\id 2TI - Numanggang NT (with Gen, Ex, Ps) [nop] -Papua New Guinea 2005 (DBL 2017) \h 2 Timoti \toc1 Poldi Timotidok pepa mindaŋ youlimiŋguk \toc2 2 Timoti \toc3 2Ti \mt1 Poldi Timotidok pepa mindaŋ youlimiŋguk \imt1 Yodakale Mede \ip Pepa yoŋ adi Poldi Timoti netok mindaŋ youlimiŋguk. Pepa yeŋdok maaneŋ adi Poldi Timoti ne nindokooŋ, niŋkilitiŋa tubulodaune adi titiŋ momooŋ tiŋa nadisukiliti gineŋ fafaŋeŋ yali Kilisto Jesu’walaŋ Mede Momooŋ yohautadok yoŋa youlimiŋguk. Tiŋa undugoŋ mede kahat hogohi meeniŋ nadisukilitihik tubukadakaiŋ undihidok magi kametnadi mu tuluwaak yoŋa nihep tuguk. Adi toboniŋ Pol ne titiŋ momohi dediŋ tuguk uŋakoŋ Timotidibo takaliŋa titiŋdok yoŋa youlimiŋguk. Titiŋ momohi woŋadi indiŋ. Nadisukiliti gineŋ fafaŋeŋ yayat, welekulema gineŋ hatihati, meeniŋ noli yabukahile-kahile eŋ malabumuŋ beembeem. \c 1 \s1 Yokahaŋ \p \v 1 Nu Pol, nu Kilisto Jesu’walaŋ aposel. Bepaŋ ne’walaŋ nadinadide aposel mintaaŋ, metam Kilisto Jesu nadisukilitimiŋa hatihati kahiledok yofolok tuguk u yenihautadok nehitubu-dakaleeŋ naniŋkukuk. \p \v 2 Timoti, du mihine hinek, nu welenedi gabukahile tilat doktiŋa pepa i youkamulat. Baŋ Bepaŋ tiŋa Wapumnik Kilisto Jesu adi’walaŋ siloŋ tobogoŋ, eŋ nadikulema, eŋ kulemadi du’walaŋkade haliwooŋ hatuwaak. \s1 Timoti nadisukilitiŋiŋ fafaŋewekdok niŋkilitiguk \p \v 3 Batne papaneye adi welehik walihi hatiŋila Bepaŋ’walaŋ kwanai tigiŋ. Kaŋ nu maaŋ titiŋ undiniŋgoŋ tiŋa yomnit mokit hatiŋila Bepaŋ’walaŋ kwanai tilatdi niutumbaaŋ helemahelemaŋ haniŋ be tebele ninadi tilat indigoŋ tuwot du maaŋ nadisugamulat. \v 4 Nutok tiŋa bulaniŋgoŋ nadiŋa dautilitilik tuguŋ wendoktiŋa nu kotigoŋ buŋa gabudok hinek nadilat. Unduŋ tiŋa kedem nadifo hinek tibaat. \v 5 Tiŋa nadisukiliti folooŋ hakamulak wendok maaŋ nadisulat, nadisukiliti woŋ adi mamage Lois tiŋa maŋge Yunis’walaŋ hakukdi du’walaŋkade meŋeŋa buguk hatak u agaŋ nadilat. \v 6 Kaŋ nu wendegoŋ nadisugamuŋa ganiŋkaikalat. Nu kohone kige foloŋ kamewene Bepaŋdi kahaŋŋiŋ siloŋ tigamguk u tubukokomeune kudup wele daŋewek. \v 7 Du agaŋ nadilaŋ, Bepaŋdi Munabuli nimguk u munabuli munta diniŋ moŋ. Munabuli woŋ adi saŋiniŋ nimdok eŋ nihitubu-lodaune me noli welenikdi yabukahilekahiledok eŋ nihitubu-lodaune hatihatinik momooŋgoŋ hinek kadokodok wendok nimguk. \s1 Fafaŋe tiŋa Bepaŋ’walaŋ Mede Momooŋ kamehatidok \p \v 8 Unduŋ doktiŋa du Wapumnik’walaŋ medeŋiŋ yohautadok meka adi mu tuluwaaŋ. Tiŋa undugoŋ nu yot fafaŋeniŋ gineŋ hatat wondoktiŋa meka mu tibaaŋ. Nu adi Wapumdok tiŋa yot fafaŋeniŋneŋ hatat. Ale du Bepaŋ’walaŋ saŋiniŋ beŋa, nukut Mede Momooŋ yoyo kwanaidok malabumuŋ hekiyademeet. \v 9 Bepaŋdi agaŋ kotigoŋ ninigikuk, tiŋa ne’walaŋ metamŋiye uŋgoniŋ hatidok yoŋa kutininiŋguk. Adi inde nemek titiŋ momooŋ niŋ tugumun doktiŋa mu kutininiŋguk. Mokoŋ. Koomkwaha hinek, Bepaŋdi nemek nemu yehitubu-mintaŋila ne’walaŋ nadinadiŋiŋde kutininiŋguk. Ala siloŋ tobogoŋ Kilisto Jesu’walaŋ hatak u nimiŋa netok metamŋiye hinek nibukahileguk. \v 10 Kaŋ folooŋ adi nai kobuk i Tubulodanik Kilisto Jesu foune uŋaniŋ mintadakaleguk. Kilisto Jesudi kumuŋ diniŋ saŋiniŋ tubudapmahinakaŋ, Mede Momooŋŋiŋ gineŋ hatihati dapmandapmaŋnit mokit u tubuhautaune metam feedi kadakalegiŋ. \p \v 11 Kaŋ nu wendok Mede Momooŋ yoyo titiŋdok eŋ aposelŋiŋ hatiŋa yenindidime kwanai tibit yoŋa nehitubu-dakaleeŋ naniŋkukuk. \v 12 Unduŋ doktiŋa nu malabumuŋ u hekilat. Iŋgoŋ oŋ, nu wendoktiŋa meka mu tilat. Mokoŋ. Nu me nadisukilitimilat u agaŋ nadimilat. Tiŋa undugoŋ kwanai kohone foloŋ kameguk u ne kedem kaulidokowaak, kaŋ wendi helemahelemaŋ momooŋ hali ulune Kilisto’walaŋ nai wapum u mintawaak. \p \v 13 Mede momohi dibek ganiŋgut u momooŋgoŋ hinek nadiŋa, tali wendok tuwolit hinek yehikeleeŋ mede yohautaaŋ metam yeniyehitubu-didimewaaŋ, woŋ adi Kilisto Jesu nadisukilitimiŋa welesiloŋ timiŋa unduŋ tibaaŋ. \v 14 Bepaŋdi Mede Momooŋ u kadokoweŋ yoŋa kohoge foloŋ kameguk, woŋ adi nemek momooŋ hinek, ale momooŋgoŋ hinek kadokoluwaaŋ. Kaŋ Uŋgoniŋ Munabuli welenik maaneŋ hatilak adi kwanai u kedem gehitubu-lodawaak. \s1 Poldi Onesifolasdok welemomooŋ nadiguk \p \v 15 Esiya kwetneŋ me hogohogok agaŋ binabugiŋ u agaŋ nadiguŋ, eŋ Fisela tiŋa Hemoseni adi maaŋ agaŋ binabugumuk. \v 16 Nu Wapumdi Onesifolas tiŋa wapmihiŋiŋ-tam welekulema tubumintayembek yoŋa ninadilat. Nai fee hinek Onesifolas adi welenadifo tubumintanamuluguk. Eŋ yot fafaŋeniŋneŋ halene wendok meka mu tuluguk. Mokoŋ. \v 17 Adi Loma iŋoŋ busuwaaŋ nehitubu-mintadok fafaŋe kwanai hinek tuguk, titauyeŋ kougoŋ nehitubu-mintaguk. \v 18 Wapum ne nadiune yodapmandapmaŋ nai wapum foloŋ Wapum’walaŋkade welekulema tubumintawaak. Tiŋa undugoŋ, Onesifolas adi Efeso uŋoŋ nehitubu-lodadok kwanai fee hinek tuguk u da-ku agaŋ nadilaŋ. \c 2 \s1 Wapum’walaŋ mikme momooŋ hatidok \p \v 1 O mihine, Timoti, du helemahelemaŋ Kilisto Jesu’walaŋ siloŋ tobogoŋ u kahileune wendi gehitubu-fafaŋeluwaak. \v 2 Kaŋ mede hogohogok metam namandahik foloŋ yohautawene nadiguŋ u yadi metam mede yoŋa undugoŋ hinek keleiŋ eŋ Bepaŋ’walaŋ mede boifafaŋeŋ hatiiŋ undihidok yenimbune adibo metam noli maaŋ kedem yenindidimeyaneeŋ. \p \v 3 Du adi Kilisto Jesu’walaŋ mikmeŋiŋ momooŋ hinek hatiŋa me noli malabumuŋ hekiyam indut kwanai wendoktiŋa malabumuŋ hekiluwaaŋ. \v 4 Du mikme heki’walaŋ titiŋhik agaŋ nadilaŋ. Adi mikme diniŋ kwanai tiŋila nehitok dinina kwanai be kwanai noli maaŋ mu moŋgola kwanaineiŋ. Mokoŋ. Adi yadi me wapumhikdi kwanaihik u kanadiune utumba titiŋdok nadiŋa mikme kwanai hogok momooŋ tiiŋ. \v 5 Kaŋ me kiyane tiiŋ adi yadi kiyane titiŋ diniŋ yodoko u takaliiŋ, eŋ u mu takaliŋa adi fek gineŋ wosuwaaŋ nemek folooŋ moŋgokiiŋ u tuwot mu moŋgotnetiŋit. \v 6 Me diniyeti kwanai fafaŋe tiŋa tiiŋ heki adi nanaŋe folooŋ koom mintalak u nehi naune tuwot tibek. \v 7 Nu mede i ganilat yendok nadinadi kwanai tibeŋ, kaŋ Wapumdi nadinadige tubutombek kaŋ mede hogohogok yendiniŋ mebi u kedem nadidakaleweŋ. \s1 Gweheye mu titiŋdok \p \v 8 Du adi helemahelemaŋ Jesu Kilistodok nadimiluwaaŋ. Adi yadi Dewit’walaŋ yalakiŋiŋdi kumuŋ gineniŋ kaikaaŋ pilakuk. Nu Mede Momooŋ unduŋ uŋakoŋ yohautalat. \v 9 Kaŋ metamdi wendogoŋ tiŋa nabiiŋ kaŋ nu me hogoli unduŋ tilat, unduŋ doktiŋa malabumuŋ mebimebi namuŋa yot fafaŋeniŋ gineŋ napmeiŋ. Iŋgoŋ Bepaŋ’walaŋ medeŋiŋ adi tuwot mu folokeneŋ youkilitibune halek. \v 10 Wendoktiŋa nu fafaŋeŋ welene tubukilitiŋa malabumuŋ hogohogok u hekilat. Unduŋ tiŋa Bepaŋdi metam netok yabukahileguk u yehitubu-lodalat. Kaŋ adi maaŋ hatihati Jesu Kilisto’walaŋ hatak u kahileeŋ hauta holiholiŋenit gineŋ uŋoŋ dapmandapmaŋnit mokit hatineeŋ. \p \v 11 Mede indiŋ hatak u biyagoŋ hinek: \q1 “Indi biyagoŋ hinek adut kumuŋgumun kaŋ undugoŋ biyagoŋ hinek adut kaipmuŋ hatineem. \q1 \v 12 “Indi malabumuŋ hogohogok u nadikabeleeŋ gigine tiŋa adut fafaŋeŋ hatineem adi Jesudut mapme kwanai noŋgoŋ tineem. \q1 “Eŋ indi adi sigilulum timine nibuŋa adi maaŋ sigilulum tinimbaak. \q1 \v 13 “Indi adi takalidok yofolok tiŋa medenik u mu tagimneeŋ tineem, iŋgoŋ adi yadi medeŋiŋ yoguk u tagimnelak. \q1 “Adi ne’niŋ medeŋiŋ u tubutakaleeŋ undubo yooŋ undubo yooŋ mu tilak.” \s1 Bepaŋ’walaŋ mede didimeŋgoŋ yohautaluwaaŋ \p \v 14 Du helemahelemaŋ metam mede i nadinadihik gineŋ kotigoŋ tubukaikayemuluwaaŋ. Tiŋa nemek kuyahi fiili wendok tosiwe mu titiŋdok mede fafaŋeŋgoŋ Bepaŋ dawineŋ yeniluwaaŋ. U nemek folooŋnit mokit, doktiŋa metam nediyeŋ mede u nadiiŋ adi yadi yehitubu-kadaka tilak. \v 15 Du yadi kwanai-me folooŋ hinek mintadok kwanai fafaŋe tiŋa tuluwaaŋ. Unduŋ tubune Bepaŋdi kwanaige u kaŋ nadiune utumba tuluwaak. Kaŋ du Bepaŋ’walaŋ medeŋiŋ biyagoŋ eŋ folooŋ hinek u didimeŋgoŋ yohautaluwaaŋ, unduŋ tiŋa adi dawi foloŋ meka mu tibaaŋ. \v 16 Mede fifit Bepaŋ’walaŋ nadinadiŋiŋdi mu takalilak, mede fiili undihi adi sigilulum tiyemdok. Mede undihidi metam gigineeŋ yahaŋeune kadakaniŋ fuliŋgoŋ tiŋa Bepaŋ sigilulum timindok tali gineŋ wiiŋ. \v 17 Mede undihi adi wede dauŋgimiŋdi metam yehitubu-kadaka tiiŋ wendok tuwolit, adi wapum hinek mintawetik. Me mede undihi yoyo tamuk meyat lufom, Haimeniya tiŋa Failita. \v 18 Adi indiŋ yoŋila mede biyagoŋ eŋ folooŋ hinek diniŋ tali bikabamuk, “Indi kumuŋ gineniŋ kotigoŋ kaikaaŋ pilapilat u agaŋ pilakumun.” Mede wendi metam noli nadisukilitihik tubukadakalak. \p \v 19 Iŋgoŋ Bepaŋdi taka kobumuŋ wenedahiguk u fafaŋeniŋ yatak, kaŋ wendok foloŋ mede youkudip indiŋ hatak: “Wapum adi ne’niŋ metamŋiye u agaŋ yabunadihinakayemilak.” Tiŋa youkudip noli maaŋgoŋ indiŋ hatak: “Metam hogohogok Wapum wou kamehatiiŋ adi yadi titiŋ kadakahi u sigilulum tiyemaneeŋ.” \s1 Welenik walaniŋgoŋ hatiŋa Bepaŋ’walaŋ kwanai kedem taneem \p \v 20 Yot wapum niŋ gineŋ maliŋ ikiiŋ u gol tiŋa silwadi tutumbagiŋ hogokdi mu ikiiŋ. Mokoŋ.\f + \fr 2:20 \ft Maliŋ yolak woŋ adi maliŋdok hogok mu yolak. Nemek noli, kabot, ime utnaŋ, ime kabot heki wondok yolak.\f* Bemdi be kwetdi tutumbagiŋ u maaŋ ikiiŋ. Ala noli nai uŋgoniŋ dokoŋgoŋ mintalakneŋ beŋa kwanainedok eŋ noli adi kwanai fifit noli mintalak undineŋ beŋa kwanainedok. \v 21 Unduŋ doktiŋa nediyeŋdi hatihatiŋiŋ gineŋ titiŋ kadakahi tumolokudapmaaŋ Bepaŋ dawineŋ uŋgoniŋ mintawaak, adi yadi maliŋ uŋgoniŋ kwanai dokoŋgoŋ tiiŋ wondok tuwolit mintawaak. Tiŋa Bepaŋ’walaŋ mehinek mintaaŋ Wapumŋiŋ tubulodawaak. Unduŋ tiŋa kwanai-mebimebi momohi u titiŋdok woom tuluwaak. \s1 Sadaŋ’walaŋ tikamanda yabudakaleeŋ yalakapmedok \p \v 22 Unduŋ doktiŋa du helemahelemaŋ metam kuya’walaŋ welehik gineŋ nadigalika kadakahi hogohogok mintalak undihi u sigilulum tubudapmaluwaaŋ. Unduŋ tiŋa du adi titiŋ didimeniŋ eŋ Bepaŋ nadisukilitimindok titiŋ eŋ me noli yabukahilekahile diniŋ titiŋ eŋ welekulema diniŋ titiŋ undihi adi kedem yabukahileluwaaŋ. Da tiŋa me noli nediyeŋ Bepaŋ namanda foloŋ uŋgoniŋ hinek hatiŋila Wapum wou gineŋ wo-tubudulaaŋ mulelem timiŋa ninadi tiiŋ, hidi hogohogok wanakaŋdi titiŋ u taneeŋ. \p \v 23 Tiŋa undugoŋ, du adi me nadinadihik hogohi heki’walaŋ mede kaulehi nadidakalenit mokit, undihidok magi kametnadi adi mu tuluwaaŋ. Mede undihidi tosiwe eŋ tokwihita tubumintaiŋ, u da-ku agaŋ nadilaŋ. \v 24 Tiŋa Wapum’walaŋ kwanai-me adi mede tosiwe be tokwihita mu titiŋdok. Mokoŋ. Adi yadi metam hogohogok titiŋ kulemaŋgoŋ tiyemdok. Eŋ me niŋdi foko timimbune kaŋ adi toboniŋ welekulema timiluwaak. Unduŋ tiŋa metam hogohogok Bepaŋ’walaŋ talik didimeniŋ yenindidimeluwaak. \v 25 Adi yadi me mede wobu tiiŋ heki’walaŋ nadinadihik u baigoŋ kwanaineeŋ tubudidimeluwaak. Unduŋ nobu tubune Bepaŋdi yehitubu-lodaune welehik tubutakaleeŋ mede folooŋ, biyagoŋ hinek wendok nadinadi kwanai kedem binek tineeŋ. \v 26 Sadaŋ’walaŋ medeŋiŋ takalidok yoŋa agaŋ begepŋiŋdi yohoneguk. Iŋgoŋ oŋ, adi mede biyagoŋ eŋ folooŋ hinek u nadiune nadinadihik kotigoŋ dakaleune Sadaŋ’walaŋ begep u kwihililiwenekula kedem hatineeŋ. \c 3 \s1 Nai wapum dulaune metam feedi titiŋ kadakahi kisaŋ tineeŋ \p \v 1 Du adi indiŋ nadiweŋ: nai dapmawene tulune kadakaniŋdi fee hinek mintaaŋ ulihakawaak. \v 2 Eŋ metamdi nehitok nadinadi hogok hatineeŋ, tiŋa muneeŋnit hogok hatidok nadinadihik wapum halaak, eŋ nehi wohik yotilooŋ foko tineeŋ, eŋ tokwihita tiŋa me nolidok medehaki yenineeŋ. Eŋ mehim-behiye’walaŋ mede wobu tiyemneeŋ, eŋ metam titiŋ momohi tiyemneeŋ hekidok yeniutumba tuwot mu tineeŋ. Eŋ Bepaŋ’walaŋ titiŋ hogohogok u sigilulum tineeŋ. \v 3 Tiŋa undugoŋ me nolidut menot titiŋdok mu nadineeŋ, eŋ adi kwihita tubune yeniŋkulemadok talik nemu mintawaak. Adi yadi me noli yenimpekit tineeŋ. Tiŋa undugoŋ foloohik diniŋ nadigalika mu kadokoneeŋ, unduŋ tiŋa mik tiŋa metam hogok yehitubu-kadakafit tiyauneeŋ. Eŋ titiŋ didimehi hogohogok u mik tiyemneeŋ. \v 4 Adi yadi me noli nehi’walahi u yeniŋkamanda tiŋa kadakaniŋ tiyemneeŋ, unduŋ tiŋa pilap hinek nehi’walaŋ nadinadihik hogohi nadidakalehinit mokit u yehikeleneeŋ. Tiŋa nehitok nadiune nehi adi me wapuhi hinek tibaak. Unduŋ tiŋa titiŋ mebimebi nadifonit kwetfoloŋ iŋoŋ hatak wendok nadigalika tiŋa Bepaŋ kahile mu tineeŋ. \v 5 Tiŋa adi yadi Bepaŋ’walaŋ titiŋ u sigihikdi hogok tineeŋ, iŋgoŋ Bepaŋ’walaŋ titiŋ folooŋ hinek saŋiniŋ wapumnit hatak u yadi nemu kabe nadineeŋ. Du adi me undihi biyabuŋa kwatnaŋgoŋ hatiluwaaŋ. \p \v 6 Mewoi undihi adi tamwoi nadinadihik gweheyehi’walaŋ yohineŋ kabukabup yofofoŋ tiyawooŋ nehitok nadiyembune utumba titiŋdok yeniŋgatagataye tiiŋ. Tamwoi woŋ adi kadakaniŋhik doktiŋa nadimalabuda tiiŋ. Kaŋ welehikdi pilali titiŋ wou wou mebinit mokit u titiŋdok yehimanelak. \v 7 Tamwoi woŋ adi nadinadi folooŋ nadidakaledok nadiŋa helemahelemaŋ nadinadi kwanai tiiŋ, iŋgoŋ Bepaŋ’walaŋ mede biyagoŋ eŋ folooŋ hinek uyadi tuwot mu nadiiŋ. \v 8 Koom Yanis dut Yambilis adi Moses mik timiŋgumuk.\f + \fr 3:8 \ft Adi’walaŋ kahat u \xt Kisim Bek 7:11, 22\ft gineŋ kunatnadidok.\f* Undugoŋ hinek me titiŋ undihi tiiŋ adi yadi mede biyagoŋ eŋ folooŋ hinekdok mik timiiŋ. Tiŋa nadinadihik giyondadapmaune Bepaŋ nadisukiliti hinek mu timiiŋ. \v 9 Iŋgoŋ titiŋhik yendi wapum hinek mu mintawaak. Mokoŋ. Metam hogohogokdi titiŋhik kaulehi u agaŋ yabukiyondaneeŋ. Koom Yanis gut Yambilis’walaŋ maaŋ undugoŋ mintaguk. \s1 Metam hogohogok nadisukiliti tiiŋ adi malabumuŋ hekineeŋ \p \v 10 Iŋgoŋ du adi nukut hatiŋa titiŋne Bepaŋdi titiŋ dediŋ titiŋdok nadilak u metam yeniyehitubu-didimegut u agaŋ nadiŋa kelelaŋ. Eŋ yauyaune diniŋ mebi maaŋ agaŋ nadilaŋ, eŋ titiŋne diniŋ mebi hogohogok wanakaŋ hinek nadihinakalaŋ. Nu Bepaŋ nadisukiliti hinek timilat, eŋ helemahelemaŋ welene tubufafaŋeŋ kwanai tilat, eŋ me noli yabukahileeŋ fafaŋe tiŋa hatiŋa malabumuŋ beemulat u du agaŋ nadilaŋ. \v 11 Metamdi titiŋ kadakahi hogohogok tinamgiŋ be malabumuŋ hogohogok Antiyok, Aikoniam eŋ Listala uŋoŋ hekigut u du agaŋ nadilaŋ. Du nemek hogohi hinek yokwet wapuhineŋ uŋoŋ tinamgiŋ u agaŋ nadilaŋ. Iŋgoŋ Wapumdi malabuhi hogohogok wendiniŋ maaneŋ nehitubu-lodaune kedem hakut. \v 12 Biyagoŋ hinek, metam hogohogok nediyeŋ Kilisto Jesudut wooŋ galiŋa Bepaŋ’walaŋ titiŋ takaliiŋ, adi yadi metamdi malabumuŋ yemiiŋ. \v 13 Kaŋ me kadakahi eŋ yalaŋ-me hekidi metam tikamanda tiyemneeŋ. Kaŋ Sadaŋdi nehinile tikamanda tiyembune titiŋhikdi kadakahinakawaak. \s1 Poldi Timoti niŋkilitiguk \p \v 14 Iŋgoŋ du adi mede dibek nadiguŋ u nadiŋa nadisukiliti fafaŋelaŋ uŋakoŋ honefafaŋewaaŋ. Metam nediyeŋdi mede u ganiŋgehitubu-didimegumun u da-ku agaŋ nadinimhinakalaŋ. \v 15 Tiŋa undugoŋ, du koom kuyaniŋ gineŋgoŋ duŋgoŋ hatiŋila Bepaŋ’walaŋ Youkudip Mede kunatnaditabulaŋ. Youkudip Mede wendi Bepaŋ’walaŋ nadinadi fuliŋgoŋ gambune du Kilisto Jesu nadisukilitimimbune Bepaŋdi kotigoŋ ganagilaak. \v 16 Bepaŋ’walaŋ Munabuli negoŋ mede hogohogok Bepaŋ’walaŋ Youkudip Mede gineŋ hadapmaiŋ u yotubumintaguk. Kaŋ mede woŋ adi mede biyagoŋ eŋ folooŋ hinek u nininihitubu-didimedok mede fofooŋ, eŋ metam nadinadihik didimehi moŋ u yehitubu-didimedok, eŋ hatihatinik tubudidimedok, eŋ Bepaŋ namanda foloŋ titiŋ didimehi u nininihitubu-didimedok. \v 17 Wendoktiŋa mede yendi Bepaŋ’walaŋ memetam nihitubu-lodaune titiŋ momohi hogohogok u behinakayam, tiŋa undugoŋ nihitubu-lodaune kwanai hogohogok momohi u titiŋdok tiulidoko tiŋila hatiyam. \c 4 \s1 Didimeniŋgoŋ hatiŋa Bepaŋ’walaŋ mede yohautadok \p \v 1 Kilisto Jesu adi hatigene Mapme Wapum saŋiniŋnit busuwaaŋ kaipmuŋ hatiyam be agaŋ kumuŋgiŋ indi’walaŋ mede yodapmandapmaŋ kwanai tibaak, nu adi’walaŋ namanda foloŋ be Bepaŋ’walaŋ namanda foloŋ indiŋ ganiŋfafaŋewene nadiweŋ: \v 2 Du adi Adi’walaŋ medeŋiŋ u fafaŋe tiŋa yohautaluwaaŋ. Metamdi mede nadidok tiulidoko taneeŋbe, be mu taneeŋ, iŋgoŋ fiit du adi helemahelemaŋ fafaŋe kwanai tiŋa Kilisto’walaŋ medeŋiŋ yohautaluwaaŋ. Du weleyouyout tiyemiŋa yehitubu-kaikaune wele tubutakale tiŋa Bepaŋ’walaŋ titiŋŋiŋ takalidok adi mede saŋiniŋnit hinek yeniluwaaŋ. Unduŋ tiŋa helemahelemaŋ kulemaŋgoŋ tiyemiŋa Bepaŋdi titiŋ dediŋ titiŋdok nadilak u momooŋgoŋ hinek yeniyehitubu-didimeluwaaŋ. \v 3 Hatigene nai niŋ mintawaakneŋ metamdi mede didimehi u nadidok moŋ nadineeŋ. Adi toboniŋ mede fifit noli nadidok gigine tiŋa magi kametnadi tineeŋ. Unduŋ tiŋa metam fee yeniyehimaneune buŋa mede adi nadidok gigine tiiŋ uŋak yenimbune nadineeŋ. \v 4 Unduŋ tubune adi mede biyagoŋ, folooŋ hinek u sigilulum timiŋa kahat fifit folooŋhinit mokit wendok magi kametnadi tineeŋ. \v 5 Iŋgoŋ da adi helemahelemaŋ nadidakalenit hatiluwaaŋ. Hatiŋila malabumuŋ eŋ folofigita hekiluwaaŋ. Tiŋa undugoŋ du Jesu’walaŋ Mede Momooŋ saŋiniŋnit yoŋa weleyouyout tiyembune welehik tubutakaleyaneeŋ.\f + \fr 4:5 \ft Kwanai woŋ adi ewengelis kwanai.\f* \s1 Pol kumundok naiŋiŋ dulaguk \p \v 6 Nu nai muniniŋ kumumbene naŋgatnedi wain ime Bepaŋdok dumuŋ kwatnemiiŋ unduŋ kwatnedok agaŋ nai tilak. \v 7 Nu hatihatidok kwanai gineŋ uŋoŋ kiyane momooŋ hinek fafaŋeŋ kiyanegut. Ala ya agaŋ fek gineŋ busuwalat, eŋ nadisukilitine Bepaŋ’walaŋkade maaŋ fafaŋeŋgoŋ hinek honefafaŋegut. \v 8 Kaŋ yoŋ adi agaŋ metam kiyaneeŋ fek gineŋ wosuwaaŋ tuwaŋiŋ beiŋ u agaŋ woomnamulak. Tuwaŋiŋ u ye indiŋ, Wapumdi me didimeniŋ nanimbaak. Wapum adi titiŋ didimeniŋ takaliŋa memetam’walaŋ titiŋhik kameka tilak, ala nai wapum mede nadinadiŋiŋ nai foloŋ tuwaŋiŋ u nambaak. U yadi nu hogok mu nambaak. Mokoŋ. Metam hogohogok nediyeŋdi Wapum Jesu miŋgoŋ mintadakaleune kakaŋdok nadigalika tiŋa woom-hatiiŋ aditok maaŋgoŋ yembaak. \s1 Poldi Timoti pilap buŋa kakaŋdok niŋguk \p \v 9 Du debedebek tiŋa pilap hinek buŋa nabaaŋ. \v 10 Dima adi nemenemek kwetfoloŋ hatak yendok nadigalika tiŋa binabuŋa Tesalonaika yokwet wapumneŋ uguk. Eŋ Kelesen adiyeŋ Galesiyade uguk, kaŋ Taitus adi Dalimatiya kwetneŋ uguk. \v 11 Kaŋ Luk kubugoŋdi hogok nukut hakamut. Unduŋ doktiŋa Mak nagilune dukut noŋgoŋ budemeek. Kaŋ adi nehitubu-lodaaŋ kwanai iŋoŋ kedem tidemeet. \v 12 Eŋ Tikikus adi agaŋ kamewene Efesode uguk. \p \v 13 Ala bene kaŋ dahidahine wahiniŋ kweheyeniŋ Tolowa yokwet wapumneŋ me Kapas yolineŋ itak u maaŋ tiŋa baaŋ, eŋ pepa bilibethinit\f + \fr 4:13 \ft Pepa bilibetnit adi indihidok yoiŋ.\f* maaŋ moŋgolaaŋ. Tiyaugene pepa bilibethinit kale gitnemdi tutumbagiŋ u biyabuŋa baaŋneŋ alaka, naditomuŋa u maaŋ moŋgola baaŋ. \p \v 14 Me Alesanda adi aindi nemenemek tutumbatutumba tilak, adi kadakaniŋ fee hinek tinamguk, wendoktiŋa hatigene Wapumdibo titiŋ wondiniŋ kibikoŋ tuwolit hinek kougoŋ tubu-udanemimbaak. \v 15 Medenikdok adi mik hinek timiŋguk, unduneŋ ala kanadiŋila hatibaaŋ. \p \v 16 Timentimeŋ hinek mede gineŋ yali mede tubu-udanegut, nai uŋaniŋ nebek niŋdi medene u kasop nemu tiŋa yoguk. Mokoŋ. Metam hogohogok adi binabudapmaŋ tigiŋ. Nu Bepaŋdi yomhik u biyembek yoŋa ninadilat. \v 17 Iŋgoŋ Bepaŋne sigiyakadi tinamuŋa saŋiniŋ namguk. Unduŋ doktiŋa nu Mede Momooŋ u yohinakaaŋ yogut. Kaŋ Bepaŋ’walaŋ metam hinek mu hatigiŋ adi maaŋ wanakaŋ hinek nadigiŋ. Unduŋ tiŋa Bepaŋdi kale laion maŋiŋ gineniŋ kotigoŋ nanagikuk. \v 18 Wendok tuwot Wapum ne kadakaniŋ hogohogok tinamne tiiŋ gineniŋ kotigoŋ nanagilaak. Unduŋ tiŋa nehitubu-lodaune kedem halene nanagilune wooŋ hatihati kobuli hebeŋ gineŋ hatakneŋ uŋoŋ napmewaak wondoktiŋa wou indiŋ nintilolat: Adi’walaŋkade hauta filimpipitnit u dapmandapmaŋnit mokit haliwooŋ halaak. U biyagoŋ. \p \v 19 Nu Piliska tiŋa Akwila eŋ Onesifolas’walaŋ yolineŋ metambop itowiiŋ aditok youtumbane mede kameyemilat, u maaŋ yenimbune nadineeŋ. \v 20 Elasto adi Kolin yokwet wapumneŋ uŋgoŋ hatilak. Kaŋ Tolofimo adi yagit tuguk kaŋ Mailitas yokwet wapumneŋ uŋgoŋ bikabuŋa bugut. \v 21 Tiyauge hatilune fifiŋgobut gut sububa nai tibaakneŋ ala, debedebek tiŋa pilap hinek baaŋ. Yubilas eŋ Pudens eŋ Lainas tiŋa Kalaudiya tiŋa undugoŋ kayoŋbop nokeye adi wanakaŋ hogohogokdi youtumba mede i kamegamiiŋ. \p \v 22 Wapumdi munabulige dut hatiluwaak. Eŋ siloŋ tobogoŋŋiŋdi hidigut halek.