\id ACT - Numanggang NT (with Gen, Ex, Ps) [nop] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2017) \h Aposel \toc1 Aposel heki’walaŋ kwanai diniŋ kahat Lukdi youkuk \toc2 Aposel \toc3 Ap \mt1 Aposel heki’walaŋ kwanai diniŋ kahat Lukdi youkuk \imt1 Yodakale Mede \ip Aposel’walaŋ pepa yoŋ adi Lukdi Jesu Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ youkuk wondiniŋ diki. Pepa yendi Aposel eŋ metam Jesu Kilisto nadisukilitimiŋgiŋ adi Bepaŋ’walaŋ Uŋgoniŋ Munabulidi Pentikos nai gineŋ fooŋ fotokoyemiŋa miŋ ikiliti tiyembune Jesu’walaŋ Mede Momooŋ Jelusalem yokwet mebineŋ uŋgoŋ tububihilaŋa yohautaune Judiya kwetneŋ, Samaliya kwetneŋ eŋ Galili kwetneŋ wooŋ dapmaaŋ kwet wapum yendiniŋ dikineŋ usuwaguk wondiniŋ kahat (Fiye 1.8). Ala woŋadi Jesu Kilisto’walaŋ Kayoŋbopdi nadisukiliti foloŋ fafaŋeeŋ hatidok ninindidimelak. Tiŋa Lukdi indiŋ maaŋ youla yodakaleguk. Bepaŋdi yofolok Isilaehi metam dut tuguk u Jesudi kwanai tuguk kaŋ metam nediyeŋ adi kelegiŋ adi’walaŋ hatihatihik gineŋ mintadakaleguk. \ip Aposel hekidi Jesu Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ yohautagiŋ wondiniŋ mede kahat u kanene daŋiniŋ lufomkulitniŋ mintaiŋ. (1) Jesu kunum gineŋ loune mihiŋiye adi Jelusalem uŋgoŋ muniniŋ hatilune Bepaŋ’walaŋ Uŋgoniŋ Munabulidi fooŋ miŋ ikiliti tiyembune Jesu’walaŋ Mede Momooŋ Jelusalem yokwet mebineŋ uŋgoŋ tububihila fafaŋeeŋ yohautaune Jesu’walaŋ Kayoŋbop tububihila mintaguk. (2) Agaŋ Kanahan kwetneŋ wanaŋ hautadapmaguk. (3) Uŋaniŋ hauta hinek tiŋa Meditelenien kwetneŋ hautadapmaaŋ wooŋ Loma yokwet wapumneŋ usuwaguk. \ip Nemek wapum hinek adi indiŋ. Bepaŋ’walaŋ Uŋgoniŋ Munabulidi fooŋ miŋ-ikiliti tiyembune Jesu Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ u biyagoŋ eŋ folooŋ hinek fuliŋgoŋ yobune metamdi u nadiŋa welehik tubutakale hinek tiŋa Jesu nadisukiliti hinek timiŋgiŋ. Tiŋa Jesu’walaŋ Kayoŋbop mintagiŋ. Unduŋ tiŋa yegiŋ e Kayoŋbop nehi welekubugoŋ eŋ kiulihi tiŋa Wapumnik Jesu Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ yohautaune kwetkwet hautaaŋ udapmaguk. \iot Aposel’walaŋ mede diniŋ yohebet \ili Fiye 1 Jesudi metamŋŋiye yeniŋkilitiŋa kunum foloŋ loguk \ili Fiye 2 Uŋgoniŋ Munabulidi fotokoyemguk \ili Fiye 3-7 Jelusalem yokwetneŋ Mede Momooŋ yohautagiŋ \ili Fiye 8-12 Judiya eŋ Samaliya kwetneŋ Mede Momooŋ yohautagiŋ \ili Fiye 13-14 Pol adi Banabas dut Yesu wou yohautade ugumuk \ili Fiye 15-18a Pol adi Sailas dut Yesu wou yohautadok uune nai lufom tuguk \ili Fiye 18b-20 Pol adi Yesu wou yohautadok uune nai lufomkulitniŋ tuguk \ili Fiye 21-26 Pol adi Yelusalem usuwaune honeeŋ yot fafaŋeniŋ gineŋ kamegiŋ \ili Fiye 27-28 Pol adi muwage wapum foloŋ looŋ Lomade uguk \c 1 \s1 Jesudi Munabuli kameyembu fowaakdok gigitmede yeniŋguk \p \v 1 O notne Teopilo, nu pepane timeŋ youkutneŋ\f + \fr 1:1 \ft Luk adi pepa lufom youkuk. Koom Jesu’walaŋ kahat youkuk adi ‘Luk’ yoyam. Eŋ yoŋ adi Aposel heki’walaŋ kahat youkuk.\f* uŋoŋ adi Jesudi kwanai tiŋa metam yenindidimeeŋ hatigene kunum gineŋ loguk wondok youkut. \v 2 Kunum gineŋ mu looŋ kwetfoloŋ hatiŋila Uŋgoniŋ Munabulidi Jesu tubulodaune Aposel heki yehidaneeŋ kwanai titiŋdok yenindakaleguk. \v 3 Unduŋ tiŋa hatiŋa Jesu kumuŋa kaikaaŋ pilakuk nai uŋaniŋ tububihila helebufa 40 wondok tuwot agaŋ kumuŋ gineniŋ kaikaaŋ pilakukdi hatilak unduŋ nadidok yoŋa Aposel heki nai fee hinek mintayemguk. Mintayemiŋa Bepaŋ’walaŋ namanda foloŋ Hatihati Uŋgoniŋ wendok yeniluguk. \p \v 4 Naininde Aposel heki dut nanaŋe noŋgoŋ naaŋ yeniŋguk, “Hidi Jelusalem kwet pilap mu bikabuŋa uneeŋ, iŋgoŋ hatibune Bepaŋdi nemek hamdok yofafaŋeguk haniŋgut u hambaak kaŋ uneeŋ. \v 5 Jon adi Imeyout u ime hinekdi youhamguk, iŋgoŋ helebufa lufom-kabe dapmaune Uŋgoniŋ Munabulidi youhambaat.” \s1 Jesudi mede yonadi tubudapmaaŋ kunum foloŋ loguk \p \v 6 Aposel heki Jesu dut bopnegiŋ nai uŋaniŋ indiŋ ninadigiŋ, “Wapum, du kobuk me kwet noli widihiŋa yabudokodok saŋiniŋ u Judame heki inditok kotigoŋ be nimbeŋ?” \p \v 7 Unduŋ niŋgiŋ kaŋ Jesudibo yeniŋguk, “Nemenemek hogohogok nai deniŋ hinek mintaneeŋ u hidi nadidok tuwot moŋ, Baŋdi hogok nadilak. \v 8 Hidi adi Uŋgoniŋ Munabuli’walaŋ saŋiniŋdi hehitubu-kilitibune Jelusalem maneŋ, eŋ Judiya maneŋ, eŋ Samaliya maneŋ, eŋ kwet wapum yeŋ dikineŋ nutok sigiyakadi tineeŋ.” \p \v 9 Mede unduŋ yodapmaaŋ loguk kaŋ yakakuwatune mulukwaŋdi buŋa tumulune kunum gineŋ loguk. \v 10 Loune mihiŋiye adi kunum gineŋ uŋgoŋ hakakuwalune lohebiguk kaŋ kunumnehi me lufom tinahukut fafau tugumuk adi uŋgoŋ mintaaŋ yali yeniŋgumuk, \v 11 “Galilihi mewoi, hidi kunum gineŋ maŋgoŋde yadiweiŋ? Hidi Jesu i lolak kaiŋ undiniŋgoŋ hinek kotigoŋ udaneeŋ baak.” \s1 Judas’walaŋ kwelikoŋ titiŋdok me niŋ tubumintagiŋ \p \v 12 Unduŋ yenimbune Oliwa Tuwai bikabuŋa kotigoŋ Jelusalemde\f + \fr 1:12 \ft Kwet u 1 kilomita wondok tuwot.\f* wooŋ \v 13 yotmaaŋ niŋ koom hakiŋneŋ uŋgoŋ fooŋ Pita, Jon, Jems, Endulu, Filip, Tomas, Batolomi, Matiyu, eŋ Jems Alifiya mihiŋiŋ, Saimon Selot, tiŋa Judas Jems mihiŋiŋ, \v 14 adi welekubugoŋ tiŋa Jesu miŋ kwayaŋ eŋ tam noli, adi maaŋ feŋ tagiŋ undugoŋ Bepaŋ ninadi kwanai ila tigiŋ. \p \v 15 Helebufa lufom-kabe dapmaune metam nadisukilitihinit 120 adi bopneune Pitadi pilali indiŋ yoguk, \v 16 “Me notneye, koom Uŋgoniŋ Munabulidi Dewit nimbune Youkudip Mede gineŋ yohautaguk wendok tuwot biyagoŋ hinek Judasdi memik talitimeŋ tiyembune wooŋ Jesu honegiŋ. \v 17 Judas adi mebop indi hatiyam gineniŋ kwanai noŋgoŋ titiŋdok iŋgoŋ unduŋ tuguk.” \v 18 (Judasdi kwanai hogoli u tuguk wondiniŋ muneeŋdi kwet faki-kabe niŋ tuwagiŋ. Tuwaune Judas adi kwet tuwa tigiŋ foloŋ maŋ kaba tawaaŋ kumoi miŋgilaŋgoŋ labudapmagiŋ. \v 19 Unduŋ tuguk kaŋ metam Jelusalem maaneŋ itougiŋ adi mede u nadiŋa kwet tuwagiŋ u wou nehi’walaŋ mede foloŋ Akeldama yogiŋ, u mebi Naŋgat Kwet.) \p \v 20 Pitadi kotigoŋ indiŋ tomboyoula yeniŋguk, “Koom Youkudip Mede gineŋ Kap indiŋ youkiŋ, ‘Adi yolineŋ nebek nemu ilaak, yoli adi hogok yalaak.’ Eŋ indiŋ maaŋ youkiŋ, ‘Adi kwelikoŋ u nebek niŋ nindapmaune tibaak.’ \v 21-22 Unduŋ doktiŋa nebek niŋ adi indi nihitomboyoula Wapum Jesu pilapilatŋiŋdok sigiyakadi timimbaak, me woŋ adi indi’walaŋ bopnik gineniŋ, ala koom Jesu dut yaugumun eŋ Jondi Imeyout mede yoguk uŋaniŋ tububihila hatitalabubuyeŋ Jesu binibuŋa kunum gineŋ loguk u agaŋ kaguk, adi kedem tibaak.” \p \v 23 Unduŋ yoŋa me lufom yehitubu-mintagiŋ, me niŋ Josep, wou noli Basabas niyagiŋ agaŋ wou noli Yusto, eŋ me noli wou Mataiyas. \v 24 Meyat u yehitubu-mintaaŋ yapmeeŋ Bepaŋ indiŋ ninadigiŋ, “Wapum, du metam’walaŋ nadinadihik hogohogok kadapmalaŋ doktiŋa meyat lufom yendi’walaaniŋ nediyeŋdi \v 25 Judas’walaŋ kwelikoŋ tiŋa Aposel noli nihitubu-lodaaŋ du’walaŋ wohoge yohautaneem u ninimbu kanim. Judas adi kwanai u agaŋ bikabuŋa hamdok gigit tuguk.” \v 26 Unduŋ ninadidapmaaŋ kusek lufom moŋgokiŋ, niŋ muniŋgoŋ niŋ kweheyeniŋ, moŋgola indiŋ yogiŋ, me nediyeŋ kusek kweheyeniŋ hamanewek adi Aposel yehitomboyoulek. Unduŋ yoŋa me niŋdi kohoŋ gineŋ boihebiŋa yakuk kaŋ Josep adi looŋ muniŋgoŋ hamaneguk doktiŋa Mataiyasdi Aposel noli yehitomboyoukuk kaŋ kotigoŋ 12 hatigiŋ. \c 2 \s1 Uŋgoniŋ Munabuli kameune fooŋ metam nadisukilitihinit fotokiyemguk \p \v 1 Judame heki’walaŋ hinamuni Pentikos yoyagiŋ, nai tubune me Jesu nadisukilitimiyagiŋ hogohogok buŋa noŋgoŋ yotmaaŋ kubugoŋ gineŋ bopneeŋ ikiŋ. \v 2 Ila nadilune nemek niŋ kunum foloŋ fifiŋ dabugoŋ fotoguk, fooŋ buŋa wooŋ yot bop tiŋa hakiŋneŋ fooŋ gigilitŋiŋdi tuwot tubune ila \v 3 kalune kudumebem nabugoŋ mintaaŋ tawaaŋ wooŋ mehinek ikiŋ indigoŋ yehiwehemikuk, \v 4 kaŋ Uŋgoniŋ Munabulidi welehik maaneŋ fotokooŋ yehitubu-lodaune mede mu nadiyagiŋ u yogiŋ. \p \v 5 Kaŋ Judahi Youkudip Mede tagimneeŋ keleyagiŋ adi yokwet wapuhi kwetkwet haliuguk indigoŋ tuwot bugiŋ, buŋa Jelusalem uŋoŋ hatigiŋ. \v 6 Ala mede wapum unduŋ totubune nadiŋa metam buŋa bopneeŋ metam nadisukilitihinitdi mede uŋgoniŋ uŋgoniŋ fee hinek yobune nehi’walaŋ medehik molomolom gineŋ nadiŋa \v 7 yabune beweniŋgoŋ hinek tuguk. U yabuŋa yogiŋ, “Mewoi i Galilihi \v 8 iŋgoŋ dediŋ tiŋa indi’walaŋ mede unduŋ yoiŋ? \v 9 Indi adi Patiya, Midiya, Ilam, eŋ Mesopotamiyahi, tiŋa Judiya, Kapadosiya, Pontas, Esiya, \v 10 eŋ Filigiahi tiŋa Pamfiliya, Isip, Libiya kwet wapum maaneŋ Sailini ilune yokwet magimagineŋhi, tiŋa Loma, Kilit, eŋ Alabiyahi. \v 11 Indi Judame tiŋa me noli Bepaŋ’walaŋ feknit mokit heki Judahi’walaŋ titiŋhik keleŋ tam, iŋgoŋ dediŋ tiŋa inde’walaŋ medenik molomolom indigoŋ hinek Bepaŋdi nemek momooŋ tinimguk wendok yobu nadiyam?” \p \v 12 Unduŋ yoŋa boho tiŋa kiyonadi tiŋa indiŋ yogiŋ, “Kei, maŋgoŋ tiŋa indiŋ toiŋ!” \v 13 Kaŋ nolidi yenimpekit tiŋa indiŋ yogiŋ, “Mewoi i ime fafaŋeŋ naŋit tiŋa mede unduŋ hinek toiŋ.” \s1 Pitadi Bepaŋ’walaŋ kigili mede folooŋ mintaune mebi yodakaleguk \p \v 14 Unduŋ yogiŋ kaŋ Aposel heki adi pilali yali Pitadi metam indiŋ yenihautaguk, “Judame heki eŋ metam Jelusalem itowiiŋ, hidi magi kametnadi tineŋ kaŋ nemek i mintalakdok mebi hanindakalewe nadineŋ. \v 15 Metam i ime fafaŋeniŋ mu naŋit, i 9 kilok haniŋ.\f + \fr 2:15 \ft Judahi’walaŋ titiŋ adi indiŋ hatuguk doktiŋa unduŋ yeniŋguk. Adi 9 kilok haniŋ hogohogok ninadi kwanai tagiŋ. Nai undineŋ ime fafaŋeniŋ mu nayagiŋ.\f* \v 16 Nemek polofet Joeldi koom youkuk u agaŋ mintalak. \v 17 Indiŋ youkuk, ‘Bepaŋdi nai wapum dulalune indiŋ tibaat yoguk, \q1 “Nu Uŋgoniŋ Munabuline u metam hogohogok ugoloyembene wapmihihiye adi nu’walaŋ kigili medene yohautaneeŋ eŋ mekuyahi adi nemek lihine gineŋ nabugoŋ mintayembu kaneeŋ, eŋ me kilitihi adi lihine tineeŋ. \v 18 Na’walaŋ tipilapilaye-metamneye adi maaŋ nai uŋaniŋgoŋ Munabuli ugoloyembaat kaŋ nu’walaŋ kigili medene yohautaneeŋ. \v 19 Eŋ foloniŋ kunum foloŋ kudi tibaat eŋ kwetfoloŋ iŋoŋ nemek mu mintadok u tibe mintaneeŋ, naŋgat mintawaak kaŋ kudup daune mupmuk gouyeniŋ lowaak, \v 20 eŋ mele mambip tibaak kaŋ muyakip naŋgat nabugoŋ gimindawaak kaŋ Wapum’walaŋ nai wapum saŋiniŋnit tiŋa holiholiŋenit mintawaak. \v 21 Unduŋ mintaune nebek niŋ Wapumdi tubulodadok ninadiwaak adi kedem tubulodawaak.”’ \p \v 22 “Juda me heki, nu hanimbe nadineŋ, Jesu Nasaletniŋ adi Bepaŋ’walaŋ saŋiniŋ foloŋ kudi mebimebi mehinekdi mu titiŋ u agaŋ miŋgoŋ tubune kaŋ nadigiŋ, \v 23 eŋ koom nadihebet tuguk u agaŋ Jesu hidi kohohik foloŋ kameune me kadakaniŋ titiŋdi hehitubu-lodaaŋ koloŋdabek foloŋ ulukumuŋgiŋ. \v 24 Iŋgoŋ kumuŋ diniŋ saŋiniŋŋiŋ tuwot moŋ dokti Bepaŋdi kumuŋ’walaŋ saŋiniŋ ulatifooŋ tubupilakuk. \v 25 Wondoktiŋa Dewitdi Jesudok indiŋ yoguk, \q1 ‘Nu Wapum helemahelemaŋ hebetne foloŋ yalune kalat, eŋ adi yamaiŋgoŋ hatilak doktiŋa nu kadakaniŋdi mu nehitubu-kadakawaak. \v 26 Unduŋ doktiŋa mede nadifo foloŋ yolat, nu me fafaŋeŋ moŋ, kumuŋ tibaat iŋgoŋ Bepaŋ adi nehitubu-lodaaŋ kumuŋ kwetneŋ mu binabaak. Adi nehitubu-pilalaak doktiŋa Bepaŋdok nadinadi hogok hatilat. \v 27 Bepaŋ, du’walaŋ kwanai-mege bikabune kwetfoloŋ meyotneŋ iŋoŋ mu bitakawaak. \v 28 Hatihati fofooŋ diniŋ talik agaŋ nanindidimeguŋ doktiŋa hebeke foloŋ nadifo wapum hinek tibaat.’ \p \v 29 “Notneye, nu Dewit papanik’walaŋ mede hebiniŋ hanimbe nadineŋ. Adi agaŋ kumumbune wenefulagiŋ kaŋ adi’walaŋ sitŋiŋ u agaŋ kanadiyam ale indiŋ yolat. \v 30 Adi polofet ala Bepaŋdi mede yofafaŋe timiŋa yalakiŋiŋ niŋdi Mapme Wapum mintaaŋ Dewit ne ikuk undugoŋ ilaak yoŋa nindapmaŋ tuguk. \v 31 Kaŋ Dewit adi kougoŋ Bepaŋdi nemek tibaak u kanadiŋa Kilisto’walaŋ pilapilatdok indiŋ yoguk, \q1 ‘Adi meyotneŋ mu bikabune hatibaak eŋ folooŋ bom gineŋ mu hali bitakawaak.’ \p \v 32 “Bepaŋ adi Jesu agaŋ kaipmuŋ tubupilakuk kaŋ indi mede biyagoŋ wondok sigiyakadi tam. \v 33 Adi agaŋ Bepaŋdi tubupilali nagilooŋ kohoŋ didimeniŋneŋkade kameeŋ mede yofafaŋe tuguk undugoŋ Uŋgoniŋ Munabuli mimbune kahileguk. Kahileeŋ kamenimbu folak doktiŋa nemek kaŋ nadiiŋ yoŋ adi Jesudi kamenimilak. \v 34 U Dewit kunum foloŋ loguk adi mu tuguk, adi yadi indiŋ yoguk, \q1 ‘Bepaŋnedi nu’walaŋ Wapumnedok indiŋ niŋguk, “Kohone didimeniŋneŋkade iŋandiŋ ileŋ \v 35 kaŋ memikgeye hogohogok kayo uloloŋ unduŋ kayoge falipmeŋ yapmewaat.”’ \p \v 36 “Judahi metam, hidi indiŋ hinek nadineŋ. Hidi Jesu ulukumuŋgiŋ iŋgoŋ me uŋakoŋ Bepaŋdi Wapum eŋ Kilisto kambiyatnimguk.” \s1 Metam feedi wele tubutakale tubune Imeyout tiyemgiŋ \p \v 37 Pitadi unduŋ yenimbune metamdi mede u nadiŋa dediŋ titiŋdok yoŋa Pita eŋ Aposel noli yeninadigiŋ. “Notniye, indi dediŋ tinim?” \p \v 38 Unduŋ yogiŋ kaŋ Pitadi yeniŋguk, “Hidi hide, molomolom hinek kadakaniŋhik sigilulum tiyemiŋa buŋa Jesu Kilisto wou gineŋ Imeyout tubune Bepaŋdi kadakaniŋhik kedem tumolokuhamuŋa Uŋgoniŋ Munabuli ugolohambek. \v 39 Gigit woŋ adi hiditok tiŋa wapmihihiyedok eŋ metam neeŋ kweetniŋ hatiiŋ, nebek Bepaŋnikdi netok gigit kutiyenilak aditok yofafaŋe tugukdi tilak.” \p \v 40 Pitadi mede fee yeniŋa yenindokooŋ mede indiŋ yeniŋguk, “Hidi me kadakaniŋ tiiŋ u mu yehikeleŋ taneeŋ. Adi kougoŋ Bepaŋdi kibikoŋ yembaak.” \p \v 41 Unduŋ yobune metam feedi mede u nadisukilitiŋa buŋa Imeyout tigiŋ kaŋ melenai wondok metam feedi Jesu’walaŋ kayoŋbop gineŋ yehitomboyoulu yokunathik 3 tausen tuguk. \v 42 Metam unduŋ tiŋa Aposel heki’walaŋ mede nadigalikaaŋ buŋa bopneeŋ welekubugoŋ tiŋa Bepaŋ ninadiŋa Dumuŋ nayagiŋ. \s1 Metam nadisukilitihinit adi welekubugoŋ hinek tiŋa hatigiŋ \p \v 43 Unduŋ tiŋa Aposel hekidi kudi fee hinek tubune metamdi u yabuŋa nadiune uŋgoniŋ hinek tuguk. \v 44 Metam nadisukilitihinit adi tomboyoula welekubugoŋ tiŋa bopneeŋ welesiloŋ foloŋ bomboŋhik kibikibi tiŋa hatigiŋ. \v 45 Bomboŋhik noli tuwadok boiune metam nolidi buŋa tuwaune muneeŋ moŋgola dane tagiŋ. \p \v 46 Helemahelemaŋ Siloŋyotneŋ bopneyagiŋ eŋ yohineŋ noŋgoŋ bopneeŋ welesiloŋ tiŋa nanaŋe nadifo foloŋ naaŋ \v 47 Bepaŋ niutumbayagiŋ. Kaŋ metam nolidi yabuŋa nadiune utumba tuluguk. Unduŋ tubune helemahelemaŋ Wapumdi metam gitipmuhi yanagila yehitomboyoutuguk. \c 3 \s1 Pitadi Jesu wou foloŋ me niŋ kayoŋ kadakaniŋ tubukedebaguk \p \v 1 Heleniŋ Pita dut Jon adi 3 kilok tebele Bepaŋ ninadidok Siloŋyotneŋ fode ugumuk. \v 2 Wooŋ talik yeme wou Momooŋ, uŋoŋ wooŋ me niŋ kayoŋ kadakaniŋ kagumuk. Adi undiniŋgoŋ mintaguk doktiŋa helemahelemaŋ noliŋiyedi nagi wooŋ uŋgoŋ kameune metam noli buune muneeŋdok nayo ila tuluguk. \v 3 Ala Pita dut Jon ugumuk kaŋ yabuŋa nemek neeŋbe mindemek yo yeninadiguk. \p \v 4 Kaŋ meyat adi uŋgoŋ yaliŋa kahohoŋe tiŋa Pitadi indiŋ niŋguk, “I nibeŋ,” \v 5 kaŋ me u meyatdi nemek neeŋbe minde niyamuk yoŋa yabuguk. \v 6 Kaŋ Pitadigoŋ koti indiŋ niŋguk, “Nu muneeŋne nemoŋ, iŋgoŋ nemek niŋ kame hatilat uŋak gambit. Jesu Kilisto Nasaletniŋ adi wou foloŋ ganilat, pilali talik yaweŋ.” \p \v 7 Unduŋ niŋa kohoŋ didimeniŋdi honeune me u kayoŋ didimeune pilakadoŋa yali uŋambuŋat tuguk. \v 8 Unduŋ tiŋa wooŋ tatakula Bepaŋ niutumbaaŋ meyat dut Siloŋyotneŋ noŋgoŋ fogiŋ. \v 9 Foune metam uŋoŋ hakiŋ adi me kayoŋ kadakaniŋ u kakiyondaaŋ yogiŋ, \v 10 me i Yeme Momooŋ gineŋ ilaŋa bomboŋdok nayo tilak i detiŋa buŋa tatakula Bepaŋ niutumbalak, yoŋa boho tigiŋ. \s1 Pitadi Siloŋyot gineŋ Jesu’walaŋ mebiŋiŋ yenindakaleguk \p \v 11 Unduŋ tulu me kayoŋ kadakaniŋ adi Siloŋyot walanda niŋ, Solomon diniŋ yoyagiŋneŋ, Pita dut Jon yohonekiliti tiŋa yatune metam adi boho tiŋa kiyaneeŋ Pita heki yakiŋneŋ uune \v 12 Pitadi indiŋ yeniŋguk. “Isilaehi metam, hidi maŋgoŋde nemek yendok boho tiŋa nibuhohoŋe tiiŋ. Indi inde’walaŋ titiŋ kedem be saŋiniŋnik foloŋ mu tide me i utumbalak. \v 13-14 Yadi Abalaham, Aisak, Jekop, eŋ papaniye adi’walaŋ Bepaŋdi tipilapilaye-meŋiŋ Jesu wou niŋa tiloloŋdok tubukedebaŋak. Iŋgoŋ hidi koom Jesu moŋ niŋa mikme heki kohohik foloŋ kameune nagi wooŋ mede gineŋ kamegiŋ. Kaŋ Bepaŋ’walaŋ Me Uŋgoniŋ, me didimeniŋ i Pailatdi bikabudok yoguk iŋgoŋ hidi gigine tiŋa Pailat nimbune me kadakaniŋ titiŋ u bikabu uune \v 15 Hatihati Molom i ulukumuŋgiŋ. Iŋgoŋ mindaŋ Bepaŋdi kumuŋ gineniŋ tubukaikaguk, kaŋ kobuk indi folooŋ kaŋ nadisukilitimiŋa keleyam, \v 16 adi’walaŋ saŋiniŋ foloŋ tubukedebamut. Nemek i tide kaŋit adi nadisukilitinik Jesu’walaŋ hatak doktiŋa kwanai i tumut. Kaŋ Jesu wou foloŋ me i utumbaŋak. \p \v 17 “Unduŋ doktiŋa notniye, nu indiŋ hanimbit. Hidi talitimeŋhiye dut Jesu adi Bepaŋ’walaŋ Kilisto u mu nadidakaleeŋ ulukumuŋgiŋ. \v 18 U agaŋ koom Bepaŋdi polofet yenimbune Kilisto folofigita nadiwaakdok yotabugiŋ doktiŋa hidi unduŋ tigiŋ, kaŋ mede wondi undugoŋ mintaguk. \v 19 Ale hidi kadakaniŋhik sigilulum tiyemiŋa Bepaŋ’walaŋkade uune adi kadakaniŋhik tumolokuhambune welehik lodawek. \v 20 Unduŋ tubune Jesu, Bepaŋ ne hiditok Kilisto nindapmaguk, u kamehambu baak. \v 21 Ala adi kunum gineŋ uŋgoŋ hatitauyeeŋ koom Bepaŋ’walaŋ polofet hekidi yogiŋ unduŋ, naiŋiŋ foloŋ kotigoŋ buŋa nemenemek yehitubu-didimewaak. \p \v 22 “Koom Mosesdi indiŋ yoguk, \q1 ‘Bepaŋ Wapumhikdi polofetŋiŋ nu napmeguk undiniŋgoŋ kamehambaak. Tiŋa polofet u hide’walaaniŋgoŋ me niŋ kamewaak, ala hidi adi’walaŋ mede hogohogok nadiŋa tiloloŋ taneeŋ. \v 23 Nebek niŋdi medeŋiŋ nadiŋa mu takaliluwaak adi Bepaŋdi widihikumuŋ tibaak.’ \p \v 24 “Samuel tiŋa polofet noli mindaŋ kwanainegiŋ adi nemek kougoŋ mintawaak wendok yohautagiŋ kaŋ folooŋ kobuk mintalak. \v 25 Bepaŋdi polofetŋiye yofafaŋe mede yeniŋguk kaŋ hidi Bepaŋdi papahiye dut yofolok tuguk u hidi maaŋ hehihonelak. Abalaham niŋguk unduŋ, \q1 ‘Du yalakige foloŋ metam hogohogok kwetfoloŋ hatiiŋ kahaŋ tiyembaat.’ \p \v 26 “Unduŋ yoguk doktiŋa Bepaŋ adi kwanai-meŋiŋ kameune fooŋ kahaŋ hiditok timeŋ tihamuŋa kadakaniŋ gineniŋ hanagikuk.” \c 4 \s1 Pita dut Jon mede gineŋ yapmegiŋ \p \v 1-2 Pita dut Jon adi metam Jesudi kumuŋ gineniŋ kaikaaŋ pilakuk undugoŋ kougoŋ metam kumuŋa pilatneeŋ unduŋ hayenilune Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki eŋ mikme Siloŋyot kadoko tagiŋ heki tiŋa Sadusi heki adi buŋa Pita yakat hakumukneŋ busuwaaŋ mede u nadiune tuwot mu tuguk. \v 3 Kaŋ yohonegiŋ, iŋgoŋ tebele tuguk doktiŋa yanagi wooŋ yot fafaŋeniŋneŋ yapmeune uŋgoŋ ilu heleyemguk. \p \v 4 U tiyemgiŋ nai uŋaniŋ metam feedi medehik nadiŋa nadisukilitigiŋ kaŋ kunakunathik adi 5 tausen tuguk. \p \v 5 Yot fafaŋeniŋneŋ ilu heleyembune Judame heki’walaŋ talitimeŋ, me wapuhi eŋ Yodoko Mede hinale heki \v 6 adi Jelusalem uŋgoŋ Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum Anas, eŋ Kaifa, eŋ Jon Alesanda, tiŋa Anas’walaŋ mihiŋiye noli noŋgoŋ bopneŋ \v 7 Aposel yakat yenimbune wooŋ namandahik gineŋ yalune kisaŋgoŋ hinek indiŋ yeninadigiŋ, “Neeŋdi behik tihambune kudi i tugumuk? Maŋgoŋ saŋiniŋ be neeŋ wou foloŋ kudi u tugumuk? Mu yoyamuk!” \p \v 8 Unduŋ yeninadilu Uŋgoniŋ Munabulidi Pita weleŋ maaneŋ fotokoune yeniŋguk, “Me wapuhiniye, \v 9 indi me kayoŋ kadakaniŋ u dediŋ timinde kedebaguk wondok nininadiiŋ doktiŋa indiŋ nadineŋ. \v 10 Isilaehi metam hogohogok hidi, me kayoŋ kadakaniŋ i Jesu Kilisto Nasaletniŋ, hide ulukumuŋgiŋ kaŋ Bepaŋdi kumuŋ gineniŋ tubupilakuk, adi’walaŋ saŋiniŋŋiŋ gineŋ utumbaguk. \v 11 Jesu Kilistodegoŋ Youkudip Mededi indiŋ yolak, \q1 ‘Yot taka niŋ me yot mamaŋ tiiŋdi hogoli yo \q1 tukukiŋ kaŋ mindaŋkade loloŋnit tuguk.’ \m \v 12 Hatihati fafaŋeniŋ diniŋ talik u adigoŋ. Kwet foloŋ iŋoŋ Bepaŋdi nebek noli nemu niŋguk, moŋ hinek.” \p \v 13 Unduŋ yenimbune me wapuhi adi meyat u me-fit, adi nadinadi yot wapumneŋ mu fogumuk iŋgoŋ dediŋ tiŋa mede muntanit mokit mahik loŋgoŋ yoyamuk yo yabunadiune uŋgoniŋ hinek tuguk. Iŋgoŋ kougoŋ Jesu keleyaugumuk u naditomgiŋ. \v 14 Unduŋ tiŋa me kayoŋ kadakaniŋ utumbaguk adi maaŋ noŋgoŋ yakiŋ doktiŋa mede lohi tiŋa \v 15 wabi yeniŋkulune fougiŋ. Kaŋ me wapuhi nehi uŋgoŋ hali \v 16 maŋgoŋ hinek tiyemdok yoŋa yonadi tigiŋ. Tiŋa indiŋ yogiŋ, “Metam hogohogok Jelusalem maaneŋ itowiiŋ adi kudi uŋgoniŋ tugumuk u agaŋ mintaune kaŋ nadidapmaiŋneŋ, indi yalaŋ tuwot mu yeninim. \v 17 Unduŋ doktiŋa gigit yendi kwetkwet mu hautadok nadiŋa meyat yeninene Jesu wou kotigoŋ mu yoyademeek.” \v 18 Unduŋ yoŋa Pita yakat kotigoŋ yenimbu loune Jesu wou kotigoŋ mu yoyaudok yo moŋ hinek yenihegiŋ. \p \v 19 Unduŋ yeniŋgiŋ kaŋ Pita dut Jondibo mede indiŋ tubu-udaneyemgumuk, “Hidi hide nadineŋ. Indi Bepaŋ’walaŋ medeŋiŋ bikabuŋa hidi’walaŋ mede tagimnede Bepaŋdi nadiu utumbawek be? \v 20 Unduŋ doktiŋa indi nemek inde kaŋ nadigumut u wabidimdok tuwot moŋ.” \p \v 21 Unduŋ yeniŋgumuk kaŋ me wapuhi adi kadakaniŋhik nemu tubumintagiŋ doktiŋa kotigoŋ yenihep fafaŋeniŋgoŋ tiŋa yeniŋkulu fo ugumuk. Me wapuhi adi widihi titiŋdok iŋgoŋ metam feedi nemek u mintagukdok Bepaŋ niutumbagiŋ doktiŋa wabigiŋ. \v 22 Me kayoŋ kadakaniŋ utumba tuguk adi me kilitiniŋ. Gulet 40 agaŋ kalakapme tuguk. \s1 Metam nadisukilitihinit adi nemenemek titiŋdok welekubugoŋ tiŋa tiyagiŋ \p \v 23 Pita dut Jon yeniŋkulu fakaŋ fooŋ wooŋ me noli yehibopneeŋ me wapuhidi mede yeniŋgiŋ hogohogok u yenimbu \v 24 nadiŋa nadinadihik kiulaŋa Bepaŋ indiŋ ninadigiŋ, \m “O Wapumnik, Saŋiniŋ Molom, du nemenemek kwetfoloŋ be kunum gineŋ be imeŋgwaŋ wapum gineŋ yobune mintaguk hatak. \v 25 Du koom Uŋgoniŋ Munabulidi papanik Dewit da’walaŋ kwanai-mege mede niŋ indiŋ nimbu yoguk, \q1 ‘Me Judahi’walaŋ feknit mokit heki Judahi’walaŋ Yodoko Mede mu nadiiŋ\f + \fr 4:25 \ft Metam Judahi moŋ.\f* adi maŋgoŋde kwihita tiiŋ? Metam adi nadihebet hogohihogohi kabukabup maŋgoŋde tiiŋ? \v 26 Kwetfoloŋ iŋoŋ mapme heki eŋ me kwet kaulidoko tiiŋ adi kikasop tiŋa Bepaŋ dut Kilistoŋiŋ aditok mik tiyemne bop molomgoŋ tiiŋ.’ \m \v 27 O Bepaŋ, koom undugoŋ Helot dut Pailat adi me Judahi’walaŋ feknit mokit eŋ Judame heki iŋgoŋ hatiiŋ adigut bopneeŋ Jesu Kilisto, tipilapilaye-mege uŋgoniŋ u mik timiŋgiŋ. \v 28 Adi bopneeŋ da yodapmaguŋ wondok tuwot tigiŋ. \v 29 Ale Wapum, du kamiŋ folofigita be kwanai nimne tiiŋ u yabunadiŋa kwanai-megeye indi ninindapmaune medege muntamuntanit mokit yohautanim. \v 30 Kaŋ da kohoge kihiwali tutumba kwanai be kudi mebimebi u tipilapilaye-mege uŋgoniŋ, Jesu, adi wou foloŋ tubune mintatauluwaak.” \p \v 31 Bepaŋ unduŋ ninadidapmaune yot bopneeŋ hali ninadigiŋ u ti mahamut tuguk kaŋ Uŋgoniŋ Munabulidi fotokiyembune Bepaŋ medeŋiŋ muntanit mokit mahik loŋgoŋ yogiŋ. \p \v 32 Metam nadisukilitihinitdi welekubugoŋ tiŋa hatiŋa nebek niŋdi nemek niŋ u ne’walaŋ hogok mu yoluguk. Bomboŋhik hogohogok u kubugoŋ ilune moŋgola hatiyagiŋ. \v 33 Bepaŋdi kahaŋ momooŋ tiyemilune Aposel heki adi Wapum Jesu’walaŋ pilapilatŋiŋ diniŋ mede saŋiniŋnit yoyagiŋ. \v 34-35 Metam kwethinit be yothinit adi meeniŋdok yembu tuwaune muneeŋ moŋgo buune Aposel hekidi dane tagiŋ, doktiŋa nebek niŋ nemek niŋdok baniŋ tiŋa lohilohi nemu tuguk. \p \v 36 Ala me niŋ wou Josep adi Lewi yalakiŋiŋ, Saipalas uŋoŋ mintaguk kaŋ Aposel hekidi wou kobuli Banabas niyagiŋ (mebi, wele tubukiliti me). \v 37 Adi kwet faki niŋ diniŋ molom ala tuwadok yobu tuwaune muneeŋ u Aposel hekidok yemguk. \c 5 \s1 Ananiya gut Safaila’walaŋ kahat \p \v 1 Josep adi unduŋ tuguk kaŋ me niŋ wou Ananiya dut tamŋiŋ Safaila adi kwehik tuwadok yobune tuwagiŋ \v 2 kaŋ tamŋiŋ dut yonadiŋa muneeŋ diki nehitok boiŋa diki Aposel hekidok Ananiyadi moŋgo wooŋ yemiŋa kunilit hamulat yeniŋguk. \v 3 Yenimbune Pitadi niŋguk, “Du maŋgoŋde Sadaŋ nadimimbune welege gineŋ fotokiŋa galamulune muneeŋ diki datok boiŋa Uŋgoniŋ Munabuli yalaŋ nilaŋ. \v 4 Kwet be muneeŋ u da’walaŋ hogok. Daneeŋ boidok be kunilit boidok u da nadilaŋ. Kaŋ maŋgoŋde yalaŋ undiniŋ nanilaŋ? Du mehinek yalaŋ yenilat yo Bepaŋ yalaŋ nilaŋ.” \p \v 5 Unduŋ yobune Ananiya adi mede u yanadiŋa maaŋ kumuŋa hakuk. Kaŋ metamdi gigit u nadiŋa hehele tigiŋ. \v 6 Kaŋ mekuyahidi buŋa folooŋ dabaŋ u tumula tiŋa wooŋ wenefulagiŋ. \v 7 Kaŋ muniniŋ hali melenai awa lufomkulitniŋ dapmaune tamŋiŋdibo yohoi kumuŋguk u mu nadiŋa buguk \v 8 kaŋ Pitadi niŋguk, “Muneeŋ i kwet tuwaune moŋgolumuk hogohogok-ku be?” \p Unduŋ nimbune yoguk, “Eeŋ, muneeŋ moŋgolumut hogohogok uŋakoŋ.” \p \v 9 Unduŋ yoguk kaŋ Pitadibo niŋguk, “Du tiŋa yohoge, hidi Wapum’walaŋ Uŋgoniŋ Munabuli-kube tikamanda timimuk?” Unduŋ niŋa niŋguk, “Me yohoge folooŋ dabaŋ tiŋa wooŋ wenefulaŋit heki adi dubo gehi-ibibemuŋa une yeyemeŋ yakiiŋ.” \p \v 10 Unduŋ nimbu nai uŋaniŋgoŋ Pita kayoŋ foloŋ maaŋ kumuŋguk. Kumumbune mekuyahi fooŋ bemŋa wooŋ yohoi wenegiŋneŋ uŋgoŋ haŋgalaŋ yehiwenegiŋ. \v 11 Unduŋ tubune kayoŋbop eŋ metam hogohogok adi u nadiŋa hehele kisaŋ tigiŋ. \s1 Aposel hekidi Bepaŋ kunumneniŋ’walaŋ kudi mebimebi tigiŋ \p \v 12-15 Metam nadisukilitihinit adi wooŋ Siloŋyotneŋ Solomon’walaŋ walanda gineŋ uŋoŋ bopneyagiŋ. Kaŋ metam noli adi wooŋ yehitomboyoutdok iŋgoŋ adi nadisukilitihinitdi hogok bopneiŋneŋ yoŋa nadibedi tagiŋ. Unduŋ doktiŋa wohiye hogok yeniŋtilooŋ yeniutumbayagiŋ. Iŋgoŋ mindaŋ metam feedi nadisukiliti tiŋa yehitomboyoukiŋ. Unduŋ tubune Aposel heki adi Bepaŋdi saŋiniŋ yembune kudi uŋgoniŋ hinek u metam bophik gineŋ tagiŋ, kaŋ metam noli yagithinit yanagi buŋa talipmeŋ gulup iyemiŋa Pita’walaŋ woliniŋdi yehiwehemilu kedebadok yoŋa yapmeune deihaliwagiŋ. \v 16 Kaŋ metam noli Jelusalem fawineŋ yokwet kuyahikuyahineŋ itowagiŋ adi yagithinit eŋ yabaphinit yanagila buune wanaŋ yehitubu-kedebadapmaune wagiŋ. \s1 Aposel heki Jesu wou doktiŋa kudi mebimebi tiyemgiŋ \p \v 17 Unduŋ tubune Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum eŋ me noliŋiye, Sadusi heki adi Aposel heki yabunadiune tuwot mu tuguk kaŋ bopneeŋ yonadiŋa \v 18 yanagila wooŋ yot fafaŋeniŋneŋ yapmegiŋ. \v 19 Iŋgoŋ timiŋ Wapum’walaŋ aŋelodi yot fafaŋeniŋ diniŋ taliyeme u dilitomyemiŋa yanagila fakaŋ fooŋ wooŋ yeniŋguk, \v 20 “Hidi Siloŋyot maaneŋ fooŋ metam Hatihati Kobut diniŋ Mede Momooŋ wanakaŋ hinek yenindapmaneŋ.” \v 21 Unduŋ yenimbu Aposel heki adi aŋelo’walaŋ maŋiŋ mede tagimneeŋ heleune Siloŋyotneŋ metam Mede Momooŋ yenihautagiŋ. \p Unduŋ tulune Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum eŋ me noliŋiye adi mu nadiŋa Judame heki’walaŋ talitimeŋ yenimbu bugiŋ kaŋ noŋgoŋ bopnegiŋ. Bopneeŋ kumondulum heki yenimbune Aposel heki yanagitne yot fafaŋeniŋneŋ ugiŋ. \v 22 Wosuwaaŋ kagiŋ e uŋoŋ mu hakiŋ, kaŋ buŋa indiŋ yeniŋgiŋ, \v 23 “Indi yot fafaŋeniŋ yeyemeŋ wooŋ me yeme kadoko tiiŋ heki yabuŋa yeme kamun adi tehepnit yalak, iŋgoŋ yeme dilitomuŋa maaneŋ fooŋ kane uŋoŋ nebek nemu halak.” \p \v 24 Unduŋ yenimbune memik Siloŋyot kadoko tagiŋ’walaŋ talitimeŋ eŋ Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki adi dediŋ tiŋit yo nadigiyoŋgiyone tigiŋ. \v 25 Kaŋ me niŋ busuwaaŋ yeniŋguk, “Hidigili! Me yot fafaŋeniŋneŋ yapmeŋit adi kotigoŋ wooŋ Siloŋyotneŋ metam Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yeniyeniŋ tiiŋ.” \p \v 26 Unduŋ yenimbune nadiŋa mikme Siloŋyot kadoko tagiŋ’walaŋ talitimeŋ adi me noli yanagila Siloŋyotneŋ wooŋ Aposel heki kotigoŋ yanagila bugiŋ. Adi widihiŋa yanagila bubuŋdok nadigiŋ iŋgoŋ unduŋ tubune metamdibo kawadedi widihineneŋ yoŋa muntaŋ hogok yanagila bugiŋ. \p \v 27 Yanagila buŋa me wapuhi bopneeŋ hakiŋneŋ yapmeune Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapumdi indiŋ yeniŋguk, \v 28 “Indi koom Jesu wou foloŋ metam mu yenindidimedok haniŋgumun, iŋgoŋ hidi mede i yobu Jelusalem maaneŋ agaŋ hautalak. Hidi unduŋ tiŋa Jesu indi ulukumuŋgumun-kube ninine tiiŋ.” \p \v 29 Unduŋ yeniŋguk kaŋ Pita tiŋa Aposel nolidi yogiŋ, “Indi Bepaŋ’walaŋ maŋiŋ mede ula kwetfoloŋ me hidi’walaŋ mahik mede tagimnedok u talik nemu hatak. \v 30 Hidi Jesu koloŋdabek foloŋ ulukumuŋgiŋ iŋgoŋ papaniye’walaŋ Bepaŋdi kumuŋ gineniŋ koti tubupilakuk. \v 31 Bepaŋ ne Judahi indi kadakaniŋnik sigilulum tinene tumolokutnimdok nadiŋa Jesu tubupilali tiŋalooŋ kohoŋ didimeniŋneŋkade kameeŋ Talitimeŋ eŋ Tubuloda-me nindapmaguk. \v 32 Unduŋ doktiŋa indi Uŋgoniŋ Munabuli dut nemenemek u mintaguk wendok sigiyakadi tiyam. Metam nediyeŋ Bepaŋ’walaŋ maŋiŋ mede tagimneiŋ adi Uŋgoniŋ Munabuli yemulak.” \p \v 33 Aposel hekidi mede unduŋ yenimbune me wapuhi adi kwihita tiŋa widihikumuŋdok nadigiŋ, \v 34 iŋgoŋ Falisi niŋ wou Gameliyel adi Judahi’walaŋ Yodoko Mede hinale ala metamdi kaune loloŋnit hinek tuluguk, adi pilali yali yenimbune Aposel heki yanagila fakaŋde fougiŋ. \v 35 Kaŋ me wapuhi indiŋ yeniŋguk, “Isilaehi me notneye, hidi mewoi i nemek tiyemne kaŋ nadinadiŋila tineŋ. \v 36 Koom me niŋ wou Tiudas adi ne me wapum yobu metam 400-di adut tomboyoukiŋ iŋgoŋ mindaŋkade ulukumuŋ tigiŋ kaŋ metamŋiye adi momodapmaune kwanaiŋiŋ fikuk. \v 37 Mindaŋ me niŋ Galiliniŋ wou Judas adi kiyapdi wohiye kutibune yatuwat nai foloŋ metam fee yenimbune kelegiŋ iŋgoŋ me u ulukumuŋ tiŋa metamŋiye maaŋ widihi tigiŋ kaŋ momopupuhenegiŋ. \v 38 Unduŋ doktiŋa mewoi i nemek mu tiyemnim. Biyabune hatiŋa kwanaineneeŋ, ala u kwetfoloŋ me’walaaniŋ nobu taneŋ kaŋ kedem fiilaak. \v 39 Eŋ Bepaŋ’walaaniŋ nobu taneŋ kaŋ u hidi tuwot mu yehitifoneeŋ. Tigene hidigoŋ Bepaŋ mik timineeneŋ ala.” \p \v 40 Unduŋ yenimbu me wapuhi adi Gameliyel medeŋiŋ nadiune folooŋ tubune Aposel heki yenimbu labune widihiŋa Jesu wougigit koti mu yoyaudok yo yenihep tubu fougiŋ. \v 41 Fowooŋ nadigiŋ, Bepaŋdi kedem hinek nadinimbune me wapuhidi Jesu wougigit doktiŋa nihitubu-mekaŋ kedem nindihiŋit yo nadifo tiŋa ugiŋ. \p \v 42 Unduŋ tiyemgiŋ iŋgoŋ fiit adi gigine tiŋa helemahelemaŋ Siloŋyotneŋ eŋ metam yohineŋ molomolom Jesu Kilisto diniŋ Mede Momooŋ tomboyoula yeniyaugiŋ. \c 6 \s1 Nanaŋe bomboŋ danedanedok me gitipmuhi 7 yehitubu-mintagiŋ \p \v 1 Kabe muniniŋ hatilu Aposel heki’walaŋ yokunathikdi kabe-wapumgoŋ tuguk, kaŋ heleniŋ Judahi metam nadisukilitihinit Gilik mede yoyagiŋ adi nehi’walahi tam kahat hekidok nanaŋe tuwolit mu daneyemiiŋ yoŋa Judahi noli Hibulu mede yoyagiŋ heki dut siwe tigiŋ. \v 2 Unduŋ tigiŋ kaŋ Aposel heki adi metam nadisukilitihinit hogohogok yenimbune buŋa bopneune yeniŋgiŋ, “Me Bepaŋ’walaŋ kwanai tiyam, indi kwanai u wabiŋa nanaŋe danedane mu taneem. \v 3 Unduŋ doktiŋa, notniye, hidi me Uŋgoniŋ Munabulidi welehik maaneŋ fotokoguk eŋ me nadinadihinit 7 yehitubu-mintaneŋ kaŋ adi kwanai u kadokooŋ taneeŋ. \v 4 Kaŋ indi inde helemahelemaŋ Bepaŋ ninadiŋa Mede Momooŋ yoyo hogok taneem.” \p \v 5 Unduŋ yenihautaune nadiŋa metam Aposel hekidi yogiŋ uŋakoŋ nadiune tuwot tubune me indiŋ yehitubu-mintagiŋ: Stiwen Uŋgoniŋ Munabulidi weleŋ maaneŋ fotokoguk tiŋa nadisukilitinit agaŋ Filip, Polokolas, Naikano, Timon, Pamenas, eŋ Nikolas adi me Yodoko Mede mu nadiyagiŋ’walaaniŋ ala Judame heki yehitomboyoukuk, adi Antiyokniŋ. \v 6 Yehitubu-mintaune Aposel heki’walaŋ uune kohohik mebihik foloŋ boiŋa Bepaŋ ninadigiŋ. \v 7 Unduŋ tubune Bepaŋ’walaŋ Mede Momooŋdi kwetkwet hautaguk. Kaŋ Jelusalemhi metam feedi Mede Momooŋ nadiŋa nadisukilitigiŋ, kaŋ kunakunathikdi wapum tuguk. Unduŋ tigiŋ kaŋ Siloŋyot diniŋ talitimeŋ feedi maaŋ nadisukilitiŋa yehitomboyoukiŋ. \s1 Jesu wou doktiŋa Stiwen mede gineŋ kamegiŋ \p \v 8 Stiwen adi Bepaŋdi kahaŋ timiŋa saŋiniŋ wapum hinek mimbune kunumneniŋ kudi tubune metamdi kayagiŋ. \v 9 Iŋgoŋ heleniŋ Judahi mebop niŋ Stiwen dut siwe tigiŋ. Mebop indiŋdi tigiŋ: Sailinihi eŋ Alesandiliyahi adi Judahi’walaŋ bopyotneŋ kubugoŋ bopneyagiŋ tiŋa nohiye Silisiya eŋ Esiya yokwet wapumneŋ bugiŋ.\f + \fr 6:9 \ft Mebop i koom tipilapilaye kwanai tuwaŋit mokit tiyagiŋ. Unduŋ tiŋa kwanai bibiŋdok talik muneeŋdi yehituwaaŋ biyabune ugiŋ.\f* Judahi mebop unduŋdi Stiwen dut siwe tigiŋ. \v 10 Iŋgoŋ Stiwen adi Uŋgoniŋ Munabulidi nadinadi mimbune mede yenimbune adibo mede niniŋdok talii lohigiŋ, tiŋa moŋ kaŋ \v 11 me noli yehitubu-mintaaŋ indiŋ yoneŋ yeniŋgiŋ, “Indi me i mede yolak nadine Bepaŋ dut Moses mik dabu tiyemilak.” \p \v 12 Unduŋ yoŋa metam eŋ me wapuhi eŋ Yodoko Mede hinale heki weleyouyout tiyemgiŋ kaŋ Stiwen honeeŋ nagila me wapuhi’walaŋ bophik gineŋ ugiŋ. \v 13 Nagi wooŋ kameune me noli yalaŋ mede yodok yehitubu-mintagiŋ adi indiŋ yogiŋ, “Me i helemahelemaŋ mede yolak adi Moses’walaŋ Yodoko Mede eŋ Siloŋyot u mik tiyemilak. \v 14 Tiŋa undugoŋ nadine niŋ indiŋ yoguk, ‘Jesu Nasaletniŋ adi Siloŋyot kedem uyakula titiŋnik Mosesdi nimguk u kedem yehitubu-fila titiŋ gitipmuŋ yehitubu-mintawek.’” \v 15 Unduŋ yobune me uŋoŋ ikiŋ hogohogok adi dauhik diweeŋ Stiwen namanda kagiŋ kaŋ adi’walaŋ namanda adi aŋelo namanda dabugoŋ tuguk. \c 7 \s1 Stiwen adi me talitimeŋ wapuhi namandahik foloŋ yakuk \p \v 1 Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapumdi Stiwen indiŋ niŋguk, “Unduŋ u biyagoŋ hinek-kube yolaŋ?” \p \v 2 Ninadiguk kaŋ Stiwendibo yeniŋguk, “Notneye eŋ batneye, nanimbe nadineŋ. Koom Bepaŋ Kunumneniŋ Saŋiniŋnit adi papanik Abalahamdi Halan mu wooŋ Mesopotamiya uŋgoŋ hatilu indiŋ niŋguk, \v 3 ‘Magemageye eŋ kwet i biyabuŋa kwet nu ganimbaatneŋ uŋoŋ waaŋ.’ \p \v 4 “Unduŋ nimbune yolikweli bikabuŋa Halan kwetneŋ itowe uguk. Uŋoŋ wooŋ hatiŋa Abalaham beu kumumbune Bepaŋdi nimbune kwet kobuk hatiyamneŋ iŋoŋ buguk. \v 5 Buguk kaŋ Bepaŋdi kwet faki-kabe Abalaham netok yo nemu niŋguk. Bepaŋdi yofafaŋe tuguk adi indiŋ: kwet u kougoŋ yalakiŋiyedi maaŋ kwet molom tiŋa hatineeŋ. Bepaŋdi yofafaŋe tuguk nai uŋaniŋ Abalaham adi wapmihiŋiye nemoŋ \v 6 iŋgoŋ indiŋ niŋguk, \q1 ‘Du’walaŋ yalakigeye adi kwet noli gineŋ hatiŋa gulet 4 handelet wondok tuwot kwanai tuwaŋit mokit tineeŋ eŋ momooŋ mu tiyemneeŋ. \v 7 Unduŋ tiyemneeŋ wondok nubo kibi kougoŋ nemek tiyembaat, kaŋ kougoŋ kwet u bikabuŋa iŋoŋ buŋa nu naniutumbaneeŋ.’ \p \v 8 “Abalaham eŋ yalakiŋiye adi Bepaŋ dut yofolok tigiŋ diniŋ fek Bepaŋdi Abalaham sigiŋ gitnem diki foloŋ fek timiŋguk, kaŋ Abalahamdibo Aisak mintaaŋ halu Sonda kubugoŋ dapmaune sigiŋ gitnem foloŋ fek tuguk. Kaŋ Aisakdibo Jekopdok fek u timiŋguk, kaŋ Jekopdibo mihiŋiye 12 sigihik gitnem diki foloŋ fek tiyemguk. \p \v 9 “Kaŋ mindaŋkade mewoi 12 adi Josepdok kwihita timiŋa me noli hekidok kwanai tuwaŋit mokit tuluwaak yoŋa yemiŋa muneeŋ moŋgokiŋ, kaŋ adibo nagila Isipde ugiŋ. Iŋgoŋ Bepaŋdi Josep momooŋ hinek kadokooŋ \v 10 malabumuŋ gineŋ tubulodaguk. Josepdi Mapme Felo namanda foloŋ loguk nai uŋaniŋ Bepaŋdi nadinadi fofooŋ mimbune looŋ momooŋ timiŋguk doktiŋa Mapme Felodi nimbune kwet wondiniŋ eŋ Felo ne yoli diniŋ kadokome wapum hatiguk. \v 11 Unduŋ tiŋa hatilu nanaŋe map wapum Isip eŋ Kanahan kwetneŋ mintaguk, kaŋ papaniye adi nanaŋedok lohilohi wapum tigiŋ. \v 12 Unduŋ doktiŋa Jekop adi haŋgom Isip uŋoŋ ikiiŋ nadiŋa mihiŋiye yeniŋkulu wooŋ u tuwaaŋ bugiŋ. \v 13 Buŋa hatiŋa kotigoŋ yeniŋkulu ugiŋ, nai uŋaniŋ Josep u adi’walaŋ kwayahik u nadigiŋ, kaŋ nai uŋaniŋ Mapme Felodi maaŋ Josep daliye u nadiyemguk. \v 14 Unduŋ tiŋa Josepdi mede kameune beu eŋ meŋimeŋiye’walaŋ buune metam 75-di ugiŋ. \v 15 Wooŋ uŋoŋ hatitauyeeŋ Jekop tiŋa papaniye adi kumuŋgiŋ. \v 16 Kumumbune yanagi buŋa bom koom Abalahamdi Hemo metam’walaŋ kwet niŋ meyotdok yoŋa muneeŋdi tuwagukneŋ Sikem uŋoŋ yehiwenegiŋ. \p \v 17 “Bepaŋdi Abalaham yofafaŋe mede niŋguk u agaŋ folooŋ mintadok nai dulaune Judahi metam Isip uŋoŋ yokunathik agaŋ wapumgoŋ tuguk \v 18 kaŋ mindaŋ me niŋ Josep mu nadimiŋguk adi mapme ila Isip kwet u kadokoguk. \v 19 Tiŋa indi’walaŋ metam bolik tiyemiŋa yehitubu-kadaka tiŋa wapmihihiye gimiŋgimiŋ fakaŋfakaŋ yapmeune haliŋa kumuŋ titiŋdok yeniluguk. \p \v 20 “Nai uŋaniŋ Moses mintaune Bepaŋdi kaune mihi momooŋ tuguk. Kaŋ beu yolineŋ kadokooŋ hatibune muyakip lufomkulitniŋ dapmaguk. \v 21 Unduŋ ti hatigene nagi fooŋ fakaŋ kameune Felo waabiŋiŋdibo nagi wooŋ natiune bediguk. \v 22 Bediŋa Isiphi’walaŋ nadinadihik nindidimeune nadidapmaguk eŋ medeŋiŋ yoyo be titiŋŋiŋdi tubune saŋiniŋnit tuguk. \p \v 23 “Moses adi guletŋiŋ 40 tubune Isilaehi meŋimeŋiye yabe uguk. \v 24 Wooŋ yabulu Isipniŋ me niŋdi Isilaeniŋ ya ukuk, kaŋ Mosesdibo wooŋ Isilaeniŋ u tubulodaaŋ Isipniŋ me u ulukumuŋguk. \v 25 Moses adi indiŋ nadiŋa tuguk, ‘Bepaŋdi metamneye talitimeŋ tiyemiŋa yanagitdok yodapmaguk nobu nadidakaleneŋ.’ Adi unduŋ yoŋa tuguk iŋgoŋ metamdi u kaŋ mu nadidakalegiŋ. \v 26 Heleune kotigoŋ Isilaehi meyat lufomdi mindobu tubune wooŋ yehidaneeŋ indiŋ yeniŋkulemaguk, ‘Ai! I nadiyamuk! Hidi yanolitdigoŋ maŋgoŋde mindobu tamuk?’ \p \v 27 “Unduŋ yenimbune me noli mik tuguk adi Moses silonetukula indiŋ niŋguk, ‘Du neeŋdi indi nibudokoweŋ yoŋa talitimeŋ gameŋak kaŋ bu yolaŋ. \v 28 Be da kwe Isipniŋ me niŋ ulukumuŋguŋ unduŋ-ku be nulukumumbene buŋa ya tilaŋ.’ \p \v 29 “Unduŋ nimbune Mosesdi mede u nadiŋa munta tiŋa momoŋ Midiande uguk. Uŋoŋ wooŋ hatibune mihiŋiyat lufom mintagumuk \v 30 kaŋ hatibu gulet 40 dapmaune Sainai kweboboe gagayeŋ kwet fiileŋ uŋoŋ bem daune aŋelodi Moses kudumebem gineŋ mintamiŋguk. \v 31 Mintamimbune Moses adi kaŋ boho tiŋa yamaiŋgoŋ wooŋ baigoŋ kadakalewit yo uguk kaŋ Wapumdi indiŋ niŋguk, \v 32 ‘Nu papageye Abalaham, Aisak, eŋ Jekop heki’walaŋ Bepaŋ.’ \p “Unduŋ nimbune Moses adi muntaaŋ hehele tiŋa uŋandiŋ mu diweguk. \v 33 Kaŋ Wapumdi niŋguk, ‘Kwet yayat tilaŋ uyadi uŋgoniŋ doktiŋa kayoŋnamokopge kwihikut tibeŋ. \v 34 Nu metamneye Isip uŋoŋ kwanaimiŋ kadakaniŋ hinek tiŋa katibulabulaye tiiŋ u kaŋ nadiŋa yehitubu-lodawe foŋat ale buune ganiŋkule Isipde weŋ.’ \p \v 35 “Kaŋ Isilaehi adi Mosesdi talitimeŋ yayatdok moŋ nadiŋa indiŋ niŋgiŋ, ‘Du neeŋdi indi nibudokoweŋ yoŋa talitimeŋ gapmeguk!’ Adi unduŋ yogiŋ iŋgoŋ Bepaŋ ne Mosesdi talitimeŋ tiyemiŋa yabudokooŋ yanagitdok yoŋa Aŋeloŋiŋ niŋkulune kudumebem gineŋ mintamiŋguk. \v 36 Bepaŋdi nindapmaguk wondok tuwot wooŋ metamŋiye yanagila kudi titiŋdegoŋ eŋ mu titiŋdok u Isip kwetneŋ eŋ Imeŋgwaŋ Giminiŋ gineŋ eŋ kwet fiileŋ gulet 40 wondok tuwot yanagila titauguk. \p \v 37 “Mosesdigoŋ Isilaehi metam indiŋ yeniŋguk, ‘Bepaŋdi kougoŋ polofet niŋ nu napmeune buŋa hanagitat undugoŋ hinek hide’walaŋ lekiŋgoŋhik gineniŋ niŋ tubumintaaŋ kamehambune baak.’ \p \v 38 “Moses adi Isilaehi metam kwet fiileŋ yanagi uguk. Wooŋ Sainai kweboboe foloŋ loune Aŋelodi Bepaŋ’walaŋ hatihati fafaŋeniŋ diniŋ mede u nimbune tiŋa fooŋ Isilaehi yeniŋguk. \v 39 Unduŋ tuguk iŋgoŋ adi medeŋiŋ mu nadiŋa sigilulum timiŋa kotigoŋ Isipde momoŋ uuŋdok yoŋa \v 40 Alon indiŋ niŋgiŋ, ‘Moses adi Isipniŋ ninigila buŋak, buŋa kweboboe gineŋ loŋak looŋ debek tiŋa mu bulak. Ale bepaŋnik neeŋ tutumbanimbune adi talitimeŋ tinimbune unim.’ \v 41 Unduŋ yobune kohohikdi makau mihiniŋ welewele tiŋa kameeŋ kale muni hemiŋa hinaŋ wapum tigiŋ. \v 42 Unduŋ tigiŋ kaŋ Bepaŋ adi sigilulum tiyembune bamholiŋa heki yeniutumbagiŋ. Mede u koom polofet heki’walaŋ pepa gineŋ youkiŋ undugoŋ hinek mintaguk. Indiŋ youkiŋ, \q1 ‘Isilaehi metam, hidi kwet fiileŋ gulet 40 wondok tuwot kale widihiŋa muni hemiŋ u nutok tiŋa mu tigiŋ. Mokoŋ. \v 43 Hidi Molak’walaŋ seliyot bemŋa bepaŋ yalayalaŋ yeniutumbaaŋ bamholiŋa bepaŋhik Lefan weleweleŋiŋ niutumbagiŋ. Unduŋ tigiŋ doktiŋa nu Bepaŋhikdi mede indiŋ yofafaŋelat. “Hehikelekule Babilonde wooŋ kwanai tuwaŋit mokit tineeŋ.”’” \p \v 44 “Mamani-papaniye adi kwet fiileŋ daŋ yaugiŋ indigoŋ Bepaŋ’walaŋ seli yot mayagiŋ. Bepaŋdi Moses seli yot namandap dediniŋ mamaŋdok niŋguk wondok tuwot mayagiŋ. \v 45 Kaŋ mihihiyedibo Siloŋyot selidi magiŋ uŋakoŋ uyali tiŋa Josuwa dut wooŋ Bepaŋdi yehitubu-lodaune metam niŋ itowagiŋ yehikelegukneŋ Josuwa hekidibo wooŋ kwet uŋakoŋ kahileeŋ ikiŋ. Ilaŋa Siloŋyot selidi magiŋ uŋakoŋ yali ulune Dewitdi mapme mintaguk. \v 46 Kaŋ Bepaŋdi Dewit kaune utumbaguk. Unduŋ tubune Dewitdi Bepaŋdok Siloŋyot fafaŋeŋ kedem be mawit yoŋa Bepaŋ ninadiguk. \v 47 Iŋgoŋ mihiŋiŋ Solomondi mindaŋ maguk. \p \v 48 “Unduŋ tigiŋ iŋgoŋ Bepaŋ Loloŋnit adi koom polofet hekidi yogiŋ unduŋ mehinekdi yot maiŋneŋ uŋoŋ mu itoulak. \v 49 Wapumdi indiŋ yoguk, \q1 ‘Kunum adi popne uŋgoniŋ eŋ kwet adi kayone yaliŋa ikula tilat. Hakuladok kwet daŋgoŋ tutumbanamneŋ eŋ yot dediniŋgoŋ manamneŋ? \v 50 Kunumkwet wa nagoŋ yehitubu-mintagut.’ \p \v 51 “Kihiwom fafaŋehi hidi! Sigihik gitnem gineŋ fek tiŋa ‘Inde Bepaŋ’walaŋ medeŋiŋ tagimneyam’ yoiŋ, iŋgoŋ welehik mu tubutakaleiŋ doktiŋa Bepaŋ’walaŋ mede mu nadiiŋ. Hidi adi hide papahiye dabugoŋ. Uŋgoniŋ Munabulidi nemek kedem titiŋdok hanimbu mu tiiŋ. \v 52 Koom polofet heki hatigiŋ u hidi papahiyedigoŋ mube widihi yehitubu-kadakatabugiŋ ale? Polofet me noli Bepaŋ’walaŋ Me Didimeniŋ baak wendok yoyaugiŋ adi maaŋ, hidi papahiyedigoŋ widihikumuŋgiŋ kaŋ kobuk folooŋ agaŋ hide yalaŋ niŋa ulukumuŋgiŋ. \v 53 Bepaŋ’walaŋ Yodoko Mede aŋelodi agaŋ hamguk iŋgoŋ mu tagimneiŋ.” \s1 Stiwen kawadedi ulukumuŋgiŋ \p \v 54 Me wapuhi bop tiŋa ila Stiwen’walaŋ mede u nadiŋa welehik kadakaune mahik sikilitiŋa kwihitaŋgoŋ kagiŋ. \v 55 Kaŋ Stiwen adi Uŋgoniŋ Munabulidi weleŋ maaneŋ fotokoguk kaŋ adi kunum foloŋ diweeŋ Bepaŋ’walaŋ saŋiniŋ gineŋ kaune Jesu adi Bepaŋ kohoŋ didimeniŋneŋkade yakuk. Kaŋ yeniŋguk, \v 56 “Gu kaneŋ! Kunum dilitombu kawe Me Kobumuŋ adi Bepaŋ kohoŋ didimeniŋneŋkade yatak.” \p \v 57 Unduŋ yenimbune me wapuhi adi magihik teheŋa pilali kakaliŋa Stiwen yakukneŋ wooŋ \v 58 honeeŋ silonetaune yokwet magineŋ foune kawade moŋgola ukiŋ. Kaŋ me yalaŋ mede niŋgiŋ heki adi dahidahi wahiniŋhik kwihiŋa moŋgola me wou Sol adi yabudokowek yoŋa boiŋa wooŋ \v 59 kawadedi ha utu utu Stiwen adi Wapum indiŋ ninadiguk, “Wapum Jesu, du munabuline nagileŋ.” \p \v 60 Unduŋ ninadiŋa mulelem tiŋa wapumgoŋ indiŋ kutiguk, “Wapum, du kadakaniŋhik i biyembeŋ.” Unduŋ kutiŋa kumuŋ tuguk. \c 8 \s1 Soldi metam nadisukilitihinit yehitubu-kadaka tiyauguk \p \v 1 Unduŋ tubune Sol adi Stiwen ukiŋdok welemomooŋ nadiguk. Nai uŋaniŋgoŋ Jesu’walaŋ kayoŋbop Jelusalem maaneŋ hatiyagiŋ folofigita wapum yemiŋa yehitubu-kadakaune momoŋ Judiya eŋ Samaliya kwetneŋ udapmagiŋ, kaŋ Aposel heki hogok adi Jelusalem uŋoŋ hatigiŋ. \v 2 Kaŋ me noli Bepaŋ’walaŋ titiŋŋiŋ keleŋ tagiŋ adi Stiwen makunum timiŋa bemŋa wooŋ wenefulagiŋ. \v 3 Unduŋ tigiŋ kaŋ Sol adi Jesu’walaŋ kayoŋbop yehitubu-kadakawe yotyot indigoŋ looŋ me be tam Jesu nadisukilitimiyagiŋ yanagila wooŋ yot fafaŋeniŋneŋ yapmeluguk. \s1 Samaliyahidi Jesu’walaŋ Mede Momooŋ nadiŋa nadisukilitigiŋ \p \v 4 Unduŋ tulune me Jesu nadisukilitimiyagiŋ adi kwetkwet wooŋ metam Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yenihautagiŋ. \v 5 Kaŋ Filip adi wooŋ Samaliyahi’walaŋ yokwet wapumneŋ uŋoŋ Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ yeniyeniŋ tiŋa \v 6-7 kudi tubune yabap kadakahi mehinek fe’walaŋ welehik maaneŋ yakawe wapum toŋa labuŋa buŋa wagiŋ, eŋ me noli foloohik diki kumuhi eŋ me noli talik mu yawagiŋ u yehitubu-kedebaguk. Unduŋ tubune metam adi kabup ilaŋa medeŋiŋ nadiŋa kudi u kagiŋ. \v 8 Unduŋ tiŋa metam uŋahi adi nadifo wapum tigiŋ. \p \v 9-10 Me niŋ uŋoŋ hatiluguk wou Saimon, adi nemek kahaŋkahaŋ moŋgo hatiluguk kaŋ metam uŋoŋ hatiyagiŋ adi Saimondok nadimimbune uŋgoniŋ hinek tuluguk. Me loloŋnit be fofoŋnit uŋoŋ itowagiŋ adi Saimondi nemek tuluguk u kabup hinek ilaŋa kayagiŋ. Unduŋ tiŋa ne me loloŋnit hinek yoluguk kaŋ metam adi me i bepaŋ’walaŋ saŋiniŋ wapum yoiŋ uku kame hatilak yoyagiŋ. \v 11 Nai kweheyeniŋ hinek kwanai u titabuguk doktiŋa metamdi adi’walaŋ mede nadiyagiŋ. \p \v 12 Iŋgoŋ Filipdi Bepaŋ’walaŋ Hatihati Uŋgoniŋ diniŋ eŋ Jesu Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ yenimbune u nadisukilitiŋa me be tam Imeyout tigiŋ. \v 13 Kaŋ Saimon ne maaŋ undugoŋ nadisukilitiŋa Imeyout tiŋa Filip keleyauŋa Bepaŋ kunumneniŋ’walaŋ kudi mebimebi tiyauguk u yabuŋa nadiune uŋgoniŋ hinek tuguk. \p \v 14 Unduŋ tiŋa hatilu Aposel Jelusalem hatigiŋ adi Samaliya metam Mede Momooŋ nadiŋa Imeyout tigiŋ, adi’walaŋ kahathik nadiŋa Pita dut Jon yeniŋkulu ugumuk. \v 15-16 Wosuwaaŋ metam Jesu Kilisto wou gineŋ hogok Imeyout tigiŋ doktiŋa Uŋgoniŋ Munabuli foyembek yoŋa Bepaŋ ninadi kwanai tugumuk. \v 17 Tiŋa kohohik metam kihik foloŋ kameune Uŋgoniŋ Munabuli foyemguk. \p \v 18 Pita yakatdi kohohik metam kihik foloŋ kameune Uŋgoniŋ Munabuli moŋgolune Saimondi u yabuŋa muneeŋ Pita dut Jon yemiŋa yeniŋguk, \v 19 “Saŋiniŋ nutok maaŋ nambune kohone mehinek kihik foloŋ kamewene Uŋgoniŋ Munabuli moŋgokaneeŋ.” \p \v 20 Unduŋ yeniŋguk kaŋ Pitadibo niŋguk, “Du Bepaŋ’walaŋ welesiloŋ u muneeŋdi tuwadok nadisuŋa yolaŋ doktiŋa muneeŋge bumbut hamdok gigit tibaaŋ. \v 21 Du welegedi Bepaŋ’walaŋkade didime mu tilak doktiŋa indi kwanai tamut i diki du mu gohonewek. \v 22-23 Du saŋiniŋ undiniŋ u tiŋa da sigige tiloloŋdok nadilaŋ eŋ kadakaniŋ hogoli hinekdi gehifolokenelak doktiŋa nadihebetge hogoli i sigilulum timiŋa Wapumdi nadinadi kadakaniŋ undiniŋ tilaŋ u bigamdok ninadiweŋ.” \p \v 24 Unduŋ nimbune Saimondibo Pita dut Jon yeniŋguk, “Hidi Bepaŋ ninadiune nemek undiniŋ mu mintanambaak.” \p \v 25 Aposel yakat adi Wapum’walaŋ mede yeniŋa koti Jelusalemde ugumuk. Talipmeŋ uŋila Samaliya maaneŋ yokwet fee ila ugiŋneŋ wooŋ Mede Momooŋ yeniŋtaugumuk. \s1 Filipdi Itiopianiŋ me loloŋnit niŋ Mede Momooŋ nindakaleguk \p \v 26 Adi unduŋ titaulune Filip adi Wapum’walaŋ aŋelodi buŋa niŋguk, “Tiulidoko tiŋa pilali talik Jelusalem wooŋ Gasa wosuwalak u keleweŋ.” (Talik u kwet fiileŋkade ulak.) \p \v 27 Unduŋ nimbune Filip adi tiulidoko tiŋa uguk. Wooŋ Itiopiahi’walaŋ Tam Wapme\f + \fr 8:27 \ft Itiopiahi’walaŋ Tam Wapme, wou Kandasi.\f* diniŋ me loloŋnit, muneeŋ bomboŋ yabudoko tuluguk, adi Jelusalemde Bepaŋ niutumbawe uguk \v 28 ala kaliŋiŋ\f + \fr 8:28 \ft Kaliŋiŋ wou kalis, wosi hekidi yehihamaneeŋ yawagiŋ.\f* foloŋ buguk. Talipmeŋ buŋila pepa niŋ koom polofet Aisaiyadi youkuk u kunatabuguk. \v 29 Kaŋ Uŋgoniŋ Munabulidi Filip niŋguk, “Du wooŋ kali ila ulakneŋ uŋgoŋ ya naditaweŋ.” \p \v 30 Unduŋ nimbune Filip adi kiyaneeŋ wooŋ yamaiŋgoŋ ya naditaulune me u polofet Aisaiyadi Youkudip tuguk u kunalu nadiŋa niŋguk, “Du nemek kunataŋ u maaŋbe nadidakalelaŋ?” \p \v 31 Unduŋ nimbune yoguk, “Na dediŋ tiŋa nadidakalewit yoŋa yolaŋ. Nebek niŋdi nanindakaleune kedem nadidakalewit oŋ.” Unduŋ yoŋa Filip nimbune looŋ noŋgoŋ ikumuk. \v 32 Mede kunakuk u polofetdi indiŋ youkuk. \q1 “Me u nagila wooŋ dompa widihikumiiŋ unduŋ timiŋgiŋ. Adi nagi uune dompa mihiniŋ dumuniŋhik dobune mede mu toiŋ unduŋ tuguk, \v 33 eŋ yalaŋ niŋa folomeka wapum hinek miŋgiŋ. Adi hatihatiŋiŋ kwetfoloŋ iŋoŋ agaŋ dapmaguk doktiŋa nediyeŋdi kunali nadidakaleeŋ naŋgat dikiŋiye yenindakalewaak?” \p \v 34 Mede u kunali me muneeŋ yabudoko tuluguk adi Filip indiŋ ninadiguk, “Mede i netok be youkuk, be me niŋdok youkuk u nanimbu nadiwit.” \p \v 35 Unduŋ nimbune Filipdi uŋgoŋ tububihila Jesu’walaŋ Mede Momooŋ u niŋguk. \v 36 Nintafofoyeŋ ime niŋ gineŋ fosuwaaŋ me muneeŋ yabudokolugukdi Filip niŋguk, “Ime yoŋ, maŋgoŋdi Imeyout titiŋdok kamehep tinamulak?” \p \v 37 [Unduŋ yobune Filipdibo niŋguk, “Welegedi nadisukilitidapmaaŋ kedem Imeyout tibeŋ.” \p Unduŋ yobune yoguk, “Nu Jesu Kilisto Bepaŋ mihiŋiŋ u nadisukilitimilat.”] \p \v 38 Unduŋ yoŋa dalaiwa nimbu wosi tawahik hamaneune kali uŋgoŋ kilitiŋa yalune fooŋ Filipdi me loloŋnit u Imeyout timiŋguk. \v 39 Imeyout tubudapmaaŋ labune Wapum’walaŋ Munabulidi buŋa Filip nagila uguk kaŋ me loloŋnit adi kotigoŋ mu kaguk, tiŋa nadifo wapum tiŋa uguk. \v 40 Uŋgoniŋ Munabulidi Filip nagi wooŋ Asdot kameune yokwet indigoŋ wooŋ Mede Momooŋ yotauyeŋ Sisaliya yokwetneŋ wosuwaguk. \c 9 \s1 Wapum Jesudi Sol mintamiŋa mede niŋguk \r (Aposel 22:6-16; 26:12-18) \p \v 1 Filip adi unduŋ tulune Sol adi Jelusalem uŋoŋ metam Wapum nadisukilitimiyagiŋ yanagila yot fafaŋeniŋneŋ yapmeeŋ widihikumuŋ tibe yoluguk. \v 2 Ala heleniŋ Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum’walaŋ loune yodakale pepa youlimimbu tiŋa wooŋ Judahi’walaŋ bopyot hogohogok diniŋ talitimeŋ heki Damasko uŋoŋ yembu kaune metam momoŋ wooŋ Damasko uŋoŋ Wapum’walaŋ talik keleyagiŋ u yanagila kotigoŋ Jelusalemde buŋa yot fafaŋeniŋneŋ yapmeŋdok yoŋa nimbune youlimiŋguk. \p \v 3 Youlimimbune tiŋa wooŋ Damasko yokwet wapum tubudulaaŋ talipmeŋ ila ulune pilap hinek hauta kunum gineniŋ fooŋ folooŋ foloŋ hautaune \v 4 maaŋ kwetfoloŋ hali nadilune mede niŋ kunum gineniŋ indiŋ foguk, “Sol, Sol, du maŋgoŋde nula nehikele ti-hatilaŋ?” \p \v 5 Unduŋ nadiŋa Soldibo yoguk, “Me wapum, du nedigoŋ?” \p Unduŋ yonadiune Jesudi indiŋ niŋguk, “Nu Jesu. Du nula nehikele ti-hatilaŋ, nukuyoŋ! \v 6 Ale pilali yokwet maaneŋ foune maŋgoŋ titiŋdok u uŋoŋ ganineeŋ.” \p \v 7 Unduŋ tubune me Sol dut ugiŋ adi mede mu yoŋa hogok yakiŋ, yali mede mintaguk hogohogok u nadigiŋ iŋgoŋ nebek nemu kagiŋ. \p \v 8 Kaŋ Sol kwetfoloŋ maaŋ hakukneniŋ pilali diweguk iŋgoŋ dawi sububadapmaune nemek nemu kaguk. Kaŋ me adut ugiŋdi kohoŋ foloŋ hamaneeŋ wooŋ Damasko wosuwagiŋ. \v 9 Wooŋ helebufa lufomkulitniŋ nanaŋe ime mu naaŋ hogok itouguk. \p \v 10 Kaŋ uŋoŋ me niŋ Wapum’walaŋ talik keleluguk wou Ananiya, adi Bepaŋdi nadinadiŋiŋ tubutombu nemek lihine foloŋ dabugoŋ indiŋ kaguk: Wapumdi indiŋ niŋguk, “Ananiya” nimbu yoguk, “Wapum, nu yoŋ” yoguk \v 11 kaŋ niŋguk, “Tiulidoko tiŋa talik wou Talik Didimeniŋ yoiŋneŋ uŋoŋ wooŋ Judas yolineŋ looŋ me Tasusniŋ wou Sol, aditok yonadiweŋ. Adi uŋgoŋ hali ninadi kwanai tilak. \v 12 Kaŋ nu nadinadiŋiŋ tubutombe lihine foloŋ dabugoŋ indiŋ kaŋak: me niŋ wou Ananiyadi wooŋ kohoŋ folooŋ foloŋ kameune kedem diwedakaleŋak. Ale weŋ.” \p \v 13 Wapumdi unduŋ nimbune Ananiyadi yoguk, “Wapum, nu metam feedi me u metamgeye Jelusalemhi nemek kadakaniŋ hinek tiyemiŋa \v 14 iŋoŋ maaŋ metamgeye undugoŋ tiyembe me Siloŋyot diniŋ talitimeŋ hekidi saŋiniŋ miŋa nindapmau buŋak, yobu nadiŋatneŋ.” \p \v 15 Unduŋ yoguk kaŋ Wapumdibo niŋguk, “Fiit weŋ. Nagoŋ me u wotnene metam nu’walaŋ fekhinit mokit eŋ me mapmehiye loloŋhinit eŋ Isilaehi yenimbu nadineeŋ yoŋa nindapmagut. \v 16 Kaŋ nu na kougoŋ nutok tiŋa folofigita nadiwaak u nimbe nadiwek.” \p \v 17 Unduŋ nimbune Ananiya adi mede nadiŋa wooŋ yopmaŋ fooŋ kohoŋ Sol folooŋ foloŋ kameeŋ niŋguk, “Notne Sol, nu Wapum Jesu, talipmeŋ mintagamguk, ne naniŋkulune bulat. Nu bene du dauge kotigoŋ kedem diwedakaleune Uŋgoniŋ Munabulidi fotokigambek yoŋa nanimbu bulat.” \p \v 18 Unduŋ nimbune nemek pisi kolopŋiŋ dabugoŋdi Sol dawi gineniŋ kagiyali maaŋ foguk kaŋ kotigoŋ diwedakaleguk. Unduŋ tiŋa pilali yalu Imeyout timimbune \v 19 nanaŋe naaŋ saŋiniŋnit tuguk. \s1 Soldi Damasko uŋoŋ Jesu’walaŋ Mede Momooŋ saŋiniŋnit yohautaguk \p \v 20 Unduŋ tiŋa helebufa lufom-kabe metam nadisukilitihinit dut Damasko uŋoŋ hatiŋila Judahi’walaŋ bopyot indigoŋ tuwot wooŋ Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yohautaaŋ “Jesu adi biyagoŋ hinek Bepaŋ’walaŋ mihiŋiŋ” yeniŋguk. \p \v 21 Unduŋ yobu metam hogohogok uŋoŋ hatigiŋ adi medeŋiŋ nadiŋa boho tiŋa yogiŋ. Me i Jelusalem uŋoŋ metamdi Jesu nadisukilitimiŋa tubune widihiŋa yanagila yot fafaŋeniŋneŋ yehidahiŋak yoŋit, me iŋakoŋ bidak? Eŋ iŋoŋ metam nadisukilitihinit yanagila Jelusalemde we buŋak, iŋgoŋ deti unduŋ tilak? \p \v 22 Iŋgoŋ Sol adi Jesu’walaŋ Mede Momooŋ saŋiniŋnit hinek yohautaaŋ yeniŋguk, Kilisto adi Jesu uŋakoŋ. Unduŋ yenimbune Judame uŋoŋ hatiyagiŋ adi u nadiŋa mede toboniŋ tubu-udanemiŋdok lohi tigiŋ. \v 23 Unduŋ tiŋa hatigene Judame heki adi Sol uutdok yoŋa bopneeŋ mede yohebet tigiŋ. \v 24 Iŋgoŋ Sol adi mede yohebethik u agaŋ nadiguk. Kaŋ Judame heki adi helebufa indigoŋ Sol uutdok yoŋa yokwet wapum diniŋ gimbahaŋ yeyemeŋ woomiyagiŋ. \v 25 Unduŋ doktiŋa heleniŋ timiŋ me Sol dut hatiyagiŋ adi nagi wooŋ bondibondi gineŋ kameeŋ tawa tehiŋa yokwet wapum diniŋ gimbahaŋ fatna kapmaune fooŋ kwetfoloŋ fosuwaguk. \s1 Sol adi Jelusalem uŋoŋ Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yohautaguk \p \v 26 Unduŋ tiŋa momoŋ tiŋa Jelusalemde wooŋ metam nadisukilitihinit uŋoŋ hatigiŋ yehitomboyoule tuguk iŋgoŋ yalaŋ bidak tilak yo kaŋ munta tigiŋ. \v 27 Kaŋ Banabasdi buŋa tubulodaaŋ nagila wooŋ Aposel heki hakiŋneŋ uune Soldi Wapum ne talipmeŋ uŋoŋ dediŋ timimbu kaguk, eŋ Wapumdi mede dediŋ niŋguk u maaŋ yenimbu nadigiŋ. U yeniŋa Damasko uŋoŋ Jesu wou be Mede Momooŋ munta mokit yohautaguk wendok maaŋ yenimbu nadigiŋ. \v 28 U yeniŋa Sol adi Aposel heki dut uŋgoŋ itouŋa Jelusalem maaneŋ munta mokit yaudapmaaŋ Wapum wou foloŋ Mede Momooŋ yeniyauguk. \v 29 Judame heki Gilik mede yoyagiŋ adut maaŋ munta mu tiŋa mede gineŋ siwe tuluguk doktiŋa uutdok talik lohigiŋ. \v 30 Unduŋ tubune me noliŋiye adi u tubumintaaŋ nagi wooŋ Sisaliya uŋgoŋ kameune Tasusde uguk. \p \v 31 Nai uŋaniŋ kayoŋbop Judiya, Galili eŋ Samaliya maaneŋ hatiyagiŋ, adi kulema mintayemguk. Mintayembune Uŋgoniŋ Munabulidi yehitubu-lodaune metam’walaŋ yokunathikdi wapum tuguk. Kaŋ metamdi Wapum Jesu adi me loloŋnit hinek unduŋ nadi-muntaaŋ medeŋiŋ takaliŋa hatigiŋ. \s1 Pitadi Bepaŋ Kunumneniŋ’walaŋ kudi tuguk \p \v 32 Pita adi kwetkwet yaudapmaaŋ, heleniŋ Bepaŋ’walaŋ metam Lida uŋoŋ itowagiŋ yabe uguk. \v 33 Uŋoŋ wooŋ me niŋ wou Ainea kaguk. Me u kayoŋ kumuhi doktiŋa gulupŋiŋ gineŋ hogok itoune gulet 8 dapmaguk. \v 34 Me u wokaaŋ niŋguk “Ainea, Jesudi gehitubu-kedebalak ale pilali gulupge wobeŋ.” Unduŋ nimbu Ainea pilakuk. \v 35 Pilalu metam Lida eŋ Selon yokwetneŋhi adi u kaŋ Wapum nadisukilitimiŋgiŋ. \p \v 36 Yopa yokwetneŋ uŋoŋ tam niŋ hatiluguk, wou Tabita (Gilik mede gineŋ Dokas), tam adi nadisukilitinit. Adi helemahelemaŋ metam fiyewakahi momooŋ tiyemiŋa yehitubu-lodaluguk. \v 37 Ala nai uŋaniŋ yagit tiŋa kumumbune sigiŋ gitnem youtela tiŋa looŋ yot kiwahiŋ ala yotmaaŋ wahiŋ wendok kamegiŋ. \p \v 38 Yopa yokwet adi yamaiŋgoŋ ala metam nadisukilitihinit uŋoŋ hakiŋdi Pita Lida uŋoŋ hatak nadiŋa meyat lufom yeniŋkulune wooŋ kaŋ niŋgumuk, “Pilap hinek indi gut wooŋ nihitubu-lodaweŋ.” \v 39 Unduŋ nimbune tiulidoko tiŋa noŋgoŋ Yopade ugiŋ. Wosuwaune Pita nagila yotmaaŋ wahiŋ logiŋ. Losuwaune tam kahat heki Dokasdi dahidahi tibineyemguk u mimbune yabune makat ila kokiŋ. \p \v 40 Unduŋ tigiŋ kaŋ Pitadi yeniŋkulu foudapmagiŋ kaŋ mulelem tiŋa Bepaŋ ninadiguk. Ninadiŋa udaneeŋ dabaŋ hakukneŋkade diweeŋ niŋguk, “Tabita, pilat.” Nimbune dawi diweeŋ Pita kaŋ pilali ikuk. \v 41 Kaŋ Pitadi kohoŋ kihiwali hamaneune pilali yakuk. Unduŋ tiŋa tam kahat nadisukilitihinit heki eŋ metam noli nadisukilitihinit kutiyenimbu buune Tabita agaŋ kaikaguk u yenimbu kagiŋ. \v 42 Kaŋ gigit wondi Yopa maaneŋ hautadapmaune metam feedi Wapum Jesu nadisukilitimiŋgiŋ. \p \v 43 Unduŋ tiŋa Pita adi me niŋ wou Saimon, adi kale gitnem kwanai tuluguk\f + \fr 9:43 \ft Kale gitnem kwanai u yadi indiŋdok yolak. Koom makau eŋ dompa gitnem kweheneeŋ mele foloŋ boiune dasilidaune Seliyot eŋ kayoŋnamokop eŋ nemek noli maaŋ tibineyagiŋ.\f*, adut helebufa fee hinek itougumuk. \c 10 \s1 Koniliyasdi Pitadok mede kamemimbune wooŋ kaguk \p \v 1 Sisaliya uŋoŋ me niŋ hatiluguk wou Koniliyas, adi Loma mikme bop wohik Itali Mikme yeniyagiŋ’walaŋ talitimeŋ. \v 2 Adi ne tiŋa wapmihiŋiŋ-tam Bepaŋ kunumneniŋ gikiŋgoŋ timiŋa niutumbayagiŋ, eŋ Juda memetam fiyewakahi siloŋ tiyemiluguk, eŋ Bepaŋ helemahelemaŋ ninadiluguk. \v 3 Ala heleniŋ 3 kilok tebele Bepaŋdi nadinadiŋiŋ tubutombu nemek lihine foloŋ dabugoŋ indiŋ kaguk: Bepaŋ aŋeloŋiŋdi buŋa indiŋ niŋguk, “Koniliyas”. \p \v 4 Unduŋ nimbune munta tiŋa uŋgoŋ kahohoŋe tiŋa yoguk, “Wapum, maŋgoŋ?” \p Yobune aŋelodibo niŋguk, “Bepaŋ adi fiyewakahi yehitubu-lodaaŋ momooŋ tiyemilaŋ eŋ Bepaŋ ninadilaŋ wondok nadiune momooŋ tilak doktiŋa medege agaŋ nadilak. \v 5 Unduŋ doktiŋa du me neeŋ yeniŋkulune Yopade wooŋ me niŋ wou Saimon Pita kaŋ nagi buneeŋ. \v 6 Adi, wou yolineŋ nalum buŋa hatak. Wou adi imeŋgwaŋ gagayeŋ itouŋa kale gitnem kwanai tilak.”\f + \fr 10:6 \ft Kale gitnem kwanai diniŋ yodakale mede 9:43 gineŋ kunali nadiweŋ.\f* \p \v 7 Unduŋ niŋa aŋelo adi kotigoŋ uguk, kaŋ Koniliyas adi tipilapilaye-meŋiŋ lufom eŋ ne’walaŋ mikme bop gineniŋ me Bepaŋ gikiŋgoŋ timiluguk niŋ yenimbu bugiŋ. \v 8 Buune nemek mintaguk u yeniŋa yeniŋkulune Yopade ugiŋ. \p \v 9 Heleune Yopa tubudulalu mele lekiŋgoŋ ilune Pita adi Bepaŋ ninadiwe yot ki foloŋ loguk. \v 10 Nanaŋe kougoŋ tiulidokolu map nadiune Bepaŋdi nadinadiŋiŋ tubutombu nemek indiŋ kaguk: \v 11 kunum dilitombune molom diniŋ saŋiniŋ nemek haule batei dabugoŋ diki lufolufom gineŋ honekilitinit kameu fou kaguk. \v 12 Maaneŋ uŋoŋ miŋgembet, kale, bagi mebimebi boigiŋ. \v 13 U yabuŋa nadilu mede niŋ indiŋ mintaguk, “Pita, pilali widihiŋa hinaweŋ.” \p \v 14 Mede unduŋ mintaguk kaŋ Pitadi yoguk, “Wapum, koom Mosesdi kamehep tinimguk doktiŋa nu nemek undihi-kabe nemu nakagut.” \p \v 15 Unduŋ yobu kotigoŋ yoguk, “Bepaŋdi nemek kedem yolak kaŋ du maŋgoŋde moŋ yolaŋ?” \v 16 Nemek u nai lufomkulitniŋ mintaune kotigoŋ kunum gineŋ hamaneune udaneeŋ loguk. \p \v 17 Unduŋ tubune Pita adi nemek u mintaguk mebi nadiwit yoŋa ha-nadisulu me Koniliyasdi yapmeune ugiŋ adi wooŋ Saimon yoli kaŋ yeyemeŋ woyakiŋ. \v 18 Yaliŋa indiŋ yonadigiŋ, “Me nalum niŋ wou Saimon Pita, adi iŋgoŋ be hatak?” \p \v 19 Nai uŋaniŋ Pita adi nemek lihine dabugoŋ wondiniŋ mebi nadiwe nadinadi kwanai hatuguk. Kaŋ Munabulidi indiŋ niŋguk, “I kalaŋ! Me lufomkulitniŋ adi du golohitabiiŋ, \v 20 ale tiulidoko tiŋa fooŋ yabune uuŋdok yoneŋ, kaŋ kibida mu tibeŋ. Mewoi u nagoŋ yenimbe buŋit.” \p \v 21 Unduŋ nimbune Pita adi fooŋ yabuŋa yeniŋguk, “Hidi me lohitabiiŋ nu iŋakoŋ ale maŋgoŋde buŋit? U kedem nanineŋ.” \p \v 22 Unduŋ yenimbune adibo niŋgiŋ, “Mikme’walaŋ talitimeŋ Koniliyasdi ninimbune bumun. Adi me momooŋ, Bepaŋ niutumbalak, eŋ Judame hekidi nadimimbu loloŋnit tubu momooŋ timiiŋ. Bepaŋ’walaŋ aŋelo uŋgoniŋdi indiŋ niŋguk, du ganimbune adi yolineŋ wooŋ mede yobune nadidok niŋguk doktiŋa niniŋkulune bumun.” \p \v 23 Unduŋ niŋgiŋ kaŋ Pitadibo yahaŋeeŋ yopmaŋ yapmeeŋ uŋgoŋ deikiŋ, ala heleune tiulidoko tiŋa noŋgoŋ ugiŋ, kaŋ me Yopahi noli nadisukilitihinit noŋgoŋ yehikeleeŋ ugiŋ. \v 24 Ugiŋ kaŋ heleune Sisaliya uŋoŋ Koniliyas adi wapmihiŋiŋ-tam tiŋa meŋimeŋiye eŋ me noliŋiye yehibopneeŋ woom halu wosuwagiŋ. \v 25 Wosuwaaŋ Pita yot maaneŋ fowe tubune Koniliyas adi mulelem timiŋguk. \v 26 Kaŋ Pitadi honeeŋ tubupilalu yalu niŋguk, “Nu maaŋ me iŋgoŋ, ale unduŋ mu tinambeŋ.” \p \v 27 Mede niŋila niŋila yot maaneŋ fooŋ kalu metam fee bopneeŋ hakiŋ. \v 28 Yabuŋa yeniŋguk, “Hidi agaŋ nadiiŋ, Judame adi me Bepaŋ’walaŋ feknit mokit adigut menot titiŋdok moŋ yoiŋ. Iŋgoŋ nu Bepaŋdi nemek undiniŋ u mu keleŋ titiŋdok naniŋak. \v 29 Unduŋ doktiŋa hidi nutok mede kamenamuŋit kaŋ lakata mu tiŋat. Ale haninadiwit, hidi maŋgoŋde nutok mede kamenamuŋit?” \p \v 30 Unduŋ yeniŋguk kaŋ Koniliyasdi yoguk, “Helebufa lufolufom agaŋ ulak, wendok maaneŋ heleniŋ 3 kilok tebele Bepaŋ ha-ninadiluwene me niŋ tinahukut fafau hinek tiŋa buŋa namandatne foloŋ yali yoguk, \v 31 ‘Bepaŋ adi medege agaŋ nadiŋa fiyewakahidok momooŋ tiyemilaŋ wendok welemomooŋ nadilak. \v 32 Ale nebek neeŋ yeniŋkulune Yopade wooŋ me niŋ Saimon wou noli Pita adi wou yolineŋ nalum buŋa hatak wooŋ nagila buneeŋ. Wou adi imeŋgwaŋ gagayeŋ itouŋa kale gitnem kwanai tilak.’\f + \fr 10:32 \ft Kale gitnem kwanai diniŋ yodakale mede 9:43 gineŋ u kunali nadiweŋ.\f* \v 33 Unduŋ naniŋguk doktiŋa pilap hinek me yapmewe ganagitne ugiŋ. Kaŋ du mede nadiŋa buŋaŋ. Ale indi Bepaŋ iŋgoŋ nibudokoune bopneeŋ ilaŋa Wapumdi mede ganiŋguk u ninimbu nadinim yoŋa woomgamam.” \s1 Pitadi Koniliyas yolineŋ Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yohautaguk \p \v 34 Unduŋ nimbune Pitadibo mede tububihila indiŋ yoguk, “O, kobuk agaŋ kadakalelat. Biyagoŋ hinek, Bepaŋ adi metam hogohogok talik kubugoŋ keleeŋ yabudokolak. \v 35 Tiŋa metam hogohogok kwetkwet hatiiŋ indigoŋ, nebek niŋdi Bepaŋ niutumbaaŋ titiŋ didimeniŋ tilak adi Bepaŋdi kaune utumba tilak. Uŋoŋ kamehep nemu hatak. \v 36 Hidi Bepaŋdi Isilaehidok mede kameune hautaguk u agaŋ nadiiŋ. Mede u indiŋ: Jesu wou foloŋ Bepaŋ’walaŋ welekulema mintalak. (Adi kunumkwet diniŋ Molom.) \v 37 Tiŋa hidi Jon Imeyout Tububihitdi mede yobune mindaŋkade nemek Galili eŋ Judiya maaneŋ mintaguk u maaŋ agaŋ nadiiŋ. \v 38 Hidi Jesu Nasaletniŋ adi Bepaŋdi Uŋgoniŋ Munabuli kamemiŋa saŋiniŋ miŋguk u agaŋ nadiiŋ. Bepaŋdi adut hatiguk doktiŋa kwetkwet wooŋ metam momooŋ tiyemiŋa me kadakaniŋ’walaŋ saŋiniŋ gineniŋ yanagikuk. \v 39 Indi adi nemenemek Jelusalem eŋ Judiya maaneŋ tugukdok sigiyakadi timiyam. Adi unduŋ tubune koloŋdabek foloŋ ulukumuŋgiŋ. \v 40 Iŋgoŋ helebufa lufomkulitniŋ dapmaune Bepaŋdi tubupilalune \v 41 me sigiyakadi timindok hogok mintayemiŋa nanaŋe ime noŋgoŋ nagiŋ, u adi indikuyoŋ. Metam noli moŋ. Nihidane tuguk indi hogok. \v 42 Indi yadi metam Mede Momooŋ indiŋ yenindidimeeŋ yenihautadok niniŋguk. Jesu adi Bepaŋdi mehinek kaipmuŋ hatiiŋ eŋ kumuŋ tigiŋ adi’walaŋ mede nadinadi tibaak nindapmaguk u yohautadok niniŋguk. \v 43 Polofet hogohogok adi indiŋ yohautagiŋ, metam nediyeŋ Jesu nadisukilitimiyaneeŋ adi kadakaniŋhik Jesu wou foloŋ tumolokuyemdok.” \p \v 44 Pita adi mede yayolune Uŋgoniŋ Munabuli adi metam uŋoŋ hakiŋ hogohogok welehik maaneŋ foguk. \v 45 Unduŋ tuguk kaŋ Judame nadisukilitihinit Pita dut bugiŋ adi Bepaŋdi Uŋgoniŋ Munabuli Judahi’walaŋ fekhinit mokit kameyembu foune \v 46 mede mebimebi gineŋ wou niŋa tilogiŋ yabuŋa boho tigiŋ. \p Boho tubune Pitadi indiŋ yoguk, \v 47 “Metam i agaŋ indi tugumun undugoŋ Uŋgoniŋ Munabuli moŋgokiŋ ale nebek niŋdi Imeyout titiŋdok kamehep mu tiyembek.” \v 48 Unduŋ yoŋa yenimbune Jesu Kilisto wou gineŋ Imeyout tigiŋ. Tiŋa Pita adigut uŋgoŋ muniniŋ hatiŋa yapmeeŋ uuŋdok niŋgiŋ. \c 11 \s1 Pita adi koti Jelusalemde udaneeŋ uguk \p \v 1 Aposel heki eŋ me nadisukilitihinit Judiya kwetneŋhi, adi kahat indiŋ nadigiŋ. Me Judahi’walaŋ feknit mokit heki Bepaŋ’walaŋ mede nadiiŋ. Kahat u nadigiŋ ala \v 2 Pitadi Jelusalem wosuwaune Judame nadisukilitihinitdi Pita nintoŋa indiŋ niŋgiŋ, \v 3 “Du me feknit mokit yohineŋ nalum wooŋ hatiguŋ, hatiŋa nanaŋe maaŋ naguŋ.” \p \v 4 Unduŋ nimbune Pitadibo nemek tuguk be mintaune kaguk wondok kahat didimeniŋgoŋ tiyemiŋa indiŋ yeniŋguk, \v 5 “Nu Yopa uŋoŋ Bepaŋ ha-ninadiŋa nemek lihine foloŋ dabugoŋ kawe Molom diniŋ saŋiniŋ nemek haule batei dabugoŋ diki lufolufom gineŋ honekilitinit kunum gineniŋ kameu fou kagut. \v 6 Kaŋ maaneŋ heweŋa kawene kale hogohogok kwetfoloŋ iŋoŋ ikiiŋ, kale mikhinit eŋ bagi, eŋ miŋgembet heki ilune yabugut. \v 7 Kaŋ mede niŋ kunum gineniŋ indiŋ foguk, ‘Pita, pilali widihiŋa hinaweŋ.’ \p \v 8 “Unduŋ naniŋguk iŋgoŋ nu moŋ yogut, koom Mosesdi kamehep tinimguk doktiŋa nemek undihi-kabe nemu nakagut. \v 9 Unduŋ yogut kaŋ kotigoŋ mede indiŋ mintaguk, ‘Bepaŋdi nemek kedem yolak kaŋ du maŋgoŋde moŋ yolaŋ?’ \p \v 10 “Nemek u nai lufomkulitniŋ mintaune kotigoŋ kunum gineŋ hamaneune udaneeŋ loguk. \v 11 Nai uŋaniŋgoŋ Sisaliyahi me lufomkulitniŋ yeniŋkulune ugiŋ, wooŋ yot nu hakutneŋ wosuwagiŋ. \v 12 Kaŋ Munabulidi indiŋ naniŋguk, ‘Me Sisaliyade uneŋ ganimbu kibida mu tibeŋ’ naniŋguk doktiŋa wene Yopahi me 6 i ikiiŋ adi maaŋ nehitomboyoulune wooŋ Koniliyas yolineŋ fogumun. \p \v 13 “Fonene aŋelodi Koniliyas mintamiŋa dediŋ niŋguk eŋ me neeŋ yeniŋkulune Yopade wooŋ nu nanagi bubuŋdok niŋguk u ninimbune nadigumun. \v 14 Kaŋ nu wooŋ nanagi buune ne be wapmihiŋiŋ-tam yehitubu-lodaaŋ Mede Momooŋ yenimbe nadiŋa nadisukiliti tubune Bepaŋdi yanagilek, \v 15 unduŋ yoŋa yenimbu wooŋ nanagi ugiŋ. Kaŋ nu mede yayoluwene Uŋgoniŋ Munabuli indi koom nimguk undugoŋ hinek aditok maaŋ yemguk. \v 16 Kaŋ nu Wapumdi mede indiŋ niniŋguk u naditomgut, Jon Imeyout Tububihit adi metam imedi hogok youyemguk, iŋgoŋ hidi adi Uŋgoniŋ Munabulidi youhambaat. \v 17 Indi koom Wapum Jesu Kilisto nadisukilitiminene nemek nimguk undugoŋ me feknit mokit heki maaŋ yemguk, kaŋ nu me dediniŋgoŋdi Bepaŋ kamehep timimbit.” \p \v 18 Unduŋ yenimbune nadiŋa mede wabiŋa Bepaŋ niutumba tiŋa yogiŋ, “Bepaŋ adi me Judahi’walaŋ feknit mokit agaŋ yehitubu-lodaune udaneeŋ Hatihati Kobut kahileiŋ.” \s1 Jesu’walaŋ Mede Momooŋdi Antiyok uŋoŋ mintahautaguk \p \v 19 Koom Stiwen ulukumuŋa me nadisukilitihinit noli folofigita yemne tubu momoŋ kwetkwet ugiŋ. Kaŋ noliyeŋ Fonisiya, Saipalas eŋ Antiyokde wooŋ Mede Momooŋ Judame heki hogok yeniŋgiŋ. \v 20 Iŋgoŋ me Saipalashi eŋ Sailinihi adi Antiyokde wooŋ Wapum Jesu’walaŋ Mede Momooŋ u me Judahi’walaŋ feknit mokit maaŋ yeniŋgiŋ. \v 21 Unduŋ tubune Wapum’walaŋ saŋiniŋ u adut halune mede yobu metam feedi Wapum’walaŋkade udaneeŋ nadisukilitigiŋ. \v 22 Unduŋ tigiŋ kaŋ gigit wondi Jelusalem kayoŋbop’walaŋ hautaune Banabas niŋkulune Antiyokde uguk. \v 23 Wosuwaaŋ Bepaŋdi metam kahaŋ tiyemguk u kaŋ metam welehikdi hinek Wapum dut galihatidok yeniŋkiliti tuguk. \v 24 Banabas adi me momooŋ, nadisukilitinit eŋ Uŋgoniŋ Munabulidi weleŋ maaneŋ fotokoguk doktiŋa metam nadisukilitihinit yehitubu-lodaune metam hogok hatigiŋ feedi Wapum’walaŋkade udanegiŋ. \p \v 25 Unduŋ tiŋa Banabas adi Tasusde Sol lohitauguk. \v 26 Lohitawooŋ kaŋ nagila Antiyokde udaneeŋ metam kayoŋbop tigiŋ yehibopneeŋ metam fee yenindidimetaune gulet kubugoŋ dapmaguk. U Antiyok uŋoŋ tigiŋ kaŋ metam nadisukilitihinit adi wohik Kilisto’walaŋ kayoŋbop (Kilisten) timeŋ hinek uŋoŋ yeniŋgiŋ. \p \v 27 Nai uŋaniŋ polofet Jelusalemhi Antiyokde ugiŋ, wosuwaune \v 28 adi’walaaniŋ niŋ polofet Agabo adi Uŋgoniŋ Munabulidi nimbune pilali indiŋ yeniŋguk, “Denimbek kwetkwet indigoŋ nanaŋe ime map wapum hinek mintawaak.” (Kaŋ biyagoŋ hinek Kalaudiyodi mapme wapum ikukneŋ map wapum u mintaguk.) \p \v 29 Unduŋ yohautaune metam nadisukilitihinit adi kayoŋbop Judiya maaneŋ hatigiŋ yehitubu-lodadok yoŋa muneeŋ bopnegiŋ. \v 30 Bopneeŋ Banabas dut Sol kohohik foloŋ boiune adi moŋgola Jelusalem kayoŋbop diniŋ talitimeŋ kohohik foloŋ boide ugumuk. \c 12 \s1 Helotdi metam nadisukilitihinit malabumuŋ yemgiŋ \p \v 1 Nai uŋaniŋgoŋ Mapme Helotdi\f + \fr 12:1 \ft Mapme Helot yoŋadi Jesu mintagukneŋ hatiguk u moŋ. Yoŋadi adi’walaŋ laaŋdok yolak. Ala mindaŋkade mihiŋiŋ Agilipadibo me Mapme mintaguk.\f* mikmeŋiye yenimbune metam kayoŋbop tigiŋ noli widihigiŋ. \v 2 Tiŋa Jems, Jon dali, adi maaŋ miknoŋdi youlukumuŋgiŋ. \v 3 Unduŋ tubune Judame heki welehik utumbaguk kaŋ u yabuŋa Judahi’walaŋ hinamuni wapum\f + \fr 12:3 \ft Judahi’walaŋ hinamuni wou “Aŋelodi Yabukiyondaaŋ Yalakapmeguk eŋ Belet Sipakaŋ diniŋ Hinamuni”.\f* nai foloŋ kotigoŋ Pitabo honegiŋ. \v 4 Honeeŋ hinamuni dapmaune sigineŋ mede titiŋdok yoŋa nagila yot fafaŋeniŋneŋ kamegiŋ. Kaŋ uŋoŋ mikme bop lufolufom, ala bop kubugoŋ gineŋ mikme lufolufomdi yot fafaŋeniŋ maaneŋ Pita kadokogiŋ. \v 5 Kadokoune yot fafaŋeniŋneŋ uŋgoŋ hatune metam nadisukilitihinit adi Bepaŋdi Pita tubulodadok yoŋa yohineŋ haliŋa ninadi kwanai tigiŋ. \s1 Bepaŋ’walaŋ aŋelodi Pita yot fafaŋeniŋ gineniŋ tubulodaguk \p \v 6 Heleune haniŋ Pita adi mede gineŋ yayatdok nai wendok timiŋ sen lufomdi youkilitigiŋ kaŋ mikme lufom fukufukuŋ kamadi yakumuk kaŋ adi lekiŋgoŋ deihakuk. Unduŋ tubune mikme noli adi yot fafaŋeniŋ taliyeme u kadoko fafaŋeŋ tugumuk. \p \v 7 Unduŋ tiŋa hatune Wapum’walaŋ aŋelo niŋdi pilap hinek yot fafaŋeniŋ maaneŋ fooŋ yalune hauta wapumdi yotmaaŋ u hautadapmaŋ tuguk. Kaŋ Pita kaluwaŋŋiŋ foloŋ honeeŋ talamsukuleeŋ niŋguk, “Pilap pilataŋ.” Unduŋ nimbune tawa fafaŋeniŋ (sen) lufom Pita kohoŋ foloŋ youkilitigiŋ u diliteleeŋ fooŋ hakumuk. \v 8 Kaŋ aŋelodi niŋguk, “Kiyegelepge youkilitiŋa kayoŋnamokopge beŋa kadahiune udim!” Nimbune u tubune kotigoŋ niŋguk, “Dahidahige fakaŋneniŋ u tiŋa dahiŋa nehikeleweŋ.” \p \v 9 Unduŋ niŋa uune takaliŋa fakaŋde fooŋ ude ugumuk. Wooŋ Pita adi aŋelodi biyagoŋ tuluguk u mu nadidakaleeŋ lihine binek tilak yoŋa nadiguk. \v 10 Unduŋ nadiŋa bugumuk, buŋa mikme timeŋ yakuk u kalakapmeeŋ buŋa niŋ yakuk u maaŋ kalakapmeeŋ buŋa mindaŋ hinek taliyeme fafaŋeniŋ gineŋ busuwagumuk. Busuwaune taliyeme fafaŋeniŋ u ne hogok dilitomguk kaŋ fobugumuk. Fobuŋa yokwet maaneŋ fooŋ wooŋ aŋelodi Pita bikabuŋa fiit tuguk. \p \v 11 Unduŋ tubune mindaŋ Pitadi kaŋ nadidakaleeŋ yoguk, “O, i biyagoŋ hinek. Wapum’walaŋ aŋeloŋiŋdi nu nehitubu-lodaaŋ Helot’walaŋ saŋiniŋ gineŋ eŋ Judame hekidi nemek tinamdok nadiŋit gineniŋ nanagi buŋak.” \v 12 Unduŋ nadiŋa momoŋ wooŋ metam noli, Maliya (Jon wou noli Mak, adi miŋ) adi yolineŋ bopneeŋ hali Bepaŋ ninadi kwanai hatigiŋneŋ uŋgoŋ fakaŋ wooŋ yali yeme youkuk. \p \v 13 Kaŋ tipilapilaye waabi niŋ wou Loda adi talik dilitombit yoŋa buguk. \v 14 Buŋa Pita medeŋiŋ kiyoŋ nadiŋa nadifo tiŋa talik mu dilitomuŋa kotigoŋ udaneeŋ kiyane wooŋ metam yeniŋguk, “Pita agaŋ buŋa fakaŋ yatak.” \p \v 15 Unduŋ yoguk kaŋ metamdibo niŋgiŋ, “Nadibubuye be tiŋa bu yolaŋ?” Iŋgoŋ adi biyagoŋ yoŋa gigine tubune wabiŋa, “U Pita’walaŋ aŋelo\f + \fr 12:15 \ft Nai uŋaniŋ Judahi me feedi indiŋ nadisuyagiŋ. Metam hogohogok hatiiŋ adi aŋelohik molomolom hatiyemiiŋ. Tiŋa adi’walaŋ namandap wele unduŋ mintaiŋ. Unduŋ yonadiyagiŋ.\f* binek” unduŋ yogiŋ. \p \v 16 Unduŋ ha yolu Pita adi yeme uŋgoŋ yougigine tuguk, kaŋ wooŋ talik dilitomuŋa kaŋ boho tigiŋ. \v 17 Boho tiŋa mede wapum togiŋ kaŋ kohoŋdi kabup itneŋ tiyembu kabup ilune Wapumdi tubulodaaŋ yot fafaŋeniŋ gineniŋ nagi buguk wondok kahat tiyemguk. Tiyemiŋa yeniŋguk, “Kahat i nadiŋa wooŋ Jems eŋ metam nadisukilitihinit noli yenineŋ.” Unduŋ yeniŋa biyabuŋa kwet niŋkade uguk. \p \v 18 Heleune me yot fafaŋeniŋ kadoko tigiŋ adi Pita moŋ lohiŋa kaŋ tibubuye wapum hinek tigiŋ. \v 19 Pita uŋoŋ moŋ kaŋ Helotdi me yenimbu Pita lohigiŋ iŋgoŋ mu kagiŋ. Doktiŋa Helotdi me Pita kadokogiŋ adi kumuŋdok gigit yenindapmaguk. Yenindapmaaŋ Judiya kwet biŋa Sisaliya uŋoŋ muniniŋ hatibene uguk. \s1 Helot kumumbune Wapum’walaŋ mededi kwetkwet udapmaguk \p \v 20 Helot adi Saidonhi eŋ Taiyahi metam dut siwe tigiŋ. Metam uŋahidi Helot’walaŋ kwelineŋ wooŋ nanaŋe beyagiŋ doktiŋa tigene yenihep tibaakneŋ yoŋa nadibedi tiŋa wooŋ Helot’walaŋ tipilapilaye-me heki’walaŋ talitimeŋhik me Bilasto wooŋ kaune yehitubu-lodaune bopnit wooŋ Helot weleŋ kulemawekdok ninadigiŋ. \p \v 21 Ala nai kamegiŋ foloŋ Helot adi mapme diniŋ dahidahi tinahukulaŋa popŋiŋ uŋgoniŋ foloŋ ila mede yoguk. Mede yobune metam adi medeŋiŋ nadigalikaaŋ yogiŋ, \v 22 “I mehinekdi mu yolak, yadi bepaŋdi yolak.” Unduŋ yoŋa kakaliŋa mede nadigalika tigiŋ. \v 23 Unduŋ tubune Helot adi netok nadiune loune Bepaŋ wou mu niŋa tiloguk. Unduŋ doktiŋa Wapum’walaŋ aŋelodi pilap hinek buŋa ulatukulu maguk kaŋ binemdi naune kumuŋguk. \p \v 24 Unduŋ tulune Bepaŋ medeŋiŋdi kwetkwet hautaguk. \v 25 Kaŋ Banabas dut Sol adi kwanai tubudapman-dapmaŋdok muneeŋ moŋgo buŋa Jelusalem kayoŋbop diniŋ talitimeŋdok yemiŋa Jon wou noli Mak adi maaŋ nagila Antiyokde ugiŋ. \c 13 \s1 Banabas dut Sol Mede Momooŋ yohautadok yenindapmaaŋ yapmeune ugumuk \p \v 1 Gawaŋbop Antiyok\f + \fr 13:1 \ft Antiyok yokwet lufom. Noli niŋ Siliya kwetneŋ uŋoŋ ikuk. Eŋ Antiyok yokwet noli Pisidia kwetneŋ uŋoŋ ikuk. Ala kayoŋbop Antiyok yokwet Siliya kwetneŋ itougiŋdi Pol heki yeniŋkukiŋ.\f* uŋoŋ me wohiye indiŋdi polofet eŋ hinale hatigiŋ: Banabas, Simion (wou noli Naisa),\f + \fr 13:1 \ft Naisa mebi adi indiŋ, “gouyeniŋ”. Kaŋ me nolidi Saimon adi Afilikaniŋ binek, unduŋ yoiŋ.\f* Lusiyas Sailininiŋ eŋ Manaen (adi Helot me wapum dut wanaŋ hatibedigumuk) agaŋ Sol. \v 2 Adi Wapum niutumbaaŋ ninadi kwanai tine nanaŋe kamehep tiŋa hatigiŋ. Kaŋ Uŋgoniŋ Munabulidi buŋa indiŋ yeniŋguk, “Nutok me Banabas dut Sol yehitubu-dakaleune kwanai titiŋdok nadiyemgut u tidemeek.” \v 3 Unduŋ yenimbu nanaŋe kameheŋa Bepaŋ ninadiŋa kohohik meyat kihik foloŋ kameeŋ yeniŋkulu Mede Momooŋ yohauta kwanai tide ugumuk. \s1 Banabas dut Sol adi Saipalas uŋoŋ Wapum’walaŋ mede yohautagumuk \p \v 4-5 Uŋgoniŋ Munabulidi Banabas dut Sol yeniŋkulune Jon wou noli Mak kwanai noŋgoŋ yehitubu-lodadok yoŋa nagila ugiŋ. Wooŋ Selusiya wosuwaaŋ muwage foloŋ looŋ Saipalas kwet kambaŋgitneŋ ugiŋ. Wooŋ kwet kambaŋgit wondiniŋ yokwet wapum niŋ wou Salamis uŋoŋ wosuwaaŋ Judahi’walaŋ bopyot indigoŋ tuwot fooŋ Bepaŋ’walaŋ mede yoyo tigiŋ. \p \v 6 Unduŋ tiŋa Salamis biŋa Saipalas kwet kambaŋgitneŋ yaudapmaaŋ wooŋ Pafos wosuwaaŋ Judaniŋ me niŋ wou Balayesu adi haki mebimebi behatiŋa kudi tuluguk kaŋ metamdi polofet yoŋa kaune hatiluguk u tubumintagiŋ. \v 7 Kwet wondiniŋ kiyap wapum hatiluguk adi wou Sesiyas Polas. Adi me nadinadime eŋ Balayesu dut me not tiŋa hatiyagumuk. Ala kiyap adi Bepaŋ’walaŋ mede nadiwene Banabas dut Sol yenimbune yolineŋ ugumuk. \v 8 Iŋgoŋ me haki mebimebi tuluguk wou Gilik mede gineŋ Elimas niyagiŋ, adi me kiyap nadisukilitiŋiŋ ulatifowe Banabas yakat kwanai u mu wooŋ titiŋdok yoŋa kamehep tiyemguk. \p \v 9 Kaŋ Sol, wou noli Pol, adi Uŋgoniŋ Munabulidi weleŋ maaneŋ fotokoguk doktiŋa me Elimas kahohoŋeeŋ niŋguk, \v 10 “Sadaŋ mihiŋiŋ, du titiŋ didimeniŋdok mik timilaŋ, tiŋa welege maaneŋ tikamanda feedi fotokilak kaŋ helemahelemaŋ Wapum’walaŋ mede biyagoŋ u tubu-fambakaneune yalaŋ mintalak. \v 11 Unduŋ doktiŋa Wapum’walaŋ saŋiniŋ mintagambek kaŋ helebufa noli dauge sipmakaŋ hatibaaŋ.” \p Unduŋ nimbu nai uŋaniŋgoŋ dawi holiholiŋeŋ gouyeguk, kaŋ nediyeŋ nehimaneu udim yoŋa honediwediweye tuguk. \v 12 Kaŋ kiyap adi Bepaŋ medeŋiŋ diniŋ saŋiniŋ eŋ kudi u kau uŋgoniŋ hinek tubune medeŋiŋ nadidakaleeŋ nadisukilitihinakaguk. \s1 Pol dut Banabas adi Antiyok Pisidia kwetneŋ uŋoŋ wapum’walaŋ mede yohautagumuk \p \v 13 Pol adi me noliŋiyat dut Pafos uŋoŋ muwage foloŋ looŋ yokwet wapum niŋ Pamfiliya maaneŋ hatuguk wou Pega uŋoŋ wosuwagiŋ. Wosuwaaŋ Jon wou noli Mak adi uŋgoŋ biyabuŋa kotigoŋ Jelusalemde uguk. \v 14 Kaŋ meyat nehi hogok Pega biŋa yauge yauge Antiyok noli Pisidia maaneŋ hatak uŋoŋ wosuwagumuk. Ala Sabat foloŋ Judahi’walaŋ bopyot maaneŋ fooŋ ilaŋa Moses’walaŋ Yodoko Mede eŋ polofet heki’walaŋ Youkudip Mede u kunakiŋ. \v 15 U kunali mindaŋ me bopyot diniŋ talitimeŋ hekidi me niŋ niŋkulune wooŋ Pol dut Banabas indiŋ yeninadiguk, “Notniyat, hidi metam mede yeniŋkiliti nenobu tidene nadiŋa kedem yenindemek.” \p \v 16 Mede unduŋ kameyembu nadiŋa Poldi pilali yaliŋa kohowobu tiŋa indiŋ yoguk, “Isilaehi metam eŋ metam noli Bepaŋ niutumbaiŋ, hidi indiŋ nadineŋ. \v 17 Koom Isilaehi’walaŋ Bepaŋdi mamani-papaniye yehidaneune Isip uŋoŋ buŋambu hatiŋa metam bop wapum hinek mintagiŋ. Kaŋ kotigoŋ Bepaŋ’walaŋ saŋiniŋdi Isip kwetneŋniŋ \v 18 yanagila kwet fiileŋ uŋoŋ momooŋ hinek yabu-ulidokoune hatibu gulet 40 tuguk. \v 19 Hatitabuŋa Kanahan kwetneŋ buŋa Bepaŋdi mebop 7 wendiniŋ metam yehitubu-liwedapmaaŋ kwet wapum u kibikoŋ metamŋiye Isilaehidok yemguk. \v 20 Nemenemek u gulet 450 maaneŋ mintaguk. Mintadapmaune me talitimeŋ yehitubu-mintaune yabudoko hatitaulu wahiŋkade polofet Samuel tubumintaguk. \v 21 Kaŋ me mapme yemdok niŋgiŋ kaŋ Kis mihiŋiŋ Sol yembu adi me mapmehik gulet 40 wondok tuwot ila yabudokoguk. Adi Benjamin’walaŋ yalaki. \v 22 Gulet 40 dapmaune Bepaŋdi Sol kelekulaŋa Dewit me mapmehik tubumintaaŋ kameguk. Tubumintaaŋ kameeŋ Dewitdok indiŋ yoguk, \q1 ‘Nu me Dewit Jesi mihiŋiŋ adi undiniŋdi me wapum titiŋdok nadilat. \q1 Adi nu nemek titiŋdok nadilat uŋakoŋ keleŋ tilak.’ \p \v 23 “Ala koom Bepaŋdi Dewit’walaŋ yalaki niŋdi Isilaehi’walaŋ Tubuloda me mintawaak yoguk u adi Jesu kuyoŋ. \v 24 Adi kwanaiŋiŋ mu tububihitune Jondi metam kadakaniŋhik sigilulum tiyemiŋa Imeyout tineŋ yeniluguk. \v 25 Unduŋ yeniŋa kwanaiŋiŋ tubudapmandok nai dulaune indiŋ yeniŋguk, ‘Hidi Kilisto tutumbanik kwetfoloŋ mintawaak gigitŋiŋ u nadiŋa woomiiŋ. Nu hidi me woomiiŋ u moŋ, adi yadi kougoŋ mindaŋ bulak, kaŋ nu aindiniŋdi tipilapilaye timindok tuwot moŋ.’ \p \v 26 “Judahi metam, Abalaham yalakiŋiye eŋ metam noli Bepaŋ niutumbaiŋ, hidi indiŋ nadineŋ. Bepaŋdi nihitubu-lodadok nadiŋa mede i kameguk. \v 27 Metam be me talitimeŋ Jelusalem uŋoŋ hatiyagiŋ adi Tubuloda-menik u Sabat nai indigoŋ polofet hekidi mede youkiŋ u kunatabiiŋ, iŋgoŋ mu nadidakaleiŋ doktiŋa Jesu folooŋ mintaune mu kakiyondaaŋ uutdok mede yofafaŋe tigiŋ. Unduŋ tigiŋ kaŋ polofet hekidi mede youkiŋ u folooŋ tuguk. \v 28 Tiŋa ulukumundok mede nemu tubumintagiŋ iŋgoŋ Jelusalemhidi Pailat niŋgigineeŋ ulukumundok yogiŋ. \v 29 Unduŋ tiŋa nemenemek kigili mededi yolak undugoŋ hinek timiŋgiŋ. Tiŋa koloŋdabek foloŋ kibidalitifooŋ bom gineŋ kamegiŋ. \v 30 Iŋgoŋ Bepaŋdi kotigoŋ tubupilalune \v 31 metam nediyeŋ neet hinek Galiliniŋ tububihila hatitawooŋ Jelusalem wosuwagiŋ adi hogok mintayembu kagiŋ. Kaŋ adibo medeŋiŋ Isilaehi yenihautaiŋ. \p \v 32 “Unduŋ doktiŋa Wapumdi koom mamani-papaniye nemek yemdok yofafaŋe tuguk \v 33 u folooŋ yalakihiye indi’walaŋ mintaguk, doktiŋa indi mede i tiŋa bu haniyam. Wondegoŋ Kap 2 gineŋ mede indiŋ youkiŋ hatak. \q1 ‘Du biyagoŋ hinek na’walaŋ mihine. Nu kamiŋ tububihila du’walaŋ baha tilat.’ \m \v 34 Ala Bepaŋdi bom gineŋ hali bitakawaakneŋ yoŋa tubupilali indiŋ yoguk, \q1 ‘Nu kahaŋ be nemek momooŋ Dewitdok \q1 mimiŋdok yofafaŋe tugut u hambaat.’ \m \v 35 Tiŋa Kap niŋ gineŋ indiŋ yolak, \q1 ‘Du tipilapilaye-mege niŋkukuŋ u tuwot mu bikabune bitakawaak.’ \p \v 36 “Bepaŋdi Dewit kwanai titiŋdok niŋguk u keleŋ tiŋa metamŋiye yehitubu-lodaaŋ kumuŋguk kaŋ beuye yehiwenegiŋneŋ uŋgoŋ weneune hali bitakaguk. \v 37 Iŋgoŋ Bepaŋdi kumuŋ gineniŋ tubupilakuk adi yadi unduŋ mu tuguk. \p \v 38-39 “Unduŋ doktiŋa Isilaehi, me notniye, hidi indiŋ hinek nadineŋ. Indi Jesu wou gineŋ kadakaniŋ bibiŋdok mede i haniyam, eŋ metam hogohogok Jesu nadisukilitimiiŋ adi koom Moses’walaŋ Yodoko Mede gineŋ hatigiŋneŋ kadakaniŋhik mu biyemguk u kamiŋ nai yendok wanaŋ hogohogok biyemulak. \v 40 Ale kikadoko tubune koom polofet heki youkiŋ u hidi mu mintahambaak. \q1 \v 41 ‘Me mede yohihili tiiŋ hidi, mede i nadineeŋ. \q1 Nu kwanai tibaat u hidi naihik foloŋ mu nadisukilitineeŋ. \q1 Eŋ nebek niŋdi tuwot mu hanindakaleune nadisukilitineeŋ. \q1 Hidi kwanai u kakabeleeŋ hatiŋa kumuŋ tineeŋ.’” \p \v 42 Poldi mede unduŋ yodapmaaŋ Banabas dut fooŋ uuŋdok ulune metamdi Sabat noli wondok foloŋ koti buŋa tomboyoula mede kotigoŋ yodok yeniŋgiŋ. \v 43 Unduŋ yeniŋa metam bopyotneŋ hakiŋ mowoune Judahi eŋ metam noli Judahi’walaŋ titiŋhik keleyagiŋ adi Pol dut Banabas yehikeleti ugiŋ. Kaŋ meyat adi Bepaŋ’walaŋ welesiloŋ gineŋ hatiiŋ undugoŋ hatidok yoŋa yeniŋkilitigumuk. \p \v 44 Ala Sabat noli foloŋ metam fee yokwet uŋoŋ itowagiŋ Wapum diniŋ mede nadine bugiŋ. \v 45 Buŋa bop wapum tigiŋ kaŋ Judame heki adi yabuŋa nadiune tuwot mu tubune Pol weleŋ tubukadakadok yoŋa mede yoguk u yokadaka tigiŋ. \v 46 Unduŋ tigiŋ kaŋ Pol dut Banabas adi munta mu tugumuk, adi fafaŋe tiŋa yaliŋa indiŋ yeniŋgumuk, “Judame, hidi Mede Momooŋ timeŋ hanindok yoguk iŋgoŋ hidegoŋ kamehep tiŋa hatihati fafaŋeniŋ mu kahilene yoiŋ doktiŋa bihabuŋa metam noli Judahi’walaŋ feknit mokit adi’walaŋ udim. \v 47 Wapum adi undudegoŋ tiŋa indiŋ niniŋguk, ‘Nu du metam Judahi’walaŋ feknit mokit aditok hauta gapmelat, doktiŋa Tubuloda-mehik hatitauyeeŋ kwet dikineŋ hatidapmawaaŋ.’” \p \v 48 Unduŋ yenimbu metam Judahi’walaŋ feknit mokit adi u nadiŋa nadifo tiŋa Wapum’walaŋ mede u yotiloloŋ tigiŋ. Tiŋa me hatihati fafaŋeniŋdok yehidaneguk adi nadisukiliti tigiŋ. \v 49 Kaŋ Wapum’walaŋ Mede Momooŋdi Pisidia maaneŋ hautadapmaguk. \p \v 50 Iŋgoŋ Judame hekidi Pol dut Banabasdok nadiyembu tuwot mu tubune widihidok yoŋa me wapuhi eŋ tam muneeŋ bomboŋhinit Antiyokhi Bepaŋ niutumbayagiŋ weleyouyout tiyemgiŋ. Unduŋ tiŋa Pol yakat yeninto tiŋa mede kadakaniŋ yeniŋa Pisidia kwetneŋ uŋoŋ hatidok moŋ yeniŋa yeniŋkut tigiŋ. \v 51 Unduŋ tiyembune Aposel yakat adi metam’walaŋ kadakaniŋ u adut mu tomboyoutdok yoŋa kwam kayohik foloŋ ulumakuyemiŋa Aikoniamde ugumuk. \v 52 Kaŋ metam nadisukilitihinit adi Uŋgoniŋ Munabulidi welehik maaneŋ fotokoune nadifo kisaŋ tigiŋ. \c 14 \s1 Jesu’walaŋ Mede Momooŋ doktiŋa daneeŋ mebop lufom mintagiŋ \p \v 1 Aikoniam uŋoŋ maaŋ Pol dut Banabas adi Judahi’walaŋ bopyotneŋ fooŋ mede galikit yobune Judame eŋ metam Judahi’walaŋ fekhinit mokit feedi nadisukiliti tigiŋ. \v 2 Kaŋ Judame noli nadisukiliti mu tigiŋ adi me Judahi’walaŋ feknit mokit noli yeniŋgigine tigiŋ kaŋ nadisukilitihinit not mu tiyemgiŋ. \v 3 Iŋgoŋ Aposel yakat adi Wapum dut galiŋa munta mu tiŋa uŋoŋ yagigi hatiŋa Mede Momooŋ yoyo tugumuk. Kaŋ Wapumdi mede u biyagoŋ adi’walaaniŋ u kadakaleneŋdok yoŋa saŋiniŋ yembu Bepaŋ kunumneniŋ’walaŋ kudi mebimebi tugumuk. \p \v 4 Kaŋ Aikoniam uŋoŋ metam hatiyagiŋ adi daneeŋ bop lufom tigiŋ. Noli daneeŋ Judame heki dut yakiŋ kaŋ noli daneeŋ Aposel yakat dut yakiŋ. \v 5 Ala Judame eŋ metam noli adi talitimeŋhiye dut yali Aposel yakat kudi kadakaniŋ tiyemiŋa kawadedi widihidok yoŋa yohebet tigiŋ. \v 6 Kaŋ meyat adi u kanadiŋa momoŋ Likoniya kwetneŋ yokwet wapuhi lufom ikumukneŋ ugumuk. Yokwet u wouhiyat Debi dut Listala. \v 7 Uŋoŋ wooŋ tomboyoula Mede Momooŋ yoyo ti-hatigumuk. \s1 Meyat adi Likoniya kwetneŋ uŋoŋ Mede Momooŋ yohautagumuk \p \v 8 Listala uŋoŋ me niŋ koom kuyanineŋ kayoŋ kadakaniŋ mintaguk doktiŋa talik mu yauluguk. \v 9 Ala Pol dut Banabas adi wooŋ mede yobu ila nadiguk, kaŋ Pol adi me u nadisukilitiŋiŋ kanadiŋa kayoŋ kedem tubukedebadok nadiŋa uŋgoŋ kahohoŋe tiŋa \v 10 mede wapum indiŋ niŋguk, “Pilali didimeŋgoŋ yaliŋa yaleŋ.” \p Unduŋ nimbune me u pilali kayoŋdi yaliŋa yauyau tuguk. \v 11 Kaŋ metamdi Pol kudi tuguk u kaŋ kakaliŋa nehi’walaŋ mede gineŋ indiŋ yogiŋ, “Bepaŋ heki agaŋ kamiŋ mehinek dabugoŋ yageleeŋ indi’walaŋ iŋoŋ foŋit.” \v 12 Unduŋ yoŋa Banabas adi bepaŋ yalayalaŋhik niŋ wou Sus u niŋgiŋ, kaŋ Pol adi mede yoyo tuluguk doktiŋa Hemes\f + \fr 14:12 \ft Gilikhi metamdi bepaŋ yalayalaŋ fee hatiiŋ unduŋ nadisukilitiyagiŋ. Unduŋ doktiŋa Sus adi bepaŋ yalayalaŋhi’walaŋ mapme eŋ Hemes adi mede bebuŋa yohauta diniŋ bepaŋ.\f* niŋgiŋ. \v 13 Ala bepaŋ yalayalaŋ Sus diniŋ me talitimeŋ adi siloŋyotŋiŋ yokwet wapum diniŋ gimbahaŋ gagayeŋ yamaiŋgoŋ uŋgoŋ yatuguk doktiŋa makau eŋ wowoŋgimiŋ moŋgo buŋa talik yeyemeŋ yali metam dut noŋgoŋ Aposel yakat siloŋ tiyemne tigiŋ. \p \v 14 Unduŋ tigiŋ kaŋ Pol dut Banabas adi nadiŋa tinahukuthik yehitubu-bulagineŋ kiyaneeŋ metam bopneeŋ yakiŋneŋ lekiŋgoŋhik gineŋ fooŋ mede wapum indiŋ yeniŋgumuk, \v 15 “Indi adi mehinek fit, hidi dabugoŋ, ale maŋgoŋde indiŋ tiiŋ? Ai! Hidige! Indi adi Mede Momooŋ haninde nadiŋa bepaŋ yalayalaŋ hatihatihinit mokit u sigilulum tiyemiŋa Bepaŋ Hatihati Molom, kunumkwet be imeŋgwaŋ wapum be nemenemek uŋoŋ ikiiŋ yehitubu-mintaguk adi’walaŋkade udaneneŋ yoŋa haniyamut. \v 16 Tiŋa adi koom hatitalabugiŋneŋ metam biyabune nehi nadinadi hatigiŋ. \v 17 Iŋgoŋ kobuk hidi mebiŋiŋ kanadi titiŋdok yoŋa nemek momooŋ tihamuŋa gwi mele u naiŋiŋ foloŋgoŋ hambune nanaŋe duhuduhu tubumintaaŋ nanadifo foloŋ hatiiŋ.” \v 18 Meyat u mede unduŋ yoŋa metamdi siloŋ mu tiyemdok gigineeŋ kamehep tiyemgumuk. \p \v 19 Unduŋ tiŋa hatilu Judame noli Aikoniam eŋ Antiyok yokwetneŋ bugiŋ, adi buŋa me noli yeniŋgigine tiŋa metam fee yanagila Pol kawadedi ulaŋa agaŋ kumulak yoŋa hamaneeŋ wooŋ yokwet wapum magineŋ kukiŋ. \v 20 Kaŋ metam nadisukilitihinit noli adi kelemadiŋa kamadiyakiŋ kaŋ pilali kotigoŋ yokwet wapum maaneŋ fooŋ deikuk. Ala heleune Banabas dut Debide ugumuk. \s1 Banabas dut Pol adi metam Jesu nadisukilitimiŋgiŋ yeniyehitubu-kilitigumuk \p \v 21 Debi wooŋ Pol dut Banabas adi Mede Momooŋ yoyo tugumuk kaŋ metam feedi nadisukiliti tigiŋ, kaŋ meyat adi kotigoŋ udaneeŋ Listala, Aikoniam, eŋ Antiyokde ugumuk. \v 22 Wooŋ metam Bepaŋ nadisukilitimiyagiŋ yehitubu-kilitiŋa nadisukiliti folooŋ titiŋdok yoŋa indiŋ yeniŋgumuk, “Hidi Bepaŋ’walaŋ Hatihati Uŋgoniŋ gineŋ fone nadiŋa timeŋ adi nadisukiliti gineŋ yali malabumuŋ mebimebi mintahambune fafaŋeŋ kelekufali foyaneeŋ.” \v 23 Unduŋ yeniŋa kayoŋbop hatigiŋ indigoŋ wooŋ me talitimeŋhiye yehitubu-mintayemgumuk. Unduŋ tiŋa metam Bepaŋ nadisukiliti timiyagiŋ adi Wapumdi yabudokodok yoŋa nanaŋe kamehep tiŋa hali ninadi kwanai tugumuk. \p \v 24 Pisidia kwet wapum yaudapmaaŋ Pamfiliyade wooŋ \v 25 Pega uŋoŋ Mede Momooŋ yoyo tiŋa Ataliyade fogumuk. \v 26 Uŋoŋ muwage foloŋ looŋ Antiyokde\f + \fr 14:26 \ft Yoŋ adi Antiyok yokwet Siliya kwetneŋ ikuk wendok yolak.\f* ugumuk. Koom uŋgoŋ Wapum’walaŋ welesiloŋ gineŋ yenindapmaune kwanai tububihila tugumuk, ala kotigoŋ kwanai uŋgoŋ tubudapmagumuk. \v 27 Antiyok wosuwaaŋ metam kayoŋbop tigiŋ yehibopneeŋ, Bepaŋdi dediŋ tiyemguk be me Judahi’walaŋ feknit mokit hekidok talik dilitomyembu nadisukiliti tigiŋ wondok yenimbu nadigiŋ. \v 28 Unduŋ tiŋa kayoŋbop dut uŋgoŋ yagigi hatigiŋ. \c 15 \s1 Judahi’walaŋ fek foloohik diki foloŋ tagiŋ wendok mede mintaguk \p \v 1 Judiyahi noli Antiyokde wooŋ metam nohiye nadisukilitihinit Judahi’walaŋ feknit mokit uŋoŋ hatigiŋ indiŋ yeniyehitubu-didimegiŋ. “Hidi Judahi indi’walaŋ titiŋnik keleeŋ Mosesdi yodidimeguk unduŋ sigihik gitnem diki foloŋ fek mu tineeŋ adi Wapumdok gigit mu tineeŋ.” \p \v 2 Unduŋ yobune Pol dut Banabas adi nadiŋa siwe wapum tiŋa me noli Pol yakat dut Jelusalemde wooŋ Aposel heki eŋ me wapuhi dut bopnedok yogiŋ. \v 3 Unduŋ tiŋa Pol dut Banabas adi Antiyokhi me noli kayoŋbopdi yenindapmaune noŋgoŋ ugiŋ. Wooŋ Fonisiya eŋ Samaliya maaneŋ yawooŋ me noli Judahi’walaŋ fekhinit mokit heki Bepaŋ’walaŋkade udanegiŋdok gigit yenintaune nadiŋa nohiye adi nadifo wapum hinek tigiŋ. \p \v 4 Unduŋ titawooŋ Jelusalem wosuwaune kayoŋbop hekidi yabuŋa nadifo tigiŋ. Kaŋ meyatdi kwanai tubune Bepaŋdi nemenemek tuguk wondok kahat tiyemgumuk. \v 5 Kaŋ me nadisukilitihinit noli Falisi heki’walaŋ bophik gineŋ hatigiŋdi indiŋ yogiŋ, “Me nadisukilitihinit Judahi’walaŋ feknit mokit adi sigihik gitnem diki foloŋ fek tiŋa Moses’walaŋ Yodoko Mede keleneeŋ wondi kedem. Eŋ mu keleneeŋ wondi tuwot mu hinek tibaak.” \p \v 6 Unduŋ yogiŋ kaŋ Aposel heki me wapuhi dut noŋgoŋ bopneeŋ mede u yonadigiŋ. \v 7 Yagigi hinek ila yonadigiŋ kaŋ Pitadi pilali indiŋ yoguk, “Hidi nu Bepaŋdi me noli Judahi’walaŋ feknit mokit Mede Momooŋ yenimbe nadiŋa nadisukilitineŋ yoŋa hidi’walaŋ lekiŋgoŋhik foloŋ naniŋguk u agaŋ nadiiŋ. \v 8 Tiŋa Bepaŋ me welehik maaneŋ kadapmalakdi metam fekhinit mokitdok maaŋ nadiyemilak u mintadakaledok yoŋa Uŋgoniŋ Munabuli inditok kamenimguk undugoŋ hinek aditok maaŋ kameyemguk. \v 9 Adi talik molomolom mu keleeŋ ninigikuk. Adi be indi, talik kubugoŋ gineŋ nihitubu-lodaaŋ ninigilune nadisukilitigumun doktiŋa welenik youtewalandaguk. \v 10 Kaŋ hidi maŋgoŋde Bepaŋ tikamanda timiŋa nemek malabumuŋ u koom mamani-papaniyedi be inde tagimnedok tuwot moŋ, u me feknit mokit Imeyout tigiŋ adibo tagiyemne yoiŋ. \v 11 Jesu Kilisto’walaŋ welesiloŋŋiŋdi indi be, be me feknit mokit heki maaŋ nihitubu-lodaaŋ ninigitak doktiŋa unduŋ mu titiŋdok.” \p \v 12 Me bop uŋoŋ hakiŋ adi kabup ila nadilune Pol dut Banabas adi Bepaŋdi saŋiniŋ yembune adi’walaŋ kudi tugumuk wendok kahat tiyembu nadigiŋ. \p \v 13 Pol yakat adi mede yodapmaune Jemsdibo indiŋ yoguk, “Me notneye, hidi mede i nadineŋ. \v 14 Saimon adi kobuk tububihila Bepaŋdi me fekhinit mokit hekidok maaŋ nadiŋa yabudokooŋ netok yehikahileguk u ninindakaleune nadiyam. \v 15 U polofet hekidi koom youkiŋ undugoŋ hinek mintalak. Koom indiŋ youkiŋ, \q1 \v 16 ‘Mindaŋkade Wapumdi kotigoŋ udaneeŋ buŋa Dewit’walaŋ yot gologuk u kotigoŋ tubupilalaat yolak. Nemek kadakagiŋ u kotigoŋ tutumbaaŋ makambiyalaat. \v 17 Kaŋ me Judahi’walaŋ feknit mokit yehikahile tugut heki adi maaŋ Wapum lohineeŋ. \v 18 Mede i Wapumdi koomkwaha yobu nadigiŋ.’ \p \v 19 “Nu’walaŋ nadinadine adi indiŋ. Me fekhinit mokit Bepaŋ’walaŋkade udaneiŋdok malabumuŋ mu yemnim. \v 20 Adi tobo pepa hogok indiŋ youyemne kunali nadineeŋ. Nanaŋe bepaŋ yalayalaŋdok siloŋ tiyemiiŋ u mu nanaŋdok yeninim. Unduŋ tiŋa kefifile mu tiyaneeŋ. Tiŋa undugoŋ kale naŋgathinit mu nayaneeŋ, doktiŋa kale kodihik foloŋ ibikilitiune kumiiŋ u maaŋ undugoŋ mu nayaneeŋ. \v 21 Moses’walaŋ Yodoko Mede u Judahi indi’walaŋ bopyot indigoŋ tuwot Sabat nai foloŋ hogohogok kunalu nadiiŋ, be medeŋiŋ yokwet wapuhi indigoŋ yohautaune nadiiŋ.” \s1 Judahi’walaŋ feknit mokit agaŋ nadisukilitigiŋ aditok pepa youyemgiŋ \p \v 22 Unduŋ yobune Aposel heki eŋ me wapuhi noli adi kayoŋbop dut noŋgoŋ bopneeŋ me neeŋ yehitubu-mintaaŋ yeniŋkulune Pol yakat dut Antiyokde uuŋdok yonadigiŋ. Yonadiŋa meyat lufom me wapuhi dabugoŋ yabunadiyagiŋ wohik Sailas dut Judas (wou noli Basabas niyagiŋ) yehitubu-mintaŋ \v 23 pepa indiŋ youyembu tiŋa ugiŋ. \q1 “O notniye, Judahi’walaŋ feknit mokit, Antiyok, Silisiya eŋ Siliya kwet hatiiŋ. \q1 Aposel eŋ me wapuhi indi hiditok welemomooŋ mede kamehamam. \v 24 Me noli indi’walaŋ bop gineŋ iŋoŋ ugiŋ wooŋ mede hanimbune hidi welemulap be nadilakata tigiŋ u indi’walaŋ manik mu tiŋa wooŋ yogiŋ. \v 25 Unduŋ doktiŋa indi iŋoŋ me noli maaŋ medenik tiŋa wooŋ hanindok yoŋa Pol yakat dut yeniŋgumun. \v 26 Meyat adikuyeŋ hatihatihik Wapumnik Jesu Kilistodok mindapmagumuk. \v 27 Kaŋ indi me yehitubu-mintagumun Judas dut Sailas, ala adi mede pepa gineŋ youhamam u mahikdi maaŋ hanimbune nadineeŋ. \q1 \v 28 Indi Uŋgoniŋ Munabuli dut welekubugoŋ tiŋa malabumuŋ mu hamdok yoŋa mede indiŋ hogok keleeŋ hatidok yoyam. \v 29 Hidi nanaŋe bepaŋ yalayalaŋ yemiyaneeŋ u mu nayaneeŋ, be kale naŋgathinit mu nayaneeŋ, be kale kodihik foloŋ ibikilitiu kumiiŋ u mu nayaneeŋ, tiŋa kefifile maaŋ undugoŋ mu tiyaneeŋ. Kadakaniŋ hogohogok indihi u sigilulum tiyemiŋa kedem hogok hatiyaneeŋ. \q1 Unduŋ hogok.” \p \v 30 Pepa unduŋ youla yembu tiŋa Pol yakat dut Antiyokde wooŋ metam nadisukilitihinit yehibopneeŋ pepahik yemgiŋ. \v 31 Kaŋ metamdi yeniŋkiliti mede pepa foloŋ kunali kaŋ nadifo wapum hinek tigiŋ. \v 32 Sailas dut Judas adi nehi polofet doktiŋa metam yehitubu-kilitiŋa mede momohi noli yeniŋgumuk. \v 33-34 Unduŋ tiŋa uŋoŋ muniniŋ hatigumuk kaŋ nohiyedi kotigoŋ welekulema foloŋ yapmeune me yeniŋkulu bugumuk’walaŋ udanedok yeniŋgiŋ.\f + \fr 15:33-34 \ft Nadinadi me nolidi mede niŋ maaŋ yowo 34 gineŋ hata yoiŋ. Mede u indiŋ 15:34 [Iŋgoŋ Sailas adi uŋgoŋ hatidok yoguk.]\f* \v 35 Kaŋ Pol dut Banabas adi Antiyokhi’walaŋ talitimeŋ heki dut uŋoŋ hatiŋa metam Wapum’walaŋ Mede Momooŋ yeniŋa yenindidime kwanai tiŋa hatigiŋ. \p \v 36 Hatitauyeeŋ heleniŋ Poldi Banabas indiŋ niŋguk, “Kamiŋ yokwet wapuhi gineŋ Wapumnik Jesu Kilisto’walaŋ Mede yoyaugumutneŋ wooŋ me notniye debek hatiiŋ yabudim.” \p \v 37 Unduŋ yoguk kaŋ Banabas adi Jon wou noli Mak adi maaŋ noŋgoŋ nagila uuŋdok yoguk \v 38 iŋgoŋ Pol adi koom talik nai niŋ yaugiŋneŋ mu yaudapmaaŋ Pamfiliya uŋoŋ wooŋ talik baniŋ yapmeeŋ uguk, doktiŋa nadiune tuwot mu tuguk. \v 39 Unduŋ doktiŋa nehi uŋgoŋ siwe tugumuk tiŋa daneeŋ Banabas adi Mak nagila Saipalasde ugumuk. \v 40 Kaŋ Pol adi Sailas kahileeŋ nagilune kayoŋbop nohiye adi Wapum’walaŋ kulema foloŋ yapmeune ugumuk. \v 41 Wooŋ Siliya dut Silisiya maaneŋ yauŋa kayoŋbop yehitubu-kiliti tiyaugumuk. \c 16 \s1 Poldi Timoti tubumintaaŋ nagila kwanai noŋgoŋ tiyaugiŋ \p \v 1 Unduŋ tiŋa mowoŋa Pol dut Sailas adi Debi eŋ Listala kwetneŋ uŋa me niŋ Jesu’walaŋ mede nadiŋa tiloloŋ tuluguk wou Timoti tubumintagumuk. Timoti adi miŋ Juda niŋ ala nadisukilitinit kaŋ beu adi Gilik me. \v 2 Ala Timoti adi me noliŋiye Listala eŋ Aikoniam uŋoŋ hatiyagiŋdi nadimimbu utumba tuluguk \v 3 doktiŋa Poldi Timoti noŋgoŋ nagila yaudok yoŋa sigiŋ gitnem diki foloŋ Judame heki’walaŋ fek timiŋguk. Judame uŋoŋ hatiyagiŋ hogohogok adi Timoti beu Gilikniŋ u agaŋ nadiyagiŋ doktiŋa unduŋ timiŋguk. \v 4 Fek unduŋ timiŋa nagila yokwet wapuhi maaneŋ yauŋa Aposel heki eŋ me wapuhidi Jelusalem uŋoŋ kayoŋbop hekidi talik dediŋ keledok yogiŋ u yeniyaugiŋ. \v 5 Kaŋ kayoŋbop hogohogok adi nadisukilitihikdi kilitiune helemahelemaŋ kunakunathikdi loloŋ tuluguk. \s1 Wapum’walaŋ Munabulidi Pol heki talitimeŋ tiŋa yahaŋeluguk \p \v 6 Unduŋ titauŋa Pol heki Esiya maaneŋ Mede Momooŋ yoyo titiŋdok yobu Uŋgoniŋ Munabulidi kamehep tiyembu Filigia eŋ Galesiya kwet uŋoŋ hogok yaudapmagiŋ. \v 7 Yaudapmaaŋ wooŋ Misia’walaŋ kwet diki kalakapmeeŋ Bitiniya kwetneŋ fonim yo tigiŋ kaŋ Jesu’walaŋ Munabulidi kamehep tiyemguk kaŋ \v 8 Misia maaŋ hogok kalakapmeeŋ Tolowade ugiŋ. \v 9 Uŋoŋ timiŋ Poldi damo gineŋ kaune Masedoniyaniŋ me niŋdi buŋa koloŋ yali indiŋ nimbulabulayeguk, “Masedoniyade buŋa indi nihitubu-lodaneŋ.” \p \v 10 Poldi damo gineŋ u kaune indi noŋgoŋ\f + \fr 16:10 \ft Luk ne uŋgoŋ yehitomboyoukuk doktiŋa “indi ugumun” youkuk. Kahat i Lukdi youkuk.\f* pilali tiulidokooŋ Bepaŋdi Mede Momooŋ uŋoŋ yodok niniŋguk doktiŋa ugumun. \s1 Lidiya tiŋa metam adut itowagiŋ adi nadisukiliti tiŋa Imeyout tigiŋ \p \v 11 Indi Tolowa yokwet biŋa muwage foloŋ looŋ wooŋ Samotala wosuwaaŋ deikumun, ala heleune Neapolide ugumun. \v 12 Uŋaniŋ pilali kwet tabe wooŋ Masedoniya kwet wapum maaneŋ yokwet wapum niŋ wou Filipai uŋoŋ wosuwagumun. Yokwet u Lomahi feedi uŋgoŋ itowagiŋ ala wooŋ helebufa noli uŋgoŋ hatigumun. \v 13 Hatiŋa Sabat foloŋ yokwet wapum u biŋa ime magineŋ Judame hekidi Bepaŋ ninadi tagiŋ kwet uŋoŋ nenobu yoŋa diwetaugumun. Wooŋ tamwoi uŋgoŋ bopne hakiŋ woyabuŋa noŋgoŋ foilaŋa Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yeniŋgumun. \v 14 Kaŋ tamwoi adi’walaaniŋ tam niŋ wou Lidiya, adi Tayatailaniŋ. Ala adi haule gimihi\f + \fr 16:14 \ft Haule gimihi u adi muneeŋ wapumdi tuwayagiŋ.\f* tutumbaluguk, tiŋa undugoŋ Wapum niutumbaluguk doktiŋa Wapumdi nadinadiŋiŋ dilitomimbune Poldi mede yoguk u baigoŋ ila nadiguk. \v 15 Unduŋ tiŋa adi tiŋa metam yot kubugoŋ itowagiŋ Imeyout tigiŋ tiŋa niniŋguk, “Hidi nu Wapum biyagoŋ nadisukilitilat nadiŋa kaŋ kamiŋ buŋa nu yotneneŋ itouneŋ.” Unduŋ ninimbune wooŋ adut itougumun. \s1 Pol dut Sailas adi Filipai uŋoŋ yot fafaŋeniŋneŋ yehidahigiŋ \p \v 16 Heleniŋ indi metamdi bopneeŋ Bepaŋ niutumba tagiŋneŋ ugumun. Wooŋ tipilapilaye tamkuya niŋ yabapnit kagumun. Tam kuya u yabapŋiŋdi tubulodaune metam’walaŋ mebihik yeniluguk kaŋ muneeŋ wapum hinekdi tuwaune muneeŋ u tamkuya weŋ’walaŋ me wapuhiŋiyedi moŋgokagiŋ. \v 17 Ala indi ugumun nai uŋaniŋ indiŋ kutiŋa nihikeleguk, “Mewoi ya Bepaŋ loloŋnit’walaŋ tipilapilayeŋiye doktiŋa hatihati fofooŋ kahiledok haniiŋ.” \p \v 18 Helebufa fee hinek unduŋ hogok katilu katilu Pol adi kaŋ kwihitaaŋ udaneeŋ yabap indiŋ niŋguk, “Nu Jesu Kilisto wou gineŋ yabap du tamkuya i weleŋ maaneŋniŋ labubuŋa weŋ ganilat.” \p Unduŋ nimbu nai uŋaniŋgoŋ labuŋa uguk. \v 19 Unduŋ tubu tamkuya weŋ’walaŋ wapuhiŋiyedi adi muneeŋ moŋgomoŋgot talik agaŋ tehenimiiŋ yoŋa Pol dut Sailas yokwet wawaliweŋ me wapuhi namandahik foloŋ yanagila fogiŋ. \v 20 Yanagila fooŋ me mede nadinadi namandahik foloŋ yapmeeŋ indiŋ yeniŋgiŋ, “Meyat ya Judahi, adi iŋoŋ buŋa malabumuŋ nimde tamuk, \v 21 tiŋa indi Lomahi’walaŋ yodoko medenik gineŋ nemek mu titiŋdok yolak u ninindidimeyamuk.” \p \v 22 Unduŋ yobune metam uŋoŋ bopneeŋ yakiŋdi Pol yakat’walaŋ memikhiye yehitomboyoula toboniŋ yalune me mede nadinadi hekidi yodapmaune Pol yakat tinahukuthik yehitubu-bulagineŋ widihigiŋ. \v 23 Widihiŋa yanagi wooŋ yot fafaŋeniŋneŋ yapmegiŋ, yapmeeŋ me yot fafaŋeniŋ kadoko tuluguk adi yeme fafaŋeŋgoŋ tubukilitiwek niŋgiŋ. \v 24 Unduŋ niŋgiŋ kaŋ me u meyat yanagila yotmaaŋ niŋ maaneŋ hinek hatugukneŋ yehidahiŋa bem malabuhi ginaŋhinit moŋgo buŋa kayohik baŋamneŋ boiŋa yehitubu-kapepeneguk kaŋ uŋgoŋ hakumuk. \v 25 Uŋoŋ hali Pol dut Sailas adi timiŋ lekiŋgoŋ Bepaŋ niutumbaaŋ kap toŋa ninadi kwanai timiŋgumuk kaŋ me yot fafaŋeniŋneŋ hakiŋ nolidi hanadikuwakiŋ. \p \v 26 Unduŋ hatulu kenim wapum tiŋa yot fafaŋeniŋ u mahamulu simen kwetfoloŋ galigiŋ u tawaguk, kaŋ yot fafaŋeniŋ taliyeme hogohogok dilitomdapmaŋ tubune tawa fafaŋeniŋ (sen) me uŋoŋ hakiŋ kayohik foloŋ youkilitigiŋ u gitagoŋ giyali magiŋ. \v 27 Kaŋ me yot fafaŋeniŋ kadoko tuluguk adi pilali taliyeme hogohogok dilitomhinit yabuŋa me hogohogok agaŋ binek fouŋit yo nadiŋa miknoŋ tiŋa ne iŋgoŋ youlukumumbe tuguk. \v 28 Iŋgoŋ Poldi mede wapum indiŋ niŋguk, “Indi hogohogok iŋgoŋ hakam ale dagoŋ maŋgoŋde unduŋ tiŋa kumumbe tilaŋ?” \p \v 29 Unduŋ nimbune me yot fafaŋeniŋ kadokoguk adi wabiŋa kamaŋdok kutibune tipilapilaye-meŋiyedi kamaŋ tiŋa bu mimbune tiŋa wooŋ Pol dut Sailas yabuŋa muntaaŋ heheleeŋ kayohik foloŋ maaŋ hakuk. \v 30 Maaŋ hali pilali yanagila fakaŋ fooŋ yeniŋguk, “Me wapuhineyat, nu dediŋ tiŋa kougoŋ hatihati fofooŋ kahilewaat?” \p \v 31 Unduŋ yeniŋguk kaŋ indiŋ niŋgumuk, “Wapum Jesu nadisukilitimiŋa kougoŋ hatihati fofooŋ kahilewaaŋ. Wapmihige-tam maaŋ undugoŋ.” \v 32 Unduŋ niŋa metam yot uŋoŋ hakiŋ Wapum’walaŋ Mede yenimbu nadigiŋ. \p \v 33 Nai uŋaniŋ timiŋ me yot fafaŋeniŋ kadoko tuluguk adi Pol dut Sailas yanagila wooŋ naŋgathik youteyemguk. Unduŋ tiŋa ne eŋ wapmihiŋiŋ-tam Imeyout tigiŋ. \v 34 Tiŋa Pol dut Sailas yanagila yolineŋ looŋ nanaŋe yembu nagumuk. Kaŋ nai uŋaniŋgoŋ me yot fafaŋeniŋ kadoko tuluguk adi Bepaŋ nadisukilitimiŋguk doktiŋa adi tiŋa wapmihiŋiŋ-tam adi nadifodi welehik maaneŋ fotokoguk. \p \v 35 Heleune haniŋ Loma me wapuhidi kumondulum indiŋ yeniŋa yeniŋkulu ugiŋ, “Wooŋ meyat yeniŋkulu foudemek.” \p \v 36 Unduŋ yeniŋgiŋ kaŋ me yot fafaŋeniŋ kadoko tulugukdi meyat yeniŋguk, “Me wapuhi agaŋ kedem foudemek yoiŋ ale kulemaŋgoŋ udemek.” \p \v 37 Unduŋ yeniŋguk kaŋ Poldibo kumondulum heki indiŋ yeniŋguk, “Indi Lomahi iŋgoŋ, tiŋa indi kadakaniŋ nemu tumut, kaŋ metam namandahik foloŋ nihiwihitnadiŋa ninigila yot fafaŋeniŋneŋ nihidahiŋit, ale agaŋ kabukabup be niniŋkutne tiiŋ? Tuwot moŋ hinek. Loma me wapuhi nehigoŋ buŋa niniŋkulune foudim.” \p \v 38 Unduŋ yenimbu kumondulum heki udaneeŋ wooŋ Loma me wapuhi yeniŋgiŋ, “Meyat adi Lomahi iŋgoŋ.” Unduŋ yenimbu me wapuhi adi u nadiŋa munta tiŋa \v 39 wooŋ welekulema mede yeniŋgiŋ. Unduŋ tiŋa fakaŋ fooŋ yokwet wapum u biŋa uuŋdok yeninadigiŋ. \p \v 40 Unduŋ yeniŋgiŋ kaŋ Pol dut Sailas adi Lidiya yolineŋ wooŋ me nohiye nadisukilitihinit uŋgoŋ yabuŋa mede yeniŋkiliti tiŋa biyabuŋa ugumuk. \c 17 \s1 Tesalonaikahi metam noli adi Pol dut Sailas yabukahile mu tiŋa mik tiyemgiŋ \p \v 1 Wooŋ Amfipolis dut Apolonia yokwet yalakapmeeŋ Tesalonaika yokwetneŋ ugumuk. Uŋoŋ Judame heki’walaŋ bopyot uŋgoŋ yatuguk, \v 2 ala Pol adi feŋ tuluguk unduŋ, wodapmaaŋ wooŋ bopyotneŋ foguk. \v 3 Unduŋ tiŋa uŋoŋ hatiŋa Sabat lufomkulitniŋ u metam dut Judahi’walaŋ Youkudip Mede gineŋ mede hatak wondok yonadiŋa indiŋ yeniŋguk, “Kilisto adi kumuŋa pilalaak yogiŋ kaŋ nu kobuk Jesu’walaŋ kahat tihambe nadiiŋ u Kilisto uŋakoŋ.” \p \v 4 Unduŋ yobu metam noli Pol dut Sailas medehik u nadiune biyagoŋ tubune yehitomboyoukiŋ, eŋ Gilikhi metam Bepaŋ niutumbayagiŋ tiŋa tam loloŋhinit feedi maaŋ undugoŋ yehikeleeŋ ugiŋ. \v 5 Unduŋ tigiŋ kaŋ Judame nolidi yabunadiune tuwot mu tubune me noli hogok hatifit tigiŋ yehibopneeŋ baham kakaliŋa Yeson yolineŋ wooŋ Pol dut Sailas yanagila metam namandahik foloŋ yapmeŋdok ugiŋ. \v 6 Wooŋ Pol dut Sailas uŋoŋ mu yehitubu-mintaaŋ wabiŋa Yeson tiŋa mewoi nadisukilitihinit noli yanagila me yokwet wondiniŋ talitimeŋ loloŋhinit’walaŋ wooŋ indiŋ yogiŋ, “Meyat u yokwet noli agaŋ yehitubu-kadakaaŋ kamiŋ indi’walaŋ i tubukadakade bumuk. \v 7 Kaŋ Yesondi yanagila yolineŋ yapmeguk. Adi mapme niŋ wou Jesu yoŋa Loma Mapme Wapumnik’walaŋ mede hogohogok yalakapmedapmaŋ tiiŋ.” \p \v 8 Unduŋ yobune me talitimeŋ heki eŋ metam adi yalaŋ mede u nadiŋa sukule tiŋa nadibedi tigiŋ. \v 9 Unduŋ tiŋa Yeson eŋ metam noliŋiye kadakaniŋhikdok mebi muneeŋ boineŋ yenimbune boiune biyabuŋa yeniŋkulu ugiŋ. \s1 Pol dut Sailas adi Beliya uŋoŋ Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yogumuk \p \v 10 Unduŋ tiŋa hatu bufaune Pol dut Sailas adi nohiyedi yeniŋkulune Beliyade ugumuk. Wosuwaaŋ dapmaaŋ Judame heki’walaŋ bopyotneŋ fogumuk. \v 11 Kaŋ Judame uŋahi adi kulemahi, adi Tesalonaikahi dabugoŋ moŋ. Unduŋ doktiŋa magi kametnadi baigoŋ hinek tiŋa helemahelemaŋ Poldi mede yoluguk u biyagoŋ be yalaŋ yoŋa Youkudip Medehik u kunatnadi tagiŋ. \v 12 Unduŋ tiŋa Judame feedi nadisukiliti tigiŋ eŋ Gilikhi metam loloŋhinit muneeŋ bomboŋhinit adi maaŋ nadisukiliti tigiŋ. \v 13 Kaŋ Judame Tesalonaikahi adi Pol yakat Mede Momooŋ Beliya uŋoŋ yohautayamuk kahat u nadiŋa buŋa Beliyahi bolik tiyembune \v 14 me nadisukilitihinit uŋahidi Pol niŋkulune luhineŋ uguk. Kaŋ Sailas dut Timoti adi uŋgoŋ hakumuk. \v 15 Kaŋ me noli Pol nagi wooŋ Atens kameeŋ kotigoŋ Beliyade udaneeŋ une tubu Poldi mede indiŋ yenimbu tiŋa ugiŋ, “Wooŋ Timoti dut Sailas yenimbu pilap hinek buŋa nabudemeek.” \s1 Pol adi Atens uŋoŋ Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yohautaguk \p \v 16 Timoti dut Sailasdok mede unduŋ kameeŋ Pol ne Atens uŋgoŋ hali uŋahi metamdi welewele fee tutumbaaŋ boiŋa yeniutumbayagiŋ yabuŋa weleŋ kisaŋ hinek kadakaguk. \v 17 Unduŋ tiŋa bopyotneŋ fooŋ Judame eŋ me Judahi’walaŋ feknit mokit uŋoŋ Bepaŋ niutumbayagiŋ adut siweneyagiŋ, eŋ metam noli talipmeŋ be bopkwet wapumneŋ yabuŋa helemahelemaŋ siweneyagiŋ. \p \v 18 Kaŋ yokwet uŋoŋ me nadinadihinit me bop lufom hatiyagiŋ wohik Epikue-hi dut Stoik-hi yeniyagiŋ, adi undugoŋ Pol dut siwe tiŋa nolidi yoyagiŋ, “Me nadinadinit mokit, nemek nemu nadilak i maŋgoŋ mede yobe tilak?” Pol adi Jesudi pilakuk wondok yenindidime kwanai tuguk doktiŋa noliyeŋ “bepaŋ kwet niŋkadehi’walaŋdok mede yolak,” yogiŋ. \v 19 Unduŋ niŋa nagila bop kwet niŋ wou Aliopaga uŋoŋ looŋ niŋgiŋ, “Indi du yodidime kwanai gitipmuŋgoŋ tilaŋ yendok ninimbu nadinim. \v 20 Nemek noli yolaŋ i gitipmuŋgoŋ hinek nadiyam ale wondiniŋ mebi ninimbu nadinim.” \v 21 Metam Atenshi eŋ buŋambu uŋoŋ itowagiŋ adi yadi nadinadi be mede nemek gitipmuhi hogok nadiŋa kiyonadi tiŋila kisaŋ hati yonadiyagiŋ. \s1 Poldi Atens uŋoŋ Bepaŋ biyagoŋ hatihatinitdok yenindidimeguk \p \v 22 Unduŋ niŋgiŋ kaŋ Pol adi pilali metam Aliopaga bopnegiŋ namandahik foloŋ yali indiŋ yeniŋguk, “Atenshi metam, nu hidi’walaŋ mebihik indiŋ kalat. Hidi bepaŋ fee hinek yeniutumbaiŋ. \v 23 Kaŋ nu yokwet wapumhik maaneŋ yauŋa bepaŋ yeniutumbaiŋ kwet fee hinek yabuŋat, yabuŋa yauge yauge wooŋ muni hemiŋ hemiŋ falik niŋ kaŋat u kudi indiŋ youla kamegiŋ, ‘Bepaŋ mu nadimiyamdok,’ u adi Bepaŋ mu nadimiŋa hogok niutumbafit tiiŋ wondok adi kobuk nu hanilat ukuyoŋ. \v 24 Adi Bepaŋ kunumkwet kameguk tiŋa nemenemek kwetfoloŋ iŋoŋ be kunum gineŋ ikiiŋ u adi boidapmaguk, tiŋa adi kunumkwet diniŋ Wapum. Adi siloŋyot mehinekdi maiŋ gineŋ mu itoulak. \v 25 Kwetfoloŋ iŋoŋ hatihati be munabut tiŋa nemenemek hogohogok u adigoŋ nimilak, doktiŋa kwetfoloŋ medi nemek niŋ kwanaineu mintaune mimiŋdok tuwot moŋ. \v 26 Tiŋa undugoŋ timeŋ adi mehinek kubugoŋ tubumintaguk diniŋ kwetkwet mehinek bop fee mintaaŋ hatiyam. Eŋ mintaaŋ hatidok kwet be nai u adigoŋ nimguk. \p \v 27 “Unduŋ tubune metam welehikdi Bepaŋ lohitauyeŋ tubumintadok yoŋa unduŋ tuguk. Iŋgoŋ Bepaŋ adi indi binibuŋa kweetniŋ hinek mu hatilak. \v 28 Nebek niŋdi youkuk unduŋ, ‘Indi adi’walaŋ hatihatiŋiŋ gineŋ hatiŋa nemek tiyam.’ Hidi’walahi me noli nadinadihinitdi indiŋ yoiŋ, ‘Indi maaŋ adi’walaŋ wapmihi.’ \p \v 29 “Kaŋ indi Bepaŋ’walaŋ wapmihiŋiye aditok agaŋ mintagumun doktiŋa nadine Bepaŋ adi kwetfoloŋ iŋoŋ goldi be silwadi (ŋain momooŋdi), be kawadedi, be bemdi tiiŋ undiniŋ mu tibek. \v 30 Koom kauleŋ hatinene nibuŋa binibuluguk, iŋgoŋ kobuk adi metam hogohogok kwetfoloŋ iŋoŋ welenik tubutakaleeŋ kadakaniŋnik sigilulum tiyemdok yolak. \v 31 Tiŋa undugoŋ, Bepaŋ adi kwetfoloŋ me indi’walaŋ mebinik kaŋ kibikoŋ nimdok nai tinimguk hogok hatak. Kwanai u me niŋdi tibaak yoŋa nindapmaguk, tiŋa me u biyagoŋ hinek tibaak nadidakalenim yoŋa kumuŋ gineniŋ tubukaikaguk kaŋ pilali hatilak.” \p \v 32 Pol adi Jesu kumuŋa pilakukdok yoguk kaŋ me noli adi nihaŋinda tigiŋ, kaŋ noli adi naininde kotigoŋ yobu nadidok niŋgiŋ. \v 33 Unduŋ tigiŋ kaŋ Pol adi bop kwet u bikabuŋa uguk. \v 34 Me noli Pol dut yali nadisukiliti tiŋa Pol kelegiŋ. Me niŋ wou Diyonisiyo, adi bop kwet Aliopaga diniŋ mebop gineniŋ, eŋ tam niŋ wou Damali tiŋa metam noli adi maaŋ keleeŋ ugiŋ. \c 18 \s1 Pol adi Kolin uŋoŋ wooŋ hatiŋa Wapum’walaŋ mede yohautaguk \p \v 1 Unduŋ tiŋa Pol adi Atens biŋa Kolinde uguk. \v 2 Uŋoŋ wooŋ Judame niŋ wou Akwila adi Pontas uŋoŋ mintaguk, ala tamŋiŋ Pilisila dut wooŋ Itali uŋoŋ hatilu me Mapme Wapum Kalaudiyodi Judame hogohogok Loma kwetneŋ uŋoŋ mu hatineŋ unduŋ yenimbu momoŋ Kolinde ugumuk. Kaŋ Poldi wooŋ yabuguk. \v 3 Pol adi memalam wondi tagumuk unduŋ seli yot kwanai tuluguk, doktiŋa wooŋ yabuŋa noŋgoŋ itouŋa yehitubu-lodaaŋ kwanaineyagiŋ. \v 4 Unduŋ tiŋa Sabat nai hogohogok foloŋ Judahi’walaŋ bopyotneŋ fooŋ Judame heki be Gilikme heki dut Mede Momooŋ yonadiŋa adi’walaŋ nadinadihik u tubugweheyeune nadisukiliti titiŋdok wondok kwanai tuluguk. \p \v 5 Unduŋ hatitulu Timoti dut Sailas adi Masedoniyaniŋ busuwagumuk kaŋ Pol adi Mede Momooŋ yoyo fafaŋe tiŋa tiŋila Judame indiŋ yeniluguk, “Jesu adi Kilisto uŋakoŋ.” \v 6 Unduŋ yenimbu Judahi metamdi kahaŋinda tiŋa niwoliwolike tubune adi kuduhuluŋ tinahukutŋiŋ foloŋ ulumamaŋe tiŋa yeniluguk, “Hidi wooŋ fitneŋ u nu’walaŋ yom mu tibaak, u hide’walaŋ nemek. Unduŋ doktiŋa nu kobuk hidi sigilulum tihamuŋa me Judahi’walaŋ feknit mokit heki’walaŋ hogok kwanaineluwaat.” \p \v 7 Unduŋ yoŋa Pol adi wooŋ me feknit mokit niŋ Bepaŋ niutumbaluguk wou Tisias Yusto dut itowagumuk. Adi yoli Judahi’walaŋ bopyot gagayeŋ. \v 8 Uŋoŋ bopyot diniŋ me talitimeŋ niŋ hatiluguk wou Kilispas, adi Wapum nadisukilitimiluguk ala adi wapmihiŋiŋ tam eŋ Kolin metam feedi Mede Momooŋ nadiŋa nadisukilitiŋa Imeyout tigiŋ. \p \v 9-10 Heleniŋ, timiŋ Pol damo gineŋ kaune Wapumdi indiŋ niŋguk, “Metam fee iŋoŋ hatiiŋ adi nu’walaŋ metamneye, be nebek niŋdi nemek nemu tigambaak doktiŋa munta tiŋa wabi mu tibeŋ.” \v 11 Unduŋ niŋguk doktiŋa Pol adi uŋoŋ gulet kubugoŋ tiŋa gulet niŋ faki hogok unduŋ hatiŋa Bepaŋ’walaŋ Mede Momooŋ yoyo tuguk. \s1 Judahidi Pol mebinit mokit mede gineŋ kamene nagila kiyap’walaŋ ugiŋ \p \v 12 Me Galiyo adi Akaia kwetneŋ uŋoŋ kiyap itugukneŋ ala Judame heki adi noŋgoŋ bopneeŋ Pol mik timiŋa nagila mede tine ugiŋ. \v 13 Nagi wooŋ indiŋ yogiŋ, “Me i indi’walaŋ Yodoko Medenik lahula metam Bepaŋ niutumbadok tali gitipmuŋ yenindidimelak.” \p \v 14 Unduŋ yobu Poldibo mede yobit yo tuguk kaŋ Galiyodibo Judame indiŋ yeniŋguk, “Me i nemek kadakaniŋ wapum tibetik wondok nu medehik kedem nadilit. \v 15 Hidi adi mededok eŋ nemenemek wohiyedok tiŋa hide’walaŋ Yodoko Mededok yoiŋ doktiŋa hidi hide yotubudidimeneŋ. Nu nemek indihidok ale mede nadinadi mu tibit.” \p \v 16 Unduŋ yeniŋa yeniŋkulune mede kwet biŋa fougiŋ. \v 17 Yeniŋkulune fowooŋ nehi’walaŋ bopyot diniŋ talitimeŋ me Sositeni nagila wooŋ me wapum Galiyo namanda foloŋ bem ukiŋ. Iŋgoŋ Galiyo adi wondok nemek nemu nadiguk. \s1 Pol adi kwanai titawooŋ Jelusalem wosuwaaŋ kotigoŋ Antiyokde uguk \p \v 18 Unduŋ tiŋa Pol adi Kolin uŋgoŋ metam nadisukilitihinit dut yagigi hatiŋa heleniŋ Akwila malam dut Siliyade muwage foloŋ looŋ ugiŋ. Muwage foloŋ loloŋdok tiŋila Pol adi Seŋkiliya yokwetneŋ uŋoŋ ki hapmuŋ kulikut tuguk. U Judahi’walaŋ titiŋhik keleeŋ Bepaŋ dut mede yofafaŋe tiŋa tuguk. \v 19 Unduŋ tiŋa uŋaniŋ muwage foloŋ looŋ wooŋ Efeso yokwetneŋ wosuwaaŋ Pol adi memalam u biyabuŋa bopyotneŋ fooŋ Judame heki Mede Momooŋ yeniyeniŋ tuguk. \v 20 Mede Momooŋ yeniŋguk kaŋ uŋgoŋ hatidok niŋgiŋ kaŋ moŋ yoŋa \v 21 indiŋ yeniŋa uguk, “Nu Bepaŋdi nadinambune kedem kotigoŋ udaneeŋ buŋa habaat.” Unduŋ yeniŋa kotigoŋ muwage foloŋ looŋ Sisaliyade uguk. \v 22 Sisaliya wosuwaaŋ Jelusalemde wooŋ kayoŋbop uŋoŋ yeniutumbaaŋ Antiyokde uguk. \v 23 Uŋoŋ muniniŋ-kabe hatiŋa kotigoŋ Galesiya eŋ Filigia kwetneŋ yauŋa kayoŋbop uŋahi mede yeniŋkiliti tiyauguk. \s1 Apolo adi Efeso uŋoŋ Wapum’walaŋ Mede Momooŋ yohautaguk \p \v 24 Judame niŋ wou Apolo adi Alesandiliya uŋoŋ mintaguk ala Efesode uguk. Adi mede yoyodok nadinadiŋiŋ wapum, tiŋa undugoŋ Judahi’walaŋ Youkudip Mede kunali nadidapmaŋ tuluguk. \v 25 Ala adi Wapum Jesu’walaŋ mede diki hogok nadiŋa muntanit mokit didimeŋgoŋ yohautaluguk. Iŋgoŋ adi Jon Imeyout’walaŋ mede Jesudok yoguk hogok nadiŋa Jesu wou foloŋ Imeyout tigiŋ u mu nadidakaleguk. \p \v 26 Adi Judahi’walaŋ bopyotneŋ fooŋ mede uŋakoŋ u saŋiniŋnit yohautaune Pilisila dut Akwila adi u nadiŋa nagila yopmaŋde wooŋ Bepaŋ’walaŋ tali hinek nindidimegumuk. \v 27 Unduŋ tiŋa Apolo adi Akaiade we yobune Efesohi metam nadisukilitihinit adi nohiye Akaia uŋgoŋ hatigiŋ doktiŋa Apolodi uŋoŋ uune niutumba titiŋdok yoŋa pepa youyemgiŋ. Kaŋ Apolo adi uŋgoŋ wooŋ indiŋ yehitubu-lodaguk. Akaiahi metam noli adi Bepaŋdi welesiloŋ tiyembune Jesu nadisukilitimiŋgiŋ, kaŋ Judahidi u kaune tuwot mu tubune siwe tigiŋ. \v 28 Doktiŋa Apolodi wooŋ nehi’walaŋ Youkudip Mededi Kilistodok dediŋ yolak u yenindakaleeŋ Jesu adi Kilisto uŋakoŋ yeniŋguk. \c 19 \s1 Poldi Efeso uŋoŋ Wapum’walaŋ mede yohautaguk \p \v 1 Apolo adi Kolin uŋoŋ hatilu Pol adi kweboboe fee lokadotawooŋ Efeso wosuwaguk. Uŋoŋ metam kayoŋbop niŋ yehitubu-mintaŋ \v 2 indiŋ yeniŋguk, “Hidi Bepaŋ nadisukilitimiŋgiŋ kaŋ Uŋgoniŋ Munabuli maaŋbe fotokihamguk?” \p Unduŋ yeninadiguk kaŋ niŋgiŋ, “Indi Uŋgoniŋ Munabuli uŋgoŋ hatilak u mu nadiyam.” \p \v 3 Unduŋ niŋgiŋ kaŋ Poldibo kotigoŋ yeniŋguk, “Kaŋ hidi Imeyout dediŋ tigiŋ?” \p Yeninadiguk kaŋ yogiŋ, “Indi Jon’walaŋ Imeyout tugumun.” \p \v 4 Unduŋ yogiŋ kaŋ Poldi kotigoŋ yeniŋguk, “Jondi metam kadakaniŋhik sigilulum tineŋdok Imeyout tiyemiluguk. Unduŋ tiŋila Isilaehi metam indiŋ yeniluguk, ‘Me niŋ mindaŋ nu sigineneŋ bulak uŋak nadisukilitimineeŋ.’ Me u Jesu.” \p \v 5 Unduŋ yeniŋguk kaŋ nadiŋa Wapum Jesu wou gineŋ Imeyout tigiŋ. \v 6 Imeyout tigiŋ kaŋ Poldi kohoŋ kihik foloŋ kameune Uŋgoniŋ Munabuli foyembune mede uŋgoniŋ uŋgoniŋ gineŋ Bepaŋ wou nintilooŋ Bepaŋ’walaŋ mede yohautagiŋ. \v 7 Me kunakunathik 12 unduŋdi tigiŋ. \v 8 Kaŋ Pol adi muyakip lufomkulitniŋ wondok tuwot bopyotneŋ fooŋ metam dut Bepaŋ’walaŋ Hatihati Uŋgoniŋ wondok yenindakale kwanai tuguk. \p \v 9 Kaŋ metam noli adi mede u mu nadiŋa Jesu’walaŋ Mede Momooŋ u sigilulum timiŋa metam bop wapum gineŋ Wapum’walaŋ talidok mede yopekit fee tigiŋ. Unduŋ tigiŋ kaŋ Pol adi biyabuŋa me nadisukiliti tigiŋ hogok yanagila helemahelemaŋ me niŋ wou Tilana’walaŋ nadinadi yotneŋ wooŋ Mede Momooŋ yonadi tagiŋ. \v 10 Kwanai u gulet lufom wondok tuwot tubune metam Esiya maaneŋ hatiyagiŋ Judame be me feknit mokit wanaŋ Bepaŋ’walaŋ mede nadigiŋ. \s1 Bepaŋ’walaŋ saŋiniŋdi Efeso uŋoŋ kwanai tuguk \p \v 11 Unduŋ tubune Bepaŋdi Pol saŋiniŋ mimbune kudi gitipmuŋ mebimebi tuluguk. \v 12 Kudi noli indiŋ, mehinek nolidi buŋa Pol’walaŋ tinahukut fakaŋneniŋ be haule faki mimindi tumololuguk u moŋgo wooŋ yagithinit be yabaphinit yembune yohoneeŋ yagithinit adi kedebayagiŋ eŋ yabaphinit adi yabap heki welehik gineniŋ labu bu wagiŋ. \p \v 13 Kaŋ Judame noli yokwet noli gineŋ yauŋa yabap yehikeleyagiŋ adi maaŋ Jesu wou foloŋ kwanai u tine nadiŋa yabap indiŋ yeniyagiŋ, “Nu me Poldi Mede Momooŋ yolak, Me Jesu wou gineŋ ganilat, bikabu weŋ!” \p \v 14 Ala uŋoŋ me hekidalit 7 adi Judame heki’walaŋ talitimeŋ wapum wou Siwa, adi mihiŋiyedi kwanai u tigiŋ. \v 15 Unduŋ tulu yabap niŋdi mede indiŋ tubu-udaneyemguk, “Nu Jesu agaŋ nadilat, nu Pol agaŋ nadilat iŋgoŋ hidi! Hidi neeŋ hinek? Nu hidi mu nadihamulat.” \p \v 16 Unduŋ yeniŋa me yabapnit adi mewoi u widihiŋa tinahukuthik kahibulagineŋ yehikeleune mewoi u yolineŋ logiŋ fotatakula hambiyek foloohik naŋgatnaŋgathinit yohite ugiŋ. \v 17 Kaŋ Judame eŋ me feknit mokit Efeso uŋoŋ itowagiŋ adi kahat u nadiŋa kisaŋ muntaaŋ Wapum Jesu wou nintilogiŋ. \p \v 18 Unduŋ tiŋa metam nadisukilitihinit feedi metam bop wapum gineŋ buŋa kadakaniŋ koom tigiŋ u yobihikiŋ. \v 19 Kaŋ metam noli adi nadinadisu komihi kahaŋ dediŋ titiŋdok wondiniŋ mebi pepa gineŋ youlu muneeŋ wapumdi tuwaaŋ boihebi hatiyagiŋ u moŋgo fooŋ metam bop wapum gineŋ kulaheu dagiŋ. Pepa kulahegiŋ u muneeŋ kunakunathik kunalune 50 tausen kina wondok tuwot mintaguk. \v 20 Metamdi unduŋ tubune Wapum’walaŋ Mede Momooŋdi kwetkwet hautadapmaguk. \s1 Poldi Efeso uŋoŋ bepaŋ yalayalaŋhik diniŋ mebi yodakaleguk \p \v 21 Unduŋ tiŋa Pol adi Lomade we nadiguk iŋgoŋ indiŋ yoguk, “Timeŋ Akaia eŋ Masedoniya kwetneŋkade dapmatauyeeŋ Jelusalem wosuwawaat, tiŋa mindaŋkade kedem Lomade waat.” \v 22 Unduŋ yoŋa tubuloda meŋiŋ yakat Timoti dut Elasto yeniŋkulu Masedoniyade uune ne Esiya kwet wapum maaneŋ uŋgoŋ hatiguk. \v 23 Kaŋ nai uŋaniŋ Efeso yokwet wapumneŋ Jesu’walaŋ Mede Momooŋ doktiŋa toŋgiyonda wapum hinek tigiŋ. \v 24 Me niŋ silwadi moŋgola nemenemek tuluguk wou Demitiliya, ala adi bepaŋ yalayalaŋ Atemis\f + \fr 19:24 \ft 24, Atemis adi Efesohi’walaŋ bepaŋ yalayalaŋ. Diksineli gineŋ kedem kaweŋ.\f* siloŋyot diniŋ welewele kuyahikuyahi silwadi fee tutumbaaŋ boiune me nolidi buŋa tuwaune adi tiŋa me noliŋiye adi muneeŋ wapum hinek beyagiŋ. \p \v 25 Unduŋ doktiŋa me noli kwanai Demitiliyadi tuluguk undugoŋ tagiŋ u maaŋ kutiyenimbu buŋa bopneune indiŋ yeniŋguk, “Meheki, hide agaŋ nadiiŋ, kwanainik yendigoŋ halune indi muneeŋ bomboŋhinit tiŋa ikam. \v 26 Kaŋ Poldi buŋa bepaŋ mehinekdi tiiŋ u bepaŋ biyagoŋ moŋ yolak u hide-ku agaŋ kaŋ nadiiŋ. Tiŋa mehinek fee iŋoŋ be Esiya kwet wapum maaneŋ agaŋ yenindapmaune nadiiŋ. \v 27 U malabumuŋ hinek, muneeŋ kwanainik wougigitŋiŋ kadaka tibaak, tiŋa undugoŋ u hogok moŋ, malabumuŋ niŋ metamdi Atemis’walaŋ siloŋyot u nadiune folooŋnit mokit tibaak, tiŋa Atemis wougigitŋiŋ Esiya maaneŋ be kwetkwet kadaka tibaak.” \p \v 28 Unduŋ yobune metamdi nadiune tuwot mu tubune kakaliŋa yogiŋ, “Efeso’walaŋ Atemis adi Wapum.” \v 29 Unduŋ totubune kakalihikdi yokwet wapum u kilidapmaune mewoidi Masedoniyahi meyat lufom, Alistaka dut Gaiyus adi Pol dut noŋgoŋ yaugiŋ u yehihamaneŋ yanagila bopyothik gineŋ noŋgoŋ ugiŋ. \v 30 Unduŋ tigiŋ kaŋ Pol ne metam namandahik foloŋ wooŋ mintawit yo tuguk kaŋ me nadisukiliti tagiŋ nolidi kamehep timiŋgiŋ. \v 31 Unduŋ tubune Pol noliŋiye yokwet wapum wondiniŋ me wapuhi hatiyagiŋ adi maaŋ bopyothik gineŋ mu wooŋ mintawek yo mede kamemiŋgiŋ. \p \v 32 Kaŋ metam bopyotneŋ hakiŋ feedi nemekde tiŋa bopneiŋ u mu nadiŋa hogok kakalifit tiŋa noliyeŋ nemek niŋ yoŋ, noliyeŋ nemek niŋ yoŋ, unduŋ tiŋa toŋgiyonda wapum tigiŋ. \v 33 Unduŋ tubune Judame nolidi Alesanda niŋa siloneune metam namandahik foloŋ looŋ kohoŋdi welewele tiŋa mede yoŋa yehitubu-kulawit yo tuguk, \v 34 kaŋ metamdi neeŋ yoŋa kagiŋ be adi Judame iŋgoŋ, u kaŋ kakaliŋa yogiŋ, “Efeso’walaŋ Atemis adi wapum,” mede unduŋ kutilu kutilu awa lufom dapmaguk. \p \v 35 Unduŋ totubune yokwet wapum wondiniŋ youkudip medi yehitubu-kulaaŋ mede indiŋ yeniŋguk, “Metam hogohogok adi yokwet wapum Efesodi bepaŋ wapum Atemis’walaŋ siloŋyot eŋ kunum gineniŋ welewele foguk u yabudokolak u agaŋ nadiiŋ. \v 36 Mede i yalaŋ moŋ doktiŋa hidi wabiŋa nemek kaka kotigoŋ mu tineŋ. \v 37 Hidi meyat i siloŋyot maaneŋ nemek kubo nemu tumuk, be indi’walaŋ bepaŋnikdok mede kadakaniŋ nemu nimuk kaŋ hogok yanagi bufit tiŋit. \v 38 Me Demitiliya heki adi nebek niŋ mede gineŋ kamene nadiŋa nai fee hakiiŋ ala wooŋ yokwet wapum diniŋ me wapuhi dut mede kedem tineeŋ. \v 39 Be hide’walaŋ mede niŋ halune kaŋ me wapuhi’walaŋ kedem tiŋa uneŋ. \v 40 Hidi kamiŋ kakali tifit tiŋit kaŋ mik mintawe tilak, nemek i toyam yendok me yokwet wapum yendiniŋ talitimeŋ mede unduŋ be unduŋ ninim iŋgoŋ medenik tuwot mu nadinimbek.” \p \v 41 Youkudip me wondi unduŋ yeniŋa metam yeniŋkulu mowogiŋ. \c 20 \s1 Pol adi metam nadisukiliti tigiŋ mede yeniŋkiliti titauyeŋ Gilik wosuwaguk \p \v 1 Kakali wapum u kulemaune Pol adi me nadisukiliti tagiŋ yenimbu buŋa bopneune mede yeniŋkiliti tiŋa yapmeeŋ Masedoniyade uguk. \v 2 Uŋandiŋ yauŋa metam kayoŋbop tigiŋ Mede Momooŋ yeniŋa yeniŋkiliti tiyauŋa wooŋ Gilik wosuwaguk. \v 3 Uŋoŋ muyakip lufomkulitniŋ hatiŋa Siliyade we tiulidoko tuguk, iŋgoŋ uŋoŋ Judame hekidi uutdok mede yohebet kabukabup tigiŋ nadiŋa kotigoŋ Masedoniyakade uguk. \v 4 Masedoniyakade uguk kaŋ me indiŋdi kelegiŋ, Beliyaniŋ Sopata adi Pilas mihiŋiŋ agaŋ Tesalonaikahi Alistaka dut Sekundo, agaŋ Debihi Gaiyus dut Timoti, agaŋ Esiya yokwet wapunehi Tikikus dut Tolofimo. \v 5 Me unduŋdi timeŋ wooŋ Tolowa uŋoŋ woomnimgiŋ. \v 6 Kaŋ indi belet haguwonit mokit diniŋ hinamuni nai dapmaluguk kaŋ Filipai uŋgoŋ muwage foloŋ looŋ ugumun. Helebufa kohofukuŋ dapmaune Tolowa uŋgoŋ wooŋ yabuŋa uŋoŋ Sonda kubugoŋ hatigumun. \s1 Poldi Tolowa uŋoŋ Yutikas kumuŋ gineniŋ kotigoŋ tubukaikaguk \p \v 7 Sonda timiŋ Dumuŋ nane bopnegumun. Bopneeŋ Poldi heleune agaŋ uuŋdok nadiguk doktiŋa Mede Momooŋ yolu yolu timiŋ lekiŋgoŋ tuguk. \v 8 Yotmaaŋ foloniŋ indi hakumuneŋ uŋoŋ kamaŋ fee hinek ila dagiŋ. \v 9 Kaŋ mekuya niŋ wou Yutikas adi yot dobutom\f + \fr 20:9 \ft Yot dobutom wou noli Bagi Mede gineŋ “winduwa” yoyam.\f* foloniŋ ila Poldi mede yoguk u ila nadiguk. Yagigi hinek yoguk doktiŋa Yutikas adi ha nadigenadige damo deimbakap ila tuguk. Unduŋ ila tige deikauleeŋ mage mage kwetfoloŋ maguk. Kaŋ fooŋ tubupilali kagiŋ e, agaŋ kumuŋ tuguk. Yot u kweheyeniŋ hinek magiŋ ala adi yotmaaŋ foloniŋ 3 wondok hali maaŋ kwetfoloŋ foguk. \v 10 Kaŋ Poldi fooŋ Yutikas folooŋ foloŋ maaŋ hali metam indiŋ yeniŋguk, “Hidi nadibedi mu tineŋ, adi agaŋ kaikalak.” \p \v 11 Unduŋ yeniŋa kotigoŋ foloniŋ looŋ Dumuŋ nagiŋ. Naaŋ metam dut mede yoyo ha tulutulu mele labune biyabuŋa uguk. \v 12 Kaŋ metam adi mekuya u kaikaune welemomooŋ nadiŋa nagila ypmande ugiŋ. \s1 Pol adi Tolowa bikabuŋa yauge yauge Mailitas wosuwaguk \p \v 13 Unduŋ tiŋa noli indi Poldi niniŋkulune muwage foloŋ looŋ Asode ugumun. Wooŋ Pol uŋgoŋ woomiyanene Pol ne kwet tabe wooŋ nibune \v 14 muwage foloŋ noŋgoŋ looŋ wooŋ Mitilini yokwetneŋ wosuwagumun. \v 15 Uŋaniŋ pilakumundi heleune Kiyo wosuwagumun. Uŋaniŋ wooŋ Samos wosuwagumun, uŋaniŋ heleŋ yauge yauge Mailitas yokwetneŋ wosuwagumun. \v 16 Kaŋ Pol adi Pentikos gulet foloŋ Jelusalem wosuwawe yoguk doktiŋa Efeso yokwetneŋ fooŋ Esiya maaneŋ yaune nai dapmawaakneŋ doktiŋa dapmatau hogok tiŋa wooŋ Mailitas yokwetneŋ wosuwagumun. \s1 Poldi Efeso kayoŋbop diniŋ talitimeŋ mede yeniŋkiliti tiŋa yapmeeŋ uguk \p \v 17 Uŋoŋ wosuwaaŋ hali mede kameune Efeso kayoŋbop’walaŋ uune me kayoŋbop’walaŋ talitimeŋ hogohogok Pol kane ugiŋ. \v 18 Wosuwaune Poldi mede indiŋ yeniŋguk, “Hidi nu Esiya kwet wapum iŋoŋ timeŋ busuwaaŋ hidigut dediŋ hatigut u agaŋ nadiiŋ. \v 19 Buŋa Wapum’walaŋ kwanai-me doktiŋa kwanaine tibene Judame hekidi nunut tine mede yohebet kabukabup tagiŋ kaŋ fiit fafaŋe tiŋa dautilitilitne makwaneu kwanai tulugut. Tiŋa natok nadiwe foune fiit kwanaine hogok tulugut. \v 20 Tiŋa nu hidi yohineŋ be metam bop wapum gineŋ yawooŋ mede yolugutneŋ nemek hehitubu-lodadok nemu kamehebiŋa yolugut. \v 21 Me fekhinit mokit be Judame habuhaŋinda mu tiŋa kadakaniŋhik sigilulum timiŋa Bepaŋ’walaŋkade udaneeŋ Wapumnik Jesu nadisukilitimineŋ haniŋgut. \p \v 22 “Kaŋ i agaŋ Munabuli’walaŋ mede tagimneeŋ Jelusalemde wit, uŋoŋ nemek mintanambek mu nadilat. \v 23 Yokwet noli yaugutneŋ adigili Munabulidi yot fafaŋeniŋneŋ fofoŋdok be malabumuŋ niŋ mintanamdok u agaŋ naniluguk. \v 24 Bepaŋ’walaŋ welesiloŋŋiŋdok mede yohautadok kwanai u Wapum Jesudi namguk. Tiŋa talik yaudok naniŋguk uŋakoŋ keleeŋ yawe dapmawaak yoŋa na’walaŋ hatihatinedok nadiwe tuwaŋit mokit tilak. \p \v 25 “Hidi hogohogok itowiiŋneŋ agaŋ yaudapmaaŋ Bepaŋ’walaŋ Hatihati Uŋgoniŋdok yobe nadigiŋ, ala i wit i kotigoŋ hidi’walaaniŋ nebek niŋdi mu nabaak. \v 26 Unduŋ doktiŋa kulemaŋgoŋ indiŋ hanindakalewit. Nebek niŋdi filaak u nu’walaŋ yom moŋ, u hide’walaŋ nemek. \v 27 Nu Bepaŋ’walaŋ talii be Mede Momooŋ u agaŋ hanindapmaŋ tibe nadigiŋ. \p \v 28 “Unduŋ doktiŋa hide kikadoko tiŋa dompa Uŋgoniŋ Munabulidi hidi kohohik foloŋ yapmeguk u Bepaŋ ne mihiŋiŋdi yehituwaguk doktiŋa momooŋgoŋ yabudokoneeŋ. \v 29 Nu bihabuŋa wit kaŋ kamo moihidi\f + \fr 20:29 \ft Kamo moihi u hinale yalayalaŋ hekidok kamekaaŋ yoguk.\f* buŋa dompa yehisitubukadaka tineeŋ u agaŋ nadiŋa hanilat, \v 30 tiŋa undugoŋ hide’walaaniŋ niŋdi kayoŋbop yalaŋ yeniŋa yanagila talik fai yalineeŋ. \v 31 Undudegoŋneŋ doktiŋa gulet lufomkulitniŋ maaneŋ makat dautilitilitnit helebufa indigoŋ tuwot hanindidimegut u naditomuŋa kikadoko tiŋa hatineeŋ. \p \v 32 “Ala kamiŋ Bepaŋ kohoŋ foloŋ hapmelat, kaŋ welekulema medeŋiŋ haniŋgut wondi hehitubu-lodawek. Adi Saŋiniŋ Molomdi nadisukilitihik tububediŋa mehinekŋiyedok kahaŋ kame hatilak u hambek. \v 33 Nu nebek niŋ’walaŋ muneeŋdok be tinahukut fofohidok nadinadi mu tugut. \v 34 Hide-ku agaŋ nadiiŋ, nu na kohone yendi kwanailewe mintaune me nehikeleyaugiŋ be na indi tuwot moŋgokumun. \v 35 Tiŋa nu nemenemek hanindidimeeŋ kwanai fafaŋeŋ tiŋa metam fiyewakahi be gweheyehi u yehitubu-lodadok haniŋgut, ale Wapum Jesu ne mede indiŋ yoguk u kaule mu tineŋ, ‘Siloŋ toboniŋ tiyemtiyem’walaŋ nadifodi nemek toboniŋ datok hogok yabukahilekahile diniŋ nadifo u kalakapme hinek tilak.’” \p \v 36 Mede unduŋ yodapmaaŋ Pol adi me noli dut noŋgoŋ mulelem tiŋa Bepaŋ ninadigiŋ. \v 37-38 Bepaŋ ninadidapmaaŋ kotigoŋ mu kaneeŋ yeniŋguk wondoktiŋa kohoŋ kulimiŋa makat kisaŋ kokiŋ. Unduŋ tiŋa nagi wooŋ muwage foloŋ kamegiŋ. \c 21 \s1 Poldi Mede Momooŋ yohauta tauyeeŋ muwage foloŋ looŋ Jelusalemde uguk \p \v 1 Nagi wooŋ muwage foloŋ kameune kutiwoi tiyemiŋa didimeŋgoŋ wooŋ Kos wosuwagumun. Uŋaniŋ dilitelegumundi heleŋ Lodes ugumundi dapmaaŋ Patala wosuwagumun. \v 2 Uŋoŋ muwage niŋ Fonisiyade we tuluguk kaŋ indi maaŋ uŋgoŋ looŋ ugumun. \v 3 Wooŋ Saipalas kapmadinik gineŋkade halune kalakapmeeŋ Siliya kwetneŋ Taiya yokwetneŋ uŋoŋ wosuwagumun. Wosuwaaŋ bomboŋ uŋgoŋ moŋgo boine tagiŋ kaŋ \v 4 indi fooŋ me nadisukilitihinit noli yabuŋa uŋoŋ Sonda kubugoŋ hatigumun. Uŋoŋ hatine Uŋgoniŋ Munabulidi metam yenimbune metamdi Pol Jelusalemde mu wek niŋgiŋ. \v 5 Iŋgoŋ uuŋdok nai tuguk kaŋ muwage foloŋ lone ugumun kaŋ me hogohogok adi wapmihi-tam noŋgoŋ yanagilu ugumun. Wooŋ kiŋ foloŋ wosuwaaŋ uŋgoŋ mulelem tiŋa Bepaŋ ninadiŋa \v 6 kohokukut tiŋa hakaneeŋ yeninene adibo mawaneeŋ niniŋgiŋ kaŋ indi muwage foloŋ loyane adi maaŋ kotigoŋ yohite udaneeŋ ugiŋ. \p \v 7 Kaŋ indi Taiyaniŋ wooŋ Tolemes uŋgoŋ fooŋ metam kayoŋbop yabuŋa timiŋ kubugoŋ adut uŋgoŋ deikumun. \v 8 Heleune uŋaniŋ pilakumundi wooŋ Sisaliya wosuwaaŋ me uŋoŋ Mede Momooŋ yoyo tuluguk wou Filip, adi yolineŋ wooŋ itougumun. Koom Jelusalem uŋoŋ me 7 yehitubu-mintagiŋ adi’walaaniŋ me niŋ adikuyoŋ. \v 9 Adi wabiŋiye tamkuya lufolufom ala adi maaŋ polofet dabugoŋ Bepaŋ’walaŋ mede yohautayagiŋ. \v 10 Ala adut uŋgoŋ yagigi-kabe hatigumun, kaŋ heleniŋ polofet niŋ wou Agabo adi Judiyaniŋ busuwaguk. \v 11 Busuwaaŋ indi yakumunneŋ buŋa Pol’walaŋ kiyegelep tiŋa ne’niŋ kohoŋ kayoŋ ibiguk. Ibiŋa yoguk, “Uŋgoniŋ Munabulidi indiŋ yolak, kiyegelep i molom Jelusalem uŋoŋ Judame hekidi indigoŋ ibiŋa me fekhinit mokit heki kohohik foloŋ kameneeŋ.” \p \v 12 Unduŋ ninimbu nadiŋa metam uŋahi indut yali Pol Jelusalemde mu wek yoŋa nihep tugumun \v 13 kaŋ adibo niniŋguk, “Hidi maŋgoŋde makat kola welenedi Jelusalemde uuŋdok nadilat u tubugweheyeiŋ. Nu uŋoŋ wene kayone kohone hogok ibineeŋ wondok nadibedi mu tilat. Wapum Jesu doktiŋa nulukumuŋ maaŋ kedem tineeŋ.” \v 14 Unduŋ ninimbu indi kotigoŋ niŋgigine mu tugumun. Adi Wapum’walaŋ nadinadi kedem kelewek yo hogok yakumun. \v 15 Unduŋ tiŋa agaŋ uuŋdok nai tuluguk kaŋ tiulidoko tiŋa Jelusalemde ugumun. \v 16 Unene metam nadisukilitihinit Sisaliyahi adi indut noŋgoŋ ninigila wooŋ me niŋ Saipalasniŋ kayoŋbop timentimeŋ hinek tuguk wou Neson adi yolineŋ nipmegiŋ. \s1 Pol adi Jelusalem wosuwaaŋ talitimeŋ heki dut noŋgoŋ bopnegiŋ \p \v 17 Jelusalem wosuwane metam nadisukilitihinit uŋoŋ itowagiŋdi kohonik kutnimgiŋ. \v 18 Unduŋ tiŋa ikumun, ala heleune Pol adi Jems kawene uguk. Kaŋ kayoŋbop diniŋ talitimeŋ hogohogok noŋgoŋ bopnegiŋ. \v 19 Bopneune Poldi ne yauŋa kwanai tubune Bepaŋdi kwanaiŋiŋ gineŋ metam fekhinit mokit nemenemek tiyemguk u kahat tiyembu nadigiŋ. \p \v 20 Kahat tiyembu nadidapmaaŋ Bepaŋ niutumbaaŋ Pol niŋgiŋ, “Notnik Pol, i nadilaŋ be. Judame kunakunathik 1 tausen kalakapmeeŋ lolakdi Jesu’walaŋ kayoŋbop tigiŋ, iŋgoŋ Yodoko Mede u gigine tiŋa kame yakiiŋ. \v 21 Kaŋ du’walaŋ mede indiŋ buune nadiyam. Metam fekhinit mokit lekiŋgoŋhik gineŋ Judame hatiiŋ adi Moses’walaŋ Yodoko Mede u mu keledok yenilaŋ, tiŋa undugoŋ wapmihi sigihik gitnem diki foloŋ fek mu titiŋdok yeniŋa Judame indi’walaŋ yayatnik be titiŋnik u wabidok yenilaŋ. \v 22 Yalaŋ mede unduŋ buune nadiyamneŋ metamdi du iŋoŋ busuwaguŋ u nadineŋ kaŋ dediŋ titiŋdok? \v 23 Moŋ doktiŋa indi ganinim uŋakoŋ keleŋ tibeŋ. Indiŋ tibeŋ, iŋoŋ me lufolufom adi Bepaŋ dut yofafaŋe tiŋa kihik filakut mu tiŋa hogok hatiiŋ. \v 24 Ala indi du adut gehitomboyoutnim kaŋ wooŋ muni hemundumunduŋe titiŋdok tuwayembeŋ kaŋ wooŋ Bepaŋdok hemiŋ tiŋa kihik kulikutneeŋ. Du unduŋ tibeŋ kaŋ metamdi du’walaŋ mede buune nadigiŋ u kaune folooŋ mokit tibek, kaŋ du Yodoko Mede uŋgoŋ kelelaŋ yo nadineŋ. \p \v 25 “Kaŋ metam fekhinit mokit nadisukiliti tiiŋdok adi pepa kameeŋ nanaŋe bepaŋ yalayalaŋdok hemiiŋ u mu nanaŋdok yeniŋgumun, be naŋgat, be kale kodihik foloŋ ibikilitiu kumiiŋ u mu nanaŋdok tiŋa kefifile undugoŋ mu titiŋdok u agaŋ yeniŋgumun.” \p \v 26 Unduŋ niŋgiŋ kaŋ heleune Pol adi mewoi u yanagila kihik filakula walandadok tali hogohogok u keleŋ tigiŋ. Tiŋa Poldi ne hogok Siloŋyotneŋ fooŋ me Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki nai dediŋ hatiŋa dumuŋ heeŋ walandadok u yeniŋguk. \s1 Judahi me nolidi Pol Siloŋyotneŋ ula hamane tukulune fakaŋ fooŋ buguk \p \v 27 Kadehati 7 dapmaune Judame noli Esiyahi buŋa Pol Siloŋyot maaneŋ kaŋ metam noli yeniŋgigine tubune Pol Siloŋyot maaneŋ honeeŋ ukiŋ. \v 28 Ulaŋa indiŋ kutigiŋ, “Isilaehi metam, buŋa nihitubu-lodayaneŋ. Me kwetkwet yauŋa Isilaehi indi’walaŋ titiŋnik mu keledok yenilak eŋ Moses’walaŋ Yodoko Mede maaŋ mu keledok yenilak, tiŋa undugoŋ Siloŋyot yendok mede kadakaniŋ nilak, me iŋakoŋ. Tiŋa undugoŋ kamiŋ me fekhinit mokit yanagila buŋa Siloŋyot maaneŋ fooŋ Siloŋyot Uŋgoniŋ u tubukadaka tilak.” \v 29 (Pol adi me Efesoniŋ Tolofimo nagi buguk kagiŋ doktiŋa Siloŋyotneŋ noŋgoŋ nobu fodemek yo unduŋ kutigiŋ.) \p \v 30 Togiyonda wapumdi yokwet u tuwot tubune metam noŋgoŋ kiyaneeŋ wooŋ Pol honeeŋ hamane tukulu fakaŋ fobuguk, kaŋ Siloŋyot taliyeme pilap hinek tehegiŋ. \v 31 Unduŋ tiŋa metam adi Pol agaŋ ulukumune tulu Loma mikme’walaŋ talitimeŋdok mede indiŋ kamemiŋgiŋ, “Jelusalem me hogohogok mik tine tiiŋ.” \p \v 32 Unduŋ nimbu uŋaniŋgoŋ mikme yanagila talitimeŋhik maaŋ yeniŋa noŋgoŋ kiyaneeŋ metam bop hakiŋneŋ fosuwagiŋ. Kaŋ metamdi yabuŋa Pol ukiŋ wabiŋa hogok yakiŋ. \v 33 Wabiŋa yalune mikme’walaŋ talitimeŋdi wooŋ Pol honeeŋ yenimbune tawa fafaŋeniŋ (sen) lufomdi youkilitigiŋ. Youkilitigiŋ kaŋ indiŋ yeninadiguk, “Me i neeŋ? Adi maŋgoŋ tiŋak kaŋ ukiŋ?” \p \v 34 Unduŋ yeninadiguk kaŋ metam noliyeŋ nemek niŋ kutibu, noliyeŋ nemek niŋ kutigiŋ. Unduŋ kutiŋa toŋgiyonda wapum hinek tigiŋ kaŋ maŋgoŋde tiŋa ukiŋ u mebi hinek mu nadiŋa mikmeŋiye yenimbune Pol nagila mikme heki’walaŋ yohineŋ logiŋ. \v 35 Metam hogohogok gu mik titiŋdok namandap hogok diweeŋ ilaugiŋ doktiŋa mikme hekidi talolok foloŋ wosuwaaŋ tubupilali beem tiŋa logiŋ. \v 36 Tubu metam adi mindaŋ yehikeleeŋ kakaliŋa indiŋ kutigiŋ, “Ulukumuŋ tineŋ.” \s1 Poldi Isilaehi nehi’walaŋ mede gineŋ hinek mede yenihautaguk \p \v 37 Unduŋ tiŋa yot maaneŋ fofoŋdok tubudulalu Poldi me wapum u indiŋ ninadiguk, “Kedem be mede neeŋ yobit?” \p Unduŋ ninadiguk kaŋ me wapumdibo Pol indiŋ ninadiguk, “Du Gilik mede uŋgoŋ be nadilaŋ? \v 38 Koom Isipniŋ me niŋ gapman mik timiŋa me 4 tausen yanagila wooŋ kwet fiileŋ itougiŋ u du kube?” \p \v 39 Unduŋ niŋguk kaŋ Poldibo yoguk, “Nu adi Judame, Silisiya maaneŋ Tasus uŋoŋ mintagut, tiŋa undugoŋ nu yokwet wapum wougigitnit gineŋ itoulat. Ale kedembe metam mede yenimbit?” \p \v 40 Unduŋ nimbune me wapumdi fiit nadimimbune talolok foloŋ uŋgoŋ yali kabup yayatdok kohowobu tubune metam mede wabiŋa kabup yadapmaune Pol adi Isilaehi nehi’walaŋ mede gineŋ hinek mede yoguk. \c 22 \s1 Poldi metam ne’walaŋ mebiŋiŋ yenindakaleguk \p \v 1 Mede indiŋ yoguk, “Batneye, kwayaneye, nu natok yohehewe mede indiŋ hanimbe nadineŋ.” \v 2 Nehi’walaŋ mede foloŋ unduŋ yenimbu kabup yali nadigiŋ kaŋ tomboyoula indiŋ yeniŋguk. \v 3 “Nu Judame, Silisiya maaneŋ Tasus uŋoŋ mintagut, iŋgoŋ nanagila Jelusalemde buune Gameliyel’walaŋ pepayot mihi hatigut. Hatibe Gameliyeldi Yodoko Mede hogok keledok nanimbu nu maaŋ hidi kamiŋ tiiŋ undugoŋ koom Bepaŋ’walaŋ Yodoko Mede keledok yolugut. \v 4 Tiŋa metam Jesu’walaŋ tali keleyagiŋ widihikumuŋ tulugut. Metam noli yanagila yot fafaŋeniŋneŋ yapmelugut. \v 5 Me Siloŋyot diniŋ talitimeŋ eŋ kansol bop gineŋ hatigiŋ adi mede u biyagoŋ nobu yolit u kedem hanimbu nadineŋ. Koom meheki wendi pepa youtnambu moŋgola Judame notniye’walaŋ Damaskode wooŋ metam noli uŋoŋ yabuŋa tawa fafaŋeniŋdi yehitehiŋa yanagila Jelusalemde buŋa yehiwihitnadidok ugut. \s1 Damasko tubudulalune Jesudi mintaaŋ mede niŋguk wondok yenindakaleguk \r (Aposel 9:1-19; 26:12-18) \p \v 6 “Pepa youtnambu moŋgola wooŋ mele lekiŋgoŋ tulu Damasko tubudulawe hauta fafau hogok foloniŋ nu ugutneŋ hautadapmaguk. \v 7 Kaŋ maaŋ kwetfoloŋ hali nadiwe mede niŋ indiŋ naniŋguk, ‘Sol, Sol, du maŋgoŋde nula nehikele ti-hatilaŋ?’ \p \v 8 “Unduŋ naniŋguk kaŋ nubo indiŋ niŋgut, ‘Me wapum, du nedigoŋ?’ \p “Kaŋ adibo yoguk, ‘Nu Jesu Nasaletniŋ, du nula nehikele ti-hatilaŋ, nukuyoŋ!’ \p \v 9 “Unduŋ mintaune me nukut ugumun adi mede mu nadigiŋ, hauta hogok kagiŋ. \v 10 Kaŋ nu kotigoŋ yonadi indiŋ tugut, ‘Wapum, nu maŋgoŋ tibit?’ \p “Unduŋ yonadigut kaŋ Wapumdi yoguk, ‘Pilali Damaskode weŋ kaŋ Bepaŋdi du nemek titiŋdok yoguk u uŋoŋ me niŋdi ganimbaak.’ \v 11 Unduŋ naniŋguk kaŋ hauta fafau hinekdi daune tubusububa-dapmaguk doktiŋa me notneyedi kohone foloŋ nohoneeŋ nanagilu Damasko yokwet maaneŋ fogumun. \p \v 12 “Kaŋ uŋoŋ me niŋ hatiluguk wou Ananiya, adi indi’walaŋ Yodoko Mede didimeŋgoŋ keleluguk, kaŋ Judame uŋoŋ itowagiŋ adi kaŋ nadiu utumba tuluguk. \v 13 Ala adi buŋa nu yakutneŋ uŋgoŋ yali naniŋguk, ‘Notne Pol, dauge kotigoŋ diweweŋ.’ Unduŋ naniŋguk kaŋ nai uŋaniŋgoŋ hinek diweeŋ Ananiya kawe \v 14 naniŋguk, ‘Du mamani-papaniye’walaŋ Bepaŋ adi’walaŋ nadinadi keleeŋ Mihiŋiŋ Uŋgoniŋ daugedi hinek kaŋ mede ne maŋiŋ gineŋ hinek mintaune nadidok nadigamguk. \v 15 Unduŋ doktiŋa du Bepaŋ Uŋgoniŋ Mihiŋiŋ sigiyakadi timiŋa nemek kaŋ nadiŋaŋ u metam yenihautawaaŋ \v 16 ale maŋgoŋde woomdim, pilali Imeyout tubu adi wou gineŋ ninadide kadakaniŋge tumolokukambek.’” \s1 Poldi mikme heki netok adi maaŋ Loma me iŋgoŋ u yenimbihikuk \p \v 17 Pol adi mede unduŋ yoŋa tomboyoula indiŋ yoguk. “Unduŋ tiŋa kotigoŋ Jelusalemde wooŋ Siloŋyotneŋ fooŋ Bepaŋ ninadi hatiŋa \v 18 lihineeŋ Wapum kawe indiŋ naniŋguk, ‘Du iŋoŋ nutok mede yobeŋ kaŋ metamdi medege mu nadineŋ doktiŋa Jelusalem pilap hinek biŋa weŋ.’ \v 19 Unduŋ naniŋguk kaŋ niŋgut, ‘Wapum, nu koom Judahi’walaŋ bopyotneŋ yauŋa metam du nadisukilitigamagiŋ u yanagila yehiwidihi tulugut u agaŋ nadidapmanamiiŋ. \v 20 Tiŋa undugoŋ Stiwen me du’walaŋ mede yoyo tuluguk u kedem ukiŋ unduŋ nadiŋa nadifo tiŋa me mik tigiŋ’walaŋ tinahukut wahiniŋ boiyem yakut kaŋ ukiŋ.’ \p \v 21 “Unduŋ niŋgut kaŋ Wapumdi yoguk, ‘Agaŋ ganiŋkule Judahi’walaŋ fekhinit mokit’walaŋ weŋ ale mu ulaŋ.’” \p \v 22 Metam adi kabup yanadigiŋ iŋgoŋ Poldi mede u yobihilu baham kakaliŋa yogiŋ, “Me u kwetfoloŋ iŋoŋ hatidok tuwot moŋ ale nagi wooŋ ulukumuŋ tineŋ.” \p \v 23 Unduŋ toŋa tinahukuthik wahiniŋ kwihiŋa moŋgola foloniŋgoŋ kwaikula kundufak waliŋa foloniŋgoŋ yakula totigiŋ. \v 24 Kaŋ Loma mikme’walaŋ wapumdi fooŋ Judame heki nemekdok toiŋ u tubumintawit yoŋa mikmeŋiye yenimbune Pol wihitnadi tine nagila mikme yohineŋ fogiŋ. \v 25 Nagi fooŋ tahi kwadidi wihitnadine kiyegelepdi kayoŋkohoŋ ibikilitigiŋ. Kaŋ Poldi mikme talitimeŋhik uŋoŋ yakuk u niŋguk, “Nu Lomaniŋ iŋgoŋ, nu nemek kadakaniŋ nemu tiŋat kaŋ maŋgoŋde nutne tiiŋ?” \p \v 26 Unduŋ yobu mikme talitimeŋdi u nadiŋa kiyaneeŋ wapumhik’walaŋ wooŋ niŋguk, “I deti indiŋ tilaŋ? Me ya Lomaniŋ iŋgoŋ.” \p \v 27 Unduŋ nimbune wapumhikdibo wooŋ Pol ninadiguk, “Biyakube du Lomaniŋ?” \p Unduŋ niŋguk kaŋ Poldi “Eeŋ” yoguk. \p \v 28 Kaŋ me wapumdibo yoguk, “Nu Loma gapmandok muneeŋ wapum kamegut doktiŋa Loma me tiŋa hatilat.” \p Unduŋ yoguk kaŋ Poldibo yoguk, “Du unduŋ tuguŋ, iŋgoŋ nu adi mane batne Lomahidi nehitubu-mintagumuk.” \p \v 29 Unduŋ yobu me wihitnadi tine yamaiŋgoŋ wooŋ yakiŋ kotigoŋ bubuye tigiŋ. Kaŋ me wapum adi Pol Loma me nadiŋa koom yodapmaune sen lufomdi youkilitigiŋ doktiŋa munta tuguk. \s1 Pol adi talitimeŋ wapuhi namandahik foloŋ yali mede yoguk \p \v 30 Unduŋ tiŋa me wapum adi Judame heki Pol maŋgoŋde hinek uutdok yoiŋ u nadidok yoŋa heleune me Siloŋyot diniŋ talitimeŋ eŋ kansol bop yenimbu bopneune tawa fafaŋeniŋ (sen) lufom Pol kohoŋ foloŋ dilitelekulimiŋa nagi fooŋ me bopnegiŋneŋ namandahik foloŋ kameune yakuk. \c 23 \p \v 1 Poldi me uŋoŋ ikiŋ yabuhohoŋe tiŋa indiŋ yeniŋguk, “Notneye, nu koom Bepaŋdi kadakaniŋne youtetnamguk kaŋ hatitalabulatneŋ uŋaniŋ welene maaneŋ kadakaniŋ nemu hatak.” \p \v 2 Unduŋ yobu me Ananiya Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum adi me noli uŋgoŋ yakiŋ adi Pol maŋiŋ foloŋ utneŋ yeniŋguk. \v 3 Unduŋ yenimbu ukiŋ kaŋ Poldibo Ananiya niŋguk, “Sigige hogok walaniŋ eŋ welege maaneŋ adi geŋgeŋnit du, du Bepaŋdi gulek. Du Yodoko Mede diniŋ medi nu medene nadi tubudidimewe itaŋ iŋgoŋ Yodoko Mede lahula nunutdok yenilaŋ.” \p \v 4 Unduŋ niŋguk kaŋ me nolidi niŋgiŋ, “Du Bepaŋ’walaŋ Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum i maŋgoŋde unduŋ nintubukadakalaŋ?” \p \v 5 Unduŋ niŋgiŋ kaŋ Poldibo yeniŋguk, “Yodoko Mededi indiŋ yolak, ‘Talitimeŋhik mede kadakaniŋ mu yenindok yolak iŋgoŋ nu me i Talitimeŋ Wapum u mu nadilat doktiŋa niŋat.’” \p \v 6 Unduŋ yeniŋa me bop noli Sadusi eŋ noli Falisi yabuŋa kansol bop gineŋ uŋgoŋ indiŋ yeniŋguk, “Notneye, nu batne Falisi doktiŋa nu maaŋ Falisi. Unduŋ doktiŋa nu me kumuŋa pilatneeŋ yolat doktiŋa mede gineŋ napmeiŋ.” \p \v 7-8 Sadusi heki adi me kumuŋa koti mu pilatneeŋ yoiŋ be munabuli be aŋelo nemu hatiiŋ yoiŋ, kaŋ Falisi heki adi me kumuŋa koti pilatneeŋ be munabuli eŋ aŋelo uŋgoŋ hatiiŋ yoiŋ doktiŋa me bop lufom u nehi uŋgoŋ siweneeŋ dane tigiŋ. \v 9 Unduŋ tiŋa mede wapum toŋa Falisi bop gineŋ me noli Yodoko Mede hinale hatigiŋ, ala pilali fafaŋeŋgoŋ indiŋ yogiŋ, “Me ya munabuli niŋdi bek be aŋelo niŋdi mede biyagoŋ binek niŋak. Tiŋa undugoŋ indi nemek kadakaniŋŋiŋ nemu tubumintayam.” \p \v 10 Unduŋ yoŋa mede gibita totubu mikme’walaŋ me wapumdi tiyaugene unduŋ totiŋa Pol fukufukuŋ hamaneu bulagine sipisipik tibaakneŋ yoŋa muntaaŋ mikme yenimbu fooŋ Pol nagila momoŋ mikme heki’walaŋ yohineŋ logiŋ. \p \v 11 Kaŋ timiŋ Wapumdi Pol mintamiŋa indiŋ niŋguk, “Munta mu tibeŋ, fafaŋe tiŋa nutok iŋoŋ yohautalaŋ undugoŋ Loma gwaŋ maaŋ yohautawaaŋ.” \s1 Judahidi Pol ulukumundok yohebet tigiŋ \p \v 12-13 Haniŋ Judame kunakunathik 40 kalakapmegukdi buŋa bopneeŋ nanaŋe ime kameheŋa hogok hatiŋa Pol ulukumuŋa mindaŋkade nanaŋe ime nanaŋdok yoŋa yofafaŋeeŋ yohebet tigiŋ. \v 14 Unduŋ tiŋa Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki eŋ me wapuhi’walaŋ wooŋ yogiŋ, “Indi nanaŋe ime kamehep tiŋa hatiŋa Pol ulukumuŋa mindaŋkade nanaŋdok yoŋa kamiŋ yofafaŋe tumun. \v 15 Unduŋ doktiŋa hidi tikamanda indiŋ tineŋ, hidi kansol bop dut Pol nagi foune medeŋiŋ didimeŋgoŋ hinek nadinim yoŋa mede kameune Loma mikme’walaŋ me wapumdok lowek kaŋ nagi foune indi talipmeŋ yali ulukumunim.” \p \v 16 Yohebet unduŋ tagiŋ kaŋ Pol tideudi nadiŋa wooŋ mikme yohineŋ looŋ kokoŋ nimbihit tuguk. \v 17 Kaŋ kokoŋ Poldi u nadiŋa mikme’walaŋ talitimeŋ kutinimbu buune niŋguk, “Mekuya i me wapum’walaŋ mede niŋ tiŋa bulak ale nagila me wapum’walaŋ weŋ.” \p \v 18 Unduŋ nimbu mikme talitimeŋdi nagila wooŋ me wapum niŋguk, “Mekuya i mede niŋ ganimbe yoŋak doktiŋa Poldi kutinanimbu wene nanimbu nagi bulat.” \p \v 19 Unduŋ nimbu me wapumdi Pol tideu kohoŋ foloŋ honeeŋ hamaneŋ nagi wooŋ nehi hogok hinek kamekaaŋ “Nemek u nanimbu nadiwit,” niŋguk. \p \v 20 Kaŋ Pol tideudi yoguk, “Judame heki’walaŋ me wapuhi adi mede yofolokeneeŋ haloŋ koko’walaŋ mede nadidok yalaŋ ganimbu nagila bophik gineŋ foweŋ \v 21 kaŋ Judame yokunathik 40 kalakapmelak adi talipmeŋ hebihali ulukumuneŋ yoŋit. Adi nanaŋe ime kamehep tiŋa hatiŋa koko ulukumuŋa mindaŋkade nanaŋe ime nanaŋdok yofafaŋe tiŋit, tiŋa agaŋ tiulidokooŋ du dediŋ yobeŋdok woomgamiiŋ. Unduŋ doktiŋa medehik mu nadiweŋ.” \p \v 22 Unduŋ nimbu me wapumdibo niŋguk, “Du mede i bu nanimbihitaŋ u nebek nemu nimbu nadiwek.” Unduŋ niŋa niŋkulu uguk. \s1 Mikme hekidi Pol nagila Sisaliyade ugiŋ \p \v 23 Me wapum adi Pol tideu niŋkulu uune mikme diniŋ talitimeŋŋiyat lufom yenimbu buune yeniŋguk, “Hidi Sisaliyade uuŋdok mikme 2 handelet yanagitemek, agaŋ wosi foloŋ ila mik tiiŋ maaŋ 70 yanagitemek, agaŋ me bohomdi mik tiiŋ maaŋ 2 handelet yanagitemek. Unduŋ tiŋa tiulidokooŋ kamiŋ timiŋ 9 kilok tibek kaŋ uneŋ. \v 24 Tiŋa Poldok wosi niŋ miŋa baigoŋ kadokooŋ nagi wooŋ kiyap Feliks kohoŋ foloŋ kameneŋ.” \p \v 25 Unduŋ yeniŋa pepa indiŋ youla yembu tiŋa ugiŋ. \q1 \v 26 O kiyapne wapum Feliks, \q1 Nu haniŋ kedemne dutok kamegamulat, tiŋa mede indiŋ youkamulat. \v 27 Mikme hekidi me niŋ nagi wiiŋ u Judame hekidi ulukumune tigiŋ kaŋ me u Lomaniŋ nadigut\f + \fr 23:27 \ft Lisiyadi mede i yalaŋ yoguk. Mede folooŋ Poldi yoguk u \xt Aposel 22:25-29\ft gineŋ uŋoŋ kedem kunali nadidakaledok.\f* doktiŋa mikmeneye dut fooŋ nagikumun. \v 28 Nagila medeŋiŋ nadidok yoŋa Judahi’walaŋ kansol bop gineŋ fogumun. \v 29 Iŋgoŋ adi nemek kadakaniŋ niŋ kumuŋdegoŋ be yot fafaŋeniŋneŋ fofoŋdok nemu tuguk. Adi hogok Yodoko Medehik doktiŋa timiiŋ. \v 30 Tiŋa Judame nolidi uutdok yohebet kabukabup tiiŋ doktiŋa du’walaŋ kamewe ulak. Kaŋ me uut tine tiiŋ maaŋ agaŋ yeniŋat ala adi wooŋ gabuŋa medeŋiŋ ganimbu nadiwaaŋ. Unduŋ hogok. \q1 Nu Kalaudiyo Lisiya \p \v 31 Pepa unduŋ youla yembu tiŋa ugiŋ. Pol timiŋ nagi wooŋ Antipatili wosuwagiŋ. \v 32 Heleune mikme noli udaneeŋ bugiŋ kaŋ wosi foloŋ ugiŋ adi hogok nagi ugiŋ. \v 33 Nagi wooŋ Sisaliya wosuwaaŋ kiyap kaŋ pepa miŋa Pol maaŋ adi kohoŋ foloŋ kameeŋ bugiŋ. \v 34 Kaŋ kiyap adi pepa kunali kaŋ Pol kwet wapum deŋaniŋ ninadiguk, kaŋ Pol adi Silisiyaniŋ niluguk kaŋ niŋguk, \v 35 “Me toboniŋhi buneŋ kaŋ medege nadiwit.” Unduŋ niŋa mikme yenimbu nagila wooŋ Helotdi yoli falipmeŋ yot fafaŋeniŋ tutumbagukneŋ kameeŋ kadokogiŋ. \c 24 \s1 Judahi talitimeŋdi Pol kiyap wapum Feliks namanda foloŋ kameu yakuk \p \v 1 Kadehati kohofukuŋ dapmaune Siloŋyot diniŋ Talitimeŋ Wapum wou Ananiya tiŋa Judahi’walaŋ me wapuhi noli eŋ me Lomaniŋ mede gineŋ yehitubu-lodaaŋ mede yoyodok talii nadiguk, wou Tetalas, me heki unduŋdi Sisaliya yokwet wapumneŋ fooŋ Pol’walaŋ mede yodok Kiap’walaŋ wooŋ mintamiŋgiŋ. \v 2 Wooŋ mintamimbune Kiapdi Pol kutinimbu buune Tetalasdi mede indiŋ tububihila Pol mede foloŋ kameguk, \p “O me wapumnik momooŋ, Feliks. Du kulemaŋgoŋ hinek nibudokooŋ malabumuŋnik tubudidimelaŋ kaŋ indi yotnik kwetnik wou kadaka mu tilak. \v 3 Unduŋ doktiŋa indi metam uŋoŋ be uŋoŋ dutok hogok yeniyam, tiŋa dutok nadine utumba hinek tilak. \v 4 Unduŋ dokti nu mede yoŋa nai mu tubukweheyewit, ale du kulemaŋgoŋ hinek ila medenik nadiweŋ. \v 5 Me yendigoŋ tubune Judahi metam kwetkwet hatiiŋ adi mik tine tiiŋ, tiŋa adi me hogoli, adi Nasalethi’walaŋ talitimeŋhik niiŋ. \v 6 Adi Siloŋyotnik kahaŋinda tiŋa tubukadaka tibe tuguk\f + \fr 24:6 \ft Me Bepaŋ’walaŋ feknit mokitdi Judahi’walaŋ Siloŋyotneŋ mu fofoŋdok kamehep wapum hinek hatuguk. Unduŋ doktiŋa Pol adi Esiyahi me noli yanagila buguk u yahaŋeeŋ Siloŋyotneŋ fooŋ Siloŋyot tubukadakalak yoŋa niŋkamandagiŋ.\f* kaŋ nagikumun, tiŋa indi’walaŋ Yodoko Medenik keleeŋ medeŋiŋ nadinim yogumun \v 7 iŋgoŋ mikme’walaŋ me wapum Lisiyadi mikmeŋiye dut buŋa nihisilone moŋgokula bulap-eŋ nagi ugiŋ, nagi wooŋ me mede gineŋ kamegumun indi du’walaŋ bunim niniŋguk kaŋ bugumun. \v 8 Ale indi mede ganiyam i da ninadi tiŋa mebiŋiŋ kedem tubumintaweŋ.” \p \v 9 Mede unduŋ yoguk kaŋ Judame uŋoŋ ikiŋ adi pilali medeŋiŋ kasop tigiŋ. \s1 Poldi kiyap wapum Feliks namanda foloŋ ne’niŋ mebi yodakaleguk \p \v 10 Unduŋ tigiŋ kaŋ kiyapdi Poldok kohoŋdi welewele timiŋguk kaŋ Poldibo pilali indiŋ yoguk, “Du mede nadinadime kwet yendok gulet fee hinek hatilaŋ doktiŋa nu natok mede yodok nadifo tilat. \v 11 Nu Jelusalem uŋoŋ Bepaŋ niutumbadok wooŋ hatibe helebufa 12 agaŋ dapmalak, u da yeninadiweŋ kaŋ ganineŋ. \v 12 Nu Siloŋyotneŋ be bopyotneŋ be yokwet wapum maaneŋ fooŋ nebek niŋ dut siwe mu tugut. Tiŋa undugoŋ meeniŋ welehik nemu tubukadakagut. \v 13 Unduŋ doktiŋa me i ikiiŋdi nemenemek tugut ganiiŋ u nadiune folooŋnit mokit tibek. \p \v 14 “Kaŋ nu niŋ indiŋ ganimbe nadiweŋ, nu biyagoŋ hinek mamani-papaniye’walaŋ Bepaŋ Judame hekidi talik moiniŋ yoiŋ u kelelat. Tiŋa undugoŋ Moses’walaŋ Yodoko Mede gineŋ nemenemek youkiŋ eŋ polofet heki’walaŋ Youkudip u kelelat. \v 15 Unduŋ tiŋa nu maaŋ me hekiyeŋ nadisukilitiiŋ undugoŋ me fofohi be kadakahi kumuŋ gineniŋ kotigoŋ pilatneeŋ u nadisukilitilat. \v 16 Unduŋ doktiŋa nu mehinek namandahik foloŋ be Bepaŋ namanda foloŋ nemek kadakaniŋ nemu tilat. Nu adi nemenemek kedem hogok tibe kwanai titabulat. \p \v 17 “Jelusalem bikabuŋa yokwet noli gineŋ yawe gulet kabe-feegoŋ dapmaune kotigoŋ Bepaŋ hemundumunduŋe timindok eŋ Judahi metam notniye iŋoŋ itowiiŋ aditok muneeŋ moŋgo bugut. \v 18 Buŋa kwanai u tuluwe Siloŋyotneŋ nehitubu-mintagiŋ. Kedeba-utumba titiŋdok tali keleeŋ tubudapmagut, nai uŋaniŋ uŋoŋ nebek nemu hakiŋ be toŋgiyonda nemu tigiŋ. \v 19 Iŋgoŋ Judame noli Esiyahi bugiŋ adi nehi buŋa nu nemek tibe kadakagukdok mede kedem ganindok iŋgoŋ debek tiŋa hakiiŋ oŋ! \v 20 Be mewoi i ikiiŋdi nemek tibe kadakaguk u kedem ganineŋ, \v 21 eŋ nu nemek tibe kadakaguk adi kansol bop namandahik foloŋ indiŋ kutifiyegut, ‘Nu kobuk kumuŋ tiiŋ i kotigoŋ pilatneeŋ u nadisukilitilat doktiŋa kamiŋ medene nadiiŋ.’” \p \v 22 Kiap Feliks adi Wapum’walaŋ kayoŋbopdi tali dediŋ keleeŋ nadisukiliti tagiŋ u agaŋ nadidakale hinek tuluguk doktiŋa Pol medeŋiŋ mu yodapmaaŋ indiŋ yeniŋguk, “Mikme’walaŋ me wapum Lisiya adi Jelusalemniŋ udaneeŋ buune medehik kedem yodapmawaat.” \p Unduŋ yobune bop wabi tigiŋ. \v 23 Unduŋ yeniŋa mikme diniŋ talitimeŋ indiŋ niŋguk, “Pol kadoko fafaŋeŋgoŋ kedem tineŋ, iŋgoŋ me noliŋiyedi nemek mine yobu kamehep adi mu tiyemneŋ.” \s1 Feliksdi Pol yot fafaŋeniŋneŋ uŋgoŋ bikabune gulet lufom hatiguk \p \v 24 Unduŋ yeniŋa mowoŋa wooŋ muniniŋ hatiŋa heleniŋ Feliks tamŋiŋ wou Dulusila adi noŋgoŋ bugumuk. Tamŋiŋ adi Juda tam ala noŋgoŋ buŋa Poldi Jesu Kilisto nadisukilitimindok medeŋiŋ yobu nadidok yoŋa Pol mede kamemimbu nagila bugiŋ. \v 25 Kaŋ yenintawooŋ didimeŋgoŋ hatidok, kadakaniŋ gineŋ mu fofoŋdok, eŋ nai wapumdok yenimbu nadiŋa Feliks adi munta tiŋa yoguk, “Kedem ale wabiŋa fooŋ weŋ. Ala denimbek kaŋ kotigoŋ kutiganimbaat.” \v 26 Unduŋ niŋake nemek noli nimaaŋ nadiguk adi indiŋ. Poldi nehitubu-hohoket tubune mede gineŋ bikabe fo uuŋdok muneeŋ nenobu nambek yoŋa nai fee hinek kutinimbu uune mede yonadi tagumuk. \p \v 27 Gulet lufom dapmaune kiyap niŋ wou Posiya Festa adi Feliks’walaŋ kwelikoŋ tuguk kaŋ Feliks adi Judamedi nadimimbu utumba titiŋdok yoŋa Pol yot fafaŋeniŋneŋ uŋgoŋ bikabuŋa uguk. \c 25 \s1 Poldi kiyap wapum Festa namanda foloŋ ne’niŋ mebi yodakaleguk \p \v 1 Festa adi buŋa pop kahileeŋ ilune hele lufomkulitniŋ dapmaune Sisaliyaniŋ Jelusalemde uguk. \v 2 Uŋoŋ uune Judame wapuhi tiŋa Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki adi Poldok mede kotigoŋ yogiŋ. \v 3 Mede yoŋa uutdok yohebet agaŋ koom tigiŋ doktiŋa Festa adi Pol niŋkulune Jelusalemde wek yoŋa niŋgiŋ. \v 4 Kaŋ Festadi yeniŋguk, “Pol adi Sisaliya uŋoŋ yot fafaŋeniŋneŋ hatak, ala na muniniŋ hatiŋa Sisaliyade waat \v 5 doktiŋa talitimeŋhiye yapmeune nukut noŋgoŋ wooŋ nemek kadakaniŋ tugukdok kedem yoneeŋ.” \p \v 6 Unduŋ yeniŋa melenai 8 bek 10 uŋgoŋ hatiŋa Sisaliyade uguk. Wooŋ deikuk ala heleune mede nadinadi tibene yenimbu Pol mede nadinadi yotneŋ nagi fogiŋ. \v 7 Foune Judame Jelusalemhi bugiŋ adi Pol kelemadi yali mede folooŋnit mokit fee yogiŋ, iŋgoŋ medehik u biyagoŋ mu tuguk. \v 8 Kaŋ Poldi netok yohehewe tiŋa indiŋ yoguk, “Nu nemek kadakaniŋ Judame heki’walaŋ Yodoko Mededok be Siloŋyotdok be Loma Mapme Wapumdok nemu yeniŋgut.” \p \v 9 Kaŋ Festadi Judame welehik tubuhakaledok yoŋa Pol indiŋ ninadiguk, “Du Jelusalemde wooŋ medege uŋoŋ be yodok nadilaŋ?” \p \v 10 Unduŋ ninadiguk kaŋ Poldibo yoguk, “Yadi Lomahi’walaŋ mede nadinadi yotneŋ yatat ale iŋgoŋ yodok. Nu Judame hekidok nemek kadakaniŋ nemu tiyemgut u da-ku agaŋ nadilaŋ. \v 11 Be nu Yodoko Mede lahula nemek kadakaniŋ nenobu tibit kaŋ kumuŋdok yoyaneŋ kaŋ nu momoŋ tuwot mu tibit. Iŋgoŋ nutok mede yoiŋneŋ uŋoŋ mede biyagoŋ nemu yoiŋ doktiŋa nebek niŋdi nu adi kohohik foloŋ tuwot mu napmewek. Unduŋ doktiŋa Lomahi’walaŋ Mapme Sisadi medene nadiŋa yodapmawaak.” \p \v 12 Unduŋ yoguk kaŋ Festa adi mehinekŋiye dut yonadiŋa Pol indiŋ niŋguk, “Lomahi’walaŋ Mapme Sisadok yolaŋ doktiŋa Mapme Sisa’walaŋ waaŋ.” \s1 Mapme Agilipadi Pol’walaŋ medeŋiŋ nadidok hinek nadiguk \p \v 13 Kadehati noli dapmaune mapme Agilipa tiŋa wiwi Benike adi kiyap Festa kohoŋ kuliminde Sisaliyade ugumuk. \v 14 Uŋoŋ wooŋ muniniŋ hatigumuk kaŋ Festadi Poldok kahat indiŋ tiyemguk, “Iŋoŋ me niŋ Feliksdi yot fafaŋeniŋneŋ kameguk, \v 15 ala nu Jelusalemde ugut kaŋ Judame eŋ me Siloŋyot diniŋ talitimeŋ heki adi aditok mede yoŋa nu me u ulukumumbit naniŋgiŋ. \v 16 Iŋgoŋ nu moŋ yeniŋgut, Loma me heki indi yadi me niŋ kadakaniŋ tubune kumuŋdok hogok mu yenindapmayam. Indi yadi me kadakaniŋ tubu yanagila uune mede tobotobo yobu nadiŋa yenindapmayam. \v 17 Adi iŋgoŋ buŋa deikiŋ ala heleune mede nadinadi titiŋdok yoŋa mede kamewe Pol nagi bugiŋ. \v 18 Kaŋ me tobohidi pilali mede yogiŋ kaŋ nemek kadakaniŋ hinek nenobu tibek yo nadigut iŋgoŋ nemu yogiŋ. \v 19 Adi yogiŋ adi me wou Jesu agaŋ kumuŋguk iŋgoŋ Poldi kotigoŋ pilali hatilak yolak doktiŋa nehi’walaŋ Yodoko Mededok hogok yoŋa Pol dut siwe tigiŋ. \v 20 Kaŋ nu mede undiniŋ kaŋ nadibedi tiŋa Jelusalemde uune uŋoŋ wooŋ yodapmaŋdok yoŋa Pol ninadigut. \v 21 Iŋgoŋ Pol adi moŋ yoŋa iŋoŋ kadokoune hatiŋa wooŋ Mapme Sisadi medeŋiŋ yodapmaŋdok yoguk. Kaŋ nu mikme yenimbe iŋgoŋ kadokou hatilu kougoŋ Mapmedok kamewene waak yogut.” \p \v 22 Kahat unduŋ tuguk kaŋ Agilipadi yoguk, “Nu me u medeŋiŋ nagoŋ hinek nadiwit.” \p Unduŋ yoguk kaŋ Festadi niŋguk, “Haloŋ yobek kaŋ nadiweŋ.” \p \v 23 Unduŋ niŋguk ala haniŋ Agilipa dut Benike adi mapme diniŋ tinahukut kinonom hogok tiŋa mede nadinadi yotneŋ foune mikme diniŋ me wapuhi eŋ yokwet wondiniŋ me loloŋhinit adi noŋgoŋ yehikele tiŋa fogiŋ. Festadi mede kameune Pol nagi fogiŋ. \v 24 Nagi fogiŋ kaŋ Festadi yeniŋguk, “Mapme Agilipa tiŋa metam iŋoŋ ikiiŋ hogohogok. Hidi me i kaneŋ. Me yadi Judame iŋgoŋ itowiiŋ be Jelusalem itowiiŋdi nadikadaka timiŋa kakaliŋa naniŋgiŋ, me i ulukumuŋ titiŋdok. \v 25 Unduŋ yogiŋ kaŋ ne Mapme Sisa kakaŋdok yoguk doktiŋa kamewe uuŋdok yogut, iŋgoŋ me i nemek kumuŋ titiŋdegoŋ hinek nemu tuguk. Unduŋ tubumintagut. \v 26 Unduŋ doktiŋa nu Mapmedok pepa youlimindok mede didimeŋgoŋ hinek nemu nadigut doktiŋa kamiŋ hidi tiŋa mapme Agilipa namanda gineŋ nagi bulat. Ala medeŋiŋ nadidapmaune kougoŋ pepa youlit. \v 27 Nu me niŋ kadakaniŋŋiŋdok mede yodakale pepa gineŋ mu tiŋa hogok kamewe uuŋdok u kawe tuwot mu tilak.” \c 26 \s1 Poldi netok yohehewe mede yobune Mapme Agilipadi ila nadiguk \p \v 1 Festadi unduŋ yobu Agilipadi Pol niŋguk, “Du datok tiŋa mede kedem yobeŋ.” \p Unduŋ nimbune Poldi kohoŋ tiŋa looŋ netok yohehewe mede indiŋ yoguk. \v 2 “O mapme Agilipa, nu Judame hekidi mede tinamiiŋ wondok kamiŋ namandake foloŋ natok mede yohehewe tibit wondok welemomooŋ nadilat. \v 3 Du Judame heki’walaŋ iithik be titiŋhik u biyagoŋ hinek agaŋ nadidapmalaŋ doktiŋa baigoŋ hinek ila mede yobit u nadikuwaleŋ. \p \v 4 “Judame hogohogok adi nu koom mekuya gineŋ yotnekwetneneŋ hatigut be Jelusalem uŋoŋ hatigut diniŋ hatihatine u agaŋ nadiiŋ. \v 5 Nu koom adi Yodoko Mede didimeŋgoŋ hinek takalidok fafaŋe tagiŋ diniŋ me bop niŋ Falisi yeniiŋ adi’walaŋ bop gineŋ hatigut. Unduŋ doktiŋa nebek koom mebine kaŋ nadigiŋ adi yone kaŋ kedem yoneŋ. \v 6-7 Koom Bepaŋdi mamani-papaniye me bop 12 hatigiŋ aditok mede yofafaŋe tiyemguk kaŋ adi folooŋ mintaune kakaŋdok haniŋ tebele ninadiiŋ. Kaŋ nu maaŋ mede wendogoŋ doktiŋa kamiŋ Judame hekidi mede gineŋ napmeiŋ. \v 8 Kaŋ hidi maŋgoŋde Bepaŋdi kumuŋ gineniŋ tuwot mu yehitubu-pilalek yo nadiiŋ? \v 9 Nu maaŋ koom Jesu Nasaletniŋ wou mik timindok fafaŋe tibene \v 10 Jelusalem uŋoŋ Siloŋyot diniŋ talitimeŋ hekidi nanindapmau Bepaŋ’walaŋ metam yanagila yot fafaŋeniŋneŋ yapmelugut, tiŋa undugoŋ widihikumuŋdok yodapmaune na maaŋ medehik kasop tibene widihikumuyagiŋ. \v 11 Eŋ nai fee hinek Judahi’walaŋ bopyotneŋ Jesu sigilulum timiŋa wou nintubukadaka titiŋdok yeniŋgigine tulugut. Tiŋa nadisukilitihik yobihitdok yoŋa nemek kadakaniŋ mebimebi tiyemilugut. Unduŋ tiŋa yokwet niŋkade maaŋ yauŋa yanagitugut.” \s1 Pol adi Jesudi mintamiŋguk wendok Mapme Agilipa kahat niŋguk \r (Aposel 9:1-19; 22:6-16) \p \v 12 “Ala heleniŋ Siloŋyot diniŋ me wapuhidi yodapmaaŋ pepa youtnambu moŋgola Damaskode ugut. \v 13 Talipmeŋ uluwe mele lekiŋgoŋ tubu hauta kunum gineniŋ saŋiniŋnit hinek hautaaŋ me nukut ugumun wanaŋ nihonedapmaguk. O me wapumne, mele hautaŋiŋ u hogok niŋ mebit, eŋ i yolat adi hauta agaŋ uŋgoniŋ hinek, \v 14 wondi hautaune me nukut ugumun hogohogok maaŋ kwetfoloŋ hakumun. Maaŋ hali nadiwe kunum gineniŋ Judahi’walaŋ mede gineŋ indiŋ nanimbu nadigut, ‘Sol, Sol, du maŋgoŋde nula nehikelelaŋ? Unduŋ tiŋa wooŋ nemek dendemnit gineŋ uune gedeune folofigita nadiwaaŋneŋ ala.’ \p \v 15 “Unduŋ yobu nubo niŋgut, ‘Me wapum, du nedigoŋ?’ \p “Unduŋ yonadigut kaŋ Wapumdibo yoguk, ‘Nu Jesu, du nula nehikele tilaŋ, nukuyoŋ. \v 16 Ale pilali koloŋ yat. Nu du i mintagamulat adi du nu’walaŋ kwanai-mene titiŋdok yoŋa mintagamuŋa ganindapmalat. Unduŋ doktiŋa du kamiŋ mintagambe nabulaŋ u me noli yenimbeŋ, tiŋa kougoŋ nemek noli ganimbe yenimbaaŋ. \v 17 Nu Isilaehi eŋ metam fekhinit mokit heki kohohik foloŋneniŋ ganagituwaat, tiŋa ganiŋkule adi’walaŋ lekiŋgoŋhik gineŋ yauŋa \v 18 dauhik tubutomuŋa mambip gineŋ yanagila hauta gineŋ yapmeluwaaŋ, eŋ Sadaŋ’walaŋ saŋiniŋ gineniŋ yanagila Bepaŋ’walaŋ saŋiniŋ gineŋ yapmeune nu nadisukilitinambune kadakaniŋhik tumolokuyembe fooŋ metamneye natok yehikahilegut heki gut hatineeŋ.’” \s1 Poldi Mapme Agilipa mede muntanit mokit nindakaledapmaguk \p \v 19 “Unduŋ doktiŋa, mapme Agilipa, nu nemek u mintanamguk kaŋ kawe kunum gineniŋ mede naniŋguk u nadiŋa kibida mu tugut. \v 20 Timeŋ Damaskohi agaŋ Jelusalemhi eŋ Judame hatiiŋneŋ kwetkwet wooŋ metam fekhinit mokit maaŋ yehibopneeŋ kadakaniŋhik sigilulum timiŋa welehik tubutakaleeŋ Bepaŋ dut gali yali nemek folooŋ titiŋdok wondok Mede Momooŋ yeniyaugut. \v 21 Unduŋ tiyaugut doktiŋa Judame hekidi Siloŋyotneŋ nohoneeŋ nulukumune tigiŋ. \v 22 Iŋgoŋ Bepaŋ hatilak doktiŋa kamiŋ nu iŋoŋ yali natok yohehewe mede yobe wapum be kuyaniŋ ila nadiiŋ. Nu mede yolat adi koom polofet heki be Mosesdi nemek mintawaak yogiŋ uŋakoŋ hinek yolat. \v 23 Kilisto adi folofigita nadiŋa kumuŋa kumuŋ gineniŋ kaikaaŋ pilapilatdok u ne tububihila talitimeŋ tiŋa pilali Judame be metam fekhinit mokitdok hauta yembaak yogiŋ uŋakoŋ kasopneeŋ yoyaulat.” \p \v 24 Pol adi ne’niŋ mebiŋiŋ unduŋ yobune Festadi nadiŋa indiŋ kutifiyeguk, “Pol, i nadibubuye binek tilaŋ. Da’walaŋ nadinadige wapum wendi gehitubu-bubuye tilak.” \p \v 25 Unduŋ nimbune Poldi yoguk, “Me wapumne Festa, nu nadibubuye mu tilat. Nu mede folooŋnit biyagoŋ hinek yolat. \v 26 Nu mede i loda tiŋa yolat kaŋ Mapme Agilipa adi agaŋ nadilak. Nemek i yolat u kabup nemu mintaguk, da-ku agaŋ yabu nadiguŋ. \v 27 Mapme Agilipa, du Polofet heki mede yogiŋ u agaŋ nadikwambundalaŋ nadilat.” \p \v 28 Unduŋ nimbu Agilipadi Pol indiŋ niŋguk, “Be nai muniŋgoŋ yendok maaneŋ nukube Kilisto kedem kelewit yo nanilaŋ?” \p \v 29 Unduŋ yoguk kaŋ Poldibo kotigoŋ indiŋ niŋguk, “Nai kweheyeniŋ be nai muniŋgoŋ yendok du tiŋa me mede yobe ila nadiiŋ, hidi Wapumdi hehitubu-lodaune nu nadilat undugoŋ hidi maaŋ nadineŋ yoŋa, Bepaŋ ninadilat. Tawa fafaŋeniŋ (sen) kohone foloŋ hatak unduŋ titiŋdok moŋ, adi Mede Momooŋ nadidok.” \p \v 30 Unduŋ yobune Mapme Agilipa yawit, kiyap, tiŋa metam noli pilali mowogiŋ. \v 31 Mowoŋa nehi uŋgoŋ indiŋ yonadigiŋ, “Me i nemek kadakaniŋ tiŋa yot fafaŋeniŋ gineŋ fofoŋdok nemu tuguk, be kadakaniŋ kumuŋdegoŋ nemu tuguk.” \p \v 32 Kaŋ Agilipadi Festa niŋguk, “Me u Loma Mapmedi medeŋiŋ yodapmaŋdok mu yobe tiŋak binek tawa fafaŋeniŋ (sen) du kedem dilitelekulimimbu hatiluwek.” \c 27 \s1 Pol mikme dut muwage foloŋ kameune Lomade uguk \p \v 1 Italide uuŋdok ninimbune Mapme Sisa’walaŋ mikme bop diniŋ talitimeŋ wou Yuliyo, adi Pol tiŋa me yot fafaŋeniŋ gineŋ hakiŋ noli maaŋ yanagilu muwage foloŋ logumun. \v 2 Muwage u Adalamitiumhi’walaŋ ala Esiya ime magineŋ yokwet haliulak indigoŋ wooŋ yaliudok yogiŋ doktiŋa logumun. Tesalonaika niŋ notnik niŋ wou Alistaka, adi noŋgoŋ logumun. \v 3 Heleune muwage Saidon yokwetneŋ wooŋ yakuk kaŋ Yuliyo adi Pol not timiŋa nadimimbune wooŋ noliŋiye yabune nanaŋe dumuŋ talipmeŋ nanaŋdok miŋgiŋ. \v 4 Kaŋ une tugumun iŋgoŋ fifiŋ indi ugumuneŋkade fedikuk doktiŋa indi Saipalas kwet kambaŋgit eŋ Esiya kwet lekiŋgoŋhik gineŋ ugumun. \v 5 Wooŋ Silisiya eŋ Pamfiliya ime magi hogok wooŋ Lisiya kwetneŋ Maila yokwetneŋ wosuwagumun. \v 6 Uŋoŋ wooŋ mikme’walaŋ talitimeŋdi Alesandiliyahi’walaŋ muwage niŋ Italide we tuguk kaŋ ninimbu uŋgoŋ logumun. \v 7 Wooŋ baigoŋ baigoŋ uŋila melenai fee kaŋ Naidas yokwet tubudulagumun. Kaŋ fifiŋ adi uuŋ tine ugumuneŋkade buguk doktiŋa udaneeŋ Kilit kwet kambaŋgitkade ugumun. \v 8 Wooŋ kwet mimim niŋ wou Salmoni u kalakapmendok kwanaimiŋ tige tige ime wou “Muwage Falik Momooŋ” yoiŋ uŋoŋ wosuwagumun. Kwet u Lasia yokwet wapum halu yamaiŋgoŋ hatak. \p \v 9 Imeŋgwaŋ foloŋ nai fee hinek hatigumun doktiŋa gwi sububa nai agaŋ dula hinek tuguk\f + \fr 27:9 \ft Gilik mede gineŋ “Nanaŋe kamehepdok nai” unduŋ yoyagiŋ. U Judahi’walaŋ nai wapum doktiŋa nanaŋe kamehep tagiŋ. Nai uŋaniŋ gwi sububa wapum tuluguk doktiŋa muwage mu yawagiŋ. Nai wapum wendiniŋ mebi \xt Wokplis 23:27-29\ft gineŋ youkiŋ hatak.\f* kaŋ Poldi mede niniŋkiliti indiŋ tuguk, \v 10 “Mewoi, kobuk i tomboyoula unim adi kadakaniŋ hinek kalat. Muwage kadakaune bomboŋ ime maaneŋ foneeŋ, tiŋa me noli hatihatihik uŋoŋ binek dapmawaak.” \p \v 11 Unduŋ yoguk iŋgoŋ mikme’walaŋ talitimeŋ adi Pol’walaŋ mede mu nadiguk. Adi muwage molom eŋ me muwage tubu ugumun’walaŋ mede nadiŋa kedem uuŋdok yobu ugiŋ. \v 12 Gwi sububa gineŋ muwage uŋoŋ yayatdok falik hogoli doktiŋa me fee adi Finiksde uuŋdok yogiŋ. Kwet u muwage hekidok falik uŋgoŋ hatuguk, u Kilit kwet uŋoŋ. Ime u kwet fukufukuŋdi fifiŋ kamehep tubune kedem hatak doktiŋa sifo nai u uŋoŋ itoudok yogiŋ. \s1 Fifiŋgobut wapum tiŋa imedi muwage youbulagineguk \p \v 13 Kaŋ fifiŋ siginik gineŋkade baigoŋ baigoŋ fedilune me muwage foloŋ kwanai tagiŋ adi uuŋdok yoŋa aŋga hamaneu labuguk, kaŋ Kilit ime magi hogok kelegumun. \v 14 Ila wanewane fifiŋ kweboboe gineŋkade fedikuk. Fifiŋ wou maniune, ala kwet kambaŋgit gineŋkade tububihila fedikuk. \v 15 Fedila buŋa muwage fedininiŋeneune tubu-udanedok moŋ tiŋa kaŋ binene fifiŋdi fedila nagi uguk. \v 16 Wooŋ kwet kambaŋgit niŋ wou Kauda uŋoŋ wooŋ muwage wapum’walaŋ kuyaniŋŋiŋ niŋdi ime maaneŋ fowe tubu kwanaimiŋ tiŋa hamantine loune ibikilitiŋa mindaŋkade \v 17 muwage wapumbo tawawaakneŋ yoŋa tawa moŋgo ibikilitigumun. Unduŋ tiŋa Siliti kwet uŋoŋ ime wahiŋgoŋ gineŋ loneemneŋ yoŋa seli-kabe fiyalu fofoyeune fifiŋdi fedila nagi uguk. \p \v 18 Heleune fifiŋgobut undiniŋgoŋ tuguk doktiŋa bomboŋ noli moŋgo ime gineŋ yakukiŋ. \v 19 Unduŋ tiŋa bufaaŋ heleune muwage diniŋ bomboŋ noli moŋgo yakulu ime gineŋ fogiŋ. \v 20 Helebufa fee hinek fifiŋgobut undiniŋ hogok tubune mele be bamholiŋa nemu mintaune yabugumun, doktiŋa agaŋ kumuŋdapmanim hogok nadidapmaaŋ ikumun. \p \v 21 Unduŋ tiŋa me nanaŋe map ila uune Poldi lekiŋgoŋhik gineŋ pilali yali yeniŋguk, “Mewoi, hidi nu’walaŋ medene nadine tiŋit binek Kilit ime magineŋ uŋoŋ hatiyanim, kaŋ nemek malabumuŋ indiniŋ mu mintanimuluwek. \v 22 Fiit saŋiniŋ tiŋa itnim, nebek nemu kumumbek, muwagedi hogok kadakadapmawek. \v 23 Nu Bepaŋ’walaŋ tipilapilaye-me tiŋa adi hati-niutumbalat. Adigoŋ aŋeloŋiŋ kameune timiŋ buŋa \v 24 indiŋ naniŋak, ‘Pol, du munta mu tibeŋ. Du Loma Mapme’walaŋ namanda foloŋ minta hinek tibaaŋ. Bepaŋ adi momooŋ doktiŋa hehitubu-lodaune me dukut wiiŋ hogohogok kumuŋ mu tineeŋ.’ \v 25 Nu Bepaŋ welelufom mu timilat, doktiŋa mede naniŋak u folooŋ undugoŋ hinek mintawaak nadilat. \v 26 Iŋgoŋ muwage adi kwet kambaŋgit niŋ gineŋ looŋ tawawaak.” \p \v 27 Indi Meditelenien imeŋgwaŋ foloŋ helebufa 14 wondok tuwot hatine timiŋ lekiŋgoŋ tubune me muwage foloŋ kwanai tagiŋ adi kwet agaŋ tubudulayam yo nadigiŋ. \v 28 Unduŋ yoŋa nemek malabumuŋ niŋ tawa diki foloŋ tehiŋa kapmaaŋ kagiŋ 30 mita tuguk. Kaŋ kabe-muniniŋ uyeŋ kapmaaŋ kagiŋ 20 mita hogok tuguk. \v 29 Kaŋ kawade foloŋ loneemneŋ yoŋa aŋga 4 mindaŋkade kiyapmaaŋ pilap heledok ninadi kwanai tigiŋ. \p \v 30 Kaŋ me muwage foloŋ kwanai tagiŋ adi momoŋ tine yonadiŋa muwage-kabe niŋ tiŋa kapmau ime gineŋ foune yalaŋ indiŋ yogiŋ, “Indi muwage mimim foloŋ aŋga neeŋ kiyapmanim.” \p \v 31 Yalaŋ unduŋ yogiŋ kaŋ Pol adi mikme heki indiŋ yeniŋguk, “Me muwage foloŋ kwanai tiiŋ adi fooŋ momo uneŋ adi indi kumuŋ tinim.” \v 32 Unduŋ yeniŋguk kaŋ mikme heki adi tawa dobune muwage-kabe adi imede uguk. \p \v 33 Agaŋ helemiŋ dobulune Pol adi pilali me indiŋ yeniŋguk, “Hidi nanaŋe mu naaŋ hogok hatibune kadehati 14 tilak, \v 34 ale fiit nanaŋe neeŋ naaŋ fafaŋeŋ kiŋ foloŋ looŋ hatineŋ. Hidi’walaaniŋ nebek niŋ ime gineŋ nemu kumuŋa filek.” \v 35 Unduŋ yenimbu ila kaune belet niŋ tiŋa Bepaŋ niutumbaaŋ wobuŋa naguk. \v 36 Unduŋ tuguk u kaŋ saŋiniŋ tiŋa me noli maaŋ nanaŋe nagiŋ. \v 37 Me muwage wondok foloŋ ugumun yokunatnik 276. \v 38 Nanaŋe nakilitiŋa bomboŋ\f + \fr 27:38 \ft Bomboŋ bethinit adi pandiŋ dabugoŋ. Wou “wit” yoyagiŋ.\f* bethinit moŋgola ime foloŋ kutne muwage lodaaŋ labuguk. \p \v 39 Mele labu hautaune me muwage foloŋ kwanai tagiŋ adi kwet u daŋgoŋ hinek u mu kadakaleeŋ kwet momooŋ, kiŋnit kaŋ muwage uŋandiŋ tubudidimeune wek \v 40 yoŋa aŋga tawaŋiŋ dobudoko taugiŋ, tiŋa bem muwage tubudidimeu uuŋ diniŋ tawa u fiyakut tigiŋ. Unduŋ tiŋa fifiŋdi fedila seli foloŋ siloneune muwage wooŋ ime magineŋ yalek yoŋa seli mimimneŋ u tubu loguk. \v 41 Iŋgoŋ muwage siyo adi kiŋ foloŋ looŋ youkilitiŋa waliwali mu tiŋa yalune muwage kumoi agaŋ ime saŋiniŋnitdi buŋa youbulagineune tawamunumunuke tuguk. \p \v 42 Kaŋ mikme heki adi me yot fafaŋeniŋneŋ yapmeŋdok heki nebek niŋ tiyaugene kiŋ foloŋ looŋ momoŋ tibaakneŋ ale widihikumuŋ titiŋdok yoŋa yohebet tigiŋ. \v 43 Iŋgoŋ talitimeŋhikdi Pol mu ulukumundok nadiguk doktiŋa unduŋ mu titiŋdok yeniŋguk. Tobo me ime kedem mopnedok nadiŋa tatakula timeŋ kedem mopneeŋ kiŋ foloŋ loloŋdok yeniŋguk. \v 44 Kaŋ me noli hogohogok mindaŋ tatakula bem muwage diniŋ gologiŋ dikidiki yohoneeŋ mopneeŋ lodapmagiŋ. Unduŋ tiŋa nebek nemu kumuŋguk, indi hogohogok wanaŋ kiŋ foloŋ lodapmagumun. \c 28 \s1 Pol adi muwage kadakaune looŋ Malta kwet kambaŋgit uŋoŋ hatiguk \p \v 1 Kiŋ foloŋ lodapmaaŋ kwet kambaŋgit u wou Malta yobu nadigumun. \v 2 Kaŋ nai uŋaniŋgoŋ gwi maaŋ tububihila ukuk, doktiŋa sububa nadine metam uŋahi adi not tinimiŋa kudup henimgiŋ. \v 3 Kaŋ Poldi kudup moŋgo buŋa heune miŋgembet miknit niŋdi kudup maaneŋniŋ labuŋa kohoŋ foloŋ siŋa wodikaiguk. \v 4 Kaŋ kwehiwahi adi Pol kohoŋ foloŋ miŋgembet wodiune kaŋ nehi uŋgoŋ yonadiŋa yogiŋ, “Me ya me widihikumuŋ tilak, ala imeŋgwaŋ gineŋ fooŋ mu kumuŋak doktiŋa bepaŋnikdi miŋgembetŋiŋ niŋkulune silak, ala agaŋ kumuŋ tibek.” \p \v 5 Unduŋ yogiŋ kaŋ miŋgembet waipenetukulune kudup gineŋ foguk, iŋgoŋ Pol adi folofigita-kabe nemu nadiguk. \v 6 Unduŋ tuguk kaŋ metamdi Pol folooŋ bediŋa kumuŋ nobu tiŋa maune kanim yoŋa yakiŋ, iŋgoŋ nai yagigi hinek yali kagiŋ iŋgoŋ nemek nemu mintamiŋguk doktiŋa indiŋ yogiŋ, “Me ya bepaŋ.” \p \v 7 Kwet kambaŋgit wondiniŋ me wapum adi wou Pubiliyas. Adi’walaŋ hamuheŋiŋ hakuk gagayeŋ uŋoŋ kudup hekobu ya tugumun. Adi me siloniŋ doktiŋa adi nibudokoune yolineŋ helebufa lufomkulitniŋ itougumun. \v 8 Nai uŋaniŋ Pubiliyas beu adi yagit tiŋa folooŋ kudup daaŋ kumo naŋgatnit keleeŋ yopmaŋgoŋ hakuk. Kaŋ Poldi yot hakuk maaneŋ fooŋ Bepaŋ ninadiŋa kohoŋ folooŋ foloŋ kameeŋ tubukedebaguk. \v 9 Unduŋ tubune kwet kambaŋgit wondok maaneŋ metam yagithinit Pol’walaŋ buune yehitubu-kedebaguk. \v 10 Unduŋ tiŋa metam uŋahidi niniutumbaaŋ ninintiloloŋ tigiŋ, tiŋa undugoŋ uuŋ tine tugumun kaŋ talipmeŋ nadamdaaŋ uuŋdok nanaŋe fee moŋgo wooŋ muwage foloŋ boinimgiŋ. \s1 Pol adi Malta uŋoŋ muwage gineŋ looŋ wooŋ Loma wosuwaguk \p \v 11 Uŋoŋ hatine muyakip lufomkulitniŋ dapmaune muwage Alesandiliyaniŋ foloŋ logumun. Muwage won diniŋ mimim foloŋ bepaŋ yalayalaŋ Sus mihiŋiyat’walaŋ welewelehik figiŋ. Adi gwi nai u indi hatigumunneŋ uŋgoŋ yakuk ala wondok foloŋ looŋ ugumun. \v 12 Wooŋ yokwet wapum niŋ wou Silakus wosuwaaŋ uŋoŋ kadehati lufomkulitniŋ hatigumun. \v 13 Uŋaniŋ dilitelegumundi Lisiyam yokwet wapumneŋ wosuwagumun. Ala heleŋ agaŋ fifiŋ siginik gineŋkade fedila nihisiloneu helebufa lufom yauge yauge yokwet wapum niŋ wou Puteoli wosuwagumun. \v 14 Puteoli wosuwanene Jesu’walaŋ kayoŋbop uŋoŋ hatiyagiŋdi ninimbu Sonda kubugoŋ adut hatigumun. Hatiŋa uŋaniŋ agaŋ Loma kwetneŋ wosuwagumun. \v 15 Unene Jesu’walaŋ kayoŋbop uŋoŋ hatiyagiŋ adi kahatnik nadiŋa me noli Apiyus yokwetneŋ uŋoŋ wooŋ nibugiŋ, eŋ me noli yokwet Nalum Yot Lufomkulitniŋ yoiŋneŋ uŋoŋ wooŋ nibugiŋ. Kaŋ Poldi u yabuŋa Bepaŋ niutumbaaŋ saŋiniŋ tuguk. \s1 Pol adi Loma uŋoŋ Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yohautaguk \p \v 16 Loma wosuwane Pol adi mikme niŋdi kadokoune ne hogok kedem itowek niŋgiŋ. \v 17 Ala kadehati lufomkulitniŋ dapmaune Judame heki’walaŋ talitimeŋ yenimbu buŋa bopnegiŋ. Bop tubune yeniŋguk, “Notneye, nu Yodoko Medenikdok be titiŋnikdok nemek kadakaniŋ nemu tugut iŋgoŋ Jelusalem gwaŋ nanagila yot fafaŋeniŋneŋ nehidahiŋa Loma me heki’walaŋ kohohik foloŋ napmegiŋ. \v 18 Kaŋ Lomahidi nulukumuŋdok malabumuŋ nemu tubumintagiŋ doktiŋa nanindapmaaŋ binabune hogok hatidok yogiŋ, \v 19 iŋgoŋ Judame hekidi gigine tigiŋ doktiŋa Mapme Wapumdi medene nadiwek yogut. Tiŋa undugoŋ nu metamneye Judahi mede gineŋ nemu yapmegut. \v 20 Unduŋ doktiŋa hehibopneeŋ hidigut mede yonadinim yo haniŋat, tiŋa undugoŋ nu Isilaehi metam Mesiyadok nadikunakunaleeŋ woomiiŋ aditok tiŋa tawa fafaŋeniŋ (sen) i kohone foloŋ hatak.” \p \v 21 Unduŋ yoguk kaŋ adibo niŋgiŋ, “Indi du’walaŋ kahat Judahidi nemu youtnimbune kagumun, be notniye uŋahidi nemu buŋa niniŋgiŋ, be dutok mede kadakaniŋ nemu yobu nadigumun. \v 22 Iŋgoŋ metam kwetkwet adi du’walaŋ kayoŋbopgeye yenimpekit tubune nadiyam, ale du’walaŋ nadinadige ninimbune nadinim.” \p \v 23 Unduŋ yoŋa nai tiŋa mowogiŋ ala nai uŋaniŋ metam feegoŋ buŋa Pol hakukneŋ bopnegiŋ. Kaŋ haniŋ tububihila Bepaŋ’walaŋ Hatihati Uŋgoniŋ diniŋ mede yenilu yenilu bufaguk. Tiŋa undugoŋ Jesu’walaŋ mede Moses’walaŋ Yodoko Mede gineŋ eŋ polofet hekidi pepa youkiŋneŋ uŋoŋ moŋgola yenintauguk. \v 24 Kaŋ metam adi mede yeniŋguk wondi welehik tubukulemaguk, iŋgoŋ noli adi medeŋiŋ mu nadiŋa \v 25 nehi uŋgoŋ siweneeŋ mowogiŋ. \p Poldi mede indiŋ yoguk doktiŋa siweneeŋ mowogiŋ, “Uŋgoniŋ Munabulidi polofet Aisaiya nimbu mamahi-papahiye kedem hinek mede indiŋ yeniŋguk, \q1 \v 26 ‘Du wooŋ mebop i indiŋ yenimbeŋ: \q1 “Mede magihikdi nadineeŋ iŋgoŋ nadidakale mu tineeŋ, dauhikdi kaneeŋ iŋgoŋ kadakale mu tineeŋ. \v 27 Metam i nadinadihik bubuyeŋ, tiŋa magihik teheŋa dauhik maaŋ tehep tigiŋ. Unduŋ mu tine tigiŋ binek dauhik kedem diweyaneŋ, eŋ magihikdi mede kedem nadiyaneŋ, eŋ nadinadihik kedem dakaleluwek, kaŋ nu’walaŋ buune nu kedem yehitubu-kedebalit.”’” \p \v 28 Unduŋ yoŋa indiŋ yeniŋguk, “Unduŋ doktiŋa indiŋ hanimbe nadineŋ. Bepaŋdi kedeba-kedeba mede u metam fekhinit mokit hekidok kameyemguk, ala adi kedem nadineeŋ.” \p \v 29 Poldi unduŋ yenimbu Judame heki u nadiŋa nehi uŋgoŋ kisaŋ siweneeŋ mowogiŋ. \p \v 30 Pol adi Loma uŋoŋ yot tuwaŋila itouguk, kaŋ metamdi adi kakaŋdok yolineŋ bagiŋ kaŋ yabuŋa nadifo hogok tuluguk. \v 31 Buŋa kaune Bepaŋ’walaŋ Hatihati Uŋgoniŋ wondiniŋ medeŋiŋ yeniluguk eŋ Wapum Jesu Kilisto’walaŋ Mede Momooŋ muntanit mokit gibitaŋ yeniluguk. Unduŋ tubune nebek niŋdi kamehep nemu timiŋgiŋ.