\id JAS - Iyo NT [nca] -Papua New Guinea 2009 (web 2014) \h Jems \toc1 Jemsko Sokome Nakayáŋoní Iŋondutu Unipareko Ŋuno Uró \toc2 Jems \toc3 Jems \mt1 Jemsko Sokome Nakayáŋoní \mt1 Iŋondutu Unipareko Ŋuno Uró \imt1 Mande Kembé \ip Komo suki uni kato sokome ŋa \bd Grik\bd* mandewore nakayáŋaró, ko eneŋo owí nekaró, “Jems,” yaró. (\it Jems 1:1\it* weyo qembe.) Quko do Jems horémbo nakayáŋaró, nore hamó kama iŋoyoteto. Itaka iŋo-iŋo uni kumimbo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko Jems ŋuko Yesu koro koneyó naŋge. Koretero, Yesu nokono yaró quno ŋuno, koneyómbo iŋondutuworo kama howeyaŋgo. Quko Yesu khumoro otoqaró quno iŋondutuwoyaŋgurí. Ŋunde tero imemoŋgo Jemsko \bd Anutu koro huru-huru\bd* Yerusalem yora quro uni kembé tunoqaró. Yate, kumima naru 62AD ŋuno, \bd o qa-qa unindoro tapá uni\bd* ka, owí muko Ananus, ŋundo Jems toworo uroní khumaró. (Asa “62AD” murí muko ŋandiro, ko Yesu nimí pisiyaró, yate kumima naru 62 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.) \ip Do naru horé nakayáŋaró ŋuro kama iŋoyoteto. Nore ŋande ye iŋoyoteto, ko 49AD ŋuno \bd Anutu koro huru-huru\bd* koro tapá unindo Yerusalem ŋuno huruworo Jemsko huru-huru ŋu sopoyaró. (\it Asá yerewí Uni 15\it* weyo qembe) Huru-huru ŋunoko o parámi karo epe mito-mito taŋgurí. O parámi ŋuko ŋandiro, ko \bd uni wini meyowo\bd* ŋu iŋondutu unipare date tunoqewaŋgo. Asa Jems koro sokomeko ŋano o parámi ŋuro kama yaró. Ŋunde ŋuroko huru-huru ŋu kama tunoqeyoní sokome ŋu nakayáŋaró, peka. \ip Ŋuya ŋu naruko ŋuno naru piyimi irisa tunoqariyó: 34AD ŋunoko Solko iŋondutu unipare yorero kusi-kusi yano yorotoyaró. (\it Asá yerewí Uni 8:1; 9:1-2\it* weyo qembe.) Imemoŋgo, 44AD ŋuno, Herot Antipasko iŋondutu unipare quhurí yunoro Jems, Sepeti koro naŋuní ŋu uroní khumoní Pita rero kusi-kusi yano rotaró. (\it Asá yerewí Uni 12:1-4\it* weyo qembe.) Naru piyimi ŋunoko iŋondutu unipareto sorero mirane-mirane toŋeŋgurí. Asa ko Jemsko sokome ŋako 45AD ŋuno unipare soraŋgurí quro nakayáŋaró, peka. \c 1 \m \v 1 No Jems, no Anutu koya Uni Parámi Yesu Kristo\f + \fr 1:1 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* koro sunará simó qu. Nondo sokome ŋa nakayáŋoro rewe wini 12 mirane-mirane yoteŋgo qu\f + \fr 1:1 \ft “wini 12 mirane-mirane yoraŋgo” ŋuko Juda koro unipareto iŋondutu taŋgurí.\f* yeno uyarete. Naru meté. \s1 Quhurí korowoyoteŋgo ŋuro niŋgu-niŋgu ti qembe \p \v 2 Topo-topone, o kate-kate ye towo yereyote quno ŋuno niŋgu-niŋgu ti qembe. \v 3 Ye ŋande iŋi qembe, o kato yeŋo iŋondutuye towoŋote quno ŋuno ye kondé kaŋero quhurí korowowero quro wimbu reyoteŋgo. \v 4 Ko wimbu ŋuko khoyó tiní kini tiní yeko iŋo-iŋoye meté mu rero o soso mepémo tero o karo tukuni kama tewaŋgo. \p \v 5 Asa ye keweroyemo uni kanata kato iŋo-iŋo metémboro tukuni teroqo, ene meté Anutu kirayoní iŋo-iŋo inoweya. Anutuko yeŋo kiraye soso ŋuro saŋgirí kama tero parámi yunoyote. \v 6 Quko uni ŋundo iŋondutu hamó naŋge rero Anutu kirayoweya. Ŋande ma ye iŋowero, “Anutuko ŋumbeka nunoweyape ma kini?” Dokoro uni ŋunde ye iŋoyote ŋuko windi matúmbo okokowoní uyare maheyote ŋunde qembe. \v 7 Hamó, Anutuko uni ŋunde qu o kirayaró ŋu kama inoweya. \v 8 Uni ŋundo newondí irisa tero, o soso wimbo-wimbo teyote. \p \v 9 Iŋondutu uni kato onoŋoyó moré kini tiníqo, ene meté niŋgu-niŋgu teweya, dokoro Anutu koro toŋímo owé parámi reweya. \v 10 Quko onoŋo uni ŋuko Anutuko owéye riní umbute ŋuro niŋgu-niŋgu teweya. Dokoro ŋundo nuŋo sikuno wotero asáqeyote qu qembe kini teweya. \v 11 Qeni, kosa kondé raŋoro nuŋo qeniní asáqero tondaŋe umbuní nakayáŋo meté ŋu soso kini teyote. Ŋundiro naŋge onoŋo uni ŋundo khe u-uyó howeyate kini teweya. \p \v 12 O kato uni towoŋoní kondé kaŋero quhurí korowoyote tiníqo, puriŋo ka rete. Dokoro enendo towo-towo ŋu takaní kini tiníqo, o meté horé mu reweya. Komo Anutuko mande kusiyoro ŋande yaró, “Nondo uni soso newonde meté nunoyoteŋgo qu o meté yunowano,” yaró. Asa o meté ŋu yoto-yoto suki-suki naŋge. \p \v 13 Asa o kato uni ka towoŋoníqo, ŋande ma yewero, “Anutuko towo nerete.” Dokoro uni piyimimbo Anutu ma towoŋowero, ko Anutu eneŋombo uni ŋunde kama towo yereyote. \v 14 Quko nore newondenanimbo otoqoro noreŋo towo nereyote. Noreŋo iŋo-iŋonani piyimi ŋundo noreŋo kaná yerero o quhurí tewero yowosoyote. \v 15 Iŋo-iŋonanimbo nore nowosoro qahu tero o quhurí ka simó qembe pisiyote. Pisiyoní o quhurí ŋundo parámi teyate nore noriní khumowato. \p \v 16 Topo-topone hamó, kondé iŋi. O kato ye kaná yereweya koro. \v 17 Puriŋo meté horé soso ŋuko koreko qu, asa Awa sambo koro hiyó yondowaró qu noŋgo umbuyote. O kato kosa saki raŋoro iŋo-iŋoyó wisumuŋoro rohoréŋoní iŋo-iŋo enesó-enesó kama howeyote. \v 18 Eneŋombo awanani tero mande hamówore nore pisi niriní o soso towaró ŋuro korete-korete qu, asa kho ŋuro eŋgé korete qu qembe yoteto. \s1 Anutu koro mandí iŋo howi qembe \p \v 19 Topo-topone hamó, ye mande ŋaro hamó iŋoyi qembe. Ye soso waka ta kusumbo ri qembe, mande topé imemoŋgo yi qembe, saŋgirí waka ma tewero. \v 20 Dokoro unindoro saŋgiríyembo Anutu koro otete roneneŋowí\f + \fr 1:20 \ft “\fk otete roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote.\f* ŋu riní kama tunoqeyote. \v 21 Ŋunde ŋuroko o pusú soso se rotoya otete piyimi meyowo ŋuya se rotoya yeŋomboro iŋoyi umbuní mande Anutuko re newondeyemo rimiró ŋu iŋoyi qembe. Mande ŋundo naŋge yeŋo yuqaye ŋu rambaruru koŋgo yoreweya. \p \v 22 Anutu koro mandí iŋoyoteŋgo ŋu howeyuri qembe. Mande ŋu kina iŋoro rotowaŋgo tiníqo, ye kota-kota uni ŋunde yorowaŋgo. \v 23 Dokoro uni kato mande ŋu kina iŋoro rotote ŋuko uni kato sono koŋiwímo umu-kembé qenete ŋunde qembe. \v 24 Asa qene rotoroqo waka ta umu-kembé datiro ŋu kape teyote. \v 25 Quko uni kato hutuŋo mande meté mu, hutuŋo mande ŋu nore norero o kusi nerewí qu toŋo wisiyote, ŋu kondé qeneyote quno ŋuno, enendo kina kama iŋoyote. Kini, iŋo howeyote. Howero meté horé yoweya. \p \v 26 Uni kato ŋande iŋoweya, “No Anutu potoruku hamó te inoyoteno,” yeweya, quko ene maŋgó meté kama sopoyoweya tiníqo, eneŋombo eneŋo kanáŋoyote, potoruku wimbo-wimbo te inoyote. \v 27 Potoruku sara memeri mu te inowato ŋuko ŋandiro: wapu, qoqewo ŋuro iŋoro quhuríye korowoyoteto. Ko noko koro otete piyimi mu kama howeyoteto. Anutu Awananimbo otete ŋuro hamó iŋote. \c 2 \s1 Uni soso koro otete kanata howi qembe \p \v 1 Topo-topone, yendo Uni Parámi meté horénani Yesu Kristo\f + \fr 2:1 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* ŋuro iŋondutuwoyoteŋgo. Asa ko uni karo metéŋoro karo piyimiŋowero murí ŋu ma tewero. \v 2 Qeni, naru kano uni kato tuwi meté mu se punuworo kandí pusirímo tombo gol qu rero huru-huru yano oweya, peka. Oníqo, onoŋoyó moré kini qu kato tuwi wurisusukawí se punuworo oweya. \v 3 Ŋunde tiriqo, yeko peka tuwi meté mu punuwote ŋu ŋande mirowaŋgo, “Ke mahe, yakutí metémo ŋano kundite,” yewaŋgo. Ko uni oyó wurisusukawí ŋuko ŋande mirowaŋgo, “Ke anduno kaŋe,” yewaŋgope ma, “Makono naŋge kundite,” yewaŋgo, peka. \v 4 Asa ye otete ŋu tewaŋgo tiníqo, iŋondutu piyimi tero uni ronda yerero ŋande yero iŋoyoteŋgo, “Ŋako uni meté, anduko uni piyimi.” \p \v 5 Topo-topone hamó, iŋi. Komo Anutuko mande ka kusiyoro ŋande yaró, ko eneŋo unipareyó wiri yereweya naruyómo ŋuno uni soso newonde meté ene inoyoteŋgo ŋundo o meté horé siyowaŋgo. Ŋundiro naŋge enendo uni nokono ŋano onoŋoye moré kini ŋu rokó yiriní iŋondutu parámi tero o meté horé siyowaŋgo. \v 6 Quko yendo uni onoŋoye moré kini ŋuro yesará yereyoteŋgo. Iŋi, onoŋo uni kumimbo quhurí ye saŋayemo rero yorero mande khono uyoteŋgo, hamómbe? \v 7 Ko onoŋo uni ŋundo Anutuko owé ye yunaró ŋu\f + \fr 2:7 \ft Owé ŋuko Yesu koro owí naŋge, sono raŋgurí quno ŋuno owí ŋuya raŋgurí.\f* yesaráŋoyoteŋgo, hamómbe? \p \v 8 Wiri yerete unindoro hutuŋo mande ka sokomeko\f + \fr 2:8 \ft “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete.\f* ŋuno yote ŋuko ŋandiro, “Ye yeŋomboro iŋoyoteŋgo ŋunde naŋge uni topoyemboro ŋunde na iŋoyuri qembe.” \f + \fr 2:8 \ft O Qa-qa Uni 19:18\f* Asa hutuŋo mande ŋu howewaŋgo tiníqo, o meté tewaŋgo. \v 9 Quko yendo uni kumimboro metéŋoro uni kumimboro piyimiŋoyoteŋgo tiníqo, quhurí tero ye hutuŋo mande wendaqewero uni tunoqeteŋgo. \v 10 Dokoro uni kato hutuŋo mande ŋu soso howeyote, quko hutuŋo mande kanata naŋge wendaqete tiníqo, hutuŋo mande soso wendaqete. \v 11 Qeni, Anutuko ŋande yaró, “Ye uni meyowo karo parímboya se simbururu ma tewero.” \f + \fr 2:11 \ft Toŋeŋgurí 20:14\f* Yero ŋuya, “Uni kama yuri khumowaŋgo,” \f + \fr 2:11 \ft Toŋeŋgurí 20:13\f* ŋunde yaró. Asa ko ke uni meyowomboro parímboya se simbururu kama teweya, quko uni ka uroyi khumote tiníqo, asa ke hutuŋo mande wendaqewero uni tunoqete. \p \v 12 Hutuŋo mande ŋundo o nore kusi nereyote qu toŋo wisiyote. Quko mande ŋundo imemoŋgo otetenani rondaŋeweya. Ŋunde ŋuroko ye maŋgoye, oteteye meté sopoyuri qembe. \v 13 Dokoro Anutuko uni kato sikíye kama te yunoyote ŋu sikí kama te inoro topé piyimi inoweya. Quko sikíye te yunowero murí ŋuko topé piyimi ŋu takaweya. \s1 Iŋondutuyemboro eŋgé rika tunoqiní \p \v 14 Topo-topone, uni kato ŋande yeyote, peka, “Nondo Anutu iŋondutuwoyoteno,” yete, quko otete meté kama howeyote tiníqo, do meté ka tunoqeweya? Iŋondutu ŋunde qundo ene rambaruru koŋgo reweyape ma kini? Kini. \v 15 Asa naru kano topoye kato kowe punu-punuyó moré kini, ko o qímboro ŋuya khumoyote, peka. \v 16 Ye keweroyemo kato, “Ke newondeke ime yoní. Uya tuwi re koweke punuwoya o neka qahuŋge tinditiní,” ŋunde mirote, quko o ŋu kama inote tiníqo, do meté ka tunoqeweya? \v 17 Noreŋo iŋondutunani hamó ŋu ŋuya ŋundiro naŋge. Iŋondutunanimbo otete meté mu riní kama tunoqeyote tiníqo, iŋondutunani ŋuko yoto-yotoyó moré kini, khumowí tete. \p \v 18 Quko uni kato ŋande yeweya, peka, “Uni kako iŋondutu naŋge teyote, kako otete meté mu naŋge teyoteŋgo.” Asa nondo mande topé ŋande yewe teteno, “Ke otete meté kama teyote tiníqo, keŋo iŋondutuke witú nerewero mepémo kini. Quko otetene meté mundo iŋondutune witú kereyote.” \v 19 Keto ŋande iŋondutuwoyote, asa Anutu kanata na yote. Ŋu meté. Quko yuqa piyimi ŋuya\f + \fr 2:19 \ft “\fk yuqa piyimi\ft ” ŋuko \fk sambo simó \ft ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo.\f* iŋondutu ŋunde qu teyoteŋgo, ko ene hamó yukuwoyoteŋgo. \p \v 20 Nondo yeteno, iŋondutunanimbo otete meté mu riní kama tunoqeyote tiníqo, iŋondutu ŋuko wuruwara naŋge. Ke uni koroqe, kepe mande ŋaro murí iŋowero yete? Asa iŋo. \v 21 Komo Abrahamko\f + \fr 2:21 \ft “\fk Abraham\ft ” ŋuko Juda uniparetoro pukoye.\f* naŋuní Aisak rero o qa-qa\f + \fr 2:21 \ft “\fk o qa-qa\ft ” ŋunde qu unipareto Anutu iŋoro potoruku te inoro nú-qare ka \fk o qa-qa uni \ft inoyi uroní khumoní \fk wondo yakutímo \ft ŋuno qaró.\f* tero wondo yakutímo urowero taró. Ŋunde tiní Anutuko Abraham koro murí ŋu qenero, uni roneneŋowí,\f + \fr 2:21 \ft “\fk uni roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko qenero potó moré kini tiní eneŋo uniyó tunoqete.\f* ye nekoyaró. \v 22 Meté iŋo. Abraham koro iŋondutuyómboya o taró ŋuya kho kopo tiri, asa o taró ŋundo iŋondutuyó riní hamó taró. \v 23 Ŋunde tiní komo suki mande sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu ka riní hamó taró. Mande ŋuko ŋandiro, “Abrahamko Anutu iŋondutuwoní, uni roneneŋowí, ye nekaró.” \f + \fr 2:23 \ft Murí Tero 15:6\f* Ko Anutuko Abraham koya ŋande yaró, “Neneŋo topone,” yaró. \v 24 Ke ŋande qene iŋoweya, norendo iŋondutu kinaŋge teyoteto tiníqo, Anutuko nore uni roneneŋowí ye kama neko yerete. Kini. Otetenani meté mu ŋuya qenero nore, uni roneneŋowí, ye neko yerete. \v 25 Ŋunde naŋge khe pare Rahapko uni Josuako asá yiriní uyareŋgurí ŋu yorero sopo yiriní khe kawore uyareŋgurí. Ŋunde tiní Anutuko pare ŋu, roneneŋowí, ye nekaró. \v 26 Nore iŋoteto, kowenani ka yuqayó moré kini muko, ŋuko khumowí. Ŋunde naŋge uni ka iŋondutu kinaŋge tete, quko otete meté kama teyote tiníqo, asa eneŋo iŋondutuyó muko khumowí. \c 3 \s1 Maŋgoye kondé sopoyi qembe \p \v 1 Topo-topone, danimbo mande rondaqe unipare yunoyoteŋgo ŋu, imemoŋgo Anutuko oteteye qenero kondé ronda yereweya. Ŋunde ŋuroko ye qambu rondaqe-rondaqe uni ŋunde qu ma tunoqewero. \v 2 Dokoro, nore soso murí piyimi enesó-enesó teyoteto. Hamó, uni kato mande piyimi kama yeyote tiníqo, eneko uni meté horé, ko kowí soso meté sopoyote. \fig Aini sombé ŋu wosoyoteto quno ŋuno hosi kowí soso noreŋo iŋo-iŋo qu howeyote.|alt="Horse and rider" src="LB00035B" size="col" copy="Illustrations by Louise Bass (c) The British & Foreign Bible Society 1994" ref="JAS 3:2" \fig* \p \v 3 Qeni, norendo hosi\f + \fr 3:3 \ft “\fk hosi\ft ” ŋuko númbowe parámi ka, unindo saŋano kunditero kheko uyareyotero.\f* sopoyowero quro aini sombé ka rero maŋgómo reyoteto. Ŋunde tero aini sombé ŋu wosoyoteto quno ŋuno hosi kowí soso noreŋo iŋo-iŋo qu howeyote. \v 4 Ko qeni, waŋgo parámi ŋu, matú wimbí parámi ŋundo huwoní windi saŋawore kheŋgeŋo toŋeyote. Quko sopo-sopo unindo tesaŋga tomó ta ka rero sono saŋgaworo waŋgo parámi ŋu riní eneŋo iŋo-iŋoyó howero khe ka howeyote. \v 5 Ŋunde naŋge, mipi ŋuko kowenanimboro sombé tomó ta ka, quko mira windu-windu tero eneŋo owí hokoyote. Nore iŋoteto, te kisó tomó ta qaro kewá parámi tero siku soso qamukoweya. \v 6 Ko mipinani ŋundo te kisó qembe tero kowenanimboro sombé-sombé keweroko ŋuno o piyimi kate-kate riní tunoqeyote. Hamó, kowenani soso riní pusú teyote, ko kewá qembe tiní yoto-yotonani soso qayote, ko kewá ŋuko Monimbu koro kewá qu naŋge. \p \v 7 Qeni, sikuwore nú-qare enesó-enesó, sire-paqú enesó-enesó, o soso windi quroko yoteŋgo qu enesó-enesó, uni kato soso ŋu meté sopo yereyoteŋgo, ko soso ŋuko unindoro iŋo-iŋoye howeyoteŋgo. \v 8 Quko uni kato eneŋo mipí sopowero mepémo kini. Mipinani kama imaqete, naru rokóŋoro otoqoro mande piyimi yeyote. Ŋuko sono oŋgomi piyimi maŋgorero uni yuroní khumoyoteŋgo. \p \v 9 Mipinani muko Uni Parámi ŋu, Anutu Awandoro owí hokoyote. Ŋuya ŋuko takuni mande yero uni saŋano reyote. Quko Anutuko uni ŋu riní eneŋo kiraró tunoqaró. \v 10 Anutu owí hokoyoteto ŋuya takuni yeteto ŋuya, mande irisa-irisa ŋu maŋgó kanata quwore naŋge yeyoteto. Neneŋo topo-topone, ŋu otete ŋu ma tewero. \v 11 Sono umó kanata qu noŋgo sono nuŋgurí koya sono oŋgomi koya irisa-irisa kama tunoqeyotiri. Kini. \v 12 Topo-topone, metémbe te fik ŋundope oliv koro eŋgé riní tunoqeweya? Ko utó wain ŋundope fik koro eŋgé riní tunoqeweya? Ŋunde naŋge windi koro sono ŋundo rohoréŋoro sono meté newero qu ŋunde kama teweya. \s1 Iŋo-iŋo meté mu irisa ŋuro yete \p \v 13 Ye dani kato o soso meté rondaŋewero ko iŋo-iŋoyó moré? Uni ŋunde qundo eneŋo yoto-yotoyó meté mu ŋande witú nereweya, asa iŋo-iŋo meté mu tero eneŋo riní umbuní murí meté mu teweya. \v 14 Quko keto uni kaya iŋo-iŋo piyimi newondekemo iŋoro naru rokóŋoro owéŋge hokowero ore seqayote tiníqo, asa iŋo-iŋo piyimi ŋuro niŋgu-niŋgu ma tewero. Ko muríŋgeporo kota ma yewero. \v 15 Iŋo-iŋo ŋunde quko sambo koŋgo kama umbute. Kini. Ŋuko noko koro qu naŋge, newonde komo qu noŋgo maheyote, Monimbuko riní areyote. \v 16 Dokoro, ye keweroyemo kato uni kaya iŋo-iŋo piyimi newondímo iŋoro naru rokóŋoro eneŋo owí hokowero ore seqayote tiníqo, ye keweroyemo ŋuno o soso piyo tiní otete piyimi kate-kate tunoqeyote. \p \v 17 Quko uni iŋo-iŋo sambo koŋgo umbuyote qu howeyote ŋuko ŋandiro. Koretero, eneŋo iŋo-iŋoyó sara-sara naŋge teyote. Ko saŋgiríŋo moré kini newonde ime yote, topé-topémboro iŋoyote, topé-topé kusuŋoyemo yote, unipare sikíye te yunoro samaka yereyote ko otete meté teyote, uni soso koya murí kanata howeyote, maŋgó irisawore kama yeyote. \v 18 Uni kato unipare newonde ime yunoyoteŋgo quno ŋuno o yuwoyó ka rero rimiteŋgo ŋunde qembe. Re rimiri wote eŋgé teweya. Eŋgé ŋu otete roneneŋowí\f + \fr 3:18 \ft “\fk otete roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote.\f* naŋge. \c 4 \s1 Anutu koro kusuŋoyómo yuri qembe \p \v 1 Ye dokoro kiro mande yero kuma teyoteŋgo? Ŋandiro peka, asa ye enemo-enemo oka rewero quro iŋo-iŋoye muko ye keweroyemo kiro kuma teyoteŋgo, hamómbe? \v 2 Ye, oka rewato, ye iŋoyoteŋgo, quko o ŋu kama reyoteŋgo. Yendo uni topoyemboro o meté mu qene nuŋguworo rewero quro yuri khumoyoteŋgo, quko o ŋu siyowero mepémo kini. Kiro mande yero kuma teyoteŋgo. O ŋu kama reyoteŋgo, dokoro ye Anutu o ŋuro kama kirayoteŋgo. \v 3 Quko ŋunde kirayoteŋgo tiníqo, iŋo-iŋoye piyimi ka yote, asa yeŋomboro niŋgu-niŋgu tewero quro naŋge o ŋuro ene kirayoteŋgo. Ŋunde ŋuroko Anutuko o ŋu kama re yunoyote. \p \v 4 Ye se simbururu unipare ŋano qu, iŋoyi. Uni ka noko koro o quro hamó iŋoyote qundo Anutu saŋgirí te inoyote. Ŋu iŋoyoteŋgope ma kini? Dani kato noko koro quro topé teweya ŋuko Anutu koro saŋgiríŋo tunoqeweya. \v 5 Sokomeko\f + \fr 4:5 \ft “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete.\f* ŋuno ŋande yete, ko Anutu eneŋombo yuqanani riní nore quroko uní yuqa ŋundo newonde piyimi tero kondé iŋoyote. Ye date iŋoteŋgo, mande ŋuko kina mandepe ma kini? \v 6 Quko Anutuko samaka-samaka tuwó\f + \fr 4:6 \ft “\fk samaka-samaka tuwó\ft ” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini.\f* parámi nore nunoyote. Ŋunde ŋuroko sokomeko ŋande yete, \b \q1 “Anutuko uni eneŋo owí hokoyote ŋu yoriní umbuweya, \q2 quko eneŋomboro iŋi umbuníqo, samaka-samaka tuwó inoweya.” \p \v 7 Ŋunde ŋuroko ye yeŋomboro iŋi umbuní Anutu koro kusuŋoyómo yuri qembe. Ye Monimbu pitoyikata yorotoro soreweya. \v 8 Ye wosoya Anutuko uyari. Ŋunde ti ene ŋuya woso yeno maheweya. Yeko quhurí uni, kandeyembo o quhurí teyote ŋu se rotoyi. Yeko newonde irisa uni, newondeyemo o piyimi ŋu se rotoyi. \v 9 Ye newonde surumí tero tendo parámi ti. Yomo ma tewero, tendi. Niŋgu-niŋgu ma tewero, newonde surumí ti. \v 10 Ye Uni Parámimboro toŋímo yeŋomboro iŋi umbuníqota Uni Parámimbo owéye hokoweya. \p \v 11 Topo okite, mande piyimi epe ino-ino ma tewero. Uni ka topémboro oteteyó qenero ene rondaŋeyotepe ma yesaráŋoyote ŋundo Anutu koro hutuŋo mande riní umbuyote. Ko uni kato topé-topé ronda yereyote tiníqo, hutuŋo mande ŋu rondaŋeyote. Ŋunde tero hutuŋo mande ŋu rondaŋeyote tiníqo, mande ŋu kama howeyoteŋgo. \v 12 Ronda-ronda uni horé kanata naŋge yote. Ko hutuŋo mande ye-ye uni horé kanata naŋge yote. Eneŋombo unipare rambaruru yereweyape ma yoriní meté tewaŋgo. Quko yeko owéye moré kini. Yendo topo-topoye ronda yerewero mepémo kini. \s1 Yeŋo owéye ma hokowero \p \v 13 Iŋi, ye kumimbo ŋande yeyoteŋgo, “Indika, itakape ma kuyepope toŋero yendé kembé kano mone kho tewano. Ko kumima naru kanata ŋunde rotoro mone parámi rewano.” \v 14 Ŋunde yeyoteŋgo, quko ye date iŋoteŋgo? Kuyepo do ka tunoqeweya? Yendo ŋu kama iŋoteŋgo. Dokoro yoto-yotoye muko koporé ŋunde qembe. Itaka yote, quko waka ta kini teweya. \v 15 Ŋandiro naŋge yi qembe, “Anutuko ŋunde iŋoníqo, nore ŋundiro tewato.” \v 16 Quko itaka yeŋo owéye hokoro yeŋombo do ka tewaŋgo ŋuro yeyoteŋgo. Mande ŋuko piyimi horé. \v 17 Ŋunde ŋuroko uni kato otete meté ŋu iŋomukote, quko otete meté ŋu kama howeyote tiníqo, enendo quhurí tete. \c 5 \s1 Ye onoŋo unipare, ininiyaqe \p \v 1 Ye onoŋo unipare, iŋi. Quhurí parámi yeno tunoqeweya. Ye quhurí ŋuro iŋoya tendoya ki parámi horé ti qembe. \v 2 O puŋge situwiye piyo teweya, ko siwímbo tuwiye ŋu nemukoweya. \v 3 Naru weŋa ŋuko tukuni tete. Quko ye itaka mone parámi kopoyi kina yoní unipare kama samaka yereyuri paráqimbo mone ŋu riní piyo tete. Uni soso paráqi ŋu qenero muríyemboro iŋomukowaŋgo. Ko otete piyimi ŋundo kewá qembe tero koweye riní qaweya. \v 4 Iŋi. Kho uniyembo yeŋo kho qu tero khoye roŋgaruwoyaŋgurí. Quko yendo kho ŋuro kimoyó kama yunaŋgurí. Otete piyimi ŋuro kho uniyembo ki parámi tiqo, Anutu Wimbí Moré ŋundo ki ŋu iŋaró. \v 5 Yendo noko ŋano yotoro onoŋo parámi rero yeŋombo naŋge yeŋomboro niŋgu-niŋgu teyoteŋgo. Ye o qoyemboro parámi ni koweye po qembe tinditete. Quko itaka naŋge po yurowero naruyó tunoqete. \v 6 Yendo uni o piyimi ka kama taŋgurí qu, unindo yeya saŋgirí kama taŋgurí qu, ŋu yorero topé piyimi yunoro yuri khumaŋgurí. \s1 Quhurí koroworo kisikasa mande ma tewero \p \v 7 Ŋunde ŋuroko, topo okite, ye newondeye rukisoyoya quhurí soso korowoya Uni Parámi pitu ko maheweya ŋu sopoyi qembe. Qeni, kho simburí muko kho meté eŋgé tiní yero sopoyote. Newondí rukisoyoro sono korete qu, sono weŋa qu umbuwero ŋuro soponí\f + \fr 5:7 \ft Juda koro mirayemo ŋuno naru irisa quno naŋge sono umbuyaró. Naru korete quko Novemba koya Desemba; naru weŋa quko Mas koya Epril. Asa naru irisa ŋuno sono parámi umbuníqo, kho ŋuko eŋgé parámi teweya.\f* mepémo tiníqo, eŋgé siyoweya. \v 8 Ye ŋuya newondeye rukisoyoya kondé kaŋero quhurí soso korowoyi Uni Parámi pitu ko waka ta maheweya. \v 9 Topo okite, ye kisikasa mande ma yewero. Yate ronda-ronda uni ŋuko topé piyimi topé te yunoweya koro. Qeni, ronda-ronda uni ŋundo makono kaŋeyote. \p \v 10 Topo okite, ye-ye unindo Uni Parámimboro owímo yeyaŋgo ŋuro iŋi. O piyimi eneno tunoqeyara, quko newondeye rukisoyoní quhurí ŋu korowoyaŋgo. \v 11 Qeni. Nore ŋande yeyoteto, “Uni kondé kaŋero quhurí korowoyoteŋgo ŋuko meté horé yowaŋgo.” Ye Jop koro sowo mandeyó iŋoyoteŋgo, ene kondé kaŋero quhurí korowoyara. Ko imemoŋgoko Uni Parámimbo o meté te inaró. Dokoro Uni Parámimbo noreŋo hamó-hamó surumí iŋoyote, ko suki-suki sikínani te nunoyote. \p \v 12 Topo-topone, o parámi horé ka ti qembe. O parámi ŋuko ŋandiro: ye mandeye ri kondérewero quro o meyowo ka, asa sambope ma nokope ma o meyowo ka ma nekowero.\f + \fr 5:12 \ft Ŋu naruko ŋuno uni kato eneŋo mande kusiyaró ŋu kondérewero quro mande kaŋuya yaró. Mande kaŋuya ŋuko eneŋo mandí wimbí inoní uni meyowo ŋande ye iŋowaŋgo, peka, “Enendo mande hamó naŋge yete.” \f* Kini, ye “Iyo,” ye iŋoroqo, “Iyo,” ŋu naŋge yi qembe. Ko, “Kini,” ye iŋoroqo, “Kini,” ŋu naŋge yi qembe. Anutuko topé piyimi mu te yunoweya koro. \s1 Anutu iŋondutuwoya hariri ti qembe \p \v 13 Ye keweroyemo kato quhurí korowoyote tiníqo, asa ene meté Anutuwore hariri teweya. Kako newondímo niŋgu-niŋgu tete tiníqo, ene meté yambo yero Anutu owí hokoweya. \v 14 Ye keweroyemo kato se khumo teroqo, ene meté huru-huru koro tapá uni ŋu neko yiriní mahewaŋgo. Mahero Uni Parámimboro owímo sono kiruwó se kowímo hausuworo, ko Anutuwore hariri tewaŋgo. \v 15 Ko uni kato Anutu iŋondutuworo hariri tiqo, Uni Parámimbo se khumo uni ŋu riní meté tewaŋgo. Ko uni ŋundo quhurí ka taró tiníqo, Anutuko quhurí ŋu re rotoweya. \v 16 Ŋunde ŋuroko ye enemo-enemo yeŋo quhuríye epe mito-mito tero topo-topoye samaka yerewero hariri tika Anutuko ye yoriní meté tewaŋgo. \p Uni roneneŋowí kato hariri teyote ŋuko haririyó wimbí moré. \v 17 Elaija\f + \fr 5:17 \ft “\fk Elaija\ft ” ŋuko komo suki Anutu koro \fk ye-ye uni \ft yora.\f* ŋuko uni noreŋo kirarónani, ko enendo kondé hariri tiní sono kama umbuyoníyate kumima naru kapusa ko kombo kande saŋiyoro kanata ŋunde rotaró. \v 18 Tukú pitu ko hariri tiní sambo koŋgo sono riní umbuyoní o khono qu eŋgé taró. \p \v 19 Topo-topone, ye keweroyemo kato Anutu koro khe hamó ŋu rotoro toŋiní, ko topé kato re rohoréŋote tiníqo, \v 20 ŋande iŋoyi qembe: asa uni topo kato quhurí uni ka re rohoréŋoní kheyó piyimi mu rotoweya, ŋundo quhurí uni ŋu rambaruru koŋgo reweya. Ŋunde tero quhurí parámi weheŋoweya.