\id PHP - Nehan NT [nsn] -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h Pilipai \toc1 O bolobolo ke heirin Poul tasir tamata gera tagorong mana tang Kristo i Pilipai \toc2 Pilipai \toc3 Pil \mt1 Pilipai \mt2 O bolobolo ke heirin Poul tasir tamata gera tagorong mana tang Kristo i Pilipai \imt1 O bolobolo tasir Pilipai \ip Noso bolobolor Pilipai o moko teil i lolono toro Baeboul tar timuhur uelhote. Poul ke bolo toro bolbolo rone tasir tamatang tagorong man i Pilipai geke uatenturugion (Apo 16.11-40). \ip Poul e karabus tar binaka ke bolo toro bolobolo rone. Bo ke kalekinale keip uaia pukuono tena binak iuma tar karabus. Inggono ke uahire pono tasir soldia tang Iesu (Pil 1.13). Doh ke uaha teeit o tamata ra ueluatata tang Iesu. \ip Poul ke mene uapampopokoho tasir tamatang tagorong man i Pilipai tar kalekinale tokah (Pil 1.27). Gisina paka uelmalauelhireis (Pil 2.1-4). Temaeit gisina pake kale uahiuois. Poul ke uahire pono tasisina tono hamhamas Iesu (Pil 2.5-11). Bo gine puk daan God ke heir tar ueltada uleik tang Iesu. \ip Poul ke uatagin tasir tamatang tagorong man tasir tamata gera tele tang Iesu (Pil 3.1-4; 3.17-1a). Inggono ke malara tasir tamatang tagorong mana tar tagorong mana dede tang God. Poul katongo ponompe ke marang ate uaia pono tang God (Pil 3.10-11). \ip Poul ahik pah ke pepe boho pare ke delauana tun uoum (Pil 3.12). \ip Bo ke ate teil puk pare, God e turung uapalih uakapa tun tagigeig (Pil 3). \ip Temaeit inggeig paki uah (Pil 4.4). Paki guata tar niguatar kodkodoh (Pil 4.8-9). \ip Doh paki tagorong mana tang God e heir tar inete haua ri malarasieig (Pil 4.10-19). \iot I lolono toro bolobolo rone: \io1 A meneng uakalahar 1.1-11 \io1 Na niuangoul Poul 1.12-26 \io1 Resira ninamana Timoti me Epaprodaitus 2.19-30 \io1 A uatagin tasir uelmatan, doh a puhur ualabir 3.1-4; 4.9 \io1 Poul meso bung kaluanang Pilipai 4.10-20 \io1 A uadohinar uelhire 4.21-23 \c 1 \s1 Poul e heir tar niuaha tasir tamat \p \v 1 \x * \xo 1.1 \xt Apo 16.12-40\x*Inggo, Poul, me Timoti, na toking tamatang kalkalekinale puk Iesu Kristo, raeim kira bolo toro bolobolo rone o lala tamiuoumur tamata uakapar nang Iesu Kristo rung uangoul i Pilipai, menia pono tamiuoumur tamatang kaukauek, doho tamatang kalekinale tasir toto tamatang tagorong man. \p \v 2 Inggo u dangata tang God tamagigeig mer Tamata Noman, Iesu Kristo ura heir tar hamhamas, karo hiarouo tamiuoum. \s1 Poul e uaha tasir Pilipai, kare lotu tang God mare poul tasisin \p \v 3 Inggo u uoto heir tar niuaha tang God tar mamang binakalik ru namana huara pe tamiuoum. \v 4 Doh tar binaka ru lotu ueleheirio tamiuoum, inggo u uoto lotu keip dede tar niuah, \v 5 teene kung poul uaia tun peoum totoguo tar mene tauete toro Uelhire Uaia. Inggoum kung guata paar tar uakikilanganar marein kung tagorong mana pe tang Kristo e me tukene daan. \v 6 \x * \xo 1.6 \xt 1Ko 1.8\x*Doh inggo u tagorong mana tun tar puhene pare, God geke uakekene tar guata uaia tun i lolono tamiuoum, e turung guata dedempela e tuka geto la kapa tun roono tar uadouhinar marein re tapokis polukuha Iesu Kristo. \p \v 7 A kodkodoho nomanampe ru namana peo tamiuoum, teeit ru malauelhirintiehe tun pe tamiuoum, ge inggeig pe i kale tokaha tar nipoulur nang God ger hamhamas, gitiempe ru uangoul peo tar uih ue tar binaka ru uelturut tar tur keip uakalahara toro man tasir uelmatana toro Uelhire Uaia. \v 8 Ge God pe e ate hape ru namanantiehe tun peo tar la banga tamiuoum, teeit inggo u malauelhir keip tamiuoum tena nimalauelhir Kristo. \v 9 Gine tenag lotuo tamiuoum mare kotpokoso uapopokohontieher niguatang tar uelmalahir tamiuoum tasir gisiamehe rung uangoul pe, doh marung naman manate uaiantiehoum tar hauar uia doha hauar sa. \p \v 10-11 \x * \xo 1.10-11 \xt 1Te 5.23\x*Ge inggo pe u malara mu naman manateoum tar hauar uiantieh marung uangoul uadedeilisioum, karo tabung tohotola e tuka tar binaka re la tapokisiha Iesu Kristo mare na niguata uaia Iesu Kristo gere turung uakotpokosoig e uoun tun tamiuoum mara bangasin, kara uairan, doh ra uatakai tang God. \s1 Na niguata uaia Poul re uangoul pe tar umang uih \p \v 12 Ro bung uanotougene rung tagorong mana tang Kristo, inggo u malara mu ateoum pare, a puhene ke kotpokoso totoguo ahik pah ke tur tane toro Uelhire Uaia, bo ke poul tun toro Uelhire Uaia o ualo uapopokoh. \v 13 \x * \xo 1.13 \xt Apo 28.30\x*Inggo u uangoul tar karabus, teene inggo na tamatang kalekinale puk Kristo, doho soldia gera kaueke tena uma Sisa, doho gisiamehe pon, ra ate teil tar puhonene. \v 14 Doh gine ka kale peio tar karabus ke uatenturunguar puhon tar balasir bureher tamatang tagorong mana tang Kristo, ka ongolongua tar hirhire uatampopokoho teil tono Uelhire God. \p \v 15 O man, o gisiamehe puk tasisina ka mene tauete tono uelhire Kristo, teene gisina ka geh, kara marang uairana kai liu katongois totoguo, bo o gisiamehe puk tasisin teka lih uaiampe, kara mene tauete toro Uelhire Uaia. \v 16 Gisit ka lih uaia teka mene tauet, teeit gisina ra malauelhir totoguo gera ate pe tar Tamata Noman ke keipimeane totoguo tar me tur keip toro Uelhire Uaia. \p \v 17 Bo o gisiameher tamata puk ra marang uairana katongo kompeis, ahik mes ninamana uaia tar binaka ra mene tauete toro Uelhire Uaia, bo ra marang tumana puk tar niduhene ru uangoul keipio tar karabus. \v 18-19 \x * \xo 1.18-19 \xt 2Ko 1.11\x*Bo a puh pukuonene ahik paha inete uleik. Ter inete uleik tun tono uelhire Kristo ra mene tauete pein tar mamang hagarilik. Hape ka guata pesin, a sa ue a kodkodoh, doh no Uelhire Uaia Kristo ra mene tauete dedempein. Doh ter puhonene re uauaha totoguo. Karu turung uaha dedempela ge inggo pe u ate teil pare, a lotu kung dangatagioum, kara nipoul gere la tur tar Iabena Dedeil ger nang Iesu Kristo, e turung poul totoguo maru udeil. \p \v 20 Temaene inggo u uahuahinga tun, karu tagorong mana teil pare, ahik pahu banotong matal, bo gine daan misiana sioun, inggo u turung ongolo tun ge paru mato ue u tua, a mamang inetelik ru guatagio e turung uatakai tar hangana Kristo. \v 21 \x * \xo 1.21 \xt Gal 2.20\x*Ter eiguor ninaman e baka siranguaono pare, getu tuao inggo u uangoul tokaha keip tang Kristo. Doh getu mato, inggo u kale tar inete uaiantiehe tun. \v 22 Getu tuampelao, inggo u banotong poul mo bureher tamat. Bo hingianguar lele paku lihio? Inggo u telengua. \v 23 \x * \xo 1.23 \xt 2Ko 5.8\x*Inggo a torikingua reg ninaman, u malahirintieh u la uangoul tagu tang Kristo. A puhono ter uiantieh. \v 24 Bo inggon e la uiantiehe tun tamiuoum getu tua bakala inggo maru banotong poul tamiuoum. \p \v 25 Temaene, inggo u tagorong manantiehe tun pagiare, nag kalekinaleo e moko harah tar poul tamiuoum tar uapopokoho keip teremi nitagorong manoum, kara niuah. \v 26 Maeit getu me pokoso polukuo tamiuoum, inggoum mu turung uah, teeit Iesu Kristo ke ueliu tapokisime totoguoane tamiuoum, doh inggoum mu turung uatakaiantiehe tun tar hangana Iesu Kristo. \s1 Mu uangoul sir o tamata gera tagorong mana tang Kristo \p \v 27 \x * \xo 1.27 \xt Epe 4.1; 1Te 2.12\x*A inete uleik te pare, nami niuangouloum e kodkodoh dohe uakeluk tun tono Uelhire Uaia Kristo mare gete hape u me banotong bango tamiuoum ue u longoro ueluatata puk tamiuoum, inggo u turung ate pare, inggoum mu kusa uanono tar siokon siounur ninamana tar tur uapopokoh, karung siokor uatentur tar niualasirana ro Uelhire Uaia. \v 28 Ahik pah mu sokoro tosnomio uelmatan, mu uaongolo dedempesioum tar mamang binakalik, tar uabang paroko tasisin pare, God e turung mamantouo tasisin, kare uaudeil tamiuoum. \v 29 \x * \xo 1.29 \xt Apo 16.19-40\x*Ge God pe ke guata uaia tamiuoum pare, ke uamaluana pe tamiuoum tar tagorong mana tang Kristo, doh ke uamaluana pono tamiuoum tar kale tar niduh tar hanganon, teeit rung tagorong mana peoum tatanon. \v 30 Doha niduh rung uangoul keipigioum daan, a siokono tar niduh ku uangoul keipimegio sioun gekung banga baka uoumugioum, doh gine daan, inggoum mu longoro ueluatata totoguo ru uangoul sira haraha pe paar. \c 2 \s1 I petut tena niuangoul Kristo \p \v 1-2 Gete ter niuangoul tokaha keip tang Kristo ke uatampopokoho tar balamiuoum, kare uamamahoul tamiuoum tena nimalauelhir, doh getung uangoul tokaha keipoum tar Iabena Dedeil, karung kale tena niueldolom Kristo, inggoum mu uatuktuka hihir tunungua tar niuaha totoguo pare, a siokono pe remi ninaman, kara siokono remi nimalauelhir, kara siokonor iaben, doha siokor ninaman. \p \v 3 \x * \xo 2.3 \xt Gal 5.26\x*Ahik pah mu uairana katongosioum tasir gisiameh, kara hik pah mu guata me inet mare uleikir hangamiu. Bo inggoum pakung kale uahiua katongosioum, karung namana sira pare, o gisiameher tamata tesir uiantiehe tamiuoum. \v 4 \x * \xo 2.4 \xt 1Ko 10.24\x*Inggoumur tang siok tang siok ahik pah mu namanantiehe puk tar haua re uauia tatamiu, bo pakung namanantiehe puk tar haua re uauia tasir gisiameher tamat. \s1 Kristo ke kale uahiua katongoin, doh God ke kale kai tatanon \p \v 5 Inggoum pakung kale me siokonor ninamana misiana tang Iesu Kristo. \p \v 6 \x * \xo 2.6 \xt Jon 1.1-2; 17.5\x*Inggon a siokono sira tang God, bo ahik pukuono pah ke namanang uoho uanono tar hagaring uangoul sira tang God. \p \v 7 \x * \xo 2.7 \xt Jon 1.14; 2Ko 8.9\x*Bo inggono ke kale uahiua katongoin, kare uangoul sir pare, a tamatang kalkalekinale puk, kare kotpokoso sira kompe pare, a tamat. \p \v 8 \x * \xo 2.8 \xt Hib 5.8; 12.2\x*Doho tamata ka banga tatanono pare, a tamata tun. Doh inggono ke kale uahiua katongoin, ke uakeluk tun pe tena nimalara God e tuka ke mata pe, gitiempe ke mata peono tar korose. \p \v 9 \x * \xo 2.9 \xt Apo 2.33; Epe 1.20-21; Hib 1.3-4\x*Ter tengkanonene maeit ke uairana God tatanono tar mamang inetelik, kare heir tar niueltada tar hanganon e i rana uain tar mamang giniameher hang. \p \v 10 \x * \xo 2.10 \xt Roum 14.11\x*God ke guata pare, mara hatup uahiuar tamata uakapa tang Iesu, gisis ra uangoul i Heuen, kara uangoulane tar kot, dohi kukulebanga tar kot. \p \v 11 \x * \xo 2.11 \xt Roum 10.9\x*Doho tamata uakapa tun ra turung hire tauete pare, “Iesu Kristo ter Tamata Noman.” Doh tar hagarion, e heir tar uiniator tang God ge tamanon. \s1 Uangoul sira tar luh i uantinanina tasir tamat \p \v 12 Temaeit ro kuhur uanotoug, inggoum kung longoro uaia tun, karung uakeluk dede tun tang God tar binaka ku uangoul keipimeo tamiuoum. Doh gine daana tabo peio, inggoum pakung uakeluk uaia dedempe, karung ueltada keip tun tang God tar nisokor, karung kalekinale uapopokoho tun tar kale tar inete ke uamatotoig God tamiuoum, ke uelkarus pe tamiuoum. \v 13 Ge God pe tere kalekinale dede tagumpe tamiuoumur tang siok tang siok, kare uatentur tena nimalara tamiuoum tar guata tar haua re malahirigion. \p \v 14 Doh tar mamang inetelik gerung guatagioum, ahik pah mu mene ngurungur, karung ueluelpereresioum, \v 15-16 \x * \xo 2.15-16 \xt Dan 12.3; Pil 1.10; 1Te 2.19\x*mara hikioum pah mu kouh me puh, karung dedeil uakapa tun, ahik me tamata re banotong tohotola tamiuoum me inet misiana paho bung tuna God gera uangoul uakodkodoho tunane tasir tamata uasa tun i kot. Inggoum mu turung uangoul sira pare, a luh e uamarmarein i uantinanina tar uan uasaener kitkitup i kot tar binaka rung mene tauete toro Uelhire gero tua. Getung guatoum pare, inggo u turung uaha tamiuoum tena marein Kristo, geter tengkana peono tere turung ualasira tasir tamata pare, nag kalekinaleo ahik pah ka ueluelourig. \p \v 17 Remi nitagorong manoum tang Kristo, doh nami niguat e ngohina tar uahungetie rung heirin tang God. Gitiempe ge teka uatadingin ro deuatingiguo e la keipin tenami uahungoum gete kotpokoso sirono pare, doh inggo u mata ueleheir tamiuoum, inggo u turung uah, karu turung uaha keip tamiuoum. \v 18 \x * \xo 2.18 \xt Pil 3.1; 4.4\x*Ter siokono kompe, inggoum pakung uaha pon, karung uaha keip totoguo. \s1 Timoti me Epaproditus \p \v 19 Bo gete malarar Tamata Noman, inggo u tagorong mana teil u turung ualatuela tang Timoti tar la banga baka tamiuoum mare gete tapokisimeon e me banotong uauaha totoguo gete me hire hape rung uangoul peoum. \v 20 Ahik me tamata misiana tang Timoti, inggon e uoto siokono na nihagou, kara na ninamana keip totoguo, doh tar mamang binakalik inggon e uoto namana tar sir me lele tar poul tamiuoum. \v 21 \x * \xo 2.21 \xt 2Ti 4.10\x*Inggo u hire tar puhonene, teeit o tamata uakapa ra uoto namana kompe teresi nimalar, doh ahik pah ra namana tena nimalara Kristo. \p \v 22 Bo inggoum mu ate manasa tena niguata Timoti e ualasira pare, inggon a uauaman, kare poul totoguo tena kalekinale ro Uelhire Uaia, misiana tar keketiketie re uoto poul tang taman. \v 23 Temaene ru marang uangoul sikoro bako, u marang ate paroko bak, a haua tunur inet re turung kotpokoso totoguo, song ru turung ualatuela tatanono tamiuoum. \v 24 Doh inggo u tagorong mana teil tun tar Tamata Nomana pare, ahik pahi reh, karu turung la katkatongomeo tar me banga tamiuoum. \s1 Poul ke kul e ualatue tapokis tang Epaproditus tar la i Pilipai \p \v 25 \x * \xo 2.25 \xt Pil 4.18\x*Inggo ku namana tar ualatue tapokisime tang Epaproditus tamiuoum. Raeim namira siokor kalekinale, kaira guata sir a toking tamatang uiliatung, mira uelturut pe toro Uelhire Uaia. Doh inggon a tamatang keip uelhire pon gekung ualatuemeioum tar me poul totoguo. \v 26 Inggono ke sirintiehe tunin, kare marang banga tamiuoum, doh inggono ke ate pare, inggoum kung longoro toro ueluatat tatanon, ke momouh pe, doh ter puhonene re duh teilin tatanon. \v 27 O mana noman, inggono ke momouh, doh ke uahuhutung mata uadeil puk! Bo God puk ke ueldolomo tapokis tatanon, doh ahik pah tatanono puk, bo totoguo ponompe. \p \v 28 Temaeit u malarantiehe tunuo tar heir tapokisime tatanono tamiuoum marung me bangoum tatanon, karung uah, doh mara hik pono inggo pahe duhuntieheio. \v 29 Temaene inggoum pakung uahantiehe tun tar kale tapokis tang Epaproditus menia keip tar uleikir niuah misiana paha tahigigeig gere tagorong mana tar Tamata Noman. Inggoum pakung ueltadangua tar tamata sira pare, \v 30 teeit inggono ke uahuhutung mata tena kalekinale Kristo, kara hik pahe namanantiehe tun gete mat, bo ke poul puk totoguo tar kalekinalenine, ahikioum pah kung banotong guat. \c 3 \s1 A tamata gere tagorong mana tang Iesu Kristo, inggono ter tamata kodkodoh \p \v 1 Ro bung uanotoug, tar uakapa tar puhung uelhirenine, inggo u marang kula sira pare, inggoum mu uaha tar Tamata Noman. Ahik paha sa totoguo tar bolo polukula tamiuoum tar haua ku hiregio sioun tamiuoum, ginin pake terung kapil uaia tunugioum. \v 2 Bo mu tagin puk tasisit ra guata tar hagar uasa misiana tasir lo roke. Gisina ra marang pokpokong mamantouo kompe tar tukunus tar uakeluk tenas niguatar Israel. \v 3 \x * \xo 3.3 \xt Roum 2.29\x*Bo inggeig tesir Israel tun gesir nang God geri lotu keip tar Iabena Dedeil. Kari uatakai tar hangana Iesu Kristo, kara hik pahi namana pare, ka uelkarususieig tar haua ki guata katongoin. \p \v 4 \x * \xo 3.4 \xt Apo 22.3\x*O mana tun, inggo a bureher tengkana ru banotong tur uapopokohoig tar haua ku guata katongoig. Gete kaein me tang giameher tamat e namana pare, a bureher tengkan re banotong tur uapopokohoig tar haua ke guata katongoin, inggo tenag burehentiehe tun! \v 5 \x * \xo 3.5 \xt Luk 1.59; Apo 23.6; 2Ko 11.22\x*Teeit, inggo a peng Israel, a peng toso bunguna Benjamin. I muduhia tar uatualinar marein ka pohoio, kara pokoio. Inggo tar toking tinoug ter toking peng Hibru tun, maeit inggo ter peng Hibru tun pon. Inggo ku uakeluk uakodkodoho tun tar ualatut tenas niguatar Parisi. \v 6 \x * \xo 3.6 \xt Apo 8.3\x*Karu tampopokoho tun tar guata tar haua ku namanain pare, na kalekinale God, teeit ku petpetutup peo pare, u mamantouo tasir tamatar nang Iesu Kristo, doh ku uakeluk uaia tun tenas puhung ualatutur Ju, doh gisin ahik pah ka banga me puh uasa hape ku uakeluk peo tar ualatut. \p \v 7 \x * \xo 3.7 \xt Mat 13.44-46\x*Sioun tar ineteninanine inggo ku namana pare, ginina ter inete uleikintiehe tun totoguo, bo gine daana puk inggo ku banga sira tananin a tabo tengkan, maru kale tang Kristo. \v 8-9 \x * \xo 3.8-9 \xt Roum 3.21-22\x*Bo ahik pah tar inete pukuninanine, inggo u banga sira tar mamang inetelik uakapa tununinene daan a tabo tengkana tun, ahik pahe uelmatout to tar ate tang Iesu Kristo nag Tamata Nomano. Tar ate tang Kristo ter uleikintiehe uain tun, temaeit inggo ku hiliu uakapa manasa tar mamang inetelikininanine, karu banga sira tananina tar mongmong maru banotong ate tun tang Kristo, karu uangoul tokaha keip tun tatanon. \p Inggo ahik pahu namana pare, inggo a tamat kodkodoh teeit ku guata katongo peio u uakeluk tar ualatut. Bo ku kotpokos a tamata kodkodoho teeit ku tagorong mana pe tang Kristo. Ge a tamata pe gere tagorong mana tang Kristo, inggono tere kulain God pare, a tamat a kodkodoh. \v 10-11 \x * \xo 3.10-11 \xt Roum 6.3-5; 8.17\x*Inggo u malara kompe u ate tun tang Kristo, karu ate pono tar nitampopokoho geke uatua tapokis tatanono toro mat, karu marang uangoul tokaha keip tatanono tar uelmahing geke kalegion, karu marang kotpokoso sira tatanono ke mata pe mare turung kedanga God totoguo, kare uatentur tapokis tur totoguo toro mat. \s1 Poul e uoto ualo uapopokoho tar la kale tar ineter uia \p \v 12 \x * \xo 3.12 \xt 1Ti 6.12,19\x*Inggo ahik pahu kulaio pare, ku pehuara manasa uoum ue ku kotpokoso uoum pare, a tamata kodkodoho tun. Bo inggo u uatolaua dedempela maru kotpokoso sira hape re malara pe Iesu Kristo ke uelkarus pe totoguo pare, a nanono tun. \v 13 Ro bung uanotoug, inggo u ate pare, inggo halan tu pehuara tar kale tar niguatanin, bo u uamoko tun puk tar siokon siounur ninaman te tar malabobour liu tar mamang ineteliking sioun, karu namana uapopokoho puk tar haua re turung kotpokos i uoumuhia. \v 14 \x * \xo 3.14 \xt 1Ko 9.24\x*Temaeit inggo ku uatolaua kompela maru la uatuka tun maru kale me bulauoug tar nituang ganah i ran gere kilamein God totoguo, teeit ke mata ueleheir pe Iesu Kristo totoguo. \p \v 15 \x * \xo 3.15 \xt 1Ko 2.6\x*Inggeig uakapa tunene geke mahmahoho regi nitagorong mana tang Kristo, pake siokono regi ninaman tar puhonene. Bo ge pare kaeis mo gisiamehe tamiuoum ke giamehe sioko res ninaman, God e turung uakalahar tar puhonene tamiuoum. \v 16 Bo a niguata uaia pukuniner man, ki kale manasa uoumugieig teri uakeluk dedegieig. \p \v 17 \x * \xo 3.17 \xt 1Ko 4.16\x*Ro bung uanotoug, inggoum pakung petut totoguo, karung banga to tasisit ra uakeluk to hape ring uangoul pe inggeim. \v 18 Temaene inggo ku hirhire uapoul manasa tamiuoum, doh gine daan inggo u kiring keip tar niueldolom, karu hire uapoul poluk tamiuoum pare, a niuangoul gera uoto guataigir gisiameher tamat e uauelmatanangua tasisina tar tengkan ae maene ke mata Kristo tar korose. \v 19 \x * \xo 3.19 \xt Roum 16.18\x*Tar uadouhinar marein, gisina ra turung mamantouois, ge nas godo pesina ter nimalarang tar tukunun. Gisina ra kai kompe tar haua ge pake tera matala keipigisin, kara namana kompe tar ineteng tar kot. \v 20 \x * \xo 3.20 \xt Epe 2.6,19\x*Bo inggeig tesir tamatang Heuen, i uanguangoul tar tamat geke uelkarus tagigeig, inggon ter Tamata Noman Iesu Kristo, gere la turuha i Heuen. \v 21 \x * \xo 3.21 \xt 1Ko 15.28,42-53\x*Doh tena nitampopokohon, inggon e banotong uamoko tar mamang inetelik i kukulebanga tena nikauek, kare turung uapalih tar tukunugigeig gininer mat ri uangoul keipig, kare kotpokoso ngohina tar tukununon ger uoun tar uiniator. \c 4 \p \v 1 \x * \xo 4.1 \xt 1Te 2.19-20\x*Temaeit inggoum ro bung uanotoug geru malauelhirintiehesio, inggo e sirio tamiuoum. Ge inggoum pe kung uauaha totoguo, doh inggoum tesir bulauana tenag kalekinaleo. Ir uanotoug, inggoum pakung guata dede paar, karung tur uapopokoho tar uangoul keip dedempe tar Tamata Noman. \s1 A ualatut \p \v 2 Inggo u mene uapopokoho tun tas nu Iuodia me Sintike mura ueluiais raoum ge raoum pe a toking tunar Tamata Noman. \v 3 \x * \xo 4.3 \xt Luk 10.20\x*Doh inggo u dangata pono totomua ger uanotouguo tun tar kalekinaleene, ingga o poul tar toking kuaha rasina rasine, teeit kura kalekinale uaia tokaha tun pe rasina totoguo tar mene tauete toro Uelhire Uaia. Doh Klemen menia keip tosnogo tamatang kalekinaleo, gisina pono ka kalekinale tagu totoguo. A hangas uakapa tunur tamatasinasine e moko teil toro bolobolong tar nitua. \p \v 4 Uaha dede tar Tamata Noman! U kula uapoul polukuo, mu uaha dede. \v 5 \x * \xo 4.5 \xt Hib 10.25; Jas 5.8-9\x*Inggoum mu hamhamas tasir tamata uakap mara bangasin tar niguata uaiar namiuoum. Ahik pahi reh a Tamata Noman gine manasa i hutun. \p \v 6 \x * \xo 4.6 \xt Mat 6.25-34; Kol 4.2\x*Ahik pah mu kanuh me inet, bo mu lotu puk, karung dangata tang God tar mamang inetelik gerung katupaig, karung uauaha dede tatanono tar binaka rung lotu. \v 7 \x * \xo 4.7 \xt Ais 26.3; Jon 14.27; Kol 3.15\x*Getung guatoum pare, God e turung heir tamiuoum tena niuelhiarou, ahikir tamatang gane i koto pah ra banotong naman manate tar puhon. Song re turung uoho uanono na niuelhiarouon tar balamiuoum doh remi ninaman tar uangoul tokaha keip tang Iesu Kristo. \p \v 8 Doh tar uakapana nagu uelhireo ro uanotoug te pare, tar mamang binakalik inggoum pakung namana tar inete ger man, kara uia, kara kodkodoho tar matana God, kara dedeil, kara mataia, kare tar mamang inetelik gera uoto ueltadaig, kara uatakaig ger uia uakapa tun. \v 9 \x * \xo 4.9 \xt Roum 16.20\x*Doh mu guata keip manasa tar niate kara haua kung longoro turig totoguo menia tar haua ku guatagio, doh God gere heir toro hiarou e turung uangoul tokaha keip tamiuoum. \s1 Poul e uaha tar inete ka heirigir Pilipai \p \v 10 Inggo song ku uahantiehe tun tamiuoum teeit song kung namana huara poluk pe inggoum tar kaueke totoguo, maeit inggo u uahantiehe tun tar Tamata Nomanene daan. Inggo u ate inggoum kung uoto namana huarame totoguo, bo ahik puk me binaka re soloin tamiuoum tar heirime me nipoul. \v 11 Doh inggoum ahik pah mu namana ku meno tar puhonene, teeit inggo u katupa me inet. Ahik, ge inggo pe ke ate manasaio ru uangoul sira pe pare, gete nag burehemper inet ue a pag, u uaha manasampe ru uangoul pe. \v 12 Inggo ke ate manasaio getu uangoul sira pare, a katupa nag inet ue gete nag burehemper inet, inggo ke ate tokahaio tar toking puh rasin, maeit hingiamper niuangoul, karu uangoul uaia dedempe u mahur ue u gog. \v 13 \x * \xo 4.13 \xt 2Ko 12.10\x*Ge inggo pe u banotong guata keip tar mamang hagarilik tena nitampopokoho Kristo gere uoto heir totoguo tar nitampopokoh. \v 14 Bo inggoum kung guata uaiantiehe tun kung poul pe, karung huata tokaha totoguo tar niduh geku kaleig. \p \v 15 \x * \xo 4.15 \xt 2Ko 11.9\x*Doh inggoumur tamatang Pilipai, mu ate uaia tun pare, tar binaka ku uakekeno tar mene tauete toro Uelhire Uaia, doh tar binaka ku hiliuio tar pang uan i Masedonia, ahik baka poluk me giameher lotu ke poul totoguo tar hagaring heir me mani ue me ineteng poul totoguo. Ahik, teoum puk manasampe kung guata pare. \v 16 Doh tar binaka ru uangoulo i Tesalonaika, inggoum kung poulpoul uapoul tun totoguo tar hauar inete ku katupain. \v 17 Inggo ahik pahu mene tar ineteninanine pare, u marang inet, bo inggo u marang banga tang God e uairana tar bulauamiuoum, teeit tar niguatar namiuoum auiantiehe tun. \p \v 18 Inggo ku kale manasampe tar mamang inetelik kung heirigioum totoguo, karu kale uaburehe tar haua ku katupaig, karu kale uamatoto baka kompeio tar inete gekung heirimegioum tang Epaproditus. A inete misianangua tar uahung ger muhuiar amuhun, ginina tere malara tunig God, kare uah. \v 19 Doh nag Godo e turung heir tar mamang inetelik rung katupagioum, e la tur tena nitampopokohon, kare na uiniator geka heir turin tang Iesu Kristo. \v 20 A uatakai, kara uiniator e la tang God ge tamagigeig tar mamang binakalik. O mana tun. \s1 A uadouhinar mener nang Poul \p \v 21 Heir tenag niuaho tasir tamata uakapa tunur nang God gera tagorong mana tang Kristo. Gisine ro uanotouguo ka heir pono tenas niuah tamiuoum. \v 22 No tamata uakapa tun God gera uangoulane, ka heir tenas niuaha tamiuoum teesine tunumpesin ra uoto kalekinale tena uma Sisa. \p \v 23 Na hamhamasar Tamata Noman, Iesu Kristo e uangoul tagu tar iabeimiuoum.