\id LUK - Nii NT [nii] -Papua New Guinea 1980 (web version -2013 bd) \h LUK \toc1 Jiisas Nge Ek Ka Luk Pułum \toc2 Luk \toc3 Luk \mt1 Jiisas Nge Ek Ka Luk Pułum \c 1 \s1 Luk Ek Ei Połpu Tiopilas Ngum \p \v 1 Nim wu owundu Tiopilas. Ok Gos sin kin oł kombur eririm oł ei, pe keimi sin kin pe punum en enim pei angił ełe mon pulnjung. \v 2 Kumb ok, wumb kombur gupu ełe piik kanik erik Gos nge ek ka kongun ełmin ku. Ek ei nge sin sinjpin, ek mon pulnjung wumb pei ei oł ei nge pulnjung. \v 3 Pe akip na yi ku, ek poł ei połup nim ngond. Ek ombu nge kii sip kom sep piip muls kunum kinan, na oł ei ekii sinj. Sip, ei piip kin puls ek ei oł pulk mił kun pułup ngond. \v 4 Ek ei ek keimi, enim ok gerik piik. Yi mił erik ei enim pii kun erik mułngii. Pe ek ei yi ku połup ngond. \p \v 5 Eros eim Jura wumb king multum kunum ei, wu endi Gos kin kułmał kałiłim wu endi multum wu ei embe Sekaraiya. Eim kułmał kałiłmin wumb ei Apaisa nge tiłap ełe tep to ełmin. Nga wu ei eim ambił Eron nge tiłap ełe amb ei, Elisembes pa niłmin. \v 6 Pe wu amb yi tał eł ełip, Gos ningił ełe oł ka er mulnjunguł. Pe Gos Owundu nge ek dinga kanim kanim ni pendim, pei ekii sikił kun ka mulnjunguł. Oł kis endi enerkił. \v 7 Ba wu amb yi tał kangił endi mingnenjngił mon! Eł ełip wii mendpił mulnjunguł. Wu amb tukui mendpił mulnjunguł. \p \v 8 Sekaraiya eim Gos kin kułmał kałiłim kongun ei ełim kunum ei, Sekaraiya nge tiłap wumb ei kongun ełe tonu onjung. \v 9 Kułmał kałiłmin wumb ełmin oł ei erik, Gos andan tang wu ei embe pe nik wang to tonu kindnjing. Kindangin kin, eim Gos ngii owundu palting ka ełe mołpu kin, epi muru ka tołum epi ei sipi kin, dup eskił erpi kin, muru ku piiłmin. \v 10 Kunum ełe Gos kin dup eskił muru ka kałpi ełim kunum ei, wumb pei ok, andaring molk prei erik mulnjung. \v 11 Pe Sekaraiya eim kenim ni, dup kałim konu angił tundung ełe Owundu nge enjel angpi mułum ei kenim. \v 12 Pe eim enjel kanpi eim puku sipi, mund mong tang piim. \v 13 Ba enjel ek nipi Sekaraiya ngopu yi nim, “Sekaraiya, nim mund mong tunerii mon! Gos nim prei en ek ei piim. Nim ambnim Elisembes eim wu kangił endi mengmba. Kangił ei, nim eim embe Jon ninjii,” pa nim. \v 14 “Mengang kin, nim noman ka peng, nim ka piinjii. Kangi ei tonu omba ei wumb pei ka piingii ku. \v 15 Yi mił kangi ei wu owundu mułang, Gos Owundu eim kangi ei wu num mułmba ni piim. Pe eim noł wain ni noł dinga ombu nunermba. Eim mam kirim ełe multum kunum ei Gos Gui Ka eim kin piki to mułmba,” pa nim. \v 16 “Jon eim ek neng kin Esrel wumb pei noman ak tok pii gii nik, Gos Owundu kin orung pungii nge nipi wumb ngumba. \v 17 Gos Jon kindang opu, owundu nge ek ei ni pendim. (Jon eim owundu omba ełe kumb se omba). Ek ni pendpi opu eim noman dinga piimba ei ok Elainja ek ni tor kindiłim wu pirim mił yi eim yi ermba. Erpi kin, arim kingam noman to ak tungii nge nipi, wumb Gos ek to kindiłmin wumb ei neng noman kun ka seng, wumb kun ka molk Owundu omba nge kui er mułngii nipi kongun yi ermba,” pa nim. \p \v 18 Sekaraiya ek nipi Gos nge enjel ngopu yi nim, “Na tukui er poru ninj. Na nam amb tukui erim ku. Nimbił erang na ek ei keimi ni piimbii?” pa nim. \v 19 Pe Gos nge enjel ek yi nim, “Na Gepriyel, na Gos kumb ełe kun mołup enj. Gos Eim na kindang, na op nim nimbii nge onj. Pe ek poł ka ei nim kanip nind,” pa nim. \v 20 “Kapłi nim piinjii. Nim na ek ei piikin noman ełe kindnen kin, nim anmbił ak tang kin, ek tingnenjii, yi pepi pang, oł ombu opu poru nimba. Na nind ek ei keimi ekii se tonu omba.” \p \v 21 Wumb pei Sekaraiya anda omba ni piik kui er mulnjung. Epi nipe endi eim kin erang mołum ni piinjing; tuk konu Gos ngii owundu ełe ka mołum? \v 22 Ekii se eim anda opu, eim wumb kanpi ek nimba pinerim. Yi erang kin wumb en enim piik, Gos ngii owundu palting ka tuk ełe epi nipe endi kenim ni piinjing. Pe eim ek tingnarpi, angił ełe minj erpi ek mił tangpi erang kenjing. \p \v 23 Ekii se Sekaraiya eim Gos ngii owundu tuk kongun poru neng eim si kind ngii konu ełe pum. \v 24-25 Ekii se eim ambim Elisembes kangił mundii mułum. Pe amb ei eim koi er mułang oi angił orung o pang kin eim ek yi nim. “Pe Gos Owundu na kin noman ka ngum. Ok na kangił mulerim kunum ełe, na wumb kin ngenj singambił peng muls. Ba pe nga na singambił pinermbii,” nim. \s1 Enjel Mariya Kin Jiisas Tonu Omba Ek Nim \p \v 26 Pe oi angił orung nga endeim o pang, Elisembes wu kangi endi mengmba ei Gos enjel Gepriyel kindang pupu Galilii mei owundu konu ełe orung endi sim konu ei Naseres ełe pui ni kindim. \v 27 Gos enjel kindang pupu kin, ambił endi mułum konu ełe pum ambił ei, wu endi simba nik kuimi to mundnjung. Wu ei embe Josep, wu ei King Deipis nge tiłap. Pe ambił ei embe Mariya. \v 28 Pe enjel er pupu ambił kanpi ek yi nim, “Nim mołun ei? Gos Owundu nim kin eim noman ka ngopu nim kin mołum,” pa nim. \v 29 Ba eim nim ek ei piipi, eim noman embin tang piim. Eim noman ełe yi piipi, ei nipe ek ninim ni piim. \v 30 Enjel ei ek yi nim, “Mariya, nim mund mong tunerii mon! Gos nim kin noman ka ngopu mołum. \v 31 Nim piin min? Nim kangił mundnjii; nga kangił endi mengnjii. Kangi ei embe Jiisas ninjii,” pa nim. \v 32 “Eim wu owundu mułmba. Pe wumb eim kanik yi ningii, ‘Gos Owundu kingam mendpił,’ ningii. Nga Gos eim King mundang eim kupam King Deipis mołułum konu ełe eim simba,” pa nim. \v 33 “Eim kunum kunum Jeikop nge wumb tiłap ełe eim King mułmba. Pe eim tep erpi mułmba konu kunum ei poru ninermba!” \p \v 34 Mariya enjel kin ek yi nim, “Oł ei erpi tonu omba mił nenj? Na ambił wii moł, wu endi molałim molałim.” \v 35 Nga enjel ek ni orung kindpi yi nim, “Gos Gui Ka kapłi nim nge noman tuk ełe omba nim, Gos Owundu mendpił eim dinga kapłi nim kin omba. Yi erang nim kapłi kangi ei ekii se mengnjii, wumb eim embe sik yi ningii. Ei King ka wii Gos Owundu nge kingam yi ningii. \v 36 Nim piin min? Bipanim Elisembes amb tukui sim, ba kangi endi kirim ełe mołum. Okrii wumb yi niłmin, kangił endi mingnermba niłmin. Ba pe eim kangi mundii mułang, oi angił orung nga endeim o pang mołum. Pe Gos nim kin yi ku enim. \v 37 Epi endi Gos kapłi enermba mił mon? Epi pei ei eim kapłi ermba.” \p \v 38 Mariya ek yi nim, “Piin! Nam Owundu kongun ambił eim na kin nimbił oł ermba ni piimba ei kapłi nim nin ei mił ermba.” Nga Gos nge enjel eim si kindpi pum. \s1 Mariya Elisembes Kenmbii Ni Pum \p \v 39 Kunum ei, Mariya eim sikir pupu mei komung ełe tonu pum. Jura mei owundu endi sim konu ełe pum. \v 40 Sekaraiya ngii ełe nirik pupu Elisembes kanpi, “Mułiyo!” nipi yi nim. \v 41 Elisembes Mariya kanpi, “Mułiyo,” nipi erim ek ei piipi eim kangił mundii mułum ei puku sipi piim ni Gos Gui Ka eim kin piki to mułum. \v 42 Pe Elisembes eim wii dinga tum. Topu yi nim, “Gos noman ka nim ngum, ba amb eipi kombur noman ka yi ngonałim mon! Pe kangi mundii mołun ei Gos noman ka kangi ngonum. \v 43 Na nii epi owundu ei na kin tonu onum? Nim Owundu mam ei na kin on; na kapłi enanim. \v 44 Piini! Nim na mułiyo nin, ei piind, na kangi kirim ełe mołum, ei eim noman ka piipi tonu mani erang puku sim. Puku sipi, na piind nam Owundu mam moł ni piind. \v 45 Owundu ek ei nim neng kin nim pii gii nin. Yi eran Gos nim kin noman ka ngonum. Ek ei ekii se yi mił ermba,” Elisembes yi nim. \s1 Mariya Nge Golang \p \v 46 Pe Mariya ek yi nirim, \q1 “Nam noman ełe Gos Owundu embe ambił tonu kindind. \v 47 Gos Owundu na kin paki tonum nam nge noman tuk ełe ka piind. \v 48 Na eim kongun wii ambił moł ba eim na noman ngonum. Pe ekii se wu amb pei Gos nge eim na kin noman ka ngołum pa ningii. \v 49 Gos Owundu nge dinga wii eim oł Owundu na kin ei nim. Gos eim embe ka wii sim. \v 50 Wumb nii endi Gos Owundu mendpił mołum ba sinim mei wumb minj mołmun ni piinjing. Wumb ei Gos eim wumb ombu nge kingam noł ni mering kingenjing noł pei Gos eim kaimb kułum. \v 51 Gos kongun dinga wii erim; wumb en enim wumb Owundu mołum ni piinjing wumb ei en enim noman ełe ełmin. Wumb ei Gos to kindang eipi eipi pułmun. \v 52 Wumb King dinga mołmun Gos wumb ei to mani kindiłim. Kindpi, wumb wii mołmun wumb ei Gos wumb num tonu kindiłim. \v 53 Wumb kuni tang mołułmun wumb ei eim nge epi kanim kanim ka wii ngołum. Wumb epi pei sałiłim wumb ei Gos kindang wii punjung. \v 54 Eim Esrel kongun wumb eim paki tang, sinim kupenjpin noł ek keimi dinga niłim. Wumb ei eim ok kaimb sipi eririm. Yi mił ku sinim kin kaimb sinim. \v 55 Yi peng piipi kin, eim ek nipi sinim wumb kupenjpin noł ei ngum, Eiparam nge wumb ekii se tonu ongii kaimb sipi ngum. Nga kunum kinan molk pungii,” \m Mariya pa nim. \v 56 Mariya Elisembes kin mułangił oi tekliki mił o pang, nga ekii se eim ngii konu ełe orung pum. \s1 Jon Wumb Noł Pendiłim Wu Mengiłmin Kunum Tonu Onum \p \v 57 Elisembes kangi mengmba kunum mandi erang, eim wu kangi endi mengrim. \v 58 Wumb Elisembes nge opam noł wumb kin mandi mołmun wumb kin, molk piinjing ni ek om piinjing ei Owundu kin kaimb topu ngum. Nga wumb en enim eim kin ka piinjing. \p \v 59 Kunum angił orung nga tekliki o pang, wumb kangi ei tu wuk ngenj kopisngii nge tu wunjung. Pe kangi ei embe Sekaraiya nimin ninjing ei eim arim embe mił. \v 60 Ba kangi mam eim yi nim, “Mon! Sinim kangi ei embe Jon nimin!” \v 61 Pe ek yi ninjing, “Nim bipanim embe endi yi pinałim.” \v 62 Wumb ełe ek mił enjing kangi eim arim yi mił kii sinjing. Arim kangi embe nipe embe simba erim. \v 63 Eim ku pirambi ei sipi mon endi połpu embe Jon ni pułum. Nga wumb en enim kanik puku sik kin piinjing. \v 64 Pe mendpił Sekaraiya gupu aki tang kin eim anmbił kapłi erim. Eim ek nipi Gos embe ambił tonu kindpi mułum. \v 65 Pe eim nge wumb konu mandi mulnjung wumb, mund mong tunjung. Oł ombu nge ek ombu orung orung konu Jura mei owundu ni konu komung ei ombu pang piinjing. \v 66 Wumb ek ei piik en enim noman to piik, nga en enim yi ninjing. “Ekii se kangi ek er mułmba mił nenj?” Wumb yi piinjing, “Gos Owundu eim kin mołum,” ni piinjing. \s1 Sekaraiya Oł Ekii Se Tonu Omba Nge Nirim \p \v 67 Gos Gui Ka arim Sekaraiya kin piki to mołpu eim paki tang yi nim. Pe eim Gos oł ekii se ermba oł piipi ek dinga nim. \q1 \v 68 “Sinim Gos embe ambił tonu kindmin. Eim Esrel nge Gos eim opu sinim orung simba nge onum. \v 69 Eim nge kongun wumb tiłap ei King Deipis, Gos eim Owundu dinga wii endi mundang sinim sipi orung simba nge onum. \v 70 Yi erang Gos eim ek keimi niłmin wumb ei gupu ełe ni tor kindim. \v 71 Eim ek yi nim, sinim opu wumb dinga ełe sipi orung simba enim. Pe sinim kin noman kis piik wumb er mułngii konu ełe sinim wumb ei dinga ełe sipi orung simba. \v 72 Sipi pang, eim sinim kupenjpin noł kaimb se ngopu paki tołum. Pe eim kumb ok ek dinga nipi pendpi oł ka ełim oł ei piipi kin, yi mił erim. \v 73 Ei keimi minj nipi sinim kupenjpin Eiparam multum konu ek keimi nipi ngurum. \v 74 Eim sinim opu orung wumb eim nge dinga sipi orung simba. Eim ek dinga sinim ngum ei sinim eim kongun er mułmun. Sinim mund mong tunermin. \v 75 Kunum kunum sinim mołpun, eim kongun ka erpin, kunum kunum ka minj mułpun, oł kun ka er mołpun, eim kumb ełe mendpił erpin mułmun,” wumb kin ek yi nim. \q1 \v 76 Nga ek yi nim, “Pe nim na kangi, ekii se nim Gos Owundu mendpił nge ek ni tor kindiłim wu endi mulnjii yi ningii. Pe nim kumb se pukun, Owundu nge kongun er kun er mulnjii. \v 77 Nim sinim eim nge wumb ek nikin wumb ngan, wumb en enim oł kis kil ngangin kin wumb ei Owundu sipi orung simba nge omba. \v 78 Sinim Gos nge kaimb owundu sipi, sinim kin kindpi yi er ngumba. Eim epin konu tonu mendpił tiłang ka wii ermba. Yi ermba ei nge Gos sinim wumb sipi orung simba nge omba. \v 79 Tiłang ei opu wumb kin emii tuk mołmun, ni wumb mandi koltmun ni piik tungu enjing. Wumb ei tiłang ngumba sinim endmin nge andłam ei er ka erang sinim noman emin peng endmin.” \m \v 80 Ekii se kangi ei tonu opu dinga erpi eim noman tuk ełe dinga pim. Peng kin, eim wumb mulerngii konu mołpu Gos kongun ermba nge opu Esrel wumb mułngii konu ełe tor omba. \c 2 \s1 Ambił Wenip Mariya Kangi Jiisas Mengim \r (Masyu 1:18-25) \p \v 1 Kunum ei, Rom wu owundu King mułum wu ei embe Akasas eim ek lo endi yi nipi pendrim. Wumb pei en enim konu ełe mendpił ełe puk kin, en enim embe pułngii nirim. \v 2 Kunum ei kumna kin wumb embe połmun kunum ełe Sairiiniyas ei wu owundu Siriya mei owundu ełe tep er mułum kunum ei. \v 3 Yi erang kin, wumb en enim konu ełe punjung. Puk kin, en enim embe pułngii. Polk poru neng kin, en enim konu ełe orung punjung. \p \v 4 Josep eim King Deipis nge wumb tiłap ende. Pe Josep eim Naseres konu ełe Galilii mei owundu si kindpi, pupu Jura mei owundu Deipis nge konu ełe purum konu ei embe Beslem konu niłmin. \v 5 Eim ambim Mariya kin tep to pukuł, eł ełip embe ni wumb ngunguł nge pukuł. Punjnguł kunum ei Mariya kangił mengmba mił mandi erang pukuł. \v 6 Wumb tał konu ełe mułangił ei Mariya kangił mengmba kunum mandi erim. \v 7 Pe eim kingam kumna kung kou ngii ełe mengrim. Nimbił erang wumb pałmin ngii pei piki tum. Pe alap endi sipi pandi topu pindang mer kung kou kuni nołmun konu ełe pindang pim. \s1 Kung Siipsiip Es Tołmun Wumb Kung Siipsiip Tep Er Mulnjung \p \v 8 Kunum ei, wu kombur kung siipsiip es tołmun wumb Juriya mei konu ełe andaring mulk. Wumb en enim kung siipsiip tep erik mulnjung. \v 9 Pe Owundu nge enjel kindang om. Opu, Owundu nge dinga tiłang opu en enim mulnjung konu ełe erang wumb ombu en enim mund mong enjing. \v 10 Ba Owundu nge enjel ek nipi wumb ngum, “Enim mund mong tunerngii! Piik, mułei! Na enim kin ek ka endi tu wund. Enim wu amb konu orung orung pei piik noman ka piingii nge ek tu wund,” pa nim. \v 11 “Kunum ełe King Deipis nge konu owundu ełe amb endi kangił kembis mengnim. Kangi kembis ei enim sipi orung simba wu ei Krais, ei wu Owundu Gos kindang om. \v 12 Pe na ek endi nemb enim yi mił piik kin, puk keningii. Enim keningii ei kangi kembis endi alap kin tuk kindik mer kung kou kuni nołmun konu ełe pałim ei keningii. Kanik kin, enim piingii ni na ek eim kin nind ei keimi pimba.” \p \v 13 Owundu nge enjel ei ek yi neng kin; pe sikir enjel pei mani ok eim kin mulnjung. Noman ka piik golang nik Gos ngunjung. \p \v 14 “Gos embe ambilk tonu kindngii. Mani mei wumb noman emin pengłi! Gos eim enim noman ka ngonum.” \p \v 15 Pe enjel pei epin konu orung punjung. Pe kung siipsiip es tołmun wumb ei en enim ek dinga ninjing. “Sinim pamin! Beslem konu sikir pupun, Owundu ek yi mił nim epi tonu onum ei kinamin,” nik punjung. \v 16 Pe wumb sikir puk, Josep kin Mariya teł mulnjunguł kenjing. Kangi kembis ei mer kung kou kuni nołmun konu ełe pim kenjing. \v 17 Pe kan poru nik, orung puk kangił kembis ei nge ek piinjing mił nik tor kindnjing. \v 18 Pe wumb pei molk piinjing ni, kung siipsiip es tołmun wumb ninjing ek ei piik kin, kom sek piinjing. \v 19 Ba Mariya eim ek ei piipi noman ełe kindpi, kom se piipi minj mułum. \v 20 Kung siipsiip es tołmun wumb orung puk Gos embe ambilk tonu kindik punjung. Wumb en enim ka piik, Gos ek piik kanik enjing. Ei Gos enjel ek nipi erim mił kenjing ku. \p \v 21 Ekii se kunum angił orung nga tekliki o pang, kangił kembis ngenj kopisnjing. Kopsik, kangił ei embe Jiisas ninjing mił eim mam mingnerim kunum ei Owundu enjel kindang opu nim. Ei kangił embe yi nengin nim mił ninjing. \s1 Simion Kin Ana Teł Jiisas Men Ngii Owundu Kenjngił \p \v 22 Kunum poru neng, Mariya kin kingam kin ka mułnguł oł enjing ei, Moses lo ek niłim mił enjing. Pe arim mam teł kangił ei Jerusalem konu ełe sipkił Gos Owundu kin ngunguł nge sipinjngił. \v 23 Ei yi mił, Gos Owundu lo ek yi er pendiłim mił niłmin. “Kangił wu kumna mengiłmin kangił ei Gos Owundu kongun ermba niłmin oł ei nge enjngił.” \v 24 Wumb tał eł ełip Gos kin kułmał kełngił ei Moses lo ek niłim mił yi mił enjngił. Ei Owundu lo ek pałim mił ermbił ni piinjngił. Kei Pułmu mił tał min kei wał eipi tał sikił Gos kin kułmał kełmbił ni sipinjngił. \p \v 25 Kapłi, wu endi Jerusalem konu ełe mułum wu ei embe Simion. Ei wu kun minj mołum wu ek piipi ełim wu, ei eim wumb Esrel wumb sipi orung simba nge wu endi omba, ni kui er mułum. Gos nge Gui Ka ei Simion kin mułum. \v 26 Gos nge Gui Ka ei eim yi nirim, “Simion sikir kulenjii mon!” pa nirim. “Nim Owundu nge kindang wu Krais kumb se kenjii,” pa nim. \v 27 Gos nge Gui Ka je erang Simion pupu men ngii owundu ełe nirik pum. Pe kingam arim mam tał sikił tu wukuł lo ek ninim mił ermbił ei Gos Owundu kin ngunguł nge onjnguł. \v 28 Simion eim kangi ei sipi sipim. Si pang kin, Gos embe ambił tonu kindpi, yi nim. \q1 \v 29-30 “Pe Owundu pe ni ninim kongun wu ei er ka eran noman emin sepi piyangłi nim. Nam ningił ełe nim sin sikin orung sinjii nge on ei kanip ka piip moł. \v 31 Nim ek ok nirim, ‘Simion, sikir kulenjii mon! Nim Owundu nge kindang wu Krais kumb se kenjii,’ pa nim. Wu amb pei keningii nge en. Wu ei kindang sinim sipi orung simba nge om yi nirim mił en. \v 32 Gos eim tiłang mani kindim. Kindpi, tiłang ei erang wumb tiłap eipi nim oł ei nge ekii sik noman tok piik erngii. Nga nim nge enjel wumb embe owundu erim,” \m Simion Jiisas nge ek pei nirim. \p \v 33 Kangi mam arim tał Simion nim ek ei piikił puku sikił piinjngił. \v 34 Pe Simion Gos ek ka nipi en enim ngum. Nga ek yi mił nipi Mariya ngum, “Piini! Gos eim noman ełe kangi ei yi erang Esrel wumb pei bok tonmun, ba wumb kombur nga angk gii nik dinga mołmun. Eim Gos nge noman ełe tuk mundum mułmba. Mułang kin, wumb pei eim kin ek kis nik ngok erngii. \v 35 Erangin kin, nim noman tuk ełe tui mił tang yi mił kaimb erang piinjii. Eim wumb en enim noman tuk ełe andan tang kin noman tuk ei to tor kindmba,” pa nim. \p \v 36 Gos nge ek ni tor kindiłim amb endi mułum amb ei embe ‘Ana’ niłmin. Eim arim Panul mułum; eim nge wumb tiłap Asir; amb ei amb tukui mendpił mułum. Ok, eim wam kin kung ngii angił orung nga tał mułum. \v 37 Ekii se wam kułang kin, eim wii mułang kung ngii 84 pei o pum. Amb ei eim men ngii owundu mei wak tunałim. Eim konu kuni mowii nipi eim Gos kin prei tek tek ełim. Ei epin, tinga Gos embe ambił dinga kindpi kongun ełim. \v 38 Kunum ei Jiisas arim mam teł eim tu wunjnguł eim men ngii opu Gos kin noman ka piipi ngum. Pe eim kangi ei nge ek ni tor kindpi nim. “Kangi ei enim wumb pei kui er mulnjung wumb kin Jura wumb pei sipi orung simba nge om,” pa nim. \p \v 39 Wumb en enim Owundu nge lo ek niłim mił ełe enjing. En enim Galilii mei orung puk, Naseres konu ełe punjung. \v 40 Pe kangi ei oupu tonu opu dinga er mułum. Mołpu kin, eim noman ka wii peng mołpu, nga Gos eim noman ka Jiisas ngum. \s1 Kangi Jiisas Men Ngii Owundu Ełe Pum \p \v 41 Kangi mam arim tał eł ełip ei kung ngii endi o pułum kunum ei kunum kunum Jerusalem konu ełe pułmbuł. Kunum ei konu kor owundu kunum ei yi niłmin, ‘Pasopa kuni owundu numun,’ pa niłmin kunum ei. \v 42 Jiisas eim kung ngii engki nga tał yi mił multum kunum ei, kor owundu ekii siłmin oł ei sik Jiisas arim mam ni Jerusalem konu ełe punjung. \v 43 Ekii se, ‘Pasopa kunum’ ei poru neng, nga si kindik orung punjung; ba kangi Jiisas Jerusalem konu ełe enj multum. Pe arim mam tał Jiisas multum ei piinerkił. \v 44 Kunum ei arim mam tał Jiisas wu amb kin onmun ni piikił. Yi ni piikił okuł, nga eł ełip wumb tiłap ende kin wumb puł kin endik konu kurkuł endkił mon pirim. \v 45 Nga topultung kurkuł endkił, ba mon pirim. Yi peng kin, nga Jerusalem konu ełe orung pukuł, kur keningił nge pukuł. \v 46 Nga kunum ei, wumb tał kurkuł andangił kunum tekliki o purum. Nga ekii se pu kenkił ni men ngii owundu ełe nirik multum kenkił. Wumb ek mon połmun wumb mulk konu ełe tuk multum. Wumb ei ek ninjing ek ei kii se piipi nga wumb nik ek mił piipi nipi orung kindpi multum. \v 47 Wu ombu eim ek ei piik kin, kangił ei eim noman ka peng ek nipi kii sipi erang, wu ombu en enim puku sik endnjing. \v 48 Arim mam tał Jiisas kankił nga puku sinjngił. Mam ek nipi yi nirim, “Kangił nim nimbił erang sił kin yi en? Nim arnim kin na kin noman embin tang kin, nim kurpuł andinmbił,” pa nim. \v 49 Kangi Jiisas eim ek ni orung kindpi yi nim, “Nimbił erang, ełip na kurkuł andinmbił? Ełip piinenjngił min; na nam Arnan ngii owundu konu moł?” pa yi nim. \v 50 Ba wumb tał Jiisas ek nim ei ek pułe pii kun enenjngił. \p \v 51 Kapłi, mam arim tał kin orung punjung. Nga Naseres konu ełe tor punjung. Pe mam arim tał ek ninjngił ek ei piipi ekii siłim. Pe eim mam eim niłim ek ombu piipi noman ełe tuk kind piip mułum. \v 52 Jiisas oupu tonu wang, eim noman ka wii tonu om. Wang kin, wu amb eim kan ka kaniłmin ei nga Gos kan ka kaniłim ku. \c 3 \s1 Jon Wumb Noł Pendiłim Wu Gos Ek Wumb Ngum \r (Masyu 3:1-12, Mak 1:1-8, Jon 1:19-28) \p \v 1 Kung ngii engki nga angił orung o pang Taipiriyas Siisa Rom King owundu mił mułum. Nga wu Pansiyas Pailos Jura mei owundu wu num mułum. Nga Eros Galilii mei owundu wu num mułum. Pe angim Pilip Esuriya kin Trakonaisis ełe wu num mułum. Pe wu endi Laiseniyas Apiliin konu ełe wu num mułum. \v 2 Anas kin Kaiyapas ni wu owundu kułmał kałiłmbił wu tał mołmbuł. Kunum ei Jon Sekaraiya kingam eim wumb konu ełe mulenjing konu ełe mułum. Pe Gos ek eim kin ek nipi ngurum. \v 3 Yi erang kin, Jon eim Jura noł Joran konu wumb mulk konu ełe orung orung pum. Pupu, Gos ek piirim mił ni Joran wumb ngang, “En enim piyei! Oł kis si kindik, noman ak tok ok noł pingii,” ei mił nirim. “Pe Gos enim oł kis kil ngumba,” pa nim. \v 4 Ek ni tor kindiłim wu endi Aisaiya eim mon ełe ok ek yi mił pułum ei keimi tonu orum. \q1 “Wumb mulenjing konu ełe wu endi wii top yi nim: ‘Owundu nge andłam er kun erei!’ nim. \v 5 ‘Pe mei mani pum ni komung tonu pum ni, peng mei kis tonu mani er punum kin andłam mapi erim ei, enim nge nipi eim er kun ermba,’ pa nim. \v 6 ‘Wumb pei keningii ni Gos kongun erpi wumb pei sipi orung simba nge ermba.’” \p \v 7 Wumb pei wangin kin, Jon wumb noł pendpi ngumba nge ok. Eim ek yi nim, “Enim ek kend oł ełmin wembii kis mił mołmun. Enim wumb nii nipi ngum, Gos nge oł ekii se enim kin tonu omba ei nge enim kapłi koi erik si kindik punerngii. \v 8 Enim noman ak tok onjung kin, enim noman konj ka sik mułngii, nge nipi ngum. En enim noman piik ełe molk nik, ‘Eiparam ei sin erinjpin’ ei ninerei mon! Na enim kanip nind, Gos ya ku ombu, kapłi erang, Eiparam kingam noł mułngii. \v 9 Wu endi tui maimi kin ond tami tumba enim mił yi ku wumb noman tuk to ak tunenjing kin, ond mong tunanim ond ei kołmung to dup kałiłmin mił Gos eim wumb ombu kin yi ku ermba.” \p \v 10 Eim ek yi neng kin, wumb pei eim kii sinjing, “Pe sin nimbił oł er wamin, nim sin noman tuk ak tunjung ni piinjii?” \v 11 Pe ek nipi orung kindim wumb ngopu yi nim, “Wu endi konduk tał simba wu ei wu endi ngunjii. Nga wu endi kuni sinermba ei ngunjii,” pa nim. \v 12 Wumb ku takis siłmin wumb ok noł pingii nge onjung. Wumb ei eim kin sinjing, “Ek emb wu, sin nimbił oł er wamin nim sin noman tuk ak tunjung ni piinjii?” \v 13 Ek yi nipi wumb ei ngum, “Enim lo ku takis singii nimba mił sei! Nga enim ku endi pendik simin ni enerei mon!” \v 14 Pe opu wumb ok eim kii sinjing ku, “Sin nimbił oł er wamin nim sin noman tuk ak tunjung ni piinjii?” nik kii sik ninjing. Pe Jon ek nipi ngum, “Enim wumb wii kepii tunarik, kos wii enerik, ku wii sinerngii mon! En enim kongun ku ei mendpił ambilk, noman ka piingii,” pa nim. \p \v 15 Wu amb epi simin ni noman dinga piik kin, en enim noman ełe kom sek yi er mulnjung. Molk, yi piinjing, Jon ei Gos kindang om wu Krais min, ni piinjing. \v 16 Pe Jon ek nipi orung kindim, “Na noł sip enim noł mendpił pendip ngond. Ekii se wu endi omba wu ei eim dinga ei kapłi ermba ei na dinga ei kapłi enanim. Eim dinga ei kapłi ermba. Na wu ka mon. Na eim kongun wu eim simb su kan ei na kapłi si kindmbii, ba na kapłi enanim. Eim wu num mołum. Eim enim Gos nge Gui Ka ełe nin dup ełe kin ouni yi mił wumb noł pendip ngumba. \v 17 Eim kapor sipi ambiłpi kuni wiis nginamin si kindpi er ka ermba. Pe kuni wiis ei sipi kuni ngii ełe kapłi kułou tumba. Ba wiis tindkan ei dup kełmba. Dup ei nopu kumbulermba mon! Piram kunum kunum nopu pimba.” \p \v 18 Jon eim ek kanim eipi eipi neng kin wumb ek dinga ngopu, yi mił, kunum ei Jon eim Gos ek ka nipi wumb ngum. \v 19 Ba Jon Eros kin ek ngang, Eros eim wu num endi eim nge angim nge ambim embe Erosiyas sim. Eros eim oł kis kanim kanim eipi erim. \v 20 Jon Eros kin ek nipi ngum. Ngang kin, eim Jon kan ngii pendim. Pendang, Eros mong owundu sim. \s1 Jon Jiisas Noł Pendim \r (Masyu 3:13-17, Mak 1:9-11) \p \v 21 Wumb pei noł pek mułangin kin, Jiisas noł pim ku. Jiisas noł pepi tonu opu, peri er mułang kin, ei kupu muł ei wuł ał pum. \v 22 Gos nge Gui Ka ei mani opu eim kin om. Gos Gui Ka ei kenjing ni kei Kurmuł mił mani om. Ei epin Gos ek endi nipi mani opu yi nim. “Nim na kangi! Na nim kin noman ngond. Na nim kin ka piip ngond,” nim. \s1 Jiisas Kupam Noł Nge Embe \r (Masyu 1:1-17) \p \v 23 Kunum ei Jiisas eim kongun mendpił ermba erim. Nga eim kung ngii engki nga tekliki o pang eim kongun ermba erim. Wumb piik eim Josep kingam ni piinjing. \v 24 Elai nge kingam Josep; Masas nge kingam Elai; Liiwai nge kingam Masas; Melkai nge kingam Liiwai; Janai nge kingam Melkai; Josep nge kingam Janai; \v 25 Masaraiyas nge kingam Josep; Emos nge kingam Masaraiyas; Neiyam nge kingam Emos; Eslii nge kingam Neiyam; Nakai nge kingam Eslii; \v 26 Mas nge kingam Nakai; Masasaiyas nge kingam Mas; Semen nge kingam Masasaiyas; Josek nge kingam Semen; Jora nge kingam Josek; \v 27 Jonan nge kingam Jora; Tesa nge kingam Jonan; Serapapel nge kingam Tesa; Sialsiel nge kingam Serapapel; Nerai nge kingam Sialsiel; \v 28 Melkai nge kingam Nerai; Endai nge kingam Melkai; Kosam nge kingam Endai; Elmaram nge kingam Kosam; Er nge kingam Elmaram; \v 29 Josuwa nge kingam Er; Eliyesa nge kingam Josuwa; Jorim nge kingam Eliyesa; Masas nge kingam Jorim; Liiwai nge kingam Masas. \v 30 Saimon nge kingam Liiwai. Jura nge kingam Saimon; Josep nge kingam Jura; Jonam nge kingam Josep; Elaikim nge kingam Jonam; \v 31 Meliya nge kingam Elaikim; Mena nge kingam Meliya; Masas nge kingam Mena; Nesan nge kingam Masas; Deipis nge kingam Nesan; \v 32 Jesii nge kingam Deipis; Oper nge kingam Jesii; Bowas nge kingam Oper, Salmon nge kingam Bowas; Naison nge kingam Salmon; \v 33 Aminarap nge kingam Naison; Armin nge kingam Aminarap; Arni nge kingam Armin; Esran nge kingam Arni; Peres nge kingam Esran; Jura nge kingam Peres; \v 34 Jeikop nge kingam Jura; Aisak nge kingam Jeikop; Eiparam nge kingam Aisak; Tera nge kingam Eiparam; Neiyor nge kingam Tera; \v 35 Serak nge kingam Neiyor; Tiyu nge kingam Serak; Pelek nge kingam Tiyu; Eper nge kingam Pelek; Sila nge kingam Eper; \v 36 Keinan nge kingam Sila; Apaksas nge kingam Keinan; Sem nge kingam Apaksas; Nowa nge kingam Sem; Lemek nge kingam Nowa; \v 37 Mesusala nge kingam Lemek; Enok nge kingam Mesusala; Jeres nge kingam Enok; Manalail nge kingam Jeres; Keinan nge kingam Manalail; \v 38 Enos nge kingam Keinan; Ses nge kingam Enos; Andam nge kingam Ses; Gos nge kingam Andam. \c 4 \s1 Seisen Jiisas Ermba Mił Kenmbii Ni Erim \r (Masyu 4:1-11, Mak 1:12-13) \p \v 1 Gos Gui Ka opu Jiisas kin paki to mułang, Jiisas eim nga noł Joran si kindpi orung pum. Pang kin, Gos Gui Ka eim sipi konu wumb mulenjing konu sipim. \v 2 Gos Gui Ka Jiisas paki tang mułum. Mołang kin, wumb mulenjing konu ełe mułang kunum 40 o pum. Kunum ełe Seisen opu Jiisas kanpi ek nipi eim ermba mił ei kenmbii ni erim. Kunum ełe Jiisas eim kuni nunerim, wii minj mułum. Ekii se kuni tang piim. \p \v 3 Seisen yi nim, “Nim Gos kingam pim kin, kom ku ei nen kin bres erangłi!” nim. \v 4 Pe Jiisas ek nipi orung kindim, “Gos ok połmun ek ełe yi nim, ‘Kuni bres mendpił wumb nołmun ei kapłi enałim, wumb konj mulerngii,’” pa nim. \p \v 5 Seisen Jiisas tonu sipi sikir andan topu mei orung orung tep ełiłim wumb pei mołmun konu ei andan tum. \v 6 Pe Seisen ek yi nim, “Tep ełim wumb ełe dinga pałim ei kin epi ka wii ya mołum ei kin ei na nim ngumbii,” pa nim. “Epi ka ya mołum ei na epi ei nga kapłi nanim noman ełe wu endi ngumbii,” pa nim. \v 7 “Pe nim na kin prei en kin na epi ei pei nim ngumbii,” pa nim. \v 8 Jiisas ek nipi orung kindpi yi nim, “Gos ok połmun ek ełe yi ninim, ‘Nim Gos Owundu embe ambił tonu kindkin eim kongun ei minj enjii ninim,’” pa nim. \p \v 9-11 Pe nga Seisen Jiisas sipipi, Jerusalem konu ełe men ngii owundu engim ełe tonu mondpu ek yi nim. “Gos ok połmun ek ełe yi ninim, ‘Gos nge enjel nim kin tep er mułngii. Er mołangin kin, enjel en enim angił nim ambilk tonu singii. Embiłangin kin, ku endi simb ełe tunermba yi mił ninim.’ Pe nim Gos kingam pim kin, nim ya ełe angkin puku si mani punjii,” pa nim. \v 12 Jiisas ek nipi orung kindim, “Gos ok połmun ek yi ninim, ‘Nim Gos Owundu oł ei ermba nim kenjii ba oł ei nim kapłi enenjii,’” pa nim. \v 13 Pe Seisen ek nipi erim oł ombu Jiisas ermba ni kanpi erim, ba mon peng Seisen kunum endi nga op ermbii ni piip si kindpi pum. \s1 Jiisas Galilii Konu Ełe Kongun Pułngun Mond Erim \r (Masyu 4:12-17, Mak 1:14-15) \p \v 14 Gos nge Gui Ka dinga ełe Jiisas kin mołang kin, Galilii mei ełe orung pum. Pe eim ek ka ei konu orung ełe pei pang wumb piinjing. \v 15 Kunum ei Jiisas eim, wumb men ngii ełe Gos ek kunum kunum nipi wumb ngołum. Ngang, wumb pei eim embe ambił tonu kindiłmin. \p \v 16 Jiisas Naseres konu ełe pum. Konu ei ok Jiisas kangił kembis kin konu ełe mołpu owundu erim ei, konu ełe mołum. Kor kunum ei, pupu men ngii ełe pułum. Pupu, Jiisas kunum kunum Gos ek ka gerpi ełim ei wumb piiłmin. \v 17 Pe wumb, Gos ek ni tor kindiłim Aisaiya wu ei ok pułum ek sik ngangin, ek ei gerpi kenim ni ek yi piim. \q1 \v 18 “Gos nge Gui Ka ei na kin mułang kin, eim na kongun ngopu enjii nipi kindim. Ei na op wumb epi sinałim wumb kin Gos ek ka yi nip ngumbii nge onj. Wumb kan puk mołmun ei tor wii mułngii. Ningił tumbun mołum wumb ei ka nik mułngii. Wumb endi noman embin peng mołmun wumb ei na paki tumbii nge onj. \v 19 Na op enim nip ngond, pe kunum Owundu nge wumb eim sipi orung simba nge om.” \p \v 20 Jiisas ek mon połmun ni tuk kindpi, ngopu eim mani mułang, wumb men ngii ełe tuk mołangin wumb ei Jiisas kin ningił kanik minj mulnjung. \v 21 Pe eim ek nipi wumb ngumba nge erim. “Akip Gos ek ei tor onum. Yi mił enim piik poru ninmin.” \v 22 Pe wumb eim embe ambilk tonu kindik, eim ek ka nim ni piik mulnjung. Molk, en enim ek yi ninjing, “Wu ei Josep kingam min mon?” \v 23 Jiisas eim piipi kenim wumb pei eim ek pii gii ninenjing. Ninerangin kin, eim ek yi nipi wumb ngum, “Ek ekin endi na kin enim yi nik na ngungii, ‘Ond mong ngopu ełim wu ninim nge ngenj er ka enjii. Nim Kapaniyam konu ełe oł en ei sin piinjpin. Pe ya ninim mei ełe oł ei nge enjii,’” pa nim. \v 24 Eim ek yi nim, “Na ek keimi nip enim ngond. Wu endi ek ni tor kindiłim wu mołpu ek keimi nimba; ei eim nge ngii konu mołmun wumb ei eim ek ei piinerngii. \v 25 Na ek keimi nip enim ngond ei enim piinmin. Elainja multum kunum ei Esrel amb pei mulk, wenjing noł kulk kunum ei kupu muł ei poru nirim. Pe kung ngii tekliki o pang oi angił orung nge endeim purum kunum ei konu pei orung orung kumb kuni owundu sirim. \v 26 Ba Gos Elainja kindpi pupu Esrel amb wei endi mułum konu pui ni kindnerim. Mon! Gos Elainja Serepas konu ełe Sairon mei orung pui nirim konu ełe, amb endi wam kultum amb ei, kuni sałim konu ełe nim pui nipi kindrim. \v 27 Gos nge ek ni tor kindiłim wu endi Elainja orung kunum ei wumb kinj wumb pei Esrel konu mulk, konu ei tuk ełe wumb endi ka mulerik mon! Siriya konu ełe kinj wu Neimin ni wu ei minj ka multum.” Jiisas nirim ek ei eim nge wumb tiłap ende ei eim ek piinenjing. \v 28 Wumb men ngii ełe nirik molk ek ei piik popuł sinjing. \v 29 Pe wumb tonu angk, Jiisas ambilk konu owundu anda kindnjing. Kindangin kin, konu owundu ei, tonu komung endi ełe sim. Pe wumb eim sik komung ełe orung tonu sip komung ełe to olkup to kindngii. \v 30 Ba eim tuk wumb onjung konu opu, tuk ełe opu am pum. \s1 Wu Endi Gui Kis Mułum \r (Mak 1:21-28) \p \v 31 Eim Kapaniyam konu ełe tor pupu, mei owundu endi sim ei Galilii niłmin. Pupu, kunum ei kor kunum wumb mulnjung Gos ek ka nipi wumb ngum. \v 32 Wumb eim ek ei piik wumb tuk puku sik enjing. Nimbił erang Jiisas ek ei dinga pałim. \v 33-34 Men ngii ełe wu endi gui kis tuk mułum wu ei ngii ełe tuk mułum. Mołpu kin wii dinga topu, ek dinga nipi yi erim. “Jiisas, Naseres konu wu, nim ya ełe nimbił oł enjii on? Nim sin kin tunjii on min? Nim sin kan wiik to si kindnjii! Na nim piind ei Nim Gos nge wu kun ka wii,” pa nim. \v 35 Ba Jiisas ek nipi orung kindpi, ek dinga ngum, “Nim ek tingnarkin, wu ei si kind o pui!” nim. Gui kis ni wu ei to kindang mani pupu wumb mulnjung konu tuk pim. Pe gui kis wu ei kin oł endi nga enerim wii si kindpi pum. \v 36 Wumb pei puku sik, yi ninjing, “Ek ei nipe ek yi ninjing? Wu ei wu Owundu eim dinga sałim ei eim ek dinga nipi gui kis ngang kin, gui kis pei eim ek piik wu endi si kindik punjung,” pa ninjing. \v 37 Oł yi mił erang kin, Jiisas eim erim oł ei wumb nik pangin, wumb konu ełe orung orung pei piinjing. \s1 Jiisas Wumb Pei Er Ka Erim \r (Masyu 8:14-17, Mak 1:29-34) \p \v 38 Jiisas men ngii ei si kindpi anda opu, pupu Saimon ngii engim konu ełe nirik pum. Pupu, kenim ni, Saimon ambim mam ening owundu tang pim. Pe wumb ok Jiisas kii sengin, “Amb ei paki tunjii,” pa ninjing. \v 39 Pe eim pupu amb mułum konu ełe mandi angpi ek dinga neng, ening tum ni poru nim!” Neng kin, amb ni sikir angpi kuni wumb pei ngum. \p \v 40 Eni mani ba erang, wumb pei ening kanim kanim pim wumb, Jiisas mułum konu ełe tu wunjung. Pe eim wumb kis pim wumb, peng ełe endeim endeim ni angił ambiłpi pang, wumb pei ka mulnjung. \v 41 Jiisas ek nipi ngum. Pe gui kis ombu wumb pei si kindik konu eipi eipi punjung. Gui kis ombu wii dinga tok yi ninjing, “Nim Gos kingam.” Ba eim gui kis ek ngopu, “Ek tingnerei!” nipi ek dinga ngum. Gui kis ombu Jiisas nim ek piik, “Eim Krais wu endi Gos kindang om,” ni piinjing. \p \v 42 Pe kupiiring ok, Jiisas pupu wumb mulenjing konu ełe pum. Pang kin, wumb eim pum konu kanik, ekii sek punjung wumb ei si kindik punenjing mon! Eim konu eipi punermba nik, eim endim konu ekii sik punjung. \v 43 Ba eim ek nipi orung kindpi yi nim, “Pe na ek ka nip wumb ngumbii ei nge Gos sinim tep er mołum mił ei nip wumb tiłap eipi kin nip kongun ei nge ermbii,” pa nipi kindim. \v 44 Pe eim Jura konu wumb, men ngii engim konu ełe pupu Gos ek nipi wumb ngum. \c 5 \s1 Jiisas Ek Neng, Piisa Eim Ekii Sim \r (Masyu 4:18-22, Mak 1:16-20) \p \v 1 Kunum endi noł wer ełe mandi Genesares noł gop ełe Jiisas eim angpi mułum. Nga eim wu amb pei Gos ek ni ngang piimin nik wumb pei eim kin ok wumb piki tok mulnjung. \v 2 Eim kenim ni noł kanu tał noł gop wer ełe pinjngił, omu tołmun wumb tor punjung. Wumb omu kon polk omu tołmun wumb en enim omu kon ei noł was er kun erik mulnjung. \v 3 Jiisas eim noł kanu endi ełe tonu purum. Purum noł kanu ei Saimon nge kanu. Nga eim Saimon kanpi yi nirim, “Nim noł kanu ei noł ełe pip to tuk kindii!” nirim. Pe eim noł kanu ełe mołpu, Gos ek ka nipi wumb ngurum. \p \v 4 Eim ek ni poru nipi, ekii se eim Saimon kanpi nim, “Nim noł kanu pip to sipkin, omu kon tuk noł ełe mani kindkin omu sinjii nge kindii,” nim. \v 5 Saimon ek nipi orung kindim, “Epin kunum endi sin kongun enjpin omu tunenjpin. Pinerang, sin omu endi tunenjpin mon, ba nim nin, ei kapłi nga omu kon pułmbii,” pa nipi mani kindim. \v 6-7 Omu tołmun wumb kombur yi erangin kin, omu kon omu piki top mułum. Mułang kin, omu kon kiłip tumba nge erim. Yi erangin kin, omu tołmun wumb ei en enim kongun ende ełmin wumb noł kanu eipi se mulnjung ei tu wangin nik angił pinou enjing. Erangin wangin kin, noł kanu tał omu kindnjing piki topu noł kanu tał noł ełe mandring simba erim. \v 8 Saimon Piisa eim jep oł ei kanpi Jiisas simb ełe mani pupu yi nim, “Nim si kind po! Na oł kis ełe wu moł,” pa nim. \v 9 Pe eim omu pei sinjing omu ei kanpi, eim puku sim. Pe wumb eim kin tep to mulnjung wumb, puku sinjing ku. \v 10 Sependii nge kingam tał, Jeims kin Jon tał ei Saimon kin tep to andiłmin, wu tał yi ku puku sinjngił. Pe Jiisas ek nipi Saimon ngum, “Nim mund mong tunerii! Ekii se wumb na ek piimin nik ongii ei nim wumb pei nik tuk sikin, na ek ni wumb ngunjii ei omu yi mił, wumb yi mił tuk ongii.” \v 11 Omu tołmun wumb ei noł kanu noł wer ełe tu wunjung. Tu wangin kin, en enim epi kanim kanim pei si kindik Jiisas kin ekii sinjing. \s1 Wu Endi Kinj Tum Ei Jiisas Er Ka Erim \r (Masyu 8:1-4, Mak 1:40-45) \p \v 12 Eim konu owundu ełe multum konu ełe, nga wu endi multum. Multum wu ei, eim ngenj kinj owundu tum. Eim Jiisas kanpi, opu Jiisas simb ełe mani mołpu prei erpi yi nirim. “Owundu, nim noman ełe erim kin kapłi, nim na er ka enjii,” pa nirim. \v 13 Jiisas eim angił ei kinj tum wu embiłmbii ni erpi ek yi nim. “Na noman ełe nim ka mulnjii,” pa nirim. Neng kin, kunum ełe mendpił Jiisas kinj tum wu ei er ka erim. \v 14 Nga Jiisas ek dinga nipi eim ngopu yi nim, “Nim wu endi ek ninenjii mon! Nim ngenj sipkin Gos kułmał wu ei andan tunjii. Tan kin, ngenj ka sałim ni piingii nikin kułmał kelnjii ei Moses lo ek ełe pałim mił erang, wumb yi piingii nim ening ni poru nim ni piingii. Nim nga ek wumb ninenjii mon!” \v 15 Ba Jiisas oł erim ombu konu orung orung pei eim ek pang wumb pei piinjing. Piik kin, Jiisas mułum konu ełe onjung. Ok Jiisas ek ei piimin nik wumb kis pim ei tu wunjung kin er ka nge ermba. \v 16 Ba eim wumb mulenjing konu pupu kunum ei eim prei ełim. \s1 Wu Endi Simb Angił Kis Mułum Ei Er Ka Erim \r (Masyu 9:1-8, Mak 2:1-12) \p \v 17 Kunum endi eim wumb ei ek nipi ngopu multum kunum ei lo ek piiłmin wu kombur kin lo ek emb tołmun wu kombur mulk ku. Wumb ei Galilii mei orung orung kin Jura mei nin Jerusalem konu owundu ełe ni wumb ombu onjung. Owundu nge dinga Jiisas ngang, Jiisas ening pirim wumb ei er ka ermba nge om. \v 18 Wu kombur wu endi peł ełe pendik tu wuk. Wu ei embił poru, dinga pineririm wu, ei en enim nirik sipik Jiisas mułum konu ełe kumb ełe mandi pendngii sipik. \v 19 Ba konu ełe wu amb pei piki topu pirim. Nga wu ening pim wu ei nirik sipngii konu ełe tuk sineririm. Yi erang kin ngii andaring ełe sipik tonu ngii beł ełe ambił wuł ał kindik peł ełe pim wu mani Jiisas mułum konu ełe kun mani kindik. \v 20 Jiisas wu ombu pii gii pirim wu ei kanpi kin yi nirim, “Wu puł, nim oł kis ei kil ngum,” pa nim. \v 21 Wumb lo ek połmun wumb ni lo ek piiłmin wumb en enim noman nendii to piik yi kii sinjing. “Wu ei wu nii opu Gos kin ek ambiltim? Wu endi wumb oł kis ei kil ngunermba; ba Gos endeim minj yi ermba.” \v 22 Jiisas wumb ombu noman ełe piipi si kindim. Pe eim ek nipi orung kindpi, yi nirim, “Nimbił erang en enim noman ełe ek eipi eipi nik punmun? \v 23 Nipe ek endi enim noman ełe embin tonum? Na ninj ek ei embin tonum min? Na nim, ‘Oł kis ei si kindind!’ min ‘Na nim angkin pui!’ nind? Pe na oł endi eramb enim kanik keimi nik piingii. \v 24 Ba na enim piingii ni piind, na wu kingam noman dinga ya mei ełe sałim. Kapłi wumb oł kis kil ngumba, yi erang kin eim ek nipi wu endi embił dinga punerim ei nge er ka erim. Na nim kanip nind, ‘Nim angkin, peł sikin, ninim nge ngii konu ełe orung pui!’” nind. \v 25 Yi erang, pe mendpił wu amb ningił ełe eim engim. Angpi peł sipi eim ngii konu ełe pupu Gos embe ambił tonu kindim. \v 26 Pe wumb pei Jiisas erim oł ei ka nik puku sik enjing. Ba wumb Gos embe ambił tonu kindik. En enim noman ełe piik nik minj endnjing. Yi mił ninjing, “Pe sin oł eipi minj endi kenjpin,” pa ninjing. \s1 Jiisas Liiwai Wii Tum \r (Masyu 9:9-13, Mak 2:13-17) \p \v 27 Ekii se Jiisas eim andłam andpi pupu, kenim ni wu endi ku takis siłim wu, ei eim ku takis ngii ełe mułum wu ei embe Liiwai. Jiisas ek nipi wu ei ngum, “Nim na onj konu ełe oi!” nim. \v 28 Pe eim angpi epi pei si kindpi Jiisas pum konu ełe ekii se pum. \v 29 Liiwai eim ngii konu ełe kuni owundu endi erpi Jiisas ngum. Pe ku takis siłmin wumb pei kin, wumb eipi pei kułou tok wu tał kin kuni ei nunjung. \v 30 Pe lo ek ekii siłmin wumb ni, peng lo ek mon połmun wumb ni wumb ok Jiisas nge ekii siłmin wumb mulnjung konu ełe noman kis piik mulk kii sinjing. “Nimbił erang enim ku takis siłmin wumb kin nga oł kis ełmin wumb kin enim kuni ende nonmun?” \v 31 Jiisas ek nipi wumb ngopu yi nim. “Enim wumb ening endi pinałim wumb ei, ond mong ngopu ełim wu kin punałmin min, ba ening pim wumb ei minj ond mong ngopu ełim wu pangin kin ond mong ngołum. \v 32 Na wumb oł kis er mołmun wumb ei oł kis kil ngop sip orung simbii nge onj. Ba wumb kun ka mołmun ni piinjing wumb, ei kin na onenj,” pa nim. “Nimbił erang na nga wumb oł kis enjing ei kin ngii konu pup onermbii ku?” pa nim. \p \v 33 Pe wumb kombur ek nik Jiisas ngok yi ninjing, “Jon nge ekii siłmin wumb kuni mowii ełmin. Erik, Gos prei kunum kunum ełmin. Lo ek ekii siłmin wumb nge ekii siłmin wumb ombu yi ku ełmin. Ba nim nge ekii siłmin wumb kuni nok yi ełmin. Ei nimbił erang ełmin?” \v 34 Jiisas ek nipi wu ombu ngum, “Enim wu endi amb simba ełim kunum ei kapłi ei wumb puł kuni mowii erngii min? Ei mon! \v 35 Ba ekii se opu wumb wu amb simba er mołum wu ei si tor singii kunum ei eim kan se nołum kin tep to mulermba kunum ełe kuni mowii erngii.” \p \v 36 Jiisas ek ekin endi nipi ei nge wumb noman konj kin wumb noman ok nge ende punermba ek ei wumb ngum. Eim yi nim, “Wu endi konduk konj ei kiłip to kembis kembis erpi, aninga konj endi sipi konduk ok nge ełe mui tumba. Pe wu endi yi ermba ei eim konduk konj er kis mondpu ermba ei, konduk konj ei kanim eipi mił pimba. Nga konduk ok nge kanim eipi mił pimba ku. \v 37 Pe wu endi kung meme ngenj ming, mił ok nge ełe noł wain konj tuk kindnałmin. Ei mon! Wu endi yi mił ermbii ni ermba wu ei eim kung meme ngenj ming mił ok nge tok neng, noł wain konj ei tor pułum. Nga kung meme ngenj ming mił nge ei kis mołułum ku. \v 38 Ba wu endi noł wain konj kułpu kung meme ngenj ming mił konj ełe tuk kindmba. \v 39 Pe wu endi eim noł wain ok nge nołum, ‘Ei noł wain ka wii,’ pa nim. Eim noł wain konj singin ka pinałim.” \c 6 \s1 Gos Kor Kunum Ei Kongun Mon Niłim \r (Masyu 12:1-8, Mak 2:23-28) \p \v 1 Kor kunum Jiisas eim tuk kuni mong wiis pałiłim konu ełe andpi mułum. Jiisas nge ekii siłmin wumb ombu ok kuni wiis mong ei sik ambił winin tok nuk. \v 2 Ba lo ek ekii sinjing wu ombu yi ninjing, “Gos kor kunum, ei kongun mon niłmin kunum ei, ba enim nimbił erang enmin?” \v 3 Jiisas ek ni orung kindpi yi nirim, “Enim king Deipis sin kupenjpin eim epi erim mił enim piinarik na ek yi nind. Kunum ei eim kin eim wumb kin kuni kulnjung. \v 4 Deipis eim Gos ngii owundu ełe nirik pupu, bres Gos nge kumb ełe sim bres ei sim. Pe bres ei wumb pei nunerngii mon nik, Gos kin kułmał kałmin wumb minj ambił nungii niłmin. Ba Deipis eim bres nopu nga eim nge wumb ei bres ngang nunjung ku. Ek ei enim gerik piinjing min?” Ei kii sipi nim, “Nimbił erang enim King Deipis kin ek ninanmin, ba na sin kin ek ninmin?” \v 5 Jiisas ek dinga nga nipi yi nim, “Gos kindang mei ełe na wu kingam moł. Mołup, kor kunum owundu moł.” \s1 Wu Endi Angił Kis Mułum Ei, Jiisas Kor Kunum Er Ka Erim \r (Masyu 12:9-14, Mak 3:1-6) \p \v 6 Pe nga kor kunum endi eim pupu men ngii ełe pupu Gos ek nipi wumb ngum. Kunum ei wu endi mułum wu ei angił tundung orung miyem poru nim. \v 7 Lo ek emb tołmun wumb kin lo ek ekii siłmin wumb kin ei Jiisas ermba oł ei kenmin nik kui er mulnjung. Molk kin, yi piinjing ni kor kunum wumb endi kis pimba er ka ermba ni kanik mulnjung. Molk kin, Jiisas kos er ngumun nik mulnjung. \v 8 Ba Jiisas eim wumb noman tuk ełe piinim. Piipi kin, wu angił miyem poru nim wu ni, “Angkin Oi!” Neng, wu ni sikir opu wumb mulnjung konu tuk engim. \v 9 Pe Jiisas eim ek nipi wumb ngum, “Na pe enim kii simbii end. Sinim lo ek nipi kunum oł ka ermin min oł kis ermin, ei ninim min? Wumb kin paki topu er ka ermin, min wumb topu er kis ermin?” a nim. \v 10 Jiisas wumb mulnjung konu tuk kanpi andpi, wu endi angił miyem poru nim ei kan sipi nim. “Nim angił tun kindii!” Yi neng kin, wu ei yi erang eim angił ni ka erim. \v 11 Ba wumb en enim noman kis dinga piinjing. En enim ek nik piik piik enjing. Erik, en enim yi ninjing, “Jiisas kin nimbił oł ermin,” ninjing. \s1 Jiisas Nge Ek Se Andiłmin Wu Engki Nga Tał \r (Masyu 10:1-4, Mak 3:13-19) \p \v 12 Kunum ei Jiisas eim prei ermbii ni piipi komung endi ełe tonu purum. Eim prei erpi Gos ngurum kunum ei eim prei er mułang kin, konu tengrim. \v 13 Tengmba erang kin, Jiisas ekii sinjing wumb wangin nim. Neng, wangin wu engki nga tał sipi wumb embe ‘Ek se andiłmin wumb’ pa yi nirim. \v 14 Wu embe endi Saimon, Jiisas embe Piisa ni ngum. Nga endi Endru ei Saimon nge angim. Embe nga Jeims kin Jon teł, Pilip ni Barsolomu. \v 15 Pe Masyu ni Tomas ni Jeims Alpiyas nge kingam Saimon wu ei lo ekii siłim wu. \v 16 Pe Jeims nge kingam Juras nin nga Juras Eskeriyas konu wu eim Jiisas opu orung wumb mulnjung konu ni peni ełe kindmba. \s1 Jiisas Wumb Pei Kin Kongun Erim \r (Masyu 4:23-25) \p \v 17 Pe Jiisas wumb ei kin mani punjung. Nga puk konu kun sim konu eim nge ekii siłmin wumb kin pei tep to engnjing. Pe wumb pei Jura mei konu ełe orung orung ni Jerusalem konu owundu ełe ep noł wer ełe konu ełe Taiya konu ni Sairon konu ni wumb pei ok mulnjung. \v 18 Wumb ei ok eim ek piimin nik onjung. Pe eim wumb ening pim wumb ombu er ka erpi, wumb gui kis tuk mułang onjung wumb ei Jiisas wumb ombu er ka erim. \v 19 Wumb pei angił Jiisas embiłngii enjing. Nimbił erang Jiisas dinga pupu wumb pei, wumb ening pim wumb ei Jiisas er ka eririm. \p \v 20 Jiisas eim nge ekii siłmin wumb ombu kanpi ek yi nim, \m “Enim wumb wii epi sinerang mołmun wumb ei, ka piyei! Gos sinim tep er kanpi mołum oł ei enim nge sałim. \m \v 21 “Enim kumb kuni pałmin, enim ka piyei! Ekii se enim noman ka piik mułngii. Pe enim wumb ke ninmin, ei enim ka piyei! Ekii se enim tokuł erngii. \m \v 22 “Ekii se wumb enim wu kingam ei kin ekii se punmun ei keningii. Kanik kin, wumb en enim noman kis peng piingii. Piik kin, enim kon si kindngii ni, enim kin ek kis ningii ni, enim embe sik epi kis mił ombu nge singii kunum ei, enim ka piingii. \m \v 23 “Pe wumb enim kin yi erik ninjing kin enim ka piik noman ka seng mułngii. Enim piingii, epin konu ełe enim kumep singii ei owundu sałim. Kumb okrii enim kupenjing noł oł ei, Gos nge ek ni tor kindiłmin wumb kin yi ku ełmin. Yi mił ku enim kumep ka singii. Ei Gos nge ek ni tor kindiłmin wumb kin tep to singii. \m \v 24 “Ba enim kom ku ngenj ełe peng, enim noman ka piik er mułmun ei enim noman ka piik erngii. Erangin, oł ei er poru nik mołmun ei enim wumb ei kan kun er mułngii. \m \v 25 “Enim wumb epi pei kanim kanim sinjing kin enim noman ka simba. Ekii se enim epi sinerang kin kuni kułngii. Enim wumb pe tokuł er ka piinmin wumb ei kan kun er mułngii. Ekii se enim ke nengin ningił ka mani omba. \m \v 26 “Pe enim wumb pei enim embe ambił tonu kindik ninjing kin enim pii kun er mułngii. Ok en enim kupenjing noł ek kend tok, ek ni tor kindiłmin kend wumb embe ambił tonu kindik ełmin oł yi erngii ei kanik mułngii,” pa nirim. \s1 Wumb Opu Orung Wumb Kin Noman Ngunjii Oł Ei \r (Masyu 5:38-48, 7:12a) \p \v 27 Ba enim na ek piik mołmun wumb ei, na ek nind ei piyei! Enim opu orung wumb mułngii, ei kapłi noman ka ngok mułngii. Pe wumb enim noman kis piingii, ei enim wumb ei kin epi ka erngii. \v 28 Wumb enim kin ek bultung ningii ei, enim kengip ek ka nik wumb ombu noman ka ngungii. Nga wumb enim kin oł kis erngii wumb ei, enim Gos kin prei erik paki tungii,” pa nim. \v 29 Wu endi nim kon taki tum kin, nga orung ak tan orung tumba ku. Wu endi nim kon takis ei simbii nipi erim kin, nim konduk ei kin ouni mon ninenjii ku. \v 30 Wu endi epi endi kii sipi nim kin, nimba epi ei ngui! Pe wu endi nim epi wii sipim kin, nim nga orung tu wii nikin, ek dinga ninerii! \v 31 Enim ermin ni piingii oł ei, wumb enim kin enjing kin, nga enim wumb ombu kin oł yi ku erngii. \p \v 32 Wumb enim kin noman ngołmun wumb ei, nga enim noman ngangin enim nipe noman piingii? Pe wumb oł kis enmin wumb ei, wumb kombur noman ka piik ngołmun ku. \v 33 Pe enim wumb kombur oł ka er ngangin kin, nga wumb enim kin oł ka er ngungii. Nga ei enim nipe noman piingii? Wumb noman kis piik oł kis ełmin wumb ei kombur oł ka yi mił ełmin. \v 34 Enim epi kombur wumb ngunjung kin, nga orung simin ningii ei enim noman nipe noman piingii? Wumb oł kis ełmin wumb oł ka erik wumb eipi ngołmun ku. Pe wumb ombu epi ende mił siłmin. \v 35 Ba enim opu erii wumb ei noman ka ngok, enim oł ka erik wumb ngungii. Enim wumb ngungii epi ei nga ngok orung kindmin ni piinerei! Enim oł ei erik epi ka wii owundu singii. Enim ełe yi erik molk punjung kin enim Gos kingam noł mendpił mułngii. Wumb Gos kin noman ka piinałmin ei Gos wumb ombu kin noman ka ngołum. Ngopu kin, wumb kis kin noman ka ngołum. Ngopu, wumb kis kin ouni ngołum. \v 36 Enim wumb eipi kaimb singii, ei enim Ernjing Gos kaimb siłim mił ku singii. \s1 Wumb Eipi Kin Kos Ninmin Ei \r (Masyu 7:1-5) \p \v 37 Enim wu endi ek ei nge nik mok tołum wu oł ei mił enerngii. Enim wumb oł kis ei si kindangin kin, Gos enim oł kis ei kil ngumba ku. Pe nga enim epi endi mok tołum wu er kun ełim mił enerngii. Yi mił enjing kin Gos enim epi embin tui ei mok tumba. Wumb oł kis ei ni ka enjing kin enim oł kis ei Gos kil ngumba ku. \v 38 Pe enim oł kanim kanim yi erngii mił yi ku Gos enim kin yi ermba. Pe wumb enim kin pimba mił ngungii ei, pei ngungii. Ei ngok pangin piki topu bein tumba ermba, ei enim ngungii. Pe enim epi wumb ngungii yi mił ku Gos enim ngumba. \s1 Jiisas Ek Ekin Nga Ngum \p \v 39 Jiisas ek ekin endi nipi wumb ngum ku. Ei yi nim, “Wu ningił tumbun mołum wu ei, nga wu endi ningił tumbun mułmba wu ei, andłam andan top simba min? Ei mon! Wu tał ouni tukpu ełe bok tunguł. \v 40 Mon kangił ei ek mon wu ek nipi ngołum wu ei to mani kindnermba. Eim mon kanpi poru nimba ei kapłi eim ek mon wu mił mułmba. \p \v 41 Enim wumb eipi kanik oł kun pinermba mił ermba ei ni kun enerngii mon! Ei nimbił erang ninim oł yi nge ełin ku? Nimbił erang nim angnim ningił ełe epi moł pałim ei kankin nin? Ba ninim epi moł owundu endi ningił ełe pałim ei piin min? \v 42 Nimbił erang nim angnim ek nin? ‘Angnan, nim ningił ełe epi moł endi pałim, na si kindmbii,’ nin. Ba ninim ningił ełe epi owundu pałim ei ninim piinan min? Nim ek kend wu, nim epi owundu endi ninim ningił ełe pałim ei si kindkin, ekii se ninim angnim ningił ełe kun kankin epi moł pimba ei kapłi si kindnjii,” pa nim. \s1 Ond Kis Ei Mong Kis Tołum \r (Masyu 7:16-20, 12:33-35) \p \v 43 Ond ka ei, mong kis tunałim. Yi ku ond kis ei nga mong ka tunałim. \v 44 Wumb en enim ond angłim ei kanik piiłmin. Piik kin, ond ei ond ka min mon, ni kaniłmin. Wumb en enim ond pik ei gał mołpu mong tołum ei tingnałmin. Nga ond wain yi ku, ond wain ei ond kembis angpi gał mołpu mong tołum ei tingnałmin mon. \v 45 Wu endi eim noman ka pałiłim wu ei oł ka ełim ku. Erpi, oł ka wii ełim. Nga wu kis ei eim noman kis piki topu peng, eim oł kis ełim. Noman ełe oł yi mił pałiłim ei gupu ełe tor ołum.” \s1 Ngii Takiłmin Ei Oł Tał Pałim \r (Masyu 7:24-27) \p \v 46 “Nimbił erang enim na ‘Owundu, Owundu’ niłmin, ba na ek nind ek ei enim piinanmin? \v 47 Wu endi na kin opu na ek piipi ermba wu ei na eim kanip moł. Mołup, eim ermba oł ei andan tamb enim piingii. \v 48 Wu ei yi mił, wu endi ngii tekmbii ni tukpu sipi mer mani pupu, mei ełe ku owundu pei kindpi siimen ełim. Ekii se ngii tonu ełe takiłim, noł owundu topu ngii ei nirik omba, ba kapłi onermba. Nimbił erang wu ei eim ngii dinga wii tekim. \v 49 Ba wu endi na ek piipi nga ekii sinermba wu ei yi mił wu endi ngii tonu mei peł ełe tekim. Eim mei mani ei ku dinga kindnarpi siimen enerim. Ekii se noł owundu topu, noł ngii ełe nirik wang kin, ngii sikir er kis mułum. Nimbił erang wu ei ngii mił dinga pinerim. \c 7 \s1 Jiisas Opu Ełmin Tep Ełim Wu, Ei Eim Nge Kongun Wu Endi Er Ka Erim. \r (Masyu 8:5-13) \p \v 1 Jiisas ek ei nipi wumb ngopu poru nipi, ekii se eim Kapaniyam konu ełe pum. \v 2 Rom wu endi opu ełmin wumb 100 pei opu ełmin wumb pei tep ełim, wu ei kongun wu endi mułum. Opu tep ełim wu eim kongun wu eim noman ka ngołum wu ni ening peng erang kułmba mandi erim. \v 3 Opu tep ełim wu ei eim Jiisas kin ek ei piipi mułum. Pe eim Jura wu num kombur kindang puk ek nengin kin, Jiisas opu, na kongun wu ei er ka ermba nipi kindim. \v 4 Wumb puk Jiisas multum konu ełe tor puk ek dinga nik, Jiisas nik yi ninjing, “Wu ei wu ka nim wu ei paki tunjii min? \v 5 Eim sinim Jura wumb kin noman ka ngołum. Eim mendpił men ngii ei takpi sinim ngurum.” \v 6 Pe Jiisas wu ombu kin tep to purum. Jiisas opu, opu tep ełim wu eim ngii konu mandi pang kin, opu wu 100 tep ełim wu ni wu puł kombur kindang puk Jiisas kin ek ningii nge puk. Puk yi nik, opu tep ełim wu ni yi nim, “Jiisas, nim wu Owundu! Nim na ngii konu ombii nikin okun kis piinjii; na wu ka mon. Nim na ngii nirik onerii!” yi ninim pa nik. \v 7 “Pe yi ku, na wu ka pim kin, nim ngii konu ełe na ombii min, ei mon. Ba nim ek ei nen na kongun wu ei ka mułmba,” pa nim. \v 8 “Nimbił erang, na yi ku wu num kombur kongun ngokuł ełmin oł ei na kongun er moł. Pe na nge opu wumb ei na ek piiłmin. Pe wu endi ‘Pui’ nimbii, ei kapłi ba. Nga wu endi ya ‘Oiyo!’ nimbii, ei kapłi omba. Pe nam kongun wu, ‘Nim oł ei erii!’ nimbii, ei kapłi ermba. Na nge wu num ombu kongun ei na ngunjung mił na yi end. Ba nim noman dinga peng ening ei nge er ka ełin ei kapłi nim na nge kongun wu ening ei kapłi er ka enjii,” pa yi nim. \v 9 Pe Jiisas ek ei piipi, eim wu ei noman ka jiłi sim ni piim. Pe eim ak topu wumb eim orung konu ekii se ok ei kanpi yi nirim. “Na enim kanip nind, Esrel wumb pei mołmun konu ełe wu endi noman ka peng, pii gii yi mił peng na kinenj mon!” pa nim. \v 10 Opu ełmin wumb tep ełim wu, wu puł kombur kindang ok wu ni nga orung puk kenik ni, kongun wu kułmba erim ni nga konj multum. \s1 Jiisas Nein Konu Ełe Kang Wu Endi Er Konj Sim \p \v 11 Ekii se nga Jiisas eim konu owundu endi purum konu ei embe Nein. Jiisas eim nge ekii sinjing wumb kin, wumb pei eim purum konu puk. \v 12 Eim pupu konu owundu ełe andłam ondu pałim ełe mandi pang, wu endi kultum wu ni tu wuk wu kultum ei, mam eim kingam endeim mendpił mułum ei, kułang kui tunjung nge ei tu wuk. Tu wangin kin, amb ei wam kumb ok kultum. Pe wumb konu ełe wumb pei amb ei kin ouni ok. \v 13 Jiisas Owundu amb ei kanpi, kaimb piipi yi nirim. “Amb, nim ke ninerii mon!” pa nirim. \v 14 Pe eim mandi pupu, wu kułii pirim konu ełe eim peł ełe embiltim. Pe wumb wu tu wuk wumb ei angik mulk. Pe Jiisas nipi yi nirim, “Kangi wu, kanpi nind, nim engnjii!” pa nim. \v 15 Pe nga kultum wu ei tonu mułum. Mołpu, ek nipi multum. Mułang kin, Jiisas wu ei sipi mam eim ngurum. \v 16 Yi erang kin, wumb pei mund mong tok, Gos embe ambilk tonu kindnjing. Wumb yi ninjing, “Gos ek nipi oł ekii se ermba wu owundu sinim konu ełe tuk onum,” ninjing. Wumb ek nga yi ninjing, “Gos eim opu eim wumb si orung simba nge opu wumb paki topu enim,” ninjing. \v 17 Jiisas erim oł ei pang kin, wumb Jura mei konu ni wumb konu orung orung pei piik punjung. \s1 Jon Wumb Noł Pendiłim Wu Eim Ekii Sinjing Wu Tał Jiisas Kin Kindim. \r (Masyu 11:2-19) \p \v 18 Jon nge ekii sinjing wumb ei epi pei ek nik eim ngunjung. \v 19 Jon eim ekii sinjngił wu tał wii tum. Eim yi nim, “Ełip pukuł Owundu kankił yi kii singił,” pa nim. “Ok Gos wu endi kindmbii neng, sin kui er mulnjpun wu ei nim min? Min sin nga wu endi omba ni kui ermin min?” \v 20 Wu tał Jiisas kin okuł ek yi ninjngił. “Jon noł sipi wumb noł pendiłim wu, ei sił nim kin peł neng onmbuł ninjngił. Nikił yi ninjngił, ‘Ok Gos wu endi kindmbii neng sin wu endi omba ni kui enjpin wu, ei nim wałim min?’” \v 21 Kunum ei Jiisas wumb ening kanim kanim pirim wumb kin, wumb ening kis pirim wumb ni, wumb gui kis tok multum wumb ei pei er ka erim. Pe wumb pei ningił tumbun multum ei pei er ka eririm ku. \v 22 Pe Jiisas ek nipi wu tał ngopu yi nirim, “Ełip pe pukuł Jon konu ełe kankił, na ya pe nipe oł erip ek nipe ek nip eramb ełip piikił, kankił enmbił ei pukuł, Jon kan ningił peł nim. Wumb ningił kis mułum wumb ei, kenjing. Simb kis mułum wumb, nga ka seng andłam endnjing. Wumb kinj tum wumb ei, ka sim. Wumb kom ngum wumb ei ek piingii neng ek piinjing. Pe wumb kulnjung wumb ei nga ok tonu konj mołmun. Wumb epi endi sinałim wumb ei Gos ek ka ngang piki tołum. \v 23 Wumb na Jiisas kin pii gii ninjing, en enim pii gii ei mani punerim, wumb ei ka piingii. \v 24 Jon ek ni kindang onjnguł wu tał nga orung pangił; Jiisas Jon nge ek nipi wumb pei ngopu yi nim. “Ok, enim Jon mułum konu ełe wumb mulenjing konu ełe puk epi nipe endi kenjing? Min enim puk konu pop tang goł kembis ei kenjing min mon? Wu ei goł mił mon? \v 25 Enim epi nipe kengii nge punjung? Enim wu endi epi konduk ka wii erpi mułum ei keningii punjung min? Ei mon! Wumb konduk ka wii kindik, en enim ngenj ełe epi ka ełmin ei King ngii owundu ełe minj mołułmun. \v 26 Ba enim puk epi nipe keningii nge punjung? Enim puł wu endi Gos oł ekii se ermba ei nge nipi mułum wu ei kenjing min? Ei keimi; wu ei eim nge kongun ende ek ni tor kindiłim wu pei to mani kindiłim. \v 27 Wu ei mendpił Gos nge ek yi ninim, ‘Piini! Na ek se endmba wu endi kindmbii wu ei, na ek ok sipipi nim, kumb se pupu nim andłam ei to ka er sipi mułmba.’” \v 28 Jiisas ek yi nim, “Na ek keimi nip enim ngond, ‘Kunum ełe Jon ya mei ełe wumb pei ei kamb mani kind poru ninim. Ba akip kunum ełe wu endi Gos sinim tep er kanpi mołum oł ei wu wii mił pii gii nim kin, wu ei Jon to mani kindnim,’” pa nim. \p \v 29 Wumb ek ei piik poru nik, wu amb ni wumb ku takis siłmin wumb pei ek yi ninjing, “Gos eim kun ka wii mołum wumb ei Gos noman ełe ekii sengin ok Jon angił ełe wumb noł sipi wumb noł pendpi ngum.” \v 30 Ba lo ek piiłmin wumb kin, lo ek emb tołmun wumb ei Jon angił ełe noł pinenjing yi mił erik, Gos nge noman ełe wumb ei buł ngok kin, andłam andan tum ei si kindnjing. \p \v 31 Jiisas ek yi nirim, “Akip kunum ei na enim wumb ekii sinenjing mił wumb sip mondup ei nimbił oł erngii? Wumb ei jiłi wumb? \v 32 Pe wu ombu yi mił, kangił kembis kombur konu endi tuk ełe molk, kangił kembis kombur eipi kin wii tunjung. Tok yi ninjing, ‘Sin mingał kepii tonmun nimbił erang enim golang ninanmin?’ a ninjing. ‘Pe nga sin golang kaimb er ninmin ei enim ke ninanmin. Ei yi mił en enim noman endi pinałim eipi eipi punum.’ \v 33 Jon sinim noł pendpi ngołum wu ei tonu om. Eim opu noł wain ni bres ei endi nunerim. Pe enim wumb yi ninjing, ‘Wu ei gui kis tuk mołum,’ ninjing. Ei mon!” \v 34 Pe na wu kingam op kuni nop, noł wain nop end. Pe enim wumb molk yi ninjing, ‘Wu ei kuni pei minj nołum,’ ninjing. ‘Wu ei noł wain pei minj nopu,’ yi ełim niłmin. Nik, ‘Eim wumb ku takis siłmin wumb kin wumb oł kis erik ełmin wumb ei kin puł pałim,’ pa niłmin. \v 35 Ba wumb noman ka pałiłim wumb, ei yi niłmin. ‘Gos nge noman ka ei epi ka wii niłmin.’” \s1 Oł Kis Ełim Amb Endi Jiisas Simb Ełe Kopung Erim \p \v 36 Lo ek piiłim wu endi embe Saimon Jiisas kin ek nipi eim kin kuni numbuł nirim. Eim lo ek piiłim wu ei ngii konu ełe pupu kuni no multum. \v 37 Amb endi oł kis ełim amb, konu owundu ełe mułum. Pe amb ei mołpu piim ni Jiisas pupu lo ek piiłim wu ngii konu ełe kuni nonum nik. Nengin, piipi kin amb ei eim kopung muru ka ming endi sipi om. \v 38 Pe eim pupu Jiisas buł morung orung angpi, simb ełe mołup ke nipi mułum. Ke nim ningił ka ei, Jiisas simb ełe purum. Ei kanpi eim peng enjin olt sipi, Jiisas simb ełe kil ngum. Ngopu kin, Jiisas simb ełe kum su sipi er mułum. Mołpu kin, kopung muru ka ni sipi, Jiisas simb ełe kindrim. \v 39 Lo ek piiłim wu ei, Jiisas wii tang om wu ei, eim epi ei kanpi eim noman yi piim. “Wu ei, Gos oł ermba oł ei, keimi nipi ełim kin amb ei piipi mon. Amb ei, yi ełim nimba ni piim amb ei, amb oł kis ełim.” \v 40 Yi erang kin, Jiisas eim wu noman ełe, piinim ek nipi ngumbii ni piim. Piipi kin, Saimon kanpi neng, “Saimon,” yi nim. “Ek mon wu, nim ek ninjii pim ek ei ni!” a nim. \v 41 Pe Jiisas ek yi nim “Wu tał, wu endi kin kom ku sikił, nga ekii se ngo orung kindmbił ni sikił, wu endi kom ku 100 pei mił sirim. Nga wu endi, kom ku kum endeim mendpił sirim. Wu tał kom ku yi mił si ngokuł, pendkił pirim,” pa nim. \v 42 Wu tał epi endi ngo orung kindngił pinerang, wu ni kan wiik turum. Yi erang kin, wu tał eim kin noman ngunjnguł wu endi nii eim noman ka wii piipi eim ngumba?” \v 43 Saimon ek nipi, orung kindpi yi nim, “Na yi ni piind, wumb endi oł kis pei kil ngo si kindmba wumb ei,” pa nim. Neng kin, “Nim ek kun nin,” pa ni Jiisas yi nim. \v 44 Pe eim ak topu amb ei kanpi kin, ek nipi Saimon ngum. “Nim ya amb ei kan min? Na nim ngii konu onj ei, nim noł kulkun, na simb ełe noł kindnen; ba amb ei na simb ełe, noł kindpi enim ei eim ke nim ke noł sipi na simb ełe noł kindnim. Pe eim peng enjin sipi, na simb ełe kil ngonum,” pa nim. \v 45 “Nim nam kin kum su sinen. Ba na tuk op mułamb, pe amb ei opu, na simb ełe kum su sipi enim,” pa nim. \v 46 “Nim nam peng ełe kopung kindnen; ba amb ei eim kopung ka wii na simb ełe kindim.” \v 47 Yi mił peng kin, na nim kanip nind, “Eim na kin noman ka ngum. Ngopu kin, nim ei piinjii; eim nge oł kis ei pei ełim; ba na eim oł kis kil ngop poru nind, Gos wu endi kin oł kis aninga er kil ngum kin, wu ei Gos noman pei ngunałim; ba aninga ngołum.” \v 48 Jiisas ek nipi amb ei ngum, “Na nim nge oł kis ei si kindin.” \v 49 Wumb eim kin peł ełe ende mulnjung wumb ei, en enim ek nik piik piik enjing. Nik ek dinga nik, “Wu ei nii, wumb oł kis ei kil ngonum?” \v 50 Jiisas ek nipi, amb ei ngopu yi nim, “Amb, ninim nge pii gii je erpi, nim si orung sinim. Pe nim pukun, noman emin ka peng mulnjii. \c 8 \s1 Amb Kombur Jiisas Pum Konu Ełe Tep Tok Punjung \p \v 1 Pe nga Jiisas konu owundu ni konu kembis andpi Gos ek ka nipi wumb ngopu, Gos sinim tep er mołum mił ei nipi wumb ngum. Jiisas eim nge ekii siłmin wu engki nga tał eim kin andik mulnjung. \v 2 Pe amb kombur ok, ening pim amb ombu ni, gui kis tuk mułum amb ombu, Jiisas er ka eririm. Amb ombu, Jiisas pum konu ełe punjung ku. Amb endi ‘Mariya’ niłmin, ei ‘Mariya Makandala,’ pa niłmin. Ok Jiisas eim amb ei, gui kis angił orung nga tał pei tor kindrim. \v 3 Pe Jo Ana, Susa nge ambim wu ei King Eros ngii ełe tep er mołułum ei, eim embe Susana. Pe Susana ni amb pei onjung ku. Amb ombu puk, Jiisas kin, Jiisas nge ekii siłmin wu ombu, kom ku paki tok ełmin amb ombu, ouni puk ku. \s1 Pe Ek Ekin Wu Endi Kuni Emb Kindim Ek Poł \r (Masyu 13:1-9, Mak 4:1-9) \p \v 4 Wumb tiłap owundu endi ok, kułou tunjung wumb ei, konu owundu eipi eipi wumb pei Jiisas mułum konu ełe onjung. Wangin kin, Jiisas ek ekin endi topu nipi ngum. \p \v 5 “Wu endi kuni wiis emb sipipi emb kindrim ei kombur wumb andłam endik konu ełe mani pang, wumb kimbangin, kei ok nok nok enjing. \v 6 Pe kuni wiis emb kombur pupu, mei ku mułum konu ełe mani pum. Pe kuni wiis ei sikir tonu om, ba mei noł muł erang, kuni ei kułii erpi, kołpu poru nim. \v 7 Pe kuni wiis kopur, pupu kan gał pim konu ełe mani pum konu ełe, kan gał mul ei tonu opu, kuni wiis ei to mani kindim. \v 8 Pe kuni wiis emb kombur mei ka ełe mani pum ei sikir tonu om. Opu kin, kuni wiis pei topu mułum. Tum, ei 100 pei pei kuni wii yi tonu mułum.” Jiisas ek yi nipi ek dinga wii nim, “Wu endi kom pimba, wu ei kom sepi ek ei piyangłi!” \p \v 9 Jiisas eim nge ekii siłmin wumb ei, ek ekin topu ninim, “Ek ei, pułe piimin nik kii sinjing. \v 10 Pe eim yi nim, “Gos sinim tep er mułum mił ei eim ek koi er pałim ek ei piipi kin nipi enim ngonum. Ba torung wumb eim ek ekin top nim ek ei mendpił piinjing, ba ek ekin ei pułe pii poł tunenjing. Tunarik kin, en enim konu orung orung kind keningii, ba epi endi kinenjing. Pe nga ek ei pingii, ba pułe piinerngii mon!” pa nirim. \p \v 11 “Ek ekin tum ek pułe yi pałim. Kuni wiis mong ei Gos nge ek. \v 12 Pe kuni wiis kopur pupu andłam ełe mani pang kin, wumb andik kambinmin ei Gos ek wumb piinmin, ba nga Seisen opu Gos ek ka ei topu eipi kindnim. Eim yi piinim, wumb Gos kin pii gii nengin kin Gos sipi orung simba ni piipi enim. \v 13 Pe kuni wiis emb kombur pupu, mei ku mułum konu ełe mani pum, ba dumbuł mer mei ełe mandring punałim mon. Pułe yi mił wumb Gos ek piik sik, noman ełe kindik ka mołułmun. En enim pii gii dinga ninarik mułangin kin, epi embin tui endi tonu ołum ei, wumb en enim dinga mulałmin kin, bok tołmun. \v 14 Pe kuni mong kombur pupu, kan gał mułum konu puł ełe mani pum ei wumb Gos ek ka piik, nga kongun erik, ba mei ełe epi kanim kanim noman peng, kom ku ni epi ka wii ka ka piik, yi er mułangin kin Gos ek ei piinarik, to mani kindinmin. Yi erangin kin, en enim kongun ei tonu opu mong tunenim mon, ba mani pupu koltum. \v 15 Ba kuni wiis mong kombur, pupu mei ka ełe mani pum ei yi mił; wumb Gos ek piik, ambił gii nik mulnjung. Molk kin, en enim noman dinga peng, kongun kunum kunum yi erik mulnjung ei, kuni wiis mong pei tum mił yi er mulnjung. \s1 Dup Alam Ek Ekin Endi \r (Mak 4:21-25) \p \v 16 Wumb endi dup alam kałpi, ming ełe mani kind pendmba min? Dup alam kałip peł mandring pendmba, ei kapłi tiłang erip tor omba min? Ei mon! Dup alam kalk tonu peł ełe sengin kin, wumb kanik nirik puk anda ok yi erngii. \v 17 Epi pei nim kinan koi er sałim ei, ekii se kenjii wumb nii oł pei koi er pendmba ei ekii se, wumb eim pii poł tungii. \p \v 18 Enim kan kun er molk, ek ka piik erngii. Wu endi eim noman dinga peng, eim piipi kun er mołpu pii gii nipi mułmba, wu ei Gos nga eim dinga ngumba. Nga wu endi eim noman ka ni oł kun ka ombu piipi kun enarpi mułmba wu ei, Gos wu ei noman ka ni oł kun aninga pimba ei Gos sipi orung sipi si kindmba. \p \v 19 Kunum ełe Jiisas nge mam ni angim noł ok, ba wumb konu ełe piki topu peng kin, wumb ei mulk konu tuk ongii konu endi sineririm. \v 20 Wumb kombur molk yi nik, “Jiisas nim nge wumb, manim ni angnim noł ok, nim kenmin nik anda mołmun,” pa nik. \v 21 Ba Jiisas ek nipi orung kindpi yi nirim, “Wumb Gos ek ka ei piik, ekii singii wumb ei, na nge engnan noł ni, minan noł mułngii,” nirim. \s1 Jiisas Ek Neng Konu Pop Owundu Tum Ei Poru Nim \r (Masyu 8:23-27, Mak 4:35-41) \p \v 22 Kunum ełe Jiisas kin eim ekii siłmin wumb, noł kanu endi ełe puk. Pe Jiisas ek yi nirim, “Sinim noł gop mołum konu ełe orundung pamin!” nirim. Neng, noł tuk ełe puk. \v 23 Pe noł kanu sikir pang kin, Jiisas eim or pirim. Konu pop owundu endi noł gop ełe pop owundu endi turum. Topu, noł mer kanu ełe tuk pang, wumb kułngii kunum mandi eririm. \v 24 Pe wumb en enim puku sik andik Jiisas or pirim konu ełe to konj kindik yi nik, “Owundu! Owundu! Sinim kułmun pałim,” pa nik. Pe Jiisas eim angpi konu pop owundu ei kin, noł topu tonu omba eririm ei ek dinga nipi ngurum. Ngang kin, konu pop kin noł owundu tumba eririm ei wii sirim. Noł ołup enerim, wii pim. \v 25 Pe Jiisas eim ek nipi, eim ekii siłmin wumb ngum, “Enim pii gii ei konu jiłi pum?” Yi neng kin eim ekii siłmin wumb en enim mund mong tok noman embin tang mołmun. Molk kin, yi nik, “Wu ei nii? Eim ek nipi konu pop kin noł ei ek neng, eim ek ei piinmbił!” \s1 Wu Wulu Endi Ei Gui Kis Pim, Jiisas Tor Kindim \r (Masyu 8:28-34, Mak 5:1-20) \p \v 26 Ekii se Gerasiin konu ełe tor punjung. Galilii konu noł gop ełe orundung sipim konu ei, orung sim. \v 27 Jiisas eim noł kanu si kindpi tor pum. Pang kin, konu ełe wu endi eim mułum konu ełe tor om. Wu ei gui kis kombur eim kin mułum. Wu ei kumb ok eim alap pandi topu tilałim mon! Eim ngii endi pinałiłim mon ku. Eim pupu wumb guimeng ełe pu pałiłim. \v 28 Wu ei Jiisas kanpi, eim ek dinga nipi wii tum. Topu kin, Jiisas simb ełe mani pupu pim. Pepi ek nipi, wii dinga topu yi nim, “Jiisas, nim Gos Owundu mendpił kingam. Sinim kongun ende enałmin mon. Nim na kin nimbił oł enjii on? Na nim kin prei ermbii, ei nim na ngenj kumbii ngunenjii mon!” pa nim. \v 29 Gui kis ei ek yi nim. Nimbił erang Jiisas eim ek dinga nipi wu ei kin si kind kin tor punjii nim. Eim ek nim mił erim. Kunum kunum gui kis ei, wu ei kin mołułum. Pe wumb wu ei ambił gii nik, kan tok angił ełe, kan tok er pendiłmin ei, wu eim to kiłip tołum. Pe gui kis ei yi erpi mił wu ei si mengpi wumb mulałmin konu ełe si pang, eim mołum. \v 30 Jiisas wu ei gui kis mułum wu, ni ek nga ngopu kii sim, “Nim embe nii?” Pe eim yi nim, “Na embe, ‘opu ond wumb,’” nimbił erang, gui kis pei eim kin pei mołułmun. \v 31 Pe gui kis ombu wii dinga tok yi ninjing, “Jiisas nim sin konu kis ełe kindnenjii!” \p \v 32 Kung tiłap pei konu komung endi ełe mandi kuni nok er mołmun. Yi nik kin, gui kis ombu Jiisas kin wii tok ek dinga ninjing, “Nim kapłi sin kung ombu kin pei! Neng kin, bin,” ninjing. Pe Jiisas wak tang, punjung. \v 33 Gui kis ombu wu ei si kindik, kung mulnjung konu ełe tuk punjung. Pe kung ombu andłam dinga sikirik puk konu kis endi ełe punjung. Punjung, konu ei noł gop ełe tuk puk noł nok kulnjung. \v 34 Kung es tok mulnjung wumb ei, oł ei kanik tungu erik punjung. Puk kin, konu kembis ni konu owundu sim konu wumb kanik ninjing. \v 35 Pe wumb pei puk, erim oł ei kenmin ni punjung. Puk kin, kenjing ni Jiisas kin wu gui kis mułum wu ei kin, mulnjunguł ei kenjing. Wu ei gui kis pei eim si kind pangin, eim alap tałpi mułum kenjing. Pe eim noman ka peng, eim Jiisas mułum konu ełe simb ełe mani mułum. Wumb pei onjung wumb ei kanik mund mong enjing. \v 36 Kung es tołmun wumb ei ok kanik puk, wumb ei Jiisas wu ei kin erim oł ei ek poł tok er mulnjung. Ok eim gui kis eim kin mułang, Jiisas opu gui kis topu tor kindang, wu ei er ka erim. \v 37 Gerasiin konu ełe wumb pei onjung. Wumb ei ek nik Jiisas ngunjung, “Nim, sin konu ełe si kindkin pui!” pa ninjing. Wumb en enim mund mong erik ninjing. Nga Jiisas eim noł kanu endi ełe tonu pupu, orung bii ni pum. \v 38-39 Gui kis wu ei si kind punjung wu ei eim prei erpi yi nim, “Jiisas, na nim kin tep to bii,” pa nim. Ba Jiisas wu ei, “Orung pui!” nipi yi nim. “Ni ninim ngii konu ełe orung pukun, Gos owundu nim kin nimbił oł erim, ei nikin wumb ngunjii,” pa nim. Yi neng kin, wu ni orung pupu wumb konu owundu ełe pupu Jiisas eim kin nimbił oł erim ei nipi wumb pei nipi ngum. \s1 Jiisas Wu Num Ei Ambiłam Er Ka Erpi Nga Amb Eim Kon Embiłim Ei Er Ka Erim. \r (Masyu 9:18-26, Mak 5:21-43) \p \v 40 Pe Jiisas noł gop nga orung wang kin, wumb pei ka piinjing. Nimbił erang wumb Jiisas orung omba ni piik kui er mulnjung. \v 41 Pe wu endi om wu ei embe Jairas. Wu ei eim wu num endi, eim Jura wumb men ngii tep erpi mołułum. Wu ei Jiisas simb ełe mandi mani pupu, prei erpi ek dinga nim. “Nim na ngii konu ełe onjii!” pa nim. \v 42 Wu ei eim ambiłam endeim mendpił multum ambił ei kung ngii engki nga tał multum. Multum, ambił ei kułmba mandi erim. \p Pe Jiisas Jairas ngii konu ełe bii nipi andłam ełe pang kin, wumb pei eim pum konu ełe ambił gii nik punjung. \v 43 Pe amb endi mułum amb ei eim kung ngii engki nga tał, ei pei eim miyem o tor minj pupu mułum. Pe wumb endi eim miyem o tor pum, ei er ka erngii wumb endi mulenjing mon. \v 44 Pe amb ei Jiisas mułum konu ełe mandi om. Opu, eim Jiisas kon takis ełe minjin tamb kin, “Nam nge miyem tor pum ei kep ermba,” ni piim. Pe opu yi erang kin, sikir miyem tor pum ni kep erpi nga tor onerim mon, ka mułum. \v 45 Pe Jiisas ek yi nim, “Wumb nii na kon takis ei minjin tonum?” Pe wumb pei molk, “Na mon! Na mon!” pa ninjing. Piisa ek yi nim, “Owundu, wumb tiłap pei nim kin mołun konu ełe angik mołmun. Ei sin er kan poł tumun mił nenj?” \v 46 Ba Jiisas ek yi nim, “Wumb endi na minjin tang piinj. Piyamb kin, na dinga kombur tor pang piinj,” pa nim. \v 47 Nga amb erim amb ei koi ermba mił pinerim, Jiisas eim piim. Yi peng kin, amb ni opu, Jiisas mułum konu ełe mani mei ełe kan mani kanpi mułum. Mułang kin, wumb pei kumb ełe eim Jiisas kon takis minjin tang ek ei pułe nipi wumb pei mulnjung konu ni tor kindim. Kindpi yi nim, “Na oł ei eramb kin na ening ei sikir poru ninim,” pa nim. \v 48 Pe Jiisas ek nipi amb ei ngum, “Nim pii gii je ninim er ka enim, nim orung pukun, ninim noman emin ka seng punjii!” pa nim. \p \v 49 Pe eim ek nipi mułang kin, wu endi om. Om wu ei Jairas wu num Jura men ngii tep ełim wu num ei ngii konu ełe wu ei mułpu om. Opu, yi nim, “Wu num! Nim ek mon wu owundu ei kongun dinga ngunenjii! Nim ambiłanim ok kułum,” pa nim. \v 50 Ba Jiisas ek ei piipi, ek dinga nipi orung kindim, “Nim mund mong tunenjii! Nim pii gii nen, ninim ambiłanim ei konj mułmba,” pa nim. \v 51 Pe Jiisas wu ei ngii konu ełe pum. Wumb punjung ei kan wiik tang nirik onerngii, mon nim. Jiisas kin Piisa ni Jon, Jeims ni eim arim mam tał mendpił nirik punjung. Wumb ei mendpił eim kin nirik punjung. \v 52 Wumb pei en enim ambił ei nge nik ke dinga nik mulnjung. Jiisas opu ek nipi wumb ngopu yi nim, “Ambił, ei mendpił kulerim mon, ba eim or mił pałim,” pa nim. \v 53 Pe eim ek nim ei wumb kanik tokuł enjing. Nimbił erang, ambił eim kułum poru nim, wumb ei kanik tokuł enjing. \v 54 Ba Jiisas ambił ei angił ambiłpi, ek dinga nipi ngum, “Ambił kembis, nim engii!” a nim. \v 55 Pe ambił ei noman konj opu eim kin tuk wang, eim sikir engim. Engang kin, Jiisas yi nim, “Enim kuni endi ambił kembis ei ngei!” pa nim. \v 56 Pe ambił kembis ei arim mam tał puku sinjngił. Ba Jiisas ek dinga nipi wumb tał ngum, “Ełip wumb kankił na oł endi ei, kankił ninerngił mon!” pa nim. \c 9 \s1 Jiisas Eim Ek Se Andiłmin Wu Engki Nga Tał Eim Kongun Kindang Puk. \r (Masyu 10:5-15, Mak 6:7-13) \p \v 1 Pe Jiisas eim nge er se endiłim wu engki nga tał wii tum. Wangin kin, eim noman dinga wu ombu ngopu kindang puk kin wumb gui kis to kindik, ening pimba wumb ei er ka erik, erngii pa nipi, eim nge noman dinga ngopu kindim. \v 2 Wu ombu kindang, puk wumb kanik Gos ek ka nik wumb ngok, nga Gos sinim tep er mołum ek ei nik, wumb ening pimba ei nengin wii mułngii pa nip kindang punjung. \v 3 Pe eim ek nipi wu ombu ngum, “Enim andłam turii pungii pendik, siłmin epi ei sinerngii. Pe dolu ni, kon kembis ni kom ku ni, kuni bres ni, epi endi sipnerngii. Konduk tał er sipnerngii mon!” pa nim. \v 4 “Enim puk konu endi tuk puk, ngii endi mułngii ngii ełe minj mułngii. Molk kin, ek nik wumb ngok er molk poru nik. Nga ekii se enim ngii konu ełe pinjing konu ei si kindik pungii. \v 5 Pe nga enim konu eipi pangin wumb enim ngii konu ełe sipnarik enjing kin, enim konu ełe si kindik pungii. Puk kin, mer simb ełe mei kułman mułmba ei tami to kindik pungii. Yi erik pangin kin, wumb en enim enjing oł ei piingii,” pa nim. \v 6 Yi neng kin, wu ombu puk konu pei andik punjung. Puk kin, Gos ek ka ei nik wumb ngok, wumb ening pepi erim, ei er ka erik punjung. \p \v 7 King Eros eim mołpu Jiisas nge ek ombu pei piipi, eim noman embin to piim. Nimbił erang wumb kombur molk, “Jon wumb noł pendiłim wu mer tukpu ełe tonu onum,” ninjing. \v 8 Pe wumb kombur yi ninjing, “Ok ek ni tor kindiłim wu endi Elainja tonu onum,” ninjing. Nga kombur, yi ninjing, “Ok Gos oł ekii se ermba oł ei piik niłmin wu ni nga endi onum,” pa ninjing. \v 9 Wumb yi nengin kin King Eros yi nim, “Na Jon peng ei kołmung enj, ba ek ei er piik ninmin mił nenj nipi opu kin, ‘Jiisas kenmbii,’” ni piim. \s1 Jiisas Wumb 5,000 Pei Kuni Ngum \r (Masyu 14:13-21, Mak 6:30-44, Jon 6:1-14) \p \v 10 Jiisas nge ek se andiłmin wu orung ok, en enim erik oł ombu Jiisas kanik ek poł to nguk. Pe Jiisas wu eipi ombu si kindpi, en enim mendpił Beseira konu owundu ełe punjung. \v 11 Ekii se wumb eim ek ei piik, eim pum konu ełe ekii se punjung. Eim pum konu pangin kin, eim ka piim. Piipi, eim Gos sinim tep er mołum, ek ei nipi ngum. Ngopu, wumb ening pim wumb, ei er ka erim. \p \v 12 Ekii se pou neng, eim nge er se andiłmin wu engki nga tał, orung ok yi ninjing, “Nim wumb ombu kindan, en enim konu orung pungii. Puk kuni simba, kan sik nungii,” pa ninjing. “Ya konu ełe sinim mołmun, konu ei kuni sinałim mon. Nga wumb konu ełe mulałmin.” \v 13 Ba Jiisas ek yi nim, “Enim kuni endi wumb ei ngungii. Kuni endi sałim min?” Pe eim nge er se andiłim wumb ombu yi ninjing, “Sin kuni endi sinałim. Ba bres angił orung kin omu tał, ei mendpił sałim,” pa ninjing. “Pe sin pei kapłi pupun, wumb pei ombu nge kuni pei top ermin min?” \v 14 Wumb pei mulnjung wu ei 5,000 yi pei mulnjung. Jiisas eim nge er se andiłim wumb kanpi nim, “Enim wumb kułou konu eipi eipi wumb 50 mił to mundei!” pa neng yi enjing. \v 15 Jiisas nge er se andiłim wu ombu, eim nim mił yi enjing. Erangin kin, wumb pei mani mulnjung. \v 16 Jiisas eim bres angił orung ei sipi, omu tał ei sipi, ei epin konu ełe kanip, Gos kin prei erim. Erpi, bres engin topu, eim er se andiłim wu ombu ngum. Nga eim er se endim wumb sik, kuni mok tok wumb pei mulnjung wumb ei ngunjung. \v 17 Pe kuni ngunjung kuni ei, wumb pei nunjung. Pinang pang kin, kuni orung pei mułum ei sik gerenj kon engki nga tał to piki tunjung. \p \v 18 Kunum endi, Jiisas eim mendpił prei er mułum. Pe eim nge er se andiłim wumb ei eim kin ouni mulnjung. Mułangin kin, Jiisas ek nipi, wu ombu kii sim. “Wumb na nii, pa ninmin?” \v 19 Wu ombu ek ni orung kindik yi ninjing, “Wumb kombur, nim Jon wumb noł pendiłim wu pa ninmin. Nga wumb kombur, nim wu Elainja pa ninmin. Nga wumb kombur yi ninmin, ‘Gos oł ekii se ermba ei, piipi niłim wu ok kultum, nga konj tonu onum, ninmin,’” pa ninjing. \v 20 Pe Jiisas ek nipi, eim er se andiłim wu ombu ngopu yi nim, “Enim na nii pa ninmin?” Piisa ek nipi orung kindpi yi nim, “Nim Gos kindim wu Krais, mendpił mołun,” pa nim. \s1 Jiisas Eim Kołpu Nga Ngenj Kumbii Sipi Ermba Nge Nim \r (Masyu 16:20-28, Mak 8:30–9:1) \p \v 21 Pe Jiisas ek dinga nipi eim nge er se andiłim wu ombu ngum, “Enim wumb endeim, endeim kanik, ek ei ni tor kindnerngii, mon!” nipi ngum. \v 22 Pe eim ek yi nim, “Na Wu Kingam ei, ngenj kumbii kułmbii,” pa nim. Kułmał kałiłmin wumb owundu ni, lo ek połmun wumb pei, na kin buł ngungii. Ngok kin, na to kundngii. Kundangin kin, na mei konu ełe kunum tekliki pimbii. Pep, nga angip tonu ombii,” pa nim. \p \v 23 Jiisas ek nipi, eim nge er se andiłim wumb ngum, “Pe wu endi na kin ekii simbii ni piimba wu, ei eim noman ełe oł kanim kanim ermbii nipi piimba noman ei to mani kindpi, kunum kunum eim ngenj kumbii sipi, kongun dinga erpi, endmba ei yi mił eim ond peri ei kan sipi andpi, na ekii simba,” pa nim. \v 24 “Wu endi eim noman ełe er endmba wu ei, eim noman konj am ba. Pe wu endi na nge noman piipi, eim noman ełe to kundmba ni erim, ei eim noman konj punermba; ba eim kunum kunum konj mułmba. \v 25 Pe wu endi eim, kongun owundu erpi, eim mei epi pei simba wu, ei eim noman konj am ba. Pang kin, mei ełe epi, ei opu, eim paki tumba mił nenj? Ei kapłi enanim. \v 26 Pe wu endi na ek ni tor kindnermba; eim na kin buł ngang piipi, yi ermba wu ei, na Gos kindang na mani op wu kingam moł; na wu ei kin buł ngop piimbii ku. Wu kingam eim nge tiłang owundu kin, eim nge arim Gos kin, Gos nge enjel ka wii ouni ongii kunum ei, eim kin yi ku erngii. \v 27 Na ek keimi nip enim ngond, ‘Wu kombur ya ełe angiłmin wu ombu, ei kulerngii. Nga molk kin, Gos sinim tep er mołum ei nge noman dinga ei keningii.’” \s1 Jiisas Nge Ngenj Ei Kanim Eipi Mił Pim \r (Masyu 17:1-8, Mak 9:2-8) \p \v 28 Jiisas ek ei nipi, mułang kunum angił orung nga tekliki poru neng, eim Piisa, Jon ni Jeims sipi, eim prei ermba nge, komung endi ełe tonu punjung. \v 29 Eim prei er mułang kin, eim kumb ningił ei eipi mił kułum. Eim konduk ni kupu kuru mendpił mił tiłang erim. \v 30 Pe wu tał eim kin tor okuł, ek tang mulnjung. Sin ok kupenjpin noł wu tał ei Moses kin Elainja teł kin ek tengnjing. \v 31 Wu tał tiłang owundu erim konu tor okuł, Jiisas Jerusalem konu oł endi ermba ei nikił, nga Jiisas mei ełe si kindpi ba, ei nikił enjngił. \v 32 Pe Piisa kin eim angim tał, ningił se andpi erang kin, mani pu pingii pim. Ba yi er mułangin kin, Jiisas nge tiłang owundu ni wu tał tiłang owundu mulnjung konu ełe erim. \v 33 Wu tał Jiisas mondkuł si kindkił punguł enjngił. Pe Piisa ek dinga nipi yi nim, “Wu Owundu, sinim ya mołmun ei ka; sin ngii wii tekliki ełe tekmin. Ngii endi nim nge, endi Elainja nge, endi Moses nge,” pa nim. Ba Piisa eim ek ei pii poł tunarpi nim. \v 34 Pe ek ei nipi mułang kin, konu kupu endi opu, wu kei kin pełi erim. Erang kin, kon kupu ei en enim pandi tang kin, mund mong enjing. \v 35 Konu kupu pełi erim, konu tuk ełe, ek endi tor om. Ek yi nim, “Ei na kangi, na eim noman ngop moł. Enim eim nimba ek, ei piingii,” pa nim. \v 36 Ek tor om, ei poru neng kin, kenjing ni Jiisas eim, endeim mendpił mułum. Mułang kin, en enim ek tinenjing. Ekii se kunum ei wu kei epi endi kaninmin pa nik, yi ninenjing mon. \s1 Kangi Endi Gui Kis Mułum Ei Er Ka Erim \r (Masyu 17:14-18, Mak 9:14-27) \p \v 37 Kupiiring komung ei si kindik, mani punjung. Puk, kenjing ni wumb tiłap owundu endi andłam ełe ok Jiisas kan sinjing. \v 38 Wumb onjung konu, tuk ełe wu endi om, wu ei wii dinga topu yi nim, “Owundu! Na nim kin prei end, nim na kangił ei kenjii. Na kangił endeim mendpił mołum. \v 39 Gui kis endi, eim ambił gii nipi, sikir wii topu yi ełim. Pe gui kis ei, oł kis eim kin ełim. Erang kin, jipambił kuru endi eim gupu ełe tor ołum. Pe gui kis ei ngenj tuk, er kis mondpu, eim tor punałim,” pa nim. \v 40 “Pe nam nim nge, er se andiłim wu ombu kanip nemb, to tor kindngii, nemb puk; ba nim nge er se andiłim wumb ei enjing kapłi enerim mon! \v 41 Jiisas ek dinga nipi, orung kindpi yi nim, “Enim wu amb pei kunum ełe, enim pii gii dinga ninanmin. En enim noman ełe kun pinałim. Kunum nimberii na enim kin mołup oł embin tui ei nge, er kun er mułmbii? Nim kangił ei ya tu wa!” \v 42 Pe eim kangił ei andpi wang kin, gui kis ni ełim oł ei erang, kangi ei olkup topu kindang, am pupu bok kis topu pim. Ba Jiisas eim gui kis ei ek dinga ngopu kindpi, kangił ei er ka erpi, arim mułum konu ngo orung kindim. \v 43 Wumb pei molk kenjing ni, Gos nge noman dinga ełe oł ei erang, wumb puku sik enjing. Nga epi pei erim ełe nge, enim embin to piinjing. \p Pe Jiisas eim er se andiłim wumb kanpi, ek dinga nipi ngum. \v 44 “Enim kom ka sek, molk ek ei piingii. Kunum kinan mon; pe nga wu Gos kindang mani opu wu kingam ei, wu kombur sipik, wumb pei angił ełe ngungii.” \v 45 Ba eim er se andiłim wumb, en enim ek nim ek ei, pułe pii poł tunenjing. Tunarik kin, nga ek ei pułe koi er pim. En enim mund mong tok Jiisas kin ek ei kii se piimin, min mon ni piik mulnjung. \s1 Nii Owundu? \r (Masyu 18:1-5, Mak 9:33-37) \p \v 46 Jiisas nge er se andiłim wu ombu, en enim ek mił enjing. Erik, yi ninjing, “Sinim mołmun, tuk ełe wu nii owundu mułmba?” \v 47 Pe Jiisas eim yi piim, en enim noman tukrung yi pałim, ni kenim. Kanpi, eim kangił kembis endi tu wum. Kangi ei eim kin tep to engim. \v 48 Jiisas eim ek nipi yi nim, “Wumb endi kangił ei kanpi nam kangił ni piipi paki tumba, ei yi mił eim na paki tum ku. Pe wu endi na paki tumba, ei Gos Owundu na kindrim wu ei paki tumba ku. Kangił kembis tuk mołum ei mił wumb endi yi erpi kangił kembis noman pałim mił, yi peng na kongun yi erpi mułmba ei wu owundu mendpił.” \p \v 49 Pe Jon ek ni orung kindpi yi nim, “Owundu, sin kenjpin wu endi nim nge embe ełe nipi gui kis piim wu ei to tor kindrim. Ba eim sinim andinmin konu ełe ekii se onanim. Sin yi nipin kin mon ninjpin.” \v 50 Ba Jiisas ek nipi eim ngum, “Enim mon nik yi enerngii mon! Wu endi enim kin ek ka nipi ermba, ei enim opu orung wu mon!” \p \v 51 Gos eim Jiisas sipi, ei tonu nga orung simba, kunum ei mandi erim. Yi erang kin, Jiisas noman dinga kindpi Jerusalem konu ełe ba erim. \v 52 Jiisas eim ba pendpi, wu kombur ok puk, wumb kanik ningii nge, nipi kindim. Pe wu ombu ok puk, Sameriya konu ełe ok tuk puk, eim omba nge er kun er mulnjung. \v 53 Ba wumb konu ełe wumb, en enim ngii konu Jiisas sipngii kis erang piinjing. Nimbił erang, wumb en enim yi mił piinjing; Jiisas Jerusalem konu ełe ba onum ni piinjing. \v 54 Pe Jiisas nge, er se andiłim wu tał, Jon kin Jeims teł Sameriya konu ełe wumb oł ei kankił orung onmbuł, ek nikił Jiisas ngunjnguł. “Owundu! Nim er piin mił nenj? Sin ei epin konu ełe dup opu wumb ombu nangłi nimin min?” \v 55 Ba Jiisas kan ak topu, wu tał kanpi ek ngum. \v 56 Ek ngang kin, nga konu eipi endi punjung. \s1 Wumb Endi Jiisas Kin Ekii Singii \r (Masyu 8:19-22) \p \v 57 Andłam ełe andik puk, pangin kin, wu endi tor opu ek yi nirim, “Nim pe punjii on konu ei na bii. Nim konu eipi endi punjii konu ei, na bii ku.” \v 58 Jiisas ek nipi wu ei ngum, “Owu simbii ei mei tukpu ełe or pałiłmin. Nga kei ei ngii sałim. Ba mei mani opu wu kingam ei, peng sipi or pimba konu ełe sinałim,” pa nim. “Pe nim na kin kii yi sikin ekii simbii nin, ei ninim pii poł ton min?” \v 59 Pe wu endi eipi kanpi, ek dinga nipi ngum, “Nim na ond konu ełe ekii se wa!” nim. Wu ei ek yi nim, “Nim na kapłi pup arnan kułum ei, tukpu top pendip ombii min?” \v 60 Pe Jiisas ek nipi wu ei ngum, “Wumb na noman konj sinanim ei wumb kułii mił mołmun ei kapłi wu ei tukpu tungii; ba nim pukun wumb kankin, Gos sinim tep erpi, mołum mił ei ninjii,” pa nim. \v 61 Wu endi opu yi nim, “Owundu! Na kapłi, ok pup nam nge wumb tiłap ei, angił sip pendip kin, na nim kin ekii sip ombii min?” \v 62 Pe Jiisas ek yi nim, “Wu endi eim andłam kun bii ni pupu, nga kan orung kindpi, nga na noman pałim mił er nimba wu ei Gos sinim tep er mołum kongun pałim ei kapłi enermba mon!” \c 10 \s1 Jiisas Wu Engki Angił Orung Nga Tał Gos Kongun Ełe Kindim \p \v 1 Ekii se Owundu eim wu nga engki angił orung nga tał to tonu kind mondpu, eim wu tał tał ni kindang punjung. Ei ekii se eim omba konu ełe ok ni kindang punjung. Eim wu ombu puk konu owundu ni, konu wii ni pei nipi kindim. Ekii se eim konu ombu pei andpi ba nge piipi nim. \v 2 Kindpi yi nim, “Kuni pei poł top mołum, ba kongun wu pei mulałmin. Yi piik kin, enim kuni arim ei kin prei kunum kunum er mułangin kin, kuni arim eim kongun wu pei kindang kuni kułou tungii nge pungii,” pa nirim. \v 3 “Piinmin! Enim pei! Na enim kung siipsiip wał mił tuk owu simbii mulnjung konu ełe kindind. \v 4 Enim ku kon min simb su min kon erik se mołmun ei mendpił sipngii. Enim epi eipi endi sipnerngii. Andłam ełe puk wumb kin ‘Wei!’ a ningii; ba enim ek kinan tangk yi erik mulerngii mon!” pa nim. \v 5 “Pe enim puk, wumb ngii endi ełe, nirik punjung kin, ok enim ek yi ningii. ‘Enim ngii ełe wumb noman emin seng mułngii!’ ek yi ok ningii,” pa nim. \v 6 Pe wu endi eim noman emin peng, ngii ełe mułum kin, eim ek noman emin ningii ek ei wu ełe kin ba, min wumb endi noman yi pim endi mulenjing kin, enim noman emin ningii ek ei; nga en enim kin orung wang kin, ‘Enim kin noman ka pimba; ba wumb ei kin noman ka piinenmba, mon!’ \v 7 Pe en enim konu endi tuk puk kongun erangin kin, nga wumb endi enim ngii konu ełe sipik kuni mok to nungii kuni ei minj. Nga ngii endi puk, endi puk enerngii mon. \v 8 Nga enim ngii ełe minj molk, kuni ni, noł ni, nipi epi endi ngungii ei nungii minj. Nimbił erang kongun enmin wumb ei ku kapłi siłmin enim ngii ełe puk yi enerngii mon! \v 9 Wumb kombur ening tang, piingii ei er ka erei! Erik yi ningii, ‘Gos sinim kin tep erpi mołum, kunum ei ya mandi onum,’ pa ningii. \v 10 Pe enim konu owundu, endi tuk pangin kin, wumb enim sik ngii konu ełe sipnarik, ninjing kin, enim puk andłam wer konu owundu ełe angk, molk, ek yi ningii. \v 11 ‘Enim nge kułman, sin simb ełe mułum, ba nga en enim kin orung kindinmin. Ba enim piik kun erngii, Gos sinim tep er mołum, omba kunum mandi enim.’ \v 12 Na enim kanip nind; kunum poru nimba kunum ei, Sorom konu ełe oł embin tui tonu orum ya konu ełe tonu onermba. Ba konu ełe oł embin tui owundu mendpił tonu omba. \s1 Konu Owundu Kombur Wumb Noman Ak Tunanmin Ei Kaimb \r (Masyu 11:20-24) \p \v 13 Enim Korasin ni Beseira konu ełe wumb piik kun er mułngii. Pe na jep oł yi enim kin enj oł ei Sairon konu ełe kin Taiya konu ełe ok yi ełamb kin, wumb ombu molk, kon mił epi geltii kend munduk, dup sik ełe molk sik, pakik andan tok, en enim oł kis buł ngok, noman to ak tunjung ni wumb, keningii nik yi ełmin. \v 14 Gos wumb mok tumba kunum mandi ermba ei, Taiya kin Sairon konu ełe oł embin tui, tonu orum ei kembis. Ba akip oł embin tui, enim kin tonu omba ei, owundu tonu omba. Nimbił erang, enim noman ak tunenjing. \v 15 Pe enim Kapaniyam konu ełe wumb ei, epin konu ełe ambilk tonu pungii erngii ei mon! Ba enim dup konu ełe mani pungii.” \p \v 16 Pe Jiisas ek yi nipi, eim nge er se andiłim wumb ngum, “Wu endi enim ningii ek ei piipi nim kin, ei na ek piimba. Wu endi enim kin, buł ngopu nim kin, ei na kin buł ngonum ku. Pe wu endi na ek piinarpi; buł ngopu mułmba ei, Owundu na kindang onj ei, eim kin buł ngumba ku,” pa nim. \p \v 17 Ekii se wu engki angił orung nga tał, 70 pei orung ok, ka piinjing. Jiisas kanik yi ninjing, “Owundu! Nim embe ełe nemin, gui kis ni ombu, sin ek piik, ekii sik tor punjung,” pa ninjing. \v 18 Pe Jiisas Seisen eim dinga poru nipi yi nim, “Na mołup kenj ni, Seisen ei epin konu ełe kupu kuru mił, boi ni mani om. Opu, gur gałi owundu nipi kumb kinang erim. \v 19 Enim piyei! Na enim dinga ngunj. Ngamb kin, enim ka wembii ni epi, enim kin tumbii ni ermba, ei eim piik kanik, enim opu orung wumb ongii ei, enim to mani kindngii. Enim pungii konu ełe epi endi, enim to mani kindnermba mon! \v 20 Ba enim ka piik yi ninerngii, ‘Gui kis enim sin ek ekii sik, tor punmun.’ pa ninerngii mon! Enim Gos kin ka piingii, Gos enim ei epin konu ełe enim embe poł pendim pałim. Nimbił erang enim Gos kingam noł mołmun.” \s1 Jiisas Eim Ka Piipi Arim Gos Ngum \r (Masyu 11:25-27, 13:16-17) \p \v 21 Kunum ełe Gos Gui Ka je, Jiisas kin ka piipi ngang kin, Jiisas ka piipi, ek yi nirim, “Gos Owundu! Nim tonu epin ni mani mei ełe owundu mołun. Ei na nim kin ka piind. Nim wumb noman ka pepi, peng pim wumb ei kin, oł ka dinga ei en enim kin koi erkin pendin, ba nga kangił kembis mił noman yi peng mołmun ei kin, oł ei andan tokun en, ei ka ninim noman ka pim mił en. \p \v 22 Na arnan eim epi pei na angił ełe pei ngołum. Eim kingam ei wumb endi pii poł tunałmin mon! Arim, eim mendpił, kingam pii poł tołum. Nga arim wumb endi pii poł tunałmin. Kingam mendpił arim piiłim. Pe kingam mendpił eim noman ełe Ernjing wumb andan tumba, wumb ei Ernjing piingii.” \p \v 23 Jiisas nge er se andiłim wumb mendpił eim kin mulnjung. Molk kin, eim kan ak topu ek nim, “Enim piik kanik enmin oł ei, wumb kombur yi kenjing kin, wumb ei ka piyangin. \v 24 Na enim kanip nind, kumb ok Gos nge oł ekii se ermba oł ei piik niłmin wumb kin, wu King ni, wumb ei ok, enim pe kaninmin oł ei nge kenmin nik mulk. Ba en enim kinerik mon. Enim pe piinmin ek ei piimin ni mulk, ba en enim piinerik.” \s1 Sameriya Wu Endi Eim Wumb Kaimb Sim Ek Poł \p \v 25 Pe wu endi lo ek piipi ełim wu, ei eim yi piim. Nam ek nemb Jiisas nimba mił ei kenmbii nip nirim. “Ek andan wu! Na nimbił oł erip, noman konj sip kunum kunum ka mułmbii?” \v 26 Pe Jiisas ek nipi yi nim, “Gos lo ełe nipe ek pałim? Nim er gerin mił nenj?” \v 27 Pe eim ek dinga nipi orung kindpi yi nim, “Owundu, ei Gos nim nge, nim eim kin noman ka ngunjii ei, ninim noman nge ninim noman tuk, ninim dinga pei eim kin ngunjii. Pe ninim kapłi wumb nii endi ninim piikin, nanim wumb nii ni piimbii ei nanim wumb ende mił na kin mandi pep mołum; yi mił ninim noman kultun mił yi kulkun wumb ei ngunjii.” \v 28 Pe Jiisas ek nipi ngopu yi nim, “Nim ek kun nin, ninim nin mił yi enjii! Erkin nim noman konj kunum kunum ka sikin mulnjii.” \p \v 29 Ba lo ek piiłim wu ei, eim embe ambił ka ermbii ni piim. Piipi kin, nga Jiisas kii sim. Sipi yi nim, “Na wumb nii ni piimbii ei nanim wumb endi mił na kin mandi mołum?” \v 30 Pe Jiisas ek yi mił nipi orung kindim, “Jura wu endi Jerusalem konu ełe si kindpi, wuł mani Jeriko konu ełe pum ni, wumb waning ełmin wumb kombur, eim andłam ełe kan sinjing. Wu waning ełmin wu ombu ok, eim epi pei sik, eim kepii tok erik pendik, en enim pangin kin, wu pupu kułmba peng pim. \v 31 Pe kunum ełe kułmał kałiłim wu endi, eim andłam ełe wuł mani pum. Pupu, andłam ełe pum ni wu pim ei kan si kindpi pum. \v 32 Yi ku, pe nga Liiwai kułmał kałiłmin paki tołum wu endi andłam ełe tor opu pum. Pupu kin, wu ei kanpi si kindpi, opu orung andłam ełe pupu pum ku. \v 33 Ba Sameriya konu ełe wu endi andłam ełe opu, pupu mer wu ei pim konu ełe tor pum. Eim wu ei kanpi, eim mund mong ełe kaimb kis piim. \v 34 Pe wu ni eim mandi pupu, kepii mundum konu ei kanpi, kopung kindpi, noł wain kindpi yi erim. Yi erpi sipi, tonu sipi, eim nge kung dongkii ełe tonu kindim. Kindpi sipipi, sing ngii ełe pendpi, tep ka er mułum. \v 35 Pekił kupiiring, eim ku mong engki sipi, ngii sing ngii tep ełim wu ei ngopu yi nim. ‘Nim na wu ei tep ka er mułii! Pe nim epi endi ya wu ei kin ngun kin, na ya orung ombii kunum ei, na nim kum epi top orung kind ngumbii,’ pa nipi eim pum. \v 36 Pe nim er piin mił nenj? Wu tekliki andłam ełe andik onjung. Nim wumb nii piinjii ei ninim wumb endi mił nim kin mandi mułang wumb kis ei ok wu ei tunjung?” \v 37 Lo ek piiłim wu ei ek yi nim, “Eim wu ei kan kaimb piipi wu ei, paki tum.” Pe Jiisas ek nipi, wu ei ngopu yi nim, “Nim pukun oł yi ku erii!” pa nim. \s1 Jiisas Opu Amb Masa Kin Mariya Teł Kenim \p \v 38 Pe andik puk, Jiisas pupu konu endi ełe tuk pum. Amb endi mułum amb ei, embe Masa. Eim Jiisas sipi eim ngii konu ełe sipim. \v 39 Masa ni amb ei eim angim endi mułum amb ei, embe Mariya. Mariya eim Jiisas mułum konu simb ełe mandi opu mołpu Owundu ek nim mił piipi mułum. \v 40 Ba Masa eim kongun pei erpi, kuni kełim. Pe eim noman eipi eipi pum. Masa pupu, Jiisas kanpi yi nim, “Owundu, na nge engnan ei, na wak tang, na mendpił kuni er ka end. Ei nim piinan min; eim kindan opu, na paki tumba,” pa nim. \v 41 Ba Owundu ek nipi orung kindim, “Masa! Masa! Nim noman ełe epi kanim kanim piikin nin. \v 42 Ba epi endeim mendpił ka wii ei, pe Mariya epi ka ei, piipi simba enim. Ei wumb endi eim epi ka ei sinermba mon!” \c 11 \s1 Prei Erngii Oł Ei \r (Masyu 6:9-13, 7:7-11) \p \v 1 Jiisas eim konu orung endi prei er mułum. Ekii se prei er poru nipi wang, eim nge er se andiłim wu endi opu yi nim, “Owundu, nim sin prei ermin mił ei, andan to!” pa nim. “Ok Jon wumb eim se andiłim wumb prei erpi eim nge kongun wu ombu andan tum mił yi, sin prei ermin mił enjii,” pa nim. \v 2 Pe eim ek nipi ngum, “Enim prei enjing kin yi erngii. \q1 ‘Sinim Erinjpin, nim embe ełe kun ka wii mendpił tonu mułmba. Nim sin tep er mołun konu ei tor omba. \v 3 Sin nge kuni nim kunum kunum ełe sin ngo! \v 4 Nim sin oł kis enjpin ei kil ngunjii. Nimbił erang, sin yi ku, wumb oł kis sin kin erik ei, ninim noman pałim mił, sin kin yi enanmin, ei pei si kindinmin. Nim sin oł embin tui endi tonu opu, sin kin erang kin, sin oł kis ermin ei kapłi, nim sin paki to si orung sin kin, sin konu ełe mandi punenmin.’” \p \v 5 Pe eim ek yi nipi ngum, “Enim mołmun konu tuk ełe, eim wu angim endi mołum ei, eim pupu, epin tuk memb, ngii andaring pupu angim ek dinga nipi ngopu yi nim, ‘Engnan, nim bres tekliki na ngui!’ a nim. \v 6 ‘Na nge wu puł endi konu turii andpi om. Na kuni ngumbii sinerang kin; na op nind,’ pa nim. \v 7 Angim ngii nirik pim wu ei, ek dinga nipi yi nim. ‘Na angip tonu ombii pinałim; ngii ondu pałim. Na kangił kin or pałmin. Na angip, nim epi endi sip ngumbii pinałim.’ \v 8 Kapłi, ei nimbił oł ermba? Na ek nip enim ngond, ‘Eim na engnan nipi piinarpi, epi endi ngunerim, eim yi piimba; wu ei wii tek tek top mołum nipi, eim kapłi angip opu, angim epi sinerang om, ei paki top ngumba.’ \v 9 Na enim kanip nind, nim Gos kin kii sin kin nim ngumba sinjii. Enim epi endi kuruk endngii ei, kapłi keningii. Enim ngii ondu, to seki ningii ei Gos kapłi aki tumba. \v 10 Wumb Gos kin prei ełmin ei epi siłmin. Wu endi epi kurpu andłim ei, kan siłim. Pe wu endi Gos kin mandi mołpu, ngii ondu to teki teki nimba ei, Gos kapłi aki topu ngumba. \v 11 Enim mołmun konu tuk ełe, wu nii endi eim kingam opu, kii sipi, omu endi ngumbii nimba; ba eim arim ei ka wembii kis endi ngumba min? Ei mon! \v 12 Wu endi kingam ei, kei muł numbii nimba; ba eim arim ei ka ep min, epi endi ngumba ei numba min? Ei mon ku! \v 13 Pe enim wumb kis, ei en enim kingenjing epi ka ngołmun. Ei en enim piingii ku. Yi mił, enim Ernjing ei epin konu mołum ei, enim prei erik, Gos Gui Ka simin ningii ei, enim kapłi ngumba. Ngang kin, Gos sin kin oł ka pei erpi ngonum.” \s1 Jiisas Biyelsipul Kin Kongun Ouni Enim Ninjing \r (Masyu 12:22-30, Mak 3:20-27) \p \v 14 Jiisas wu endi gui kis mułang, ek tingnałim ei, to tor kindim. Gui kis ei pang kin, wu ei ek tangpi yi er mułang kin, wumb kanik, noman embin to piinjing. \v 15 Ba wumb kombur yi ninjing, “Eim gos kend owundu Biyelsipul nge ełe gui dinga kis ombu, to tor kindnim. Ei gui kis nge tep ełim wu,” pa ninjing. \v 16 Pe wumb kombur eim ermba jep oł ei, kenmin nik, oł endi ermin, ninjing. Nik yi ninjing, “Nim jep oł endi ei epin konu ełe oł endi erii!” ninjing. \v 17 Ba Jiisas wumb noman tuk ełe eim piim. Piipi kin, eim ek dinga nipi ngum, “Pe wumb mei ende wumb en enim eipi eipi puk, paltik opu ermin nik erngii. Ei en enim konu kunum kinan olt ka sinermba. En enim mei konu kis mułmba. Nga ngii endi eskił topu pupu, ngii endi ełe pimba ei ngii endi eskił topu, mani ba ku. \v 18 Seisen nge tiłap ei ok eipi eipi puk, opu ermin nik erngii ei, kapłi ka mułngii mił nenj? Enim nik na gui kis tor kindind; ei nimbił erang Biyelsipul nge dinga ełe gui kis ombu to, tor kindind, ninmin ei na nind. \v 19 Enim yi ninmin, “Na gui kis to tor kindinj ei Biyelsipul dinga ełe to tor kindinj pim kin, kapłi en enim Jura engnjing noł gui kis to tor kindinmin ei kindinmin mił nenj? Yi mił ku en enim ek ełe ni peni ełe kindpi kos er ngumba. \v 20 Gos angił ełe erang, na gui kis top kindinj pim kin, kapłi Gos sinim kin tep ermba om ni piimin. \p \v 21 Pe wu dinga endi, opu kiłeng ambiłpi, eim ngii ełe mułmba ei eim ngii konu ka simba. \v 22 Ba wu endi eim dinga pupu wang kin, wu ei kin opu erngił ei, wu ei kapłi, eim wu endi opu kiłeng ni kumb tepii ei kapłi simba. Eim opu ermbii nip piingii ni opu, wu ei topu eim epi sipi, wumb mok to ngopu yi ermba pend piipi omba. \p \v 23 Wu endi na kin opu ermba wu ei, na kin wu puł mon! Wu endi na nge kung siipsiip kin, tep er kun enermba, ei eim na kung siipsiip ombu, to eipi eipi kindiłim.” \p \v 24 “Gui kis wu endi si kindpi pułum ei, pupu mei kep ka sałiłim, konu mołułum. Gui kis ei konu endi kan sinałim kin, yi ni piiłim. ‘Ok nam muls, ngii konu si kindip onj konu ei nga bii,’ ni piiłim. \v 25 Pe pupu ngii ełe kurpu kenim ni, ngii ei er kun er sałmin ei sim. \v 26 Ka seng kanpi, pupu gui kis angił orung nga tał nipi tu wum. Ei eim dinga ei to mani kindik oł kis ełmin. Erik, ngii ełe nirik puk mołułmun. Ok wu ei kis aninga mułum, ba pe kis mendpił mołum.” \p \v 27 Jiisas eim ek ei nim, kunum ei wumb pei mulnjung. Konu tuk ełe amb endi mułum. Amb ei ek dinga nipi wii yi mił tum. “Amb ei ok nim mengpi nim am ngurum amb ei eim ka piyangłi.” \v 28 Jiisas ek nipi yi nim, “Ei minj mon, ba wumb Gos kin ek piik ekii sinmin wumb ei kapłi ka piyangłi.” \s1 Wu Kombur Jep Oł Kenmin Nik Wii Tunjung \r (Masyu 12:38-42) \p \v 29 Wumb pei ok kułou tangin, Jiisas ek yi nim, “Akip kunum ełe, wu amb pei wumb kis mołmun. En enim kii sik ek nik, jep oł minj kenmin ninmin. Ba na jep oł endi andan tunermbii. Ei Jona nge jep oł mendpił ei andan tumbii. \v 30 Gos kumb ok Jona Ninipe konu ełe pui nipi kindrim, ba Jona Gos ek nirim mił ekii sinerang kin, Gos jep oł endi erpi andan tang, omu owundu eim kirim ełe tuk pupu kunum tekliki pirim. Ei Ninipe konu ełe mołmun wumb keningii nipi enerim mił yi ku wu kingam mołum. Ei eim Gos oł ei ermba ei akip wumb mołmun kunum ełe keningii nipi ermba. \v 31 Ekii se Gos eim wumb, mok tumba kunum ei, wumb tep er mułum amb kuin konu mei orundung mułum amb ei tonu opu, wumb oł kis enjing ei ni peni ełe kindpi ermba. Nimbił erang amb kuin mei wer orung mendpił mułum. Pe eim opu King Solomon eim noman ka piim ei piimba nge om. Ba pe wu endi Solomon to mani kindim wu endi ya ełe mołum; ba en enim eim ek piinenjing mon. \v 32 Ekii se Gos eim, wumb pei mok tumba kunum Ninipe konu ełe mołmun wumb kin, wumb akip kunum ei wumb ouni orung tonu ongii. Ok oł kis ombu nik tor kindngii. Nimbił erang Ninipe konu ełe wumb Jona nirim ek ei piik, noman ak tok. Ba pe ya mołum wu ei Jona ek to mani kindim, ba enim noman ak tunanmin. \s1 Ngenj Ełe Tiłang \r (Masyu 5:15, 6:22-23) \p \v 33 Wumb dup alam kałiłmin ei sik ngii nirik mandring, peł ełe kindngii ełe mandring kindik pendngii ei mon! Wumb dup kalk tonu peł ełe pendiłmin, wumb ngii ełe nirik ongii ei, dup tiłang ei kanik ongii. \v 34 Nim ningił, ei ninim ngenj ełe nge tiłang. Pe ninim ningił ka piimba ei ninim ngenj tiłang ka ermba. Pe nim ningił kis mułum kin, nim ngenj pei emii ermba. \v 35 Ei piik en enim, kan kun er mułngii. Mon pim kin tiłang noman tuk sałim ei nga emii ermba. \v 36 Pe ninim noman tiłang pei pim kin, noman ełe emii endi pinermba mon. Ninim noman pei tiłang ermba. Ei dup alam tiłang enim mił yi ninim noman ełe tiłang erpi pimba,” pa nim. \s1 Ek Mon Wu Ni Kułmał Kałiłmin Wumb Oł Kis Enjing \r (Masyu 23:1-36, Mak 12:38-40) \p \v 37 Jiisas ek ei nipi poru neng kin, lo ek piiłim wu endi opu, “Jiisas, nam ngii konu wang kuni numbuł,” pa nim. Yi neng kin, Jiisas pupu peł ełe mułum. \v 38 Lo ek piiłim wu ei mołpu kenim ni, Jiisas noł was enarpi, kuni ok num. Nang kanpi wu ei, eim noman embin to piim. \p \v 39 Ba Owundu yi nim, “Enim lo ek piiłmin wumb enim kuni nołmun ming torung was er ka ełmin wumb tukrung penj mołum. Yi mił enim noman tuk ełe oł kis ni, waning epi erngii nge piki top pałim. \v 40 Enim wumb noman pinałim. Gos enim nge ngenj torung erim, ba eim enim ngenj tukrung enerim min? \v 41 Ba enim noman tuk pałim oł ka epi yi erngii nge wumb kaimb er mołmun wumb ei paki tungii. Enim yi erangin kin, enim noman tuk ka seng kin, enim wumb paki tungii,” pa nim. \p \v 42 “Ba enim lo ek piik kin wumb, piik kun er mułngii. Enim keming ni tem ni epi mok tok engki erik, epi orung endeim sik Gos ngołmun. Ba enim wumb noman ngok ełmin, oł ei si kindik, andłam kun si kindik, Gos kin noman ngunałmin. Enim oł ei erik, nga oł endi si kindnałmin mon ku. \p \v 43 “Enim lo ek piik ełmin wumb, piik kun er mułngii. Enim yi mił piiłmin, sin men ngii ełe kumb se mułamin kin, wumb keningii nik ełmin. Pe kunum endi, wumb kułou tołmun kunum ei, sin onmun nik angił sik, yi erangin wumb eipi, ei sin keningii nik. Enim noman yi piiłmin wumb. Yi erngii ei kan kun erik mułngii. \v 44 Enim mołmun ei yi mił, wumb tukpu tołmun, ba jep oł er pendnałmin, mei mandring koi er pałim ei kan kun enarik tonu peł ełe andłam andiłmin, ba mandring mei konu ełe ka sinałim mił enim yi mołmun. Ba wumb kan kun enarik kin, nga wumb ok emin mołmun mił yi ku molk kapłi enanmin.” \p \v 45 Wu endi lo ek piik nik ełmin wu ei nge endi ek nipi orung kindpi yi nim, “Ek mon wu! Nim ek yi nikin, sin kin ek embiłin ku,” pa nim. \v 46 Pe Jiisas ek ni orung kindpi yi nim, “Enim lo ek piiłmin wu, enim kan kun er mułngii. Enim oł embin tui er wumb ngołmun. Ngangin kin, wumb kongun dinga ełmin; ba en enim angił endi tuk kindik, wumb ei wurii wii paki tunałmin mon! \v 47-48 Enim kan kun erik mułngii! Ok enim kupenjing noł Gos oł ekii se ermba oł ei piik niłmin wu ombu to kundnjung. To konduk kin, tukpu ełe en enim epi kuk moke ngok pendnjing. Yi enjing ei, en enim kupenjing noł enjing oł ei en enim noman ełe kapłi en enim ni piik enjing. Keimi, nimbił erang enim kupenjing noł Gos ek ka ni tor kindiłmin wumb to kundnjung? Nga enim tukpu sik epi kuk moke ngok enjing. Oł ei ngenj torung oł keimi mił pim, ba noman tukrung oł keimi enenjing, mon! \v 49 Yi erangin kin, Gos eim noman ka piim ek ei ok eim nim, ‘Pe na Gos oł ekii se ermbii oł ei, piip nimba wu kin, Gos ek ka ei si endngii wumb kindamb ongii. Ei wumb kombur konu eipi eipi pangin, embii monduk to kundngii. \v 50 Pe kunum ełe, wumb ei ok Gos oł ekii se ermba ei piik ni tor kindiłmin, wumb to kunduk. Akip kunum ełe en enim oł embin tui singii. Ei ok wumb ombu to konduk mił ni, pe kunum ełe erik mił singii. \p \v 51 Am kumb ok, wu Eipel kultum. Nga mering wu Sekaraiya kultum. Ei Gos ngii kułmał kałiłmin konu kin men ngii konu tuk ełe kultum. Ei ngenj kumbii singii nim ei, pe mołmun wumb ei keimi. Na enim kanip nind, enim wumb tiłap ei pe ngenj kumbii singii. \p \v 52 “Enim ek ka piik sinjing, ba wumb kombur tuk puk ek ka simin ni enjing, ba en enim singii andłam ei, enim ondu ngunjung ei, enim kapłi konu ełe tuk punerngii mon!” \p \v 53 Jiisas ngii ełe si kindpi anda pupu pum. Pe lo ek połmun wumb kin, lo ek piik niłmin wumb en enim ek nik, eim ngunjung. Ngok kin, eim gupu ełe ek kanim kanim kopur kii sipin, yi nimin nik piik enjing. \v 54 Eim ek endi nipi ngumba min, nik kui er mulnjung. Eim Jiisas ek endi nipi nim kin, ek nipin eim kos er ngumun ni piinjing. \c 12 \s1 Oł Kend Oł Ei Kan Kun Er Kindngii \r (Masyu 10:26-27) \p \v 1 Wumb pułe mam pei ok kułou tunjung, ba konu wumb pei piki topu pim, wumb endi kombur kembngii pim. Kunum ei Jiisas eim ek ok, nipi eim er se endim wumb ngum. “Enim kan kun er mułngii. Lo ek piik niłmin wumb ei ek kend tok niłmin ei, yiis bres tuk kindiłmin mił.” Jiisas ek ei pułe yi mił nirim, “Lo ek piik niłmin wumb ek kend tok, ek ei wumb eipi ngangin piik kin en enim er kis mondułmun. \v 2 Pe epi pei koi er sałim ei ekii se nga peni ełe omba,” pa nim. Epi pei kum topu pałim ei, ekii se nga peni ełe wang wumb keningii. \v 3 Yi pałim ei, enim ek koi erik emii peng ninjing kin, ei nga kupiiring eni topu tiłang enim mił ek ei tiłang erpi, peni ełe wang kin, wumb piingii. Enim ek aninga ngii nirikring ninjing ek ei, nga tonu ngii tondrung ełe angk nik tor kindiłmin mił pimba,” pa nim. \p \v 4 “Enim na wumb puł, na enim kanip yi nind. Wumb enim ngenj ei to kundngii ei mund mong tunerngii! Mon!” pa nim. “Pe nga ekii se wumb ei oł endi nga kapłi enerngii mon! \v 5 Ba na enim mund mong tungii wu, endeim na enim andan tumbii,” pa nim. Enim wu ei kin mund mong tungii; wu ei wumb to kondułum. Nga ekii se, eim wumb sipi dup konu kis ełe kindmba ku. Na enim kanip nind, enim eim kin mund mong tok mułngii. \p \v 6 “Enim piinmin! Kei Winu angił orung ei, ku kundii tał ngok siłmin ei, enim piinmin. Ba Gos kei ei pei kanpi piinim. Nga endeim Gos ourun tunanim mon! \v 7 Na ek keimi nind. Gos enim peng enjin tukrung, ei pei gerpi kanpi poru ninim. Enim mund mong tunerngii! Enim kei Winu kembis mił ei, to mani kindinmin. Yi mił ku Gos enim kin pei tep er kanpi mołum.” \p \v 8 “Na enim kanip nind, wumb endi na embe ełe ek nipi wumb kumb ełe kanpi nimba wumb ei, eim na kin nimba ei wu kingam yi ku nimba. Ei eim Gos enjel kumb ełe wu ei embe ambił tonu kindmbii. \v 9 Pe wumb endi na kin, wumb ningił ełe buł ngopu nim kin, na eim Gos enjel ningił ełe eim buł ngumbii ku. \p \v 10 “Wumb nii endi wu kingam kin, ek ambiłpi ek kis nimba wu ei, Gos eim oł kis kil ngumba. Ba wumb endi eim yi nipi Gui Ka dinga kongun owundu erim, ei embe ambił mani kindpi, yi nimba wumb ei Gos kapłi ek kis yi mił nimba wu, ei kil ngo si kindnermba mon! \p \v 11 “Pe wumb enim sik sipik men ngii ełe wu owundu mułngii ningił ełe ni, wumb num mułngii konu ningił ełe sipngii ei, enim mund mong enerngii mon! ‘Pe sin nipe ek ei nimin?’ Nik, yi ni piinerei mon! \v 12 Wumb enim kin ek ningii kunum ei mendpił, Gos Gui Ka, enim ningii ek ei, enim ek andan tumba. Nipi ngang kin, enim ningił ek ei mił ningii.” \s1 Ku Ni Epi Ambił Nołum Wu Wulu Pum Ek Ekin \p \v 13 Wumb pei mulnjung konu tuk ełe, wu endi opu Jiisas kanpi, ek nipi ngum, “Ek mon wu! Nim ek nikin na angnan ngunjii. Ngan kin, eim sił erinjpił epi ei pei mok to simbił,” pa nim. \v 14 Ba Jiisas ek nipi orung kind ngopu yi nim, “Nimbił erang wumb nii na ek kos mił piimbii nik to tonu kindnjing min, nga ełip erinjngił koł epi ełip kin mok top kapił kapił erpi ełip ngumbii min ei kapłi enanim mon!” \v 15 Pe Jiisas eim ek nipi orung kindpi wumb ngopu yi nim, “Enim kan kun er mułngii. Wumb epi pei simba ei nik, kan bun bun kulerngii mon! Pe epi pei simba wumb ei, eim kułmba kunum ei, epi ombu eim paki tunerngii mon!” \v 16 Pe eim ek ekin endi topu wumb ngopu ek dinga nim, “Wu num endi epi ni ku pei sałiłim wu ei, eim kuni tełim ei, poł pei topu mołum. \v 17 Pe wu num ei eim noman ełe piipi, ‘Na nimbił oł endi ermbii?’ ni piim. ‘Na kuni tuk kindmbii ei ngii pei sinałim,’ ni piim. \v 18 Eim yi nim, ‘Nam ermbii mił nenj?’ ni piim. ‘Na yi ermbii, kuni ngii kembis kembis ombu to kis erpi, kuni ngii owundu konj tekmbii,’ nim. ‘Takip kin, kuni tem ni kuni kanim kanim sip nam ngii ełe tuk kindmbii. Nam kuni pei sałim, kung pei nop mułmbii,’ nipi kin, kor mułum. \v 19 Mołpu kin, eim ei ek nipi yi nim, ‘Nim kung ngii pei kor molkun, kuni ni epi sałim. Nokun kin, ka ka piikin mulnjii,’ pa nirim. \v 20 Ba Gos ek nipi wu ei ngum, ‘Nim wu kom noman ka pinerang nikin mołun. Nim epin mendpił nim kulnjii. Kułan kin, epi pei ka er sin, ei wumb nii simba?’ \v 21 Ei yi mił, wumb en enim epi pei kułou mondułmun wumb ei, Gos kumb ełe ok epi sinerii mił mołmun,” pa nim. \s1 Gos Kin Noman Pii Gii Nimin \r (Masyu 6:25-34) \p \v 22 Jiisas eim er se andiłim wumb kanpi, ek dinga nim, “Na enim kanip nind, ‘Enim noman konj ełe noman to minj kulerngii mon!’ Enim yi ningii, ‘Sinim kuni nipe kuni numun? Nga enim ngenj ełe piik kin, alap ni epi nipe endi kindmin,’ yi ni piinerngii mon! \v 23 Noman konj sikin konj mulnjii ei, kuni minj ni piinerngii; nga ngenj ełe alap minj ni piinerngii! \v 24 Enim kei Goi ni kei kanim kanim ei piingii. Enim kei piin min? Kei ei kuni tilałmin, nga kuni kełngii ngii sinałim; nga kuni tu wuk kułou tunałmin; ba Gos eim kei kuni ngołum. Enim wu amb ei kei to mani kindinmin ei, enim wumb owundu mołmun. \v 25 Pe enim mołmun konu tuk ełe wu endi noman dinga pimba. Ei eim nga nipi, pupu eim noman konj ei kung ngii kopur nga sipi, mułmbii ni pimba, ei kapłi enanim; ba Gos mendpił ei kapłi ermba. \v 26 Pe enim epi kembis endi erngii ei kapłi enerim kin, Gos mendpił kapłi ermba. Nimbił erang enim epi kanim kanim pei noman to piinmin? \v 27 Enim epi kuk ka wii ei piin min? Ei kongun endi enałmin mon. Ei wii tonu onum. Pe enim alap enałmin; ba na enim kanip nind, kumb ok King Solomon, eim alap ka wii kindim. Ba ei ya epi kuk ka wii ei mił alap endi kindnerim mon!” pa nim. \v 28 “Pe kuni tałiłmin konu epi ka wii tonu opu mołum ei, pe mołum; ba topuł tok tor kindik dup kełngii. Pe epi wii ei nge Gos kan wiik tołum. Ei enim kan kun erngii. Gos enim tep ermba ku; ba enim wu amb pii gii dinga pinałim. \v 29 Yi piik, enim noman embin to piinerngii. Sin nipe kuni kin noł numun, epi nipe epi simin nik yi piinerngii mon! \v 30 Mei konu orung orung torung mołmun wumb ei, epi pei er simin mił nenj ni piik mołmun; ba enim Ernjing ei epi ei nge singii ni piinim. \v 31 Enim Gos enim tep er mołum oł ei, kan kun er mułngii. Pe Gos eim enim epi ombu kapłi ngumba ku.” \s1 Ei Epin Konu Epi Pei Sałim \r (Masyu 6:19-21) \p \v 32 “Enim wumb tiłap kembis kung siipsiip mił ombu, enim mund mong tunerngii. Enim Ernjing Gos ka piipi, eim tep er mołum konu ei, ‘Enim ngumbii mułngii,’ pa nirim, ek ei pałim. \v 33 En enim epi pei wumb ngangin kin, wumb top tok singii ku ei, wumb wii mułngii wumb ei, paki tok ngungii. Ngangin kin, enim ku nin epi ombu am punermba. Pe ninim kon endi sinjii kon, ei sikirpi kiłip topu numun tunermba; ba kon dinga wii seng kindnjii. Pe enim epi ka wii kanim kanim, epin konu kułou tungii ei am punermba. Konu ełe waning wumb tuk ok waning sinerngii; nga ka pila min, epi kis endi tuk ok epi ombu, nok erik kis mundnerngii mon! Pe enim epi ka wii, ei epin konu kułou tungii, ei am punermba. Epin konu ełe waning wumb tuk onerngii; nga ka pila min, nga epi kis endi tuk onerngii mon. \v 34 Enim nge epi ka konu ełe sałim konu ełe, kunum kunum enim noman tuk konu ełe sałim ku.” \s1 Kongun Wu Ek Er Kun Er Mułngii Ek \p \v 35 “Enim kan talk, dup alam si kalk, konduk kindik, nipe epi endi erik, en enim er kun erik mułngii. \v 36 Jiisas ek nipi yi nim, “Enim mułngii ei, wu owundu endi omba. Nik kin, wumb en enim or pinarik, er mołmun mił mułngii. Ei yi mił, wu ei eim kuni owundu nok erngii ei, orung omba ei si kindpi kin, opu ngii ondu to teki teki nimba, ei sikir ok aki tungii. \v 37 Wu owundu ei opu kaniłim ni, eim nge kongun wumb or pinałmin ei, wumb ka piingii. Na enim kanip nind, wu owundu eim alap sipi osii er tałpi, kan tałpi, eim nga kuni er kun er sepi yi nimba. ‘Na nge kongun wumb ok peł ełe molk, kuni owundu nungii nge ngumbii,’ pa nim. \v 38 Pe wu owundu ei epin tuk mii memb omba min, kei kultu kumna tumba kunum ei omba min, eim opu kenmba ni, eim kongun wumb or pinarik omba nik, kui mułngii wumb ei ka piingii,” pa nim. \v 39 “Enim oł ei piinmin! Wu endi eim ngii konu waning wumb ongii ni piipi kin, eim ngii konu tep ka wii er mołum ei, tuk punałmin mon! \v 40 Enim yi ku er kun erik mułngii. Wu kingam eim omba kunum ei, enim piik kunum ełe, omba ni piinerngii.” \s1 Kongun Wu Ka Min Kongun Wu Kis Nge Ek Ekin \r (Masyu 24:45-51) \p \v 41 Pe Piisa ek ekin yi nim, “Owundu, nim sin kin ek ekin pei ni ngon min, sin wumb eipi kin ek ouni nin min?” \v 42 Pe Owundu yi nim, “Pe tep enim ei nii tep mołum? Mołpu kin, eim noman ka pałim. Peng kin, eim kongun tep ka mołułum. Mołpu kin, owundu eim wu endi to mundang mołpu, kongun wumb tep er nim min? Nipi kin, wumb kuni kunum simba kunum ei ngopu erangłi nim min? \v 43 Ekii se wu owundu ei orung opu, eim kongun wu ei ok ek nim mił, ei piipi kin, kongun er mołum wu ei eim ka piimba. \v 44 Na ek keimi nip enim ngond, wu owundu eim, ‘Epi pei tep er mułii!’ nimba. Neng kin, tep er mułmba. \v 45 Ba kongun wu ei eim noman yi piim, ‘Na wu owundu ei sikir orung onermba,’ ni piipi, kongun wumb ei wu amb ni kepii topu kin, eim pupu kuni nopu, noł nopu, wulu pang er andpi mułum. \v 46 Pe eim yi er mułum ei, eim wu owundu ei kunum nenj omba nipi kin, kui er mulerim. Pe kunum endi eim pii poł tunarpi mułum. Pe wu owundu opu, eim kongun wu ei kepii topu, wu sipipi wumb wii molk kongun pii poł tunarik mulnjung konu ełe mundum. (Konu ełe wumb pii gii ninenjing wumb). \p \v 47 Kongun wu ei eim wu owundu ełim oł ei piiłim; ba eim wu owundu noman ełe kongun kun enarpi mułum. Wu ei wu owundu opu, ek ngopu kin, kepii dinga wii tumba. \v 48 Pe kongun wu ei, eim wu owundu kongun ełim oł ei piinarpi kin, oł eipi er mułum kin, wu owundu ei opu, ek ngopu kin kepii aninga er tumba pałim. Wumb endi epi pei ngang sim pim kin, wumb ei epi yi ku erpi kin nga pei ngo orung kindmba. Nga wumb endi ek ka min, kongun ka ni, epi pei kanim kanim ngum ei, wumb kin kongun oł yi mił ku erpi ngo orung kindmba. \s1 Jiisas Eim Wumb Tiłap Mok Tumba Wu \r (Masyu 10:34-36) \p \v 49 “Na op dup owundu kindamb, mei ełe opu dup numba. Nam noman dinga ni piip, nam dup ei sikir numba. \v 50 Na noł endeim pimbii ei yi mił, na kin oł embin tui owundu endi tonu onum. Onum oł ei na kin sikirip poru nimba. Nip moł; ba sikirpi poru ninerang kin, nanim noman embin enim. \v 51 Pe enim piinmin! Na op enim opu erik erngii oł ei (opu ond wu mił op) mon nimbii onj min? Mon. Na enim kanip nind, “Na op wumb tiłap ende en enim opu erngii, nge onj. \v 52 Akip ni, nga ekii se, wu amb kangił kombur ngii ende mułngii wumb ei, ok eipi eipi puk, tiłap tał er mułngii. Pe tiłap endi, opu orung erpi tiłap tał ngumba. Ngang kin, nga tiłap tał opu orung er eim kin ngunguł. \v 53 Yi er puk kin, kangi ei arim kin opu ermba ku. Nga arim kingam kin opu ermba ku. Nga amb mam eim ambiłam kin opu ermba; nga ambiłam eim mam kin opu ermba ku. Pe amb mam eim kingam ambim ei kin opu orung erang; nga kingam ambim ei kingam mam kin opu orung erang kin yi erngii.” \s1 Epi Nipe Tonu Omba Ei Piiłmin Oł Ei \r (Masyu 16:2-3) \p \v 54 Pe eim ek dinga nipi wumb ngopu nim, “Enim konu eni tonu opu, mani pupu, enim konu ei kon kupu endi tonu onum ei kaninmin. Kanik kin, enim yi ninmin, ‘A konu kumb tumba.’ Enim yi niłmin oł ei keimi, konu kumb tołum. \v 55 Pe enim mułangin kin, konu pop owundu endi mer ełe tołum kunum ei, enim yi niłmin, ‘A konu eni owundu pimba,’ pa niłmin. Yi niłmin, oł ei keimi tonu ołum. \v 56 Enim ek kend wumb! Enim kupu kin mei ełe oł ermba ei kan poru niłmin. Ba nimbił erang, enim Gos oł kombur pe tonu onum, nga tonu omba ei, kan kun enanmin? \s1 Pe Nim Giyeng Ni Molkun Wumb Nim Kin Kos Ningii Ei Er Kun Enjii. \r (Masyu 5:25-26) \p \v 57 Nimbił erang enim oł ei ek nik kun kind piinarik, oł kun niłmin? \v 58 Kunum endi nim wu endi nim kin kos er ngumba wu ei kin, tep to punjii. Ei andłam ełe pukuł, wu ei kin ek ni ka enjii. Mon pim kin, wu ei nim sipi, kos piiłim wu endi angił ełe ngang kin, kos piiłim wu ei nim sipi opu ond wumb angił ełe ngang, opu ond wumb nim sipik, kan ngii ełe kindngii. \v 59 Na enim kanip nind, nim kan ngii ełe sikir tor onenjii mon! Ok ninim kom se piikin, ku epi owundu endi min, ku kembis pei ei ngo orung kind poru ninjii,” pa nim. \c 13 \s1 Wumb Endi Gos Kin Noman Ak Tunermba Ei Eim Am Ba \p \v 1 Kunum ełe, wumb kombur mołangin kin, enim nik Jiisas ngunjung. Galilii wumb kombur mołangin kin, Pailos eim kułmał kelnjing wumb ei, topu miyem sipi nga kułmał kelnjing, kung miyem ei sip endi kindim. \v 2 Jiisas ek dinga nipi orung kindpi yi nim, “Galilii wumb ei er molk, Galilii wumb kombur to mani kindinmin, ni piik ninmin min? Pe Galilii wumb tiłap ei oł kis ełmin, wumb ni piik ninmin min? Ełe nge kapłi wumb ei oł embin tui sinjing min? \v 3 Na enim kanip nind. Ei mon! Ba enim yi ku, noman ak tunenjing kin, enim pei yi mił ku kolk am puk poru ningii. \v 4 Kumb ok kunum Sailom ngii olt endi eskił topu mani pupu wumb engki nga kapił kapłi pei to kundum. Wumb ei oł kis erik oł ei, wumb eipi Jerusalem konu mołmun wumb oł kis ei to mani kindim ni piik ninmin min? \v 5 Ei mon ku! Na enim kanip nind, ‘Enim noman to ak tunenjing kin, enim yi mił ku kolk am puk poru ningii,’ pa nind. \s1 Ond Pik Mong Tunanim Ei Nge Ek Ekin \p \v 6 Pe eim ek ekin endi nipi ngopu yi nim, “Wu endi eim ond pik tuk kuni wain pin tałim. Ba ekii se opu, ond pik ei mong tonum min? Op, mong tang numbii ni piipi opu kin, kenim ni mon pim. \v 7 Mon peng kin, ek nipi eim kongun wu ngum, “Nim piin! Kung ngii tekliki mołup op kin, ond pik mong numbii ni onj, ba mong tunerim. Pałim, ei nim kołmung to kindii! Nimbił erang ond ei mei noł wii nonum?” pa nim. \v 8 Kuni mong nge kongun ełim wu ei ek nipi orung kindpi yi nim. “Wu owundu! Nim kapłi nen, kung ngii endeim minj nga mułmba min? Mułang kin, na mer ond puł ełe mei akip kung kou enj tu wup, kindip kin, yi ermbii,” pa nim. \v 9 “Yi erpi pindamb kin, nga kung ngii endi ełe kapłi mong tumba. Yi eramb kin, mong tunerim kin, nga kołmung tui nen kin, to si kindmbii,” pa nim. \s1 Kor Owundu Kunum Jiisas Amb Endi Er Ka Erim \p \v 10 Kor kunum endi Jiisas Gos ek ka nipi wumb ngum. Ei men ngii endi ełe mołpu ek nipi ngum. \v 11 Kunum ełe amb endi mułum, amb ei gui kis endi mułum. Gui kis ei, amb ei ening ngang kin, kung ngii engki nga kapił kapłi pei o pum. Gui kis ei erang kin, amb ei ening kan sipi pim ei eim buł engin tang kin, kun ba pinerim mon. \v 12 Pe Jiisas amb ei kanpi yi nim, “Nim ya wa!” Amb ni wang kin, Jiisas ek yi nim, “Na nim ening ei er ka er poru nind,” pa nim. \v 13 Amb ei wang kin, Jiisas angił sipi, amb ei embiłim. Embiłang kin, amb ni sikir kun engim. Angpi kin, Gos embe ambił tonu kindim. \v 14 Ba men ngii ełe tep mołułum wu ei, Jiisas amb ei kor kunum er ka erim ei, mon nipi, Jiisas kin popuł sim. Sipi kin, ek dinga nipi wumb pei ngopu yi nim, “Kongun ermin kunum ei kongun minj ermin. Kunum angił orung nga endeim ełe kongun ermin. Enim ei ngenj er ka ermba ni pingii wumb ei, kongun kunum wangin kin, er ka ermba. Enim ełe nge piik kin, kor kunum wumb yi nge, ya ełe tu wunerei!” pa nim. \v 15 Pe Owundu ek nipi orung kindpi yi nim, “Enim wumb kanik ek kend nik pendik, nga puk oł eipi eipi ełmin wu, kor kunum enim kung kou ni, kung dongkii ni konu kuni ngo pendiłmin konu ei kan posik sipik, noł ngok, nga tu wuk, yi ełmin oł ei piinarkin nin min? \v 16 Ba amb ei, Eiparam nge tiłap ambiłam, Seisen ambił gii nipi mułang kin, kung ngii engki nga kapił kapłi pei opu pum. Ei akip kor kunum ei na eim kan mił pe mułum ei, pilngan to kindind,” pa nim. \v 17 Eim ek yi neng kin, opu orung enjing wumb ei singambił sinjing. Pe wumb pei eim erim oł ka ei kanik ka wii piinjing. \s1 Ek Ekin Kombur Jiisas Wumb Ngum \r (Masyu 13:31-32, Mak 4:30-32) \p \v 18 Jiisas ek ekin nga topu yi nipi ngum, “Na nipe epi endi su sip kin, nga Gos wumb tep enim ei tonu ok pei mołmun ei nip ngumbii? \v 19 Ei yi mił, kuni emb kembis wii endi sinim embe ‘maser,’ pa ninmin. Wu endi kuni emb maser ei sipi kin eim kuni tałim konu ełe tałpi pendim. Pe kuni maser ei ekii se ond mił tonu om. Ond ei engim konu kei ok mołułmun.” \p \v 20 Ek ekin nipi nga nim, “Na Gos wumb konu orung orung wumb pei tep er mołum oł ei, na epi nipe endi mił su sep nimbii? \v 21 Ei yiis bres tuk kindiłmin mił, amb endi bres plawa ming owundu endi sipipi, yiis kin endi kindim ei, ekii se bres plawa ei oupu tonu om. Ei yiis ninmin epi ei konu orung orung pang kin, yi ełim. \s1 Ngii Ondu Kembis \r (Masyu 7:13-14,21-23) \p \v 22 Jiisas eim pupu, konu owundu ni konu kembis kombur sim konu tor pum. Pup andpi kin, Gos ek emb topu, wumb ngopu yi erim. Erpi kin, eim Jerusalem konu ełe ba nge pum. \v 23-24 Pang kin, wu endi opu yi nim, “Owundu, Gos wumb endeim, endeim ni sipi orung simba min?” Ba Jiisas ek nipi wumb ngopu yi nim, “Enim embił dinga kindik, kongun dinga erik, ngii ondu kembis wii ełe tuk pungii. Ei yi mił enim kan kun er mułngii nge Gos erim. Na ek nip enim ngond, ei nimbił erang wumb pei ngii ondu kembis wii nirik bin nik erngii; ba kapłi enermba mon! \v 25 Ekii se ngii arim ei opu kin, ngii ondu ngumba. Ngang kin, enim ok andaring ok, molk yi ningii. ‘Owundu, ngii ondu aki to!’ yi ningii. Pe eim ek yi nipi ngumba, ‘Enim jiłi wumb, na piinand.’ \v 26 Nga enim yi ningii, ‘Sin nim kin ende mołpun, kuni nopun, noł nopun, nim andłam ełe andpin, ek emb topun, sin konu owundu ngołan,’ pa ningii. \v 27 Ba eim ek yi nipi enim ngumba, ‘Enim jiłi wumb, na enim piinand. Enim oł kis ełmin wumb, na moł konu kunerei!’ \v 28 Ba enim molk ke ningii ni, Eiparam ni, Aisak ni, Jeikop ni, Gos ek ka ni tor kindiłim wumb pei Gos konu sinim tep enim konu ełe, tuk mułngii ei keningii. Ba en enim mon, si kindik torung mułngii. Molk kin, en enim gupu mong kongk kin ke nik mułngii. \v 29 Pe wumb konu eni tonu onum konu wumb ni, eni mani punum konu wumb ei ni, ei orung wumb ni, mer mani orung wumb ni, wumb ei tonu ok, Gos sinim kin tep er mołum konu peł ełe, kuni owundu nok er mułngii. \v 30 Keimi! Pe wumb kombur en enim ekii se omun ni erngii wumb ei, nga ok kumb se pungii. Wumb kombur pe o kumb se bin ni erngii wumb ei, am ekii se mendpił ongii. \s1 Jiisas Jerusalem Konu Ełe Kanpi Kin Ke Nim. \r (Masyu 23:37-39) \p \v 31 Kunum ełe mendpił lo ek piik niłmin wumb kombur ok, ek yi ninjing, “Nim konu ełe si kindkin, konu eipi endi ełe pui! King Eros nim tumba enim,” pa ninjing. \v 32 Jiisas ek nipi orung kindim, “Enim eim kanik ek ningii, ‘Piimin! Akip min, topuł endi, gui kis ei na to tor kindip, ening pimba wumb ei, er ka erip, ermbii. Toi na kongun poru nimba. \v 33 Ei yi mił, pe min, topuł min, tał kunum na andip kongun ermbii. Ei nimbił erang wumb, wu endi Gos oł ekii se ermba oł, ei piik niłmin wu, endi to kundngii ei, Jerusalem konu tu wuk minj, to kundngii. \p \v 34 “O Jerusalem konu ełe wumb! Jerusalem konu ełe wumb! Enim wumb Gos nge ek keimi nik oł ekii se ermba oł ei piik nik ełmin wumb, ei enim to kundmun. Gos kindiłim wumb ei ku tok yi ełmin. Kunum kunum na enim kei kultu mam wał ombu sipi eim kong mandring kindiłim mił, na enim yi ermbii; ba en enim mon niłmin. \v 35 Piinmin! Gos enim konu owundu si kindpi, enim to anda kindim poru nim. Na enim kanip nind, ekii se na enim kinarik, ek yi ningii, ‘Wu endi Gos owundu nge embe ełe om wu ei, eim embe ambił tonu kindamin,’ ningii ei, enim na kinerngii mon.” \c 14 \s1 Jiisas Wu Ngenj Owum Wu Endi Er Ka Erim \p \v 1 Kor kunum endi, Jiisas pupu lo ek ekii sik ełmin wumb nge wu num endi ngii konu kuni num ni, Jiisas eim ermba oł ei kanik kui erik mulnjung. \v 2 Wu endi simb ni angił ngenj ombu pei oupu mułum wu ni, Jiisas mułum konu ełe mandi opu mułum. \v 3 Jiisas wu ei kanpi kin, ek nipi, wu lo ek piiłmin wu kin lo ek ekii sik ełmin wumb kin wu ombu kii sim, “Sinim lo ek kapłi ninim ni, kor kunum wu ei endi ening pimba er ka ermin min mon?” \v 4 Ba en enim ek tinarik mulnjung. Mułangin kin, Jiisas wu ni sipi, er ka er kindang pum. \v 5 Pe ek nipi yi nim, “Enim mołmun konu ełe wu nii endi eim kingam endeim mułmba min; wu endi eim kung kou ni endi pupu kin noł tukpu ełe mani pupu pimba ei, kor kunum kapłi sikir sipi kin, tonu simba min mon?” \v 6 Pe wumb en enim eim nim ek ei ni orung kindnenjing. \s1 Wumb En Enim Nge Embe Ei Ambił Mani Kindngii \p \v 7 Jiisas mołpu kenim ni, wumb kuni owundu ngungii onjung. Wumb ei pe kumb se ełe konu ka wii mułmun ni piinjing, yi kanpi Jiisas eim ek ekin endi nipi, yi nim. \v 8 “Wu nii eim amb simba pendpi nim kunum ełe; ‘Oi!’ nimba. Ei nim pukun peł kumb ełe mulenjii. Mułang kin, wu owundu endi wii tangin kin, opu peł kumb ełe mułang, nim enjii mił nenj? \v 9 Nim ‘Oi!’ nin wu ni, opu yi nim, ‘Nim peł kumb ełe sim peł ei, ya wu ei ngui!’ nimba. Yi neng kin, nim singambił owundu peng kin, pukun buł morung peł ełe mulnjii,” pa yi nim. \v 10 “Ba wu endi nim wii topu, kuni numbuł oi nikin, nim pukun, buł morung peł ełe mulnjii. Wu endi wii topu opu nim kanpi yi nimba, ‘A— na wu puł, nim ya peł tonu ełe mułii!’ nimba. Yi neng kin, nim embe tonu pang kin, wumb pei ningił ełe kuni ende nunjii,” pa nim. \v 11 “Ei yi mił, wu endi eim embe ambił tonu kindmba wu ei, wu eipi endi wu ei nga to mani kindmba ku; ba wu endi eim embe to mani kindmba wu ei, wu eipi endi eim embe ambił tonu kindmba.” \p \v 12 Pe wu ei kanpi kuni owundu ngumbii oi nirim wu ei, ek yi nim, “Nim kuni owundu endi en kin, angnim noł ni, wu puł ni, ninim tiłap ende wumb min, konu ende wumb ku pei simba wumb ei min, pei kan ninenjii! Yi en kin, ekii se wumb ei nim wii tangin kin, nim pan kuni nunjii kuni ei, nga ngo orung kindngii!” pa nim. \v 13 “Mon! Pe nim kuni owundu endi en kin, pukun wumb epi sinerang kaimb wii mołmun wumb ni, wumb ningił kis mułum wumb ni, wumb simb angił kis mułum wumb ni, wumb ening peng pimba wumb ei nge ninjii!” pa yi nim. \v 14 “Pe wumb ombu nge nim kuni owundu ngunjii wumb ei, nga ngo orung kindnerngii! Nimbił erang ei ninim ekii se Gos epi ei ngo orung kindmba kunum ei, wumb kun ka molk wumb ei, nga angk, tonu konj ongii kunum ei, Gos nim epi ka ngumba.” \s1 Kuni Owundu Nonmun Ei Nge Ek Ekin \r (Masyu 22:1-10) \p \v 15 Pe tuk ełe wu endi en enim kuni endi no mulnjung wu ei mołpu, piim ni, Jiisas ek nim ek ei piipi, ek yi mił ngum, “Wu endi Gos sinim tep er kanpi mołum konu ełe, wu endi kuni konu ełe nopu mułmba wu ei, ka piyangłi!” nim. \v 16 Jiisas wu ei ek nipi ngum, “Wu endi eim kuni owundu endi er sepi kin, wumb pei tung kindim wumb ei, kuni owundu ełe ngungii ongii. \v 17 Pe kuni nungii kunum ei, eim kuni er kun er sepi kin, eim kongun wumb kindang, puk ok, eim kan nirim wumb ei wangin kin, ‘Kuni er kun er sep moł,’ nirim. Neng kin, eim kongun wumb puk, ‘Kuni er kun er sim, enim wei!’ pa nik. \v 18 Ba eim ek kanpi nirim wumb ei, pei ek yi minj ku nik, ‘Sin omun pinałim ku,’ nik. Wumb endeim opu yi nirim. ‘Na aka pin konj endi top enj ei, pup kenmbii pałim. Na ombii pinałim, ei kapłi min?’ pa nim. \v 19 Nga wu endi ek yi nirim, ‘Na kung kou kongun erngii nge kung engki top er sinj. Na kung kou kongun erngii kanip bii. Na kapłi bii pinałim mon!’ nirim. \v 20 Pe nga wu endi eipi ek yi nirim, ‘Na pe minj amb konj sinj kin, na kapłi bii pinałim,’ pa nirim. \v 21 Pe kongun wu ni orung pupu, eim wu owundu ni kanpi nirim. Pe ngii arim ni, popuł sipi yi nirim. ‘Nim sikir pukun, konu andłam owundu ni, kembis ni, pei pukun, wumb epi sinerang mułngii wumb ni, simb kis mułmba wumb min, ningił tumbun wumb ni, wumb simb angił kiłip to pum wumb min, wii to sikin, ya na ngii ełe nirik tu wunjii pui!’ ni kindim. \v 22 Pe ekii se kongun wu ni, orung opu yi nirim, ‘Wu owundu, nim nin ek ei na piip enj; ba ond peł kopur wii simba pałim,’ pa nim. \v 23 Nga wu owundu ek dinga nipi kin, eim kongun wu ngum. ‘Nim pukun, andłam owundu nim konu owundu ełe tuk mołmun wumb ei, se kułou to kinan kapłi erim kin, nga konu owundu taring wumb tałip epi ni, wumb mołmun ei ni, tu wunjii ku! Na ngii ełe wumb piki tumba,’ pa nipi, kindang pum. \v 24 ‘Na nim kanip nind; wumb kumb se kuni owundu nungii pa nir wumb ei, na kuni owundu ełe, kapłi nunerngii mon!’ pa nim.” \s1 Wumb En Enim Ok Noman To Piik Jiisas Kin Ekii Singii \r (Masyu 10:37-38) \p \v 25 Wumb tiłap owundu Jiisas pum konu ełe ekii se punjung. Jiisas kan ak to yi nim. \v 26 “Noł ei wakin to si kindnarpi, nga eim noman ełe oł kanim kanim ermbii. Nip, piimba noman ei top mani kindnerim kin, op nanim kongun wu mendpił mulermba mon. \v 27 Wu endi eim na kin noman to piipi kin, eim ngenj kumbii sinarpi, kongun dinga enarpi, eim nge ond peri kon sinarpi yi ermba wu ei, na kin ekii se omba ei, na nge kongun wu mulermba mon! \v 28 Nimbił erang enim mołmun konu ełe wu endi ngii olt takpi ei, tonu bii ni piimba wu ei, eim mołpu kin, ngii ei ku nimberii ba ei piipi kin, ermba wu ei, ngii kapłi tekmba min mon? \v 29 Ok eim yi ni piinarpi kin, mei ełe ku simin er poru nipi kin, ngii tekmba mił pinerim. Wumb pei wu ei kanik kin, ek kulnjung. \v 30 Pe wumb kanik yi niłmin, “A— wu ei ngii pułngun mond, ba eim tekim ni, ngii ei takpi poru ninerim mon!” pa ninjing. \v 31 Pe kang endi eim pupu kin, king endi kin opu ermbii niłim ei, eim mołpu kin, kom sipi piipi kin, kun er pendpi, king ei opu wumb 10,000 pei mendpił mołmun, (kar angił orung mił) ni piipi, eim opu wu 20,000 pei nga mendpił mołmun (kar engki mił) ni seng kin, eim kin ouni pułmun. Pupu kin, eim kom se piipi kin, wu king endi ei topu kindmbii min mon, ni piim. \v 32 Pe king endi eim opu wu kaniłim kapłi enałim kin, wu king endi opu wumb sipi, opu konu turii mił mołułum konu ek ni kindpi, ‘Opu enerambił,’ ek ni ka erambił nipi yi niłim. \v 33 Ei yi mił ku, enim mołmun konu ełe, wu endi eim epi pei buł ngunarpi mułum kin, wu ei na nge kongun wu mon.” \p \v 34 “Wu endi eim noman ełe epi kanim kanim pei buł ngopu, na kin ekii simba. Nga noman to orung kindpi piim kin, ei eim ep kusa kis mułang kin, kongun endi pinerang si kindinmin mił eim yi mołum. Ep kusa ei epi ka; ba ep kusa singin ei pinarpi nim kin, sinim er ka ermin mił nenj? \v 35 Ep kusa ei nge sinim aka pin ełe kindnermin. Nga ep kusa ei nge kung kou enj kin endi kindnermin ku. Ep kusa ei wii si kindmin. Wumb endi eim kom pim kin, ek ei piyangłi!” pa nim. \c 15 \s1 Kung Siipsiip Am Pum Ek Ekin Top Nim \r (Masyu 18:12-14) \p \v 1 Oł kis ełmin wumb kin, wumb ku takis siłmin wumb kin, ok Jiisas nim ek piinjing. \v 2 Lo ek piik ekii siłmin wumb kin, lo ek połułmun wumb, en enim yi ninjing, “Wu ei wumb oł kis ełmin wumb kin, kuni ende nonum,” nik ek kis ninjing. \v 3 Yi ninjing kin, Jiisas eim ek ekin topu nipi wumb ngum. \p \v 4 “Enim mołmun konu ełe wu endi, kung siipsiip 100 pei mułum wu ei, kung siipsiip endeim am ba; ba ei eim kung siipsiip 99 pei wii mondpu, si kindpi pupu kin, kung siipsiip endeim kurmba wu ei, eim kung siipsiip endeim am pum ei, kur kan sipi minj omba. \v 5 Eim kurpu andpi kan sipi kin, tu wupu, eim pepił ełe pendpi tu wum. Tu wupu kin, eim ka piipi mołum. \v 6 Sipi tu wupu kin, eim nge puł wumb ni, wumb ngii mandi mołmun wumb ei, wii tang kułou tunjung. Tangin kin, ek nipi ngum, ‘Enim na kin ouni ka piingii! Na kung siipsiip endi am pum; ba nga kur kan sip tu wunj!’ \v 7 Na enim kanip nind; yi mił ku, tonu epin konu ełe wumb 99 pei ka mołmun wumb ei, nga noman ak tunerngii ka piingii. Ba oł kis erpi ełim wu endi, eim noman ak tumba ei, tonu epin wumb ka wii owundu piingii,” pa nim. Pe nga ek ekin yi mił nim.” \s1 Kom Ku Amb Pum Ek Ekin \p \v 8 Pe amb endi eim ku engki se mułmba ei, kom ku endi am ba. Kapłi ei eim dup alam kał pingii, nirikring brum erpi, kur mołpu kin, kan sim. \v 9 Amb ei eim ku kan sipi kin, eim wumb puł ni, ngii mandi mołmun wumb ei, wii top wangin kin, kułou tunjung. Tangin kin, eim ek nipi wumb ngum. ‘Enim na kin ka piik ngungii; nimbił erang na ku ni kan sinj.’ \v 10 Na enim kanip nind yi mił, ‘Epin konu ełe Gos nge enjel pei, wu endi eim oł kis er andiłim wu ei, noman ak topu wang kin, enjel wu ei onum wu ei kin ka nik ka ka piiłmin.’” \s1 Kangi Endi Arim Si Kindpi Pum Ek Ekin \p \v 11 Jiisas ek ekin nga yi nim, “Wu endi eim kingam tał mołmbuł. \v 12 Pe eim kingam ekii ni, arim kanpi yi nim; ‘Wusa, nim sił epi mok tokun sił ngan kin, na nge epi mił pe simbii,’ pa nim. Pe erinjngił epi ombu mok topu, kingam tał ngum. \v 13 Pe kunum kinan enerang kin, kangi ekii ni eim epi pei sipi kin, konu turii eipi pupu mułum. Mołpu kin, eim ku ni, epi pei sipipi, oł kis erpi, wumb ngopu yi ełim. \v 14 Eim epi sipipi, wumb ngopu, yi erpi pang kin, ku poru nim. Neng kin, kumb kuni owundu simba kunum mandi erim. Pe eim epi endi sinerim mon. \v 15 Sinerang kin, eim pupu konu ełe wu endi kin kongun eririm. Wu ei eim kindang, pupu kin, kung es tum. \v 16 Wu ei kung eim aka kis ngum. Ngang kin, aka kis ei eim kirim ełe numbii, ni piim. Pe wumb endi eim kin epi endi ngunenjing mon. \v 17 Pe eim mołpu piim ni, ‘Na ernan nge kongun wumb ei, kuni pei seng nok er mołułmun; ba na kuni je kułmbii end,’ ni piim. \v 18 Piipi kin, yi nim, ‘Nam ernan kin bii,’ pa nim. Pup kin, eim kanip nimbii, ‘Wusa, na nim kin, Gos kin oł kis enj,’ pa nim. \v 19-20 ‘Akip na wu ka endi mił onenj; na nim nge kangił pa ninenjii mon; ba na nim kin kongun wu mił mułmbii,’” pa nim. Pe eim angpi kin, eim arim kin pum. \p Ba eim pupu kin, konu turii ełe mułum. Mułang kin, arim eim kenim. Kanpi kin, eim kingam kaimb sipi piim. Eim kaimb kis piipi kin, eim sikir pupu, eim kingam wunj kangiłpi, gupu to num. \v 21 Pe kangi ni eim arim kanpi yi nim, ‘Na wu ka mon; nim na kangił pa yi ninerii mon! Na nim kin, Gos kin, na oł kis enj,’ pa nim. \v 22 Pe arim ni, kongun wumb kanpi yi nim, ‘Enim puk kin, konduk olt ka wii ni sikir tu wuk kin, kangi ei talk kindei! Kindik kin, eim simb su kindik kin angił dong eim angił ełe kindik, yi eriei!’ pa nim. \v 23 ‘Puk kin, kung kou wał ka wii endi kanik kin to tu wangin kin, sinim kuni nopun, ka piyamin! Nimbił erang sinim eim onum nipin, ka piimin. \v 24 Nimbił erang, na kangi ei koltum ni piinj; ba nga konj mołpu kin nga orung onum. Eim am mendpił pum; ba nga orung onum,’ nik ka piinjing. \p \v 25 Pe eim kingam kumna ei aka pin ełe mułum. Ekii se opu kin, ngii orung ełe mułum. Mołpu piim ni, golang nik, ek ka nik, non enjing, eim piim. \v 26 Pe kongun wu endi wii topu kin, kii sipi yi nim. ‘Ei nimbił oł enmin?’ \v 27 Wu ei ek yi nim, ‘Nim nge angnim ni orung om. Wang kin, nim arnim kung kou wał ka wii endi to koipi kin, kingam om konu ka piipi kuim. Nimbił erang, eim kingam kułum ni piim; ba nga orung wang kin, eim noman ka piipi enim.’ \v 28 Ba eim kingam kumna ni popuł sipi, nirik punerim. Punerang kin, arim anda opu, ek ka kombur nipi ngum. \v 29 Kingam ek nipi arim ngopu yi nim, ‘Kung ngii kinan na nim kin kongun wii minj er moł. Na nim niłin ek ei endi to kindnał mon; ba nim kung meme wał ni, endi na ngonan. Ngan kin na sip nam wu puł ombu ouni kin, kuni nok, ka piik, yi eranmin mon!’ pa nim. \v 30 ‘Ba nim kinganim ei, nim ngurun epi no poru nipi kin, oł kis erpi, andłam amb kan andpi kin, nga orung wang kin, nin kung kou wał ka wii ei to koin,’ pa nim. \v 31 Pe arim ek nipi eim ngum; ‘Kangi! Kunum kunum nim na kin molkun, na epi ombu pei nim tep er mołułun. \v 32 Ba pe sinim ka piipin kin, noman ka simba. Nimbił erang, ninim angnim koltum ni piinjpin; ba konj mołpu kin, nga orung onum. Eim am pum; ba sinim si orung sinmin,’ pa nim.” \c 16 \s1 Ek Ekin Topu Kongun Tep Er Mołułmun Wu Ei Wu Kis \p \v 1 Jiisas ek nipi, eim er se andiłim wumb ngum. Ngopu kin, yi nim, ‘Wu endi ku pei sałiłim wu ei eim nge kongun wumb, eim epi pei wu endi tep mondułum. Nga wumb kombur ok, wu num ei kanik kin, ek kis nik yi ninjing. ‘Nim tep mundun wu ei, nim epi pei wii si kindin,’ pa ninjing. \v 2 Pe eim tep kongun wu ni, wii tang kin om. ‘Nimbił erang nim oł ei eran kin na ek ei piind? Nim pukun kin, na epi pei nim kin sałim mił ei nen piimbii,’ pa nim. ‘Nim nga na epi pei ni, na kongun wumb tep enenjii mon,’ pa nim. \v 3 Pe kongun tep er mułum wu ni yi piim, ‘Na nimbił oł ermbii? Wu owundu, na kongun wumb tep muls kongun ei, na tor kindmba ninim; na pup kin, mei akip ermbii ei, na dinga pinałim. Nga wumb kuni kenim nimbii ei, na singambił enim. \v 4 Ba nam epi endi ermbii piind oł ei eramb kin, wumb na sik, en enim ngii konu sipngii ei, wu owundu na to tor kindmba kunum ei, na wumb tep mulermbii kunum.’ \v 5 Pe eim wumb endeim endeim ni, wii topu yi nim, ‘Enim wu owundu kin epi endi ngo pendngii ei wei!’ nim. Yi neng kin, wu endi ok om. Wang kin, kongun tep wu ei kii sim, ‘Nim epi nipe mił, na wu owundu ei kin ngo pendin?’ \v 6 Pe wu ni yi nim, ‘Na wu owundu kin ming owundu kopung ei nge 100 pei sinj,’ pa nim. Pe tep wu yi nim, ‘Nim sirin pipe ei sin kin, pipe ei nge 50 ming minj pei sikir pułii,’ pa nim. \v 7 Ekii se nga wu endi om. Wang kin, kongun tep wu ei kanpi yi nim, ‘Nim na nge wu owundu ei kin, epi nipe mił nim sin?’ Pe wu ni yi nim, ‘Na kuni mong wiis kon 100 pei sinj,’ pa nim. Neng kin, tep wu ni yi nim, ‘Nim pipe sirin pipe ei tu wan kin, nga 80 pei kon minj pulnjii!’ pa nim. \v 8 Nga ekii se wu owundu eim kongun tep er kis mundum wu ni, embe ambił tonu kindim. Nimbił erang, wu ei eim wumb noman ka peng enmin oł mił erim. Ba mei wumb en enim oł kis kanim kanim ei pułe erngii nge noman ka peng, piik kun erik mołmun; ba Gos nge wumb tiłang erang, oł ka er mołmun wumb ei yi mił mon!” Ya mei ełe wumb oł kis ełmin wumb ei nge enmin ei, wumb noman dinga peng, enmin oł erik kin, wumb tiłang ełe mołmun wumb Gos nge wumb ei to mani kindinmin. \p \v 9 Na enim kanip nind, ‘Mei ełe ku ni epi ei sik, en enim wumb eipi ei ngok, yi erik kin, wumb puł ei tonu ongii. Pe ekii se ku ni epi ei poru nim kin, enim Gos mołum konu ełe puk epi ka wii orung singii. \v 10 Pe wu endi eim epi kembis ei kan kun er mołułum kin, epi owundu ei kan kun er mułmba ku. Pe wu endi epi kembis ei, kongun kun er mulerim kin, epi owundu ei kongun kun enermba ku. \v 11 Pe enim ya mei ełe epi kis ełe ku ei kan kun er mulenjing kin, wumb nii enim Gos oł epi ngang ei, kan kun er mułngii? Wu endi yi erpi kin, kan kun enermba mon. \v 12 Pe enim mei ełe epi ei kan kun er mulenjing kin, Gos ninim ngumba epi ei, wumb ni kapłi yi nimba epi ombu kan kun er se endnjii ei, nii mił endi yi nimba? Ei mon! \p \v 13 Wu endi eim noman dinga piim kin wu ei, mei ełe wumb wu owundu Seisen nge kongun ermba. Yi erim kin wu ei, Gos Owundu nge kongun kunum ende ermba ei kapłi enanim, ei mon mendpił! \p \v 14 Lo ek piik ekii siłmin wumb en enim ku nin epi noman pałiłim. Pe en enim molk piinjing ni, Jiisas ek ei neng kin, en enim Jiisas kin ek buł morung opu er ninjing. \v 15 Ba eim ek ni ngopu yi nim, “Enim oł ka enmin nik, wumb ningił ełe enmin; ba Gos enim noman ełe kaninim. Epi endi wumb en enim embe ambił tonu kindmin ei, Gos ningił ełe oł kis mendpił enmin. \p \v 16 Gos nge ek ka ni tor kindiłmin wumb ek ei ok pirim; nga lo ek ei ok pirim kunum ei, Jon wumb noł pendiłim wu orum; ba Jon kunum ei o purum. Pe kunum ei Gos nge ek ka ei opu, konu orung orung pei punum. Pang ek ei yi mił; sinim Gos sinim tep er mołum konu ei, wumb pei piimin ei, wumb pei konu ełe tuk bin nik, kongun dinga ełmin. \v 17 Ekii se muł mei ei poru nimba; ba lo ek ei am punermba mon. Lo ek aninga wii kopur ku am punermba, ei mon! \p \v 18 Wumb pei en enim amb si kindik, amb eipi sik, wu eipi amb ei wunduk yi enmin. Pe wu endi eim ambim si kindrim amb ei, nga wu endi eipi sim oł ei, amb sinmin lo ei wu ei to kindpi kin, amb wundpu mił sim.” \s1 Wu Endi Ku Sałiłim Wu Kin Lasaras Kin \p \v 19 “Ok ku ni epi pei sałiłim wu endi multum wu ei, eim konduk ka wii minj kindiłim. Wu ei kon kundii ka wii, wu king mił kindiłim; nga kunum kunum eim kuni ka minj nołum. \v 20 Wu ku sałiłim wu ei, ngii ondu ełe, wu endi epi sinałim wu endi mułum. Wu ei eim ngenj ełe mong mołpu kin, toru mił pei mułum wu ei embe Lasaras. \v 21 Wu ei eim piiłim wu; ku ni epi pei sałiłim wu ei kuni nang kin, kuni ełim ni, kuni mend ei eim numbii ni piiłim. Nga owu ok eim ngenj tonu o mułum ei, anmbił kin pen siłmin. \v 22 Ekii se wu endi epi sinałim wu ni kułum. Kułang kin, Gos nge enjel ok kin, eim sipik, Eiparam kin ende mundnjung. Pe nga wu ku ni epi pei sałiłim wu ei kułum. Kułang kin, sik tukpu to pendnjing. \v 23 Pe wu ku ni epi pei sałiłim wu ni, dup konu kis ełe mołpu kin, ngenj kumbii owundu sipi mułum. Mołpu kin, tonu kind kenim ni, Eiparam mułum konu ei turii mił mułang kin, Lasaras mandi mułang kin, ouni mulnjunguł. \v 24 Pe wu ku ni epi pei sałiłim wu ok ku ngenj ełe peng no endrim wu ni, wii dinga topu yi nrim. ‘Ernan Eiparam! Nim na kaimb sikin, Lasaras kindan eim angił ei noł kindpi tu wang kin, na anmbił ełe kindang jii nimba. Na ya dup ełe ngenj kumbii owundu piind,’ pa nim. \v 25 Ba Eiparam yi nim, ‘Kingnan, na nim piikin ok ninim konj multun kunum ei, nim epi ka kankin si nołun; ba Lasaras epi kis minj nołum. Ba akip kunum ełe, eim noman ka seng mułang kin, nim ngenj kumbii owundu piin,’ pa nim. \v 26 ‘Epi endi eipi yi pałim ku. Sin mołmun konu ei, enim mołmun konu ei, Gos duł owundu endi sałim duł ei, wumb ya mołmun wumb ei, enim mołmun konu ełe onerngii mon! Nga wumb orung mołmun wumb ei, nga ya sin mołmun konu ełe, onerngii mon ku!’ \v 27 Pe ok wu ku nin epi sałiłim wu ni yi nim, ‘Ernan, na nim kanip nind. Nim Lasaras kindan pupu, na ernan ngii konu ełe ba,’ pa nirim. \v 28 ‘Na engnan noł angił orung pei mołmun ei Lasaras pupu, ek dinga neng kin, piingii. Mon peng kin, engnan oł ei noman ak tunenjing kin, na ya ngenj kumbii sip ei moł konu ełe, ongii ku, ei mon!’ pa nim. \v 29 Ba Eiparam yi nim, ‘En enim Gos ek ka ni tor kindiłmin wumb nge ek ni, Moses nge ek ei sałim, min mon? Seng kin, ek ei piingii,’ pa nim. \v 30 Pe nga wu ni yi nim, ‘Wusa Eiparam! Ei kapłi enermba mon! Wumb koltmun wu ei endi pupu nimba, ei kapłi piik kin, noman ak tungii,’ pa nim. \v 31 Pe nga Eiparam ek nipi wu ei ngum, ‘Pe Moses kin Gos ek ka ni tor kindiłim wumb nge ek poł ei piinenjing kin; nga wumb kułii mer tukpu ełe angk tonu ok ningii ek ei, pii gii ninerngii mon ku.’” \c 17 \s1 Oł Kis Erpi Wumb Pii Gii Ei To Kindiłim \r (Masyu 18:6-7,21-22, Mak 9:42) \p \v 1 Pe Jiisas eim er se andiłim wumb kanpi yi nim, “Epi kanim kanim tonu omba ei je erang, wumb oł kis erngii. Ba wumb endi kis ei erang, wumb oł kis je erik mulnjung. Wumb endi oł kis erim wu ei, epi kis eim kin tonu wang kin, eim kaimb er mułmba. \v 2-3 Mon peng, wu ei mołpu, wumb kombur pii gii dinga pinałim wumb ei kin, oł kis erpi mułmba. Enim ku owundu endi sik kin, wu ei num goltum ełe kan to pendik sipik, ep noł ełe kindei!” nim. “Yi erangin kin, eim oł kis wu endi, wumb pii gii dinga pinałim oł kis je erngii ei, enermba, mon mendpił! Ei en enim kan kun er mułngii! \p Pe nim angnim oł kis enim kin, nim eim ek dinga ngunjii. Nga eim noman ak tum kin, eim oł kis erim ei ni, ka enjii,’ pa nim. \v 4 “Pe wu endi eim nim kin oł endi kunum angił orung nga tał pei erim kin, nga wu ei, orung opu, noman ak tumbii nim kin opu, kunum angił orung nga tał ermba. Yi erim kin, nim eim oł kis erim ei, kil ngo, ka enjii.” \p \v 5 Nga Jiisas nge ek se andiłmin wumb, Owundu kanik yi ninjing, “Nim sin pii gii je erang opu kin, dinga pimba,” pa ninjing. \v 6 Pe Owundu yi nim, “Enim pii gii pałim ei, kuni ‘Maser,’ niłmin, mong kembis wii mił yi pim kin; pe enim ond mong owundu tołum ond ei kanik yi ningii. ‘Nim puł pei pir pukun, ep noł peł ełe, nga polkun piinjii!’ Nengin kin, ei kapłi; enim ek ningii mił, ekii se sipi, piipi ba.” \s1 Kongun Wumb Ełmin Oł Ei \p \v 7 “Enim konu ełe wu endi mołpu kin, eim wu kongun wii ełim wu ei, eim kindang pupu, kung siipsiip es tołum min, kongun mei ełe akiłim min, er andpi wang kin, eim mołpu yi nimba. ‘Nim sikir wa! Kuni nunjii wa!’ nimba min? \v 8 Min pe eim kin ek yi nimba; ‘Nim, na kuni er kun er sekin kin, ninim kan takin kin, na kuni si mengkin tu wunjii. Tu wan kin, na kuni kin noł ok namb; nga nim kuni kin noł kin ekii se nunjii.’ \v 9 Wu endi eim kin kongun wii er mołułum wu ei, oł ka enim kin eim ka piipi ngumba min? Ei mon! \v 10 Yi pałim ei enim yi ku. Enim Gos ek nimba mił ei erngii ei kapłi; ba enim yi ningii, ‘Sin kongun wu wii, sin kongun ei minj enmin.’” \s1 Wu Engki Kinj Tum Ei Jiisas Er Ka Erim \p \v 11 Jiisas eim Jerusalem konu andłam ełe andpi pum. Pupu kin, Sameriya ni konu Galilii konu ełe tuk pum. \v 12 Pe eim opu konu endi tor wang kin, ngenj kinj bumbłum tum wu engki ok, eim kan sinjing ei, en enim konu turii mił engnjing. \v 13 Angk kin, ek nik wii dinga tok yi ninjing, “Jiisas tep wu owundu! Nim sin kaimb sinjii min?” \v 14 Pe eim en enim kanpi yi nim, “Enim puk, kułmał kałiłmin wumb mołmun konu ełe ngenj andan tungii. Tangin kin, kułmał kałiłmin owundu enim kin kułmał kełangin kin wumb pei keningii.” Yi neng pangin kin, en enim ngenj ei opu, ka erim. \v 15 Pe kinj bumbłum tum wu mulnjung konu ełe, wu endi eim kenim ni, eim ngenj ka seng kanpi kin, sikir orung pum. Pupu kin, Gos embe ambił tonu kindim. \v 16 Wu ei pupu, Jiisas simb ełe gopsing pii poł mołpu kin, “Jiisas! Nim oł ka en!” pa nim. Wu ei eim Sameriya konu ełe wu. \v 17 Pe Jiisas wu ei kanpi, yi nim, “Na piip mił, wu engki kinj bumbłum tum ni piinj; ba wu angił orung nga kapił kapłi kombur jiłi mołum? \v 18 Pe wu kombur ok, Gos embe ambił tonu kindngii onanmin? Ba ya wu konu eipi wu ei, mendpił om min?” \v 19 Pe eim kanpi, ek nipi ngum, “Nim angkin po! Nim nge pii gii je erang, er ka enim,” pa nim. \s1 Gos Sinim Wumb Tep Erpi Omba Enim \r (Masyu 24:23-28,37-41) \p \v 20 Pe lo ek piik siłmin wumb Jiisas kii sinjing, “Kunum ngenj Gos opu, sinim tep erpi omba?” Pe Jiisas ek nipi, orung kindpi yi nim, “Gos opu sinim tep ermba kunum ei, omba oł ei, enim ningił ełe kinerngii mon!” pa nim. \v 21 “En enim piinmin! Wumb ek yi ninerngii, ‘A ya ełe mołum, mon orung mołum,’ yi piinmin. Gos sinim ya tuk tep er kanpi mołum.” \p \v 22 Jiisas eim nge er se andiłim wu kanpi yi nim, “Enim nge noman ełe ek dinga piingii. Pe mei mani nga opu wu kingam ei, omba oł ei kenmin; ba enim kan sinerngii mon! \v 23 Enim mułngii konu ełe wumb yi ningii, ‘Orung ełe mołum, a mon ya mołum. Ya onum, mon wuł onum, mon ał ełe onum.’ Yi nik erngii ei, enim piik, ekii sik punerngii, mon! \v 24 Ei yi mił ełim, kupu tiłang enim, ei tonu, wuł, ał pułum. Pe wu mei mani, nga wu kingam opu mei ełe wu kingam tełim wu ei, eim omba kunum ei, sikir wang kin, wumb pei keningii. \v 25 Ba ok wu ei, eim ngenj kumbii sipi erang kin, akip kunum ełe mołmun wumb, en enim wu ei kin, buł ngungii,” Jiisas yi nim. \v 26 “Ok Nowa kanu mulk wumb oł yi tonu orum mił; nga ekii se, wu mei mani nga opu, wu kingam tełim wu ei, yi ku erngii. \v 27 Ok wumb pei yi erik puk, amb ngok, amb sik, kuni nok, noł nok, yi er pangin kin; Nowa eim noł kanu owundu ełe tuk purum kunum ei, wumb pei kulnjung poru nim. \v 28 Nga Los multum kunum ei, wumb yi erik ku. Noł nok, kuni nok, kongun erik, epi emb talk erik, ngii takik, epi top erik sipik, nga wumb eipi kin ku sik, yi erik. \v 29 Ba Los eim Sorom konu ei si kindpi purum ei, dup kin ku sulpa ni, ei konu kumb mił, muł ełim epi ei, Gos kindang orum. Opu kin, wumb pei to kundrum. \v 30 Pe yi ku, mei mani nga opu, wu kingam mołum wu ei, tor sikir omba kunum ei, oł yi ku ermba,” pa nirim. \p \v 31 “Kunum ełe, wu endi ngii tondrung mołpu; nga mani opu, nirikring eim epi simbii nipi omba ei, kapłi enermba. Yi mił ku, wu endi eim aka pin ełe mułmba ei, nga orung pupu, ngii konu epi endi sinermba mon! \v 32 Enim Los ambim erim oł ei piingii. Amb ei ak to kan orung kind kanpi kin, eim ku mił połpu angrim. \v 33 Wu endi eim noman konj kunum kunum mołpu kin, eim sipi orung simbii ni ermba wu ei, eim noman konj am ba. Pe wu endi eim nge noman konj ambił gii ninarpi, mułmba wu ei, eim ekii kunum kunum ka mułmba. \v 34 Na enim kanip nind. Akip kunum ełe, wu tał ngii endeim ełe or pingił ei, Gos wu endi sipi, endi pindang pimba. \v 35 Pe nga amb tał eł ełip, aka pin kongun ouni ełmbił ei, Gos amb endi sipi kin, endi mundang mułmba. \v 36 (Pe wu tał pani pin ełe mułnguł ei, Gos wu endi sipi kin, wu endi mundang mułmba.)” \v 37 Jiisas eim nge kongun wumb ek ei piik, kii sik yi ninjing, “Owundu, epi ei er omba mił nenj?” Pe Jiisas ek nipi, orung kindpi yi nim, “Wumb min epi endi kołpu pałim konu ełe, kei sikapi puk, kułou tok mołułmun. Yi mił ku, mei mani opu wu kingam tałpi mułum ei, sikir tor omba kunum ei, wumb pei eim keningii.” \c 18 \s1 Ek Ekin Ei Ek Pii Kun Ełim Wu Kis \p \v 1 Jiisas ek ekin endi nipi, er se andiłim wumb ngum, “En enim kunum kunum enim prei erik kin, enim ten kulk yi enerngii,” pa nim. \v 2 Eim ek yi ni nim, “Konu owundu kos piiłim wu endi mułum wu ei, Gos kin men tunałim. Nga eim wumb kin kaimb piinałim ku. \v 3 Amb endi wam kultum amb ei, konu ełe mułang kin, kunum kunum amb ei opu, yi niłim. ‘Na nga opu orung wumb ei onmun. Nim na paki tokun kin, na kin kos piinjii,’ pa niłim. \v 4 Kos piiłim wu ei ok, ‘Nam amb ei paki tunermbii,’ ni piim. Nga eim noman ełe yi piim ei, ‘Gos kin mund mong kulermbii; nga na wumb ombu kin piinermbii ku,’ niłim. \v 5 ‘Ba amb ei wam kultum amb ei, na kin kongun owundu ngołum ei, na eim kos ełe paki top nimbii,’ pa nim. ‘Kos piineramb kin, kunum kunum wang kin, na piip kis piimbii,’ ni piim.” \v 6 Pe Owundu ek yi nim, “Enim kos piipi kun ełim, wu kis ei, nipi ek ninim ei, enim piyei! \v 7 Nimbił erang Gos eim nge wumb sipi, mundum wumb ei, kunum kunum epin, tinga pei, Gos kin ke minj nik mołmun. Gos wumb ombu kos ełe paki tumba min mon? Pe eim kunum kinan er mołpu kin, ekii se paki tołum min mon? \v 8 Na ek nip enim ngond. Gos eim wumb ombu sikir paki tumba. Ba ekii se, wu mei mani opu wu kingam wu ei, ekii se opu kenmba; ya mei ełe wumb pii gii nik, prei erik, er mułngii min mon? Ei opu kenmba.” \s1 Kułmał Kałiłmin Wumb Kin Ku Takis Wumb Ek Ekin Ei \p \v 9 Wumb kombur en enim yi piinmin, “Sin oł ka erpin pii gii nipin mołmun,” ni piiłmin. Piik kin, wumb kombur ei, wumb kis mołmun nik piiłmin. Ba Jiisas ek ekin topu, wumb ei ngum. \v 10 Ngopu yi nim, “Wu tał Gos kin prei erngił, pendkił pukuł, men ngii owundu ełe tuk punjnguł. Wu endi ku takis siłim wu, nga wu endi lo ek ekii sipi ełim wu, wu tał punjnguł. \v 11 Pe lo ek ekii sipi ełim wu ei eim eipi pupu angpi, prei yi erim, ‘O Gos, na wu kombur mił mon. Na nim kin ka piip ngond. Nga wumb epi waning sik erik, oł kun enarik kin, amb wam mołum ei wunduk enmin oł ei, na yi enał mon! Pe na ya wu ei ku takis sipi ełim wu ei mił, na mon ku. \v 12 Kunum kunum kongun endeim tuk ełe, kunum tał ni ku, na kuni nonarip mowii peł. Pep kin, kuni ni epi pei ei mok top engki erip, eipi epi kandip, endeim ni ku nim ngoł.’ \v 13 Ba ku takis siłim wu ei, eim konu turii engim. Angpi kin, ei epin konu kinerim mon! Nipi kin, eim pepił ełe topu ek nim, ‘O Gos, na oł kis eł wu. Gos nim na kaimb se!’ a nim. \v 14 Na enim kanip nind; wu ei ku takis siłim wu ei, Gos nge ningił ełe wu ei, kun mołum; ba lo ek ekii sipi ełim wu ei mon. Wu endi eim embe si tonu kindmbii ni ermba wu ei, Gos wu ei to mani kindmba. Ba wu endi, eim embe to mani kindmbii ni ermba, Gos wu ei, eim embe ambił tonu kindmba.” \s1 Jiisas Noman Ka Ek Nipi Kangił Ngum \r (Masyu 19:13-15, Mak 10:13-16) \p \v 15 Pe kangił kembis Jiisas mułum konu ełe to wangin kin, Jiisas angił tonu peng ełe kindpi, ek kengip ngumba ni tu wunjung. Ba Jiisas nge ek se andiłmin wu ombu kanik kin, wumb ek ngunjung. \v 16 Pe Jiisas kangił kembis ombu wii topu, mandi sipi, ek yi nim, “Enim kangił kembis ei kun erangin kin, na moł konu ełe wangin kin, Gos sinim tep erpi mołum oł ei, wumb pii gii pim kin, kangił mił yi Gos oł ei sinmin,” pa nim. \v 17 “Na ek ei keimi nip enim ngond. Gos sinim tep er mołum oł ei, tuk ba, ei kangił yi mił; wu endi ek ei pii gii ninenim kin, Gos sinim tep er mołum konu ełe tuk punermin, mon!” \s1 Wu Num Ei Epi Pei Mołum \r (Masyu 19:16-30, Mak 10:17-31) \p \v 18 Pe Jura wumb nge wu num endi Jiisas kin kii sipi, ek ni ngołum. “Wu ka wii, na noman konj sip kunum kunum er mułmbii mił nenj?” \v 19 Pe Jiisas ek nipi ngum, “Nim na wu ka wii nin; ba Gos endeim mendpił ka wii mołum. Nimbił erang nim ek yi mił nin? Nim kan kun erkin piinjii. \v 20 Gos kengip ek Moses ngurum ek ei nim piiłin. Ek yi niłim, ‘Ek kend tokun ninenjii; nim epi wangin enenjii; wumb to kundnenjii; amb wam mułmba amb ei wundnenjii; ninim arnim manim ek ningii ei piikin, ekii sinjii.’” \v 21 Pe wu num ni ek yi nim, “Na kangił kembis kin moł; pe op wu dinga moł ei, na oł ombu poru ekii sip poru nił,” pa nim. \v 22 Jiisas ek ei piipi, ek nipi, wu ei ngum, “Nim epi endi sinarpi nim kin, nim epi pei wumb ngokun, nga ku sinjii ku ei, wumb kurpu wii mułngii wumb ei ngunjii. Nim oł yi en kin, nim epi ka wii epin konu ełe sałim epi ei, am punałim mon! Epi ei nim sinjii. Pe nim na ond konu ełe ekii se oi!” pa nim. \v 23 Ba wu num ni, ek ei piipi, eim noman embin to piim. Nimbił erang wu ei, eim ku nin epi pei sim ei, wakin top si kindip punermbii ni piim. \p \v 24 Jiisas wu ei kanpi yi nim, “Wumb ku pei sałiłmin wumb ei, Gos sinim tep er mołum oł ei, singii ei, kapłi enermba mon! Ba wumb ei kongun dinga erik singii. \v 25 Pe kung kamil ya gal alap mui gal tundii ełe mił ondu kembis ei tuk bii ni ermba; ba ei kongun dinga erpi, ngenj kumbii sipi tuk ba pałim. Yi mił ku, wu ku nin epi pei sałiłim wu ei, Gos sinim tep er mołum oł ei, simbii ni ermba; ba eim kongun dinga wii erpi, noman embin sipi, simba pałim ku.” \v 26 Wumb ek ei piik, yi ninjing, “Ek mon wu, wumb nii endi epi erpi kin noman konj sipi kunum kunum mułmba?” \v 27 Ba Jiisas ek yi nim, “Epi endi wumb erngii kapłi enermba mon; ba ei Gos kapłi ermba,” pa nim. \p \v 28 Pe Piisa ek yi nim, “Piini! Sin kongundpun, ngii, mei, amb kangił ni, epi si kindpin, nim kin ekii se onmun.” \v 29 Pe Jiisas ek nipi, eim er se andiłim wu ombu ngum, “Na ek keimi nip, enim ngond. Wumb endi Gos sinim tep er mołum oł ei, kongun paki topu erpi wu ei, eim amb angim noł, arim mam kangił ni, epi pei si kindpi omba. \v 30 Wu ei nga akip Gos epi pei ngo orung kindpi oł ka erang kin, nga ekii se epin konu ka ełe, noman konj kunum kunum sipi, ka mułmba,” pa nim. \p \v 31 Pe Jiisas eim nge ek se andiłmin wu, engki nga tał sipi, ek yi nip ngum. “Enim kinei! Akip sinim Jerusalem konu ełe tonu punmun. Ok Gos ek ka ni tor kindiłmin wumb ek mon polk, pei yi nik, wu mei mani opu wu kingam mołum wu nik, ek keimi tor omba. \v 32 Pe nga Jura wu num kombur eim sik kin, wumb tiłap eipi endi ngungii. Ngangin kin, wumb ei eim kin ek buł morung nik, oł kis erik kin, jipambił tok erngii. \v 33 Erik kin, kepii tok, ond peri ełe to kundangin kin, nga kunum tekliki ełe, nga konj angpi tonu ba,” pa nim. \v 34 Ba Jiisas eim nge ek se andiłmin wumb ei, ek ei pułe pii poł tunenjing. Pe eim ek ei pułe koi erim. Pe eim nge kongun wu ombu, eim ek ei pii kun enenjing. \s1 Wu Endi Ningił Tumbun Mułum Wu Ei, Jiisas Er Ka Erim \r (Masyu 20:29-34, Mak 10:46-52) \p \v 35 Pe Jiisas eim Jeriko konu ełe tor wang, wu endi ningił tumbun multum wu ei, andłam wer ełe mułpu kin, wumb ku nin epi ngei, ni multum. \v 36 Pe eim mołpu piim ni, wumb pei onjung. Wangin kin, eim wumb kii sim, “Ei nimbił oł enmin?” a nim. \v 37 Pe wumb eim kanik, yi ninjing, “Jiisas Naseres konu ełe wu onum,” pa ninjing. \v 38 Wu ni wii dinga tum, “Jiisas, nim King Deipis nge miyem ende wu. Pe nim Owundu mołun, na kaimb se!” \v 39 Pe wumb kumb se onjung wumb ei, eim ek ngunjung, “Nim ek tingnar!” ninjing. Ba wu ei, wii dinga nga tum. “Jiisas nim King Deipis nge miyem ende kingam, na kaimb se!” \v 40 Jiisas opu angpi, wumb kanpi kin, ek yi nim, “Wu ei, ya tu wei!” nim. Wu ni mandi opu angang kin, Jiisas eim wu ni kii sim. \v 41 “Na nim kin, nimbił oł ermbii ni piikin nin?” Pe wu ni yi nim, “Owundu, na ningił ei, ka seng, kenmbii nip nind,” pa nim. \v 42 Pe Jiisas wu ei kin, ek nipi ngum, “Nim ningił ełe tiłang ermba ei, ninim nge pii gii je, er ka enim,” pa yi nim. \v 43 Yi neng kin, sikir wu ni, ningił ka seng kenim. Wu ei, Jiisas pum konu ełe, ekii se pupu, Gos embe ambił tonu kindim. Kindpi kin, wumb en enim oł ei, kanik kin, Gos embe ambił tonu kindnjing ku. \c 19 \s1 Jiisas Kin Sakiyas Takis Siłim Wu \p \v 1 Jiisas Jeriko konu ełe tor pupu, nga bii ni pum. \v 2 Wu endi mułum wu ei, embe Sakiyas. Wu ei, wu ku takis siłmin wumb ei, tep er mołułum. Wu ei, eim ku nin epi pei sałiłim. \v 3 Eim Jiisas kenmbii ni piim; ba wumb pei onjung. Sakiyas eim wu osii peng kin, Jiisas kenmba mił pinerim. \v 4 Pe eim sikir kumb se pupu, ond endi ‘Sikimor’ niłmin ełe, tonu pum. Pupu, mołpu kin, Jiisas andłam ełe, omba kenmbii ni mułum. \v 5 Pe Jiisas konu ełe tor opu, kan tonu kindpi yi nim, “Sakiyas, nim ond si kindkin sikir mani wa! Akip na nim kin mułmbii,” pa nim. \v 6 Pe eim ka piipi, sikir mani om. Opu kin, Jiisas sipi, eim ngii konu ełe sipim. \v 7 Pe wumb pei kanik kin, ek kis ninjing. Nik kin, yi ninjing, “Jiisas eim wu kis ei kin, or pimba punum,” ninjing. \v 8 Pe Sakiyas eim opu wumb kumb ełe angpi, yi nim, “Owundu, akip na epi pei kułou to mondup kin, epi orung sip, wumb epi sinałim wumb ei ngumbii. Nga orung sipip, wu endi kin epi waning erir konu ełe, wu ei kin, kunum kapił kapłi sipi, ngo orung kindmbii,” pa nirim. \v 9 Pe Jiisas eim ek nipi ngum, “Akip nim ni ninim nge wumb, ya ngii ełe mołmun wumb ei, Gos sipi, orung sinim,” pa nim. Pe nga ek nipi, wumb ngopu yi nim, “Pe wu ei Eiparam nge tiłap ende wu. \v 10 Wu mei mani opu wu kingam tełim wu ei, wumb am punjung ei, sipi orung simba nge om.” \s1 Kongun Wu Engki Ku Sinjing Nge Ek Ekin Ei \r (Masyu 25:14-30) \p \v 11 Wumb ek ei piyangin kin, Jiisas nga ek ekin topu ngum. Nimbił erang Jiisas eim Jerusalem konu ełe mandi om. Wumb yi ku ni piinjing ei, Gos sinim tep er mołum oł ei, mandi tor omba enim, ni piinjing. \v 12 Piyangin kin, eim ek ekin yi nim, “Wu Owundu endi konu turii endi pupu, king owundu mundangin mołpu kin, nga orung omba nge punum. \v 13 Wu owundu ei opu kin, eim ku engki mił sipipi, eim kongun wu engki wii topu, ku ngond ei sik, kongun erik mułngii. Mułangin kin, “Na nga orung ombii,” pa yi nim. \v 14 Wumb konu ende wumb ei, wu owundu kin kis piinjing. Piyangin kin, wu owundu ei, eim si kind pendpi pum. Pang kin, wumb kombur ekii se punjung. Puk kin, yi ninjing, “Sin wu ei king mulermba,” pa ninjing. \p \v 15 Ba mon, wu ni king mundangin kin, nga si kind orung om. Opu kin, yi nim, “Na ok ku ngunj wu ombu, wii tangin wangin,” pa nim. “Na piimbii, kongun erik ku nimberii orung sinjing ei, piimbii,” pa nim. \v 16 Pe wu endi kumb se opu yi nim, “Wu owundu, nim ku endeim mił na ngun ei, na kongun erip pup kin, kum endeim nga sinj,” pa nim. \v 17 Pe king ni yi nim, “Nim kongun wu ka, nim kongun ka en. Nim epi kembis ei tep ka en ei akip na nim kindamb pukun, konu ełe owundu orung orung sałim ei, konu engki pei tep enjii,” pa nim. \v 18 Nga kongun wu endi opu yi nim, “Wu owundu, nim ku endeim mił na ngun ku ni, kongun er piip kin, ku angił orung mił sinj,” pa nim. \v 19 Pe wu owundu yi nim, “Na nim kindamb pukun kin, konu ełe owundu angił orung pei tep er mulnjii,” pa nim. \v 20 Pe nga kongun wu endi om. Opu kin, yi nim, “Wu owundu, nim ku endeim mił ni, ya alap kin kum to pendinj pałim,” pa nim. \v 21 “Nimbił erang na nim kenj ni, nim wu wumb kin ek nikin ełin. Na kanip kin, nim kin mund mong kuls. Nim wumb eipi epi siłin, nga kuni wumb eipi kuni ei siłin.” Nga epi eipi nge nim sikin yi ełin. \v 22 Pe king ei ek dinga nipi, kongun wu ei ngum, “Nim kongun wu kis, ninim nin ek ełe, na nim kos er ngumbii. Keimi nim piin; na wu wumb kin ek dinga nip erip, epi wumb eipi nge ei pup sip kin, kuni wumb eipi nge sip ełe nin min? \v 23 Nim na ku ei mer ku beng ełe tuk kind sen ełe, kongun er pukun, na ku endi seng, nam op kin, simbii ei, nimbił erang kindnen?” \v 24 Wumb mandi mulnjung wumb ei kanpi yi nim, “Enim wu ei, ku endeim mił ei, sik sipik, wu endi ku kum endeim sałim wu ei ngei!” pa nim. \v 25 Pe wumb yi ninjing, “Owundu, ei wu ku kum endeim sim,” pa ninjing. \v 26 Eim ek yi nim, “Na enim kanip nind. Wu endi epi pei simba wu ei, epi nga na epi pei eim ngumbii. Nga, wu endi eim epi kembis simba epi ei, na sip orung simbii,” pa nim. \v 27 Ba pe wumb na kin opu orung er nik, ‘Sin kin king mulermba ninjing wumb ei, na ya ełe kumb ningił ełe tu wuk, to kundngii!’” pa nim. \s1 Jerusalem Konu Owundu Ełe Jiisas King Mił Tuk Pum \r (Masyu 21:1-11, Mak 11:1-11, Jon 12:12-19) \p \v 28 Jiisas ek ei nipi pendpi, eim andłam ełe ok andpi pupu kin, Jerusalem konu ełe tor pum. \v 29 Pe eim pupu, Bespeis ni, Besanii konu ełe mandi opu, komung endi, ‘Olip,’ wumb yi niłmin, konu ełe tor pum. Pupu kin, eim nge ek se andiłmbił wu tał kindang, kumb se punjnguł. \v 30 Eim wu tał kanpi, yi nim, “Ełip konu orung ełe peł. Pukuł kin, konu endi tuk pu keningił ni, kung dongkii wał endi, kan kuł kindnjing pałim ei ok wumb mulenjing kung dongkii ei, kan pos si mengkił, tu weł!” pa nim. \v 31 “Wu endi ełip kii sipi, ‘Kung dongkii ei, nimbił erngił enmbił?’ Yi nipi nim kin, ełip yi ningił, ‘Sił Owundu ei, kongun peng tu weł neng, enmbił pa ningił,’” pa nim. \v 32 Pe Jiisas wu tał kindang pukuł, kenjngił ni, Jiisas nim mił yi kenjngił. \v 33 Pe wu tał ni, kung dongkii kan pos sikił, pengił. Kung dongkii arim opu, kanpi yi nim, “Nimbił erang ełip kung dongkii wał kan posinmbił?” \v 34 Pe wu tał ni, yi ninjngił, “Sił wu Owundu ei, kongun peng tu weł neng, enmbił,” pa ninjngił. \v 35 Pe wu tał kung dongkii ni, Jiisas mułum konu ełe, tu wunjnguł. Pe eł ełip konduk ei sikił kin, tonu kung dongkii ełe sengił kin, Jiisas tonu peł ełe mułum. \v 36 Jiisas kung dongkii ełe mołpu pang kin, wumb en enim nge wu Owundu onum ni piik, en enim konduk gulk, andłam ełe sengin pum. \v 37 Pe eim opu, komung Olip ełe mandi mani ba erang kin, pe eim nge ek se andiłmin pei wu ombu, ka ka piinjing. Piik kin, “Sin jep oł pei kenjpin,” nik, wii dinga tok kin, Gos embe ambił tonu kindnjing. \v 38 Pe enim wii dinga tok, yi ninjing, “Owundu nge embe ełe, king ei onum ni, Gos embe ambił tonu kindmba,” nik yi ninjing. “Pe epin konu ełe emin ngo, ka sengłi. Seng kin, nga Gos embe tonu mendpił pangłi.” \p \v 39 Pe lo ek piik ekii sik ełmin wumb kombur, wumb tuk ełe molk ei, piik yi ninjing, “Ek mon wu Owundu, nim nge ek se andiłmin wu ombu, ek ngo.” \v 40 Pe Jiisas ek nipi, orung kindpi yi nim, “Na enim kanip nind. Ek nik wii tok yi enerangin kin, kom ku ombu, kapłi wii tok, ek tengingii,” pa nim. \p \v 41 Jiisas eim Jerusalem konu ełe mandi opu, wumb ombu kanpi kin, ke nim. \v 42 Nipi yi nim, “Pe enim oł ka ombu piik, noman emin sek kin, ka piingii. Ba pe epi ombu koi er pałim ei, enim kinerngii,” pa nim. \v 43 “Ekii se kunum endi tonu omba ei, enim nge opu orung wumb ok, enim mułngii konu ełe sik, pok pok erik, mei akikik, mei ngo tonu kindik monduk, enim kin opu ermin nik, yi erngii,” pa nim. \v 44 “Pe nim kinganim noł ni, nim kin tuk mułngii wumb ei kin, pei to kundngii. Pe ku endi sik, ku endi peł ełe pindnerngii! Nimbił erang enim Gos opu paki tumba kunum ei, pii poł tunenjing,” Jiisas ek yi nim. \s1 Gos Ngii Owundu Ełe Wumb Epi Top Enjing Ei Jiisas To Kindim \r (Masyu 21:12-17, Mak 11:15-19, Jon 2:13-22) \p \v 45 Akip Jiisas eim men ngii owundu ełe nirik pupu, wumb men ngii ełe epi top er mulnjung ei, to tor kindim. \v 46 Eim ek dinga nipi yi nim, “Gos nge ek ełe, yi ninim, ‘Na nge ngii ełe prei ngii simba;’ ba enim erangin kin, ngii kis mołpu kin, ngii ei, koi er seng kin, wumb epi waning erik kin, er kis mondunmun.” \p \v 47 Pe kunum kunum eim wu amb sipi, men ngii owundu ełe, ek emb to ngopu yi ełim. Erang kanik kin, lo ek pułmun wumb ni, lo ek piik ekii siłmin wumb ni, wumb tep ełmin wu num ombu ni, eim to kundngii nge andłam kurnjung. \v 48 Ba wumb pei Jiisas eim ek piimin nik, eim endim konu ełe wumb pei endinjing. Pe wu num ombu, eim kin ek endi nik, to kundngii nge andłam endi sinerim, mon. \c 20 \s1 Wumb Jiisas Kii Sik, “Nim Nii To Mundum,” Ninjing \r (Masyu 21:23-27, Mak 11:27-33) \p \v 1 Kunum endi Jiisas men ngii owundu ełe ek ka nipi, wumb ngum. Pe lo ek piik ekii sik ełmin wumb ni lo ek połmun wumb ni, wu num ombu, nirik onjung ku. \v 2 Nga wumb ombu, eim kanik yi ninjing, “Nim sin kankin nei! Nim dinga ei, jiłi sikin okun nin? Nim noman dinga ei, nii ngopu oł ei, erii nim?” \v 3 Pe Jiisas ek nipi, wumb ombu ngopu ek nim, “Pe yi ku, enim na kii sinmin oł ei nge, enim kii simbii. Enim na ek nei! \v 4 Jon wumb noł pendiłim oł ei, Gos epin konu ełe dinga ngum min; ya mei wumb ełmin oł ei, dinga sipi erim min?” \v 5 Pe wumb en enim yi ninjing, “Sinim ei epin epi pa yi nimin ei, kapłi eim yi nimba, ‘Nimbił erang enim eim ek pii gii ninenjing?’ nipi yi nimba,” yi ni piinjing. \v 6 Pe ‘Sinim wumb oł minj,’ pa nimin ei, wumb piik kin, Jon Gos ek kan ni tor kindiłim wu nik, pii gii nik, sinim tungii,” pa ninjing. \v 7 Pe wu num ombu ek nik, Jiisas ngok yi ninjing, “Sin pii poł tunanmin,” pa ninjing. “Jon wumb noł pendiłim wu ei, eim nge dinga konu jiłi siłim?” \v 8 Pe Jiisas ek nipi, ngopu yi nim, “Yi mił ku, na enim kanip ninermbii ei, na nipe dinga pałim.” \s1 Kongun Wumb Kis Ei Nge Ek Ekin \r (Masyu 21:33-46, Mak 12:1-12) \p \v 9 Pe Jiisas eim ek yi nipi pendpi, ek ekin endi nipi, wumb ngopu yi nim, “Wu endi eim ond mong wain konu ei tełim. Pe ond mong wain konu ei sipi, wumb kombur kongun erngii wumb ei ngang kin, ekii se wumb ei, ond mong wain orung kindngii ni ngum. Ngopu pendpi kin, eim konu turii endi pupu, kunum kinan mułmba pum. \v 10 Pe ond mong wain ei nołmun kunum mandi erang kin, ond mong wain arim ei, eim kongun wu endi kindang opu kin, wumb ond mong wain kongun er mulnjung konu ełe om. Pe eim yi ni piim, ‘Kongun wu ombu, ond mong kuni aninga ngangin kin, tu wumba,’ nipi kindang om. Ba wumb kongun ełe er mulnjung ei, kongun wu ei, kepii tok, ek ngok, wii to tor kindnjing. \v 11 Pe nga, wu endi nga kindang om. Ba wumb yi ku nga erik, wu ei tok, eim kin oł kis erik, wii pui nengin kin, pum. \v 12 Pe nga wu endi kindang om. Ba wu ei, kepii tok, miyem sik, olkup to tor kindnjing. \v 13 Pe wumb yi erangin kin, ond mong kuni arim ei, yi ni piim. ‘Na er ermbii mił nenj?’ nim. ‘Pe na kangi endeim ei na eim noman ngoł kangi ei, kindmbii ei, eim kapłi ek nimba ek ei piingii,’ pa nim. \v 14 Ba kongun er mulnjung wumb ei, kenjing ni, wu num ni kingam om. Kanik kin, en enim ek nik, piik enjing. Erik kin, yi ninjing, ‘Wu ei, eim arim nge epi eim simba wu ei, sin tamin! Topun kin, ya konu ei, sin sinim kongun er mułmun,’ pa yi nik mulnjung. \v 15 Pe wu ni ambił gii nik, sipik tor sipik, to kundnjung. \p Ek ekin top yi nim, ‘Pe wu num ei wumb kongun wumb ei kin, nipe oł ermba?’ \v 16 Wu num ei opu, ond mong wain konu ełe kongun enjing wumb ei, pei to kondpu kin, ond mong wain konu ei wumb eipi endi ngumba. Pe wumb en enim ek ekin ei piik kin, yi ninjing; “Mon peng yi enermba,” ni piinjing. \v 17 Ba Jiisas eim wumb kan orung kind kanpi kin, ek yi nim. “Ek ei nipe ek Gos ek połułmun ek pułe er piimin min mon? \q1 ‘Wumb ngii tekmin wumb ei, ngii tumunj ei si kindik; ba tumunj ei, ngii tumunj ok nge mendpił tonu orum.’ \m \v 18 Pe wumb pei ngii tumunj ełe, bok tunjung kin, wumb glas ming mił tumb tumb ermba; min ngii tumunj ei, mani opu wumb topu nim kin, wumb ei kułngii ngenj kinerngii, kułman mił ermba,” pa nim. \s1 Jiisas Siisa Kin Ku Takis Ngumba Nik Kii Sinjing \r (Masyu 22:15-22, Mak 12:13-17) \p \v 19 Jiisas ek ekin endi nipi kin, kułmał kałiłmin wumb owundu ni, lo ek połułmun wumb ombu, piingii nge piipi nipi ngum. Ngang kin, pe kunum ełe mendpił eim ambił gii ningii mił pim; ba wumb pei mułangin kin, en enim mund mong enjing. \v 20 Erik kin, Jiisas ermba oł endi koi er kan mulnjung. Mułangin kin, eim oł endi ermba ni kan mulnjung wumb ei, wu kombur kindangin ok, Jiisas eim ek nipi ermba ei, ok kan mulnjung. Ok kan mulnjung wu ombu, ek kend tok, ek kun mił ninjing. Nik, “Eim ek yi nim,” pa nik kin, eim ambił gii nik, ek piipi kun ełim wu, gapman owundu mułum konu epi sipngii enjing. \v 21 Pe wumb ombu, Jiisas kii sik, ek ninjing, “Ek mon wu, nim nin ek ei sin piinmin ei ek kun pałim. Pe nim ek kun nikin, wumb ngokun ełin. Pe nim wumb mei ełe wumb pei, kankin ek ei, ek ende minj nikin pułun. Ninim Gos nge ek ei mendpił nikin, wumb ngokun yi minj ełin. \v 22 Pe nim er piin mił nenj? Sinim Siisa wu owundu ei kin takis ngumun min mon?” \v 23 Ba Jiisas eim oł kend tui ei enjing ei, Jiisas eim piim. Piipi kin, eim ek nipi, wumb ombu ngum. \v 24 “Pe enim ku endi na andan tungii. Tangin kin, ku ełe min men endi mołum ei, wumb nii mołum?” Pe wu ombu yi ninjing, “Min men ei Siisa mołum.” \v 25 Pe Jiisas ek nipi ngopu yi nim, “Pe enim Siisa nge epi ei Siisa ngungii. Pe nga Gos nge epi ei Gos ngungii,” pa nim. \v 26 Wumb pei mulnjung konu ełe, ek neng kin, Jura wu num ombu, kunum endi eim ambił gii ningii pinerim. Eim ek nipi, orung kindim ek ei, piik noman embin tang kin, ek nik orung kindngii pinerang kin, gupu mum to mulnjung. \s1 Wumb Kolk Nga Konj Mołmun Nik, Jiisas Kii Sinjing \r (Masyu 22:23-33, Mak 12:18-27) \p \v 27-28 Pe wumb kolk nga konj tonu piinarik piiłmin wumb tiłap kombur ok, ek yi niłmin. “Wumb kulnjung wumb ei nga konj tonu punerngii,” niłmin wumb ombu, Jiisas kii sik yi ninjing, “Ek mon wu, Moses lo ek endi yi pultum. ‘Pe wu endi amb sipi, mołpu kin, kułmba ei, eim ambim kangił endi mulerim kin, eim nge angim amb ei simba. Sipi kin, eim angim nge kang ambił mengpi simba.’ \v 29 Pe wu endi eim angim noł angił orung nga tał mulnjung. Wu kumna amb sim ei, kangił endi mingnarpi kin, kultum. \v 30 Nga angim amb ei sim kin, eim kułum ku. \v 31 Kułang kin, nga angim endi sim ei ku, wu ni kułum. Yi mił, wu angił orung nga tał pei, amb endeim minj sik kolk, yi minj er puk. Wu angił orung nga tał pei ok, kangił endi mingnarik kin, kolk poru ninjing. \v 32 Nga ekii se, amb ei eim mendpił kultum ku. \v 33 Pe wumb kułii, nga konj tonu ongii kunum ei, amb ei, wu nii ambim mendpił mułmba? Wu angił orung nga tał, amb endeim ełe sinjing ei, wu nii amb ei, wam mendpił mułmba?’” pa ninjing. \p \v 34 Pe Jiisas wumb ei ek nipi ngum, “Wu amb ni, akip kunum ełe, en enim wu amb seng kin, yi enmin. \v 35 Wumb nii endi, Gos kunum ekii se kapłi konj tonu ongii nimba wumb ei, noman konj kunum kunum sik mułngii wumb ei, wu amb sik erngii ei, pii poł tunałmin mon! \v 36 Nga wumb ei, nga kulerngii. Nimbił erang, Gos nge enjel mołmun mił yi mułngii. Gos eim wumb ei tukpu ełe, nga tonu konj sim ei, Gos eim kingam ambiłam noł mułngii. \v 37 Pe Moses wumb kułii ei, nga konj ok mułngii, pa yi niłim ku. Gos ok ek ka mer poł pendrim ek ei, Moses ond kembis endi dup nang kenim. Moses Gos Owundu ni, sinim kupenjpin noł ni, ek yi nim. ‘Eim Eiparam nge Gos; Eim Aisak nge Gos, eim Jeikop nge Gos mołum,’ pa nim. \v 38 Pe Gos ei wumb kułii ei nge Gos mon. Ba wumb ok pei konj mołmun wumb ei nge Gos. Eim ningił ełe, wumb pei konj mołmun.” \v 39 Eim ek nipi ngang kin, nga lo ek pułmun wumb ek nik, orung kindik yi ninjing, “Ek mon wu, nim ek ka wii nin,” pa ninjing. \v 40 Wumb ei mund mond kulk, nga ek endi kii sik erngii, pinerim. \s1 Gos Wu Endi Mei Mani Kindang Om Ei Nii? \r (Masyu 22:41-46, Mak 12:35-37) \p \v 41 Ba Jiisas ek nipi wumb ngopu kii sim, “Nimbił erang, wumb molk, Krais Gos wu ei kindang na op wu ei, King Deipis nge miyem ende wu,” pa nimin. \v 42 “Mer mon Sam ełe Deipis yi nirim, \q1 ‘Sin Owundu na Owundu kanpi yi nirim, Nim na angił tundung orung mułii!’ pa nirim. \v 43 Nga ekii se, ‘Nim nge opu orung wumb sip kin, nim simb ełe mani kindmbii,’ pa nim. \m \v 44 King Deipis eim Krais Gos kindang wu ei, eim ‘Owundu’ nirim. Pe nimbił erang, Deipis eim miyem ende wu ninmin?” \p \v 45 Wumb pei molk, eim nim ek ei piinjing ni, Jiisas eim ek nipi, eim nge ek se andiłmin wumb ngum. \v 46 “Enim lo ek piik ełmin wumb ei, ek ningii ei, enim piik kan kun erngii! En enim konduk ełe olt endi kindik erangin kin, wumb keningii nik ełmin. En enim yi piiłmin; oł ei erpin, wumb konu kułou tungii ni, wumb men ngii ełe konu ka wii keningii ni piiłmin. Nga kuni owundu ei, sin sinim kumb ełe pu mułamin kin, wumb keningii ni piik, enim embe tonu kindik, yi ełmin. \v 47 Pe wumb ei, en enim puk, amb wenjing kołmun amb ei, ngii konu ni, ku ni, epi ombu waning sik; ba wumb kumb ełe prei kinan er puk ełmin. Gos wumb mok tumba kunum ei, wumb ombu kos owundu singii,” pa nim. \c 21 \s1 Amb Kurpu Endi Gos Kin Epi Pei Ngum \r (Mak 12:41-44) \p \v 1 Jiisas eim men ngii mołpu kenim ni, wu ku sałiłmin wu ambił ngołmun wu, en enim Gos nge men ngii ku konu ełe Gos kin noman ka ku kindnjing. \v 2 Pe eim kenim ni, amb endi wam kultum amb ei, epi endi sinałim amb, kurpu endi eim, ku kundii kembis tał, mer Gos kin noman ka piik kindnjing konu ełe, kindim. \v 3 Pe Jiisas eim ek nim, “Na ek keimi nip enim ngond. Ya amb kurpu ei, wam kułum amb ei, eim ku kindnim amb ei, enim wumb pei eipi kindnjing ku ei, to mani kindnim. \v 4 Pe enim wumb eipi ei, enim ku pei sałim ei, enim epi wii Gos kin ka pii ngonmun. Ba amb ei, eim epi endeim sinałim; ba ei ku tu wupu ngonum. Nga eim kuni simba ku ei, sinałim, mon!” \p \v 5-6 Wumb kombur men ngii owundu ełe nik ek ninjing, “Ngii ełe kom ku mon ka wii ngunjung. Nga wu amb Gos kin noman ka epi kindnjing.” Nga Jiisas ek yi nim, “Oł ei pe enim kaninmin ei, nga kis mułmba ei kunum endi simba kunum ei, ku endi tondrung peł ełe pinermba. Pei er kis erpi, konu orung orung pei eipi eipi mani kindmba,” pa yi nim. \s1 Oł Embin Tui Tonu Omba Jiisas Yi Nim \r (Masyu 24:3-14, Mak 13:3-13) \p \v 7 Pe wumb eim kii sik, yi ninjing, “Ek mon wu, kunum nenj epi ei tonu omba? Epi ei omba kunum oł endi erang kin, sin kenmin kunum ei, mandi omba, min mon?” \p \v 8 Jiisas eim ek yi nim, “Enim kan kun er mułngii! Wumb kombur ok, enim kin ek kend to ngungii. Ngok kin, wumb pei ok, na embe ei singii. Sik kin, yi ningii, ‘Wu ei na ond kunum mandi enim.’ Nik kin, yi erngii; ba enim ningii ek ei piik, pungii konu ekii se punerngii, mon!” pa nim. \v 9 “Wumb tiłap kembis tuk ełe, en enim nginmał enmin ningii, ku. Nga wumb tiłap pei konu orung orung pei opu owundu enmin nik erngii ei, enim piingii; ba enim mund mong tunerngii mon! Oł ombu ok tonu omba; ba kunum poru nimba kunum ei, sikir tonu onermba,” pa nim. \v 10 Jiisas eim wumb kanpi ek nipi ngum, “Pe wumb tiłap endi pupu kin, wumb tiłap endi kin ermba. Pe wu king endi nge tiłap ei pupu kin, king endi nge tiłap ełe opu erngii. \v 11 Pe konu kopu owundu tonu omba; nga konu kombur kumb kuni owundu sepi kin, wumb ening owundu pimba ku. Nga kupu muł ełe keningii ni, muł ei owundu erpi, oł kanim kanim erang kin, enim mund mong erngii. \v 12 Ba epi ombu tonu onerang kin, enim wumb ok, enim ambił gii nik kin, oł embin tui kanim kanim erngii. Erik kin, enim sik sipik, men ngii ełe kos piik kin, nga enim sik, kan ngok, yi erngii ku. Yi erik kin, enim na embe ambił to mani kindmin ni erngii nik sipik, king ngii konu ełe gapman mułngii konu ełe, enim sipngii,” pa nim. \v 13 “Yi erngii kunum ełe, enim na ek ka ni tor kindngii. \v 14 Kunum ełe en enim noman ełe, piik dinga erik kin, nga nipe ek endi ok ni orung kindmin ni, yi piinerngii mon! \v 15 Na nam ek enim ngamb ek ei, keimi ni piik, ni tor kindngii. Enim kin noman ka ngop ermbii, nim. Enim nge opu orung wumb ei, enim ek tok kindik, enim to mani kindmin ni erngii ei, kapłi enermba. Na enim nip ngunj ek ei, kapłi dinga pimba. \v 16 Arnim manim ni, angnim ni, miyem ende wumb ni, puł wumb ok, enim nge opu orung wumb kin ngungii. Ngok kin, kombur en enim mułngii wumb ei, kombur to kundngii ku. \v 17 Pe wumb pei enim kin popuł kis singii ei, nimbił erang enim na embe ambił tonu kindngii. \v 18 Gos epi ei piinerim kin, enim nge peng enjin ei, endi am punermba mon. Gos wumb pei noman tuk piinim ku. \v 19 Kunum kunum en enim dinga kind er mulnjung kin, kapłi en enim noman konj mendpił singii. \p \v 20 “Ba enim molk kinangin kin, opu wumb ok Jerusalem konu owundu ełe orung orung onjung kin, enim pii poł tungii ei, Jerusalem konu ełe owundu ni, konu er kis mundngii kunum ei, mandi enim ni piik mułngii,” pa nim. \v 21 “Kunum ełe, wumb Jura konu ełe mołmun wumb, ei sikir puk kin, tonu komung ełe pungii. Nga Jerusalem konu ełe owundu tuk mołmun wumb ei, tungu puk, konu eipi eipi simba konu ełe pungii. Nga wumb konu orung orung ełe torung mołmun wumb ei, nga konu ełe tuk punerngii. \v 22 Kunum ełe, oł kis ełmin wumb ei, Gos wumb ombu kin kumep ngumba ei, mer Gos mon ełe pałim ek ei, pei keimi pimba. \v 23 Kaimb kunum ełe, amb kangił am ngopu mułmba min, kangił mułang mułmba amb ei, kaimb er mułngii! Oł embin tui ełe, konu orung orung tonu wang kin, Gos eim popuł sim mił ei, eim wumb ombu kin kos erpi ngumba. \v 24 Wumb ei tui pei nopu poru nimba. Nga opu orung wumb ok, kan ngok, konu eipi orung orung pei kindngii. Wumb tiłap eipi simb ei, Jerusalem konu ełe kembngii. Yi er mułangin kin, wumb tiłap eipi kunum ei, Gos to mundum kunum ei, poru nimba,” pa nim. \s1 Gos Kindmba Wu Ei, Wu Kingam Omba \r (Masyu 24:29-31, Mak 13:24-27) \p \v 25 “Nga tonu muł ełe eni ni, kanjip ni, oi ombu, oł kanim kanim erngii. Mani mei ełe konu orung orung, wumb en enim, oł embin tui peng mułangin kin, ep noł topu, gur gałi nipi ermba ei, wumb piik mund mong erngii. \v 26 Wumb pei en enim mei ełe tonu omba ei, noman embin to piingii. Pe wumb kułmun ni piik kin, noman pepi kun enerang mułngii. Nimbił erang tonu muł ełe oi ni, kanjip ni ombu, ołup, ermba. \v 27 Oł ei tonu wang kin, molk keningii ni, Gos kindang opu mei wu kingam tełim ei, eim kupu peł ełe omba. Opu kin, eim dinga owundu peng kin, nga eim tiłang owundu ka wii ei, erang kin omba. \v 28 Nga ekii se, oł ombu tonu wang kin, enim kunum ełe angk, en enim peng kan tonu kanik er mułngii. Nimbił erang, sinim kis mułamin kin, oł embin tui tonu orum ei, Gos sinim paki tumba nge kunum ei, mandi erang orum,” pa nim. \s1 Ond Pik Ei, Konu Eni Ba, Min Kumb Tumba Ei, Andan Tołum \r (Masyu 24:32-35, Mak 13:28-31) \p \v 29 Nga Jiisas eim ek ekin endi nipi ngopu kin, yi nim. “En enim ond mong pik kanik kin, nga ond eipi pei kanik erei!” pa nim. \v 30 “Pe enim kinangin kin, ond ei, onguł konj topu nim kin, konu eni owundu ba, enim nik, yi piingii. Akip kunum ei kuni mong poł tonum. \v 31 Yi mił, enim oł ombu kinangin yi mił erpi nim kin, en enim piingii. Gos sinim tep er mułmba kunum ei mandi omba, enim ni piingii!” pa yi nim. \p \v 32 “Na ek keimi nip enim ngond. Wumb kunum ełe wumb konj mułngii kunum, ei epi ombu tor omba. \v 33 Muł kin mei poru nimba; ba na ek ei poru ninermba,” pa yi nim. \p \v 34 “Ba enim kan kun er mułngii! Mon pim kin, enim noł kunum kunum nok wulu pang kin, en enim molk, ngenj epi ełe noman piingii; ei mon! Pe enim noman ka peng mulenjing kin, Gos kindmba wu ei, wu kingam omba kunum ei, sikir tor omba. Eim omba ei yi mił; kung min, kei endi, karip tan sikir pupu kin, kei min, epi mondnum mił, yi sikir omba. \v 35 Epi ei tonu omba kunum ei, wumb mołmun konu ełe orung orung pei tonu omba. \v 36 Kunum kunum en enim kan kun er mułngii! En enim Gos kin kunum kunum prei er mułangin kin, Gos enim dinga ngumba. Ngang kin, oł embin tui enim kin tonu ombii ni ermba; ba enim pii gii nik, dinga pimba. Peng er molk kin, wu kingam Gos mei mani kindrim ei, kumb ełe engingii,” pa nirim. \p \v 37 Kunum kunum Jiisas wumb pei sipipi, Gos ngii owundu ełe, wumb ek nipi ngopu, yi ełim. Ba emii peng, eim pupu, komung Olip ełe mołułum. Mołpu or pepi kin, Jerusalem konu men ngii orung om. \v 38 Nga wumb en enim ngii konu pek, kupiiring ok Gos ngii owundu ełe Jiisas nge ek ka piiłmin. \c 22 \s1 Juras Ek Dinga Nipi, Jiisas Sipi Kin, Noman Pim Wumb Ngum \r (Masyu 26:1-5, Mak 14:1-2, Jon 11:45-53) \p \v 1 Pe kunum endi bres yiis punenim kunum ei, kuni owundu, ‘Pasopa,’ niłmin kunum ei, mandi erim. \v 2 Pe kułmał kałiłmin owundu ni, lo ek piiłmin wumb ni, en enim wumb pei mulnjung ei, mund mong tunjung. Mułangin kanik kin, en enim yi ninjing, “Sinim Jiisas koi erpin kin, er to kundmun, mił nenj?” a ninjing. \p \v 3 Pe Seisen Juras noman ełe tuk pum. Nga Juras eim ‘Eskeriyas,’ niłmin. Jiisas eim nge ekii siłmin wumb ende wu engki nga tał, ei nge wu. \v 4 Pe Juras eim pupu, kułmał kałiłmin owundu kin, men ngii ełe tep mołułmun wu ombu ni, kanpi nim. Eim Jiisas sipi, wumb ngumba ei nge er endim. \v 5 Yi ngang kin, wumb en enim ka piik, ku nin epi sik kin, wu ei ngumun, ninjing. \v 6 Pe Juras eim kapłi nipi, eim Jiisas sipi, wumb ngumba ei nge, kanpi endim. Eim kunum endi mołpu kenim ni, wumb pei Jiisas kin mulenjing. \s1 Jiisas Kin Ekii Sinjngił Wu Tał, Kuni ‘Pasopa’ Er Ka Enjngił. \r (Masyu 26:17-25, Mak 14:12-21, Jon 13:21-30) \p \v 7 Pe kunum ei, bres yiis punerim kunum ei, tonu wang kin, wumb kung siipsiip wał endeim ni, to kałiłmin ei, ‘Pasopa’ pa niłmin. \v 8 Pe Jiisas eim Piisa kin, Jon teł konu endi ełe kindpi yi nim, “Ełip pukuł kin, ‘Pasopa,’ kuni er kun erangił, sinim kuni numun,” pa nipi kindim. \v 9 Wu tał eim kankił, yi ninjngił, “Nim piin! Sił konu jiłi er kun ermbił?” \v 10 Pe Jiisas ek yi nim, “Ełip konu owundu ełe tuk pangił kin, wu endi noł ming endi sipi, tu wumba konu ełe, ekii se pukuł kin, wu ei ngii jiłi nirik ba, konu ełe, ełip nirik punguł. \v 11 Pe ełip ngii ei, arim mułmba ei, kankił ningił, ‘Ek mon wu ek yi nim, Na nge ek se andiłmin wu engki nga tał ei kin, kuni numbii palting ełe, jiłi sałim?’ \v 12 Yi nengił kin, wu ei eim ngii tondrung ełe palting owundu endi sałim ei, ngang kin, ełip sinim kuni ‘Pasopa’ er kun er singił,” pa nipi kindim. \v 13 Wu tał ni punjnguł. Pukuł kin, kenjngił ni, Jiisas nim mił yi kenjngił. Kankił kin, kuni ‘Pasopa’ nungii nge, er ka enjngił. \s1 Jiisas Kin Ekii Sinjngił Wu Tał, Kuni ‘Pasopa’ Er Ka Enjngił. \r (Masyu 26:26-30, Mak 14:22-26, 1 Korin 11:23-25) \p \v 14 Pe kuni nungii kunum seng kin, Jiisas ni, eim er se andiłmin wu kin, tonu peł ełe molk kin, kuni nok mulnjung. \v 15-16 Kuni nok molk kin, Jiisas yi nim, “Na ek keimi nind. Na enim kin kuni ‘Pasopa’ endi nop moł ei, na ka piind. Ekii se ngenj kumbii simbii. Nimbił erang ‘Pasopa’ kunum nga simba ei, na enim kin, kuni endi nunermbii, mon! Nga Gos sinim tep er mułmba kunum ei, peni ełe wang kin, oł ei ek keimi pimba,” pa nim. \v 17 Eim ming kap noł wain endi sipi kin, Gos kin prei erim. Nga eim yi nim, “Enim noł wain ming kap ei, endeim endeim ni nui!” nim. \v 18 “Na ek keimi nind. Akip min ekii se, mering pei, na ond mong noł wain ei nunerngii mon! Nga Gos sinim tep er mułmba kunum ei tonu omba,” pa nim. \v 19 Nga bres sipi kin, Gos kin prei erpi, ngopu kin, Eim bres engin tum. Topu kin ek yi nim, “Bres ei na ngenj mił mołum. (Na ngenj ei enim paki tond; enim nok kin, na kin piik er mułngii! \v 20 Nok poru nengin kin, nga yi mił ku erpi, ming kap endi, ond mong noł wain mułum ni sipi, yi ku erang kin, nok poru nengin kin, yi nim; “Noł wain ei, enim kin oł konj endi erip ngond. Yi mił enim Gos nge wumb nanim kin, tep to mołpun, o ende punmun. Nga ming kap ond mong noł wain mułum ni, sipi kin, yi ku erim. Erpi kin, yi nim; ming kap ond mong noł wain ei, na enim kin kondrak konj endi end ei, na miyem mił peng kin, enim kin paki to ngond.) \p \v 21 Ba wu endi na sipi kin, wumb opu orung wumb angił ełe pendmba ei, akip sił kuni ende nopuł kin, peł ełe ende mołmbuł, wu ei minj. \v 22 Wu ei, mei mani opu wu kingam pim ei, Gos eim noman piim mił yi erim. Ba wu ei wu kingam sipi kin, wumb opu orung wumb ngumba wu ei, na kaimb sind,” pa nim. \v 23 Jiisas eim ek yi neng mił, wu ombu en enim endeim endeim ni, ek nik, kii sik, piik piik enjing. Erik kin, “Sinim kin wu nii endi oł ei ermba?” enim yi kii sinjing. \p \v 24 Pe eim nge ek se andiłmin wumb molk kin, ek mił enjing. Erik kin, yi ninjing, “Sinim mołmun konu ełe, wu nii owundu mołum?” \v 25 Pe Jiisas ek nipi ngum, “Wumb king eipi ei konu eipi eipi mołmun ei, king en enim noman dinga peng kin, king owundu molk wumb tep erik, wumb yi mił ninjing. Nga en enim embe ełe oł ka erik, wumb ngok ełmin. \v 26 Ba wu endi, wu num mułmbii nipi ermba wu ei, wu kongun wii mił mułmba. Nga wu noman peng wu owundu mułmbii ni piimba wu ei, kongun wu mił, enim paki topu ngopu kin, kongun erpi mułmba. \v 27 Wu nii endi wu owundu mołum? Pe wu kuni kałpi tu wułum wu ei, min tonu peł ełe mołpu kin, kuni nołum wu ei min? Nga en enim yi ku ni piik, kuni peł ełe mołpu kin, kuni nołum wu ei mendpił. Ba na enim mołmun konu ełe tuk mołup kin, kongun wu mił, enim paki top moł,” pa nim. \p \v 28 “Epi kanim kanim oł embin tui na kin tonu onum kunum ei, enim na wak tunenjing; ba enim na kin mulnjung. \v 29 Na nge Ernan sinim tep er kanpi mołum, Eim noman dinga ei na ngum. Akip na noman dinga ei, enim ngamb kin, enim mułngii,” pa nim. \v 30 “Nam enim tep er mułmbii noman dinga ei, enim kuni peł seng kin, nok mułngii. Pe enim ok, King mił molk, Esrel wumb engki nga tał, wumb tiłap ei kin, kos piiłmin wu mił, mułngii.” \s1 Piisa Nim Nam Buł Ngunjii, Nipi Jiisas Yi Nim \r (Masyu 26:31-35, Mak 14:27-31, Jon 13:36-38) \p \v 31 “Saimon! Saimon! Nim piikin; pe Seisen eim enim kin kuni mong wiis ełmin oł ei mił, enim kin yi ku ermba. Ei eim enim kin mok topu wumb dinga molałmin wumb nin, nga dinga mołmun wumb, kapłi kongun erpi sipi, eim andłam ełe kindmbii ni ermba ei, dinga mił molałmin kin, wumb wii mił mołmun. \v 32 Ba na prei erip kin, nim Saimon paki tunj ełe nge nim pii gii ei, dinga pimba. Ekii se nim noman ak tokun orung on kin, ninim angnim noł paki tunjii,” pa nim. \v 33 Piisa ek yi nim, “Owundu, na er kun er moł. Nim kin kan ngii ełe ouni bił; nga nim kulnjii ei, na er kun er moł, na nim kin ouni kułmbuł,” pa nim. \v 34 Jiisas ek nipi yi nim, “Piisa, na nim kanip nind. Akip kunum ełe epi peng kin, kei kultu wii tunenerang kin, nim ek kunum tekliki ninjii, ‘Na wu Jiisas ninmin, ei na kinał!’ pa ninjii.” \p \v 35 Pe Jiisas ek yi nim, “Ok na enim kindinj ei, enim ku ni, kon ni, simb su ei sipnerei! Kunum ei, enim epi endi simin ni piinjing min mon?” Pe en enim yi ninjing, “Sin oł endi yi enerim mon.” \v 36-38 Enim Jiisas ek nipi ngopu yi nim, “Pe enim tuk mołmun wu endi ku kon pimba ei simba. Nga kon yi ku. Wu endi tui kepii sinerim kin, eim kon takis ei sipipi, ku sipi, tui kepii top ermba. Erpi kin, tui kepii simba,” pa nim. Pe wumb yi ninjing, “Owundu, nim ya kan! Sin tui kepii tał sałim.” Eim yi ni piim, “Enim na ek ei pii poł tunenjing. Eim yi nim, ‘Ek ei kapłi poru nim,’ pa nim. Na enim kanip nind, Gos ek ok pułum yi nirim, ‘Enim oł kis ełmin wumb mił, eim kułou tum,’ pa nim. Nimbił erang ek ei, na nind mił, keimi tonu omba. Gos mon ełe na ek nim ek ei, akip keimi tonu onum.” \s1 Gesemanii Konu Ełe Jiisas Prei Erim \r (Masyu 26:36-46, Mak 14:32-42) \p \v 39 Jiisas eim anda pupu, tonu komung Olip ełe, ba pum ei, eim kunum kunum prei erpi, yi ełim. Oł ei erang mił, eim nge er se andiłmin wumb ombu, ekii se punjung. \v 40 Pe eim konu ełe opu kin, ek nipi er se andiłmin wu ombu ngum, “Enim prei erangin kin, epi kis endi erangin kin, kenmbii nip tonu omba epi ei enim kin onermba,” pa nim. \v 41 Pe nga eim wu ombu mondpu kin, eim konu eipi mandi pum. Pe eim simb gopsing pii poł mołpu kin, prei erim. \v 42 Jiisas eim wumb epi kis kanim kanim eim kin tonu wang kin, eim arim kin ke nipi, ek ekin yi topu nim. “Arnan! Nim na ming kap embin tui ei, na numbii ni piin kin, ninim noman ełe sinjii. Ba nim na noman ełe, nim ekii sinenjii mon. Ninim noman ełe piikin enjii,” pa nim. \v 43 Jiisas eim Gos kin prei er mułang kin, pe tonu epin konu ełe enjel endi mani opu kin, eim dinga ngum. \v 44 Jiisas eim noman embin kis piipi kin, eim prei dinga erpi mułang kin, eim kurun ei, miyem mił opu, mei ełe mani pum. \p \v 45 Pe eim prei er pendpi angpi kin, eim ek se andiłmin wumb mulnjung konu ełe pum. Pupu kenim ni, or pinjing kenim ni, en enim noman embin tang kin, piik pinjing, kenim. \v 46 Pe Jiisas ek nipi yi nim, “Enim nimbił erang, enim or pałmin? Enim konj kind, angk prei erei! Mon pim kin, oł kis endi enim kin tonu omba,” pa nim. \s1 Juras Jiisas Sipi, Opu Orung Wumb Ngum \r (Masyu 26:47-56, Mak 14:43-50, Jon 18:3-11) \p \v 47 Jiisas eim ek nipi mułang kin, wumb tiłap owundu endi onjung. Wu endi Juras niłmin wu ei, Jiisas nge ek se andiłmin wu engki nga tał tuk mołmun wu endi eim kumb se om. Eim mandi opu kin, Jiisas kin kumb gupu to numba nge om. \v 48 Ba Jiisas ek nipi Juras ngum, “Juras, nim wu kingam ei, nim eim gupu to nokun sikin kin, opu orung wumb ngunjii min?” \v 49 Jiisas eim nge ek se andiłmin wumb molk, kenjing ni, oł ei tonu omba enim nik, Jiisas kanik kin, yi ninjing, “Owundu, sin tui kepii sipin kin, wumb ei tumun, min mon?” \v 50 Yi nik kin, wu endi tui kepii tang kin, kułmał kałiłim owundu nge kongun wu ei, eim nge kom orung angił tundung orung, kiłip topu mani om. \v 51 Ba Jiisas kanpi yi nim, “Mon! Oł ei si kindei!” pa nim. Yi nipi kin, wu ni kom ełe embiłang kin, kom ni, nga ok pim mił, pim. \p \v 52 Pe Jiisas ek nipi, kułmał kałiłim owundu ombu ni, men ngii owundu ełe tep mołułmun wu ombu ni, wumb num pei, wumb eim ambił gii ningii nge ok wumb ei, Jiisas yi nim, “Enim tui nin, kepii epi ei sik kin, tu wunmun ei, enim waning wu endi tungii nge onmun min? \v 53 Na enim kin kunum kunum men ngii owundu ei mołułmun. Ba enim na peng ełe, enim angił embilałmin, mon. Ba akip kunum ei, enim kunum seng enmin. Akip Seisen emii ełe mołpu kin, epi kis ełim ei nge, dinga akip tor onum,” pa nim. \s1 Piisa Ek Yi Nim, “Na Jiisas Ninmin Ei, Na Kinał.” \r (Masyu 26:57,58,69-75, Mak 14:53,54,66-72, Jon 18:12-18,25-27) \p \v 54 Jiisas eim ek nipi poru neng kin, wumb ombu eim ambił gii ni sipnjing. Pe wumb ei, eim sipi kin, kułmał kałiłim owundu ngii konu ełe tuk sipnjing konu ełe, Piisa eim ekii se pum. Pupu kin, konu turii mił mołpu, kan mułum. \v 55 Ngii owundu kung gui tukrung ełe engim konu ełe, dup kalk mulnjung konu ełe, Piisa tep to mulnjung ku. \v 56 Kongun amb endi mołpu kenim ni, Piisa eim dup ełe mułum kenim. Amb ni, eim kanpi kin, yi nim, “Wu ei, Jiisas kin tep to mołułum wu,” pa nim. \v 57 Ba Piisa ek nipi, “Mon!” pa nipi yi nim, “Amb, wu ei, na kinał!” \v 58 Ekii se nga, wu endi Piisa kanpi kin, yi nim, “Nim eim nge tiłap ende,” pa nim. Ba Piisa yi nim, “Kawukeiya! Na mon!” \v 59 Mołang kin, nga ekii se, wu eipi endi pupu yi nim, “Keimi mendpił, wu ei, eim kin tep to andiłim wu. Eim Galilii konu ełe wu,” pa nim. \v 60 Ba Piisa ek dinga nipi ngopu, yi nim, “Wu, nim nin ek ei, na pii poł tunand.” Piisa eim ek yi nipi mułang kin, kei kultu wii tum. \v 61 Pe Owundu eim ak topu, Piisa kenim. Pe Piisa eim piim ni, Owundu ek endi eim kin nirim ek ei piim. Ek ełe nge, eim kei kultu wii tunermba kunum ei, nim yi ninjii, “Na Jiisas kinał, pa nikin, kunum tekliki enjii,’” pa nirim. \v 62 Pe Piisa eim tor pupu, ke dinga wii nim. \p \v 63 Wumb Jiisas ambił gii nik, ek ngok, kepii tok enjing. \v 64 Pe wumb Jiisas eim ningił ełe, alap pandi to pendik, kepii tok, yi ninjing. “Pe nim ek ni tor kindiłim wu mendpił min mon; ek ni! Wu nii nim kepii tonum ei, ninjii,” pa ninjing. \v 65 Wumb ek kis kanim kanim nik, eim kin ngunjung. \s1 Kaunsil Wumb Ningił Ełe Jiisas Kos Enjing \r (Masyu 26:59-66, Mak 14:55-64, Jon 18:19-24) \p \v 66 Ekii se konu eni tang kin, Esrel wumb num ei ni, lo ek piiłmin wumb ni, ek kengip tołmun wumb ni, Gos kin kułmał kałiłmin wumb ni, ok kułou tok molk kin, Jiisas sik sipik, kaunsil mułum konu ełe sipik, yi ninjing. \v 67 “Nim sin kan kin, ‘Na Gos er sałim wu kindang, Krais,’ pa niłin, ei keimi min mon?” Pe Jiisas ek nipi ngopu, yi nim. “Na enim kanip nimbii; ba enim pii gii ninerngii. \v 68 Nga na enim kin ek kombur kii simbii nim kin, enim na ek ei ni orung kindnerngii, pałim. \v 69 Ba pe ekii se, kunum kunum mei mani opu wu kingam ei, eim Gos angił tundung ełe mułmba konu ei, Gos eim dinga wii sałim,” pa nim. \v 70 Pe wumb yi ninjing, “Nim ek ei nin ei, nim Gos kingam mołun min?” Pe eim ek yi nim, “Enim ninmin ek ei, na mendpił.” \v 71 Nga wumb en enim yi ninjing, “Sinim nipe ek nga nipin kii simin? Eim gupu ełe, ek ei ninim, sin sinim piinmin, ei poru!” \c 23 \s1 Pailos Kumb Ełe, Jiisas Kos Enjing \r (Masyu 27:1-2,11-14, Mak 15:1-5, Jon 18:28-38) \p \v 1 Yi nik kin, wumb pei eim sipik, Pailos mułum konu ełe sipnjing. \v 2 Pe kos piingii nge nik, eim kin ek yi ninjing. “Sin wu ei kenjpin ni, eim sin wumb tiłap ełe, ełmin oł ei, eipi erpi ełim. Pe eim sin ku takis Siisa ngołmun ei, eim mon nipi, eim ‘Nam Gos kindang wu Krais nipi, nam King,’ pa nipi, yi ełim,” pa ninjing. \v 3 Pe Pailos eim kii sim, “Nim Jura wumb King min?” Pe Jiisas eim ek nipi, orung kindpi, ek yi nim, “Ninim nin mił yi,” pa nim. \v 4 Pailos ek nipi, kułmał kałiłim owundu ni, wumb pei kanpi yi nim, “Na wu ei, erim oł endi kan sinand, mon!” pa yi nim. \v 5 Ba wumb ek dinga nik, yi ninjing, “Eim ek nipi wumb ngang kin, wumb eim ek piik, Jura konu ni, konu orung orung pei, mund mong ełmin. Pe Galilii konu ełe, eim er opu opu ya ełe onum,” pa ninjing. \s1 Nga Jiisas Sipik, Eros Kin Kos Enjing \p \v 6 Pailos eim ek ei piipi kin, wumb kii sim, “Wu ei Galilii konu ełe wu min?” \v 7 Nga wumb eim kanik yi ninjing. Pe eim piim ni, Jiisas nge konu ei, Galilii konu orung ełe, Eros tep ełim konu ei piinim. Kapłi Pailos ek ei piipi kin, nga kindang pupu, “Eros mołum konu ełe orung pangłi,” nim. Kunum ei, Eros Jerusalem konu ełe mułum. \v 8 Eros Jiisas kanpi kin, eim ka piim. Nimbił erang Jiisas ek ei Eros piim; ba kunum kinan, eim Jiisas kenmbii ni piipi mułum. Eros eim yi piim, “Jiisas jep oł endi erang, kenmbii,” ni piim. \v 9 Yi piipi kin, Eros eim epi pei Jiisas kin kii sim; ba Jiisas eim ek endi nipi kin, orung kindnerim, mon! \v 10 Kułmał kałiłmin owundu ni, lo ek piiłmin wumb ei ok, mandi angk kin, Jiisas kos erngii nge, ek dinga kind ninjing. \v 11 Eros ni, eim nge opu ond wumb ni eim ek ngok, ek kis kanim kanim nik erik, konduk ka wii endi mon kanim kanim mułum kon ei kindik kin, nga eim Pailos mułum konu ełe orung kindnjing. \v 12 Kumb ok, Eros eim Pailos kin opu ełmbił; ba pe eł ełip, ek ka nikił, ende punjnguł. \s1 Pailos Yi Nim, “Ond Peri Ełe Nil Tei!” Nim \r (Masyu 27:15-26, Mak 15:6-15, Jon 18:39–19:16) \p \v 13 Pe Pailos eim kułmał kałiłmin owundu ni, wu num ni, wumb pei ok kułou tei nipi, wii tum. \v 14 Pe eim ek nipi, yi nim, “Enim wu ei ya sik tu wunjung ei, yi ninjing, ‘Wu ei sin tiłap ełe, ek nipi wumb noman er kis ełim,’ nik, tu wunjung. Pe na wu ei, enim kumb ełe ek nip, wu ei kii sind; ba eim enim enmin ek ei, endi neng kin, na piinand. Wu ei, oł endi enerim. Sinim wu ei kin, kos ermin mił mon! \v 15 Nga Eros eim erim oł endi enerim, mon ku! Nga ei eim orung kindang onum. Piinmin! Wu ei, oł kis owundu endi erang kin, sinim kapłi, eim to kundmun. \v 16 Pe na wu ei kepii top kindamb kin, orung pangłi,” nim. \v 17-19 (Ba en enim ełmin oł ei, yi kor owundu kunum ei, kan ngii pałmin wu ei, endi tor kindiłim.) Pe wumb pei wii tok kin, ek dinga nik yi ninjing, “Wu ei to kondkun, Barapas kindan kin, sin kin wangłi!” ninjing. (Barapas eim konu owundu ełe gapman kin opu erpi, wu endi to kundrum. To kundang kin, Barapas sik kin kan ngii pendik.) \v 20 Pailos wumb nga kanpi, ek yi nirim, “Wu ei Jiisas, eim orung kindamb, ba,” ni piim. \v 21 Ba wumb wii tok, nga yi nik, “Ond peri ełe, to kond!” Wumb pei yi ku ninjing. \v 22 Pe Pailos nga kunum ei ngang kin, kunum tekliki mił nim, “Nimbił erang, wu ei nipe oł endi erim? Na eim oł endi erim min, nip kurunj; ba oł endi erang kin, tumun ei kapłi; ba, mon!” nim. “Yi piip kin, wii kepii top kindamb, ba,” pa nim. \v 23 Ba wumb dinga puk, ek dinga nik, wii dinga tok, “Ond peri ełe kułangłi!” ninjing. Pe wii ek dinga nik, Pailos nim ek ei, to mani kindnjing. \v 24 Wumb ek yi nengin kin, Pailos wumb kanpi, yi nim, “En enim dinga kindik, ‘Wu ei tumun,’ ninmin ei, wu ei, en enim sipik, tei! Na mon minj!” \v 25 Wu ei, gapman kin opu erim ni, wu endi to kundmun nik, sik, kan ngii pendik, wu ei, wu amb pei si orung simin nik. Pe Pailos mani wu endi ei kindan, “Wangłi,” nik. Pe Pailos Jiisas kindang wang kin, wumb sipik. \s1 Jiisas Ond Peri Ełe Nil Tunjung \r (Masyu 27:32-44, Mak 15:21-32, Jon 19:17-27) \p \v 26 Pe opu ond wumb Jiisas sipik kin, wu endi ambił gii nik wu ei, embe Saimon. Saimon ni wu ei, eim Sairiini konu ełe wu. Wu ei opu, konu owundu ełe tuk bii ni erang kin, wumb ond peri ełe tu wunjung. Tu wuk kin, wu ei pindang ełe pindangin ko wupu kin, Jiisas pum konu ełe ekii se pum. \p \v 27 Pe wumb ke nik, kaimb kulk, puk kin, Jiisas pum konu ełe ekii se punjung. \v 28 Ba Jiisas ak topu amb kombur kanpi kin, ek yi nim, “Enim Jerusalem konu ełe amb! Enim na kin piik ke ninerei! Ke ningii pim kin, en enim nge kangił ei piik ke nik kin, en enim nge piik ke ningii,” pa nim. \v 29 “Piinmin! Ekii se ek endi tonu omba ei yi pimba. ‘Amb kangił mengnarik amb ni, kangił mengnenjing amb ni, amb am ngunenjing amb ni, amb ombu pei ka piingii.’ Nimbił erang kunum ei, wumb mulnjung kin oł embin tui enim kin tonu omba. \v 30 Tonu om kunum ełe wumb kombur komung ełe ek yi ningii. Enim komung ombu mani ok kin, ‘Sin tei!’ nimin. Nga komung kembis kembis ombu yi ku, ‘Sin to pandi tei!’ nimin. \v 31 Yi mił erang enim oł ei ond konj ełe enmin; ba nga ond kułii ełe enim nimbił oł erngii?” Jiisas eim ek yi nim, “Ei oł konj ei tonu wang kin, enim kaninmin,” pa yi nim. “Nga ekii se ond kułii ei, mering ekii se oł ei enim na kin piik mułngii wumb ei, oł yi tonu omba ei, enim nimbił oł erngii?” pa yi nim. \p \v 32 Wumb eipi tał tu wunjung wu tał, oł kis ełmbił wu tał, Jiisas tok, wu tał ouni tungii nge enjing, enjing. \v 33 Pe wumb konu endi ełe tor punjung konu ei, embe ‘Wumb peng embił’ konu ei yi niłmin. Niłmin konu ełe, Jiisas ond peri ełe tok, wu tał oł kis ełmbił wu tał, nil tunjung ku. Wu endi Jiisas angił tundung orung peng kin, nga wu endi angił taring orung pim. \v 34 Jiisas ek nim, “Arnan, nim piin, wumb en enim oł kis en enim ei pii poł tunarik enmin. Kapłi nim wumb oł kis ei kil ngunjii,” pa nim. Pe Jiisas konduk ni alap epi ei wumb ku kembis mił epi ei kinjmał erik kin, konduk ei simin nik enjing. \v 35 Wumb molk, kanik mulnjung; ba wumb peng pim wumb ei, en enim ek ngok yi ninjing. “Eim wumb eipi paki topu yi ełim. Pe keimi Gos eim Krais tełim wu ei, kindang opu, wumb paki topu ełim pim kin, kapłi akip ei eim paki topu, ond peri ełe si kindpi, mani omba,” yi ninjing. \v 36 Opu ond wumb ei kin ek ngok, yi ninjing ku. Yi erik kin, mandi ok, epi kumbii ełim epi ei, sipi ngumun ninjing. \v 37 Pe ek ngok kin, yi ninjing, “Nim keimi Jura wumb nge King pim kin, kapłi ninim paki to!” ninjing. \v 38 Ond peri ełe, tonu eim peng ełe, ek mon endi yi pulnjung, “Wu ei, Jura wumb ei nge King,” pa nik pulnjung. \p \v 39 Epi waning ełmbił wu kis tał tuk wu endi, Jiisas kin ek yi nirim. “Nim Krais Gos kindang tełin wu ei min? Kapłi ninim paki tokun kin, sił kin ouni paki tunjii ku!” pa nim. \v 40 Ba wu eipi endi orung pim wu ni ek ei piipi kin, wu ek nim wu ni, ek ngum, “Nim ngenj kumbii sin mił wu ei yi ku sinim. Ełe nge nim Gos kin mund mong tunan min? \v 41 Wumb siłip to kondunmun ei, siłip mong sinjpił ełe to kondunmun. Ba ya wu ei, eim oł kis endi enerim konu ei tonmun,” pa nim. \v 42 Pe wu ni ek yi nim, “Jiisas ekii se, nim wu King dinga owundu mułun kin, na piinjii,” pa nim. \v 43 Pe Jiisas ek nipi yi nim, “Na ek keimi nind, akip kunum ełe mendpił, nim na kin Gos nge konu ka wii ełe ouni mułmbuł,” pa nim. \s1 Jiisas Kułum Poru Nim \r (Masyu 27:45-56, Mak 15:33-41, Jon 19:28-30) \p \v 44 Pe konu eni beli seng kin, Gos eni pandi topu erang kin, konu orung orung emii mił pepi pang kin, pou mił neng kin, emii pim ei poru nim. \v 45 Pe mendpił alap ka wii endi, Gos ngii owundu ełe, pim alap ei, tuk kiłip topu, orung orung tał pim. \v 46 Jiisas ond peri ełe pepi, ek dinga nipi yi nim, “Arnan, na noman tuk ei, nim angił ełe kindind,” nipi eim kułum. \v 47 Pe opu ełmin wumb ei, tep ełim wu ni, kanpi kin, Gos nge embe ambił tonu kindim. Kindpi yi nim, “Keimi mendpił, wu ei, wu oł kis endi enałim.” \v 48 Pe wu amb pei pei ok, enim mił kenmin nik onjung. Ok molk, kenjing ni, epi keimi peng kanik, en enim kaimb sik, pepił ełe tok, nga orung punjung. \v 49 Pe Jiisas nge wu puł ombu pei ni, Galilii konu ełe amb kombur kin, ekii se ok, turii angk, epi kis ei Jiisas kin tonu wang kin, ei kanik mulnjung. \s1 Jiisas Nge Ngenj Ei Sipik, Kom Ku Tukpu Endi Ełe Pendnjing. \r (Masyu 27:57-61, Mak 15:42-47, Jon 19:38-42) \p \v 50 Pe wu endi multum wu ei, eim embe Josep. Wu ei konu owundu ełe multum konu ei, Jura wumb mołułmun konu ełe, embe ei, ‘Arimasiya,’ pa niłmin. Wu ei, wu kaunsil mołułum wu ei, oł ka ełim wu. \v 51 Wu ei eim kaunsil eipi ek niłmin, oł kis ełmin ełe, ekii sipi enałim. Eim Gos konu sinim tep er mołum konu ei, ekii se peni ełe wang kenmbii nipi, minj kui er mołułum. \v 52 Wu ei Pailos kin pupu, “Jiisas nge ngenj ei simbii,” pa nim. \v 53 Pe Jiisas ngenj sipi, mani tu wupu, alap kuru endi sipi, pandi tum. Topu sipipi kin, tukpu endi ełe mani kindim tukpu ei, kom ku owundu endi tunduk sik, ełe ok wu endi tuk kindnałmin, ełe kindim. Kindim tukpu andiłim ełe ku owundu ondu ełe ngunjung. \v 54 Kor kunum ei, tonu omba mandi enim ei, kunum ka wii kunum ei er mołułmun. \p \v 55 Amb ombu Galilii konu ełe si kindik, Jiisas kin ok, nga Josep purum konu ełe ekii se puk. Puk kin, Jiisas tukpu to pendik mił, kenmin ni punjung. \v 56 Kanik poru nik kin, en enim ngii konu ełe orung puk. En enim kopung ka wii ni, epi muru ka tołum epi ei, er kun erik kin, Jiisas ngenj ełe kopung ei kindngii enjing. \p Kor kunum “Kor mułei!” nik mił kor mulnjung. \c 24 \s1 Jiisas Nga Angpi Konj Tonu Pum \r (Masyu 28:1-10, Mak 16:1-8, Jon 20:1-10) \p \v 1 Pe kongun kunum kumna, kor ei kupiiring ok, amb ombu en enim wumb tukpu ełe punjung. Puk kin, kopung ka wii ni, epi muru ka tołum epi sik kin, epi ei er kun er sik, mił sinjing. \v 2 Puk kin, kenik ni, ku endi pandi to pendik ni, tukpu ełe pineririm. \v 3 Wumb ok wumb ni, tukpu ełe tuk puk; ba Jiisas Owundu ngenj ei kinerik mon. \v 4 Pe wumb en enim noman ełe piik, mund mong erik mulk. Molk kenik ni, wu tał konduk kuru pirim wu tał, eł ełip mulkuł. Mulkuł wu tał nge konduk erang kin, wumb keningii pineririm. \v 5 Amb ombu en enim keningii pinerang kin, mani mei ełe kan mani kanik mulnjung. Mułangin kin, wu tał ek nikił ngunjnguł; “Nimbił erang enim wumb tukpu konu ełe wumb endi konj mołum nik kur onmun? \v 6 Ba eim ya molałim! Eim angpi tonu pupu pum. Eim Galilii konu ełe mołpu kin, enim kin nipe ek nipi ngum ek ei, en enim piingii? \v 7 Eim ek yi nirim, ‘Wu kingam ei sipik, wumb oł ełmin wumb ei ngangin kin, sipi to kundangin kin, tukpu konu ełe mani pu pepi kin, nga kunum tekliki pang kin, eim nga opu konj ba,’” nirim. \v 8 Wumb ek ei piik ni, Jiisas ok ek nirim mił piinjing. \v 9 Wumb tukpu konu ełe si kindik, orung punjung. Puk kin, ek nik, eim ek se andiłmin wu engki nga endeim mulk, konu ełe kanik nik ei, epi kenik mił nik, wumb eipi pei ngok yi enjing. \v 10 Pe Mariya Makandala ni, Jo Ana, ni Mariya Jeims mam ni, amb ombu mułangin kin, ek ei nik, Jiisas ek se andiłmin wumb mulk konu ełe kanik ninjing. \v 11 Ba wumb ei, ek ei ek wii ninmin ni piik kin, pii gii ninerik, mon. \v 12 Ba Piisa angpi sikir pupu, Jiisas tukpu tuk konu ełe kenmbii nipi purum. Pe eim sip topu, tukpu ełe nirik pupu kenim ni, alap mendpił sim. Seng kin, eim nga orung ngii konu ełe pupu, epi ei kenim mił piipi mułum. \s1 Emeiyas Wumb Andłam Ełe, Wu Tał Jiisas Kenjngił \r (Mak 16:12-13) \p \v 13 Pe kunum ełe mendpił, Jiisas pii gii ninjngił wu tał eł ełip, konu endi Emeiyas ni konu ełe punguł nge punjnguł. Pukuł andłam ei Jerusalem konu ełe pupu, nga Emeiyas konu ełe tor pułum konu ei, angił orung nga tał turii mił sałiłim. \v 14 Wu tał andkił pukuł kin, epi pei kenjngił mił ei, nikił punjnguł. \v 15 Wu tał eł ełip, ek nikił, kii sikił punjnguł ei, Jiisas eim wu tał onjnguł konu ełe ekii se om ei kinenjngił. \v 16 Ba epi endi wu tał ningił ełe pełi erang kin, Jiisas kan poł tunenjngił mon! \v 17 Pe eim opu, ek nipi kii sipi yi nim, “Ełip epi nipe nikił onmbuł?” Eim ek yi neng kin, wu tał ni nikił ek piinerkił; kan mani kankił mulnjunguł. \v 18 Pe wu endi embe Kliyopas wu ei, ek nipi orung kindim, “Wumb konu orung orung pei ok Jerusalem konu ełe minj mołmun. Pe nim mendpił Jerusalem konu epi ei tonu onum piinan min?” \v 19 Nga wu ei ek yi neng kin, Jiisas wu tał kii sim, “Epi nipe?” Wu tał eim kankił yi ninjngił, “Epi Jiisas Naseres konu ełe wu oł ei tonu om. Eim ek ni tor kindiłim wu mołpu kin, kongun ei nga erpi, Gos ningił ełe ek dinga nipi wumb ngołum. \v 20 Wumb peng pim wumb ni, kułmał kałiłmin owundu wumb ni, Jiisas sik sipik, kos piiłim wu owundu ngunjung. Pe kos piiłim wumb owundu ek nik piik kin, wumb kombur eim ond peri ełe to kundnjung. \v 21 Ba kumb ok sin pii gii yi ninjpin kin, wu ei Esrel wumb kis mulnjung kin, oł embin tui tonu orum kin, Gos enim paki tumba nge orum. Pe nga ek endi pałim ku. Epi ombu om ei, pe kunum tekliki kunum sałim. \v 22 Akip sin amb kombur ok ek nengin kin, sin mund mong enmin. Kupiiring ok en enim Jiisas tukpu to pendnjing konu ełe kenmin nik punjung. \v 23 Ba Jiisas nge ngenj ei kinanmin nik, ok sin kanik yi ninjing. Eim kinenjpin, ba Gos nge enjel ok yi ninjing, ‘Eim konj mołum,’ ninjing. \v 24 Nga sin wu kombur puk kin, keningii nge punjung ei, amb ok ninjing mił ku ninjing. Ba eim kinanmin,” pa ninjing. \p \v 25 Jiisas eim ek dinga nipi wu tał ngum, “Ełip noman ełe dinga pinałim min? Ełip ek ni tor kindiłmin wumb ek pei niłmin ek ei ełip pii gii ninenjngił. \v 26 Nimbił erang ełip piinanmbił? Gos Krais tełim wu ei kindang, eim ngenj kumbii ok sipi kin, nga kunum ka seng kin, Gos nge dinga tiłang owundu ngang mułmba?” \v 27 Pe eim Moses lo ek ni, ek ni tor kindiłmin wumb nge ek ei nimba erim. Pe eim ek nipi wu tał ngum ei, konu orung orung Gos mon ełe ek nipi eim mendpił pa ninim ei, ek pułe nim yi mił nim. \p \v 28 Pe wu tał eł ełip konu ełe mani punjnguł. Pe Jiisas eim yi erpi ba nge pum. \v 29 Ba wu tał eim kin ya mułmun konu ełe, emii pimba mandi enim, yi nengił. Nengił kin, Jiisas wu tał kin mułum. \v 30 Ekii se kuni nungii pendik, Jiisas eim wu tał kin mułum. Mołpu kin, eim bres sipi, Gos kin prei erpi, wu tał ngum. \v 31 Jiisas eim wu tał kin yi erang kin, wu tał ningił pirek neng kin, Jiisas kan poł tangił kin, nga Jiisas eim mulerim. Eim am pum. Pang kin, wu tał eim nga kinenjngił mon. \v 32 Wu tał eł ełip ek nikił piinjngił. “Siłip andłam ełe wambił kin, eim siłip kin ek ka nipi ngum. Ngopu kin, Gos nge ek pułe nipi ngopu erim. Kunum ełe siłip noman pirek neng,” yi ninjngił. \p \v 33 Wu tał ek yi nikił kunum ełe mendpił orung pukuł, Jerusalem konu ełe pukuł. Pukuł ni, wu engki nga endeim mulk. Nga en enim nge puł wu kombur ouni mulnjung. \v 34 Molk kin yi ninjing, “Keimi mendpił, Owundu ni nga orung om,” pa nik enjing. “Eim orung om ei, Saimon eim kenim.” \v 35 Pe wu tał eł ełip andłam ełe erim oł ei, ek poł tunjnguł. Tokuł kin, yi ninjngił. “Eim bres ambił engin topu Gos kin prei erang kin, sił eim kan poł tunjpuł,” pa ninjngił. \s1 Jiisas Kin Ekii Sinjing Wumb Jiisas Kenjing Ku \r (Masyu 28:16-20, Mak 16:14-18, Jon 20:19-23, Aposel 1:6-8) \p \v 36 Pe en enim ek yi nik mułangin kin, Jiisas eim opu tuk, mii memb ełe engim, “Enim noman ende sek ka piik kin, mułngii!” Jiisas yi nim. \v 37 Ba wu en enim mund mong tok enjing. Wu ombu, “Sin sinim gui endi kaninmin,” ni piinjing. \v 38 Pe eim ek nipi wumb ngum, “Nimbił erang enim puku sik andinmin? Nimbił erang enim noman embin to piik mulnjung? \v 39 Enim na simb ni angił ełe kinei! Na mendpił moł! Na gui mon! Gui ei ngenj na pałim mił pinałiłim mon!” pa nim. \v 40 Eim ek yi nipi kin, eim simb, angił pei andan topu ngum. \v 41 En enim ka wii piinjing; ba pii gii ninenjing. Pe en enim noman embin to piik mulnjung. Mułangin kin, eim yi nim, “Enim kuni kopur ya sałim min?” yi kii sim. \v 42 Pe en enim omu endi ni ngunjung. \v 43 Pe Jiisas eim sipi, nang kin, kenjing. \p \v 44 Eim ek nipi ngopu yi nim, “Ok, na enim kin mołup, ek nip ngunj ei, piinjing. Moses nge ek nin, ek ni tor kindiłmin wumb ek poł nin, mon Sam ełe ek pałim ek ei, na nge ek pałim. Ekii se keimi tonu omba nir mił tonu keimi onum.” \v 45 Jiisas eim ek ei nipi kun erang kin, wumb Gos ek ei pii kun enjing. \v 46 Pe eim ek yi nim, “Krais Gos kindang tełim wu ei, eim ngenj kumbii sipi kołpu; nga kunum tekliki eim tukpu ełe angpi, nga konj tonu opu ba,” nirim. \v 47 “Pang kin, eim nge embe ełe, wumb ek nik ngok erangin kin, wumb tiłap ok, noman ak tok Gos ek piingii. Piyangin kin, Gos wumb ombu oł kis kil ngumba,” pa nim. “Akip enim Jerusalem konu ełe ni, konu orung orung pei ełe puk, kongun ei erngii,” pa nim. \v 48 Pe enim puk, ek ombu pei wumb kanik ningii. \v 49 Enim piinmin! Gui Ka Gos ok enim ngumbii nirim mił, Owundu ei, akip na enim ngumbii. Ba enim puk kin, Jerusalem konu owundu ełe mułangin kin, tonu epin konu ełe Gos nge dinga ei enim kin kindmba,” Jiisas yi nim. \s1 Gos Jiisas Sipi, Tonu Epin Konu Ełe Tonu Sipim \r (Mak 16:19-20, Aposel 1:9-11) \p \v 50 Eim wumb ombu sipipi, Besanii konu ełe sipipi, eim angił tonu kindpi, noman ka ek nipi ngum. \v 51 Pe eim ek ka nipi ngopu mułang kin, Gos eim sipi epin konu ełe tonu sipim. \v 52 Wumb en enim Jiisas embe ambił tonu kindik, nga Jerusalem konu ełe orung puk kin, en enim ka ka piinjing. \v 53 Kunum kunum Gos ngii owundu ełe molk kin, Gos embe ambił tonu kind mulnjung.