\id 1CO - Nehan NT [nsn] -Papua New Guinea 2011 (web 2014) \h 1 Korin \toc1 O uakikilana ro bolobolo ke boloin Poul tasir tamat i Korin \toc2 1 Korin \toc3 1Ko \mt1 1 Korin \mt2 O uakikilana ro bolobolo ke boloin Poul tasir tamat i Korin \imt1 O uakikilangana ro bolobolo tasir Korin \ip Poul ke bolo toro bolobolo barah rone o la tasir tamatang tagorong mana tar uan uleik i Korin. Inggono ke uatentur tar lotu i Korin tar binaka ke uangoul tar uaniono tar siokor hangaul, doha tualir bialok (Apo 18). I muduhia ke hiliu baka peono tar uan uleikion, a inete uasa ke kotpokoso tar lotuon. Maeit Poul ke bolongua toro bolobolo rone tasir tamatang tagorong man i Korin tar poul tasisin. \ip I Korin a uan uleik tar pang uan i Gris. O tamatang Gris ka uaha tun o tamatang ate pe. Bo Poul puk ke mene uakalahara pare, God e kula teres niater tamat a tuktukar. \ip Maeit o tamatang tagorong mana paka bang paroko tang Iesu pare, tenas Tamata Nomanasin. Inggono tere kale teil tena niate uaia God, doho tamatang tagorong mana paka longoro dede tatanon (1Ko 1.2). \ip Poul e marang mene ualasira tasir tamatang tagorong man i Korin hape ra uatakai tokaha pein God. Inggono ke ualasira pono mara uelbuleisisina tar bereit mer bino tar namana huara ke mata pe Iesu (1Ko 11). Ge na Iabena Dedeil pe God e banot e poul tasisina mara kalekinale tokah (1Ko 12; 14). Doha inete uleik ke heirin God ter malauelhir (1Ko 13). \ip Poul ke mene ualasira pono tar nitua i muduhia toro mat. I muduhia ke mata baka pe Iesu, God ke uatua tapokis tang Iesu, o bureher tamata ka banga tang Iesu ke tua tapokis pe (1Ko 15.1-8). Tar siokonor hagar God e turung uatua tapokis tagigeig. Ge God pe a tampopokontiehe liu toro mat (1Ko 15). \iot I lolono toro bolobolo rone: \io1 A meneng uakalahar 1.1-9 \io1 A kalekinale i lolono tar lotu 1.10–4.21 \io1 O ura ueltebeir, kara niuangoul toso matamatame 5.1–7.40 \io1 O tamatang tagorong man, doh gisis ra tele tang God 8.1–11.1 \io1 A nitagorong man, doha lotu 11.2–14.40 \io1 A nitua tapokis doho tamatang tagorong man 15.1-58 \io1 Nas uahungur tamatang tagorong manang Judia 16.1-4 \io1 Na niduh Poul, kara udohinar menemen 16.5-24 \c 1 \s1 A niuah e la tur tang Poul \p \v 1 Inggo Poul ku bolo toro uelhire rone, raeim me Sasten ge uanotougigeig. God ke malara totoguo na aposoul Iesu Kristo. \p \v 2 Roon o la tasir tamatang lotur nang God tar uan uleik i Korin, geke uadedeilis Iesu Kristo, kara kilais ra uangoul pare, o dedeil menia pono tas mais gera uangoul ueltebeir gera kila tenagi Tamata Nomaneig Iesu Kristo pare, nas Tamata Noman. \p \v 3 A hamhamas, karo hiarouo tamiuoum uakapa tun e la tur tang God ge tamagigeig me Iesu Kristo ge nagi Tamata Nomaneig.\fig A uan uelik i Korin|alt="The city of Corinth." src="HK00374B.TIF" size="col" ref="1CO 1.3" \fig* \s1 Poul e heir tar niuaha tang God \p \v 4 Inggo u heir dede tar niuaha tang God, teeit tar burehe tunur nipoul ke heir turigiono tamiuoum tang Iesu Kristo. \v 5 Inggoum kung matoto teil tun tar mamang inetelik uaia, teeit kung uangoul tokaha keip pe tang Kristo, nami nimenoum, kara niater eimiuoum uakapa tun ke i rana tun. \v 6 Teeit a haua geking hire tauetegieim tang Kristo ka ate uaia tur tunig tamiuoum. \v 7 Temaeit ahik baka poluk pah mung katupa me inete uaia re hireinir Iabena Dedeil, mung uanguangoul sikoro kompe tenagi Tamata Nomaneig Iesu Kristo gete tur uakalahar. \v 8 \x * \xo 1.8 \xt 1Te 3.13; 5.23\x*Inggon e me uatampopokoho tamiuoum e tuka tar uadouhinar binak, maeit tar binaka re la tapokisimeon, inggon ahik pahe me tupara me ineter sa tamiuoum. \v 9 \x * \xo 1.9 \xt 1Te 5.24; 1Jo 1.3\x*God gera tagorong manain, Inggono teke kila tamiuoum tar uangoul tokaha keip tang Iesu Kristo ger tunono ge nagi Tamata Nomaneig. \s1 O tamatang lotu ka uangoul uelpakah \p \v 10 \x * \xo 1.10 \xt Pil 2.2\x*Inggo u kula uapopokoho tun tamiuoum ro uanotoug pare, tar hangana nagi Tamata Nomaneig Iesu Kristo, inggoum mung ueluiaesioum, maeit ahikioum pah mung ueluelpakah ueltebeir. Inggoum e turung moko tokaha uaia tun remi nimalar, kara ninaman. \v 11 Ro uanotoug, o gisiameher tamatang tena uma Kole ka hire totoguo pare, Inggoum mung ueluelkoi. \v 12 \x * \xo 1.12 \xt Apo 18.24-28; 1Ko 3.4\x*A tengkana maeit ku mene sira pare, teeit a tang sioko tamiuoum e kula pare, “Inggo u uakeluk tang Poul.” Ue a tang giameh e kula pare, “Inggo u uakeluk tang Apolos.” Ue a tang giameh e kula pare, “Inggo u uakeluk tang Pita.” Ue a tang giameh e kula pare, “Inggo u uakeluk tang Kristo.” \p \v 13 Iesu ka ueluelpakahain? Ue te Poul ke mata tar korose tamiuoum? Ue inggoum ka uahuhu keipisioum tar hangana Poul? \v 14 \x * \xo 1.14 \xt Apo 18.8; Roum 16.23\x*Inggo u heir tun tar niuaha tang God pare, ahik tun pah ku uahuhu me kalamiuoum tes Krispus puk manasampe me Gaius, \v 15 temaeit ahik me tamata re kula pare, ka uahuhu keipin tar hangouguo. \v 16 \x * \xo 1.16 \xt 1Ko 16.15\x*O man, inggo ku uahuhu pono tasir tamatang tena uma Stepanas, dohi muduhia tasisinasine, inggo u telengua, ge pare ku uahuhu baka poluk me tamat. \v 17 Ge Kristo pe ahik pah ke heiriha totoguo tar me uahuhu tasir tamat. Bo inggo ka heirihaio tar me hire tauete toro Uelhire Uaia tasir tamat, ahik pah tar uelhire gere la tur teres niater tamatang ate mare hikir nitampopokoh geke la tur tang Kristo tar binaka ke mata tar korose pahe kap. \s1 A niate uaia, kara nitampopokohor nang God e moko tang Kristo \p \v 18 \x * \xo 1.18 \xt Roum 1.16\x*O tamata gera heil, gisina ra namana pare, o uelhire tang Kristo ke mata pe tar korose, o tuktukar, bo tagigeigene ra uaudeilisieig, a puhung uelhireono ter nitampopokohor nang God. \v 19 Ge a puh pe ka boloing sioun tono uelhire God pare, \b \q1 “Inggo u mamantou teres niate uaiar tamatang ate uaia tun, \q2 karu uakapa teres niater tamata tang atentiehe tun.” \rq Aisaia 29.14\rq* \m \v 20 \x * \xo 1.20 \xt Job 12.17; Ais 19.12; 33.18; 44.25\x*Ia kaeisir tamatang ate uaia tun? Ia kaeisir tamatang tar ualatut? Ia kaeisir tamatang sir pokoso tar ninamanene daan? Ahik God pah ke uatuktukara tar niate uaiang gane i kot? \p \v 21 \x * \xo 1.21 \xt Mat 11.25\x*Bo tar niate uaiar nang God, o tamatang gane i kot ahik pah ra banotong ate tang God teresir niate uaia. Temaeit inggono ke uah, kare heiriha tono uelhire gera kilain o tuktukara geka hire tauetein mare uaudeilono tas mais ra tagorong man. \v 22 O Ju ra malara kompe me uaparok e la turuha i Heuen mara tagorong man. O Grik ra sir kompe tar kale ninaman, kara niate uaia. \v 23 \x * \xo 1.23 \xt Roum 9.32; 1Ko 2.14\x*Temaeit geti hire tauete inggeig pare, Kristo ka uakusein tar korose, o Ju ra de, karo gime uan ra kula pare, roono ro uelhire o nasir tuktukar. \p \v 24 \x * \xo 1.24 \xt Kol 2.3\x*Bosir Ju mesir gime uan geke kilais God, ra ate pare, Kristo inggono ter nitampopokohor nang God, kare ter niate uaiar nang God. \v 25 \x * \xo 1.25 \xt 2Ko 13.4\x*Bo a hauanine re guataig God gera kilaig a tuktukar, ginina ter niate uaia uleikintiehe tun e hahaua liu teres niate uaia uleikir tamatang gane i kot. Doh na nimaluana God, inggono ter popokohontiehe tun e hahaua liu teres nitampopokohor tamat. \p \v 26 \x * \xo 1.26 \xt Mat 11.25; Jas 2.5\x*Ro uanotoug namana huara kompe tar binaka ka kilasioum, ahik paho bureher naman manate ra banga per tamat, ahik mo bureher uelpipih, ahik mo bureher i ranantieh. \v 27 Bo God ke kedanga tar ineteninanine gera kilaig a tuktukar mare uamatala tasir tamatang ate uaia tun. God ke kedanga tar inetenine gera kilaig a maluan mare uamatala tasir tampopokoh. \v 28 God ke kedanga tar haua ger i kotontiehe tunane i kot, kara inete gera banga uasaigane i kot mare uakeip uahiua tunungua tar haua gera uairanaigane i kot. \v 29 \x * \xo 1.29 \xt Epe 2.9\x*Temaeit ahik me tamata re matot e uasala katongoin tar matana God. \p \v 30 \x * \xo 1.30 \xt Jer 23.5-6\x*Teeit God ke guata pare, Inggoum mung uangoul tokaha keip tang Iesu Kristo. Doh tar poul tapokis tagigeig, Iesu Kristo inggono ter niate uaia ke heirin God, e laha tagigeig, inggono ter niuangoul ger kodkodoho tun tang God, kare uadelauan, kare uadedeil tagigeig, kare bulaua tapokis tagigeig. \v 31 Mare pokoso uakalahara tunur puh, \b \q1 “Mai gere uasalain, \q2 inggon e uasalain tar haua ke guatainir Tamata Noman.” \rq Jeremaia 9.24\rq* \c 2 \p \v 1 Ro uanotoug, tar binaka ku me pokoso tamiuoum ku me hire tauete pe tono uelhire God gero ouoou. Inggo ahik pah ku me mene keip me meneniner lingia tun ue me i ranantieher niate uaia. \v 2 Bo inggo ku namana pare, tar binaka ru uangoul keipo tamiuoum, inggo ku malabobour uakapa tun tar mamang ineteliking gane i kot, u namana puk manasampe tang Iesu Kristo ka uakuse pein tar korose. \v 3 \x * \xo 2.3 \xt Apo 18.9; 2Ko 10.1\x*Tar binaka ku me pokoso tamiuoum, inggo a maluana tun, ku sokor, karu kanuh tun. \v 4 \x * \xo 2.4 \xt 1Te 1.5\x*Nagu meno, kara haua ku hire tauetegio tamiuoum, ahik pah ngohinar mene ger nasir tamatang ate ue o tamatang mene uahihian. Bo inggo ku mene keip kompe tena nitampopokohor Iabena Dedeil. \v 5 Maeit tena nitampopokoho God tere tengkana tur tun remi nitagorong manoum, ahik pahe la tur teres niate uaiar tamatang gane i kot. \s1 A niate uaia gere la tur tar Iabena Dedeil \p \v 6 O man inggeim mi mene keip nomana tar niate uaia, kara ninamana uaia tun tas maisir tangtangouo res nitagorong man, bo ahik puk, paha niate uaia ger eisir tamatang gane i kot ue a nitampopokohong gane i kot ge a nitampopokoho penin e uahuhutung kap. \v 7 Inggeim king mene keip tena niate uaia God ger ouoou, a niate uaia geka touaouo bakain. A niate uaiaono ka heir tanika manasampein tena uiniatoro uleik tagigeig tar binaka halanar koto te pokos. \v 8 Ahik me tang siokor tamata uleikane i koto re naman manate, bo ge pakene ka naman manatesin, gisina paka hik pah ra uakuse tar Tamata Noman i rana tar korose, ge inggono pe a i rana liu tasir tamata uakap. \v 9 Ge a puh pe ka boloig sioun tono uelhire God pare, \b \q1 “Ahik me tamata ke bang, ahik me tamata ke longor, \q2 ahik me tamata ke naman, \q1 tar haua ke kaleuatoroin God \q2 tas mais gera malauelhirintiehe tun tatanon.” \rq Aisaia 64.4; 65.17\rq* \b \m \v 10 Bo God ke uakalahar tur tar Iabena Dedeil tar mamang inetelik. Ge a Iabena Dedeil pe e sir tar mamang inetelikir nang God gitimpe gete moko uaouonin i lolono teil tun. \v 11 Mai re uangoul keip tasir tamat e ate teres ninamanar tamat, doh gete uangoul teil tun na iabener tamatono tatanon. Ter siokono komper hagarion, ahik me tamata re ate tena ninamana God tena Iabena Dedeil puk manasampe God tere ate. \v 12 Inggeig ahik pah ki kale tar iabeneng gane i kot, bo inggeig ki kale tar Iabena gere la tur tang God. Maeit ri naman manate inggeig tar haua ke heirheir pukin God tagigeig. \p \v 13 Inggono ter hauanine ri menegieig, ahik paha mene geka ualasira keipig tar niate uaiang gane i kot, bo ginin a niualasira gere la tur tar Iabena Dedeil, e hire tauete tar Iabena ger mana ger nanar Iabena Dedeil. \v 14 Mais ge ahik pah ra uangoul keip tar Iabena Dedeil, ahik pah ra matotong kale me inete uaia gere la tur tena Iabena God, teeit gisina ahikingua pono pah ra naman manate. Ra namana tar inetenin a tuktukar, bo mais gera uangoul keip tar Iabena Dedeil tera matotong naman manate taninin. \v 15 A tamata ge na Iabena Dedeil, inggon e matotong kedanga tar mamang inetelik. Bo me tamata gere kale teil tar Iabena Dedeil ahik pah ra matotong kedanga taguin. \b \q1 \v 16 “Mai pe re ate tena ninamanar Tamata Noman, \q2 kare banot e ualatut tatanon?” \rq Aisaia 40.13\rq* \b \p Bo inggeig i kale teil tena ninamana Kristo. \c 3 \s1 Poul me Apolos na toking tamatang kalekinale Kristo \p \v 1 Ro uanotoug, inggo ahik pahu kila tamiuoum pare, o tamatang tar Iabena Dedeil, bo inggoum misiana haraha tasir tamata gera uakeluk puk tar nimalara uasang tar tukunus, a guama haraha remi nitagorong mana tang Kristo. \v 2 \x * \xo 3.2 \xt Hib 5.12-13; 1Pi 2.2\x*Inggo ku heir puk tamiuoum tar huh, ahik pah ku heir tamiuoum me niein popokoh, teeit inggoum halana tung matotong ein taninin. Gine pe daan, inggoum halana harahampe tung matot. \v 3 \x * \xo 3.3 \xt 1Ko 1.10-11\x*Teeit inggoum mung uangoul sira harahampe tasir tamata gera uakeluk puk teres nimalara uasang tar tukunus, ge o ueluelgehe pe, karo ueluelnimalian o moko haraha tamiuoum, ahik me inete re uatur uakalahara tamiuoum pare, kung de manas tar nimalara uasang tar tukunumiu. Inggoum mung uangoul sira harahampe tasir tamata gera uakeluk puk teres nimalara uasang tar tukunun. \v 4 \x * \xo 3.4 \xt 1Ko 1.12\x*Gete kula me kalamiuoum pare, “Inggo u uakeluk tang Poul,” kare kula me tang giamehe pare, “Inggo u uakeluk tang Apolos,” Inggoum hero tamatang gane harahampe i kot? \p \v 5 \x * \xo 3.5 \xt Apo 18.4,11,27-28\x*Maionene Apolos? Maionene Poul? Raeim na toking tamatang kalekinale kompe God tekung tagorong mana turoum toro Uelhire Uaia. A Tamata Nomana ke heir kahakaha tenamira kalekinale raeim. \v 6 Inggo ku lebe tar uatun, Apolos teke pikpikur uamolo taninin, bo God teke guata, maeit ke tungaranin kare hua. \v 7 Temaeit ahik me namana tang mai ke lebe ue tang mai ke pikur uamolo tar kodomo te God puk manasampe ke guat, maeit re huar inet. \v 8 \x * \xo 3.8 \xt Mat 16.27; Epe 2.20-22\x*Ahik me inete re uagiamehe sioko tang mai geke leb, kare tang mai geke pikur uamolo tar kodom, a siokono komper inete kura guatain, doh rasina ra turung bulaua kahakahampeis tar haua kura guatain. \v 9 Ge raeim pe na toking tamatang kalekinale God, doh inggoum ter iom, kare na uma God. \p \v 10 Tar nipoulur nang God ger hamhamas geke heirin totoguo, inggo te misiana tasir tamatang atentiehe tun tar tuhanar um. Inggo ku uakodkodoho manasa tar uatabil, karu uamalataha manasa tar butur re me toko uaponolainir um, song me tang giamehe kalehe re me tuha tar um. Bo gisina kahakaha puk ra kapil uaia tun hape ra tuha pe. \v 11 \x * \xo 3.11 \xt Ais 28.16; 1Pi 2.4-6\x*Ge ahik pe me tamata re matotong uapono polukula i rana me uatabila tar butur ger niur uakodkodoho manas. Ge Iesu Kristo pe tero uatabil. \v 12 Mai gere tuha uaponola i rana tar buturuono me goul ue me palaua ger abeaba ue me palaua ger i ranar bulauan ue me inete ueltebeir puk, me douk ue me garasa ger mat ue me usir, \v 13 \x * \xo 3.13 \xt 1Ko 4.5\x*na kalekinaleon e turung ualasira uakalaharampein, hape re baka peon, binaka re pokosor mareining kedang. Ge a marein peono tere uakalahara taninina tar paden, inggon e pokoso keip toro hue, roono ro hue toro me uedanga tenas kalekinaler tamata ge para uiampe. \v 14 Gete popokoho deder haua ke tuhaion, inggon e turung kale tar bulauan. \v 15 Bo gete luh uakapon, inggon e turung hagou uasa, kare rouo na mamang inetelik, bo ra turung uelkarus pukin, kare udeil misiana tar tamata geke lukup tur toro hue. \s1 Inggoum na umang lotu God \p \v 16 \x * \xo 3.16 \xt 1Ko 6.19; 2Ko 6.16\x*Inggoum ahik pah mung naman manate pare, inggoum uakapa tun tena umang lotu God, kare na Iabena Dedeil God e uangoul teil tamiuoum? \v 17 Ge me tang sioko re mamantouo tena umang lotu God, God e mamantouo pono tatanon. Ge na umang lotu pe God a dedeil, inggoum tena umang lotu God. \s1 Ahik me uauairana tasir tamat \p \v 18 Ahik pah mung bohboho katongosioum. Gete kula me tang sioko tamiuoum pare, e atentiehe uakapa tun tar mamang niate uaialikane i kot, inggono paka tuktukar, song re atentiehe uaia tunon. \v 19 Ge a niate uaiang gane pe i kot a tuktukara re banga pe God, ge a puh pe ka boloin tono uelhire God sioun pare, \b \q1 “God ke uatara keip tasir tamatang ate uaiantiehe tun, \q2 teres niate uaia katong.” \rq Job 5.13\rq* \m \v 20 Doho giamehe ka boloin pare, \b \q1 “A Tamata Noman e ate teres ninamanar tamatang ate uaiantiehe tunane i kot, \q2 a tabo tengkan.” \rq Ker 94.11\rq* \b \m \v 21 Temaeit ahik me tang sioko re uairana me tamat. A mamang inetelikinine a namiuoum, \v 22 Poul, Apolos, Pita, a kot, a nitua, o mat, kara inetene daan ue gaatala i uoum, ginin a siokor namiuoum uakapa tun. \v 23 Inggoum uakapa tun o nang Kristo, doh Kristo a nang God. \c 4 \s1 No aposoul Iesu Kristo \p \v 1 Inggoum pakung kale sira kompe tamiueimene pare, no tamatang kalekinale Kristo. God ke uamatoto tamiueim tar kauek, karing ualasira tena uelhireono ger ouoou. \v 2 \x * \xo 4.2 \xt Luk 12.42\x*Doh tar uapopokoho tun tar puhonene, mai geka uamatotoin e kaueke me inet, inggon e kalekinale uaia tun mare pokos a tamata uaia tar matana na tang kauek. \v 3 Inggo ahik pahu namana getung kedangoum tenag kalekinaleo ue mung tabila totoguo mesir mamahoholik. Inggo katongo ponompe, ahik pahu matotong kedanga katongoio. \v 4 Inggo u kalahar, karu naman manate tun tar puhonene, bo ahik pukumper puhonene pahe kulangua pare, inggo ahik pah ku guata uasa me inet. A Tamata Noman tere kedanga totoguo. \p \v 5 \x * \xo 4.5 \xt 1Ko 3.8\x*Temaeit, inggoum ahik pah mung uolong kedanga tasir tamat e pokoso tun bakar marein ka uamatoto tunin. Uanguangoul gete tapokisihar Tamata Noman, inggono tere me uakalahara tar haua re ouo tar kitup, kare me turung uatauete teres nimalauelhirir tamata gere moko tun tar koloun. Ter binakono tere turung heir kahakaha God tar uatakai tasir tamat. \s1 O Korin ka uasalais \p \v 6 \x * \xo 4.6 \xt Roum 12.3\x*Ro uanotoug inggo ku mene keip tar inetenin totoug katong, kare tang Apolos, maeit a haua gekung longoro turugioum tamiraeim, inggoum mung turung ate tar tengkanar puhung men. “Ahik pah mung lalantiehe tar haua geka bolo uahiuain tono uelhire God.” Song ahikinguaoum pah mung uasala me tang sioko toso uanotoumiu ue mung de tar tang giameh. \v 7 \x * \xo 4.7 \xt Roum 12.6\x*Ge mai pe ke uagiamehe sioko tamiuoum toso uanotoumiu? A haua harahar inete halanoum tung kale? Bo gete kung kale manasoum tar inetenin, ae maene rung uasalasioum pare, ahik pah kung kale tur tar inetenin tang God? \p \v 8 Inggoum kung siokor kale manasa tar haua rung malaraig, karung matoto teil tar mamang inetelik uakapa tun. Inggoum kung kotpokos o toia, bo raeim ahik tagu. Inggo u uahantiehe tun kung toia peoum, maeit ring la toia tagueim tamiuoum. \v 9 Bo inggo u banga sirangua pare, God ke tur uakalahara tunungua tamiueim no aposoul Kristo i mud ra la uelreireih pemer tamata, misiana tar tamata gera turung uiliatung pous toin tar matasir manai tar buturung uelpokos.\f + \fr 4.9 \ft O uelhire rone o uakalahara hape re pokoso tasir tamata ka pehuarais tar uiliatung, kara tung pous tois tar buturung uelpokos\f* Inggeim ka uamakahasieim toro mamang buturulik, kare tasir anggelou, kare tasir tamata uakapa tun. \p \v 10 Inggeim o tuktukara tun tang Kristo, bo inggoum mung iate tun tang Kristo. Inggeim o maluan, bo inggoum o tampopokoh, inggoum ra ueltada tunusioum, bo inggeim ahik pah ra ueltada tagusieim. \v 11 \x * \xo 4.11 \xt 2Ko 11.23-27\x*Doh ginempelae daan, inggeim ra guatguata uasantiehe tunumpesieim, king gog, karing kamadak, ahik momio inum. \v 12 \x * \xo 4.12 \xt Mat 5.44; 2Te 3.8\x*King kalekinalentiehe tunumpe mes paheimiu. Tar binaka ra menmene uasasieim, inggeim mi heir tapokis kompe tar niguata uaia. Tar binaka ra uauelmahingisieim, inggeim mi uatut kompe taninin. \v 13 Tar binaka ra boho tolasieim tar inet, inggeim mi hirhire tapokis hamas uaia kompe. Doh gine daan, inggeim misiananguar mongmongonine tar kot, kara muskurumung tar koto uakapa tun. \p \v 14 Inggo ahik pah ku bolo tar puhunina tar uamatala tamiuoum, bo inggo misiana paho bung tug tun tamiuoum, maeit ku uatagin tamiuoum tar puhunin. \v 15 \x * \xo 4.15 \xt Gal 4.19\x*O man, inggoum nomi burehentiehe nomanar tamatang ualasira tamiuoum tang Kristo, bo kung uatamana kompe tar tang sioko ge tar hangana Iesu Kristo pe, inggo teku pokoso sira pare, te tamamiuoum tur toro Uelhire Uaia. \v 16 \x * \xo 4.16 \xt Pil 3.17\x*Temaeit inggo u kula uapopokoho tun tamiuoum tar petut sira tun totoguo. \p \v 17 \x * \xo 4.17 \xt Apo 19.22\x*Ter tengkana tunon, maeit ku ualatuemeo tang Timoti tamiuoum, inggo u malauelhirintiehe tun tatanono misiana paha tug tun, inggon e uakeluk uaia tun, kare tagorong mana tun tar Tamata Noman. Inggono tere me uanamana tapokis tamiuoum tar haua ku ualasiragio tasir tamatang tagorong man tar mamang buturulik geku lalagio, kare hape ku uakeluk tun peo tang Iesu Kristo. \p \v 18 O gisiamehe tamiuoum ka uakaiantiehe tunumpeis, teeit gisina ka namana pare, inggo ahik pahu lame tamiuoum. \v 19 Bo ahik pahi reh, karu me pokoso tamiuoum gete malarar Tamata Noman. Song ru me turung heheke uaia tunuo hape ra menmene tun pesinasiner kakaialik, kare hingiar nitampopokoh ra kale teiligisin. \v 20 \x * \xo 4.20 \xt 1Ko 2.4\x*Ge na Nitoia pe God inggono ter nitampopokoh ahik paha ineteng mene ueltebeir puk. \v 21 Te hingiar puh rung malarantieheioum? Hape rung malara peoum? U la keipime tamiuoum me puhung malit ue u la keipime tar uelmalauelhir, kara hamhamas? \c 5 \s1 Uelueltula liu tasir uraur \p \v 1 \x * \xo 5.1 \xt NKP 18.7-8; Ual 22.30\x*O mana noman, inggo ku longoro pare, o uraur o moko tamiuoum. A bulout ke kale katongo tena kuaha taman. A puhon ahik pahe uoto pokoso tagu tasir tamata gera tele tang God. \v 2 Doh inggoum mung uakaia tunusioum, bo inggoum pakung maligom, karung ueldolom, karung matal. Inggoum pakung uelueltula liu tar tamaton, ahik pahe uangoul tagu tamiuoum. \p \v 3 \x * \xo 5.3 \xt Kol 2.5\x*O man, inggo tabo nomanaio tamiuoum, bo a iabeiguo puk e uangoul tagu tamiuoum. Gine ahik peo pahu uangoul tagu tamiuoum, inggo ku heir manasa tar uabang manate tar tamatonene ke guata tar puhonene ter siokono kompe ge pakene u uangoul taguo tamiuoum. \v 4 Tat binaka rung uangoul toto polukoum tar hangana nagi Tamata Nomaneig Iesu, kare uangoul tagu ponor iabeiguo tamiuoum menia pono tena nitampopokohor Iabena nagi Tamat Nomaneig, \v 5 \x * \xo 5.5 \xt 1Ti 1.20\x*uakiha tar tamatonene tang Satan, maeit ra mamantouoinir tukununonener sa, kara uaudeilinir iaben e tuka tena mareinir Tamata Noman. \p \v 6 \x * \xo 5.6 \xt Gal 5.9\x*Romio salasalalikioum o sa, inggoum ahik pah mung ate pare, a niguata uasanin, misianar sikir is, gere uadukis kai tar bereit? \v 7 \x * \xo 5.7 \xt Ais 53.7; 1Pi 1.19\x*Uadelauana liu tar pensiounur is, marung uangouloum tar timuhur niuangoul, misiana tar timuhur bereit, ge ahik pah ka uamoko taguig me is. Ge Kristo pe ter sipsiping tonosio niein uleikir Ju ra kilain, Leke Liu ro Mat, inggono ke kale uelmahing teregi niguata uasaeig. \v 8 \x * \xo 5.8 \xt Ual 16.3\x*Temaeit geti guluheig toro nieining Leke Liu ro Mat, inggeig ahik pahi tuha keip me bereit me pensiounur is gere moko teilir niguata uasa, kara uelsae, bo inggeig i tuha tar timuhur bereit ahik me is. Ginina ter bereit delauana tun, karo man. \p \v 9 Inggo ku bolome tamiuoum, ku kula tane ahikioum pah mung ueldokout keip tasir tamata gesir uraur. \v 10 Bo inggo ahik pahu kulkula tasir tamata gera tele tang God gera ura ueltebeir ue gesir kipala ue gesir bohoboho ue ra lotu tasir god bohoboh. Doh getung marang agoutoum tasir tamatasin, inggoum mung hiliu tar uanene i kot. \v 11 \x * \xo 5.11 \xt 2Te 3.6; Tai 3.10\x*Doha tengkanar puhonene, maeit ku bolo polukumeio tamiuoum, teene inggo u marang kula pare, ahik tun pah mung ueldokout keip me uraur gere kula katongoin pare, e tagorong mana tang Kristo ue ger kipala ue gere lotu tasir god bohoboho ue ger uoto uelhire uasa ue ger uoto sipak uasa ue ra uoto boho tasir gisiameher tamat. Ahik pono pah mung matotong ein tokaha keip me niein tasisin. \p \v 12 Inggo ahik pah tenag kalekinale tar uakodkodoho tas mais ra uangoul i behia tagigeig, God e turung kedanga tasisin. Bo inggoum nami kalekinale tar kedanga tas mais gera guata tar niguata ger sa i uantinanin tamiuoum. \v 13 No uelhire God o kula pare, \b \q1 “Uelueltula liu tasir tamata uasa \q2 gera uangoul tagu tamiuoum.” \rq Ualatut 13.5; 17.7\rq* \c 6 \s1 O tamatang tagorong mana tang Kristo ka ueluelpoluke katongois \p \v 1 Inggoumene rung tagorong mana tang Kristo, a sa tunumpe rung uoto guata pe pare, gete me tang sioko re uelperere keip tang uanoton, inggon e la uolo hirengua tasir tamatasine i behia gera tagorong boho tang Kristo tera tabila tasrasin, kare leke liu tosno tamata God ge pake tera tabila tasrasin. \v 2 \x * \xo 6.2 \xt UGO 20.4\x*Inggoum ahik pah mung ate pare, no tamata God pe gesir dedeil tera turung kedanga tasir tamata uakapa tunane i kot? Inggoum ahik pah mung matotong uakodkodoho katongosioum tar inete sira pare, gete pokoso tamiuoum, ge inggoum pe tosno tamata God? \v 3 Inggoum ahik pah mung ate pono pare, inggeig pe teri turung kedanga tasir anggelou? Temaeit inggoum mung uakodkodoho uaia nomana tunusioum tar inete sira pare, gere pokoso tamiuoum tar nituaene rung uangoul keipin daan. \v 4 Temaeit gete kung ueluelkoioum, ae maene rung uoto ueliuoum taninina tasir tamatang kedanga ge ahik pah ra ueltadaisir tamatang tagorong man? \v 5 Inggo ku mene tar puhonene u marang uamatala tamiuoum. Ahik mo tamatang ate tamiuoumeit rung tagorong mana tang Kristo tar tabila tar uelhirenin? \v 6 Bo inggoum gete kusa sikoroin me tang sioko me puh sira paar, tang uanotono katong e uolo ueliuingua tar puhono tasir tamata ge ahik pah ra tagorong mana tagu tang Kristo. \p \v 7 A puhon e ualasira uakalahara manasa pare, inggoum ka pehuara manasasioum. Ae maene ahikioum pah kung uamaluanasioum ka guata uasa pesioum? Ae maene ahikioum pah kung uamaluanasioum ka uelour pesioum toro boh? \v 8 Bo inggoum kung guata uasa, karung uelour toso uanotoumiu. \p \v 9 \x * \xo 6.9 \xt Gal 5.19-21; Epe 5.5; UGO 22.15\x*Inggoum ahik pah mung ate pare, o tamatasine i behia gera tagorong boho tang Kristo, gisina ahik menas hagar tagu tar Nitoiar nang God? Ahik pah mung bohboho katongosioum. Mai gere ura ueltebeir puk ue gere lotu tasir godo bohoboh ue gere uangoul uasa keip me kuaha ger le ue me bulout ger le ue a toking bulout ue a toking kuaha geura ueluelkale katongois ue mai gere heir ueltebeir puk tar tukununa tar hagar uasa, \v 10 ue a ueuenau ue a kipal ue ger uoto sipaka keip tar ninamana uasa ue gere uoto guata tar niguataniner sa tasir gisiameh ue gere uelour tasir tamat. O tamata gera uoto guata dede kompela tar niguatanin, ahik menas hagar tagu tar Nitoiar nang God. \v 11 \x * \xo 6.11 \xt Tai 3.3-7\x*Sioun o gisiamehe tamiuoum ra kale teil tar niguatanin, bo inggoum puk ka uahuhu manasasioum, kara uadedeilisioum, kara uatur uakalaharasioum, o kodkodoho tun tar hangana nagi Tamata Nomaneig Iesu Kristo, kare tena Iabena Dedeil God ger nagigeig. \s1 A tukunugigeig na umar Tamata Noman \p \v 12 \x * \xo 6.12 \xt 1Ko 10.23\x*Inggoum mung kula pare, “Inggo ka uauiaio tar guata tereg nimalara tar mamang inetelik” Bo a mamang inetelik pukunin, a giniameh ahik pahe guata uaia totomua. “Inggo ka uauiaio tar guata tereg nimalara tar mamang inetelik.” Bo inggo ahik pahu uamaluana uakeluk pukuio tar mamang inetelikinin. \v 13 \x * \xo 6.13 \xt 1Te 4.3-5\x*Inggoum mung kula pare, a niein e la i lolono toro balanar tamat, karo balanar tamat o kale tar niein, bo God puk e turung mamantouo tasrasina tokah. A tukunugigeig, ahik pah ka heirig, ra ura ueltebeir keip pukig. A tukunugigeig a nanar Tamata Noman, doh inggonor Tamata Noman e uangoul teil tar tukunugigeig uakapa tun. \v 14 \x * \xo 6.14 \xt Roum 8.11; 1Ko 15.20; 2Ko 4.14\x*Na nitampopokoho God ke uatua tapokis tur tar Tamata Nomana toro mat, kare turung uatua tapokis pono tagigeig. \v 15 \x * \xo 6.15 \xt Epe 5.30\x*Inggoum ahik pah mung ate pare, a tukunugigeig pe o maharana Kristo? Ue inggo u matot u kale mo maharana Kristo, karu uamokola tar kuaha ger uraur? A puhon a mahang pe uasa tun. \v 16 \x * \xo 6.16 \xt Mat 19.5\x*Inggoum ahik pah mung ate pare, mai gere uangoul tokaha keip tar kuaha ger uraur, rasin e turung siokongua ra tukunus? Ge no uelhire pe God, geka boloing sioun o hire teil pare, “Ger tang torik, rasin a tang siok.”\f + \fr 6.16 \ft Bolobolong Uakeken 2.24\f* \v 17 \x * \xo 6.17 \xt Jon 17.21-23; Roum 8.9-11\x*Bo mai gere uangoul tokaha keip tar Tamata Noman, inggono nasira siokor Iabena mer Tamata Noman. \p \v 18 Ualo liu tar niguataniner sa ra uoto guataigir uraur, a giniameher niguata ger sa e moko puk i morene tar tukununar tamat, bor niguataniner sa ra uoto guataigir uraur e uasuasa katongongua tar tukunumiuoum uakapa tun. \v 19 Inggoum ahik pah mung ate pare, a tukunumiuoum pe na umang lotur Iabena Dedeil, inggonor Iabena Dedeil gekung kale turioum tang God gere uangoul teil i lolono tamiuoum. Ingga ahik paha noum totoum katong. \v 20 \x * \xo 6.20 \xt 1Ko 7.23; 1Pi 1.18-19\x*Inggoum a i ranantiehe tunur bulauamiu ke bulau tapokis pe God. Temaeit ueltada keip tang God tar tukunumiu. \c 7 \s1 A ualatut tar le \p \v 1 Gine ter puhung uahire tapokis tar nidangatar namiuoum ge para uiamper tamata geta hik pahe le. \v 2 Gine daana ko pokoso uauleik pe ro uraur, temaeit auiantiehe tun tasir bulout mesir kuah tar le. \p \v 3 A bulout e tangana tar tukununa tena kuah, a siokono ponompe tar kuah. \v 4 A tukununar kuah e moko tar nikaueken tena bulout ter siokono ponompe tar tukununar bulout e moko tar nikaueken tena kuah. \v 5 Ahik me tang sioko tas maisir le re ut tar tukununa tena kuaha ue tena bulout, gete me puh tun kura ueluamokois rasin, tar uangoul uaha sikoro bak, kaura heir baka tenasira binaka tar lotu, song ura me uangoul tokaha poluk. Maeit Satan ahik pahe matotong uedanga uasa tasrasin tar binaka geta hik rasina pah ura matotong kaueke uaia katongois. \v 6 Gininanine ahik paha ualatoh, inggo u marang meneng poul puk tamiuoum tar puhonene. \v 7 Inggo u uahantiehe tun pono geta siokor kamobo sirar bulout totoguo. Bo God ke heir kahakaha tar nipoul tasir tamata uakapa tun. Gisina ka uamatoto kahakahampeis tar uangoulung kamobo ue ra le. \p \v 8 Mais ge halana ta le, kare maisir kamob inggo u kula tasisina pare, auia geta uangoul sirampelasina pare, o kamobo misiana totoguo. \v 9 \x * \xo 7.9 \xt 1Ti 5.14\x*Bo geta hikisina pah ra matotong kaueke katongois teres nimalar, gisina ra le, ge auia pe tar le gete mamahanungur nimalauelhir. \p \v 10 \x * \xo 7.10 \xt Mat 5.32\x*Doh tamiuoumeitir le, inggo u ualatoh tamiuoum pare; (Ahik pah inggo, bo inggon a Tamata Noman) A kuaha ger le ahik tun pahe matotong hiliu tena bulout. \v 11 Bo gete guatono paar, inggono pake uangoulung kamobo dedengua ue e me uelhiarou tapokis tena bulout. Doha bulout ger le, ahik tun pahe matotong uelueltula liu tena kuah. \p \v 12 Doh tasir bureheis, inggo u kula pare, (inggo katong ahik paha Tamata Noman.) Gete me uanotoumiuoum ke le me kuah, doh ahik pahe tagorong mana tagu tang Kristo, bo na kuaha pukuon e malarantiehe tun tar uangoul tokaha keip tena bulout, ahik paho uelueltula tatanon. \v 13 Doh gete me kuaha tamiuoum ke le me bulout, ahik pahe tagorong mana tang Kristo, bo na bulout pukuon e malarantiehe tun tar uangoul tokaha keip tena kuah, ahik paho uelueltula liu tatanon. \v 14 Ge a bulout pe ge ahik pahe tagorong mana tang Kristo e turung dedeil tur manasa tena nitagorong mana na kuah. Kara kuaha ge ahik pahe tagorong mana tang Kristo e turung dedeil tur manasa tena nitagorong mana na bulout. Ge o bung tumiuoum peene ahik pah mung tagorong mana tang Kristo paka hik paho dedeil, bo gine daan gisina ka dedeil manas. \p \v 15 \x * \xo 7.15 \xt Roum 14.19\x*Bo gete me bulout ue me kuaha ge ahik pahe tagorong mana tagu tang Kristo e marang hiliu tena kuaha ue tena bulout, uamaluana gere guatono tena nimalar. Ge a bulout pe ue a kuaha gere tagorong mana tang Kristo ahik pahe kale taguinir niduh. Ge God pe ke kila tagigeig i uangoul keip toro hiarou. \v 16 \x * \xo 7.16 \xt 1Pi 3.1\x*Hape ro ate pear kuaha gete ko poul tenang bulout mare tagorong mana tang Kristo? Hape ro ate pear bulout gete ko poul tenang kuah mare tagorong mana tang Kristo? \s1 Inggeig kahakah i uangoul sirampe ke malara pe God \p \v 17 Inggoum kahakaha pakung uangoul sirampe hape ke uamatoto per Tamata Noman. Uangoul sira tur dedempe tar uakekenen tar binaka ko tagorong mana tang Kristo. Gininanine tenag mene uakapa tuno ku meneig tasir toto tamatang toro buturung lotu uakapa tun. \v 18 A bulout geka pokoin ro kapokono tar binaka ke tagorong mana uakekene tang Kristo. Inggon e uangoul a nipokor kapokon. A bulout ge ahik pah ka pokoin ro kapokono tar binaka ke tagorong mana uakekene tang Kristo, inggon e uangoul a tabung pok. \v 19 \x * \xo 7.19 \xt Roum 2.25; Gal 5.6; 6.15\x*Ge a hagar peonene ra poko peisir bulout ahik me inete re uapoksair baka tang mai ge ahik pah ka pokoin. Ter puhung uleik pakung guataioum teene, ueltada, karung uakeluk tar ualatohor nang God. \v 20 Inggeig kahakaha paki uangoul sira turumpeme tar uakekenen tar binaka ki tagorong mana tang Kristo. \v 21 Geta karabusa tar binaka ko tagorong mana uakekene tang Kristo. Ahik paho uamaluana tar puhon e kale uahiua totomua, bo gete kaein me binaka re soloia o ualo uakelukungua. \v 22 \x * \xo 7.22 \xt Plm 16; 1Pi 2.16\x*Namana huara kompe pare, ge teka kila toia tar karabus, gine daan ingga ke solo manasaia tur tar Tamata Noman. Doh gete ke soloia ke kale per Tamata Nomana totomua ingga o karabus tang Kristo. \v 23 Inggoum a i ranantiehe tunur bulauamiu ke bulaua pe God, bo gine daan ingga ahik baka poluk paho pokos a karabus. \v 24 Temaeit, inggoum kahakaha pakung uangoul tokaha keip dedempe tang God tar binaka ka kila uakekenemeisioum, karung tagorong mana tang Kristo. \s1 A puh e la tas maisir kamob, kare mais halana ta le \p \v 25 A puhene e lain tasir kamob, inggo ahik pah ku kale tur me ualatoho tar Tamata Noman tar mene tasisin. Bo tar niueldolomo pukur nanar Tamata Noman, inggono ke uanaman manate tun totoguo tar niate gera ueltadain, karu turung uahireo tamiuoum. \v 26 Doh tar niduhunine re pokoslaene daan, inggo u namana sira pare, Auiantiehe tun totomua tar uangoul sira dedempe ro uangoul pe. \v 27 Ingga ger le ahik paho sir me hagar maura ueltageih. Inggoumeit ahik pah kung le ahik pah mung le. \v 28 Bo gete ko le ingga, auia ahik pah ko guata uasa. Doh gete me kuaha kamob ke le, auia inggon ahik pah ke guata uasa. Bo mais gera le ginelae daan, gisina ra turung huata tar bureher niduh tar niuangoulur nas, temaeit ru marang hire taniko tamiuoum tar ineteninanine. \p \v 29 Ro uanotoug a tengkana maeit ku meno tar puhonene, teeit a binak a puhina uasa tun. Ginelae daan, maisir bulout gesir le ra uangoul sira pare, ahik monosio kuah. \v 30 Mais gera kiring, kara ueldolomo gisina ra uangoul sira pare, ahik pah ra kiring, kara ueldolom. Mais gera uaha gisina ra uangoul sira pare, ahik pah ra uah. Mais geka bulbulau me inet, gisina ra uangoul sira pare, a ineter nasisin ahik paha nasisina tun. \v 31 \x * \xo 7.31 \xt 1Jo 2.17\x*Mais geka kalekinale keipime tar ineteng gane i kot, gisina paka uangoul sira pare, ahik pah ra kalekinale keip taninin. Ge gine pelae daan gane i kot e rourouo uain manas. \p \v 32 Inggo u malara tamiuoum ahik pah mung namanantieh, kare sirisioum tar niuangoulung ginelae daan. A bulout kamob e heir kompe tena binaka tar guata tena kalekinaler Tamata Noman, teeit inggon e marang uauaha tar Tamata Noman. \v 33 Bosir bulout gesir le ra namanantiehe kompe tar niuangoulung gane i kot, kare hape ra uauaha pe tosnosio kuah. \v 34 Temaeit gisina ra lih tar torikir lel. Ter siokono kompe tasir kuaha kamobo ue tasir kuaha gesir dedeil, gisina ra heir kompe tenas binaka tar kalekinale tar Tamata Noman, kare hape ra uadedeil pe tar tukunus, kare tar iabeis. Bosir kuaha gesir le ra namanantiehe kompe tar niuangoulung gane i kot, kare hape ra uauaha pe tosnosio bulout. \p \v 35 Inggo ku mene kompe tar puhonene tar poul tamiuoum. Inggo ahik pah ku marang tur tane tamiuoum tar le ue u heir me niduh tamiuoum. Bo inggo ku keip kai uain tar nitabilar namiuoum, marung kalekinale tokaha dede uaia kompelaoum tar Tamata Noman, ahik me lala uelpakaha ueltebeir. \v 36 Bo gete me tang siokor bulout re namanang pesiaua sikor, kara hik pahe guata uaia tena kuaha geka uamatotoin, inggono ra uarikin tane tanikain, song gete la matotoin na binakon, kare namana sira pare, e marang le, inggon e guata uakeluk kompe tena nimalar, a puhon ahik paha sa. Inggon e le. \v 37 Bo gete malaron e tur uanono keip nomana tena ninamana pare, ahik pahe le tar kuaha geka uarikin tanein tatanon, kare uakodkodoho katongoin, kare uamoko manasa tena ninamana pare, ahik pahe marang le tar kuahon inggono ke guata uaia. \v 38 Temaeit mair bulout gere le, inggono ke guata uaia, bo mai ahik pahe marang le inggono teke guata uaia uainintiehe tun. \p \v 39 \x * \xo 7.39 \xt Roum 7.2-3\x*A kuah e uangoul dedempe tar nikaueken tena bulout tar binaka re tua harah, bo gete mata na bulouton, inggono song re soloin tar le tang mai re malarain geta tamatang tagorong manon. \v 40 Bo tar giameher paina puk, auiantiehe tun tatanono tar uangoulung kamob. Inggo u namana sira tar puhonene ku menein e la tur tena Iabena Dedeil God. \c 8 \s1 A niein gera guata keipig tar uahung tasir god bohoboh \p \v 1 \x * \xo 8.1 \xt Apo 15.29\x*Gine ter puhung uahire tapokis tar niein gera guata keipig tar uahung tasir god bohoboh; Inggeig i ate i siokor matoto teil tar niate. A niate e uakeip kai puk tar tamat, bo a nimalauelhir e poul uaiantiehe tun tar tamat. \v 2 \x * \xo 8.2 \xt Gal 6.3\x*A tamata gere namana pare, e ate tar inet, inggon halana te ate. \v 3 Bo a tamata gere malauelhir tang God, inggono tere atein God. \p \v 4 \x * \xo 8.4 \xt Ual 4.39; 6.4; Gal 4.8\x*Temaeit, tar ein tar niein geka guata keipig tar uahung tasir god bohoboh, inggeig i ate, a god bohoboh ahik tunumpe me hangana tar uanene i kot. Ahik me god baka poluk a tang siokon siounur God. \v 5 Gitiempe gete kaeis mo inete gera kulais o god i Heuen ue kaeisane i kot. (O man o bureher god, karo bureher tamata noman.) \v 6 \x * \xo 8.6 \xt Epe 4.5-6\x*Bo tagigeigene a tang siokon sioun komper God, tamagigeig geke kotpokoso turur mamang inetelik, kare temaeit pono ri uangoul keipeig tar nituaene daan. Inggono gine re uangoul, bo a tang sioko komper Tamata Noman Iesu Kristo teono tere la turur mamang inetelik, doh temaeit pono ri uangoul keipig tar nitua. \p \v 7 Bo ahik puk paho bureher tamata ra ate tar puhonene, o gisiameher tamata ke anga manasais tasir god bohoboh, tar binaka ra einisina tar niein, gisina ra la namnamanangua kompe taninin, ka guata keip peig tar uahung tasir god bohoboh, doh gine daan a nieininin teke uatoboulungua teres ninamanasin tar hauar ineter sa ue a hauar ineter uia. Doha nieininin teke guata uasangua tasisin \v 8 Bor niein ahik pahe matotong keip uahuhut tagu tagigeig tang God. Inggeig ahik pahi matotong sa uasantiehe tun geta hik pahi ein ue ahik pahi uia geti ein. \v 9 \x * \xo 8.9 \xt Roum 14.13-15; Gal 5.13\x*Tagin maeit ahikir nipileser noumua ro uangoul pela tereng nimalara katongo pahe uapunga tas mais gera toboul tar hauar ineter sa ue a hauar ineter uia. \p \v 10 Gete me tang sioko re toboul, kare banga totomuaener naman manate ro ein to pe tenas umang lotur god bohoboho, inggon e ongolongua pono tar la ein taninin. \v 11 \x * \xo 8.11 \xt Roum 14.15,20\x*Temaeit inggonener uanotougigeig gere toboul geke mata ueleheirin Iesu, reng niatea ke mamantouongua tatanon. \v 12 Gete ko guata uasa ingga tang uanotoum gere toboul tar hauar ineter sa ue a hauar ineter uia, ingga ko guata uasa pono tang Kristo. \v 13 \x * \xo 8.13 \xt Roum 14.21\x*Temaeit gete ter nieininina geku einigio ke uapunga tang uanotouguo tar niguata uasa, inggo ahikingua pahu ein baka poluk tar singsingin, maeit ahikiono pahe punga tar niguata uasa. \c 9 \s1 Poul ke tur uanono keip tun tena kalekinale pare, a aposoul \p \v 1 \x * \xo 9.1 \xt Apo 22.17-18; 26.16; 1Ko 15.8-9\x*Inggo ahik pah ke soloio? Inggo ahik paha aposoul? Inggo halana tu banga tang Iesu ge nagi Tamata Nomaneig? Inggoum ahik pah teka banga tosioum tar kalekinaler nouguo tar Tamata Noman? \v 2 \x * \xo 9.2 \xt 2Ko 3.2-3\x*O gisiameher tamat ahik pah ra banga sira totoguo pare, a aposoul, bo toro mana tun, inggoum tekung kale tar haua ku ualasiragio ge inggoum pe tesir uaparokor nouguo pare, a aposoul. \p \v 3 Gininanine teru turung tur keipigio tas mais gera marang kedanga totoguo. \v 4 \x * \xo 9.4 \xt Luk 10.8\x*Ue ahikiono paha uia tamiueim tar kale tur me niein ue me kodom tar kalekinale king guatain? \v 5 Ue ahikiono paha uia tamiueim tar kilkila teil tosnomio kuaha gera tagorong mana misiana tasisitir gisiameher aposoul, kare misiana toso bung tahinar Tamata Noman doh Pita? \v 6 Ue teo puk me Barnabas mira kalekinale tar marang inet? \v 7 Mai re kalekinale pare, a tamatang uiliatung, kare bulaua katongoin? Ue mai re lebe mena lebe bino, kara hik pahe ein gete uanin? Ue mai re kaueke mo sipsip, kara hik pahe matotong inum me huh gera kale turig tasisin? \v 8 Inggo ku mene keip puk tena nitampopokohor tamat? Ahikir ualatut paha siokono taninin. \v 9 \x * \xo 9.9 \xt Ual 25.4; 1Ti 5.18\x*Ge a ualatut pe ger nang Moses e hire pare, “Ahik paho uih tane tar uauanar kau tar binaka re kalekinale tar pioko liu tar kapokonor raes-uit.” Ter kau ke namanantiehe tunin God? Maeit ke mene tar puhon? \v 10 \x * \xo 9.10 \xt 2Ti 2.6\x*O manampe, God ke mene uatuha tola tar puhono tagigeig? Te paara noman, a puhon ka bolo uatuha tolain tagigeig, teeit mai re taui, kare mai re ueuer tar niein, inggono ke guata tar kalekinaleon, kare ate teil pare, e turung kale niein to pono tar haua ke tumarangain. \p \v 11 \x * \xo 9.11 \xt Roum 15.27\x*Inggeim king uasis tar uatuna uaia ger nanar Iabena tamiuoum. Temaeit inggon ahik paha uia tamiueim tar kale tapokis tur me nipoul tamiuoum? \v 12 \x * \xo 9.12 \xt Apo 20.34; 2Ko 11.9\x*Bo gete mo gisiamehe ka uahueis tar kale tur me nipoul tamiuoum, inggeim here song ring kale tur me burehe uainir mamang inetelik tamiuoum? Bo inggeim ahik pah mi malar tar hagarion, inggeim mi kalekinale kompe, gitiempe ahik peeim pah mi kale me bulauamiu, maeit ahik me inete re tur tane tono Uelhire Uaia Kristo. \v 13 \x * \xo 9.13 \xt Ual 18.1-3\x*Inggoum ahik pah mung ate pare, mais ra kalekinale iuma tena umang lotu God, gisina ra kale niein to iuma tar umon? Kare mais ra kalekinale tar butur ra uoto guata toinir uahung, gisina ra uoto uelpakaha tar inete gere la tar uahung? \v 14 (-) \p \v 15 Bo inggo puk ahik pah ku uakeluk me sisikinalik tar hagarion, doh ahik pono pah ku bolo tang roon, karu namana pare, mung turung guata ueleheiroum me inete totoguo, inggo u dentiehe tun geta kale liuin me tang siokor tamata tar haua ru sala keipio. \v 16 \x * \xo 9.16 \xt Jer 20.9\x*Doh tar binaka ru hire taueto toro Uelhire Uaia, inggo ahik pahu banotong uasalaio, bo inggo ka petutup tunio tar hire tauete tang roono ro Uelhire Uaia. A santiehe tun totoguo geta hik pahu hire tauete tang roon. \p \v 17 Gete ku kalkalekinale pukuo tar hire tauete toro Uelhire Uaia teregir nimalar, inggo u banot u hinga me bulauoug. Bo inggo u guata pukumpe tar hauar nimalara ke heiring God totoguo tar guat. \v 18 Doh hapengua me bulauouguo? A bulauouguo te gine, tar binaka ru hire taueto toro Uelhire Uaia, inggo u kalkalekinale puk ahik me bulauoug. Doh tar binaka ru hire tauete inggo tang roon ahik pahu uahinga ra heirio me inet. \p \v 19 O man, inggo ke soloioene daan, inggo ahik paha nana me tang sioko pukur tamat. Bo inggo ku heir katongoio, a tamatang kalekinale puk tasir tamata uakapa tun maru pehuara mo bureher tamata mara la tang Kristo. \v 20 \x * \xo 9.20 \xt Apo 21.20-26\x*Binaka ru kalekinaleo tasir Ju, inggo u uakeluk tenas niguatasina maru pehuara tasisin. Doh mais ra uangoul i kukulebanga tar ualatut, inggo u la uangoul sira pono tasisin, (bo totoguo katongo puk ahik pahu uangoul tagu i kukulebanga tena nikaueke na ualatut Moses.) Bo u uangoul sira kompe, maru pehuara tasisin. \v 21 Doh tas mais ge hik pah ra uangoul i kukulebanga tar ualatut, inggo u la uangoul sira ponompe tasisin, o man inggo ahik pahe soloio tar ualatutur nang God, bo inggo u uangoul i kukulebanga tar nikaueken tar ualatutur nang Kristo. Bo u la uangoul sira kompe maru pehuara tasisin. \p \v 22 \x * \xo 9.22 \xt 2Ko 11.29\x*Doh tas mais ge ahik paho tang popokoh, inggo u la misiana sira pono tasisin. Inggo u la uakeluk sira tun tar mamang niguatalikir nasisin, maeit gete pokoso me puh, inggo u matotong pehuara mo gisiameh. \v 23 Inggo u guata kompe tar hagarionene tar tur keip toro Uelhire Uaia mare turung kale keip ponoio tar niguata uaia. \p \v 24 Inggoum ahik pah mung ate pare, geta marang uedangaisir tamat, mair ualontieh, a tang siokon sioun re pehuar, kare kale tar bulauan. Temaeit ualontiehe tun marung pehuaroum, karung kale me bulauamiu. \v 25 \x * \xo 9.25 \xt Pil 3.14; 2Ti 2.4-5; 4.7-8\x*O tamata uakapa tun gera pilese tar haua ra petutupin tar kale, gisina ra uakeluk uaia tun tar ualatoh. Gisina ra pilese toro mahara roono mara kale toro keuar ge ahik paho moko dede tagu,\fig O keuara kaman douk|alt="The crown of leaves." src="BK00157B.TIF" size="col" ref="1CO 9.25" \fig* bo inggeig i guata tar puhono mari kale toro keuara gero moko dede. \v 26 Temaeit inggo ahik pahu ualo sira tar tamata gere ualo togotog. Doh ahik pahu uelkoi sira tar tamata gere nun ueltebeir puk tar hagar. \v 27 \x * \xo 9.27 \xt Roum 8.13; 13.14\x*Inggo u uatagala tun tar tukunug mare longoro tunono totoguo, maeit geta uedangaio tar binaka ru hire taueto tono uelhire God tasir gisiameh, inggo ahik pah ra matotong uapungaio me niuedang. \c 10 \s1 A uatagin tenas ueluatatang siounur Israel \p \v 1 \x * \xo 10.1 \xt KT 13.21-22; 14.22-29\x*Inggo u marang uanamana tapokis puk tamiuoum ro uanotoug tar inete ger man geke pokoso toso bung tubugigeig geka uakuakeluk teil tang Moses tar binaka ko kaueke ro mahar langit tasisin, kara talingorosina tang roon, kare tar binaka ka lih polakalasina tar laur ger Kubkubar. \v 2 Gisina uakapa tun ka siokor uahuhu tois toro mahar langit, dohi laur pare, no tamatang uakuakelukungua Moses. \v 3 \x * \xo 10.3 \xt KT 16.35\x*Gisina ka siokor ein tar siokonor nieining tar iaben, \v 4 \x * \xo 10.4 \xt KT 17.6; Aha 20.11\x*kara inum tar siokonor inumung tar iaben. Ge gisina pe ka inum tar kodomo geke tading tur toro palaua gero to iaben gere la teil tagu tasisin, doho palaua roon te Kristo. \v 5 \x * \xo 10.5 \xt Aha 14.29-30\x*Bo God puk ahik pah ke uaha tasir burehe tasisin, temaeit inggon ke uamata tasisin kare kaseigir tukunusisin tar butur padenen. \p \v 6 \x * \xo 10.6 \xt Aha 11.4,34; 1Ko 10.11\x*Doh gine daan, a mamang inetelikinin tere ualasira tapokis tagigeig mara hik pahi uamoko teregi nimalauelhir tar mamang inetelikininer sa ka guatguatameigisin. \v 7 Ahik pah mung lotu tasir god bohoboho misiana tasir gisiamehe tasisin, ge a puh pe ka boloin, tono uelhire God sioun pare, \b \q1 “O tamata ra tabil, kara ein, kara sipak, \q2 kara ualagoreih kara doum ra uaha pe tar niein.” \rq Kale Tapokis 32.6\rq* \p \v 8 \x * \xo 10.8 \xt Aha 25.1-9\x*Inggeig ahik tun pahi guata toro uraur, misiana ka guata per gisiamehe tasisin, a 23,000ir tamat tasisina ka mat tar siokonor binak. \v 9 \x * \xo 10.9 \xt Aha 21.5-6\x*Inggeig ahik tun pahi uedanga tang Kristo misiana ka guata per gisiameh, kare tung pousunguar soi tasisin. \v 10 \x * \xo 10.10 \xt Aha 16.41-49\x*Ahik tun pah mung menmene uasa misiana ka guata per gisiamehe sioun tang Moses, kare tung pousunguar anggelou gere keip teil toro mat tasisin. \v 11 Gininaniner inete ke pokos e ualasira tasisin, kara bolo uahiuaig e uatagin tagigeigene ri uangoulene daan re lang kapa pelar binak. \p \v 12 Temaeit gete kung namana siroum kung tur uanono tun, kapil uaia tunusioum getung pungoum. \v 13 Namana huara kompe ahik me uatolaua uasanine re lame tamiuoum re giamehe sioko tanine re lame tasir tamata uakap, ge God pe a uauaman ahik pahe bangang duk tar uatolaua uasa re lame tamiuoum geta hikoum pah mung matot. Doh gete lamer uatolaua uasa tamiuoum, God e poul tamiuoum me hagar, maeit ahikioum pah mung pesiau. \s1 No nieinir god bohoboh, kare no nieinir Tamata Noman \p \v 14 Temaeit, inggoum ro bung kaloug, hiliu tar lotu tasir god bohoboh. \v 15 Inggo u menmene tamiuoumener tangtangouo remi ninaman. Banga katongosioum tar haua ku meneio. \v 16 \x * \xo 10.16 \xt Mat 26.26-28\x*A kapang tar niguata uaia geri heir keipieig tar niuah e uangoul tokaha keip tar deuatingina Kristo, doho bereit geri pisiseig o uangoul tokaha keip tar tukununa Kristo. \v 17 \x * \xo 10.17 \xt Roum 12.5\x*Teeit ge o sioko pe ro bereit, bo inggeig puk o bureh i la misiana sira pare, a tang siok, kari siokor ein toro bereit roon. \v 18 \x * \xo 10.18 \xt NKP 7.6\x*Banga tola tasir Israel mais gera ein tar inete gera guatain tar uahung, gisina ra uangoul tokaha keip tang God tar butur ra guata toinir uahung. \p \v 19 \x * \xo 10.19 \xt 1Ko 8.4\x*Inggo u menmene pare, a uahung geka guatain tasir god bohoboh a to tengkan? Ue a god bohoboh a to tengkan? Ahik! \v 20 \x * \xo 10.20 \xt Ual 32.17; UGO 9.20\x*Bo nas uahungur tamata gera tele tang God a uahungunin ahik pahe la tang God, e la tasir liouana uasa. Ahik pahu malara tamiuoum mung uangoul tokaha keip tasir liouana uasa. \v 21 \x * \xo 10.21 \xt 2Ko 6.15-16\x*Inggoum ahik pah mung matotong inum tola tena kapar Tamata Noman, kare tena kapar liouana uasa. Ahik pah mung matotong ein to tena pateher Tamata Noman, kare tena pateher liouana uasa. \v 22 \x * \xo 10.22 \xt Ual 32.21\x*Inggeig i marang uagehegehe tar Tamata Noman? Inggeig tesir tampopokohontiehe tatanon? \s1 O tamatang tagorong mana ka guata teres nimalar \p \v 23 \x * \xo 10.23 \xt 1Ko 6.12\x*Inggoum mung kula pare, “Inggo ka uauiaio tar guata tereg nimalara tar mamang inetelik.” Bo a mamang inetelik pukunin a giniameh ahik pahe guata uaia totomua. “Inggo ka uauiaio tar guata tereg nimalara tar mamang inetelik.” Bo ahik puk paha mamang inetelik re matotong poul me tamat. \v 24 \x * \xo 10.24 \xt Roum 15.1-2\x*A tamat ahik pahe sir mena niuia katong, bo e sir kompe torosio uiar gisiameher tamat. \p \v 25 Ein tar mamang inetelik ra uabulauaig tar butur gera bulbulaua toigir singsingin, kara hik me dangat ia ka kale turiginin. \v 26 \x * \xo 10.26 \xt Ker 24.1; 50.2; 1Ti 4.4\x*Ge a niein penine i kot, kara mamang inetelik gere mokane i kot a nanar Tamata Noman. \p \v 27 Gete mo tamat ahik pah ra tagorong mana tang Kristo ra kila tamiuoum tar la ein to tonoso umasin, mung la getung malar, karung ein tar haua ra uatoko ueleheirin tamiuoum, ahik pah mung dangat ia ra kale turiginin. \v 28 \x * \xo 10.28 \xt 1Ko 8.7\x*Bo gete me tamata re hire tamiuoum pare, “A nieininine ka guataig tar uahung tasir god bohoboh.” Song ahikioum pah mung ein taninin tono uiaene ke hire tamiuoum tar haua re moko tena niateon ia re la turunin. \v 29 Doha niateonene ahik paha emiuoum na niater tang giamehe siokor tamat, ae maene re pemai to puk reg nimalaro tena niater tang giamehe siok? \v 30 \x * \xo 10.30 \xt 1Ti 4.4\x*Gete ku heirio tar niuaha tang God tereg niein, ae maene ra meneio geku heir manasa peo tar niuaha tang God taninin? \p \v 31 \x * \xo 10.31 \xt Kol 3.17\x*Temaeit a haua gero einigia, karo inum ue a haua ro guatagia, uatakai keip dedempe taninina tang God. \v 32 \x * \xo 10.32 \xt Roum 14.13\x*Ahik pah mung guata uasa tasir Ju ue tasir gime uan ue tosno tamata God. \v 33 \x * \xo 10.33 \xt 1Ko 9.20-22\x*Bo mung guata sira puk misiana ku uauaha tun peo tasir tamata uakapa tun tar mamang hagarilik, ge inggo pe ahik pahu sir katongo torogo uia, bo inggo u sir torosio uiar bureher tamat, maeit ra banotong udeilisin. \c 11 \p \v 1 \x * \xo 11.1 \xt 1Ko 4.16\x*Petut sira totoguo misiana ku petut sira tun peo tang Kristo. \s1 Uangoul i kukulebanga tar nikauek \p \v 2 Inggo u uaha tun tamiuoum, rung namana dede haraha pe totoguo tar mamang inetelik. Karung sanga uanono tun tar ualasira misiana harampe ku heir uain peo taninina tamiuoum. \p \v 3 \x * \xo 11.3 \xt Uak 3.16; Epe 5.23\x*Bo inggo u malara mung ate uaia tunoum pare, Kristo tere kaueke tasir bulout, doho bulout tera kaueke tasir kuah, doh God e kaueke tang Kristo. \v 4 Doh tasir bulout uakapa tun, mai gere lotu ue gere hire tauete tena uelhire God tar buturung uelpokos, kare taku uaouo toro lun, inggon ahik pahe ueltada tang Kristo. \v 5 Doh tasir kuaha uakapa tun, mai gere lotu ue gere hire tauete tono uelhire God tar buturung uelpokos, doh ahik pahe taku uaouo toro lun, inggon ahik pahe ueltada tena bulout, ahik me inete re uapoksair tatanon, kare tar kuaha ger nikakara ro lun. \v 6 Gete me kuah ahik pahe taku uaouo toro lun, inggono paka kout liuigir ulun, bo geta puhono ra matala keipin ro kuah geta kout liuigir ulus ue ra kakara liuigir ulus, inggono pake taku uaouo toro lun. \v 7 \x * \xo 11.7 \xt Uak 1.26-27\x*Bor bulout ahik tagu pahe taku uaouo toro lun, ge inggono pe tera banga toinir porene tar porene God, kare na uiniator God, bor kuah inggono tena uiniatoror bulout. \v 8 \x * \xo 11.8 \xt Uak 2.18-23\x*Ge a bulout pe ahik pah teka tuha keipin tar kuah, bo git a kuah teka tuha keipin toro maharanar bulout. \v 9 Ahik pah ter bulout ka tuhain tar poul tar kuah, bo git a kuaha ka tuhain tar poul tar bulout. \v 10 Ter tengkanonene, teeit o anggelou ra bang, maeit ra taku ro kuah e ualasira pare, na nikaueker kuah e moko toro lunon. \p \v 11 Bo tar ueliahe puk tosno tamatar Tamata Noman, a kuah ahik pahe matot e pepe me pahen ge pake taboinir bulout, doha bulout ahik pahe matot e pepe me pahen ge pake taboinir kuah. \v 12 Ge a kuaha pe e la tur tar bulout, kare ter siokono ponompe a bulout ke pohoinir kuah. Bor mamang inetelik uakapa tun e la tur tang God. \p \v 13 Dangata katongoia, auiampe tar kuaha gete kale liu tono taku tar binaka re lotu tang God? \v 14 Ahikir inetenine ka touo keipig tagigeig pahe uamatala tar bulout gete uaouonanain. \v 15 Bo inggono pare, gete me kuaha ouonan, inggono ter niueltadar nanon, ge a uluna peononiner barah ka heirig tatanono mare ragom tane toro lunon. \v 16 Bo gete me tamata re marang uelperere tar puhonene ahik baka poluk me giniameher niguata tamiueim ue tosnosio tamatang tagorong mana God. \s1 No nieinir Tamata Noman \p \v 17 Tar ualatutunine ke la uoum, inggo ahik pahu matot u uairana tamiuoum, ge a mamang uelpokosolik per namiuoum a niguata uasa ke hahaua liu tar niguata uaia. \v 18 \x * \xo 11.18 \xt 1Ko 1.10-12\x*Tar uakikilangan, inggo ku longoro pare, tar binaka rung uelpokosoum, a siokor uan a uelsae e mok i uantinanina tamiuoum, doh inggo u tagorong mana sikoro nomanampe taninin. \v 19 Ahik me uaruara naman e uagiamehe siokongua tamiuoum, kare uakalaharangua mais ke bang paroko tunis God. \v 20 Tar binaka rung uelpokosoum, roon ahik pah tono nieinir Tamata Noman rung einioum. \v 21 Ge tar binakang ein pe o gisiamehe tamiuoum ra uoto ein uoum, ahik pah ra marang pepe uangoul tasir gisiameh, temaeit o gisiamehe ra gog, kara sipakang pahesir gisiamehe tar bureher inum. \v 22 Inggoum ahik mo nomio um tar ein to? Kare tar inum to? E baka sirono inggoum kung touahiua manasa tena lotu God, kara hik manasa pah mung ueltada tasir tiome. Mu malar u uairano tamiuoum tar inetenin? Inggon hera hik! \p \v 23 Ge inggo pe ku kale tur tar Tamata Noman tar hauanine ru heir uainilagio tamiuoum. Nagi Tamata Nomaneig Iesu ke heirin Judas tasir uelmatana naboung. Iesu ke kale toro bereit, \v 24 kare heir tar niuaha tang God, kare pis toro bereit, kare kula pare, “Gine ter tukunuguo a eimiuoum, inggoum mung guata sira pare, tar namana huara totoguo.” \v 25 \x * \xo 11.25 \xt KT 24.6-8; Hib 8.8-13\x*Inggono ke guata sira poluk binaka ka ein uakap, Iesu ke kale tar kap, kare kula pare, a kapene e ualasira tar timuhur uelhote tar deuatingiguo, inggoum mung guata sira pare, tar binaka rung inum keipoum tatanon, inggoum mung namana huara totoguo. \v 26 Ge a binaka pe rung einioum toro bereit roon, karung inum tola tar kap, inggoum mung tur keip, karung hire tauet, ke mata per Tamata Noman e tuka gete tapokisimeon. \p \v 27 \x * \xo 11.27 \xt Hib 10.29\x*Temaeit, mai ahik pahe ueltada tar binaka re ein toro bereit ue binaka re inum tola tena kapar Tamata Noman, inggono ke kouh tena niguata uasa tar tukunun, kara deuatinginar Tamata Noman. \v 28 A tamat e banga katongo bakain tena nipiles, song re ein tar bereit, kare inum tola tar kap. \v 29 Ge mai pe re ein tar bereit, kare inum tola tar kap, doh ahik pahe naman manate uaia tun tar tukununar Tamata Noman, inggon e uasa katongoin re ein pe, kare inum. \v 30 Temaeitingua, o burehe tamiuoum, o manguh, karo momouh, karo gisiamehe tamiuoum ka mat. \v 31 Bo geti bang kedanga katongosieig, inggeig ahik pah ra matotong heirisieig me uabang manate.\fig O bereit doha bino|alt="The bread and the cup." src="Breadw_d.tif" size="col" ref="1CO 11.31" \fig* \p \v 32 \x * \xo 11.32 \xt Hib 12.5-6\x*Tar binaka re heirir Tamata Nomana tagigeig me uabang manate, inggeig ra ualatutusieig, maeit inggeig ahik pah ra mamantouo keipisieig tar pang uanene i kot. \v 33 Temaeit, tamiuoum ro uanotoug tar binaka rung uelpokosoum tar ein tokah, uanguangoul tasir gisiameh. \v 34 Mai tamiuoum, re gog, inggono pake ein to baka tena um, maeit ahikir uelpokosor namiuoum pahe kedangain God pare, a sa. \p Doh tar giniameher puhunit re mok, inggo u me banga taninin getu tapokisime. \c 12 \s1 A inete ke heirigir Iabena Dedeil \p \v 1 Gine daan, ro uanotoug, inggo u malara tamiuoum mung iate uaia tun pare, ahik pah mung kale uasa, karung tuktukara tar inete uaiaene re heirinir Iabena Dedeil. \v 2 \x * \xo 12.2 \xt Hab 2.18-19\x*Namana tapokis kompe tar binaka rung tele harahoum tang God. Inggoum ra uoto uoum keipisioum tar bureher lel tar binaka rung uangouloum i kukulebang tenas nikaueker god bohoboho gesir pau. \v 3 \x * \xo 12.3 \xt 1Jo 4.2-3\x*Temaeit, inggo gine ru hire tamiuoum, ahik me tamata re mene keip tena Iabena God, kare kula pare, Iesu a sa ue me tamata re kula pare, Iesu a Tamata Noman, e kula kompe gete uangoul teilir Iabena Dedeil tatanon. \p \v 4 \x * \xo 12.4 \xt Roum 12.6\x*A bureher kahakahar inete uaia re heirigir Iaben Dedeil, bo a sioko komper Iabena re heir taninin. \v 5 A bureher kahakahar kalekinale, bo a tang sioko komper Tamata Nomana ra kalekinaleiginin. \v 6 A bureher kahakahar kalekinale ri matotong kalekinalegieig, bo a tang sioko komper God re kalekinale keip taninin tasir tamata uakap. \p \v 7 A Iabena Dedeil e uoto uakalahara katongoin tagigeig uakapa tun tar kahakahar inete uaia tar poul keip tar niuia tasir tamata uakap. \v 8 Na Iabena God ke heir kahakaha tar puhung uahire tasir gisiameher tamat, a uoun tar ninaman, kara niate uaia ter siokono komper Iabena ke heir pono tasir gisiameher tamata tar puhung uahireng tar niate. \v 9 Doh ter siokono komper Iabenono ke heir tasir gisiamehe tar nitagorong man, doho gisiamehe ka heiris tar nitampopokoho mara uauia tasir tamat tar mamang matelik, \v 10 doho gisiamehe ka heiris tar nitampopokoho tar touo tar inet. Doho gisiamehe ka heiris tar hire tauete tono uelhire God ngohina tar propet, doho gisiamehe ka heiris tar niate tar ate parok, ge pare la turur niateono tar Iabena Dedeil ue ahik. Doho gisiamehe ka heiris tar nitampopokoho tar mene tar uelhireng gime uan, doho gisiamehe ka heiris tar hire luaka tar tengkanar puhung menon. \v 11 \x * \xo 12.11 \xt 1Ko 7.7\x*Gininanine tena kalekinaler tang siok, a siokonor Iaben, kare heir kahakaha taninina tasir tamat terener nimalar. \s1 A siokor tukunun a bureher maharan \p \v 12 \x * \xo 12.12 \xt 1Ko 10.17\x*A tukunun a siok, bo ka tuha keip pukin tar bureher maharan, doha maharan e la tur kompe tar siokon siounur tukunun ter siokono tang Kristo. \v 13 \x * \xo 12.13 \xt Gal 3.28\x*Ge inggeig pe ka siokor uahuhu keipisieig tar siokon siounur Iabena hingiampe ro matina tamat, o Ju, o Grik o tamata gesir o karabus ue gisis ka solois. Inggeig tokah ki inum tar siokon siounur Iaben. \p \v 14 A tukunun, ahik pah ka tuha keip pukin toro sioko ro mahar, ka tuha keipin tar bureher maharan. \v 15 Gete kular kekena pare, inggo ahik paha nana tagur tukunun, teeit inggo ahik paha liman. Bo ahik pukumper puhono pahe aha liuingua tatanon, inggonor keken o maharanamper tukunun. \v 16 Doh gete kular talingana pare, inggo ahik paha nana tagur tukunun, teeit inggo ahik paha matan. A puhon ahik pahe aha liuingua tatanon, inggonor talingan o maharanamper tukunun. \v 17 Geta matana uakapa komper tukunun. A tukunun ahikingua pahe matotong longor. Doh geta talingana uakapa pukur tukunun, a tukunun ahikingua pahe matotong amuh paroko tagu me inet. \v 18 God ke uamoko manasampe tang hingia ro mahara tena butur ke malara pe taninin ia re mok. \v 19 Ahik mo mahar sioko tanininar mahara ro matoto uakotpokoso me udeilir tukunun. \v 20 Bo inggonor tukunun a sioko manasampe, bo a burehe pukur maharan. \p \v 21 A matan ahik pahe matotong kula tar limana pare, “Inggo ahik pahu uahinga to totomua!” Doha liman ahik pahe matotong kula tar kekena pare, “Inggo ahik pahu uahinga to totomua!” \v 22 A mahmaharanine tar tukunun geri kulagieig a manguh, ginin na kalekinale uleik tun. \v 23 Doha mahara geri uaikotogieig ginina tera ueltada tunig. Doho mahara geri touaouosieig roono tera ueltadantiehe tunin. \v 24 O mahara gero mataiantiehe tun tar tukunun ahik pah ra touaouoin. Bo God ke uauiliodout tokaha tatanonor tukunun, kare heir tun tar uleikir ueltad tang hingia ro mahara ro i kotontiehe tun. \v 25 God ke guata tar puhonene, maeit ahikir tukunun pah ra ueluelpakah ueltebeirin. Bo God e malara tanininar mahmahar tukununa uakapa tun tar uelkaueke katongoig tar siokonor nikauek. \v 26 Doh gete mo mahar sioko ko kale uelmahing, a maharana uakapa tun e siokor kale uelmahing keip tang roon. Doh gete mo mahar sioko ka uatakaiain, a maharana uakapa tun ra siokor uatakai keipig tang roon. \p \v 27 \x * \xo 12.27 \xt Roum 12.5\x*Inggoum uakapa tun ter tukununa Kristo, mung siokor uangoul tokaha teil tar tukununon. \v 28 \x * \xo 12.28 \xt Epe 4.11-12\x*Dohi uantinanina tasir tamatang tagorong man, God ke uamatoto: \li1 uakikilanga tasir aposoul, \li1 song o propet, \li1 song o tamatang ualasir, \li1 song o tamatang touo tar inet, \li1 song tas mais geke heirisir Iabena Dedeil tar nitampopokoho tar uauia tasir momouh, \li1 song tas mais gera uoto poul tasir gisiameh, song maisir tang uoum keip, \li1 song tas mais gera mene tar uelhireng gime uan. \m \v 29 Ahik paho tamata uakapa tunur aposoul, ahik paho tamata uakapa tunur tang ualasir, ahik paho tamata uakapa tun ra matotong touo tar inet. \v 30 Ahik paho tamata uakapa tun ra kale teil tena nitampopokohor Iabena Dedeil tar uauia tar mamang matelik, ahik paho tamata uakapa tun ra mene tar uelhireng gime uan, ahik paho tamata uakapa tun ra matotong hire tauete tar tengkanar ueluatat. \v 31 \x * \xo 12.31 \xt 1Ko 14.1\x*Bo inggoum mung petutup tar malara me inete uaia me i ranantiehe tun tur tar Iabena Dedeil. \p Gine daan Inggo u marang ualasira uaia tun tamiuoum tar hagar uaiantiehe tun. \c 13 \s1 Na uelmalauelhir uleik tunur nitampopokoho ke heirinir Iabena Dedeil \p \v 1 Getu meno tar mamang uelhireng gime uanilik ue u mene sira tasir anggelou, doh taboinir nimalauelhir, inggo misiananguar inete gere ualagoreih ueltebeir puk. \v 2 \x * \xo 13.2 \xt Mat 17.20\x*Doh getu kale teilo tar nitampopokoho tar hire tauete tono uelhire God misianar propet, karu naman manate tar ineter ouoouor nang God, karu ate tena niateon, doh regu nitagorong mano a uleik tun, u matot u uain tar siusan, bo tabo pukinir nimalauelhir totoguo, inggo misianar inete ger kalilon. \v 3 Doh getu bulo tenag mamang inetelik tasir tiome, karu heir katongo tar tukunug ra ualuhin, bo tabo pukinir nimalauelhir, inggo ahik pahu matotong kale me bulauoug. \p \v 4 A uelmalauelhir a uanguangoul sikor, kara hamhamas. A uelmalauelhir ahik paha gehegeh ue a uoto uasalain ue a uoto uakaiain. \v 5 A uelmalauelhir ahik pahe uoto uahagouo uasa ue a kipal ue a nimnimalian. A uelmalauelhir ahik pahe uoto kale toto tagu tar niguataniner sa. \v 6 \x * \xo 13.6 \xt Roum 12.9\x*A uelmalauelhir ahik pahe uaha tagu tar niguataniner sa, bo e uaha kompe tar niguataniner man. \v 7 \x * \xo 13.7 \xt 1Pi 4.8\x*A uelmalauelhir e uoto uakeluk dede tar niguatanin; guata bolongur, tagorong man, tagorong mana teil tar haua re turung pokos i uoum, tur uanon. \p \v 8 A nimalauelhir e la dede, bor nitampopokoho tar hire tauet tono uelhire God misianar propet, e turung tuka kout. Doha nitampopokoh, kara niate tar mene tar mamang uelhireng gime uanilik e tuka kout pon. Doha niate pon e turung tuka kout. \v 9 Ge inggeig pe i ate puk tar sikin, kara sisikinalik pono nas mener propet. \v 10 Doh gete udeil uakapa tunono re la peme, gininar sikin e turung rou. \v 11 Tar binaka ru keketikio, inggo u mene sira tasir keketik, doh regu ninamano misiana tasir keketik. Bo ku la kalan manasa peo, inggo ku la hiliu manasa tar niguatanin. \v 12 Te misiana tagigeig, gine daan inggeig i banga sira misiana geti bangala toro sisira gero hihihiou, bo gitila i uoum, inggeig song ri turung banga uaia tun tang God. Gine daan inggo u ate puk tar sikin, bo gitila i uoum inggo song ru turung atentieh uaia tun misiana re ate uaia pe God totoguo. \p \v 13 \x * \xo 13.13 \xt 1Te 1.3\x*Ter touonor inete rasine tere turung kalekinale dede; a nitagorong man, kara nitagorong mana teil tar haua re turung pokos i uoum, kara uelmalauelhir. Bo taninina puk a uelmalauelhir ter i rana uain. \c 14 \s1 A nitampopokoh geke heirinir Iabena Dedeil \p \v 1 \x * \xo 14.1 \xt 1Ko 12.31; 14.39\x*Uakeluk tena niguata uaiar uelmalauelhir, karo malara tar inete uaia ke heirigir Iabena Dedeil, karo malarantiehe tun tar hire tauete tono uelhire God ngohinar propet. \v 2 Ge a tamata pe gere mene tar uelhireng gime uan, inggon ahik pahe menmene me tamata puk, inggon e menmene tang God. Ahik me tamata re naman manate tar haua re menmeneion, ge inggono pe e mene tar ineter ouoou re hireigir Iabena Dedeil. \v 3 Bo mais uakapa tun gera hire tauete tono uelhire God misianar propet, gisina ra uatampopokoho, kara uaongol, kara uamamahoul tasisin. \v 4 Ge mai pe gere mene tar uelhireng gime uan e poul katongo kompein. Bo mai gere hire tauete tono uelhire God ngohinar propet e poul tasir tamatang lotu uakapa tun. \p \v 5 Inggo u malara tamiuoum uakapa tun tar mene tar uelhireng gime uan. Bo inggo puk u malara tun tamiuoum uakapa tun tar hire tauete tono uelhire God misianar propet. Ge a tamata pe gere hirehire uoum teil tono uelhire God misianar propet, inggon a i ranantieh tun tar tamata gere mene tar uelhireng gime uan, bo auia kompe gete hire uakalaharono tar menenin mare poul tasir tamat tar lotu. \p \v 6 Ro uanotoug getu lameo tamiuoum, karu me uelhireng gime uan tamiuoum hapengua re poul penina tamiuoum? Ahik pahe matot. Te getu keip tunumeo tar inete timuh ger man ue me giniameher niate ue me giniameher mene ger nang God ue me giniameher ualasira ter ineteninane tere turung poul tun tamiuoum. \p \v 7 Ter siokono kompe tar ineteniner mat gere ueluelbobe ueltebeir puk re kaling pe misiana tar rauoto gera uig, karo gita, hapengua re matotong longor paroko per tamata tang hingia ro kereker ra kerein e matoto tun geta uauelmatoutin ro kalkalingina ro gita re kaling per rauot, song ra longor parokoin. \v 8 Doh hape geta hik ro tuil paho kaling ualeik uaia tar uahire me uiliatung maingua re matotong kaleuatoro tanik?\fig O tuiling tar uiliatung|alt="A trumpet sound to fight." src="HK00190B.TIF" size="col" ref="1CO 14.8" \fig* \v 9 Ter siokono getung menoum tar uelhireng gime uan tasir tamat, bo ra tele puk toro uelhire rone rung mene keipioum. Hapengua ra turung naman manate per tamat tar hauene rung menmeneioum? Inggoum mung menmenengua kompeme tar hagar. \p \v 10 O man, gane tar koto uakapa tun, doh ginin auia uakapa tun tasisit gera naman manate taninin. \v 11 Bo geta hikio pahu longor paroko ue u naman manate toro uelhire roon, gine ke mene toro uelhire roon inggon a peng gime uan, raeim mira uelteleis raeim. \v 12 Ter siokono tamiuoum mung malara tun pe tar kale tur me inete uaia tun tar Iabena Dedeil. Uedanga tar kale tar nitampopokoh gere heirinir Iabena Dedeil gere turung poul tasir tamatang lotu. \p \v 13 Temaeit mai geke heirinir Iabena Dedeil tar nitampopokoho tar mene tar uelhireng gime uan, inggon e lotu mare hire uakalahara tar tengkanar puhung mene ke menein. \v 14 Gete ku kotouo tenag lotu toro uelhireng gime uan, a iabeiguo e lotu, bo regu ninamano e tel. \v 15 Doh hapengua ru guata peo? Inggo u lotu keip tar iabeig, karu lotu keip pono tereg ninaman, karu kere keip tar iabeig, karu kere keip pono tereg ninaman. \v 16 Gete ke uatakaiar iabeimiuoum tang God rung lotu pe, hapengua re hahaua per tamata tar “o mana tun” geta hik pahe naman manate tar haua kung menegioum? \v 17 O man, inggoum kung heir tun tar niuaha tang God, bo tasir gisiamehe pukur tamat, gisin ahik pah ka kale me nipoul. \p \v 18 Inggo u heir tun tar niuaha tang God tar nitampopokohene ka heirin totoguo tar mene tar mamang uelhireng gime uanilik, a uleik uain tar namiuoum. \v 19 Bo tar binakang uangoul tokaha puk, inggo u uelhire uakalahara kompe tar uelhire geru naman manateig tasir tamat ahik pahu marang uelhire me uelhireng gime uan. \p \v 20 \x * \xo 14.20 \xt Epe 4.14\x*Ro uanotoug ahik pah mung namnamanang keketik, bo mung uangoul uaia sira kompe tasir keketik tar niguataniner sa, karung kale puk tar ninamanang mahoh. \v 21 Ge a puh pe ka boloin tono uelhire God sioun pare, \b \q1 “Inggo u turung mene tar mamang uelhireng gime uanilik, \q2 karu meneng tur keip tar uelhirenin tasir gime uan, \q1 bo gisina puk ahik pah ra turung longoro totoguo.” \rq Aisaia 28.11-12\rq* \q2 Teke kula per Tamata Noman. \b \p \v 22 Temaeit a nitampopokohonene tar mene tar mamang uelhireng gime uanilik inggon a uaparokor nasisit ahik pah ra tagorong mana tagu tang God, ahik paha nasisit ra tagorong manang sioun tang God. Doha nitampopokoho tar hire tauete tono uelhire God misianar propet a uaparokor nasir tamatang tagorong mana tang God, ahik paha nasisit ra tagorong boho tang God. \v 23 \x * \xo 14.23 \xt Apo 2.13\x*Temaeit geta siokor pepe tokahar tamata uakapa tun tar lotu, kara siokor mene tar mamang uelhireng gime uanilik, kara me ueltuparame mo tamata ue mais ge ahik pah ra tagorong mana tang God, doh ahik pah ra naman manate, gisin ra turung kula tamiuoum pare, “o popouluan!” \v 24 \x * \xo 14.24 \xt Jon 16.8\x*Bo gete mo gisiameh ahik pah ra tagorong man ue ahik pah ra naman manate, ra me lame tar binaka rung mene uakalahara inggoum tono uelhire God misianar propet. Gisin e turung kakalahara tunungua res niguata uasa. Doha mamang menelik geka longoroigisina ginina tere turung kedanga tasisin. \v 25 Doha mamang inetelik ger ouoou teres ninamanasina ra turung ate uakapaig, gisina ra turung hatup, kara lotu tang God, kara kula pare, “God gine nomana tun re uangoul keip tamiuoum.” \s1 A uelae tokah e poul tasir tamatang lotu \p \v 26 \x * \xo 14.26 \xt 1Ko 12.8-10\x*Ro uanotoug hapengua ri guata pe inggeig? Tar binaka rung uelpokosoum, a tang siok e pokoso keip tono kereker, a tang giameh e pokoso keip tar ualasir, a tang giameh e pokoso keip tar timuhur uelhirer nana ger nang God, a tang giameh e mene tar uelhireng gime uan, kara tang giameh e mene uakalahara tar tengkanar uelhirenin. Doh ter ninamana uleik tun, tar mamang niguatalikinin; ter poul, kara uatampopokoho tar lotu mare hua. \v 27 Maeit tar binaka rung uelpokosoum, doh gete me tang sioko re mene tar uelhireng gime uan, ahik pah me tang torik ue i ranahia tar tang touono ra siokor mene tokah, a tang sioko baka uoum re men. Doh mo gisiamehe tera mene uakalahara tar tengkanar menenin. \v 28 Bo geta hik me tamata re ate tar tengkanar menenin, mai geke mene tauete tar menenin, inggon e tabila bukbuk, kare mene katongo kompein, kare tang God. \p \v 29 \x * \xo 14.29 \xt 1Te 5.21\x*Uahue kompe me tang torikir propet ue me tang touon tera men. Kare mo gisiamehe tera turung longor, kara kedanga uaia tun tar mene ka meneigisin. \v 30 Bo gete ke mene taueter uakikilanganar propet mo men, doha tang giamehe ke kale tar mene geka heirin me kaluasisine ra tabil, inggonor uakikilangan pake uakenua tar men, song re mene taueter uatang torikina tar hau ke kalein. \v 31 Ge inggoum pe mung hire kahakahampe tar haua ke hirein God tamiuoum. Maeit o tamata uakapa tun ra turung kale niate, kare me nipoul tur tar uelhirenin. \v 32 A iabene ger nasir propet e moko tenas nikaueke katongosin. \v 33 Ge God pe e de tar ualagoreih ueltebeir ge inggono pe a Godong tar uelhiarou. \p A puhonene a puhung mana tun tasir tamatang tagorong man, kare tosno tamata God gesir dedeil. \v 34 \x * \xo 14.34 \xt 1Ko 11.3; 1Ti 2.12\x*Te misiana king ueltupara pe inggeim tenas ualatutur Ju e kula pare, “O kuaha uakapa tun, ahik pah ra matotong tur mena kalekinaler lotu, kara hik pono pah ra matotong uahueis tar mene tagu me inete tar lotu. Gisina ra uangoul i kukulebanga tar nikaueken tar ualatut.” \v 35 Bo gete me inete ra marang ate uaiaisisin, gisina ra la turung dangata to uaia tonosio bulout iuma tonosio um. Ge a ualamatala tun pe tar kuaha tar menmene tar binakang lotu. \p \v 36 Ko uakekene tur nomana no uelhire God tamiuoum? Roono ko la pukume tamiuoum mes pahemiu? \v 37 \x * \xo 14.37 \xt 1Jo 4.6\x*Gete mai re kulain pare, a propet ue ke kale nitampopokoho to tar Iabena Dedeil, inggono pake bang paroko kompe pare, a inetenine ku bololagio tamiuoum e la tur tena ualatohor Tamata Noman. \v 38 Bo geta hikono pahe bang paroko tar puhon, God ahik pono pahe bang paroko tatanon. \p \v 39 Temaeit, tamiuoum ro uanotoug, malarantiehe tun tar hirehire uoum teil tono uelhire God misianar propet, ahik pah mung tur tane tasir tamata gera mene tar uelhireng gime uan. \v 40 Bo a mamang inetelik uakapa tun ra guata keipig tar niguatar kodkodoh, kara hagar uaia tun. \c 15 \s1 Na nitua tapokis Iesu Kristo \p \v 1 Ro uanotoug, inggo u marang uanamana huara puk tamiuoum toro Uelhire Uaia geku hire taueteio tamiuoum. Inggoum mung kale teil tang roon, karung tur uanono keip tun tang roon. \v 2 Doh roono ro Uelhire Uaia tero uaudeil tamiuoum, getung sanga dedeoum tar uelhire geku hiregio tamiuoum te gete kung tagorong mana pukuoum me inetenit ahik paha mana tar kikilangan. \p \v 3 \x * \xo 15.3 \xt Ais 53.5-12\x*Ge a haua pe ru kaleio, inggo u heir uain taninina tamiuoum. A puhene ter puhung uleik tun; Kristo ke mat tar niguata uasar eigigeig, ro hire teil pe no uelhire God. \v 4 \x * \xo 15.4 \xt Mat 12.40; Apo 2.24-32\x*Inggono ka keuin, kara uatua tapokisin, ke karuh baka per touonor marein, ro hire teil pe no uelhire God. \v 5 \x * \xo 15.5 \xt Mat 28.16-17; Luk 24.34\x*Inggono ke me uamakahain tang Pita, song tasir hangaul kara tang torik. \v 6 I muduhia song ke me uamakahaiono tar siokonor binaka tasir burehener tamatang tagorong man ke siauais tar 500ir tamat. O gisiamehe tasisina ra uangoul harahene daan, karo gisiamehe ka mata manas. \v 7 \x * \xo 15.7 \xt Apo 1.3-4\x*Song ke me uamakahain tang Jems, song tosno tamatang uakuakeluk uakapa tun. \v 8 \x * \xo 15.8 \xt Apo 9.3-6\x*Doh inggo ter uadouhina tasisina uakap, ku me banga tagu pono tatanono ngohina tar tamata geka poho koutin tena binak. \p \v 9 \x * \xo 15.9 \xt Epe 3.8; 1Ti 1.15\x*Ge inggo pe ter aposoulener tabo hangan, doh inggo ahik tun paha tamata uaia mara kila taguio pare, a aposoul, teeit inggo ku guatguata uasame tosno tamata God. \v 10 \x * \xo 15.10 \xt 2Ko 11.23\x*Bo tar nipoulur nang God ger hamhamas ke heirin totoguo, temaeit rung bangoum totoguo daana pare. Doh tar hamhamasonene ke heiriono totoguo ahik me inete ke uapekout tagu. Doh inggo ku kalekinalentiehe uaia uain tasisin, bo ahik puk pah tereg nitampopokoho katong. Inggo ku kalekinale keip kompe tar hamhamasene ke heirin God totoguo. \v 11 Temaeit, ahik me ineter giamehe siok getu hire taueto toro Uelhire Uaia ue gisin. Ter uleik tunur puh teene inggoum kung tagorong mana tun toro Uelhire Uaia king hiregieim tamiuoum. \s1 O tamata gera mat ra turung tua tapokis \p \v 12 Doh gete king hire tauete inggeim pare, Kristo ka uatua tapokis turin toro mat, doh ae maeit ra kular gisiamehe tamiuoum pare, o tamata geka mat ahik pah ra matotong tua tapokis? \v 13 Doh geta hikir mat pah ra matotong tua tapokis, Kristo ahikingua pono pah ka uatua tapokis turin toro mat. \v 14 Doh geta hik Kristo pah ka uatua tapokisin, a haua geking hire tauetegieim tamiuoum, ginin a tabo tengkanangua, kare siokonongua pono teremi nitagorong manoum. \p \v 15 Doh inggeim mi turung kouhungua pon, king bohboho pe tang God, teeit king hirhire tauete teil pe inggeim pare, inggono ke uatua tapokis tang Kristo. Doh geta hikir tamata pah ra matotong tua tapokis, God ahik pono pah ke uatua tapokis tang Kristo. \v 16 Doh geta hikir tamata gera mat pah ra matotong uatua tapokisis, Kristo, ahikingua pono pah ka uatua tapokisin. \v 17 Doh geta hik God pah ke uatua tapokis tang Kristo, remi nitagorong manoum tatanon a tabo tengkanangua, doh remi niguata uasaoum e moko dede. \v 18 Doh mais geka tagorong mana tang Kristo, doh ka mat, gisina ra turung heilingua. \v 19 Doh geting tagorong mana teil pukeimene daan ring uangoul pe tang Kristo, inggeim tering la turung tiomentiehe tunungua tasir tamata uakapa tun. \p \v 20 Bo toro mana tun Kristo ke mat, kare uatua tapokis God tatanon. Ter uakikilanganar kukuanan ka uamunain tas mais geka mat. Doh gisina ra turung tua tapokis pon. \v 21 \x * \xo 15.21 \xt Roum 5.12\x*Ge o mata pe ko pokos, teeit tar haua ke guatainir tamat. Ter siokono kompe a nitua tapokis ke pokoso pon, teeit ke guata uoum per tamat. \v 22 Ge o tamata uakapa tun pe ra mat, teeit tang Adam, bo tang Kristo, o tamata uakapa tun ra turung tua tapokis. \v 23 \x * \xo 15.23 \xt 1Te 4.16; UGO 20.5\x*Bo ra uatua tapokis kahakaha kompeis e lampeis hape ra uelture peha. Kristo tera uatua tapokis uakikilangain, song gete lahaon, song tes maisinguar nanon. \p \v 24 Tar binaka ke mamantouo Kristo tar mamang nitampopokoholikir nanar iaben, kara mamang nitampopokoholiking kauek, kara nitampopokoh, song re pokosor uadouhinar binak, kare heir tapokis Kristo tena kalekinaler toia tang God ge tamagigeig. \v 25 \x * \xo 15.25 \xt Mat 22.44\x*Kristo e toia e tuka tar binaka re siokor touahiua uakapa tun tosno uelmatan, kare ueih tane tasisin. \v 26 \x * \xo 15.26 \xt UGO 20.14\x*Doha uadouhina tunur uelmatana gera turung mamantouoin tero mat. \v 27 \x * \xo 15.27 \xt Ker 8.6\x*Ge no uelhire pe God geka boloing sioun o hire teil pare, “Ge God pe ke uamoko tar mamang inetelik i kukulebanga tar nikaueke tatanon.” Doh gine ro hire teil pe roono pare, “Tar mamang inetelik i kukulebanga tar nikaueke tatanon.” Inggon a kalahara tun pare, God ahik pahe matotong kale keipin, ge inggono pe teke uamoko tar mamang inetelik i kukulebanga tar nikaueke tang Kristo. \v 28 Gine ke guata peono tar puhonene tar tun Kristo katongompe re turung uamoko katongoin i kukulebanga tena nikaueke God, maeit e turung kaueke uakapa tunungua God tar mamang inetelik. \p \v 29 Doh geta hik me nitua tapokis, a hauar tengkana tar uahuhu tasir tamata geka mat? Ae maene ra uahuhuisir tamat geta hikir tamata pah ra matotong tua tapokis? \v 30 \x * \xo 15.30 \xt Roum 8.36\x*Doh ae maene ri heir katongo dedempesieig toro mat tar mamang binakalik? \v 31 O mat o lame totoguo tar mamang binakalik! Ro uanotoug, inggo u uamana tun, u uasala tunuio, karu uatakai tang Iesu Kristo ge nagi Tamata Nomaneig tar hauanine ke guatagiono tamiuoum. \v 32 Doh getu uelkoi keipo tasir inete roke i Epeses gera pepe teil tasir tamat, a hauangua ru turung kaleio? Geta hikir mat pah ra matotong uatua tapokisis, o uelhire song o mana tun ro kula pe pare, \b \q1 “Ein uamahmahurusieig, \q2 kari sipak geri mata pe inggeig roliuo.” \rq Aisaia 22.13\rq* \b \m \v 33 Ahik pah mung uamaluana ra bohosioum, “Gerung ueldokout keipioum tasir tamata uasa, gisina ra uasuasa tamiuoum o uia pe.” \v 34 Kale tapokis teremi ninamana tar haua rung tagorong manain, karung uanua tar niguataniner sa, inggo ku mene tar puhonene a nimatala uleik tamiuoum, teeit o gisiamehe tamiuoum ra tele harahampe tang God. \s1 A tukunun gera uatua tapokis turin toro mat \p \v 35 Bo me tamat e turung dangatampe pare, “Hapengua ra tua tapokis per tamata geka mat? Hapengua re turung baka per tukunusisin?” \v 36 \x * \xo 15.36 \xt Jon 12.24\x*A tuktukara tunumper puhung dangatono geto lebe ingga me tabtabuarar uatun, ahik pahe matotong tungara dedengua e mata tun bak, song re tungar. \v 37 Doh geto lebe ingga o lebe puk tar uatun, ahik paho lebe toro tukununa roono tun. \v 38 Bo God ke heir tar kukuananar mamang uatunalik ke kedanga manasa pe taninin. \v 39 O mamang inetelik a kahakahar singsingin, o tamat, o katiuo uakapa tun a giameh siok, o tetiau, karo ian. \p \v 40 Doha tukununang Heuen e moko pon, doha tukununang gane i kot. Bo a nimataiana pukur tukununang Heuen a giamehe siokompe tar nimataianar tukununang gane i kot. \v 41 A pisar a giamehe siokomper nimataian, doha bialok a giamehe siokompe. Doh tasir pitopit a giamehe siokomper mataian. Doh tanininar pitopit a kahakahamper nimataian. \p \v 42 Ter siokono sira tar nitua tapokis. A tukunugigeig ri uangoul keipin daana tar kot e mat, ra keuin, kare beng, song re turung tua tapokis keip tar timuhur nitua gere la dedengua. \v 43 \x * \xo 15.43 \xt Pil 3.20-21\x*Tar binaka ra keuinir tukununon ahik mena uiniator,\f + \fr 15.43 \ft Toro uelhireng Grik e hire pare, ‘ahik paha ueltadain’\f* bo tar binaka re tua tapokison e uoun tun tar uiniator. Tar binaka ra keuinir tukununon a maluan, bo tar binaka re tua tapokison e uoun tar nitampopokoh. \v 44 Tar binaka ra keuinir tamat, inggeig i banga puk tar tukununang gane i kot, bo tar binaka re tua tapokison, inggeig i banga tar tukununang Heuen. Ge a tukununang gane pe i kot e mok, doha tukununang Heuen e moko pon. \p \v 45 \x * \xo 15.45 \xt Uak 2.7\x*Ge no uelhire pe God o hire teil pare, “A uakikilanganar tamatane i kot, Adam, ka tuhain, kare pokos a tua.” Song ke pokosor uadouhinar Adam a tamata pon, inggono ter Iaben gere heir tar nitua. \v 46 A tukunun gere la tur i Heuen ahik pah teke pokoso uakikilang a tukunun gere la tur i kot ke pokoso uakikilang song a tukununang Heuen. \v 47 A uakikilanganar tamat, Adam ka tuha keipin toro uououng gane i kot, bor tang giameher Adam ke la tur i Heuen. \p \v 48 Maisir peng gane i koto ra misiana sirampe tang mai geka tuha turinane i kot, doh maisir peng Heuen ra misiana sirampe tang mai ger peng Heuen. \v 49 Doh gine daan inggeig te misiana tang Adam ger peng gane i kot, bo inggeig puk i turung misiana sira tang Adam ger peng Heuen. \p \v 50 Ro uanotoug, inggo u kulkula pare, a singsingin, doha deuating ahik pahe matotong kale inete to tagu tar Nitoiar nang God, a inete ger beng ahik pahe matotong kale inete to tar inete gere tua dede. \v 51 \x * \xo 15.51 \xt Mat 24.31; 1Te 4.15-17\x*Ualongoro uaia tun tar puhung uelhirener ouoouo ru uakalaharaio tamiuoum. Ahik pah inggeig uakapa tun ri siokor mat, bo inggeig uakapa tun ra turung uapalihisieig. \v 52 A uapalihon e pokoso geto kaling uadouh manasa ro tuil. Doh geto kaling manasa roon mais geka mat ra turung tua keip tar timuhur tukunus, doh inggeigener tua ra turung uapalaih ponosieig mari tua dedengua. \v 53 \x * \xo 15.53 \xt 2Ko 5.4\x*A tukunun gere mat e turung uapalihilain tar haua gere la tua dedengua, doha haua gere beng e turung uapalih tar inete gere moko dedengua. \p \v 54 Temaeit gete pokoso manasanin, a tukunun gere mat e uapalih tar tukunun gere la tua dedengua, song re la mana tunur puh geka boloin tono uelhire God pare, \b \q1 “O mat ka pehuarain!” \rq Aisaia 25.8\rq* \q1 \v 55 “O mat, ia karein ro binopo ko guataia? \q2 O mat, ia karein ro uelhungumua gero uelpisir?” \rq Hosea 13.14\rq* \b \m \v 56 \x * \xo 15.56 \xt Roum 7.13\x*Bo ro uelhung gero uelpisir gero nasir mat roono ter niguataniner sa. Doh na nitampopokohor niguata uasa ter ualatut. \v 57 Bo a niuaha kompe e la tang God ke heir peha tenagi Tamata Nomaneig Iesu Kristo ke me uoum keip pe tagigeig toro binop. \p \v 58 Temaeit tamiuoum ro uanotoug mung tur uanono dede, ahik pah mung uahue me inete re ualilio tamiuoum, heir katongo nomana tunusioum tena kalekinaler Tamata Noman. Ge inggoum pe mung ate pare, nami kalekinaleioum tar Tamata Noman ahik paha tabo tengkan. \c 16 \s1 A mani ka uelbakeig gere la tasir tamat i Jerusalem \p \v 1 \x * \xo 16.1 \xt Roum 15.25-26; 2Ko 8.1-9\x*Gine daan inggo u marang mene baka tamiuoum tar mani geri uelbakesieig gere la tasir tamatang lotu i Jerusalem. Inggoum pakung guata sira ku ualatoho peo tasir tamatang lotu i Galesia. \v 2 Tar mamang uakikilanganar marein tar uik inggoum kahakah mung uamoko sioko manasampe me giniameher mani gekung kale turig tar haua kung uabulauaig, karung uamoko toto tanik, maeit getu lameo ahik baka poluk me kale hahai. \v 3 Song getu me pokoso, inggo u me heir tar bolobol e uahire teil tar mamang inetelik tar puhonene, inggo u me turung heir tas mais gekung uamatotosioum tar keip taninin menia tenami manioum. \v 4 Bo geta uiaono totoguo tar la tagu tasisin inggeim mi siokor la tokah. \s1 A nidangatar nouguo katong \p \v 5 \x * \xo 16.5 \xt Apo 19.21\x*Inggo u me turung banga tamiuoum i muduhia getu uakapa baka tar pang uan i Masedonia, ge inggo pe ku kaleuatoro manasa tar la. \v 6 \x * \xo 16.6 \xt Roum 15.24\x*Doh gete hapeon inggo u uangoul keip sikoro baka tamiuoum me sikin ue u uangoul e tuka gete kapar binakang pang rom. Maeit rung pouloum totoguo tenag nila ru lang lain. \v 7 Inggo ahik pahu malara tar me tur baka puk tamiuoum, karu tapokis. Bo inggo u malarantiehe tun tar me uangoul keip me puhung barah gete uahuer Tamata Noman. \v 8 Bo inggo u uangoul bakane i Epeses e tuka tar Pentikos. \v 9 \x * \xo 16.9 \xt Apo 19.8-10; 2Ko 2.12\x*Ge gane pe ka uatakapuka tun totoguo tar kalekinale keip tasisin, doho burehe tunur tamata ra malar, karo burehe ponompe ra tur tane totoguo. \p \v 10 \x * \xo 16.10 \xt 1Ko 4.17\x*Doh gete me pokoso Timoti tamiuoum, ahik pah mung uasokoro tatanono tar binaka re uangoul tagu tamiuoum, ge inggono pe e guata tena kalekinaler Tamata Noman misiana totoguo. \v 11 \x * \xo 16.11 \xt 1Ti 4.12\x*Temaeit ahik me tamata re banga uasa tatanon. Heirime tatanono totoguo e la keipime toro hiarou mare me pokoso uaia tunono totoguo. Inggo u pepe uangoul tunumpe tatanon e la keipime mo gisiameher tamata gera tagorong mana tang Kristo. \p \v 12 \x * \xo 16.12 \xt 1Ko 3.6\x*Doh uanotougigeig Apolos, inggo ku kula uapopokoho tun tatanono tar la tagu toso uanotougigeig geta me banga tamiuoum. Bo ahik pukumpe pahe malara tar lame gine daan e la uoumumpeme gete kaein mena binak. \s1 A uadouhinar men \p \v 13 Mu uala dede tar matamiu. Tur uanono keip dede tar nitagorong man misiana tar tamata ger tampopokoh, kara ongongol. \v 14 Mu uamoko tun tar nimalauelhir tar mamang inetelik rung guataig. \p \v 15 \x * \xo 16.15 \xt 1Ko 1.16\x*Inggoum mung ate tang Stepanas, doh tasir tamatang tena umon? Gisina tesir uakikilangar tamata ka uapalih, kara tagorong mana tang Kristo i Akeia, kara heir katongois tar kalekinale tar poul tosno tamata God, doh inggo u kula uapopokoho tun tamiuoum ro bung kaloug, \v 16 tar ueltada uaia tun, karung uakeluk tasir tamata gera kalekinale sira pare, kare tas mais gera kalekinalentiehe pono tasisin. \v 17 Inggo u uaha tun ka me pokoso pe Stepanas, Potunatas, doh Akaikus, teeit gisina teka kale uahiua manasa tar mamang inetelik ahik peoum pah kung me siokor pokos. \v 18 Gisina teka me uatampopokoho tar iabeiguo, doh tar iabeimiuoum pon. Bang paroko tun tasir tamata sira pare. \s1 A meneng uadouh keip tar niuah \p \v 19 \x * \xo 16.19 \xt Apo 18.2,18,26\x*O tamatang lotu uakapa tun tar pang Esia ka heir tenas niuaha tamiuoum. Akuila me Prisila kura heir tenasira niuaha tamiuoum tar Tamata Noman menia tasir tamata gera uoto lotu to tonosio um. \v 20 Doho uanotougigeig uakapa tunusine ka heir pono tenas niuaha tamiuoum. Uelbuak katongosioum i lolono tun tar koloumiu. \p \v 21 Inggo Poul ku bolo katongo tun tar puhung uelhireng uahananine tamiuoum. \p \v 22 \x * \xo 16.22 \xt Gal 1.8-9; UGO 22.20\x*Mai ge ahik pahe malauelhir tar Tamata Noman uamaluana tatanono gere birin. Lame! Nagi Tamata Nomaneig. \p \v 23 Na hamhamas nagi Tamata Nomaneig Iesu e moko tamiuoum. \p \v 24 Reg nimalauelhiro e la tamiuoum uakapa tun tang Iesu Kristo. O mana tun.