane maru turung ualasira totomua tar haua re turung pokosolaeit i uoum.” \v 2 \x * \xo 4.2 \xt Ais 6.1\x*Ahik me manasan, kare hikur Iabene Dedeil totoguo, doh gane i uoum totoguo, o toko ro tabtabila gero nasir toia, e tabila teilir tang siokor tamat. \v 3 \x * \xo 4.3 \xt Isk 1.28\x*A tukununar tamatonene re tabil e abeaba sira toro mahar jaspa,\f + \fr 4.3 \ft “jaspa,” a palau a matia, karo abeab, karo bukbukir\f* karo mahar konilian.\f + \fr 4.3 \ft “konilian,” a palau a pon, karo abeab, karo matia, karo kubkubar\f* Doho bato ko uiloho toro tabtabila roon o bukbukir sira toro mahar emiral.\f + \fr 4.3 \ft “emiral,” a palaua ngohina pah ro galas a matia, karo abeabantiehe tun, karo bukbukir\f* \v 4 \x * \xo 4.4 \xt UGO 3.18\x*Doh toro tabtabila roono rone ro nasir toia e toko uiloho ponor giniameh. A torikir hangaul, karo toueit, ra tabila teilir mamahoholik, gisina ra hiku teil tar gaugauilir hikhiku, kare nas keuar a nituha keip tar goul e moko tar lusisin. \v 5 \x * \xo 4.5 \xt Isk 1.13; Sek 4.2; UGO 1.4; 8.5; 11.19; 16.18\x*Toro tabtabila gero tok i uantinanina gero nasir toia e balbala turur kanau, kare pilar pil. Dohi uoum tang roon e mokor mouitir luh, a luhuntiehe tun. Ginina ter mouitir Iabenar nang God. \v 6 \x * \xo 4.6 \xt Isk 1.5-10,22; 10.14\x*Dohi uoum toro tabtabila roon a mamadelaua uaia tun misiana tar laur. \p Gane i uoum uiloho toro tabtabil roon kaeis o toueitir inet o tua, doh tar tukunus uakapa tunusin e moko uiloho uakapar matas i uoum dohi mud. \v 7 A uakikilanganar inetesinasiner tua ngohinar laion,\f + \fr 4.7 \ft “laion,” a inete ngohina paha kusi, bo uleikintiehe tun\f* a uatorikin ngohinar kau, a uatouonon a porenon ngohinar tamat, a uatoueitin ngohinar manulab. \v 8 \x * \xo 4.8 \xt Ais 6.2-3; Isk 1.18; 10.12\x*Doh tasisinar toueitir inetesinasiner tua a tonomo uakapar titiauas, kare uoun uiloho uakapar matana taninin gane ponompe i kotohia tar pang titiauasisin. Tar mamang mareinilik, kara mamang boungulik, gisin ahik pah ra pepe uaha tar kula pare, \b \q1 “A Dedeil, A Dedeil, A Dedeilir Tamata Noman, God ger i ranantiehe tun, \q2 gere uangoulung sioun, doh gine daan, kare turung lame.” \b \m \v 9 Tar mamang binakalik o inetesinasiner tua ra uinatoro, kara uatakai, kara heir tar niuaha tatanonoene re tabila toro tabtabila gero nasir toia gere uangoul, kara tua tar mamang binakalik. \v 10 \x * \xo 4.10 \xt UGO 19.4\x*A torikir hangaul, kara tang toueitir mamahoholik ra me uoto hatup uahiu i uoum tatanonene re tabila tono tabtabilar toia, kara lotu tatanonener tua tar mamang binakalik. Gisina ra uamoko tenas keuar i uoum toro tabtabila gero nasir toia, kara kula pare, \q1 \v 11 “Ingga a i ranantiehe tun, nami Tamata Nomaneim, \q2 kare nami God tar kale tar uinator, kara uatakai, kara nitampopokoh. \q1 Ge ingga pe ko tuha tar mamang inetelik, \q2 doh tar nimalarar eimua ginina ka tuhaig, ginine re moko daan a tua.” \c 5 \s1 A Tunar Sipsip e puka toro bolobol gero nihaila tane \p \v 1 \x * \xo 5.1 \xt Ais 29.11; Isk 2.9-10\x*Song ku banga polukuo tar pang mua tatanonene re tabila toro tabtabila ro nasir toia, o moko ro bolobol o nibol i uoum dohi mud, a mouitir butur ka haila tane pein.\fig O bolobol menia tar mouitir nihaila tane|alt="Writing with seven seals." src="Scroll_d.tif" size="col" ref="REV 5.1" \fig* \v 2 Song ku banga polukuo tar anggelou uelpipih tun ke kula ualeikintiehe tun pare, “Mair uiantiehe tun re matot e peis tar butur nihaila tane, kare puka toro bolobol?” \p \v 3 I Heuen ue gane i kot ue i lolono tar kot ahik me tang sioko re matotong puka toro bolobol ue e bang i lolono tang roon. \p \v 4 Inggo ku kiringintiehe tun, karu mahmahang buk, teeit ahik pe me tang sioko ka tuparain re matotong puka toro bolobol, kare bang i lolono tang roon. \v 5 \x * \xo 5.5 \xt Uak 49.9; Ais 11.1,10; UGO 22.16\x*Song, a tang siokor mamahoholik ke kula pare totoguo, “Ahik paho kirkiringintiehe! Bang, a laion a peng toro matina tasir Ju, a bubunguna Debit, inggono ke pehuara tena uelmatan tere matotong peis tar mouitir butur ger nihaila tane uapopokoho tun, kare puka tang roon.” \p \v 6 \x * \xo 5.6 \xt Sek 4.10; Jon 1.36; UGO 13.8\x*Song ku banga polukuo tar Tunar Sipsip gera banga sirain paha nitung pous e tur i uoum toro tabtabila gero nasir toia, kara tur uilohor toueitir inete gesir tua tatanon, karo mamahoholik.\fig A tunar sipsip|alt="A lamb" src="AB02729b.tif" size="col" ref="REV 5.6" \fig* Inggonor Sipsip no mouit ro seir, kara mouitir matan, ginina ter mouitir iabene ke heirihais God tar pang uanene i kot. \v 7 A Tunar Sipsip ke lame, kare me kale tur tar pang mua toro bolobolo tang gere tabila tono tabtabilar toia. \v 8 \x * \xo 5.8 \xt Ker 141.2; UGO 8.3-4\x*Binaka ke kaleon, a toueitir inete gesir tua, kara torikir hangaul, doha tang toueitir mamahoholik ka siokor punga uahiu i uoum tar Tunar Sipsip. Gisina uakapa tun ra siokor uoho teil tenas gita, kara kale teil tar nouh a nituha tar goul a uoun tar adua.\f + \fr 5.8 \ft “insens,” a bultan ue adua toro douk, ra kilain, “o frankinsense.”\f* Gininar diku e uamuhuia tenas lotur tamata gesir nang God. \p \v 9 \x * \xo 5.9 \xt Ker 33.3; 40.3; 96.1; 98.1\x*Gisina ka kere toro timuh ro kerekere rone. \b \q1 “Ingga tero matoto tun tar kale toro bolobol, \q2 karo peis tar butur geka haila tane uapopokohoin. \q1 Teeit ingga ka tung pousuia, doh tar deuatingimua, ingga ko bulaua tasir tamat o nang God tur toro mamang matinalik, \q2 doh toro mamang uelhirelik menia mamang tamatalik, kare toro mamang pang uanilik. \q1 \v 10 \x * \xo 5.10 \xt KT 19.6; Ais 61.6; UGO 1.6; 20.6\x*Ingga ko uatoia, karo uapatere tasisina mara kalekinalesina tenagi Godeig, \q2 kara turung uoum keipane i koto uakapa tun.” \b \p \v 11 \x * \xo 5.11 \xt Dan 7.10; Hib 12.22\x*Song ku banga polukuo, karu longorongua tar uauasir anggelou, o burehentiehe tun ahik pah ra matotong ahais, gisina ka tur uiloho toro tabtabila gero nasir toia, karo inete gesir tua, karo mamahoholik. \v 12 Gisina ka siokor kere ualeikintiehe tun pare, \b \q1 “A Tunar Sipsip geka tung pousin, inggono tere matoto teil tun tar kale me nitampopokoh, \q2 kare matoto teil tar mamang inetelik, kare tar niate uaia tun, \q2 kara tampopokoh, ra ueltadain a matmata hamas tun, \q2 kara uatakaiain!” \b \p \v 13 Song ku longoro polukuo tasir mamang inetelik i Heuen, doh gane i kot, kari lolono tar kot, dohi laur, kara haua gere moko taninin ka siokor kere pare, \b \q1 “Tatanonene re tabila toro tabtabila ro nasir toia, \q2 kare tar Tunar Sipsip. \q1 Siokor uatakai, kari ueltad, kari uamatmata hamas tun, \q2 kara nitampopokoho tar mamang binakalik, \q2 kare la dedenguampela.” \b \p \v 14 Doh gisisir ineter tua ka siokor kula pare, “O mana tun”! Karo mamahoholik ka siokor hatup uahiu i kot, kara lotu. \c 6 \s1 A mouitir butur nihaila tane \p \v 1 \x * \xo 6.1 \xt UGO 4.6; 5.1\x*Inggo ku banga tun tar binaka ke peisir Tunar Sipsip tar uakikilanganar butur ger mouitir nihaila tane, karu longoro tar tang sioko tasir toueitir inete gesir tua ke kaling ualeik pe, e kaling sira re kaling per pil, ke kula pare, “Lame!” \v 2 \x * \xo 6.2 \xt Sek 1.8; 6.1-6\x*Karu banganguao tar hos a gauil, gane i uoum totoguo, doh gine re ualo teil tatanon e kale teil tena lean karkin, inggono ka uatokolain ro keuar toro lun.\fig No keuarar toia|alt="The kings crown." src="BK00158B.TIF" size="col" ref="REV 6.2" \fig* Inggono ke tur uakalahar ke pehuara pe tar uiliatung, kare pehuara dedempe tar mamang uiliatungulik. \p \v 3 Tar binaka ke peisir Tunar Sipsip tar uatorikinar butur nihaila tane, inggo ku longoro tar uatorikinar inete tasisitir tua ke kula ualeik pare, “Lame!” \v 4 Song ke taueter uatorikinar hos, inggon a kubar. Gine re ualo teil tatanon, ka heirin tar nitampopokoho tar kale liu tar uahiarouo tasir tamata uakap, gane i kot, kare guata tasir tamata ra uelueltung pous katongois. Inggono ka heirin toro uleik ro baenat. \p \v 5 Tar binaka ke peisonor Sipsip tar uatouononor butur nihaila tane, inggo ku longoro tar uatouononor inete gesir tua ke kula pare, “Lame!” Karu banganguao, gane i uoum totoguo tar hos a kurum. Gine re ualo teil tatanon e kaba teil tar sikeil. \v 6 Doh inggo ku longoro tar kaling ualeik misiana paha uau, i uantinanina tar toueitir inetesisir tua, e kula pare, “A sikir raes-uit e lain tar bulauanar siokor marein, kara sikir bali-raes e lain tar bulauanar siokor marein. Ahik paho mamantou tar uaiuai mer bino!” \p \v 7 Tar binaka ke peisir Tunar Sipsip tar uatoueitinar butur nihaila tane, inggo ku longoro tar uauanar uatoueitinar inete gesir tua ke kula pare, “Lame!” \v 8 \x * \xo 6.8 \xt Jer 15.1-3; Isk 5.12,17; 14.21\x*Karu banganguao tar hos a madaiar tukunun! Doh gine re ualo teil tatanon a hangana tang mat. Doh nas uanir mat, e uakuakeluk uahuhut teil manasa tatanon. Gisina ka heiris tar nitampopokoho tar tung pous mo toueit ro mahar tasir tamata karo moko mo mahar touono gane i kot, doh tar tung pous keip toro baenat, tar gog, toro uelmata, doh tasir inete gesir roke. \p \v 9 Tar binaka ke peisono tar uatolimanar butur nihaila tane, inggo ku banga tola i kukulebanga toro olta tar Iabeisisitir nitung pous, teeit ka tur keip pe tono uelhire God, kara uakeluk uaia tun tar haua ka tur keipin. \v 10 Gisinar iabene ka siokor kula ualeik tun pare, “Tamata Noman ger i ranantiehe tun, ingga a Dedeil, karo man, mangiha ro lula tasir tamatang gane i kot geka uatading tar deuatingimiueim?” \v 11 \x * \xo 6.11 \xt UGO 7.9,13; 19.14\x*Song ka heir kahakahaisisina tar gaugauilir hikhiku a baraha uatuk i kot, kara hireis tar uangoul sikoro baka me sikin e tuka geta aha uakapaisir tamatang kalekinale, karo uanotous gera turung tung pousis ngohina ka tung pous uoum pesieim. \p \v 12 \x * \xo 6.12 \xt Mat 24.29; Apo 2.20; UGO 8.12; 11.13; 16.18\x*Inggo ku uakeis uanono tar binaka ke peisono tar uatonomonor butur nihaila tane. Binakon ke nunur nun a uleikintiehe tun. Doha pisar ke kurkurum misiana tar kitup. Doha bialok, ke kubkubara uakapa sira tar deuating. \v 13 \x * \xo 6.13 \xt Ais 34.4\x*O pitopit i rana tar langit ka siokor dud uahiu i kot misiana tar kukuananar douk ger murak geke pung i kot tar binaka re uagunar pang rom. \v 14 \x * \xo 6.14 \xt UGO 16.20\x*A langit ke kauiuir misiana toro bolobol geka ligun uilohoin, doho siusan, karo toro tor ka uain liuig tar butur re tok. \v 15 \x * \xo 6.15 \xt Ais 2.10,19,21\x*Doho toiang tar koto uakapa tun, karo tamatang kaueke toro pang uan uleik, karo tamata gesir i ranantiehe tun, karo ualualatouk, kare mais nas bureher mamang inetelik, karo karabus, karo tamata gera kaueke katongois, gisina ra siokor tokouaou i lolono tar lebang, kari uantinanina tar mahar tulauanar siusan. \v 16 \x * \xo 6.16 \xt Luk 23.30\x*Gisina ra kilkila tar siusana mer mahar tulaua pare, “Pungaha tamiueim, karo uaouo tamiueim tar mataneit re tabila tono tabtabilar toia, kare tena nimalianar Tunar Sipsip! \v 17 \x * \xo 6.17 \xt Jol 2.11; Mal 3.2\x*Ge a marein uleik pe geura nimaliana to rasina ke pokoso manas. Bo mai puk re matotong udeil?” \c 7 \s1 144 taoseinir tamata ka uaanasais \p \v 1 \x * \xo 7.1 \xt Jer 49.36; Dan 7.2\x*I muduhia tanininanine, song ku bango tar tang toueitir anggelou ra tur toro toueit ro gon tar pang uanene i kot, gisina ra turtur tane tar toueitir rom gane i kot gete ume i rana tar uanene i kot ue i rana tar laur ue i rana tang hingiampe ro douk. \p \v 2 Song ku banga polukuo tar tang giameher anggelou e la turuha tar butur re hara turuhar pisar. Inggon e kale teil tar inete gere uaanasa tasir tamat gesir nanar God ger tua. Inggono ke kula ualeikintiehe tun tasir tang toueitir anggelou geka heiris tar nitampopokoho tar uauelmahing gane i kot, doh gane i laur. \p \v 3 \x * \xo 7.3 \xt Isk 9.4,6; UGO 9.4\x*“Ahik pah mung uauelmahing tar uanene i kot ue i laur ue tar douk e matoto geting uaanasa bakeim tar pores no tamatang kalekinale nami God.” \p \v 4 \x * \xo 7.4 \xt UGO 14.1,3\x*Song ku longoro tunuo a tang touiha tun ka bubunis. O tamatang toro mamang matinalik gera la tur i Israel a 144 taosein. \p \v 5 Toro matina tang Juda, a 12 taosein ka uaanasais. \li1 Toro matina tang Ruben, a 12 taosein. \li1 Toro matina tang Gad, a 12 taosein. \li1 \v 6 Toro matina tang Aser, a 12 taosein. \li1 Toro matina tang Naptali, a 12 taosein. \li1 Toro matina tang Manase, a 12 taosein. \li1 \v 7 Toro matina tang Simion, a 12 taosein. \li1 Toro matina tang Libai, a 12 taosein. \li1 Toro matina tang Isakar, a 12 taosein. \li1 \v 8 Toro matina tang Sebulun, a 12 taosein. \li1 Toro matina tang Josep, a 12 taosein. \li1 Toro matina tang Benjamin, a 12 taosein. \s1 O burehentieh tunur tamata ra hiku teil tar hikhiku gaugauil e baraha uatuk i kot \p \v 9 I muduhia tanininanine, inggo ku banga poluk gane i uoum totoug, o burehentiehe tunur tamat ahik me tamata re matotong ah, ra la tur toro mamang pang uanilik, kare toro mamang matinalik, karo mamang tamatalik, kare tar mamang uelhirelik. Gisina uakapa tun ra tur i uoum tono tabtabilar toia, dohi uoum tar Tunar Sipsip. Gisina ra hiku teil uakapa tun tar hikhiku gaugauil a baraha uatuk i kot, kara kale teil tar rang kuen. \v 10 \x * \xo 7.10 \xt UGO 5.6-7\x*Doh gisina ra kulkula ualeikintiehe tun pare, “A niuaudeil e la tur tang God ger nagigeig gere tabila tono tabtabilang toia, doh tar Tunar Sipsip”. \p \v 11 Doho anggelou uakapa tun gera tur uiloho toro tabtabilar toia, kare tasir mamahoholik, kare tar toueitir inete gesir tua. Gisina ka siokor baka uahiuais, kara kokolo uahiu, kara uatakai tang God, \v 12 \x * \xo 7.12 \xt UGO 5.12\x*kara kula pare, \b \q1 “O mana tun! A niuatakai, kara nitampopokoh, kara ninamana ger i ranantiehe tun, \q2 kara niueltad, kara niuelpipih, \q2 kara nitampopokoho uakapa tun e la tur tang God ger nagigeig gere uangoul dede tar mamang binakalik, o mana tun!” \b \p \v 13 Song ke dangatar tang siokor mamahoholik totoguo pare, “Maisir tasisinasine nas hikhiku gaugauil ger barah pare? Ia ra la turusin?” \p \v 14 \x * \xo 7.14 \xt Dan 12.1; Mat 24.21\x*Doh inggo ku hire tapokis pare, “Tamata Uleik, ingga o ate.” \p Kare hireono pare, “Gisinasine te geka la tur tar niduh uleikintiehe tun, kara kale tar uelmahing ger uleikintiehe tun. Gisina ka uabusa uadelauana tenas hikhiku, kara uagaugauil keip taninina tar deuatinginar Tunar Sipsip. \v 15 Temaeit gisina ra siokor tur i uoum tono tabtabila God ger toia, kara kalekinale tatanono tar marein, doh tar boung tena umang lotuono ger dedeil. Doh inggonene re tabila toro tabtabilar toia e turung uangoul tagu tasisin, kare kaueke tasisin, kare biana uauleik uain tena uma mare matoto tasisina uakap. \v 16 \x * \xo 7.16 \xt Ais 49.10\x*Gisin ahik pah ra matotong gogo uapoul poluk, doh ahik pah ra matotong kamadaka uapoul poluk. A pisar ahik pahe matotong uauelmahing baka poluk tasisin. Ahik baka poluk me butur re kaukauele tar tukunusisin. \v 17 \x * \xo 7.17 \xt Ker 23.2; Ais 25.8; UGO 21.4\x*Ge a Tunar Sipsip pe gere tur i uoum tono tabilar toia, inggono tenas tang kauekesin. Inggon e turung uoum keip tasisina tar uatauete tar kodomo ger tua. Doh God e turung uamamahoul, kare tunaha liu tar kirkirininar matasisin.” \c 8 \s1 A uamouitinar butur nihaila tane \p \v 1 Tar binaka ke peisono tar uamouitinar butur nihaila tane i Heuen ke maligomo sikoro baka tar sikin. \v 2 Doh inggo ku banga tar mouitir anggelou ra tur pe i uoum tang God, kara heiris toro mouit ro tuil. \p \v 3 \x * \xo 8.3 \xt KT 30.1-3; UGO 5.8\x*A tang giameher anggelou gere kale teil tar nouh ger nituha keip tar goul gera uoto ualuh tolaigir adua ke lame, kare me tur toro oltang uahung. Inggono ka heirin tar bureher aduang uahung menia tenas lotur tamatar nang God toro oltang uahung ger nituha keip tar goul i uoum tono tabtabilar toia. \v 4 O diku nar adua menia tenas lotur tamatar nang God ke la kai tur tar limanar anggelou ke la i rana tang God. \v 5 \x * \xo 8.5 \xt KT 19.16-19; NKP 16.12; UGO 11.19; 16.18\x*Song ke kaler anggelou tar nouh gera uoto ualuh tolaigir adua, kare ongoko toro hue i lolono ra kale turin tar oltang uahung, kare baka uaduduntiehe tun tang roono tar uanene i kot, kare pila uareireihinguar pil, kare kankanauar kanau, kare nunur nun. \s1 A tuil \p \v 6 Doh gisitir mouitir anggelou gera kale teil tar tuil, ka kaleuatoro tanika manasa tar u taninin. \p \v 7 \x * \xo 8.7 \xt KT 9.23-26; Isk 38.22; Jol 2.30\x*A uakikilanganar anggelou ke u tono tuil, kare punga uahiuanguar mahar ais popokoho misianar palau, doha hue ke uelhouara tar deuating ka baka uahiuahaig tar uanene i kot. O touono ro mahar tar uanene i kot ke luh uakap, doho touono ro mahar tar douk, kara mamang garasalik uakapa tununiner bukbukir ke siokor luh uakapa tun. \p \v 8 A uatang torikinar anggelou ke u tono tuil, doha inet misiana paha tinananar siusana ke luh, kara bakain i laur. O sioko ro mahara tar laur ke uapalih tar deuating, karo mahar torik kura udeil, \v 9 a siokono ponompe tasir inete gesir tua gara uangoul i laur ka mata pe, kara siokono ponompe toro parau geka mamantouoig. \p \v 10 A uatang touononar anggelou ke u tono tuil, doha pitopit a uleikintieh, kara luhuntiehe tun ke dud turuha tar langit i lolonongua toro mahar sioko tar kodomo gere ualo turuha toro siusan, kaura udeil ro mahar torik, kare toro kodomo gere uana tauete tur i lolono tar kot. \v 11 \x * \xo 8.11 \xt Jer 9.15\x*A pitopiton a hangana tang douk uelbarang. O sioko ro mahar tar kodomonin ke uelbarang, karo mahar torik ahik tagu, karo bureher tamata ka mata to toro kodomo geke uelbarang. \p \v 12 \x * \xo 8.12 \xt Isk 32.7; UGO 6.12-13\x*A uatoueitinar anggelou ke u tono tuil, o sioko ro mahar tar pisar ka haluhin, kara siokono pono pe tar bialok, kara siokono ponompe tasir pitopit, maeit o sioko ro mahara taninina uakapa tun e kitup, kaura udeil ro mahar torik taninina uakap. Karo sioko ro mahar tar marein ahik me luh, karo sioko ro mahar tar boung, karo mahar torik ura udeil. \p \v 13 \x * \xo 8.13 \xt UGO 9.12; 11.14\x*Gine ru banga peo, inggo ku banga tar pasukadau e lululuh teilanah i rana tar uantinaninar hagarin, e kulkula ualeik teil pare, “U ueldolom! U ueldolom! U ueldolomo tun tamiuoumur tamatang gane i kot, ge a tang touono per anggelou ra turung u ualeikintiehe tun tenas tuil!” \c 9 \s1 A uatang tolimanar anggelou ke u tono tuil \p \v 1 \x * \xo 9.1 \xt UGO 20.1\x*Tar binaka ke u uakalingir uatang toliminar anggelou tono tuil, karu banganguao tar pitopit e tokane i kot ke punga turuha tar langit. Inggonor pitopit ka heirin tar ki nar butur a i lolonontiehe tun. \v 2 \x * \xo 9.2 \xt Uak 19.28; KT 10.12-15; Jol 2.2,10\x*Binaka ke pukono tar buturuonener tungununtiehe tun, o diku ko totongung kai tur tar buturuon misiana toro diku na ro hue uleik. Roono ro diku ko uakitupungua tar pisar, doh tar langit. \p \v 3 Doho kakaring ka tauete tur pono toro diku roon, kara uounungua tar pang uanene i kot, gisina ka heiris tar nitampopokoho misiana tasir hilang. \v 4 \x * \xo 9.4 \xt UGO 7.3\x*Gisina ka hireis, haik pah ra uauelmahing tar garas ue mo douk tar uanene i kot, bo ra uauelmahing kompe tas mais ge ahik pah ka uamoko tagu tena bubun God tar pores. \v 5 Gisin ahik pah ka heiris tar nitampopokoho tar tung pous tasisin, bo ra uauelmahing kompe tasisina me tolimar bialok. Doha uelmahingonene ra turung kaleinisin a uelpisir tun. \v 6 \x * \xo 9.6 \xt Job 3.21; Jer 8.3\x*Doh tar marein nilaninanine o tamata ra turung sir toro mat, bo ahik puk pah ra matotong ueltupara tang roon, gisina ra malara ra mat. Bo roono puk ro mat o turung uasuasiaua tasisin. \p \v 7 \x * \xo 9.7 \xt Jol 2.4\x*O kakaring misiana tasir hos gera kaleuatoro tanikais tar uiliatung. Gisina ra uamoko teil tar lus tar keuar a nituha keip tar goul, doha lususin misiana ro lunar tamat. \v 8 \x * \xo 9.8 \xt Jol 1.6\x*A ulusisin a barah, kara sikoi, doha liuoususin misianar liuousur laion. \v 9 \x * \xo 9.9 \xt Jol 2.5\x*Gisina nas uatar a haen e moko tar tukunus. Doha kalkalinginar pang titiauasisin misiana geta rourumer hos menia tar karis tar lang uelkoi. \v 10 Gisin o touihis, karo touelhungus misianar hilang, doh tar uihisisin e mokor nitampopokoho tar heir tar uleikir uelmahing tasir tamata tar tolimir bialok. \v 11 Gisina nas toia e kaueke uakapa tasisin, Inggono ter anggeloung tar tung ger uailolon. A hanganonor toia toro uelhireng Hibru te Abadon, doh toro uelhireng Grik inggono ra kilain tang Apolion. \p \v 12 A uakikilanganar niueldolom ke la uoum, kara torik harahar niueldolom ura la harahame. \s1 A uatonomonor anggelou ke u tono tuil \p \v 13 A uatang tonomonor anggelou ke u tono tuil, karu longoronguao tar uau ke tauete tur toro toueit ro seir gere moko toro oltang uahung gero nituha tar goul o tok i uoum tang God. \v 14 Inggonor uau ke kula tar uatonomonor anggelou geke u tono tuil pare, “Uatauete tar tang toueitir anggelou geka kale uelmahing to tar kodomo uleik, gero moko ro reih i Upretis.” \v 15 Doh gisinar tang toueitir anggelou ka uataueteis, kara uinatoro tanik uaia tun tang hingiar binak, kara marein, kara bialok, kare hingia ro krismas ka uamaluanais tar tung pous toro sioko ro mahar tasir tamata tar uanene i kot, karo udeil mo mahar torik. \v 16 O tamatang uiliatung ra tabila tanik tonoso hos ra matoto tar 200ir milion. Inggo ku longoro ka aha peisisin. \p \v 17 O hos, karo tamata gera ualo teil, inggo ku borboriana tasisina ra baka sira pare, nas hikhikung uatarasin a kubarantiehe tun, kara bubulumuntiehe tun, kara iauiauel. A lusur hos misianar lusur laion. Doh tar uauasir hos e tautauete turur hue, kara diku, kara palau gera kilaig a salpa.\f + \fr 9.17 \ft “salpa,” a palau a iauiauelentiehe tun o mok tar butur uelsuk\f* \v 18 O manaiar tamata geka uamatotoisane i koto ka mata tar touonor inete rasiner uelsuk, o hue, o diku, kara palau gera kilaig a salpa gere tautauete tur tar uauasir hos. \v 19 A nitampopokoho tasir hos e moko tar uauas, kare tar uihis. Ge a uihis pesin misianar soi e moko teilir lun tero heir tar uelmahing tasir tamat. \p \v 20 \x * \xo 9.20 \xt Ker 115.4-7; 135.15-18; Dan 5.23; UGO 16.9,11\x*O bureher tamat ge ahik pah ka mata tagu, ahik dedempe pah ke uiuiris tar haua ka tuhaig tar limas. Gisin ahik pah ka uanua tar lotu tasir liouana uasa, doh tasir god bohoboh ger nituha keip tar goul, a silva, a bron a palau, kare gesir nipuruh tar douk, ge gisina per godosin ahik pah ra matotong bang ue ra longor ue ra la. \v 21 Doh gisinar tamat ahik pono pah ke uiuiris toroso tang uelpus, kara bilih, kare toro uraur, kare toroso ueuenau. \c 10 \s1 A anggelou, doh no bolobolo God gero sasalik \p \v 1 Song ku banga polukuo tar tang giameher anggelou ger tampopokohontiehe tun e hiua turuha i Heuen. Inggon e loho teil toro mahar langit, karo bato i ranahia toro lunon, o lunono misianar pisar, kara toking kekenon misiana toro tur geko ngangaua toro hue. \v 2 Inggonor anggelou e kale teil tono bolobolo God gero sasalik o niual o pon i rana tar limanon. Inggono ke uatur tar kekena ger pang mua i laur, kara pang kais i mok, \v 3 kare kula ualeikintiehe tun misiana gete kaling ualeikir laion. Tar binaka ke kula ualeikon a uauasir mouitir pil ka men. \p \v 4 \x * \xo 10.4 \xt Dan 12.4,9\x*Doh gitie ka mene per mouitir pil, inggo ku marang bolo uahiua manas. Bo ku longoro puk tar uau e mene turuha i Heuen e kula pare, “Ateng paheim puk mnasampe tar haua ka meneigir mouitir pil, doh ahik paho bolo uahiu!” \p \v 5 \x * \xo 10.5 \xt Ual 32.40; Dan 12.7\x*Doha anggelou geku bangaio gere tur i laur, kari mok, ke hue kaiatig tar limana ger pang mua i Heuen.\fig A anggelou e tur i laur, kari mok|alt="The angel standing in the sea and on the land." src="Angel0_d.tif" size="col" ref="REV 10.5" \fig* \v 6 Inggono ke la ualapagaha tang ger tua dede tar mamang binakalik geke tou i Heuen, kara haua gere mok i Heuen, dohi kot, kara haua gere mok tar uanene i kot, kari laur, kara haua gere mok i laur. Inggono ke kula pare, “Ahik baka poluk me uapekout! \v 7 \x * \xo 10.7 \xt Amo 3.7\x*Bo tar mareinilaninanine tar binaka re u uakalingir uamouitinar anggelou tono tuil na inete God ger ouoou e kalahara uakap misiana ke hire peono tosno tamatang kalekinale gesir propet.” \p \v 8 Song ke mene uagiamehe tur polukuhar uau i Heuen totoguo geku longoro baka uoumio pare, “La karo kale toro bolobol gero niual o pono tar limanar anggelou gere tur i laur, kari mok.” \p \v 9 \x * \xo 10.9 \xt Isk 2.8–3.3\x*Temaeit ku la uelhiro tar anggelou, karu dangata tatanono tar heir totoguo tono bolobolo God gero kit. Doh inggono ke kulangua totoguo pare, “Kale tang roon, karo ein. Roon o turung uauelteke toro baloumua, bo a uauoumua puk e turung lingiain ge roono pe misiana toro to.”\f + \fr 10.9 \ft “hani,” a teisir lang, a lingiantiehe tun\f* \v 10 Inggo ku kale tur tono bolobolo God gero kit tar limanar anggelou, karu ein tang roon. Inggo ke lingiantiehe tunumpeinir uauoug tang roon, bo tar binaka puk ku konomo manasa peo tang roon, o balouguo ko ueltekein. \v 11 Song ka hireio pare, “Ingga o hire tauete uapoul poluk tar haua re turung pokos i uoum, hire mo bureher tamat, kare toro mamang pang uanilik, kare toro mamang uelhirelik, kare tasir toia uakapa tun.” \c 11 \s1 A tang torik ura tur keip \p \v 1 \x * \xo 11.1 \xt Isk 40.3; Sek 2.1-2\x*Inggo ka heirio toro uoh ra uoto paramain tar inete ue a butur, kara hireio pare, “Tentur karo la parama tena umang lotu God ger dedeil, karo oltang uahung, karo aha tasir tamatang lotu ge kaeis. \v 2 \x * \xo 11.2 \xt Luk 21.24; UGO 13.5\x*Bo i morenehia, ingga o hiliu, ahik paho parama tagu, teeit a buturuono ka heirin tasir gime uan. Gisina ra turung uiloh, kara bilinggala ueltebeir tar uan uleik ger dedeil tar toueitir hangaul, kara torikir bialok. \v 3 Doh inggo u turung heir tar nitampopokoho tenag tang torikir tang tur keip rasin ura hire tauete tono uehire God tar siokor taosein, kara 260ir marein tar haua re turung pokosolaeit i uoum, rasin ura loho teil tar gomonong ueldolom.” \p \v 4 \x * \xo 11.4 \xt Sek 4.3,11-14\x*Rasina tero torik ro oliv, karo torik ro toktokono ro lam e tur i uoum tar Tamata Nomanang tar uanene i kot. \v 5 \x * \xo 11.5 \xt 2Sa 22.9; Ker 97.3\x*Ge me tang sioko re uedanga tar uauelmahing tasrasin o hue o la tur tar uauas rasin, karo mamantouo tosnosira uelmatana rasin. Ter siokono kompe hape re turung mata pe me tamata gere marang uauelmahing tasrasin. \v 6 \x * \xo 11.6 \xt KT 7.17-20; 1Sa 4.8; 1To 17.1\x*Rasin ura kale teil tar nitampopokoho tar uapisar, maeit ahikono pahe matotong huana tar binak ura hirhire uoum teil rasin. Rasina ura kale teil pono tar nitampopokoho tar uapalih tar laur mare deuating. Doh tar mamantouo tar pang uanene i koto tang hingiamper ro mata uasa, ura malarain. \p \v 7 \x * \xo 11.7 \xt Dan 7.21; UGO 12.17; 13.7; 17.8\x*Tar binak ura uakapa rasina tenasira ueluelhire a inete ger roke gere turung tauete turuha tar butur ger uailolontiehe tun, e me turung uelkoi keip tasrasin, kare turung pehuar, kare tung pous tasrasin. \v 8 \x * \xo 11.8 \xt Luk 13.34\x*Doha tukunus rasin e turung rikin tar lele tar uan ger uleikintiehe tun geka uakuseinir Tamata Nomana tar korose gera uamuamisiana tolain i Sodom ue i Isip. \v 9 Tar touonor marein, kara puh o mamang tamatalik, karo mamang matinalik, karo mamang uelhirelik, karo mamang pang uanilik uakapa tun ra turung bangang duk, kompe tar tukunus rasin, kara de mata keu uatoro tar tukunus rasin. \v 10 O tamata uakapa tunane i kot ra turung uaha tar tang torik rasin, kura mata pe. Gisina ra turung ualauah, kara ueluelbulie katongois tenas inet. Teeit rasinar toking propet kura heir tun tar uelmahing tasir tamatang gane i kot. \p \v 11 \x * \xo 11.11 \xt Isk 37.5,10\x*Bo i muduhia puk ke karuh baka per touon, kara puhur marein a romong nitua ke me hiku tasrasin, e la tur tang God, rasina kura tur kai, doh mais ka banga tasrasina ka sokoro uasa tun. \v 12 \x * \xo 11.12 \xt 2To 2.11\x*Song ka longorosina tar uau e kula ualeikintiehe turuha i Heuen tasrasina pare, “La kaiahane!” Rasina kura la kai keip toro mahar langit i Heuen, binaka ra banga nosira uelmatan. \p \v 13 \x * \xo 11.13 \xt UGO 6.12; 16.18\x*Ahik me manasan tar binakon ke nunur nun a uleikintieh tun, ke mamantouongua toro sioko ro mahar, karo mahar lusio teko udeil tar uan uleikon. A mouitir taoseinir tamata ka mata tar nun. O gisiamehe geka tua ka sokorontiehe tun, kara uatakai tar God gere uangoul i Heuen. \p \v 14 \x * \xo 11.14 \xt UGO 9.12\x*A uatorikinar niueldolomo ke la uoum, a uatouononor niueldolom e uahutung pokos. \s1 O uamouitina ro tuil \p \v 15 \x * \xo 11.15 \xt KT 15.18; Ker 10.16; Dan 2.44; 7.14\x*A uamouitinar anggelou ke u tono tuil, doha uau e kula ualeikintiehe turuha i Heuen pare, “A nitoiang gane i koto uakapa tun e moko manasa tar nikauekeng tenagi Tamata Nomaneig, kare tena nikaueke na Kriston, kare turung kaueke dedengua tar mamang binakalik.” \p \v 16 Doh gisisir torikir hangaul, kara tang toueitir mamahoholik gera tabila tenas tabtabila uleik i uoum tang God ka siokor hatup uahiu, kara lotu tang God. \v 17 Gisina ka lotu pare, \b \q1 “Inggeim mi heir tun tar niuaha totomuar Tamata Noman, \q2 a God ger tampopokoho tun gero uangoulung sioun, karo uangoulene daan. \q1 Teeit ingga ko kale keip tereng uleikir nitampopokoh, \q2 karo uakekene manasa tar kauekane i kot. \q1 \v 18 \x * \xo 11.18 \xt Ker 110.5; 115.13; Roum 2.5; UGO 20.11-13\x*O mamang pang uanilik ka nimalian. \q2 Bo reng nimaliana pukua gere la dede gine pono re lame. Doha binakang kedanga tasir mat ke pokoso manas, \q2 kare tar bulaua tapokis tosnongo tamatang kalekinale o propet, kare nongo tamat, kare mais ka ueltada tar hangoumua, hingiamper tamata ger tohangan ue ahik. \q1 Doh tar mamantouo tas mais gesir mamantouane i kot.” \b \p \v 19 \x * \xo 11.19 \xt Hib 9.4; UGO 8.5; 15.5; 16.21\x*Na umang lotu God ger dedeil i Heuen ke takapuk, doha bokisinginar uelhote ka keip uasoloin ium, kare kanauar kanau, kare pilar pil, kare nunur nun, kare duduhar mahar ais ger popokoho sira tar palau. \c 12 \s1 A kuah mer soi uleik\f + \fr 12.0 \ft “dregon,” soi uleikintiehe tun a uelhire uarang tang Satan\f* \p \v 1 A uleik tunur uaparok ke pokos i Heuen, a kuah e loho teil tar pisar, kara bialok i kukulebanga tar kekenon, karo keuar o toko toro lunon e moko teilir hangaul, kara torikir pitopit. \v 2 \x * \xo 12.2 \xt Mai 4.10\x*Inggon a balakos, kare homala uasa tun tar uelmahing re hagouo manasa pe. \p \v 3 \x * \xo 12.3 \xt Dan 7.7\x*Song ke pokoso polukur giameher uaparok i Heuen. Inggono ter soi a kubkubar a uleikintiehe tun o mouit ro lun, karo hangaul no seir, karo mouit no keuara tar lunon. \v 4 \x * \xo 12.4 \xt Dan 8.10\x*Inggonor soi ke kirkiras bise liu keip toro uihina toro mahar sioko ro mahara tasir pitopit i rana tar langit, karo moko ro mahar torik, kare baka uahiuaha i kot. Tar binaka re hagouong pohor kuah, a soi e tur tanik manas i uoum tatanon, maeit re turung ein tar keketik gete pohor kuah. \p \v 5 \x * \xo 12.5 \xt Ker 2.9; Ais 7.14; 66.7; UGO 19.15\x*Inggonor kuah ke poho tar keketik bulout, a keketikono tere turung kaueke keip tar puhung bele toro mamang pang uanilik uakapa tunane i kot. Bo gitir tunono ka karus liuin, kara keip kai i Heuen tono tabtabilar toia gero nang God. \v 6 Doh inggonor kuaha ke ualonguala tar butur padenen ter uan ke kaleuatoroin God tatanono mara kaueke toin e matoto tar siokor taosein kara 260ir marein. \p \v 7 \x * \xo 12.7 \xt Jud 9\x*Song re pokosor uiliatung uleik i Heuen. Maikoul mesno anggelou ka uelkoi keip tar soi menia tosno anggelou, doha soi mesno angelou ka pehahau, \v 8 bo ahik puk pah ka matoto ka touahiuais, kara geil liuinguais i Heuen. \v 9 \x * \xo 12.9 \xt Uak 3.1,14; Luk 10.18; 22.31; UGO 20.2\x*Inggonor soi ka baka tauetein. Inggono ter soi ger mahohong sioun ra kilain tar tang sa ue Satan geke uoum keip tar uanene i koto uakapa tun tar niguata uasa. Inggono ka baka uahiuahainane i koto menia tosno anggelou. \p \v 10 \x * \xo 12.10 \xt Job 1.9-11; Sek 3.1\x*Song ku longoro tar uau e kula ualeik turuha i Heuen pare, \b \mi “Gine daan ke pokoso uakalahara manasar uelkarus, kara nitampopokoh, kara Nitoia ger nang God menia tar nikaueke ger nang Kriston ger nanon! Ge a tang tohotola pe toso bung uanotougigeig ka baka uahiuahain i kot. Inggon ke tohotola tasisina tar mamang inetelik i uoum tang God tar marein mer boung. \v 11 O uanotougigeig ka pehuara tang Satan, teeit tar deuatinginar Tunar Sipsip, kare tar uelhire ger mana geka mene taueteig, kara heir katongo tar tukunus toro mat. \v 12 \x * \xo 12.12 \xt Ais 44.23; 49.13\x*Temaeit i Heuen e uah, kare mais gera uangoul i Heuen. Bo a nisokoro ger uleikintiehe tun e la tar uanene i kot, dohi laur, ge Satan pe ke la uahiuaha i kot! Inggono Satan ke uoun tar nimalian, teeit inggon e ate a puhin tun na binak.” \p \v 13 Tar binaka ke ate manasar soi pare, ka baka uahiuahain i kot, inggono ke sir uakeluk tar kuaha geke poho tar keketik bulout. \v 14 \x * \xo 12.14 \xt Dan 7.25; 12.7\x*Bo inggonor pukur kuaha ka heirin tar toking titiauan misianar manulab a uleikintiehe tun, maeit re luluh liuono gete me tuparar soi, e la tar uan geka kaleuatoroin tatanono tar butur padenen mara kaueke to bakaiono mo touon, kara puh ro krismas. \p \v 15 Temaeit gitir soi ke lua tauete tar laur, o moko ro reih e ualo i uoumunghia tar kuah mare reih liuin toro reih. \v 16 Bo a koto puk ke poul tar kuah, ke pangang, kare konomo uakapa tar laur geke lua taueteigir soi. \v 17 \x * \xo 12.17 \xt UGO 11.7\x*A soi ke nimaliana uasa tun tar kuah, kare hiliu, kare la uelkoi keip tosno tamata God uakapa tun geka ueltada tena ualatut God, kara uakeluk tena ueluelhire Iesu. \v 18 Inggonor soi e tur i tektekener laur. \c 13 \s1 A inete e la tur i laur \p \v 1 \x * \xo 13.1 \xt UGO 12.3; 17.3,7-12\x*Song ku banga polukuo tar inet a roke e puraka tur i laur. Inggon o mouit ro lun ka bololaigir puhung uelhire uasa tang God. Inggon, no hangaul ro seir e toko teilir keuar taninin. \v 2 \x * \xo 13.2 \xt Dan 7.4-6\x*A inetonener roke misianar pusi uleik a tokotok, a kekenon misianar be,\f + \fr 13.2 \ft “be,” a inete a roke ngohina lo uleikintiehe tun\f* a uauanon misianar laion. Doha soi ke heir tena nitampopokoho tar inetonener roke, kare no tabtabilar toia, kare na popokoho tunur nikauek. \v 3 \x * \xo 13.3 \xt UGO 17.8\x*O sioko ro lunar inetonener roke o loto uasantiehe tun o marang mat, bo a loto pukono ke uia. O tamata uakapa tun ka siokor lutara tar puhonene, kara keketengua tatanon. \v 4 O tamata uakapa tun ka lotungua tar soi, teeit ke heir peono tar nikaueke tar inetonener roke, gisina ka lotu pono tar inetonener roke, kara dangata pare, “Mai misianar inetonener roke? Mai re matotong uelkoi keip tatanon?” \p \v 5 \x * \xo 13.5 \xt Dan 7.8,25; 11.36; UGO 11.2\x*A inetonener roke ka uahuein tar meneng uakaia katongoin, kare menmene uasa tar hangana God, kare guata tar haua re malarain, e matoto tar toueitir hangaul, kara torikir bialok. \v 6 Inggono ka uahuein tar uelsigalantiehe tun tang God, kare mamantouo tar hanganon, kare na umon, kare tas mais ra uangoul i Heuen. \v 7 \x * \xo 13.7 \xt UGO 11.7\x*Inggono ka heir ponoin tar nitampopokoho tar uelkoi keip tasir tamatar nang God, kare touahiua tasisin, kara uamoko ponoin e kaueke uakapa tar mamang matinalik, karo mamang tamatalik, kara mamang uelhirelik, karo pang uan uakapa tunane i kot. \v 8 \x * \xo 13.8 \xt Ker 69.28; UGO 17.8; 20.12,15; 21.27\x*O tamata uakapa tun ra lotu tatanon ge taboisir hangas toro bolobolo gero tua gero nanar Tunar Sipsip geka tung pousin tar binaka ke uakekener uanene i kot. \p \v 9 Mai ger to talingan, longor! \v 10 \x * \xo 13.10 \xt Jer 15.2; 43.11; UGO 14.12\x*Mai gere uangoul i kukulebanga tar uabang manatenar uenaua tamata tar binakang uelkoi, inggon ra uenauain. Doh mai gere uangoul i kukulebanga tar uabang manatenar tung pous keip toro baenat, inggono ra tung pous keipin toro baenat. Temaeit, no tamata God ra tur uanono tun, ra tagorong mana dede kompela. \s1 A propet bohoboh a nanar inete ger roke \p \v 11 Song ku banga polukuo tar giamehe polukur inete roke e tauete turuha tar kot. Inggono no torik ro seir misiana tar sipsip, bo inggono puk e mene sira tar soi uleik. \v 12 Inggono ke tur tagu tar uakikilanganar inete ger roke, kare kale tena nitampopoko uleikon mare reih tutup tar uanene i kot menia tasir tamata uakapa tar lotu tar uakikilangar inete ger roke geka uauiain na loto ger uleik. \v 13 \x * \xo 13.13 \xt 1To 18.24-39; Mat 24.24; UGO 19.20\x*Inggonener uatorikinar inetener roke ke me touo tar uleikintiehe tunur inet, inggono ke guata toro hue ko hiua turuha i ran ko lahaane i kot, o tamata uakapa tun ka siokor bang. \v 14 Temaeit ka heiringuaionor uatang torikinar ineter roke tar nitampopokoho tar guata ueleheir tena nimalarar uakikilanganar inete ger roke mare boho tasir tamata uakapa tun tar uanene i kot, kare kula ra puruhusina mo no kaesaono tar ueltada tatanono ka tokout pein kare tua dedempe. \v 15 Doh inggonener uatang torikinar ineter roke ka heirin tar nitampopokoh tar heir me romong tua toro kaesa gero nituha sira tar uakikilanganar ineter roke maro men, karo guata tas mais gera de mata lotu tang roono ra mat. \p \v 16 \x * \xo 13.16 \xt UGO 14.9-11; 16.2; 20.4\x*Inggono ke petutup tasir tamata uakapa tun, maisir to hangas ue ahik, kare mais nas bureher inete ue o tiome, kare mais ra uangoul tar karabus ue ahik, hapempe re baka per tamata ra bubunigir pang limas ger pang mua ue tar pores. \v 17 Maeit ahik me tang sioko re matotong bulau ue e uabulau me inet, e kale tun baka tar bubun, geter hangana per inetono ger roke ue ra ahainir hangan. \v 18 Inggonene ter ninaman, kara niate uaia. Mai ger naman manatentiehe tun inggono tere matotong ueltupara hape ra aha peinir hanganar inetonener roke, ge inggono pe a hanganar bulout. Inggono ra ahain pare, 666. \c 14 \s1 A Tunar Sipsip menia tar 144 taoseinir tamat \p \v 1 Song ku banga polukuo gane i uoum totoguo, a Tunar Sipsip e tur tar siusan i Saion, menia tar 144 taoseinir tamat. A hanganon, doha hangana God, ka bololais tar poresisin. \v 2 \x * \xo 14.2 \xt UGO 1.15; 19.6\x*Doh inggo ku longoro tar kaling e la turuha i Heuen, misiana toro puhung butuan, kare misiana gete pilantieher pil. Gitir kaling ku longoro misiana geta sarar tang sar tenas gita. \p \v 3 \x * \xo 14.3 \xt Ais 42.10; UGO 5.9; 7.4\x*Doh gisinar 144 taosein ra kere to toro timuh ro kereker i uoum tono tabtabilar toia, kare tar toueitir inete gesir tua, kare tasir mahmahoholik. Ahik me tang sioko re ate toro kerekere roon tesir 144 taosein puk manasa geka bulaua tapokis turis tar uanene i kot. \v 4 Gisina te geka kaueke uaia katongo tunis kara dedeil uaia tun, ahik pah ka uanguangoul keip tagu mo kuah. Gisina ka uakeluk kompe tar Tunar Sipsip tar butur re lihihia. Doh gisina te geka bulaua tapokis turis tasir tamata uakapane i kot, kare tesir uakikilanganar uahung ke la tang God, kare tar Tunar Sipsip. \v 5 Ahik mo boho ko tauete tur tagu tar uauasisin, doh ahik pono moso uelhire tagu. \s1 A tang touonor anggelou \p \v 6 Song ku banga polukuo tena anggelou God, e luluhula i rana teil tun tar hagaran, ka ualatuein tar me hire tauete toro Uelhire Uaia gero moko dede tar mamang binakalik tasir tamatang gane i kot. Toro mamang pang uanilik, kara mamang matinalik, kara mamang uelhirelik, karo mamang tamatalik uakapa tun. \v 7 Inggonor anggelou ke kula ualeikintiehe tun pare, “Sokoro tang God, uatakai tatanon, ge na binaka peono tar kedang ke pokoso manas. Lotu tatanon geke tuh i ran, dohi kot, kare tar laur, karo kodomo gere tauete tur tar kot.” \p \v 8 \x * \xo 14.8 \xt Ais 21.9; Jer 51.7-8; UGO 17.2; 18.2-3\x*A uatang giamehenar anggelou e luluh uakeluk teil tar uakikilangan, ke kula ualeik pare, “O binop, o binop tar uan uleik i Babilon ger popokoho tun ke uainum tasir tamata toro mamang pang uanilik tar binong tar niguata ger sa, kare tono uraur.” \p \v 9 \x * \xo 14.9 \xt UGO 13.12-17\x*A uatang touononar anggelou e uakeluk teil tar tang torikir anggelou. Inggono ke kula ualeikintiehe tun pare, “Ge me tang sioko re lotu tar inete ger roke, kare tono kaesaon, kare bubun tena bubunono tar poren ue tar liman, \v 10 \x * \xo 14.10 \xt Uak 19.24; Ker 75.8; Ais 51.17,22; Jer 25.15-16; Isk 38.22; UGO 16.19; 20.10\x*inggon e turung inum pono tena binong nimaliana God geka ding keipilaig tena nitampopokoh i lolono tena kapang nimaliana God. Doh inggon e turung kale uelmahingintiehe tun toro hue palakurum i uoum tasir anggelou gesir dedeil, kare tar Tunar Sipsip. \v 11 \x * \xo 14.11 \xt Ais 34.10\x*Doho dikung teres uelmahingisin o totongung kai dede kompe tar mamang binakalik, ahik me marein ue me boung ra pepe uahain tas mais gera lotu tar inete ger roke, kare tono kaesaon ue mais ka bubunis tar hanganon.” \v 12 \x * \xo 14.12 \xt UGO 13.10\x*Temaeit inggoumur tamatar nang God mung uanguangoul sikoro, karung kale uanono kompe tena ualatut God, karung tagorong mana kompe tang Iesu. \p \v 13 Song ku longoro polukuo tar uau e mene turuha i Heuen totoguo pare, “Bolo pare, A niuah tasir mat geka mata keip tar nitagorong mana tar Tamata Noman ginelae daan.” Kare kular anggelou pare, “Te paara noman, gisina ra pepe uah, ka kalekinalentiehe pe, teeit res niguata uaiasin e la keip tasisin.” \s1 A ueuere tar uanene i kot \p \v 14 \x * \xo 14.14 \xt Dan 7.13\x*Song ku banga polukuo toro mahar langit gaugauil gane i uoum totoguo e tabila teilir tang siok, e baka sira tar Tunar Tamat. O toko teil ro keuara toro lun o nituha keip tar goul, kare kale teil toro ioubung ueuer o manatiehe tun. \p \v 15 Doha tang giameher anggelou ke tauete tur tena umang lotu God ger dedeil, kare kula ualeikintiehe tun tatanonene re tabila teil toro mahar langit pare, “Kale tonongo ioubung ueuer, karo tokout, ge a binakang tokout manasa peono ke matoto manasaigir ineteng gane i koto tar ueuer.” \v 16 Temaeit git re tabila teil toro mahar langit ke aba tono ioubung ueuer gane tar uanene i kot, kare ueuere uakapa manas. \p \v 17 A tang giamehe anggelou ke tauete tur poluk tena umang lotu God ger dedeil e kale teil pono tono ioubung ueuer o manantiehe tun pon. \v 18 \x * \xo 14.18 \xt Jol 3.13\x*Song ke hiua turur tang giameher anggelou toro olta, inggon e kaueke toro hue nar uahung, ke kula ualeikintiehe tun tar anggelou gere kale teil tono ioubung ueuer pare, “Kale tonongo ioub, karo tokout toto uakapa tar bungbung bino uakapa tun gane tar iomo binoene i kot, ge ginina pe ke muraka manas.” \p \v 19 Maeit gitir anggelou ke aba uasiokon sioun tono ioubung ueuer, kare tokout toto uakapangua tar bungbung bino uakapa tun tar iomo binoene i kot. Kare baka uasolonguako taninina tar pousung bino ger uleikintiehe tun ger nang God. Inggonor pousung bino tena nimaliana God. \v 20 \x * \xo 14.20 \xt Ais 63.3; UGO 19.15\x*Ginina ka pous toig tar pousung bino e tok i be tar uan uleik, kare tatading tauete turungar deuating tar pousung bino, kare silunguar uan. A butur ke silu e matoto tar 320ir kilomita re tahanga pe, kara siokor param re tunguna pe. \c 15 \s1 A mouitir anggelou ra lang mamantou tar uanene i kot toro mouit ro mata uleik \p \v 1 Inggo ku banga i Heuen, doha uaparokene ku bangaio, ke me uatentur tun toro balouguo. A mouitir anggelou ra lang guata toro mouit ro mata uleik. Inggonene ter uadouhinar niduh, ge na nimaliana pe God e la keip teil taninin. \v 2 Song ku banga polukuo tar inet misiana tar laur ger mamadelaua uaia tun ke uelhouara keip toro luhluhuna ro hue, doh gisis ra tur i tektekener laurunin te geka touahiua tar inete ger roke, gera uoto ahainir hangan, kare tono kaesaon. God ke heir tenas gitasinasine, \v 3 \x * \xo 15.3 \xt KT 15.1; Ker 139.14; 145.17\x*kara kerenguasina toro kereker ke kerein Moses ge na tamatang kalekinale God, kare toro kerekere ke kereinir Tunar Sipsip. \b \q1 “God ger Tamata Noman a ranantiehe tun, \q2 ger tampopokohontiehe tun. \q1 A inete ko guatagia ke me uatentur tun toro balouguo. \q2 A kodkodoh, kara mana tun nang niguat. \q1 Ingga nas uleikir toia uakapa tun tar uanene i kot. \q1 \v 4 \x * \xo 15.4 \xt Ker 86.9; Jer 10.6-7\x*O tamata a uakapa tun ra turung sokoro totomuar Tamata Noman, \q2 kara heir tar uatakai tar hangoumua \q2 Ge ingga pe me pahemir dedeil. \q1 O tamata uakapa tunane i kot ra turung lame, \q2 kara lotu to i uoum totomua, \q2 ge nang niguata pea ger kodkodoho tun, ka uakalahara uakapaig.” \b \p \v 5 \x * \xo 15.5 \xt KT 38.21\x*I muduhia tar ineteninanine, inggo ku banga tar uamang lotu ger dedeil i Heuen a takapuk, doha tina uma ger dedeilintiehe tun ka pukain. \v 6 Doha mouitir anggelou gera lang guata toro mouit ro mata uleik ka tauet. Gisina ra loho teil tar delauana, kara abeaba uaia tunur gomon, kara kukuete ka auih uilohoig tar uaruarousisin a nituha tar goul. \v 7 Song ke heirir siokor inete gesir tua tasisina tar mouitir nouh ka tuhaig tar goul, ke uoun tena nimaliana God gere uangoul dede tar mamang binakalik. \v 8 \x * \xo 15.8 \xt 1To 8.10-11; 2OUTT 5.13-14; Ais 6.4\x*Doh tena umang lotu ger dedeil ke uoun tun toro diku nar barangan, kare na nitampopokoh God. Ahik me tamata re matotong lek ium e tuka tar binaka geta uakuakapa hihir tunur mouitir anggelou toro mouit ro mata uleik. \c 16 \s1 A mouitir nouh a uoun tena nimaliana God \p \v 1 Song ku longoro tar uau e kula ualeikintiehe tur tun iuma tar umang lotu ger dedeil tasir anggelou pare, “La karung ding tauete tena nimaliana God tur tar mouitir nouh.” \p \v 2 \x * \xo 16.2 \xt KT 9.10; UGO 13.12-17\x*A uakikilanganar anggelou ke la, kare ding uoum ter nan i rana tar uanene i kot, kare pokosonguar pang kubar, kara uelmahing uleikintiehe tun tas mais geka bubunis tena bubunur inete ger roke, kara lotu tono kaesaon. \p \v 3 \x * \xo 16.3 \xt KT 7.17-21\x*A uatorikinar anggelou ke ding ter nan i laur, kare uapalih siranguar laur tar deuatinginar tamata ger mat. O mamang inetelik gesir tua gera uangoul i laur ka mata uakapangua. \p \v 4 A uatang touononar anggelou ke ding ter nan i rana toro kodom gero noro tur i lolono tar kot, kare toro kodom gero ualo turuha tar siusan. Ginin ke uapalihingua tar deuating. \v 5 Song ku longoro tar anggelou gere kaueke tar kodom ke kula pare, “Ingga ter tang siokor dedeil tun. A kodkodoho tunur uabang manatenine ko heirig. Ingga gero uangoulung sioun, doh gine daan.” \v 6 “Ge o tamata pesinasinasine ka uatading toro deuating tasir tamata gesir dedeil menia tasir propet. Doh ingga ko uainum tapokis tasisina toro deuating, Ter bulauasisina manas.” \v 7 \x * \xo 16.7 \xt Ker 19.9; UGO 15.3\x*Karu longoronguao tar uau ke mene tur toro oltang uahung pare, “O mana tun, God ger Tamata Noman a i ranantiehe tun. A uabang manate ko heirigia a mana, kara kodkodoho tun.” \p \v 8 A uatang toueitinar anggelou ke ding ter nan i rana tar pisar, kare uelsukuntiehenguar pisar, kare uatougtoug tar tukunusir tamat. \v 9 \x * \xo 16.9 \xt UGO 9.20-21\x*Doh gisina ke tougurur tukunus, kara menmene uasangua tar hangana God geke heiriha tar matanin tasisin, doh ahik mata uiuir tenas niguata ger sa, kara de mata uatakai puk tar hangana God. \p \v 10 \x * \xo 16.10 \xt KT 10.22; Ais 8.21-22\x*A uatang toliminar anggelou ke ding ter nan i rana tono tabtabilar toia ger roke, kare kitup uakapanguar pang uanene re kauekeion. Doho tamata ke uelmahing uasantiehenguais, kara eiteit tar mias. \v 11 Gisina ka ueluelhire uasangua tar God ger peng Heuen, teeit ka kale uelmahingintiehe pe, kara uelote uleik pon, gisina ra de mata uapalih tenas niguataniner sa. \p \v 12 \x * \xo 16.12 \xt Ais 11.15\x*A uatang tonomonor anggelou ke ding ter nan tar kodom i Upretis gero moko ro reih, kare papadakanguar kodom. Maeit ra kaleuatoro tanikain tasir toia menia tosnoso tamatang uiliatung gera la turuha tar butur re hara turur pisar. \v 13 Song ku bango tar tang touonor liouana uasa ra banga sirais tasir rokrok, gisina ka tauete tur tar uauanar soi uleik, kare tar uauanar inete ger roke, kare tar uauanar propet bohoboh. \v 14 \x * \xo 16.14 \xt UGO 19.19\x*Gisinar liuana uasa ra touo to tar inete tar matasir manai, kara la uelhir tasir toia uakapa tun, kara ruh kout tasisina tar me uiliatung tar marein uleik ger nang God ger i ranantiehe tun. \b \mi \v 15 \x * \xo 16.15 \xt Mat 24.43-44; UGO 3.3\x*“Ualongor! Inggo ahik pahi reh getu lame! A niuah e la tang mai re kaleuatoro tinikin, kare loho teil tono gomon, maeit ahik pahe latlateil palapal, kare matal ahik pe me inete re uatarain tasir manai.” \b \p \v 16 \x * \xo 16.16 \xt Sek 12.11\x*Song ka kila uiliodoutisisin tar uaning Hibru, ra kilain i Armagedon. \p \v 17 Song ke ding taueter uamouitinar anggelou ter nan i rana tar hagaran. Doh tena umang lotu God ger dedeil a uau e kula ualeik tur toro tabtabilar toia pare, “Ter uadouhin!” \v 18 \x * \xo 16.18 \xt UGO 4.5; 8.5\x*Kare kanauanguar kanau, kare pilar pil, kare nunur nun a uleikintiehe tun ahik me nun misiana tatanono ke pokoso baka uoumane tar uanene i kot. \v 19 \x * \xo 16.19 \xt UGO 14.10\x*A uan uleik i Babilon ger i ranantiehe tun ke tapolaka pang touon, karo uan uleik toro mamang uanilik ka mamantouoig. God ahik pahe malabobour tar uan uleik i Babilon. Inggono ke heir tatanono tar kap bino a uoun tun gere moko teil na nimalianon. \v 20 \x * \xo 16.20 \xt UGO 6.14\x*O Toro uakapa tun ke siokor rouo tar nunon, kara mamang siusanalik ke siokor rouo uakap. \v 21 \x * \xo 16.21 \xt KT 9.23-24; UGO 11.19\x*Doha mahar ais a popokoho sira tar palau a tolimar hangaulur kilagram ro duh pe ro mahara siok, ke dud turuha tar langit i ranangua tasir tamat. Gisinar tamata ka ueluelhire uasangua tang God, teeit tar mahar aisinin a uelmahingintiehe tun. \c 17 \s1 A kuah, kara inete ger roke \p \v 1 \x * \xo 17.1 \xt Jer 51.12-13\x*A tang sioko tasir mouitir anggelou gere kale teil tar uamouitinar nouh ke lame totoguo, kare kula pare, “Lame maru ualasira totomua tar uabang manate gera turung heirin tar tang tinana uraur gere tabila toro burehe ro kodom. \v 2 \x * \xo 17.2 \xt Ais 23.17; Jer 51.7; UGO 14.8\x*O toia uakapa tun tar uanene i kot ka uanguangoul uasa keip tatanon, kare uainum uapopouluanono tasir tamata uakapa tunane i kot tar binong tono uraur.” \p \v 3 \x * \xo 17.3 \xt UGO 13.1\x*Song ke kilar anggelou tar iabeiguo kira la tar butur padenen. Doh tar buturuon inggo ku banga tar kuah e tabila teil i rana tar inet a roke a kubara uakap, ke uoun uilohor tukununa tar puhpuhung uelsigala tang God. Inggonor ineton o mouit ro lun, kare no hangaul ro seir. \v 4 \x * \xo 17.4 \xt Jer 51.7; UGO 18.16\x*Gitir kuah e loho teil toro tabeliah, karo kubkubara ro gomon, kare uounur tukununa tar mamang inetelikininer abeaba uamatmata hamas tun. Inggon e kale teil tar kap ka tuhain tar goul a uoun tar ineteniner sa, kare tono urauron. \v 5 A puhung uelhire geka bololain tar porenon a ouoou. “I Babilon ger i ranantiehe tun te tinana ro uraur, kare tinanar mamang niguata uasalikininer sa tar uanene i kot.” \p \v 6 \x * \xo 17.6 \xt UGO 18.24; 19.2\x*Inggo ku banga tar kuahonene ke inum, kare popouluana tar deuatingis no tamata God gesir dedeil, kara deuatingisir tamat geka tung pousis, teeit ka tagorong mana pe tang Iesu. Inggo ku lutara, kare siringuaio, ae maene ke guatono paar. \p \v 7 \x * \xo 17.7 \xt UGO 13.1\x*Song ke dangatar anggelou totoguo pare, “Ae maene ko lutara, kare siria, ke guata peono pare?” Inggo gine ru hire uakalahara tar tengkana tar kuah, kare tar inete ger roke gere tabila teilion, gero mouit ro lun, kare no hangaul ro seir. \v 8 \x * \xo 17.8 \xt Dan 12.1; UGO 11.7; 13.7\x*A inete ger roke geko bangaia ke tua sikoro bak, kare mat kout, inggon e turung tauete tur tapokis tar tung ger i lolono tun, song ra la mamantouin. Doho tamata uakapa tun tar uanene i kot ge ahik pah ka bolo uahiualaisir hangas toro bolobolong tar nitua, binaka ke uakekene pemer uanene i kot, ra turung lutara geta banga tar inetonener roke gete tua tapokis, kare la tapokisime. \p \v 9 Doha anggelou ke kula pare, “A puhene e malara me niate, kare me ninamana uaia tun. O mouit ro lun ter mouitir ponponin toro uan uleik gere moko tena nikaueker kuahon. O mouit ro luna rasin ka uamisiana to ponolain tasir mouitir toia. \v 10 A tang tolima tasisina ka hiliu uoum, a tang sioko pukene re uangoul, doha tang sioko halana te lame. Bo gete pokoso pukuon inggon e me uangoul puk tar sisikinalikir binak. \v 11 A inete ger roke geke mata sioun, kare tua tapokis, inggono tere uatual tasir toia gesir mouit, kara turung mamantouo uakap tunin. \v 12 \x * \xo 17.12 \xt Dan 7.7,24\x*O hangaul ro seir geko bangasia tesir hangaulur toia halana haraha ta heiris tar nitampopokoho tar kalekinale. Bo gisina puk menia tar inete ger roke ra turung heir pukis me sisikinalikir binaka tar kalekinale. \v 13 Gininar lun a siokono res ninaman, temaeit gisina ka siokor heir uain tar nikauek, kara nitampopokoho tar inete ger roke. \v 14 Gisina ra turung uelkoi keip tar Tunar Sipsip, bo a Tunar Sipsip puk e turung touahiua tasisina uakap, teeit inggono nas Tamata Nomanar Tamata Noman, kare nas Toiar Toia uakapa tun. Inggono ka uelkepana keip tas gesir nikil, kare gesir nikedang, kare geka tagorong mana dede tatanon.” \p \v 15 Song ke hire polukur anggelou totoguo pare, “O kodomo geko bangagia gere tabila teilir uraur, ginina tesir mamang tamatalik a mamang matinalik o mamang pang uanilik, kara mamang uelhirelik. \v 16 \x * \xo 17.16 \xt UGO 18.8\x*Doha inete ger roke geko banga ponoia menia toro hangaul ro seir e turung tokouasais tar uraur, ra turung liur liu tena mamang inetelikion, kara uapalapalain, kara ein uelhir tar singsinginon, song ra ualuh uakapa tatanono toro hue. \v 17 God ke guat tasisinar toia, maeit ke sioko puk res ninaman, kara heir teres nitampopokohong uoum keip tar inete ger roke e la uatuka tar binaka geta siokor tagorong manain, no uelhire God. \v 18 A kuaha geko bangaia inggono ter uan uleik ger popokohontiehe tun, ke uoum keip tasir toia uakapa tun tar uanene i kot.” \c 18 \s1 I Babilon ke la uahiu \p \v 1 I muduhia tar inetenine ku banga baka uoumugio, Inggo ku banga poluk tar tang giameher anggelou e hiua turuha i Heuen. Inggon a uelpipihintiehe tun, doha balbalana na nitampopokohono ke uamarmarein tun tar uanene i kot. \v 2 \x * \xo 18.2 \xt Ais 13.21; 34.11-14; Jer 50.39; UGO 14.8\x*Inggonor anggelou ke kula ualeikintiehe tun pare, “Ke la uahiu, ke la uahiu i Babilon ger i ranantiehe tun. Nas umar liouana bohoboh, kare nas uanir liouana uasa, kare na uanir mamang niguata uasalik, kare nas uanir tetiaua uasa. \v 3 Inggono ke uainum uapopouluana tasir tamata uakapa tunane i koto tar bino gere moko teilir uelmahingin tono urauron. O toia uakapa tunane i kot ka siokor ura keip tatanon. Doh gisis ra uoto bulau, kara uabulaua tenas mamang inetelik ka tang manintiehengua, teeit tono urauron.” \p \v 4 \x * \xo 18.4 \xt Ais 48.20; Jer 50.8; 51.6,45; 2Ko 6.17\x*Song ku longoro polukuo tar giameher uau e louara tur polukuha i Heuen pare, “Tauete liu nogo tamat, hiliu tatanon gete kale tagusioum tar niguata uasanitir enon, kara uelmahingininer sa gera heirig tatanon. \v 5 \x * \xo 18.5 \xt Uak 18.20-21; Jer 51.9\x*Ge na niguata uasa peono ke ueluelpone ke la tuk i rana tar langit. God ahik pahe matotong malabobour tar niguata uasanitir enon. \v 6 \x * \xo 18.6 \xt Ker 137.8; Jer 50.15,29; 2Te 1.6\x*E uabang manate tapokisimpe tatanono tar haua ke heirigion. Inggon e kale uatorikingua tar uabang manate e lain tena niguat. Houara uapopokohontiehe uapoul poluk tena inumon a hahauana tang geke uainumiono tamiuoum. \v 7 \x * \xo 18.7 \xt Ais 47.7-9\x*Heir tatanono me uleikintiehe tunur uelmahing, kare me uleikintieher niueldolom a hahauana ke uairanantiehe tun peion, kare uahauaha katongoin. Ge inggono pe ke kula katongoin pare, ‘Inggo u tabila tono tabtabilar kuaha toia ahik paha kamob, ahik pahu uangoul keip tagu me niueldolom.’ \v 8 \x * \xo 18.8 \xt UGO 17.16\x*Temaeit a niduh kara uelmahingininer santiehe tun e pokoso kompe tatanono me siokon siounur marein, a niduhunina teenine: o uelmata uleik, kara niueldolom, karo hue o turung ein uakapa tatanon. Ge God pe ger Tamata Noman inggono ter i ranantiehe tun teke kedanga tatanon a sa na niguat. O tamata uakapa tunane i kot ka ueldolomo ke luh pe i Babilon.” \p \v 9 \x * \xo 18.9 \xt Isk 26.17; 27.30-35\x*“Tar binaka ko totongung kai ro diku ke luh manasa pe i Babilon o toia uakapa tunan i kot geka ura keip tatanon, kara uahauaha keip tatanono ka uangoul peme, ka ueldolom, kara urung tatanon. \v 10 Gisina ra tur kompe me i reh, teeit gisina ra sokoro tar niduh, kara uelmahinginine re kalegion, kara kulkula kirkiring pare, ‘Kuanalik, kuanalikir uan uleik ger i ranantiehe tun i Babilon. Ingga ter uan ger uleik, kara uelpipih tun ko pidala puk tar sisikinalik, karo kapkapa hihir uakapa tun.’” \p \v 11 \x * \xo 18.11 \xt Isk 27.36\x*“O tamata uakapa tunane i koto gera bulau, kara uabulaua tenas mamang inetelik ka ueldolomontiehe tun tatanon, teeit ahik manasa pe me tamata re bulaua tenas inetesin. \v 12 \x * \xo 18.12 \xt Isk 27.12-13,22\x*Gisine ra uoto uabulaua tar goul a silva o palauanit ger i ranar bulauan a daemon a ineteniner abeaba gaugauil re uoto moko toro bek ger i ranar bulauana, kara gomononiner mataiantiehe tun a tabeliah a slika, kara gomono ger kubkubar. Gisina ra uabulaua pono tar mamang mahar doukuniner mataia, bo ahik paha bureh, kara mamang inetelikininer nituh, kara nipuruh, kare no liuir elepen, doha douk ger i ranar bulauan. Gisina ra uabulaua pono tar haen a matia, kara haen a popokoh, kara palau a matmata hamas tun ra uoto tuha keipig toro um, kara palau mamadelau. \v 13 Gisina ra uabulaua pono tar mamang inetelikinine ra uoto houara ualingiaig, kara uamunghuiaig tar inete ue a niein, a bino a uaiuai ger nituha keip toro oliv a plaua, kara raes-uit, o kau, o sipsip, o hos, kara karis, kara uabulaua pono tasir tamat geka uenauis tar uiliatung.” \p \v 14 “Gisinar tamatang bulau, kara uabulaua tenas mamang inetelik ra kulkula kirkiring pare, ‘A mamang inetelik uaia tun ger uanimaoto tun totomua ke hiliu manasa totomua, doh rongo tang mania, kare rongo mataia ingga ko rou, ahik pah ra matotong tupara baka polukin.’” \p \v 15 \x * \xo 18.15 \xt Isk 27.31,36\x*“O tamata uakapa tun geka tang mani to tatanono ka uabulaua pe tenas inete ra tur uairehe tun tatanono ra sokoro pe tar niduh, kara uelmahinginine ra heirig tatanon. Gisina ra beil, kara ueldolomontiehe tun, \v 16 \x * \xo 18.16 \xt UGO 17.4\x*kara menmene kirkiring pare, ‘Kuanalik, kuanalik tunur uan uleik ger i ranantiehe tun e uoto kaleuatoro uamatmata hamas uaia tun tar tukununa tar gomononiner mataiantiehe tun a tabeliah, kara kubkubar, kare uaabeabain tar goul, kara palau ger i ranar bulauan, kara kuaman. \v 17 \x * \xo 18.17 \xt Ais 23.14; Isk 27.27-29\x*Rongo tang mania ahik pah ko lain me puhung barah.’” \p “O tang uakapis uakapa tun toro parau, kare mais gera ueltapokise taninin, karo tamatang kalekinale, doh mais gera kale mani to toro parau ra tur uairehentiehe tun tatanon. \v 18 \x * \xo 18.18 \xt Isk 27.32\x*Gine ra banga pesina toro dikunono re luh pe, gisina ra menmene ualeik kirkiring tun pare, ‘Kaempein me uan uleik misiana sira tar uan uleikonener i ranantiehe tun?’ \v 19 Gisina ka uelkuhis tar taun, ra beil pe, kara ueldolomontiehe tun, kara uakuakuana kirkiring pare, ‘Kuanalik! Kuanalik tunur uan uleik ger i ranantiehe tun, gisine nosio parau ka tang mani to kompe torongo tang mania. A sisikinalik tunur binak ka uakapa peia. Ahik pah ko pidala baka me puhung barah, kare taboia.’” \p \v 20 \x * \xo 18.20 \xt Ual 32.43; Ais 44.23; Jer 51.48\x*“Inggoumeit i Heuen, kare no tamata God, karo aposoul, karo propet mung ualauah, ge God pe ke heir tar uabang manate tatanon e matoto tunin tar haua ke guatagiono tamiuoum.” \p \v 21 \x * \xo 18.21 \xt Jer 51.63-64; Isk 26.21\x*Song ke kaler anggelou uelpipihintiehe tun toro tinana ro palakurum, kare dudur tang roon i laur, kare kula pare, “Te misiana tar uan uleikintiehe tun i Babilon ke dudur pe ahik pah ra banga kout baka polukin. \v 22 \x * \xo 18.22 \xt Ais 24.8; Isk 26.13\x*Babilon ahik baka poluk pah ra longoro turia mo tang sar ra kere me kereker ue me kalkalinginar pagur ue me rauoto ra uig ue mo kalkalingina ro tuil. Ahik baka poluk mo tang puruh ue mo tang doul ue mo tang tuha tar inete ra banga uapoul tois totomua. Ahik baka poluk me kalinginar pang iah. \v 23 \x * \xo 18.23 \xt Jer 7.34; 16.9; 25.10\x*Ahik baka poluk mo lam ro luh iuma totomua. Ahik baka poluk me bulout ue me kuaha ra guluh toin mosira le totomua. \v 24 \x * \xo 18.24 \xt Jer 51.49; UGO 17.6\x*I Babilon ke kale tar uleikintieher tunur niduh, kara uleikintieher uelmahing, teeit inggono ka tupara toigir deuatingisir propet, kara deuatingis no tamata God, kara deuatingisir tamata uakapa tun geka tung pous toisane i kot.” \c 19 \s1 O tamata uakapa tun i Heuen ka uatakai tang God \p \v 1 I muduhia tar inetenine ku banga baka uoumugio, inggo ku longoro sira tunumpe paho manai ra uatuatapuak ualeik i Heuen. Gisina ra kulkula ualeik tun pare, “Uatakai tang God! O udeil, a uinator, a nitampopokoh a nanar God ger nagigeig. \v 2 \x * \xo 19.2 \xt Ual 32.43; UGO 6.10\x*A man, kara kodkodoho tun na nikedang. Inggono ke mamantouo tar uan ger uleikintiehe tun, teeit ke uoum keip uasa peono tasir tamata tar uanene i kot tono uraur. Inggono God ke heir tar niduh, kara uelmahing a uleikintiehe tun tatanon, teeit ke tung pous peono tosno tamatang kalekinaleon.” \v 3 Doh gisisir manai ka siokor kula ualeik poluk pare, “Uatakai tang God! O diku nar uan uleik i Babilon ko la kai i ran, karo la dedengua tar mamang binakalik.” \p \v 4 Doh gisisir torikir hangaul, kara tang toueitir mamahoholik, kara toueitir inete gesir tua ka siokor hatup uahiuangua, kara lotu tang God gere tabila tono tabtabilar toia. Gisina ka kula pare, “O Man! Uatakai tang God.” \p \v 5 Song ke mene turur uau tono tabtabilar toia pare, “Uatakai tar God ger nagigeig, inggoumene rung kalekinale tatanon! Uatakai tar God ger nagigeig, inggoumene rung ueltada tatanon, inggoum uakapa tun o tamata uleik, karo tatamatalik ueltebeir.” \p \v 6 \x * \xo 19.6 \xt UGO 14.2\x*Song ku longoro polukuo tar uau a burehentiehe tun misiana geto puaha ro butuan ue ngohina gete pilar pil, gininar uau ke mene ualeikintiehe tun pare, “Uatakai tang God! God ge nagi Tamata Nomaneig ger i ranantiehe tun ke tur uakalahara ter toia! \v 7 \x * \xo 19.7 \xt Ais 61.10; UGO 21.2\x*Inggeig uakapa tun i siokor uaniong uaha tun, kari uatakai tatanon. Ge no le per Tunar Sipsip ko uahuhut manasain. \v 8 Doh na kuahaono ke kaleuatoro tanik manasa ponoin, no hikhikuon o gaugauil, karo abeabantiehe tun, teeit roono ka tuha keipin tar mamang niguata uaialikininer uia ger nas no tamata God gesir dedeil.” \p \v 9 \x * \xo 19.9 \xt Mat 22.2\x*Song ke kular anggelou totoguo, “Bolo pare, a niuah e la tas mais geka kilais tar me ein tar niein toro le tar Tunar Sipsip!” Song ke hireono totoguo pare, “Gininanine ko bolo uahiuagia tena ueluelhire God ger mana tun.” \p \v 10 \x * \xo 19.10 \xt Apo 10.25-26; UGO 22.8-9\x*Gine ke hire peonor anggelou totoguo tar puhonene, inggo ku hatup uahiu, karu lotu puk manasa tatanon. Bo inggono puk ke kula tane totoguo pare, “Ahik paho guata paar! Inggo na tamatang kalekinaleon misiana totomua menia toso uanotoumua geka tagorong mana tono uelhire Iesu. Lotu tang God! Ge no uelhire pe Iesu te misiana puk tar Iabene Dedeil gere uangoul teil tasir propet.” \s1 A tang ualo e tabila teil tar hos a gauil \p \v 11 \x * \xo 19.11 \xt Ker 96.13; Ais 11.4; UGO 1.5; 6.2\x*Inggo ku bang i Heuen ke takapuk, karu banganguao tar hos a gauil, doh gine re ualo teil ra kilain tang, “Uauaman, kara kila ponoin tang O man.” Inggon a kodkodoh, kara uelmatout uaia tun na nikedang, kare tar guata tar uiliatung. \v 12 \x * \xo 19.12 \xt Dan 10.6; UGO 1.14; 2.17\x*Inggono tar matan misiana ro luhluhuna ro hue, kara bureher keuar e moko toro lunon. Doha hangene ka boloin tatanon ahik me tang sioko re ate, inggono manasampe me pahene re ate. \v 13 \x * \xo 19.13 \xt Ais 63.1-3; Jon 1.1,14\x*Inggon e hiku teil toro hikhiku o baraha uatuk i kot o niuahu tar deuating, doh inggono tar hangan ra kilain, “No Uelhire God.” \v 14 Doho uiluiliatung gera uangoul i Heuen ra ualo uakeluk teil tatanon. Gisina ra ualo teil tasir gauil uakapar hos, kara siokor hiku teil tar hikhiku e baraha uatuk i kot a gaugauilintiehe tun, kara delauana uaia tun. \v 15 \x * \xo 19.15 \xt Ker 2.9; UGO 1.16; 14.20\x*Doh tatanonene re ualo uoum teil o baenat ko tauete tur tar uauanon o man uaia tun, roono tera tokout bubura keipin tasir tamata uakapa tunane i kot. Inggon e kaueke keip tasisina tar puhung bel, kare turung pous tauete liu tena bino God ger i ranantiehe tun gere moko tar pousung bino, ge ginina pe tere moko teil tun na nimaliana God. \v 16 \x * \xo 19.16 \xt UGO 17.14\x*Doh inggonene re ualo uoum teil tasisin, no hikhikuono gero baraha uatuk i kot, kara puhung kekenono ger puhung uleik ka bolois pare, “Nas Toiar toia, kare nas Tamata Nomanar tamata noman.” \p \v 17 \x * \xo 19.17 \xt Isk 39.17-20\x*Karu banganguao tar anggelou e tur tar pisar, kare kula ualeikintiehe tun tasir tetiaua uakapa tun gera luluh teil i rana tar hagarana pare, “Lame! Siokor la totomeane toro niein uleik rone re guatain God. \v 18 Maeit rung me einioum tar singsingisir toia, karo tamata uleiking tasir tamatang uiliatung uakapa tun, karo tamatang uiliatung, kara singsingisir hos menia tasir tamata gera ualo teil, kara singsingisir tamata uleik uakapa tun, karo tatamatalik ueltebeir.” \p \v 19 Song ku banga polukuo tar inete ger roke, doho toia uakapa tunane tar kot menia tosnosio tamatang uiliatung. Gisina ka siokor la toto uiliodout uakapa tun tar uelkoi keip tang gere ualo teil tar hos menia tosno tamatang uiliatung. \v 20 \x * \xo 19.20 \xt UGO 13.12-17; 20.10\x*Bo a inete pukuonener roke ka kusein, kara uih tanein, doha propet pono ger bohoboh gere uoto ualasira tasir manai tar nitou ger nanon. Doha inetenine ke touogion, ginina teke bohboho teres ninamanasit ka bubunis tena bubunur inete ger roke, kara lotu tono kaesaon. Doh inggonor inete ger roke, kara propeit ka baka tutualais toro luhluhuna ro hue geka bakalaigir taununar salpa. \v 21 Doho bureheisisina teka tung pous keipis toro baenat gero tauete tur tar uauanene re ualo teil tar hos. O tetiaua uakapa tun ka ueluelkaruse ra ein pe tar singsingisisin e tuka ka ein uakapa pe. \c 20 \s1 Satan ka karabusin toro taosein ro krismas \p \v 1 \x * \xo 20.1 \xt UGO 9.1\x*Song ku banga polukuo tar anggelou e hiua turuha i Heuen e kale teil tar ki nar tung ger i lolono menia tar tiein a popokohontiehe tun. \v 2 \x * \xo 20.2 \xt Uak 3.1; UGO 12.9\x*Inggonor anggelou ke kusa tane tar soi ger pipigogolik a tang sa a hangana tang Satan. \v 3 A anggelou ke uih tane tatanono tar tiein ger popokohontiehe tun e tuka geto karuh mo taosein ro krismas. Inggonor anggelou ke bakanguako tatanonor soi tar tung ger i lolonontiehe tun, kare holor tane uanono tun, kare tita tane uapopokoho tun toro pirik, maeit ahikono pahe uelour baka poluk tasir tamat e tuka geto karuh baka ro taosein ro krismas, song ra uatauete bakaiono me sikinar binak. \p \v 4 \x * \xo 20.4 \xt Dan 7.9,22,27; 1Ko 6.2; UGO 13.17\x*Song ku bango tenas tabtabilar toia ra tabila teilis mais geka heiris tar uoum keip tar kedanga tasir tamatasiner sa. Inggo ku banga tasisina te geka tokout liuigir lus, teeit ka tagorong mana pe, kara uakeluk tena ualatut Iesu Kristo, kare tono uelhire God. Gisin ahik pah ka lotu tagu tar inete ger roke ue tono kaesaon, doh ahik pono pah ka bubun taguis tena bubunono tar pores ue tar limas. Gisina ra turung tua tapokis, kara uoum keip tokaha mes Iesu Kristo e matoto mo taosein ro krismas. \v 5 Inggonene ter uakikilanganar nitua tapokis. (O gisiameher mat halana ta tua tapokis i muduhia e tuka geto karuh baka mo taosein ro krismas.) \v 6 \x * \xo 20.6 \xt UGO 1.6\x*A niuah, kara niguata uaia e la tas mais geka kale tar uakikilanganar nitua tapokisonene. O uatorikina ro mat ahik paho matot o kale uahiua tasisin. Gisina no turung patere God me Iesu Kristo, kara uoum keip tokaha mes Iesu Kristo e matoto mo taosein ro krismas. \s1 O binop ka guatain tang Satan menia tosno tamat \p \v 7 Tar binaka ro karuh ro taosein ro krismas, Satan ra turung uatauetein tar karabus. \v 8 \x * \xo 20.8 \xt Isk 38.2,9,15-16\x*Inggon e turung la tauet, kare uelour tasir tamata uakap, toro toueit ro mahar tar pang uanene i kot. O tamata gera kilais o Gog menia tasir Magog gisina teka uelkeipana mes Satan tar uelkoi. Gisina ka burehentiehe tunungua misiana tar ion. \v 9 \x * \xo 20.9 \xt 2To 1.10\x*Gisina ra turung uoun toro mamang buturulikane i kot, kara tur uiloho tar butur ra pepe no tamata God, gesir dedeil, inggono ter uan ger uleik gere malauelhirintiehe tunin God. Bo o hue puk ko hiua turuha i Heuen, karo me ein uakapa tasisin. \p \v 10 \x * \xo 20.10 \xt Ker 11.6; UGO 19.20; 21.8\x*Doh gitir tang sa geke uelour tasisin ka bakalain i uantinanina ro luhluhuna ro huenar salpa ter buturuono re uangoulur inete ger roke menia tena propet ger bohoboh, kaura kale uelmahing tar marein, kara boung, e la dedengua tar mamang binakalik. \s1 Mais ka mat, doh ahik pah ka tagorong mana ka kale tar uleikir uelmahing \p \v 11 Song ku banga polukuo tono tabtabilar toia o gaugauil, God e tabila tang roon.\fig No tabtabilar toia i Heuen o gaugauil|alt="The white throne in Heaven." src="Throne_d.tif" size="col" ref="REV 20.11" \fig* A kot doha langit, kura ualo liu tur i uoum tatanon ahikingua menas butur. \v 12 \x * \xo 20.12 \xt Dan 7.9-10; Mat 25.31-46; Apo 17.31; 2Ko 5.10; UGO 13.8\x*Inggo ku banga tas geka mat o tamata uleik, doho tatamatalik, gisina ra tur i uoum tono tabtabila God, kara ualaigir bolobol, song ka ualain ro uagiamehene ro bolobol, roono tero bolobolong tar nitua. Gisisir mat ka heir kahakahais tar uabang manate e lampein tar haua ke guatain, ka bolo uahiua pein toro bolobol. \v 13 \x * \xo 20.13 \xt Roum 2.6; 1Pi 1.17; UGO 2.23; 22.12\x*A laur ke siokor heir tasir mat gera pepe i laur, doh gisisir mat menia tenas uanir mat ka siokor heir tasir mat gera pepe tar buturunin. Song ka heir kahakaha uakapa tunisisin tar uabang manate e lampein tar haua ke guatain. \v 14 Song ka bakalaisir mat menia toro butur gera pepeisisin i uantinanina toro ngangauana ro hue uleik. Roono ro hue uleik ter uatorikin ra mata uagiamehe per tamat. \v 15 Ge me tang siok ahik pah ka bolo uahiuainir hangana toro bolobolong tar nitua, inggono ra bakalain i uantinanina toro ngangouana ro hue uleik. \c 21 \s1 A timuhur Jerusalem \p \v 1 \x * \xo 21.1 \xt Ais 65.17; 2Pi 3.13\x*Song ku banga polukuo tar timuhur Heuen, doha timuhur pang uanene i kot. A uakikilanganar Heuen, doha uakikilanganar pang uanene i kot ke rou, gine daan ahik baka poluk me puhung butuan. \v 2 \x * \xo 21.2 \xt Ais 52.1; 61.10; Hib 11.16; 12.22; UGO 3.12\x*Inggo ku banga tar uan uleik ger dedeil, inggono ter timuhur Jerusalem e hiua turuha i Heuen tang God ka uinatoro uamatmata hamas tunin misiana tar kuaha gera lang liuin tena bulout. \p \v 3 \x * \xo 21.3 \xt NKP 26.11-12; Isk 37.27; Sek 2.10; 2Ko 6.16\x*Doh inggo ku longoro tar uau e kula ualeik tur tono tabtabilar toia pare, “Daan na uma God e uangoul keip tasir tamat, doh God e uangoul keip tasisin. Doh gisin o turung nanonongua, inggono katongo re turung uangoul keip tasisin, kare gisina nas turung God tatanon. \v 4 \x * \xo 21.4 \xt Ais 35.10; 65.19; UGO 7.17\x*Inggon e turung kale liu teres niueldolomosin, kare tunaha liu uakapa tun tar bulbulunar matasisin. Ahik baka poluk me mat ue me niueldolom ue me kiring ue me uelmahing, ge a niuangoulung sioun pe ger sa ke rouo uakap.” \p \v 5 \x * \xo 21.5 \xt 2Ko 5.17\x*Inggonene re tabila tono tabtabilar toia ke kula pare, “Inggo u uatimuh uakapa tun tar mamang inetelik,” Song ke kulono totoguo pare, “Bolo uahiua tar puhunin, ge a uelhire penin ra ate tunig a man.” \v 6 \x * \xo 21.6 \xt Ais 55.1; Jer 2.13; Jon 7.37; UGO 1.8,17; 22.17\x*Inggono ke hire totoguo pare, “Ginina ka guatguata hihir uakapa manasaig. Inggo ter Uakekenen, kare ter Uadouhin. Inggo u turung heirheir puk me kodomo tar kodomong tar nitua tang mai re kamadak. \v 7 \x * \xo 21.7 \xt 2Sa 7.14; 1OUTT 17.13; Ker 89.26-27\x*Mai geke touahiua tar tang sa inggono tere turung kale taninin, doh inggono na God totoguo, kara turung tugouongua tatanon. \v 8 \x * \xo 21.8 \xt Mat 25.41; UGO 20.15; 22.15\x*Bo gisisir tamata uasa ra turung kale uelmahing i uantinanina toro ngangauana ro hue uleik tera mata uagiamehe poluk per tamat! Te gisis tunumpesina re uoto punga kout res nitagorong mana ra sokoro pe geta kale uelmahing tar hangana Iesu, kare gisis ahik pah ra tagorong mana tagu tang Iesu, kare gisis ahik pah ra uakeluk tagu tar lotu tang Iesu, kare gisis ra tung pous ueltebeir puk tasir tamat, kare gisis ra ura ueltebeir puk teil, kare gisisir tang bilih, kara kila tasir liouana uasa tar uatampopokoho tenas inetesin, kare gisis ra uelour tasir tamata ra touo pe tar ineteniner boh, kare gisisir bohoboho uakapa tun.” \p \v 9 A tang sioko tasir mouitir anggelou e kale teil tar uamouitinar nouh a uoun tar uadouhinar uamouitinar uabang manate, inggono ke lame, kare me kula totoguo pare, “Lame maru ualasira totomua tena kuahar Tunar Sipsip.” \p \v 10 \x * \xo 21.10 \xt Isk 40.2\x*Inggono ke kila tar iabeiguo, kare keipingua tar siusan a uleik kara i ranantiehe tun, kare ualasira totoguo tar uan uleik i Jerusalem ger dedeil e hiua turuha i Heuen tang God. \v 11 \x * \xo 21.11 \xt Ais 60.1-2,19\x*Inggonor uan uleikono ke uoun tar balbalanar nitampopokohor nang God, kara abeabantiehe tun misianar tar daemon ue misiana re abeaba per palau gera kilaig a jaspa, kara kalahara sira tun toro sisir. \v 12 \x * \xo 21.12 \xt Isk 48.30-35\x*Inggonor uanon a popokohontiehe tunur pampantuiun, kara i ranantiehe tun ka ur uiloho pein menia toro hangaul karo torik ro pirik, kara hangaul, kara tang torikir anggelou ra kaueke tar pirikinin. Doh tar pirikinin ka bolo kahakahalaigir hangasir hangaul, karo torik ro matinang Israel. \v 13 O touono ro pirik tar paina re hara turur pisar, karo touono tar paina re hukor pisar, karo touono tar paina tar pang makos re hu pekor pisar, karo touono tar paina tar pang kais re hu pekor pisar. \v 14 A palau geka uatabilaig tar pampantuiunar uan uleikon a hangaul, kara torikir babeir re oboto pe. Doh a uatabilanin e moko teilir hangasir hangaul, kara tang torik no aposoulur Tunar Sipsip. \p \v 15 \x * \xo 21.15 \xt Isk 40.3; UGO 11.1\x*Gitir anggelou ke menmene totoguo na sineir a nituha tar goul, inggono tere param keipiono tar uan uleikono menia tar pirikinon, kare tar pampantuiunaon. \v 16 Tar toueitir paina tar uan uleikon, e uelmatout uaia tunur nitahangan tar iranan. A anggelou ke param keip tar uan uleikono tena ineteng param ger nituha tar goul, kare tupara pare, tar lih i kot tar siokor pain e kaelain tar touonor bialoko ue i ranahia, kara siokono ponompe re tahanga peon i rana pe. \v 17 Inggono ke param pono tar pampantui, kare tupara pare, inggon a 216ir fit ue 65 mita re oboto pe. Inggonor anggelou ke param sira kompe ra uoto parama per tamata tar limas. \p \v 18 \x * \xo 21.18 \xt Ais 54.11-12\x*A pampantuiunar uan uleikono ka tuhain tar palau gera kilaig, a daemon, dohi koboro uakapa tun ka tuhain tar goul uakapa tun a abeabantiehe tun misiana toro sisir. \v 19 A palaua geka uatabilaig tar pampantuiunar uan uleikon a leleuara ueltebeir, kara abeaba uamatmata hamas tun. Gininar uatabil a siokor hangaul, kara torikir babeir re boto pe, a uakikilangan a palau gera kilaig a jaspa, song a palau ger bubulumungntiehe tun gera kilaig a sapaia, song a tabeliaha sikor gera kilaig a aget, song a bubulumungntiehe tun gera kilaig a emiral, \v 20 song a helehele miaka gaugauil gera kilaig a sadonikis, song a miakantiehe tun gera kilaig a konilian, song a iauiauel a kalahara sira tun toro sisir, song a bubulum leleuara bukbukir ra kilaig a beril, song a iauiauele ra kilaig a topas, song a bukbukir misiana re bukir per inua, ra kilaig a krisopres, song a bubulum misianar pamboiboi, ra kilaig a haiasin, song a tabeliah, ra kilaig a ametis. \p \v 21 A pirik ger hangaul, karo torik ter hangaul, kara torikir kabono ger abeabantiehe tun.\f + \fr 21.21 \ft Gere uoto mok i lolono toro tidungana ue toro bek.\f* Doha lelenanin ka tuha keipig tar goul uakapa tun, kara mamadelaua sira tun toro sisir. \p \v 22 Inggo ahik pah ku banga mena umang lotu God ger dedeil tar uan uleikon, teeit God ger Tamata Noman, kara i ranantiehe tun mer Tunar Sipsip rasina ter umang lotu ger dedeilir nanar uan uleikon. \v 23 \x * \xo 21.23 \xt Ais 60.19-20; UGO 22.5\x*Doha uan uleikon ahik pahe malara tagu me pisar ue me bialok tar pid uamarmarein tatanon, ge a balbalanar nitampopokoho per nang God e luh uamarmarein tatanon, kara Tunar Sipsip tero laming tar uan uleikon. \v 24 \x * \xo 21.24 \xt Ais 60.3,5\x*O mamang tamatalik uakapa tunane i kot ra turung la teil keip kompe tena luhur uan uleikon, doho toia uakapa tun ra turung keip pokoso tenas mamang inetelik ger matmata hamas tun. \p \v 25 \x * \xo 21.25 \xt Ais 60.11\x*A pirikinar uan uleikon ahik pahe matotong holoro tagu, ge ahik tagu pe me boung re pokoso tar uanon. \v 26 O mamang tamatalik uakapa tun tar uanene i kot, ra turung uatakai, kara ueltadantiehe tun tar uan uleikon. \v 27 \x * \xo 21.27 \xt Ais 52.1; Isk 44.9; 1Ko 6.9-10\x*Ahik me tamata uasa re matotong lek iuma tar uan uleikon. Ahik me tamata re matotong guata me ineteniner sa gera uoto matalaig ue mo boh. Bo mais geka bolo uahiuaisir hangas toro bolobolong tar nitua gero nanar Tunar Sipsip, gisina tera matotong lek iuma tar uan uleikon. \c 22 \s1 Jon ke banga tar kodomong nitua \p \v 1 \x * \xo 22.1 \xt Isk 47.1\x*Song ke ualasira polukur anggelou totoguo tar kodomong nitua ger to reihin a delauanantiehe tun a kalahara uaia tun e tading tauete tur tono tabtabilar toia gero nang God mer Tunar Sipsip. \v 2 \x * \xo 22.2 \xt Uak 2.9; Isk 47.12; Jol 3.18; Sek 14.8\x*Inggonor kodomo ke ualonguako i uantinanina tar lele ger tahangantie tun tar uan uleik. Doh tar toking paina tar kodomon e turur doukung tua, ginin e uoto ua tar hangaul, kara torikir mamang inualik toro sioko ro krismas, ginin e uoto mahoho tar mamang bialokolik. Doha kamanan ra uoto uelkobout keipig tasir tamata uakapa tunane i kot. \p \v 3 Ahik baka poluk me niduh ue me uelmahing re moko tar uan uleikon. No tabtabilar toia gero nang God mer Tunar Sipsip tero turung toko tar uan uleikon, doh na tamatang kalekinaleon e turung lotu, kare liata tatanon. \v 4 \x * \xo 22.4 \xt Mat 5.8; UGO 3.12\x*Gisina ra turung banga tar porenon a hanganon ra turung bololain tar poresisin. \v 5 \x * \xo 22.5 \xt Dan 7.18,27; UGO 5.10; 20.6; 21.23,25\x*A boung ahik baka poluk pahe pokoso tar uan uleikon ue me lam re luh baka poluk ue me pisara re pid. Ge God pe ger Tamata Noman tere turung heir tar luh tasisin. Doh gisina ra turung uoum keip dedengua tosno tamata God tar mamang binakalik. \p \v 6 \x * \xo 22.6 \xt UGO 1.1\x*Song ke kular anggelou totoguo pare, “A uelhire uakapa tununine ra tagorong manaig, ge ginina pe a mana tun. God ger Tamata Noman, geke heir tar Iabene Dedeil tasir propet, ke ualatueha tena anggelou tar me ualasira tena tamatang kalekinaleono tar hauar inete ke uahuhutig tar pokos.” \s1 Iesu e pokos \p \v 7 \x * \xo 22.7 \xt UGO 1.3\x*Iesu ke kula pare, \b \mi “Tur uanono dede nogo tamat, inggo ku uahutung pokos! A niguata uaia e la tang mai geke ueltad, kare uakeluk tenas uelhirer propet i lolono toro bolobolo rone.” \b \p \v 8 \x * \xo 22.8 \xt UGO 19.10\x*Inggo Jon teo ter tang sioko ku longor, karu banga tar inetenin. Tar binaka ku longor, karu banga taninin inggo ku baka uahiuaio i uoum, matoto tar kekenar anggelou, karu marang lotu tatanon, ge inggono pe teke ualasira taninina totoguo. \v 9 Bo inggono puk ke kula totoguo pare, “Ahik paho guata paar! Inggo a ualualatue ter siokono puk totomua menia toso uanotoum, karo propet, kare mais uakapa tun gera ueltada dede kara uakeluk tar uelhire toro bolobolo rone. Lotu tang God!” \p \v 10 Song ke kulono totoguo pare, “Ahik paho uoho tane tar uelhireniner uoouo toro bolobolo rone. Ge a binaka pe ke uahuhut manasain. \v 11 \x * \xo 22.11 \xt Dan 12.10\x*Uahue tang mai ra guata tar niguataniner sa, ra guata dedempe: mai ra mahang matal ge ahik pah ra baka tenas niguata ger sa, ra guata dedempe. Mai ra guata tar niguataniner kodkodoh, ra guata uakodkodoho dedempe; mai ger dedeil e dedeil dedempe.” \p \v 12 \x * \xo 22.12 \xt Ais 40.10; Jer 17.10; UGO 2.23\x*Iesu ke kula poluk. \b \mi “Tur uanono dede nogo tamat, inggo ku uahuhutung pokos, a bulauouguo gine totoguo, doh inggo u turung heir uamatoto tun tasir tamata uakapa tun e matotompein tenas niguat. \v 13 \x * \xo 22.13 \xt Ais 44.6; UGO 1.8,17; 21.6\x*Inggo ter Uakekenen, kare ter Uadouhin, a uakikilangan, kara surun.” \b \p \v 14 \x * \xo 22.14 \xt Uak 2.9; 3.22\x*A niguata uaia e la tas mais geka uabusa uadelauana tenas hikhiku ger baraha uatuk i kot, maeit gisina ra turung uahuenguais toro doukung tua, kara turung leka toro pirik tar uan uleik. \v 15 Mais gera guata dedempela tar niguataniner sa, gisin ahik pah ra matotong uangoul tagu tar uan uleikonener nang God. Mais gera uelour tasir tamat, kara ualasira tar ineteniner boho tasisin, kare mais gera ura ueltebeir, kare maisir tang uelpus, kare mais ra lotu tar kaesa ue tar mahar palau, kare mais ra malauelhirintiehe tun toro boh tenas men kare tenas niguat. \b \mi \v 16 \x * \xo 22.16 \xt Aha 24.17; Ais 11.1,10; Roum 1.3; UGO 2.28; 5.5\x*“Inggo Iesu ku ualatueha tenagu anggelou tar me heir tamiuoum tar uelhirenine tasir tamatang toro buturung lotu uakapa tun. Inggo tero tengkanana ro douk gero tiuana tur toro matina tang Debit, kare ter pitopitong tar lulein ger luhuntiehe tun.” \b \p \v 17 \x * \xo 22.17 \xt Ais 55.1; UGO 21.6\x*A Iabene Dedeil, doh inggeim no tamata Iesu gere malauelhirintiehe tunis misiana tar bulout gere malauelhirintiehe tun tena kuah. King kula tang Iesu pare, “Lame!” Uahue tang mai gere longor e kula pono pare, “lame!” Mai re kamadak uahue tatanon. Doh mai re uah, uahue tatanono tere kale tar kodomong nitua ger niheir. \v 18 \x * \xo 22.18 \xt Ual 4.2; 12.32\x*Inggo u kula tane uapopokoho tun tasir tamata uakapa tun gera longoro toro uelhire rone ro nasir propet pare. Mai re tumana mena puhung uelhire taninin, God e turung tumana pono tar uabang manate geko hire tauetein ro bolobolo rone e la tar tamaton. \v 19 Doh mai re kale liu me puhung uelhire i lolono toro bolobolo rone ro nasir propet God e turung kale liu tono bulon toro doukung tua, kare tar uan uleik ger dedeil gere hire tauetein ro bolobolo rone. \p \v 20 \x * \xo 22.20 \xt Mat 24.30-31; 1Ko 16.22\x*Mai gere hire tauete tar uelhirenine. Inggon e kula ualeikingua pare, “Aa, inggo ku uahuhutung pokos.” O Mana tun. Lame Iesu ger Tamata Noman. \p \v 21 Na hamhamas Iesu ger Tamata Noman e uangoul tagu tosno tamata God. O Mana tun.