\id 1JN - Iyo NT [nca] -Papua New Guinea 2009 (web 2014) \h 1 Jon \toc1 Jonko Sokome Korete Qu Nakayáŋoní Iŋondutu Unipareko Ŋuno Uró \toc2 1 Jon \toc3 1Jon \mt1 Jonko Sokome Korete Qu Nakayáŋoní \mt1 Iŋondutu Unipareko Ŋuno Uró \imt1 Mande Kembé \ip Komo suki uni kato sokome ŋa \bd Grik\bd* mandewore nakayáŋaró, quko eneŋo owí kama nekaró. Itaka iŋo-iŋo uni qambu qundo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko Sepeti koro naŋuní ŋu, \bd asáŋowí uni\bd* Jon, sokome ŋa nakayáŋaró. Sokome kumi ŋuya nakayáŋaró, asa \it 2 Jon\it*, \it 3 Jon\it* ko Miti Mande sokome qu ka nakayáŋaró. Sokome soso ŋu, mande koro murí muko kanata na. Uni sokome ŋa nakayáŋaró qundo owí kama nekaró. Quko nore weyoro ŋande iŋowaŋgo, ko enendo Yesu nokono qeneró. (\it 1 Jon 1:1-4\it* weyo qembe.) Ŋundiro naŋge nore ye iŋoyoteto, hamó, Jon ŋuko Yesu koro \bd iŋo-iŋo rewero uni\bd* qu ka. \ip Do naru horé nakayáŋaró ŋuya kama iŋoyoteto. Itaka iŋo-iŋo uni kumimbo ŋande yeyoteŋgo, ko kumima naru 68AD ŋuno nakayáŋaró, peka, quko qambu ŋande yeteŋgo, 85AD koya 100AD keweroko ŋuno nakayáŋaró, peka. (Asa “68AD” murí muko ŋandiro, Yesu pisiyaró, yate kumima naru 68 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.) \bd Anutu koro huru-huru\bd* koro tapá uni komo qundo ŋande yaŋgurí, Jonko mande ŋa Efesus yendémo nakayáŋaró. \ip Enendo Efesus ŋuno yoraró tiníqo, sokome ŋako \bd Anutu koro huru-huru\bd* enesó-enesó Esia mira parámimo ŋuno yoraŋgurí quro nakayáŋaró. Jon koro \bd huru-huruyómo\bd* uni kumimbo iŋo-iŋoye enesó-enesó tero uyarero mande koroqe rondaqe yunoyaŋgurí. (\it 1 Jon 2:18-19, 26\it* weyo qembe) Asa ko Jonko \bd huru-huru\bd* meyowo ŋu kawaware tewero quro sokome ŋa nakayáŋoro iŋo-iŋo meté mu rondaqe yunaró. \c 1 \s1 Mande ka yoto-yotoyó moré \p \v 1 O komo suki yora qu, nore kusumbo re iŋatowó qu, toŋenanimbo qenetowó qu, kandenanimbo pekáŋatowó qu, ŋuko yoto-yoto koro mande ŋu naŋge. \v 2 Komo yoto-yoto ŋu Awandoya yora. Yate-yate tunomo tunoqiní norepa naŋge qenetowó. Qenero yoto-yoto suki-suki ŋuro yesowo yimiroteto. \v 3 Ye noreya newonde kanata tero yorowero quro iŋoyoteto. Ŋunde ŋuroko o qenero iŋatowó ŋuro yesowo yimitoyoteto. Ko norendo Awandoya Naŋuní Yesu Kristo\f + \fr 1:3 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* koya newonde kanata tero yoroteto. \v 4 Sokome ŋa nakayáŋowe yeno uyareweya. Ŋunde tero niŋgu-niŋgu parámi rewato. \s1 Hiyówore khete-khete toŋewero murí mu \p \v 5 Norendo mande Yesuko nore nimiraró, ŋu yesowo yimitoyoteto. Mande ŋuko ŋandiro, Anutu ŋuko hiyó naŋge, huriri tomó ta kato kama wisumuŋoyote. \v 6 Noreko, “Nore Anutu koya newonde kanata teyoteto,” ŋunde yeteto, quko huriri koro otete qu howeyoteto tiníqo, kota yeteto, ko otete hamó qu kama howeyoteto. \v 7 Quko nore Anutu koro murí iŋoro hiyómo kheteyoteto tiníqo, nore soso newonde kanata teyoteto, ko eneŋo Naŋuní Yesu koro sitúŋombo nore quhurínani soso se rotoní sara tunoqeyoteto. \v 8 Noreko, “Nore quhurínani moré kini,” ŋunde yewato tiníqo, newondenani kanáŋoyoteto, ko mande hamó newondenanimo kama yorote. \v 9 Anutuko eneŋo mandí howero otete roneneŋowí teyote. Ŋunde ŋuroko nore quhurínani yesowoyoteto tiníqo, enendo quhurínani ŋu se rotoro, otete piyimi mu nore quroko yorote ŋu se rotoro, nore noriní sara tunoqeyoteto. \v 10 Noreko, “No o piyimi ka kama teyoteno,” ŋunde yewato tiníqo, norendo Anuturato kota uni qembe tunoqeweya. Ko Anutu koro mandí newondenanimo kama yote. \c 2 \m \v 1 Nene simóne, ye o piyimi ka kama tewero quro mande ŋa yeŋo nakayáŋoteno. Ko ye kanata kato o piyimi ka teweya tiníqo, uni ka Awandoro taŋgímo yote ŋundo maŋgonani rero yeweya. Ŋuko Yesu Kristo,\f + \fr 2:1 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* Uni Roneneŋowí ŋu naŋge. \v 2 Eneŋombo quhurínanimboro kimo taró. Quko nore naŋge kama samaka yereró. Kini, unipare soso nokono yoroteŋgo ŋu samaka yerewero quro kho ŋu taró. \p \v 3 Nore ŋande iŋoteto, Anutu koro mande kondé qu howeyoteto tiníqo, Anutu hamó qene iŋoyato. \v 4 Uni ka, “No Anutu qene iŋoteno,” ŋunde yete, quko Anutu koro mande kondé ŋu kama howeyote tiníqo, uni ŋuko kota uni, ko mande hamó ŋu newondímo kama yote. \v 5 Ko uni kato Anutu koro mandí howeyote tiníqo, newonde meté Anutu inowero quro otete ŋuko yoto-yotoyómo hamó tunoqeweya. Ŋunde tero nore ŋande iŋowato, nore Anutu quroko yoroteto. \v 6 Uni kato ŋande yeweya, “No Anutu quroko yoroteno,” yeweya tiníqo, Yesu koro khí howiní. \p \v 7 Uni topo hamó, mande yeŋo nakayáŋoteno, ŋuko mande kondé keta qu kini. Kini, mande kondé ŋako komo yora, ye komo iŋaŋgurí ŋu. \v 8 Ŋu hamó, quko ŋuya mande ŋuko mande kondé keta qu. Yesu koro yoto-yotoyó qenero yeŋo yoto-yotoye qenero ŋande ye iŋoyoteto, ko mande ŋuko hamó naŋge. Dokoro hiyó horé ŋu tunoqero huriri uroní soŋga ta umburó. Ko imemoŋgo huriri ŋu woŋga naŋge kini teweya. \p \v 9 Uni kato, “No hiyómo yoroteno,” ŋunde yete, quko uni topémboya newonde piyimi towoyote tiníqo, huririko watí yorote. \v 10 Uni ka newonde meté topé inoyote ŋuko hiyómo yoní oka kato iŋondutuyó riní umbuwero mepémo kini. \v 11 Uni ka uni topémboya newonde piyimi towoyote ŋuko huririko yorote. Ko huriripo toŋí pokamoní khe meté kama qene howeyote. \q1 \v 12 Ye neneŋo simóne, Anutuko Yesu owí iŋoro quhuríye se rotaró. \q2 Ŋunde ŋuro mande ŋa nakayáŋoro ye yunoteno. \q1 \v 13 Ye awa otike, ye uni komo suki yora ko itaka ŋuya yorote quro iŋomukoteŋgo. \q2 Ŋunde ŋuroko mande ŋa nakayáŋoro ye yunoteno. \q1 Ye simó keta qu, yendo Monimbu kheti umburó ŋu. \q2 Ŋunde ŋuro mande ŋa nakayáŋoro ye yunoteno. \q1 \v 14 Ye neneŋo simóne, ye Awaye iŋomukoteŋgo. \q2 Ŋunde ŋuro mande ŋa nakayáŋoro ye yunoteno. \q1 Ye awa otike, ye uni komo suki yora ko itaka ŋuya yorote quro iŋomukoteŋgo. \q2 Ŋunde ŋuro no mande ŋa nakayáŋoro ye yunoteno. \q1 Ye simó keta qu, ye wimbuye moré, \q2 Anutu koro mande qu quroyemo yoroní \q2 Monimbu kheti umburó. \q2 Ŋunde ŋuro mande ŋa nakayáŋoro ye yunoteno. \s1 O nokono quro ma iŋowero \p \v 15 Ye noko koro otete ŋuro kondé ma iŋowero, ko o soso nokono siyowero quro ma iŋowero. Uni ka noko koro otete ŋuro iŋoyote tiníqo, newonde meté Anutu inowero quro otete ŋuko newondímo kama yote. \v 16 Nore iŋoteto, otete noko ŋano qu: koweye saŋanímboro o kate-kate siyowero iŋoyoteŋgo, toŋeyembo o kate-kate qene nuŋguwoyote, eneŋo owéye hokoyoteŋgo; asa otete soso ŋuko Awa koŋgo kama maheyote. Kini, ŋuko noko koro otete qu. \v 17 Noko koya noko unindoro nuŋguríye ŋuya imemoŋgo kini teweya. Quko uni ka Anutu koro iŋo-iŋoyó howeyote ŋuko suki-suki yoroweya. \s1 Kristo koro saŋgiríŋo tunoqaŋgurí \p \v 18 Nene simóne, naru weŋa quko itaka na. Ye komo ŋande iŋaŋgurí, asa Kristo\f + \fr 2:18 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro saŋgiríŋo ka imemoŋgo tunoqewaŋgo. Ŋundiro naŋge itaka Kristo koro saŋgiríŋo qambu tunoqaŋgo. Ŋunde ŋuro nore iŋoteto, naru weŋa quko itaka na. \v 19 Komo uni ŋu noreya yate norotoro toŋeŋgurí. Quko ene noreŋo wini horé qu kini. Kini, noreŋo wini horé qu taŋgo tiníqo, noreya ŋano kopo yoraŋgo. Quko norotaŋgurí. Ŋunde ŋuroko ŋande iŋoteto, uni ŋuko soso noreŋo wini qu kini. \p \v 20 Komo Anutuko Yuqayó ye saŋayemo windoroŋaró, ŋuroko ye soso mande hamó ŋu iŋoyoteŋgo. \v 21 Date iŋoteŋgo, do murí karo yeŋo nakayáŋoteno? Mande hamó ŋu kama iŋoyoteŋgo, peka? Kini, ŋu iŋomukoteŋgo, ko kota mande kako mande hamó moŋgo kama tunoqeyote. \v 22 Uni kota mande yeyote ŋuko dani ka? Asa kota uni ŋunde qu ŋande yeyote, “Yesu ŋuko Kristo\f + \fr 2:22 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. \f* kini.” Mande ŋunde yeyote ŋuko Awandoya Naŋunímboya huwó yereyote, ŋunde ŋuroko uni ŋuko Kristo koro saŋgiríŋo. \v 23 Uni ka Anutu koro Naŋuní ŋu huwóŋoyote ŋuko Anutu Awa rotoyote. Uni ka Naŋuní ŋuro yesowoyote ŋuko Awa towoyote. \s1 Yuqa Surumímbo iŋo-iŋo hamó yunoyote \p \v 24 Mande komo iŋaŋgurí ŋuko kondé towoyuri qembe. Ŋunde tero naru suki-suki ye Awandoya Naŋunímboya quroyarimo yorowaŋgo. \v 25 Enendo mande ka kusiyo nore nunaró, mande ŋuko ŋandiro: nore yoto-yoto suki-suki rewato. \p \v 26 Uni kumimbo ye kaná yerewero quro yero iŋoyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko mande ŋa nakayáŋoteno. \v 27 Ko Anutuko Yuqayó ye saŋayemo windoroŋaró ŋu quroyemo yorote ŋu. Ŋunde ŋuroko ye iŋo-iŋo koro tukuni kama teyoteŋgo. Kini, Yuqa eneŋombo o soso quro iŋo-iŋo yunoyote. Yuqa ŋuro mandí ŋuko hamó, kota kama yete. Yuqako yimirote ŋundiro naŋge Kristo quroyómo yuri. \s1 Noreko Anutu koro simó \p \v 28 Iyo, neneŋo simóne, Kristo\f + \fr 2:28 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* quroyómo yuri. Ŋunde tero ene maheweya quno ŋuno nore toŋímo kondé kaŋero kowi piyo kama tewato. \p \v 29 Ye ŋande iŋoteŋgo, Kristo koro oteteyó ŋuko roneneŋowí mu horé. Ŋunde iŋoro ŋande iŋowaŋgo, uni soso otete roneneŋowí\f + \fr 2:29 \ft “\fk otete roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote.\f* naŋge teyoteŋgo ŋuko Kristo koro sowe qu. \c 3 \m \v 1 Ai, Awando newonde meté nore parámi date nunaró ŋuro iŋoyi qembe! Dokoro ŋunde nunoníqo, Anutu koro simó tunoqatowó. Noko unipareto Anutu kama qene iŋoyoteŋgo, ŋunde ŋuroko nore ŋuya kama niyo iŋoyoteŋgo. \v 2 Uni topo hamó, nore itaka Anutu koro simó yoteto, ko imemoŋgo nore date yorowato, ŋuro nore tunomo kama witú yereró. Quko ŋande iŋoteto, enendo tunoqeweya quno ŋuno nore eneŋo kiraró qembe tunoqewato. Dokoro eneŋo kiraró horé ŋu qenewato. \v 3 Enendo sara-sara piyimi yote. Ko unipare soso eneŋo kiraró qembe tunoqewero ŋuro sopoyoteŋgo ŋuko, Anutu koro toŋímo ene qembe sara yoteŋgo. \p \v 4 Uni ka quhurí teyote ŋuko Anutu koro hutuŋo mande qu wendaqeyote. Quhurí ŋuko hutuŋo mande wenda-wenda murí ŋu. \v 5 Ko ye ŋande iŋoteŋgo, Yesuko quhurí se rotowero quro tunoqaró, ko quhurí ka eneno kama yote. \v 6 Uni ka ene quroyómo yorote ŋuko, o piyimi kama teyote. Uni ka o piyimi teyote ŋuko Yesu kama qene iŋaró. \p \v 7 Nene simóne, ye kondé iŋoyikata uni kato kaná yerewaŋgo koro. Yesu ŋuko uni roneneŋowí naŋge. Ŋunde naŋge uni kato otete roneneŋowí\f + \fr 3:7 \ft “\fk otete roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote.\f* teyote ŋuyako uni roneneŋowí naŋge. \v 8 Komo suki Monimbuko naru rokóŋo quhurí teyara, itaka ŋuya. Ŋunde ŋuro uni ka o piyimi teyote ŋuko Monimbu koro simó. Anutu koro Naŋuní ŋundo Monimbu koro o qu se rambaruruwowero quro tunoqaró. \v 9 Asa ko uni ka Anutu koro simó tunoqaró ŋuko o piyimi watí-watí kama teyote. Anutu koro yoto-yotoyó muko uni ŋu quroko yorote, ŋunde ŋuroko o piyimi watí-watí tewero mepémo kini. Kini, Anutu koro simó tunoqaró. \v 10 Danimboko Anutu koro simó, ko danimboko Monimbu koro simó? Asa ŋandiro yiyoro iŋowato, uni ka otete roneneŋowí kama teyote ŋuko Anutu koro simó qu kini. Uni kato newonde meté eneŋo topé kama yunoyote ŋuya Anutu koro simó qu kini. \s1 Newonde meté epe ino-ino ti qembe \p \v 11 Komo ye mande ŋande iŋaŋgurí, nore soso newonde meté epe ino-ino tewato. \v 12 Kein ŋunde qembe ma tewero. Ŋuko Monimbu koro simó, ŋunde ŋuro koneyó uroní khumaró ŋu.\f + \fr 3:12 \ft Murí Tero 4:8\f* Asa do karo koneyó uroní khumaró? Dokoro eneŋo oteteyó ŋuko piyimi horé ko koneyómboro oteteyó ŋuko roneneŋowí mu\f + \fr 3:12 \ft “\fk otete roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote.\f* horé. \v 13 Topo-topone, noko unindo newonde piyimi te yunoyoteŋgo tiníqo, iŋondata parámi ma tewero. \v 14 Komo nore khumowí qembe yoratowó, quko itaka yoto-yotonani moré. Ŋunde iŋoteto, dokoro toponani newonde meté yunoyoteto. Uni dani kato eneŋo topé newonde meté kama inoyote ŋuko khumowí qembe yote. \v 15 Uni ka topémboro kama iŋoro newonde piyimi te yunoyote ŋuko uni yuri khumoteŋgo uni ŋunde qembe. Ye iŋoyi, uni ka topé uroní khumoweya ŋuko yoto-yoto suki-suki moré kini. \p \v 16 Yesuko nore samaka nerewero yoto-yotoyó rotoro khumaró. Ŋunde tero newonde meté yunowero murí ŋu witú nereró. Nore ŋuya toponani samaka yerewero quro yoto-yotonani rotoro khumato. \v 17 Ye date iŋoteŋgo, uni situwiyó moré tero eneŋo topé o koro tukuni teyote qu qenero sikí kama te ino samakaŋoyote tiníqo, uni ŋumbe Anutu koro newonde meté inowero otete ŋu newondímo yotepe ma kini? Ŋu kini. \v 18 Nene simóne, mandenaniwore naŋge toponani ma samaka yerewero. Kini, mandenaniwore ŋuya otetenaniwore ŋuya newonde meté yunoro samaka yiri qembe. \v 19-20 Ŋunde tero ŋande iŋowato, ko mande hamó howeyoteto. Naru kano noreŋo otetenani rondaŋato newondenanimbo noreŋo mande kho yunoyote. Enina, noreko Anutu koro toŋímo uni meté yoteto. Dokoro, Anutuko o soso iŋomukote, ko eneŋo iŋo-iŋo qundo noreŋo newondenani ŋu takate. \p \v 21 Uni topo hamó, newondenanimbo nore norero mande khono kama yorotoníqo, Anutu koro toŋímo kondé kaŋewato. \v 22 Asa hariri tero o karo kirayoteto quno ŋuno enendo re nunoweya, dokoro, eneŋo mande kondé qu howeyoteto, ko otete ŋuro niŋgu-niŋgu teyote ŋu teyoteto. \v 23 Ko mande kondé ŋuko ŋandiro: nore Anutu koro Naŋuní Yesu Kristo\f + \fr 3:23 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* owí moŋgo iŋondutuwowato, ko mandí howero newonde meté epe ino-ino tewato. \v 24 Uni ka Anutu koro mande kondé qu howeyote ŋuko Anutu quroyómo yorote. Ko Anutuko uni ŋuro quroko yorote. Anutuko Yuqayó nore nunaró, ko Yuqa ŋundo nore ŋande witú yereyote, Anutuko nore quroko yorote. \c 4 \s1 Yuqa enesó-enesó towo yiri qembe \p \v 1 Uni topo hamó, ye-ye uni kota-kota uni nokone-nokone uyareŋgurí. Ŋunde ŋuroko uni soso yeno mahero mande ka yimirowaŋgo ŋu ma iŋondutuwowero. Kini, koretero eneŋo yuqaye qene rondaŋi qembe, ŋumbe Anutu koŋgo mahetepe ma kini. \v 2 Yuqa kato Anutu koŋgo maheyote ŋuko ŋandiro. Asa uni ŋundo ŋande yeweya, “Yesu Kristo\f + \fr 4:2 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* uni horé tunoqaró.” Ŋu rokó ŋuwore naŋge ye iŋowaŋgo, yuqa ŋu Anutu koŋgo naŋge maheyote. \v 3 Uni kato Yesuko Anutu koŋgo maheró ŋu kama yete tiníqo, eneŋo yuqayó ŋuko enesó. Uni ŋuko Kristo koro saŋgiríŋo, komo mahewero ŋuro ye mande ka iŋaŋgurí. Hamó, uni ŋuko itaka nokono yorote. \p \v 4 Nene simóne, yeko Anutu koro qu, yendo ye-ye uni kota-kota ŋu taka yereteŋgo, dokoro, yuqa surumí yeŋo quroko yorote ŋundo yuqa piyimi\f + \fr 4:4 \ft “\fk yuqa piyimi\ft ” ŋuko \fk sambo simó \ft ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo.\f* nokono uni quroko yorote ŋu takate. \v 5 Uni ŋunde quko nokono uni qu. Ŋunde ŋuro mandeye ŋuko noko koro qu naŋge, ko nokono unipare ŋundo mandeye ŋu naŋge iŋoyoteŋgo. \v 6 Noreko Anutu koro qu, ŋunde ŋuroko unindo Anutu qene iŋoyoteŋgo ŋundo mandenani ŋuya iŋoyoteŋgo. Uni ka Anutu koro qu kini muko, mandenani kama iŋote. Ŋundiro naŋge yuqa hamó quya yuqa kota quya meté qene rondaŋeyoteto. \s1 Anutu koro newonde meté yunowero murí qu \p \v 7 Uni topo hamó, nore newonde meté epe ino-ino tato qembe, dokoro newonde meté uni meyowo yunowero otete ŋuko Anutu koro otete qu. Uni ka newonde meté uni meyowo yunoweya ŋuko Anutu koro simó komo tunoqaró, ko enendo Anutu qene iŋote. \v 8 Anutu eneŋombo naŋge uni meyowo newonde meté yunowero ŋuro murí. Ŋunde ŋuro uni ka topé newonde meté kama yunoyote ŋuko Anutu kama qene iŋote. \v 9 Anutuko newonde hamó horé nore nunoyote, ko iŋo-iŋo meté ŋu ŋandiro witú nereró: enendo yoto-yoto nore nunowero quro eneŋo Naŋuní korete qu asáŋoní nokono umburó. \v 10 Newonde meté yunowero otete ŋu do ka? Ŋandirope, asa norembe Anutu newonde meté inoyoteto, peka? Ŋunde kini. Kini, ŋandiro naŋge, Anutuko noreŋo iŋoro Naŋuní riní nokono umbuní quhurínanimboro kimo taró. \v 11 Uni topo hamó, ŋundiro naŋge Anutuko newonde meté hamó horé nore nunaró. Ŋunde ŋuro newonde meté epe ino-ino tato qembe. \v 12 Uni kato Anutu kama qeneró. Quko nore newonde meté epe ino-ino teyoteto tiníqo, Anutuko nore quroko yorote, ko eneŋo newonde meté yunowero murí ŋu newondenanimo hamó tunoqeyote. \p \v 13 Norendo Anutu quroko yoroteto, ko enendo nore quroko yorote. Ŋunde iŋoteto, dokoro eneŋombo Yuqayó ŋu komo rero nore nunaró ŋu. \v 14 Anutuko unipare soso yorewero quro Naŋuní asáŋoní umburó. Norendo o ŋu qenetowó ŋuro mande yero wisiyoyoteto. \v 15 Asa ko uni kato ŋande yeweya, “Yesu ŋuko Anutu koro Naŋuní,” yeyote tiníqo, Anutuko quroko yorote, ko enendo Anutu quroko yorote. \v 16 Anutuko newonde meté hamó nore nunoyote ŋu iŋoro kondé iŋondutu parámi teteto. \p Anutu eneŋomboko newonde meté yunowero ŋuro murí. Uni ka naru rokóŋoro newonde meté yunoyote ŋuko Anutu quroko yorote, ko Anutuko ene quroko yorote. \v 17 Nore ŋunde naŋge yorowato tiníqo, newonde meté yunowero murí ŋundo noreŋo yoto-yotonanimo kondé tunoqeweya. Ko Anutu koro unipare ronda yerewero naruyómo ŋuno sasaro kama tewato. Dokoro itaka, asa nokono ŋanoko, nore Yesu eneŋo kiraró qembe yoteto. \v 18 Newonde meté yunowero ŋuro murí ŋu enesó, sasaro tewero otete ŋu enesó. Newonde meté yunowero murí kondé ŋuko sasaro tewero otete ŋu riní toŋeyote. Qeni, uni ka sasaro teyote ŋundo topé piyimi ŋuro iŋoyote. Newonde meté yunowero murí ŋuko uni ka riní yoto-yotoyó kondé tunoqeyote, quko uni ka sasaro teyote ŋu riní kondé tunoqewero mepémo kini. \p \v 19 Norendo unipare newonde meté yunoyoteto, dokoro Anutuko koretero newonde meté nore nunaró. \v 20 Uni kato ŋande yeweya, “No hamó Anutu newonde meté inoteno,” yeweya, quko topé newonde piyimi te inoyote tiníqo, asa ŋu uni ŋuko kota uni. Dokoro uni topé ŋu tunomo yoteŋgo, quko Anutuko sóqeyote. Asa uni kato topé tunomo yote qu newonde meté kama inoyoteŋgo tiníqo, ene Anutu sóqeyote ŋu newonde meté inowero mepémo kini. \v 21 Mande kondé ŋuko Yesuko yiní iŋatowó ŋuko ŋandiro, uni kato Anutu newonde meté inoyote ŋuko meté uni topé ŋuya newonde meté yunoweya. \c 5 \s1 Norendo o nokono qu takayoteto \p \v 1 Uni soso ŋande yeyoteŋgo, “Yesu ŋuko Kristo\f + \fr 5:1 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* ŋu naŋge,” yero ŋunde iŋondutu reyoteŋgo ŋuko Anutu koro simó naŋge. Ko uni kato Awa ŋu newonde meté inoyote quko Naŋuní ŋuya newonde meté inoyote. \v 2 Norendo hamó newonde meté Anutu inoro eneŋo mande kondé qu soso howeyoteto tiníqo, meté ŋande qene iŋowato, ko nore Anutu koro simó newonde meté yunoyoteto. \v 3 Dokoro Anutu koro mande kondé ŋu howeyoteto tiníqo, nore Anutu hamó iŋo inoyoteto. Ko eneŋo mande kondé ŋundo nore quhurí kama nunoyote. \v 4 Anutu koro simó soso ŋundo o noko ŋaro wimbí takayoteŋgo. Nore Anutusina iŋondutu tatowó ŋuko noko ŋaro wimbí takaro uroní umbuweya. \v 5 Uni dani kato noko ŋaro wimbí takaro uroní umbuyote? Uni ka ŋande yero iŋote, Yesu ŋuko Anutu koro Naŋuní, yero iŋote ŋundo noko ŋaro wimbí takaro uroní umbuyote. \p \v 6 Yesu Kristo ŋundo sonowore maheró, ko sitúwore maheró. Hamó, sonowore naŋge kama maheró, kini, sono koya sitúŋo koya ŋuwore maheró. Ko Yuqa Surumí ŋundo ŋuro yesowoyote, ko mande hamó naŋge yeyote. \v 7 O kapusa ŋundo eneŋo murí ŋuro yesowoyote. \v 8 Ŋuko Yuqa Surumí, sono ko sitú. O kapusa ŋundo mande kanata na yeyote. \v 9 Nore uni kato mande yesowoyoteŋgo quno ŋuno mande ŋu iŋondutuwoyoteto. Quko mande Anutuko yeyote ŋundo unindoro mandeye takayote. Ko Anutuko o kapusa ŋuwore Naŋuní ŋuro mande yaró. \v 10 Uni ka Anutu koro Naŋuní iŋondutuwoyote tiníqo, enendo mande Anutuko yesowoyote ŋu riní newondí quroko yorote. Ko uni ka kama iŋondutuwoyote ŋuko, ŋande yete, “Anutu ŋuko kota uni,” yeyote. Dokoro, Anutu eneŋombo Naŋunímboro murí ŋu yesowoyote, quko uni ŋundo iŋoro kama iŋondutuwoyote ŋu. \v 11 Mande yesowoyote ŋuko ŋandiro, Anutuko nore yoto-yoto suki-suki nunaró. Uni ka Anutu koro Naŋuní quroko yorote ŋuko yoto-yotoyó moré. \v 12 Hamó, uni ka Anutu koro Naŋuní quroko yorote, ŋuko yoto-yotoyó moré. Ko uni ka Anutu koro Naŋuní quroko kama yorote ŋuko yoto-yotoyó moré kini. \s1 Mande weŋa qu \p \v 13 No mande ŋa nakayáŋoteno ŋuro murí muko ŋandiro: meté ye soso Anutu koro Naŋunímboro owí iŋondutuwoyaŋgurí ŋundo ŋande iŋowaŋgo, “Nore yoto-yoto suki-sukinani moré. \v 14 Sasaro kama tero Anutu koro taŋgímo uyare o karo kirayowato. Iŋo-iŋoyó howero o karo kirayowato tiníqo, haririnani ŋu iŋoweya.” \v 15 Nore iŋoteto, haririnani ŋu soso iŋoyote. Ŋunde ŋuro, oka re nuno, yero kirayoyoteto quno ŋuno nore ŋande iŋowato, o ŋu hamó siyowato. \p \v 16 Uni kato quhurí kanata ka tewaŋgo tiníqo, quhurí kanata ŋundo uni ŋu yoriní khumowaŋgo. Quko no quhurí enesó-enesó ŋuro yeteno. Asa uni kato topé ka qeniní o quhurí enesó-enesó ŋu tiníqo, ene meté topémboro Anutuwore hariri tiní Anutuko topé ŋu yoto-yoto inoweya. \v 17 Otete ka roneneŋowí kini ŋuko quhuríye naŋge. Ŋunde quko quhurí kumi yote ŋundo uni kama riní khumoweya. \p \v 18 Nore ŋande iŋoteto, uni soso Anutu koro simó yoroteŋgo qundo quhurí koro otete ŋu kama howeyoteŋgo. Kini, Anutu koro Naŋuní eneŋombo sopo yereyote, ko Monimbuko rambaruruwowero mepémo kini. \v 19 Noreko Anutu koro simó qu, quko Monimbu koro wimbímbo noko soso ŋa sopoyote. \v 20 Nore iŋoteto, komo Anutu koro Naŋuní ŋu tunoqero nore iŋo-iŋo nunaró, ŋunde ŋuroko o hamó ŋuro iŋomukoteto. Nore Anutu koya Naŋuní Yesu Kristo\f + \fr 5:20 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* koya quroko yoroteto. Yesu Kristo ŋuko Anutu hamó, ŋundo naŋge yoto-yoto suki-suki simburí. \p \v 21 Nene simóne, ye anutu kota-kota ŋu rotoro kapiyamo yuri qembe.