\id 2PE - Iyo NT [nca] -Papua New Guinea 2009 (web 2014) \h 2 Pita \toc1 Pitako Sokome Irisayó Mu Nakayáŋoní Iŋondutu Unipareko Ŋuno Uró \toc2 2 Pita \toc3 2Pit \mt1 Pitako Sokome Irisayó Mu Nakayáŋoní \mt1 Iŋondutu Unipareko Ŋuno Uró \imt1 Mande Kembé \ip Komo suki uni kato sokome ŋa \bd Grik\bd* mandewore nakayáŋaró, ko eneŋo owí nekaró, “Pita,” yaró. (\it 2 Pita 1:1\it* weyo qembe.) Itaka iŋo-iŋo uni qambu qundo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko uni meyowombo \bd asáŋowí uni\bd* ŋuro owí rero sokome ŋa nakayáŋaró. Qeno, \it 1 Pita\it* sokomeko ŋuno Grik mande kekere qu yote, uni nakayáŋaró ŋuko Grik mande nakayáŋowero murí iŋomukaró. Quko \it 2 Pita\it* sokome ŋanoko Grik mande ŋuko kekere qu kini, asa uni nakayáŋaró ŋuko Grik mande nakayáŋowero murí ŋu meté kama iŋaró. Ŋunde ŋuroko Pitako irisa-irisa kama nakayáŋaró, ŋunde yeyoteŋgo. \ip Hamó, iŋo-iŋo uni kumimbo ŋunde yeyoteŋgo, quko ŋandiro tunoqaró, peka: asa koretero Pitako mandí maŋgoto yiní samaka-samaka kato (Sailas peka - \it 1 Pita 5:12\it* weyo qembe) \it 1 Pita\it* nakayáŋaró. Samaka-samaka ŋunde qundo Grik mande nakayáŋowero iŋomukaŋgurí. Asa imemoŋgo Pita eneŋombo 2 Pita nakayáŋaró. \ip Do naruko enendo nakayáŋaró nore hamó kama iŋoyoteto. Quko ŋande yeteto, ko Pitako kumima naru 64AD ŋunoko \it 1 Pita\it* sokome ŋu riní tunoqaró. \it 2 Pita\it* sokome ŋako imemoŋgo ta nakayáŋaró, quko Pita 65AD ŋuno khumaró. Asa ko enendo 65AD koretero sokome ŋa nakayáŋaró. (Asa “64AD” murí muko ŋandiro, ko Yesu nimí pisiyaró, yate kumima naru 64 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.) \ip \it 2 Pita 3:1\it* ŋuno ŋande yete, ko sokome ŋako sokome irisayó mu nakayáŋaró. Ko \it 1 Pita\it* ŋuko sokome korete qu. Asa ko unipare sokome korete qu weyaŋgurí ŋundo irisayó mu ŋuya weyaŋgurí. Ŋuko Esia mira parámimo ŋuno uró. Koretero Polko unipare ŋu \bd miti mande\bd* yesoworo yimitoyaró. Asa ko itaka iŋo-iŋo uni kumimbo ŋande ye iŋoyoteŋgo, naru kano \bd Rom\bd* koro wiri yerete uni parámi ka iŋondutu unipare o piyimi te yunaŋgurí quno ŋuno, \bd Rom\bd* yendémo ŋuno Pol uri khumaró. Khumoní Pita ŋuya \bd Rom\bd* ŋuno yora. Ko ene ŋuya wambaka khumoweya. (\it 2 Pita 1:14\it* weyo qembe.) Ŋunde ŋuroko unipare newondeye rukiso yerewero quro sokome ŋa nakayáŋaró. \c 1 \m \v 1 No Saimon-Pita, noko Yesu Kristo\f + \fr 1:1 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* koro sunará simó ko eneŋo asáŋowí uni.\f + \fr 1:1 \ft “\fk asáŋowí uni\ft ” ŋuko Yesuko rokóŋoro asáŋoní eneŋo khoyó taró.\f* Yesu Kristo ŋuko Anutunani, noreŋo Rambaruru Koŋgo Norewero Uninani. Enendo otete roneneŋowí howero ye yoriní iŋondutu meté horé qu taŋgurí. Ye iŋondutu taŋgurí ŋuko nore iŋondutu tatowó ŋunde qembe. Nondo mande ŋa nakayáŋoro rewe yeno uyareweya. \v 2 Ye meté Anutu koya Yesu, Uni Paráminanimboya ŋuro iŋomukowaŋgo. Iŋoyiqo, meté eneŋo samaka-samaka tuwó ŋuya newonde ime yeno parámi tunoqiní. \s1 Anutuko ye neko yereró ŋu rika hamó tiní \p \v 3 Anutuko eneŋo sine parámimboya\f + \fr 1:3 \ft “sine parámi” ŋuko eneŋo owé parámi ŋunde qembe, eneŋo o soso meté horé mu.\f* murí meté ŋuwore nore neko yereró. Neko yiriní nore Anutu koro murí iŋomukoro eneŋo wimbí rero iŋo-iŋoyó howero khe u-unani howeyoteto. \v 4 Ŋu murí ŋuwore ŋande iŋoyoteto, ko imemoŋgo o meté horé se nunoweya, dokoro ŋuro mande ka kusiyaró. O meté horé ŋu iŋo soporo eneŋo kiraró qembe tunoqero noko koro o pusú piyimi ŋu takawato. O pusú piyimi soso ŋu unindoro newonde piyimimbo riní tunoqeyote. \p \v 5 Ŋunde ŋuro naŋge wimbu titiyoro iŋondutu taŋgurí ŋu sowe teya otete meté mu naŋge teyuri qembe. Oteteye meté ŋu sowe teya iŋo-iŋo meté mu reyuri qembe. \v 6 Iŋo-iŋoye ŋu sowe teya koweye saŋaní kondé sopoyuri qembe. Koweye saŋaní sopowero otete ŋu sowe teya quhurí korowoyuri qembe. Quhurí korowowero otete ŋu sowe teya Anutu koro murí howeyuri qembe. \v 7 Eneŋo murí howewero otete ŋu sowe teya uni topoye o meté te yunoyuri qembe. O meté te yunowero otete ŋu sowe teya newonde meté yunoyuri qembe. \v 8 Ŋunde ti qembe, dokoro otete ŋu soso parámi tewaŋgo tiníqo, Uni Paráminani Yesu Kristo\f + \fr 1:8 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* ŋuro iŋomukowaŋgo. Ko iŋo-iŋo ŋuko kina kama yotoro eŋgé qambu teweya. \v 9 Quko uni kato otete soso ŋu kama teyote ŋuko toŋí pokawí ŋunde qembe, toŋetewero mepémo kini. Eneko Anutuko quhuríŋo se rotoní sara taró ŋuro kape teyote. \p \v 10 Ŋunde ŋuroko, uni topo, wimbu titiyoya Anutuko yeŋo o taró ŋuro kondé iŋika hamó tiní. O taró ŋuko ŋandiro, eneŋo howewero ŋuro ye neko yereró, ko eneŋo unipareyó tunoqewero rokó yereró. Asa ŋuro kondé iŋika hamó tiníqo, naru kanata kano ye kama umbu raŋowaŋgo. \v 11 Ko ŋundiro naŋge imemoŋgo hoŋgo mako koso yunoní yendé kano oro niŋgu-niŋgu parámi tewaŋgo. Yendémo ŋuno Uni Paráminani Yesu Kristo, noreŋo Rambaruru Koŋgo Norewero Uninani ŋundo unipareyó suki-suki wiri yereyoweya. \s1 Yesu koro sine parámiyó yaró \p \v 12 Ye o ŋuro iŋomukoteŋgo, ko mande hamó iŋaŋgurí qu saŋano kondé kaŋeyoteŋgo. Quko naru rokóŋo o soso ŋuro yimitoro iŋo-iŋoye okokowowano. \v 13 No kowenemboro yamaru ŋano yotoroqo meté mande yero iŋo-iŋoye okokowowano. \v 14 Uni Paráminani Yesu Kristoko\f + \fr 1:14 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* ŋande nimiraró, no khumowano narune mu tukuni tete. \v 15 Asa ko itaka kho kondé tero mande soso rondaqe yunoyate no khumowano quno ye kama kape tewaŋgo. \p \v 16 Hamó, komo norendo Uni Paráminani Yesu Kristo maheweya ŋuro yimiratowó. Ko eneŋo wimbu parámi ŋuro yimiratowó. Quko sowo mande kina-kina qu kama howero ŋunde yimiratowó. Kini, toŋenanimbo eneŋo sine parámi\f + \fr 1:16 \ft “sine parámi” ŋuko eneŋo owé parámi ŋunde qembe, eneŋo o soso meté horé mu.\f* qenero yesowatowó. \v 17 Dokoro Anutu Awa Meté Horé ŋundo Yesu koro owí hokoro sine parámi ŋu re inaró. Inoro ŋande yaró, “Ŋako neneŋo naŋone, eneŋo surumí iŋoyoteno. Nondo ŋuro metéŋoyoteno.” \f + \fr 1:17 \ft Matyu 17:5; Mak 9:7; Luk 9:35\f* \v 18 Norendo eneya mira purí surumímo ŋuno yotoro maŋgó sambo koŋgo umburó ŋu iŋatowó. \s1 Ye-ye uni hamó qundo mandeye yaŋgurí ŋuro yaró \p \v 19 Ŋundiro naŋge norendo mande ye-ye unindo\f + \fr 1:19 \ft “\fk ye-ye uni\ft ” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí.\f* yaŋgurí ŋu itaka kondé iŋo towoyoteto. Mande ŋuko suru qembe huririko hiyóqiní yate-yate ita saraŋoní tutu kumuní ariní newondenani hiyóqeweya. Asa ko ye ŋuya meté mande ŋu kondé iŋo towoyi qembe. \v 20-21 Dokoro ye-ye mande ka unindoro iŋo-iŋoyewore kama tunoqaró. Kini, Yuqa Surumímbo iŋo-iŋoye riní hiyóqiní Anutu koro mandí ŋu naŋge yaŋgurí. \c 2 \s1 Ye-ye uni kota-kota qundo piyo tewaŋgo \r (Jut 3-13) \p \v 1 Quko komo ye-ye uni kota-kotako Israel unipare keweroyemo otoqaŋgurí. Ŋundiro naŋge imemoŋgo rondaqe-rondaqe uni kota-kota ye keweroyemo otoqowaŋgo. Uni ŋundo mande kate-kate yunoro yeŋo iŋo-iŋoye rambaruruwowaŋgo. Hamó, enendo Uni Parámiyembo eneŋo quhuríyemboro kimo taró ŋu huwóŋowaŋgo. Ŋunde teroqo, waka ta eneŋombo piyo tewaŋgo. \v 2 Unipare qambu qundo uni ŋuro se simbururu oteteye howeyowaŋgo. Ŋunde tero kumimbo khe hamó ŋuro yesaráŋowaŋgo. \v 3 Ŋu uni ŋuko qene nuŋgu uni, ŋunde ŋuro ene mande kina-kina yero yeŋo mone puŋge situwiye woso siyoyowaŋgo. Komo suki Anutuko uni ŋunde qu topé piyimi yunowero ŋande yaró, “Ŋu uni ŋuko piyo tewaŋgo,” yaró. Ko rambaruru ŋuko kama kini taró. Kini, ŋu saŋayemo hamó umbuweya. \p \v 4 Qeni, komo Anutuko sambo simó\f + \fr 2:4 \ft “\fk sambo simó\ft ” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.\f* kumi o piyimi taŋgurí ŋu yiyoro quhuríyemboro topé piyimi ŋu kama rotaró. Kini, yorero meré huriri piyimimo kusi yereró. Ŋuno yorotoní imemoŋgo mande khono kaŋewaŋgo. \v 5 Ko Anutuko unipare komo qu yiyoro quhuríyemboro topé piyimi ŋu kama rotaró. Kini, sono riru parámimbo unipare eneŋo iŋo-iŋoyó kama howaŋgurí ŋu muŋo yereró. Quko enendo Noa, otete roneneŋowímboro\f + \fr 2:5 \ft “\fk otete roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote.\f* mande yesowoyara uni ŋuya unipare kande saŋiyoro irisa ŋuya ŋuro kawaware taró. \v 6 Ko Anutuko Sotom koya Gomora ŋu\f + \fr 2:6 \ft Komo suki yendé irisa ŋu, “\fk Sotom\ft ” koya “Gomora” koya o piyimi horé tiqo, Anutuko woŋga rambaruru yereró. (Murí Tero 19 weyo qembe.)\f* rambaruruwowero topé piyimi yunoro kewá riní umburo qaní nombo raŋaró. Ŋunde tero tapara mande ka yaró, asa uni eneŋo iŋo-iŋoyó kama howeyoteŋgo ŋundo topé piyimi ŋunde qu rewaŋgo. \v 7 Uni roneneŋowí ka, owí muko Lot, mande wenda-wenda uni se simbururu piyimi horé teyaŋgurí ŋu yiyoro newonde quhurí taró. Ŋunde ŋuroko Anutuko riní kama piyo taró. \v 8 (Dokoro uni roneneŋowí ŋundo naru rokóŋoro uni piyimi keweroyemo yotoro hutuŋo mande wendaqeyaŋgurí ŋu qene iŋoro newonde quhurí parámi teyara.) \v 9 Asa Uni Parámimbo o soso taró ŋuko nore ŋande witú nereyote, ko enendo meté unipare eneŋo iŋo-iŋoyó howeyoteŋgo ŋu kawaware yiriní osese kato kama rambaruru yereweya. Ko enendo meté unipare roneneŋowí kini ŋu yondoworo quhurí yunoní unipare ronda yerewero naruyómo ŋuno topé piyimi rewaŋgo. \v 10 Uni piyimi ŋu soso topé piyimi rewaŋgo, quko unindo kowe saŋaní koro otete pusú piyimi mu tero uni parámiyemboro maŋgó wendaqeyoteŋgo ŋu topé piyimi hamó rewaŋgo. \p Asa rondaqe-rondaqe uni kota-kota ŋuko eneŋomboro naŋge iŋoro oka karo sasaro kama teyoteŋgo. Hamó, enendo sambo simó pará-pará ŋu yesará yerewero ŋuro kama soreyoteŋgo. \v 11 Sambo simómbo uni wimbuye takayoteŋgo, quko sambo simó kumimbo pará-paráye Uni Parámi toŋímo kama yesará yereyoteŋgo. \v 12 Uni kota-kota ŋundoko númbowe ŋunde qembe, yoto-yotoyemboro murí muko ŋandiro, nokoparako yondowoní piyo tewaŋgo. Dokoro enendo o karo kama iŋoyi tondaŋeyote, quko o ŋuro yesaráŋoyoteŋgo. Oteteye piyimi muko ene yoriní piyo tewaŋgo. \v 13 Enendo o piyimi unipare te yunaŋgurí ŋuro topé rewaŋgo. \p Ŋu uni ŋuko nuŋguríyemboro naŋge iŋoro kosano hoho piyimi tero wain nero kape-kape teyoteŋgo. Eneko pusú naŋge, o koroqe naŋge, enendo o ne-ne tero yeya neyoteŋgo, quko kaná yerero niŋgu-niŋgu teyoteŋgo. \v 14 Naru suki-suki qene nuŋgu tero paretoro iŋoro se simbururu teyoteŋgo. Quhurí tewero ŋuro watí-watí iŋoyoteŋgo. Enendo uni iŋondutuye kondé kini ŋu kaná yerero yowosoyi uro quhurí teyoteŋgo. Puŋge situwi siyowero quro iŋoyoteŋgo. Anutuko takuni saŋayemo raró. \v 15 Khe roneneŋowí ŋu rotoro Balam, Beor koro naŋunímboro khe qu howeyoteŋgo. Balamko kimo meté iŋoro o piyimi tewero ŋuro iŋaró. \v 16 Quko dóki\f + \fr 2:16 \ft “dóki” ŋuko númbowe parámi ta, Balamko saŋano kunditero uyaririyó. (Qambuye 22:21-35 weyo qembe.)\f* kato Balam kho piyimi teweya ŋuro kiro mande yaró. Hamó, dóki mande kama yeyaŋgo, quko uni qembe tero mande yero ye-ye uni ŋuro otete kape-kape ŋu soréŋaró. \p \v 17 Asa ŋu uni piyimi ŋuko meré sono komo kóqaró ŋundiro, ŋuko koporé ka matú parámimbo huwoní wimbo-wimbo uyare maheyoteŋgo ŋunde qembe. Anutuko huriri yendé piyimi ka roŋgaruwo rotaró, ko yoriní uro ŋuno yowaŋgo. \v 18 Hamó, iŋondutu unipare kumimbo itaka naŋge kape unipare\f + \fr 2:18 \ft “\fk kape unipare\ft ” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo.\f* keweroye moŋgo arero oteteye piyimi ŋu takateŋgo. Quko uni piyimi ŋundo wuruwara mande naŋge yero eneŋo owéye hokoro iŋondutu unipare ŋu yowosoyi kowe saŋaní koro otete naŋge kaŋuya howeyoteŋgo. \v 19 Yowosoro ŋande yimiroteŋgo, “Ko ye nore nohoweroqo o kusi yereyote ŋu rotoro kina yowaŋgo.” Ŋunde yeyoteŋgo, quko eneŋomboko otete piyimimboro kho simó naŋge yoteŋgo, dokoro uni soso oka kato ene kondé sopo yereyote ŋuro kho simó yoteŋgo. \v 20 Uni kumimbo Uni Paráminani Yesu Kristo,\f + \fr 2:20 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* noreŋo Rambaruru Koŋgo Norewero Uninani ŋu iŋondutuworo noko koro otete pusú ŋu takaro yoto-yotoye piyimi rotaŋgurí. Quko otete pusú ŋundo pitu ko kusi yereweya tiníqo, yoto-yotoye piyimi horé tunoqeweya. \v 21 Dokoro uni kato otete roneneŋowímboro khe qu kama qene howeroqo piyimi yoteŋgo. Quko koretero khe ŋu howeroqota imemoŋgo mande kondé surumí yunaró ŋu huwóŋowaŋgo tiníqo, piyimi horé yowaŋgo. \v 22 Uni ŋunde qundo iŋo-iŋo mande ka ri hamó tete. Iŋo-iŋo mande ŋuko ŋandiro, “Opiŋombo minderoqo pitu ko uro mindeyó neyote.” \f + \fr 2:22 \ft Iŋo-iŋo Mande 26:11\f* Ko mande kaŋuya ŋandiro, “Poto uro sono kimuroqo pitu ko uro nukuru kimuyoteŋgo.” \c 3 \s1 Yesuko pitu ko maheweya \p \v 1 Uni topo hamó, sokome irisayó ŋako yeŋo nakayáŋoteno. Iŋo-iŋoye okokowoní iŋo-iŋo meté horé mu rewe tunoqewero quro sokome irisa-irisa nakayáŋano. \v 2 Ŋunde tero mande ye-ye uni\f + \fr 3:2 \ft “\fk ye-ye uni\ft ” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí.\f* meté horé ŋundo komo yaŋgurí ŋu iŋowaŋgo, ko mande kondé Uni Paráminani, Rambaruru Koŋgo Norewero Uninani ŋundo asá yerewí uni\f + \fr 3:2 \ft “\fk asá yerewí uni\ft ” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí.\f* yimironí yimiraŋgurí ŋu iŋowaŋgo. \p \v 3 Asa o parámi ka yendo meté iŋoyi, ŋuko ŋandiro. Naru weŋa\f + \fr 3:3 \ft “\fk naru weŋa\ft ” ŋuko naru \fk Kristoko \ft pitu ko mahero unipare soso ronda yerero Anutuko o soso hamó wiriyoweya. (1 Tesalonaika 2:19; 5:23 koya 1 Korin 15:24-28 weyo qembe.)\f* ŋunoko uni piyimi kumimbo yeno mahewaŋgo. Enendo eneŋo iŋo-iŋoye piyimi mu howero huwó mande parámi yewaŋgo. \v 4 Ŋande yewaŋgo, “Hamómbe, enendo, no pitu ko mahewano, yaró? Asa ko ene dano yote? Noko sambo tunoqaró naruko ko usisambanani khumaŋgurí naruko ŋu noŋgo yate are itaka naruko ŋano, o soso ŋuko komo yoraró ŋundiro naŋge yorote.” \v 5 Ŋunde yewaŋgo, dokoro o karo huwóŋoro kape yoteŋgo. O ŋuko ŋandiro: komo suki Anutuko yiní sambo tunoqiní sono usowoní noko keweroko tunoqaró. \v 6 Ko imemoŋgo yiní sono tuwipo noko ŋu kaŋuya weheŋoní piyo taró. \v 7 Anutu koro mandímbo noko sambo towoní itaka yote, quko yate-yate unipare ronda yerewero naruyómo ŋuno kewámbo qaní kini tiní uni Anutu koro iŋo-iŋoyó kama howeyoteŋgo ŋu soso piyo temukowaŋgo. \p \v 8 Uni topo hamó, ye oka kanata ŋaro ma kape tewero. Uni Parámimbo ŋande ye iŋoyote, kosa naru kanata kako kumima naru 1,000 ŋunde qembe, ko kumima naru 1,000 ŋuko kosa naru kanata na ŋunde qembe. \v 9 Uni Parámimbo oka tewero ŋuro mande kusiyaró, quko norendo eŋgé ŋu kama qenero ŋande iŋoyoteto, peka, ko enendo imemo naŋge teyote. Ŋu kini. Enendo uni ka kama piyo teweya, yero iŋoyote. Asa ko uni soso newonde rohoré tiqota ye iŋoro sopo yereyote. Ŋunde ŋuro mande kusiyaró ŋu waka ta kama riní tunoqeweya. \v 10 Quko Uni Parámimboro naruyó muko momo uni ŋunde qembe tunoqeweya. Ŋu naruko ŋuno samboko niri parámi tunoqiní sambo waka ta kini teweya. Ko kewámbo o murí-murí enesó-enesó ŋu qaní kini tiní noko koya o soso ŋuno yote ŋuya tunomo kina yowaŋgo. \p \v 11 O soso ŋu riní kini teweya. Ŋunde ŋuroko ye otete meté horé mu naŋge teya Anutu koro murí howeyuri qembe. \v 12 Ŋunde tero Anutu koro naruyó ŋu soporo kho kondé tika naru ŋu waka ta tunoqiní. Ŋu naruko ŋuno sambo qaní kini tiní kewámbo o murí-murí enesó-enesó ŋu qaní kororoqe kini teweya. \v 13 Quko Anutuko mande kusiyaró ŋu howero noko sambo keta qu riní tunoqeweya. Tunoqiní otete roneneŋowí\f + \fr 3:13 \ft “\fk otete roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote.\f* naŋge ŋuno tewaŋgo. Ŋu naru ŋu qenewero sopoyoteto. \p \v 14 Uni topo hamó, ŋu soporo kho kondé teya Anutu toŋímo sara-sara yotoro potóye moré kini tero Anutu koya newonde kanata teyuri qembe. \v 15 Ŋande iŋoyi, Uni Parámimbo mondó ta yotoro naru weŋa ŋu waka ta kama riní maheweya. Ŋuro tero unipare kumimbo meté rambaruru ŋu takawaŋgo. Pol, toponani hamó ŋundo iŋo-iŋo ŋunde naŋge Anutu koŋgo rero sokome ka nakayáŋoro riní yeno uyaró. \v 16 Sokome soso nakayáŋoyote qunoko iŋo-iŋo ŋunde qu nakayáŋoyote. Hamó, mande kumi nakayáŋaró ŋuko mande wisiyote qu kini, iŋato tondaŋewero koweyumu parámi teyoteto. Kowe uni iŋo-iŋoye meté horé kini, iŋondutuye kondé kini qundo eneŋo mandí ŋuya Anutu koro mande meyowo ŋuya roworemoro ri murí enesó-enesó tunoqeyote. Asa ko Anutuko ene rambaruru yereweya. \p \v 17 Ŋunde ŋuroko, uni topo hamó, ye sopo toŋeteyuri qembe. Yate mande wenda-wenda unindo kaná yiri iŋondutuye kondé ŋu rotoro umbu raŋowaŋgo koro. \v 18 Uni Paráminani Yesu Kristo,\f + \fr 3:18 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* noreŋo Rambaruru Koŋgo Norewero Uninani ŋundo samaka-samaka tuwómboya iŋo-iŋo meté mu ŋuya nore nunoyote. Asa ko o irisa ŋu rikata, yate-yate yeŋo quroko parámi teweya. Itaka ŋuya suki-suki ŋuya owí hokoyowato. Ŋu hamó.