\id 1CO - Iyo NT [nca] -Papua New Guinea 2009 (web 2014) \h 1 Korin \toc1 Polko Sokome Korete Qu Nakayáŋoní Korin Yendé Unipareko Ŋuno Uró \toc2 1 Korin \toc3 1Kor \mt1 Polko Sokome Korete Qu Nakayáŋoní \mt1 Korin Yendé Unipareko Ŋuno Uró \imt1 Mande Kembé \ip Komo suki uni kato sokome ŋa \bd Grik\bd* mandewore nakayáŋaró, ko eneŋo owí nekaró, “Pol,” yaró. Uni ŋuko \bd asáŋowí uni\bd* Pol naŋge. (\it 1 Korin 1:1\it* weyo qembe.) Itaka iŋo-iŋo uni qambu qundo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko enendo kumima naru 54AD ŋuno nakayáŋaró, peka. (Asa “54AD” murí muko ŋandiro, ko Yesu nimí pisiyaró, yate kumima naru 54 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.) \ip Polko naru kapusa ŋunoko Siria mira koro yendé ka, owé Antiok Siria, ŋu rotoro mira enesówore khete uyaro \bd miti mande\bd* yesowoyaró. Asa naru irisayómo ŋuno, 48AD quno ŋuno peka, enendo Esia mira parámiwore kho tero uyareyate Mediterenian windi takaro Masedonia mirako ŋuno kho tero \bd miti mande\bd* yesowo yimitoyaró. Yate-yate, 50AD ŋunoko peka, Masedonia rotoro mira tapésina, Akaia mirako ŋuno Korin yendémo maheró. Mahero kombo 18 ŋuno yotoro Anutu koro mande rondaqe yunoyaró. (\it Asá yerewí Uni 18:11\it* weyo qembe.) Naru ŋu kini tiníqo, Antiok ŋuno pitu ko uyareró. Yate Antiok rotoro khete uyareyate Efesus yendémo ŋuno kunditero kumima naru kapusa peka ŋuno yaró. (\it Asá yerewí Uni 19:10\it* weyo qembe.) Ŋu yendémo ŋuno sokome ŋa nakayáŋoro riní Korin uró. \ip Korin yendé ŋuko yendé parámi ka, Akaia mirako ŋuno yora. Mira simburí ŋuko Grik unipare na. Polko kumima naru 54AD ŋuno sokome ŋa nakayáŋaró, peka. Asa ŋu naru koŋgo kumima naru 200 amena, \bd Rom\bd* koro kuma unindo Korin soso roworemaŋgurí. Roworemoyi mira ŋu kina yoní, yate kumima naru 100 ŋunde rotoro \bd Rom\bd* unindo ya yendé keta ka ŋuno raŋgurí. Yendé ŋuro uni pará-pará ŋuko \bd Rom\bd* koro uni, ko unipare meyowo ŋuko Grik unipare naŋge. Ŋu yendé ŋuno unipareto anutu kota-kota qambu potoruku te yunoyaŋgurí. Ŋuya se simbururu parámi teyaŋgurí. \c 1 \m \v 1 No Pol, no Kristo Yesu\f + \fr 1:1 \ft “\fk Kristo \ft Yesu” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* koro asáŋowí uni.\f + \fr 1:1 \ft “\fk asáŋowí uni\ft ” ŋuko Yesuko rokóŋoro asáŋoní eneŋo khoyó taró.\f* Anutuko eneŋo iŋo-iŋoyó moŋgo no ŋunde rokó nereró. Noya topone Sositenes koya sokome ŋa nakayáŋarowó. \fig Korin yendé parámi ŋu|alt="Corinth" src="ABS-128" size="col" copy="Illustrations by John Lear (c) American Bible Society 1960" ref="1CO 1:1" \fig* \p \v 2 Nakayáŋaro ye Anutu koro huru-huru\f + \fr 1:2 \ft “\fk Anutu koro huru-huru\ft ” ŋuko unipareto Yesu iŋondutuworo huruwoyoteŋgo qu.\f* Korin yendémo ŋuno huruwoyoteŋgo qu yeno uyaró. Kristo Yesu ŋundo ye yoriní Anutu koro unipare naŋge tunoqaŋgurí. Yeya uni soso mirane-mirane Uni Paráminani Yesu Kristo koro owí nekoyoteŋgo ŋuya unipare meté horé\f + \fr 1:2 \ft “\fk unipare meté horé\ft ” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge.\f* yoteŋgo. \p \v 3 Anutu Awananimboya Uni Parámi Yesu Kristo koya samaka-samaka tuwó yunoro newonde ime yunowari. \s1 Polko Anutu yuŋgunaŋaró \p \v 4 Naru rokóŋoro no yeŋo iŋoro Anutune yuŋgunaŋoyoteno, dokoro yeko Kristo Yesu\f + \fr 1:4 \ft “\fk Kristo \ft Yesu” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* quroyómo yuriqo, Anutuko samaka-samaka tuwó\f + \fr 1:4 \ft “\fk samaka-samaka tuwó\ft ” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini.\f* ye yunaró. \v 5 Hamó, ene quroyómo yotoro samaka-samaka parámi siyoyi mandeye soso, iŋo-iŋoye soso meté horé tunoqaró. \v 6 Dokoro Anutuko norendo Kristo ŋuro mande yesowo yimiratowó ŋu riní newondeyemo kondé tunoqaró. \v 7 Ŋunde ŋuroko ye watí Uni Paráminani Yesu Kristo tunomo tunoqeweya ŋuro sopoyoteŋgo quno Yuqa koro puriŋo ŋuro tukuni kama teyoteŋgo. \v 8 Anutuko ye wimbu kondé yunoní naru weŋako ŋuno, asa Uni Paráminani Yesu Kristo tunoqeweya quno ŋuno, ye eneŋo toŋímo kaŋero potóye moré kini tunoqewaŋgo. \v 9 Anutuko ye neko yiriní naŋuní Yesu Kristo, Uni Paráminani ŋuya newonde kanata teyoteŋgo. Ko Anutuko o soso tewero yaró ŋu teweya. \s1 Iŋondutu unipare ŋundo usowo-sowo taŋgurí \p \v 10 Uni topo, no Uni Paráminani Yesu Kristo\f + \fr 1:10 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* owí moŋgo kondé ŋande osese yereteno, asa ye soso newonde kanata teya iŋo-iŋo kanata naŋge howi qembe. Wisikaraŋo ene-ene ma tewero. Kini, iŋondutu kanata na hamó teya, khe kanata naŋge howi qembe. \v 11 Uni topone, Kiloe koro suwisawiyó qundo koretero ŋande nimiraŋgurí, yendo kiro mande yero epe pito-pito teyoteŋgo. \v 12 Kumi kato, “Noko Pol koro qu,” kumi kato, “Noko Apolos koro qu,” kumi kato, “Noko Sipas\f + \fr 1:12 \ft “Sipas” ŋuko \fk asáŋowí uni \ft Pita koro owí ka.\f* koro qu,” kumi kato, “Noko Kristo koro qu,” yeteŋgo. \p \v 13 Date koro? Kristo ŋu wisikaraŋoro ene-ene yote, peka? Noko Pol, noko ye samaka yerewero tipiririko\f + \fr 1:13 \ft “\fk tipiriri\ft ” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí.\f* khumanowó, peka? Ye Pol owímo sono raŋgurí, peka? Ŋu kini horé. \v 14 No Anutu yuŋgunaŋoyoteno, dokoro, keweroyemo nondo Kirisipus koya Gaius naŋge sono re yunanowó, uni kumi muko kini. \v 15 Ŋunde tero uni kato ŋande kama yeweya, “Nore Pol owímo sono ratowó.” \v 16 (Hamó, no Stepanas koro suwisawiyó sono re yunanowó, quko uni meyowo re yunanowó ŋu kama iŋoteno.) \v 17 Hamó, Kristo ŋundo unipare sono re yunowero quro kho ŋu no kama nunaró. Kini, miti mande yewero quro kho ŋu nunaró. Ko nondo unindoro iŋo-iŋo metéwore mande ŋu kama yeyoteno. Kristo tipiririko khumaró ŋuro piŋa mande ŋuko wimbí moré kini teweya koro. \s1 Kristo ŋuko Anutu koro wimbí, iŋo-iŋoyó \p \v 18 Hamó, uni piyo teyoteŋgo ŋuko, Kristo\f + \fr 1:18 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* tipiririko\f + \fr 1:18 \ft “\fk tipiriri\ft ” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí. \f* khumaró ŋuro piŋa mande ŋuko kape-kape mande ye iŋoyoteŋgo. Quko nore Anutuko rambaruru koŋgo noreyote qu, noreko ŋande iŋoyoteto, ko piŋa mande ŋuko Anutu koro wimbí qu. \v 19 Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, \b \q1 “Uni iŋo-iŋo mande yeyoteŋgo ŋu, iŋo-iŋo mandeye rewe piyo teweya; \q2 iŋo-iŋo unindoro iŋo-iŋoye meté mu roworemowano.” \p \v 20 Asa uni iŋo-iŋo mande yeyoteŋgo ŋu, do owé ka moré? Ko hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni ŋu,\f + \fr 1:20 \ft “\fk hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni\ft ” ŋundo Anutu koro mande ŋu unipare rondaqe yunoyaŋgurí.\f* do owé ka moré? Ko uni mande enesó-enesó ŋuro epe taka-taka teyoteŋgo ŋu, do owé ka moré? Dokoro Anutuko noko koro iŋo-iŋo meté ŋu soso siyoní rohoréŋoro o kape-kape qembe tunoqaró, hamómbe? \v 21 Qeni, Anutuko eneŋo iŋo-iŋo meté qu howero noko uni yoriní iŋo-iŋoye meté mu howero Anutu kama iŋoyi tondaŋaró. Ko noko unindo miti mande yesowoyoteto ŋu qene rondaŋero, kape-kape mande naŋge, ye iŋoyoteŋgo. Quko Anutuko nuŋguríŋo howero kape-kape mande ŋunde qu riní unipare iŋoro iŋondutuwoyiqo, rambaruru koŋgo yoreweya. \v 22 Juda unindo o wimbí moré\f + \fr 1:22 \ft “\fk o wimbí moré\ft ” ŋuko o enesó-enesó tunoqiní Anutu koro wimbí ŋunde tunomo yoweya.\f* qenewero ye iŋoyoteŋgo. Ko Grik unindo\f + \fr 1:22 \ft “\fk Grik \ft uni” ŋuko unipare soso Juda unipare kini.\f* iŋo-iŋo mande iŋowero ye iŋoyoteŋgo. \v 23 Quko norendo Kristo\f + \fr 1:23 \ft “\fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* tipiririko khumaró ŋuro piŋa mande yesowoyoteto. Asa mande ŋuko Juda uniparetoro kheye wisumuŋoyote, ko Grik unipare mande ŋu iŋoro, ŋuko kape-kape mande, ye iŋoyoteŋgo. \v 24 Quko Anutuko Juda uniparetoya Grik uniparetoya neko yereró ŋundo mande ŋu iŋoro ŋande iŋoteŋgo, Kristo ŋuro piŋa mande ŋuko Anutu koro wimbí, Anutu koro iŋo-iŋoyó meté. \v 25 Dokoro Anutu koro kape-kape mandí kato unindoro iŋo-iŋoye meté qu takayote, ko Anutu koro oka wimbí moré kini qundo unindoro wimbuye ŋu takayote. \p \v 26 Uni topo, iŋoyi, Anutuko neko yereró quno ŋuno ye date yoraŋgurí? Kumi yeko noko koro iŋo-iŋoye meté qu kini. Ko kumi owéye moré kini. Ko kumi iwímboro owé parámi mu moré kini. \v 27 Quko Anutuko uni iŋo-iŋoye meté mu kowi piyo yunowero quro o kape-kape nokono ŋano qu rokó yereró. Enendo uni wimbuye moré mu kowi piyo yunowero quro o wimbí moré kini nokono ŋano qu rokó yereró. \v 28 Enendo o soso owéye moré mu riní piyo tewero quro o nokono ŋano owé moré kini ŋu, o pi-piyimi ŋu, o kina-kina ŋu rokó yereró. \v 29 Ŋunde ŋuroko uni kato Anutu toŋímo eneŋombo owéye hokowero mepémo kini. \v 30 Anutu eneŋombo ye yoriní Kristo Yesu quroyómo yoteŋgo. Kristoko Anutu koro iŋo-iŋo meté mu noreŋo tunoqaró, asa nore noriní roneneŋowí yoteto,\f + \fr 1:30 \ft “\fk roneneŋowí yote\ft ” ŋuro murí muko ŋandiro: asa Anutuko uni ka, pare ka yiyoro potó moré kini tiní eneŋo unipare qu ka tunoqeteŋgo.\f* noriní Anutu koro unipareyó hamó yoteto, kimo niriní meté yoteto.\f + \fr 1:30 \ft “\fk kimo niriní\ft ” ŋuro murí muko ŋandiro: norendo o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteto. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowato.\f* \v 31 Ŋuro tero sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, “Karo owí hokowaŋgo tiníqo, ŋu ma. Uni Parámimboro owí naŋge hokoyi.” \f + \fr 1:31 \ft Jeremaia 9:24\f* \c 2 \s1 Polko mande tapuŋowí mu Korin unipare yimiraró \p \v 1 Uni topo, nondo yeno mahero Anutu ŋuro piŋa mande ŋu yesowanowó. Quko mande nuŋguríwore kama yesowanowó, ko iŋo-iŋo meté horéwore kama yesowanowó. \v 2 Dokoro no ye keweroyemo yoranowó quno iŋo-iŋo soso meyowo rotoro kanata naŋge iŋoyano, asa Yesu Kristo\f + \fr 2:2 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* koya tipiririko\f + \fr 2:2 \ft “\fk tipiriri\ft ” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí.\f* khumaró quya ŋuro iŋoyano. \v 3 No uni wimbune moré kini qembe yeno mahero sasaro tero khe kandene parámi yukuwaró. \v 4 Ko mande yesowo yimitoyanowó ŋu iŋi mande sawi taró, asa unindoro iŋo-iŋoye meté mu kama howaró. Kini, Yuqako\f + \fr 2:4 \ft “Yuqa” ŋuko \fk Yuqa Surumí \ft naŋge, Anutu koro Yuqa.\f* mandene riní wimbí tunoqaró. \v 5 Ŋuro tero yeŋo iŋondutuye unindoro iŋo-iŋo mandeye saŋano kama kaŋeweya. Kini, Anutu koro wimbí saŋano naŋge kaŋeweya. \s1 Yuqako iŋo-iŋo meté mu nore nunoyote \p \v 6 Hamó, norendo unipare pará-pará keweroyewore iŋo-iŋo mande ka yimitoyoteto. Quko iŋo-iŋo mande ŋuko noko koro iŋo-iŋo mande qu kini. Ko ŋuko noko ŋaro wiri yerete unindoro iŋo-iŋo mande qu kini. Wiri yerete uni soso ŋu piyo tewero teteŋgo. \v 7 Kini. Norendo Anutu koro iŋo-iŋo mande tapuŋowí\f + \fr 2:7 \ft “\fk mande tapuŋowí\ft ” ŋunde quko iŋo-iŋo ka Anutuko komo tapuŋoro itaka naŋge wisiyo yunoyote.\f* mu yeyoteto. Anutuko noko sambo kama toworo mande ŋu tapuŋaró. Ko itaka, owé parámi nore nunowero quro, iŋo-iŋo mande ŋu riní tunoqaró. \v 8 Noko ŋaro wiri yerete uni soso iŋo-iŋo mande ŋu kama iŋoyi tondaŋaró. Dokoro, ŋu iŋoyi tondaŋaró tiníqo, sine parámi ŋuro Uni Parámi ŋu rero tipiririko\f + \fr 2:8 \ft “\fk tipiriri\ft ” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí.\f* kama uraŋgurí. \v 9 Quko sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, \b \q1 “Anutuko uni newonde meté inoyoteŋgo ŋuro oka roŋgaruwa, \q2 quko komo unindo o ŋu kama qeneŋgurí, \q1 ko kusumboyembo ŋuro kama iŋaŋgurí, \q2 ko iŋo-iŋoyemo ŋuno kama tunoqaró.” \p \v 10 Quko Anutuko o tapuŋowí ŋu Yuqayówore nore witú nereró. Dokoro Yuqa ŋundo o soso quro toŋeteyote, ko enendo naŋge Anutu koro iŋo-iŋo sóqewí ŋu iŋoyote. \v 11 Qeni, dani kato uni karo iŋo-iŋoyó qene iŋote? Eneŋo yuqayómbo naŋge eneŋo iŋo-iŋoyó qene iŋote, hamómbe? Ŋunde naŋge uni kato Anutu koro iŋo-iŋoyó ŋu kama qene iŋote, Anutu koro Yuqayómbo naŋge qene iŋote. \v 12 Nore noko koro yuqa qu kama ratowó. Kini. Anutuko eneŋo Yuqayó asáŋoní nore ratowó. Ŋuro tero norendo o soso Anutuko nunoyote ŋu iŋomukoteto. \v 13 Mande reyoteto ŋuro yesowoyoteto, quko mande ŋuko uni kato unindoro iŋo-iŋoye howero kama rondaqe nore nunaró. Kini, Yuqa eneŋombo mande ŋu rondaqe yunaró. Mande ŋuko Yuqa koro iŋo-iŋoyó ŋu rero nore nunoyote. \v 14 Uni ka Anutu koro Yuqayó kama howeyote quko o Yuqa noŋgo rewero mepémo kini. Dokoro enendo, ŋuko o kape-kape naŋge, ye iŋote. Iŋoní tondaŋewero mepémo kini, dokoro Anutu koro Yuqayówore naŋge ŋu qeniní tondaŋeweya. \v 15 Uni kato Anutu koro Yuqayó howeyote qundo o soso qeniní tondaŋeyote. Quko uni meyowomboko rondaŋewero mepémo kini. \v 16 Sokomeko ŋande yete, \b \q1 “Dando Uni Parámimboro iŋo-iŋoyó ŋu iŋoní tondaŋiní \q2 enendo Uni Parámi iŋo-iŋo inoweya?” \m Quko Kristo koro iŋo-iŋoyó ŋu noreya yote. \c 3 \s1 Polko usowo-sowo koro yaró \p \v 1 Uni topo, komo no ye Yuqa howeyoteŋgo uni qembe mande rondaqe yunowero mepémo kini. Kini, ye oŋa qembe naŋge Kristo\f + \fr 3:1 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro oteteyó kape tero kowe saŋaní\f + \fr 3:1 \ft Polko “\fk kowe saŋaní\ft ” ŋuro yaró ŋuko o kowenani weheŋoro sara-sarape ma iriyó ŋunde tete ŋuro kama yaró. Kini, enendo tapara ŋuwore noreŋo o soso yoto-yotonani nokono ŋano quro yaró.\f* ŋuro iŋoro howeyaŋgurí. \v 2 Nondo o newero kondé qu yunowero mepémo kini, susu naŋge, dokoro ye o kondé rewero mepémo kini. Ko itaka ŋuya rewero mepémo kini, \v 3 dokoro ye watí kowe saŋaní ŋuro iŋoro howeyoteŋgo ŋu. Qeni, ye keweroyemo newonde tutu tero newonde saŋgirí teyoteŋgo ŋuro iŋoyoteŋgo. Ŋundiro naŋge kowe saŋaní ŋuro iŋoro noko koro unindoro oteteye howeyoteŋgo, hamómbe? \v 4 Dokoro uni kato, “No Pol koro qu,” yeyote ko katoko, “No Apolos\f + \fr 3:4 \ft “Apolos” ŋuko iŋondutu uni ka. Polko Korin yendémo ŋuno khoyó tero rotoro toŋiníqota Apolos ŋuno maheró. Mahero ene ŋuya Anutu koro mande qu rondaqe yunoyaró, quko enendo mande nuŋguríwore yesowoyaró. (Asá yerewí Uni 18:24-28 weyo qembe.)\f* koro qu,” yeyote. Ŋundiro naŋge ye unindoro oteteye ŋu howeyoteŋgo, hamómbe? \p \v 5 Asa iŋi. Apolos ŋu dani ka? Ko no Pol, no dani ka? Irisa noreko kho uni naŋge, asa khonariwore naŋge ye iŋondutu taŋgurí. Uni Parámi eneŋombo kho enesó-enesó nore irisa yunoní kho ŋu tarowó. \v 6 Nondo o yuwoyó riminowó, ko Apolosko sono hausuwaró, quko Anutuko o yuwoyó ŋu riní wotaró. \v 7 Ŋunde ŋuro uni o yuwoyó rimiró ŋuko owé moré kini. Ko uni sono hausuwaró ŋu ŋuya owé moré kini. Kini, Anutuko o yuwoyó riní wotaró, eneŋombo naŋge owé moré. \v 8 Uni kato o yuwoyó rimite, ko uni kato sono rete, asa irisa ŋu Anutu koro kho qu teyotiri. Irisa ŋu kho teyotiri ŋuro ene kanata-kanata kimoyó ŋunde naŋge rewari. \v 9 Irisa noreko Anutu koya kho kopo teyotero ko yeko Anutu koro khoyó qembe. Ko yeko Anutu koro yayó towoyote qembe. \p \v 10 Anutuko samaka-samaka tuwó\f + \fr 3:10 \ft “\fk samaka-samaka tuwó\ft ” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini.\f* no nunoní iŋo-iŋo meté howero eneŋo yayó kondérewero qu ka nokono ranowó. Ŋuno rewe uni meyowombo saŋano ya sombé reyote. Quko uni soso kho teyoteŋgo ŋuro qene rondaŋi qembe, asa kho meté teyoteŋgope ma piyimi. \v 11 Dokoro uni kato Anutu koro ya kondérewero enesó qu rewero mepémo kini. Kini o ŋu komo ranowó, ŋuko Yesu Kristo naŋge. \v 12 Asa uni kato saŋanímo ya sombé-sombé ŋande qu: gol, silwa, wondo kekere qu, te, suru, komó,\f + \fr 3:12 \ft “gol, silwa, wondo kekere qu” ŋuko o kondé qu, “te, suru, komó” ŋuko o ime qu.\f* sombé-sombé ŋunde qu rewaŋgo, peka. \v 13 Asa ŋunde tiqo, imemoŋgo khoyemboro kiraró horé qene iŋowato, dokoro naru weŋa quno\f + \fr 3:13 \ft “\fk naru weŋa\ft ” ŋuko naru \fk Kristoko \ft pitu ko mahero unipare soso ronda yerero Anutuko o soso hamó wiriyoweya. (1 Tesalonaika 2:19; 5:23 koya 1 Korin 15:24-28 weyo qembe.)\f* tunomo tunoqeweya. Ŋu naruko ŋuno oka kewámbo khoye soso towoŋoní ŋuko metémbe ma piyimi yero qenewato. \v 14 Asa uni kato ya sombé ka raró qu kewámbo kama qaweya tiníqo, kimoyó meté qu reweya. \v 15 Ko uni kato ya sombé ka raró qu soso qamukoweya tiníqo, kimoyó ŋu kama reweya. Kho uni eneŋomboko kama piyo teweya, quko enendo kewá suru ŋu takaro yoweya naŋge. \p \v 16 Yeko Anutu koro Ya Surumí qu,\f + \fr 3:16 \ft “\fk Ya Surumí\ft ” ŋuno Anutuko eneŋo unipareyómboya yote.\f* ko Anutu koro Yuqayó keweroyemo yote ŋu. Ŋu iŋoteŋgope, ma kini? \v 17 Uni kato Anutu koro Ya Surumí ŋu uto rambaruruwote tiníqo, Anutuko uni ŋu uto rambaruruwoweya. Dokoro Anutu koro Ya Surumí ŋuko Anutu koro naŋge. Ye soso eneŋo Ya Surumí qu naŋge. \p \v 18 Yeŋombo yeŋo ma kaná yerewero. Ye keweroyemo kato, “No nokono ŋano iŋo-iŋo uni yoteno,” yero iŋoyote tiníqo, koretero noko uniparetoro toŋeyemo kape-kape uni qembe tunoqiní. Ŋunde tero iŋo-iŋo uni horé tunoqeweya. \v 19 Dokoro noko ŋaro iŋo-iŋo meté ŋuko Anutu koro toŋímo o kape-kape qu naŋge. Hamó, sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, \b \q1 “Enendo iŋo-iŋo unindoro iŋo-iŋo oteteye ŋuwore \q2 nokopara ŋunde qembe pikoní yondowoyote.” \m \v 20 Ŋuya, \b \q1 “Uni Parámimbo ŋande iŋote, \q2 asa iŋo-iŋo unindoro iŋo-iŋoye soso ŋuko murí moré kini.” \m \v 21 Ŋunde ŋuroko ye uni karo owí ma hokowero. Qeni, o soso yeŋo naŋge. \v 22 Pol, Apolos, Sipas,\f + \fr 3:22 \ft “Sipas” ŋuko \fk asáŋowí uni \ft Pita koro owí ka.\f* noko ŋano qu, yoto-yoto, kindo khumo, oka itaka yote qu, oka imemoŋgo tunoqeweya qu, ŋu soso yeŋo naŋge. \v 23 Ko yeko Kristo\f + \fr 3:23 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro qu, ko Kristo ŋuko Anutu koro qu. \c 4 \s1 Kristo koro kho uniyó \p \v 1 Asa meté uni soso ŋandiro naŋge niyo iŋowaŋgo, noreko Kristo\f + \fr 4:1 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro kho uniyó naŋge, ko Anutuko eneŋo sóqewí qu kandenanimo rotaró. \v 2 Ŋuya, uni parámi kato o ŋunde qu kho uniyómboro kandímo rotoweya tiníqo, kho uni ŋundo khoyó meté naŋge teweya. \v 3 Yendo otetene qene rondaŋewaŋgope ma mande khono kaŋewe kato ronda nereweya tiníqo, enina. Ŋuro kama iŋoteno. No neneŋombo ŋuya neneŋo kama rondaŋeyoteno. \v 4 Hamó, ŋande iŋoteno, potóne moré kini. Quko iŋo-iŋonembo ŋunde noriní roneneŋowí mu kama yoteno. Kini, Uni Parámi eneŋombo naŋge no qene ronda nereyote. \v 5 Ŋunde ŋuroko itaka qene rondaŋewero murí ŋu rotoyi qembe. Uni Parámi maheweya quro sopoyi qembe. Enendo o huririko sóqeyote ŋu rero hiyómo rotoweya, ko unipare soso newondeyemo yote ŋu rihimoní hiyóqeweya. Ŋu naruko ŋuno Anutuko uni soso koro khoyemboro seré te yunoweya. \p \v 6 Asa, uni topo, nondo nenemboro, Apolos koro, tapara mande soso ŋu ye samaka yerewero quro yeteno. Ŋunde tewe ye iŋo-iŋo mande karo murí iŋomukowaŋgo. Iŋo-iŋo mande ŋuko ŋandiro, “Ye mande sokomeko ŋuno nakayáŋaŋgurí ŋu ma takawero.” Ye uni karo owí hokoro meyowomboro owí re umbuweya koro. \v 7 Danimbo owé parámi kunaró? Keto do oka towoyote quko Anutuko o ŋu kama kunaró? Asa ko Anutuko o ŋu kunaró tiníqo, do murí karo keto keŋo owéŋge hokoro, neneŋombo naŋge rewe tunoqaró, ŋunde yete? \p \v 8 Aine, yendo maŋgoremukaŋgo, wondo uni tunoqaŋgurí, nore taka nerero unipare wiri yereyoteŋgo, hamómbe? Ŋunde kini, quko no ŋande hamó ye iŋoteno, ko yendo wiri yerete hamó tunoqaŋgurí tiníqo, noreya yeya unipare wiri yerewato, peka. \v 9 Dokoro itaka ŋande yero iŋoteno, ko Anutuko nore, asá yerewí uni\f + \fr 4:9 \ft “\fk asá yerewí uni\ft ” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí.\f* ŋu, noriní uni khumowero qu qembe tukú maheyoteto. Dokoro unipare soso toŋeyemo ko sambo simó\f + \fr 4:9 \ft “\fk sambo simó\ft ” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.\f* toŋeyemo noreko uni piyimi yoteto. \v 10 Aine, nore Kristo koro khoyó tewero quro kape-kape uni yoteto, quko ye Kristo quroyómo iŋo-iŋo uni horé yoteŋgo, hamómbe? Asa nore wimbunani moré kini, quko ye wimbu parámi reyoteŋgo. Yeko owéye parámi, quko nore owénani moré kini. \v 11 Naru amu noŋgo yate-yate itaka ŋano, nore o koro khumoyoteto, puŋenani hareyote ko nore kowe punu-punu wuriwí mu se teyoteto. Uni kumimbo nore yuto rowore nereyoteŋgo, ko mira kano kunditewero mepémo kini. \v 12 Kandenanimbo koweyumu teyoteto. Uni kumimbo huwó mande nimitoyoteŋgo, quko nore puriŋo yereyoteto. Kumimbo o piyimi nore te yunoyoteŋgo, quko mondó ta yotoro quhurí ŋu korowoyoteto. \v 13 Kumimbo mande piyimi nore nimitoyoteŋgo, quko norepa mande topé ime qu yimitoyoteto. Amu noŋgo yate-yate itaka ŋano noreko unindo murutó piyimi mu raŋoyoteŋgo ŋunde qembe yoteto. \p \v 14 Nondo kowi piyo yunowero quro mande ŋa kama nakayáŋoteno. Kini, ye neneŋo simóne hamó qembe oresaka mande naŋge yimiroteno. \v 15 Dokoro uni qambu horé ŋundo Kristo koro murí rondaqe ye yunoyoteŋgo, quko ye awa-awaye qambu kini. Kini, nondo naŋge miti mande\f + \fr 4:15 \ft “\fk miti mande\ft ” ŋuko Anutuko \fk Kristo \ft asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.\f* yimitoroqota Kristo Yesu\f + \fr 4:15 \ft “\fk Kristo \ft Yesu” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* quroyómo yeŋo awaye ŋunde qembe tunoqanowó. \p \v 16 Ŋunde ŋuroko ŋande yimiroteno, neneŋo otetene ŋu qeneya howi qembe. \v 17 Ŋu murí ŋuro naŋge nondo Timoti asáŋowe yeno uyaró. Enendo neneŋo simóne hamó ŋunde qembe, ko Uni Parámimboro kho ŋu roŋgaruwoyote. Enendo no Kristo Yesu koro oteteyó howeyoteno ŋuro yimiroweya. Ŋundiro naŋge naru rokóŋo nondo Anutu koro huru-huru soso\f + \fr 4:17 \ft “\fk Anutu koro huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* ŋuno otete ŋuro mande rondaqe yunoyoteno. \p \v 18 Ye kumimbo no yeno kama maheweya, yero owéye hokoyoteŋgo. \v 19 Quko Uni Parámimbo khe riníqota no waka ta yeno ŋuno mahewano. Ŋu naruko ŋuno, uni eneŋo owéye hokoyoteŋgo ŋuro maŋgoye iŋoro mandeyemboro wimbí qenero rondaŋewano. \v 20 Dokoro, Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó\f + \fr 4:20 \ft “\fk Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo\ft ” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo.\f* ŋuro murí ŋuko kina mande kini. Kini, murí ŋuko wimbí kondé. \v 21 Asa no yeno mahewero ŋuro ye date iŋoteŋgo? Saté re umburo roŋgaru yerewanope ma newonde yunoro mande ime yimirowano? \c 5 \s1 Korin koro huru-huruko ŋuno uni kato se simbururu taró \p \v 1 No piŋa mande ka ŋande iŋanowó, asa ye keweroyemo kato se simbururu teyote, ko kape unindo\f + \fr 5:1 \ft “\fk kape uni\ft ” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo.\f* otete piyimi ŋunde qu kama teyoteŋgo. Hamó, uni ŋundo iwímboro parímboya eteyote. \v 2 Ko yendo oteteyómboro niŋgu-niŋgu tero uni ŋuro owí hokoyoteŋgo! Date koro? Niŋgu-niŋgu ma tewero. Kini, newonde surumí teya uni ŋunde teyote ŋu howika toŋiní! \v 3 Hamó itakako kowene muko kapiyamo yote, quko yuqane muko yeya kutaqe yote. Ko nondo uni ŋunde teyote ŋu no qenero rondaŋanowó. \v 4 Asa ko ye Uni Paráminani Yesu owímo huruwoyi yuqane yeya yoní Uni Paráminani Yesu koro wimbí yeya yoníqo, \v 5 uni ŋu rero kowí saŋaní\f + \fr 5:5 \ft Polko “\fk kowe saŋaní\ft ” ŋuro yaró ŋuko o kowenani weheŋoro sara-sarape ma iriyó ŋunde tete ŋuro kama yaró. Kini, enendo tapara ŋuwore noreŋo o soso yoto-yotonani nokono ŋano quro yaró.\f* piyo tewero quro Monimbu kandímo rotoyi qembe. Ŋuro tero Uni Parámi maheweya quno ŋuno Anutuko uni ŋuro yuqayó ŋu rambaruru koŋgo reweya. \p \v 6 Yeŋombo yeŋo owéye hokoyoteŋgo, ŋuko meté kini. Ye ŋande iŋoteŋgo, ko pare kato bret sombé towote quno yis tomó ta naŋge ŋuno riníqo, bret sombé soso koŋeyote, hamómbe? \v 7 O piyimi ka ye keweroyemo yis qembe yote. Asa ko yis komo qu ŋu se roti qembe. Ŋuro tero bret sombé keta qu yis moré kini qembe tunoqewaŋgo. Hamó, itaka yeko ŋunde teyoteŋgo. Dokoro Kristoko\f + \fr 5:7 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* noreŋo Taka yereró koro sipsip simó qembe tero te inowero qu ka tunoqaró.\f + \fr 5:7 \ft “\fk Taka yereró \ft koro \fk sipsip \ft simó” ŋuko o ne-ne naru ŋuro yaró. Ŋu naruko ŋuno Juda koro suwisawiye kanata-kanata yis soso yayemo yora qu siyo rotoro sipsip simó ka utoro naŋgurí. Komo suki \fk Isip \ft mirako ŋuno sambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso ŋu yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howero sipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí.\f* \v 8 Ŋunde ŋuroko o ne-ne ŋu newato quno ŋuno otete piyimi koya newonde piyimi koya yis komo qu qembe se rotoya newonde sara quya mande hamó muya bret yis moré kini qembe tato. \p \v 9 Komo no sokome ka yeŋo nakayáŋoro ŋande yanowó, “Ye uni se simbururu teyoteŋgo quya topo ma tewero.” \v 10 Hamó, unipare nokono yoteŋgo ŋu se simbururu teyoteŋgo, o qene nuŋguwoyoteŋgo, momo teyoteŋgo ko anutu kota-kota potoruku re yunoyoteŋgo. Quko unipare ŋuro ye kama soré yerenowó. Kini, uni ŋunde qu noko sosoko maŋgoreyoteŋgo. Asa ko yorotowero quro noko rotoro samboko owaŋgo naŋge. \v 11 Quko itaka mande nakayáŋoro ŋande yeteno, ko uni kato, no Kristo quroyómo yoteno, ŋunde yeyote, quko enendo se simbururu teyotepe ma o qene nuŋguwoyotepe ma anutu kota-kota potoruku re yunoyotepe ma huwó mande yeyotepe ma wain nero kape teyotepe ma unipare kaná yerero momo teyote, asa ye uni ŋunde quya ma yorowero. Ko ye uni ŋunde quya o kopo ma newero. \p \v 12 Hamó, nondo hoŋgo mirako yoteŋgo quro oteteye kama qene rondaŋewano. Ŋuko neneŋo kho qu kini. Quko yendo hoŋgo quroko yoteŋgo quro oteteye qene rondaŋewaŋgo. Ŋuko yeŋo kho horé mu. \v 13 Anutuko eneŋombo hoŋgo mirako yoteŋgo quro oteteye qene rondaŋeweya. Quko “ye uni piyimi ka ye keweroyemo yote ŋu howika toŋiní.” \f + \fr 5:13 \ft Hutuŋo Mande 17:7\f* \c 6 \s1 Iŋondutu unipareto mande kho epe ino-ino ma tewero \p \v 1 Asa ye keweroyemo kato topé rero mande khono rotowero iŋote tiníqo, do ka teweya? Uni roneneŋowí kini quro toŋeyemo mande khono rotoweyape ma unipare meté horé\f + \fr 6:1 \ft “\fk unipare meté horé\ft ” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge.\f* ŋuro toŋeyemo rotoweya? \v 2 Yembeka ŋande kama iŋoyoteŋgo, asa nore unipare meté horé, norendo noko unipare soso quro oteteye ŋu rondaŋewato? Asa ko ŋunde tewato tiníqo, do karo yeŋombo naŋge o tomó-tomó ta-ta keweroyemo tunoqeyote ŋu rondaŋewero mepémo kini? \v 3 Qeni, imemoŋgo norendo sambo simó\f + \fr 6:3 \ft “\fk sambo simó\ft ” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.\f* ŋuro oteteye ŋu rondaŋewato. Asa ko nore mepémo itaka o kumi nokono ŋano tunoqeyote ŋu rondaŋewato. \p \v 4 Ŋunde ŋuroko ye keweroyemo mande ka tunoqete tiníqo, ye do karo uni ka Anutu koro huru-huruko ŋuno owéye moré kini ŋuro toŋeyemo mande khono yorototeŋgo? \v 5 Mande ŋa yero yesará yereteno. Qeni, ye keweroyemo iŋo-iŋo uni kato meté topo irisa ŋuro mandeyari ŋu iŋo rondaŋeyoweyape ma kini? \v 6 Quko yendo ŋunde kama teyoteŋgo. Kini, topé kato eneŋo topé ka unipare iŋondutu kama teyoteŋgo ŋuro toŋeyemo mande khono rotoyote. \p \v 7 Ŋunde ŋuroko mande kho epe ino-ino teteŋgo quwore ye soso topé piyimi hamó reteŋgo. Do murí karo keto topokepo o piyimi te kunaró ŋu kinaŋge quhuríŋo kama korowoyote? Do murí karo enendo kaná kereyote quno ŋuno quhuríŋo ŋu kama rotoyote? \v 8 Quko ŋunde kini. Yendo naŋge topo-topoye hamó o piyimi te yunoro kaná yereyoteŋgo. \p \v 9 Yembeka ŋande kama iŋoteŋgo, uni o piyimi teyoteŋgo ŋuko Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo\f + \fr 6:9 \ft “\fk Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo\ft ” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo.\f* ŋuno kama owaŋgo? Yeŋombo yeŋo ma kaná yerewero. Uni kato se simbururu teyoteŋgo, ko anutu kota-kota potoruku re yunoyoteŋgo, ko unindo meyowomboro parí reyoteŋgo, ko urumuni kaya urumuni meyowomboya eneqaŋge se simbururu teyoteŋgo, \v 10 ko momo teyoteŋgo, ko o qene nuŋguwoyoteŋgo, ko wain nero kape teyoteŋgo, ko huwó mande yeyoteŋgo, ko situwi rewero quro kaná yereyoteŋgo, asa uni ŋunde quko soso Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno kama owaŋgo. \v 11 Komo ye kumimbo ŋunde teyaŋgo. Quko Uni Paráminani Yesu Kristo\f + \fr 6:11 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* owímo ko Anutunanimboro Yuqayówore Anutuko yeŋo pusúye sonowoní sara tunoqaŋgurí, ye rokó yiriní eneŋo unipareyó tunoqaŋgurí, ye yoriní unipare roneneŋowí\f + \fr 6:11 \ft “\fk unipare roneneŋowí\ft ” ŋuko Anutuko yiyoro potó moré kini tiní eneŋo unipareyó tunoqeteŋgo.\f* taŋgurí. \s1 Noreŋo kowenani muko Yuqa Surumímboro ya qu \p \v 12 Uni kumimbo, “No o soso meté tewano, hutuŋo mande kato kama soré nereyote,” yeyoteŋgo. Ŋu hamó, quko o soso ŋundo kama samaka yereyoweya. “No o soso meté tewano,” yeyoteŋgo, quko no ŋande yeyoteno, “O teyoteno ŋundo sopo nereweya, peka. No ŋuro piyimiŋoteno.” \v 13 Uni kumimbo, “O newero ŋuko qahunani tinditewero qu, ko qahunani muko o neyoteto ŋuro qu,” yeyoteŋgo. Ŋu hamó, ko Anutuko o newero quya kowenani ŋuya irisa-irisa roworemoweya. Quko kowenani muko se simbururu tewero qu kini. Kini, ŋuko Uni Parámi koro qu, ko Uni Parámi ŋuko kowenani koro qu. \v 14 Ko Anutu Uni Parámi uni tapu koŋgo okokowoní otoqaró qundo eneŋo wimbímo nore ŋuya okoko niriní otoqowato. \v 15 Yembeka ŋande kama iŋoyoteŋgo, peka, ko ye koweye ŋuko Kristo\f + \fr 6:15 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro kowímboro sombé-sombé qu? Ŋunde ŋuro date iŋoteŋgo, no Kristo koro kowímboro sombé qu ka rewe khe paretoya womoweya, peka? Ŋunde kini horé. \v 16 Yembeka ŋande kama iŋoyoteŋgo, peka, ko uni kato khe paretoya womoweya quno eneya koporo kowe kanata tetiri? Dokoro sokomeko ŋande yete, “Irisa ŋuko kowe saŋaní kanata qu tunoqewari.” \f + \fr 6:16 \ft Murí Tero 2:24\f* \v 17 Quko uni kato Uni Parámimboya womoyote quno eneya yuqa koporo kanata tetiri. \p \v 18 Naru rokóŋoro se simbururu otete ŋu qene sorero kapiyamo yuri qembe. Otete piyimi meyowo unindo teyoteŋgo ŋuko koweye quroko kama teyoteŋgo. Quko uni kato se simbururu teyote ŋuko eneŋo kowí riní piyo tete. \v 19 Yembeka ŋande kama iŋoyoteŋgo, peka, ko yeŋo koweye ŋuko Yuqa koro ya surumí mu. Anutuko eneŋo Yuqayó ye yunoní quroyemo yorote, ko yeko yeŋo mu kini. \v 20 Kini, Anutuko ye kimo yereró.\f + \fr 6:20 \ft “\fk kimo yereró\ft ” ŋuro murí muko ŋandiro: unipareto o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteŋgo. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowaŋgo.\f* Ŋunde ŋuroko koweyembo Anutu seré te inoyi qembe. \c 7 \s1 Epe re-re tewero quro murí \p \v 1 Asa yendo sokomeko komo nakayáŋaŋgurí ŋuro mande topé yewe teteno. Uni ka pare kama reweya ŋuko meté. \v 2 Quko itaka unipare se simbururu parámi horé teyoteŋgo, ŋunde ŋuro uni soso kanata-kanata pare siyi qembe, ko pare soso ŋuya kanata-kanata uni siyi qembe. \v 3 Kamí ŋundo parímboya eteyowari, ko pare ŋundo kamímboya eteyowari. \v 4 Pare ŋu eneŋombo eneŋo kowí kama sopoyote. Kini, kamímbo sopoyote. Ŋunde naŋge kamí ŋu eneŋombo eneŋo kowí kama sopoyote. Kini, parímbo sopoyote. \v 5 Kamímboya parímboya koweyari ma soréŋowero. Hamó naru kano, yari hariri tewero quro newonde kanata tero koweyari meté soréŋowaŋgo. Quko imemoŋgo kopori qembe. Ŋunde kini asa koweyari sopowero rukusuwoyi Monimbuko towo yereweya. \v 6 Nondo samaka yerewero quro mande ŋa yeteno. Mande kondé qu kini. \v 7 Nondo pare ka kama ranowó, ko no unipare soso otetene howewaŋgo, yero iŋoyoteno. Quko unipare kanata-kanatako eneŋo puriŋo Anutu noŋgo raŋgurí; kato puriŋo ka towoní kato enesó towote. \p \v 8 Asa nondo wapu ŋuro mande ka ŋande yewe. Ye neneŋo kiraróne qembe yoroteŋgo ŋuko meté. \v 9 Quko yendo yeŋo koweye ŋu kama sopoyoteŋgo tiníqo, epe re-re ti qembe. Se simbururu tewero quro iŋo-iŋo kondé ŋundo yeŋo yoqaweya koro. \p \v 10 Ye komo epe re-re taŋgurí, nondo hutuŋo mande ka yimiroteno. (Hutuŋo mande ŋako neneŋo qu kini. Kini, ŋu Uni Parámimboro hutuŋo mande qu.) Asa ŋuko ŋandiro: parímbo kamí ma roto toŋewero. \v 11 Quko ene kamí roto toŋeweya tiníqo, kinaŋge yuri qembe. Ŋunde kini tiníqo, uya kamímboya newonde kanata tiní pitu ko yorori. Ko uni kato parí ma howewero. \p \v 12 Ye uni meyowomboya mande ka yeteno. Mande ŋako neneŋomboro naŋge, Uni Parámimboro mande qu kini. Ŋande yewe, asa iŋondutu unindoro parí muko Kristo\f + \fr 7:12 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* ŋuro kama iŋondutuwoyote, ko pare ŋu eneya yorowero iŋoníqo, uni ŋundo parí ma rotowero. \v 13 Ko paretoro kamí muko Kristo ŋuro kama iŋondutuwoyote, ko uni ŋu eneya yorowero iŋoníqo, parímbo kamí ma rotowero. \v 14 Dokoro, uni ka iŋondutu kama teyote ŋuko ene parímboya womoyote, ŋu muríwore uni ŋu meté horé yote. Ko pare ka iŋondutu kama teyote ŋuko ene iŋondutu kamímboya womoyote, ŋu muríwore pare ŋu meté horé yote. Ŋunde kini tiníqo, asa yeŋo simóye ŋuko Anutu koro toŋímo sara kama yorowaŋgo. Quko itaka meté horé yoteŋgo. \p \v 15 Quko unipare iŋondutu kama teyoteŋgo qu kato parímbe ma kamí rotowero quro iŋoro tiníqo, meté toŋewaŋgo. Hutuŋo mande kato iŋondutu unipare ŋu kama kusi yereyote. Dokoro, Anutuko ye newonde imemo yowero quro neko yereró. \v 16 Qeni. Pare, keto kameŋge rambaruru koŋgo reweyape ma kini, ŋu date iŋote? Simó, keto pareke rambaruru koŋgo reweyape ma kini, ŋu date iŋote? \s1 Anutuko murí rokóŋaró ŋu howi qembe \p \v 17 Uni Parámimbo nore kanata-kanata khe howewero qu ka nunaró, ko Anutuko khe ŋu howewero quro neko nereró. Asa ko keŋo khe qu howe qembe. Nondo hutuŋo mande ŋa Anutu koro huru-huru\f + \fr 7:17 \ft “\fk Anutu koro huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* soso yimitoyoteno. \v 18 Ŋandiro naŋge, komo koweke toŋoyiqota Anutuko neko kereró tiníqo, koweke toŋowí mu\f + \fr 7:18 \ft “kowe toŋowero” murí ŋuko rokó ka. Komo suki Anutuko Juda koro pukoye \fk Abraham \ft rokó ŋuro miraró. Mironí Abrahamko eneŋo kowí toŋoro naŋo-simómboro koweye toŋoro Anutuko rokó yereró ŋuro rokó ka taró. (Murí Tero 17 weyo qembe.) Naru kano Juda uni kumimbo rokó ŋuro piyimiŋoro pitu ko wisumuŋaŋgurí.\f* ma roŋgaruwowero. Asa koweke kama toŋoyi Anutuko neko kereró tiníqo, asa koweke ma toŋowero. \v 19 Koweye toŋaŋgurí ŋuko murí moré kini, ko koweye kama toŋaŋgurí ŋu ŋuya murí moré kini. Kini, Anutu koro mande kondé qu howewero ŋundo tako o hamó qu. \v 20 Date komo yoratoqota Anutuko nore neko yereró, asa nore meté ŋunde naŋge yorowato. \v 21 Kepe uni kato kusi kiriní eneŋo kho simómbe ma kho pare\f + \fr 7:21 \ft Ŋu naruko ŋuno unipare qambu “kho simó, kho pare” tunoqaŋgurí. Naru kano wini irisa kuma tero kako taka yerero kusi yiriní kho simó tunoqaŋgurí. Naru kano uni kato utatá parámi tero kimo tewero mepémo kini kho simó tunoqaŋgurí. Asa kho simó ŋunde quko uni parámiyómboro kho qu teyara, eneŋomboro o ka tewero mepémo kini.\f* ka yuriqota Anutuko neko kereró, peka? Ŋuro newonde quhurí ma tewero. Quko wisiyowero khe qu ka yote tiníqo, ŋunde howe qembe. \v 22 Dokoro uni ka kho simó yoroníqo, Anutuko nekaró, ŋuko Uni Parámimboro uni wisiyaró qu qembe. Ŋunde ŋuya uni wisiyaró qu yoroní Anutuko nekaró, ŋuko Kristo\f + \fr 7:22 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro kho simó qembe. \v 23 Anutuko kimo tero ye kimo yereró,\f + \fr 7:23 \ft “\fk kimo yereró\ft ” ŋuro murí muko ŋandiro: unipareto o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteŋgo. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowaŋgo.\f* ŋunde ŋuroko ye unindoro kho simóŋo ŋunde ma tunoqewero. \v 24 Uni topo, ye date komo yuriqota Anutuko neko yereró, ŋunde naŋge Anutu koro toŋímo yuri qembe. \s1 Simó keta quya wapu quya ŋuro yete ma roŋgaruwowero. Asa koweke kama toŋoyi Anutuko neko kereró tiníqo, asa koweke ma toŋowero. \p \v 25 Asa no pare keta ŋuro Uni Parámi noŋgo hutuŋo mandeyó moré kini. Quko Uni Parámimbo sikíne te nunoro samaka nereyoní mande hamó yeyoteno. Ŋundiro naŋge neneŋo iŋo-iŋone moŋgo yesowowano. \v 26 Ŋa naru ŋako naru piyimi, ŋunde ŋuroko ye itaka yoroteŋgo ŋunde naŋge yuri qembe. \v 27 Asa keto pare ka raró tiníqo, rotowero quro oreyó ma seqawero. Ko pare kama raró tiníqo, pare rewero kama iŋo qembe. \v 28 Quko epe re-re titiri tiníqo, o piyimi ka kama teweya. Ko pare keta qu kame teweya ŋuyako o piyimi ka kama teweya. Quko unipare epe re-re teteŋgo ŋundo noko ŋano quhurí parámi horé korowoyoteŋgo. O quhurí ŋu yeno tunoqeyoweya ŋuro no piyimiŋoteno. \p \v 29 Uni topo, ŋande yeteno, Anutuko naru riní tukuni tete. Ŋunde tero itaka uni soso pareye moré qundo pareye moré kini ŋunde qembe yuri qembe. \v 30 Uni tendoyoteŋgo ŋuko kama tendoyoteŋgo qu qembe yuri. Uni niŋgu-niŋgu teyoteŋgo ŋuko niŋgu-niŋgu kama teyoteŋgo qu qembe yuri. Uni oka kimoyoteŋgo ŋuko o ŋu kama towowaŋgo qu qembe yuri. \v 31 Uni o noko koro qu toworo kho teyoteŋgo ŋuko o noko koro quro kama iŋo inoyoteŋgo qu qembe yuri. Dokoro noko ŋano qu piyo teyate. \p \v 32 Nondo ye iŋaŋawí parámi tewaŋgo ŋuro piyimiŋoteno. Uni ka pare kama raró ŋundo Uni Parámimboro khoyó ŋuro iŋoyote. Ko Uni Parámimboro nuŋguríŋo ŋuro naŋge iŋoyote. \v 33 Quko uni ka pare raró ŋundo o noko koro quro iŋoro eneŋo parímboro nuŋguríŋo ŋuro naŋge iŋoyote. \v 34 Ŋunde ŋuroko iŋo-iŋoyó muko usowote. Pare ka kamí moré kini koya pare keta kumi ŋundo Uni Parámimboro khoyó ŋuro naŋge iŋoyoteŋgo. Ene eneŋo koweye yuqaye soso rero Anutu inoyoteŋgo. Quko pare ka kame taró ŋundo o noko koro quro iŋoro eneŋo kamímboro nuŋguríŋo ŋuro iŋoyote. \v 35 Nondo ye kusi yerewero quro mande ka kama yeteno. Kini, oka kato yeŋo iŋo-iŋoye kama usowoní ye Anutu koro oteteyó ŋu meté tero naru suki-suki howeyuri, yero iŋoteno. \p \v 36 Quko uni ka pare keta kaya epe re-re tewero tete qundo pare ŋu kondé qene nuŋguwoyote tiníqo, meté eneŋo iŋo-iŋoyó howero epe re-re tiri kini teweya. Enendo o piyimi ka kama tete. \v 37 Quko uni ŋu iŋo-iŋoyó naŋge sopo howero uni meyowomboro mandí kama howero pare keta quya epe re-re tewero quro piyimiŋoyote tiníqo, otete ŋuyako meté. \v 38 Asa ko uni kato pare keta reweya ŋundo otete meté teweya, quko pare keta kama reweya ŋundo otete meté horé teweya. \p \v 39 Pare karo kamí ŋu toŋí yoníqo, pare ŋu kamímboya womoyote. Quko kamí khumoweya quno ŋuno pare ŋu orosoyiwí yote. Enendo meté kame keta teweya, quko Uni Parámimboro uni qu ka naŋge reweya. \v 40 Neneŋombo ŋande iŋoteno, ene kame kama teweya quko ene meté horé yoweya. Ko Anutu koro Yuqayó no quroko yoroní nondo mande ŋa wisiyo yeteno. \c 8 \s1 Anutu kota-kota quro o qa-qa ŋuro yete \p \v 1 Asa nondo anutu kota-kota o te yunaŋgurí ŋuro\f + \fr 8:1 \ft “\fk o qa-qa\ft ” ŋunde qu \fk kape unipareto \ft eneŋo anutuye iŋoro potoruku te inoro nú-qare ka o qa-qa uni inoyi wondo yakutímo qaró. Korin yendémo ŋuno unipareto anutu kota quro ya surumíyemo ŋuno o ne-ne tero suŋgi qawí ŋu naŋgurí.\f* yewe teteno. Nore soso iŋo-iŋonani moré. Ŋu hamó, quko iŋo-iŋo kinaŋge teroqo owénani hokoyoteto. Quko toponani newonde meté yunowato ŋuko eneŋo iŋondutuye riní kondéreweya. \v 2 Uni kanata kato, “Nondo o karo iŋomukoteno,” ŋunde ye iŋoroqo ene watí iŋo-iŋoyó mepémo kini. \v 3 Quko uni kato Anutu newonde meté inoyote tiníqo, Anutuko uni ŋu hamó horé iŋo inoyote. \fig anutu kota-kota qu|alt="Idols" src="BOYD-07" size="col" ref="1CO 8:4" \fig* \p \v 4 Asa ko anutu kota-kota o te yunaŋgurí ŋuro ŋande yewe. Nore iŋoteto, ko noko koro anutu kota-kota ŋuko o hamó qu kini. Ko anutu hamó ŋano qu wata kini. Kini. Anutu kanata na yote. \v 5 Hamó, o qambu quro, “anutu,” yero nekoyoteŋgo, ko o qambu quro, “uni parámi,” yero nekoyoteŋgo. Quko enina, ŋu anutu ŋumbe samboko yorotepe ma nokono yorote tiníqo, \v 6 noreŋomboro Anutu kanata naŋge yorote, ŋuko Awanani. Eneko o soso koro simburí, ko nore eneŋo unipareyó horé yoroteto. Ko Uni Parámi kanata naŋge yorote, ŋuko Yesu Kristo.\f + \fr 8:6 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* Enewore o soso tunoqaró, ko nore enewore Anutu koro unipareyó tunoqatowó. \p \v 7 Quko unipare soso mande ŋuro kama iŋoyi tondaŋete. Anutu koro unipare kumimbo komo anutu kota-kota howeyaŋgo. Ŋunde ŋuro o te inaŋgurí ŋu nero, ŋako anutu kota koro o qu, yero iŋoyi newondeye piyo tete. Dokoro oteteye sopoyowero iŋo-iŋoye muko kama hiyóqaró. \v 8 Qeni, o newero qu kato nore noriní Anutu toŋímo kama kaŋewato. Enina, nore kama newato tiníqo, unipare piyimi mu kama yorowato, ko newato tiníqo, unipare meté mu kama yorowato. \p \v 9 Ye meté o soso newaŋgo, quko uni kumi iŋo-iŋoye kama hiyóqeyote ŋuro iŋi qembe. Khí saŋgawoní umbuweya koro. \v 10 Dokoro ye uni iŋo-iŋoye moré mundo anutu kota quro ya surumímo oro o newaŋgo quno, uni topo otete sopowero quro iŋo-iŋoye kama hiyóqeyote qundo yiyoyi newondeye otoqoní ene ŋuya anutu kota-kota o te yunaŋgurí ŋu ni newondeye piyo teweya, peka. \v 11 Asa ko yeŋo iŋo-iŋoyembo eneŋo newondeye ŋu roworemoweya. Quko Kristoko uni topo ŋuro khumaró ŋu. \v 12 Ŋunde tero yendo uni topo otete sopowero quro iŋo-iŋoye kama hiyóqeyote ŋu o piyimi ŋunde te yunoro newondeye roworemoteŋgo quno, ye o piyimi Kristo te inoteŋgo. \v 13 Ŋunde ŋuro o ne-ne ŋundo topone riní o piyimi tete tiníqo, no o suŋgí ka kaŋuya kama newano. Toponembo quhurímo umbuweya koro. \c 9 \s1 Asáŋowí uni kato do owé ka moré? \p \v 1 Ye date iŋoteŋgo? Nombe meté iŋo-iŋone howewano, hamómbe? Noko asáŋowí uni\f + \fr 9:1 \ft “\fk asáŋowí uni\ft ” ŋuko Yesuko rokóŋoro asáŋoní eneŋo khoyó taró.\f* ka, hamómbe? Asa ko nondo Uni Paráminani Yesu ŋu qenenowó, hamómbe? Yeko Uni Parámi quroko ŋuno khonemboro eŋgé, hamómbe? \v 2 Uni kumimbo niyoro, ene asáŋowí uni hamó kini, yero iŋoteŋgo, peka. Quko yendo ŋundiro kama yero iŋoyoteŋgo ŋu. Dokoro Uni Parámi quroko ŋuno yeko ene kho nunoní asá nereró ŋuro rokó ŋu. \p \v 3 Uni kumimbo otetene qene rondaŋeyoteŋgo. Asa ko nondo mandeye topé ŋande yimitoyoteno. \v 4 Norendo o qonanimboro rewero owé moré, hamómbe? \v 5 Asá yerewí uni meyowo ŋuya Uni Parámimboro kone-topémboya Sipas,\f + \fr 9:5 \ft “Sipas” ŋuko \fk asáŋowí uni \ft Pita koro owí ka.\f* ŋu soso pareye yorero kheko yateyoteŋgo. Nore ŋuya ŋunde tewero owé moré, hamómbe? \v 6 Ŋu date? Noya Barnabas koya naŋgeko o qonarimboro kinaŋge siyowero owé moré kini, kho tetero quro kimoyómbo naŋge kimowaro, peka? \p \v 7 Do uni ka kuma unindoro kho qu teyote ŋuko eneŋombo o qímboro ŋu kimoyote? Do uni ka khoyómo o rimiyote ŋuko eŋgé kama neyote? Do uni ka sipsip sopo yereyote ŋuko sipsip ŋuro susuye ŋu kama neyote? \v 8 Ye date iŋoteŋgo, nondo unindoro iŋo-iŋo qu naŋge howeyoteno, peka? Kini, hutuŋo mandeko\f + \fr 9:8 \ft “\fk hutuŋo mande\ft ” ŋuko komo suki Anutuko \fk Sainai \ft purímo \fk Moses \ft inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró.\f* ŋundiro yete. \v 9 Qeni, Mosesko mande ka ŋandiro nakayáŋaró, “Ye makaoko rais kowí khete umuniŋoní maŋgó ma wisumuŋowero.” \f + \fr 9:9 \ft Hutuŋo Mande 25:4\f* Date iŋoteŋgo, Anutuko makao koro iŋoro mande ŋu yaró, peka? Kini. \v 10 Nore soso koro iŋaró, hamómbe? Iyo, mande ŋuko noreŋo mu. Dokoro uni kato khono yuwoyó rimiwero quro noko seyote, imemoŋgo o ŋu wotiní uni kato wit eŋgé ŋuro kowí pesoyote, irisa ŋundo eŋgé rewero quro kho ŋu teyotiri. \v 11 Norendo yuqa koro yuwoyó ye keweroyemo rimirowó. Asa eŋgé qu ka noko koro onoŋo ka ye noŋgo rewaro tiníqo, ŋuko o tomó naŋge, hamómbe? \v 12 Asá yerewí uni kumimbo o qoyemboro ye noŋgo rewero owé moré tiníqo, nore ŋuya rewero owé parámi moré, hamómbe? \p Quko ŋunde kama teyotero. Kini, nore quhurí kumi korowoyotero, Kristo ŋuro miti mande ŋu kusiyowero koro. \v 13 Unindo ya surumí kano kho teyoteŋgo ŋundo unipareto o te inoyaŋgo ŋu neyoteŋgo. Hamó, uni wondo yakutímo o qa-qa teyoteŋgo ŋuko suŋgí qayoteŋgo ŋu neyoteŋgo. Yembe ŋumbe kama iŋoyoteŋgo? \v 14 Ŋundiro naŋge Uni Parámimbo mande kondé ka ŋande nore nimiraró, uni miti mande yeyoteŋgo ŋu khoye ŋuwore o qoyemboro rewaŋgo. \p \v 15 Quko nondo otete ŋu kama howeyano. Ko nondo ye noŋgo oka rewero quro mande ŋa kama nakayáŋoteno. Kini horé. Koretero khumowano, ye iŋoteno. Uni kato otetenemboro seréŋo ŋu riní kini teweya koro. \v 16 Qeni, no miti mande yesowoyoteno ŋuko owéne kama riní oyote. Kini, kho tewero quhuríŋo ŋuko kondé woso nereyote, dokoro kama yewano tiníqo, no piyo tewano. \v 17 Hamó, nondo nuŋguríne howero kho teyoteno tiníqo, kimo ka rewano. Quko nuŋguríne kama howero kho ŋu teyoteno tiníqo, kho nunaró ŋu naŋge teyoteno. \v 18 Ŋunde tero do kimo ka rewano? Kimone muko ŋandiro: nondo miti mande yeyoteno quwore o qonemboro rewero quro owé moré. Quko owé ŋu rotoro unipare tuwó yimitoyoteno. \p \v 19 No uni karo kho simó\f + \fr 9:19 \ft “kho simó” ŋunde quko uni parámiyómboro kho qu teyara, eneŋomboro o ka tewero mepémo kini.\f* kini, quko nondo norero unipare soso koro kho simó tunoqeyoteno. Ŋuro tero unipare qambu horé yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka. \v 20 No Juda unindoya kunditero eneŋo oteteye ŋu howeyano. Ŋuro tero Juda uni kumi yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka. Hamó, no hutuŋo mande\f + \fr 9:20 \ft “\fk hutuŋo mande\ft ” ŋuko komo suki Anutuko \fk Sainai \ft purímo \fk Moses \ft inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró.\f* kusuŋoyómo kama yoteno, quko uni kusuŋoyómo yoteŋgo quya kunditero uni ŋunde qembe tunoqeyano. Ŋuro tero uni ŋunde qu yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka. \v 21 No uni hutuŋo mande kama howeyoteŋgo quya kunditero uni ŋunde qembe tunoqeyano. (No Anutu koro hutuŋo mande ŋu kama rotanowó. Kini, Kristo\f + \fr 9:21 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro hutuŋo kusuŋoyómo yoteno.) Ŋuro tero uni ŋunde qu yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka. \v 22 No uni iŋondutuye kama hiyóqeyote quya kunditero uni ŋunde qembe tunoqeyano. Ŋuro tero uni ŋunde qu yorewe iŋondutu tewaŋgo, peka. Nondo unindoro oteteye ŋu soso reyoteno. Ŋuro tero uni kumi yorewe iŋondutu tero rambaruru takawaŋgo, peka. \v 23 Nondo miti mande ŋu kondérewero quro ŋu soso teyoteno. Ŋunde tero no ŋuya miti mande koro eŋgé meté mu rewano. \p \v 24 Uni kumimbo kimo meté mu rewero quro kheŋgeŋoro kusumboto teyoteŋgo, quko uni kanata naŋgeko taka yerero kimo meté ŋu reyote. Yembe ŋuro kama iŋoyoteŋgo, peka? Ŋunde ŋuroko ye ŋuya kimo meté mu rewero quro kheŋgeŋoyi qembe. \v 25 Uni soso kundotero taka yerewero quro iŋoyoteŋgo ŋuko koweye soporo koweyumu tero wimbu reyoteŋgo. Dokoro kimo meté mu rewero quro kondé iŋoyoteŋgo. Ko kimo meté ŋu o noko qu ka; imemoŋgo piyo teweya. Quko norendo kimo meté mu suki-suki yoweya ŋuro kho teyoteto. \v 26 Ŋunde ŋuro no kundotero wimbo-wimbo kama kheŋgeŋoyoteno. Ko kuma tero no kandene rero kinaŋge kama ukaraŋoyoteno. \v 27 Kini. Neneŋo kowene soporo roŋgaruwoyoteno. Nondo uni kumi miti mande yesowowano, quko neneŋombo kimo meté ŋu kama rewano koro. \c 10 \s1 Quhurí ŋuno umbu raŋowaŋgo koro \p \v 1 Uni topo, qeni, ye kape-kape tewero ŋuro piyimiŋoteno. Komo suki, usi-sinanimbo soso koporé kusuŋoyómo yoraŋgo, ko soso windi qurowore khete uyareŋgurí.\f + \fr 10:1 \ft Toŋeŋgurí 14 weyo qembe.\f* \v 2 Soso koporéko, windiko sono rero Moses koya womaŋgurí ŋunde qembe. \v 3 Yuqa koro o newero qu soso neyaŋgurí. \v 4 Yuqa koro sono qu soso neyaŋgurí. Dokoro yuqa koro wondo quro koŋgo sono neyaŋgurí, ŋuko eneya yateyaŋgo. Ko wondo ŋu Kristo\f + \fr 10:4 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* naŋge. \v 5 Quko Anutuko unipare qambu quro oteteye ŋuro niŋgu-niŋgu kama taró. Hamó, ukúye muko mira wimbímo ŋuno kinaŋge yorotaró.\f + \fr 10:5 \ft Qambuye 14:29 weyo qembe.\f* \p \v 6 O soso tunoqaró ŋuko noreŋo tapara mande tunoqaró. Norendo ene qembe o piyimi ka qene nuŋguwowato koro. \v 7 Ye anutu kota-kota ma howewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde taŋgurí. Sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, “Unipareto kunditero o ne-ne tero otoqoro hoho piyimi teyaŋgurí.” \f + \fr 10:7 \ft Toŋeŋgurí 32:6\f* \v 8 Ko se simbururu ma tewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde tiqo, naru kanata quno unipare 23,000 khumaŋgurí.\f + \fr 10:8 \ft Qambuye 25 weyo qembe.\f* \v 9 Ko Kristo ma towoŋowero. Usi-sinani kumimbo Anutu towoŋoyiqo, sire piyimimbo yikiyi khumaŋgurí.\f + \fr 10:9 \ft Qambuye 21:4-9 weyo qembe.\f* \v 10 Ko kisikasa ma tewero. Usi-sinani kumimbo ŋunde tiqo rambaruru koro sambo simó\f + \fr 10:10 \ft “\fk sambo simó\ft ” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.\f* ŋundo otoqo yuroní khumaŋgurí.\f + \fr 10:10 \ft Qambuye 14:36-37 weyo qembe.\f* \p \v 11 O soso tunoqaró ŋuko tapara mande tunoqaró. Ko noreŋo oresaka mande yewero sowo mande ŋu nakayáŋaŋgurí. Dokoro yate-yate noreno naru weŋa qu tunoqeyote. \v 12 Ŋunde ŋuroko ke kondé kaŋete ŋuro iŋoyote tiníqo, kondé iŋo. Ke piyo teweya koro. \v 13 O soso towo yereyote ŋuko o enesó horé kini. Kini, unipare soso ŋuro iŋomukoteŋgo. Ko naru rokóŋo Anutuko yeŋo iŋoní o towo yereyote ŋundo wimbuye kama takaweya. Kini, Anutuko quhurí takawero oreyó qu ka riní tunoqiní ye meté kondé kaŋewaŋgo. \s1 Norendo Anutu koya yuqa piyimimboya irisa-irisa o te yunowero mepémo kini \p \v 14 Ŋunde ŋuro, uni topo meté, ye anutu kota-kota potoruku te yunowero otete ŋuro soreya kapiyamo yuri qembe. \v 15 Nondo unipare iŋo-iŋoye moré; yeŋombo mandene ŋu qene rondaŋi. \v 16 Qeni, norendo puriŋo koro topa ŋu puriŋoyoro wain ŋu newato quno ŋuno Kristo\f + \fr 10:16 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro sitúŋomboya kopo nereyote, hamómbe? Ko nore bret ŋu romboŋe neyoteto quno ŋuno Kristo koro kowímboya kopo nereyote, hamómbe?\f + \fr 10:16 \ft “puriŋo koro topa” ŋuko Uni Parámimboro o ne-ne quro yaró. (Mak 14:22-23 weyo qembe.)\f* \v 17 Bret sombé kanata qu yote; ŋunde ŋuroko nore qambu kowe kanata naŋge yoteto, dokoro nore soso bret sombé kanata ŋu neyoteto. \p \v 18 Ye Israel uniparetoro oteteye ŋuro iŋoyi. Uni ka wondo yakutímo o qa-qa teyoteŋgo qundo o qawí ŋu nero wondo yakutímboro simburímboya kopoyoteŋgo? \v 19 Asa ko ŋu date yeteno, ko anutu kota-kota o te yunaŋgurí ŋuko murí morémbe, ma anutu kota-kota ŋuko o hamó qumbe peka? \v 20 Ŋunde kini. Quko kape unindo\f + \fr 10:20 \ft “\fk kape uni\ft ” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo.\f* o qa-qa teyoteŋgo quno ŋuno enendo yuqa piyimi\f + \fr 10:20 \ft “\fk yuqa piyimi\ft ” ŋuko \fk sambo simó \ft ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo.\f* ŋuro te yunoyoteŋgo. Anutu ŋuro kama te inoyoteŋgo. Asa yendo yuqa piyimimboya kama kopowaŋgo ŋuro ye iŋoteno. \v 21 Ye Uni Parámimboro wain newaŋgo quno ŋuno yuqa piyimimboro wain ŋuya newaŋgo mepémo kini. Ye Uni Parámimboro yakutí moŋgo o newaŋgo quno ŋuno yuqa piyimimboro yakutí moŋgo ŋuya newaŋgo mepémo kini. \v 22 Do ka? Norendo Uni Parámimboro newonde piyimi okokowowero quro teteto, peka? Noreŋo wimbunani eneŋo wimbí takate, peka? \s1 Iŋondutu unipareko kina yoteŋgo \p \v 23 Uni kumimbo, “No o soso meté tewano, hutuŋo mande kato kama soré nereyote,” yeyoteŋgo. Ŋu hamó, quko o soso ŋundo kama samaka yereyoweya. Ye o soso meté ŋu tewaŋgo, quko o soso ŋundo newondeye kama riní kondéreweya. \v 24 Kato eneŋo samakaŋowero ŋuro ma iŋowero. Kini. Uni meyowo samaka yerewero ŋuro iŋi qembe. \p \v 25 Ye suŋgí soso maketino kimoyoteŋgo ŋuro iŋondata ma tewero.\f + \fr 10:25 \ft Ŋu naruko ŋuno \fk kape unipareto \ft eneŋo anutuye iŋoro potoruku te inoro nú-qare ka o qa-qa uni inoyi wondo yakutímo qaró. Korin yendémo ŋuno unipareto suŋgi qawí ŋu maketino kimoro naŋgurí. Asa ko iŋondutu unipare kumimbo suŋgí soso qene rondaŋero anutu kota quro o qa-qa newero ŋu soréŋaŋgurí.\f* Kinaŋge ni qembe. \v 26 Dokoro “noko, o soso ŋuro saŋano yote ŋuko Uni Parámimboro qu.” \f + \fr 10:26 \f* \p \v 27 Iŋondutu kama teyote qu kato eneya o ne-ne tewero ŋuro neko yereweya tiníqo, uya o qoyemboro soso yunoweya ŋuro iŋondata ma tewero. Kinaŋge ni qembe. \v 28 Quko uni kato keya ŋuno yotoro, “Suŋgí ŋa anutu kota-kota te inaŋgo,” ŋunde kimironíqo, asa uni ŋuro iŋoro o ŋu ma newero. Ye o piyimi tewaŋgo koro. \v 29 Yeŋo iŋondutuye kama rambaruruwoweya, kini. Uni meyowomboro iŋondutuyó rambaruruwoweya koro. Uni ŋundo suŋgí ŋu qenero, o piyimi, ye iŋoro rotoweya. \p Asa qeni, do murí karo uni karo iŋo-iŋoyómbo wehe niriní no iŋo-iŋone howero mepémo kini? \v 30 No Anutu yuŋgunaŋoro o neyoteno. Asa do karo uni kato oka Anutu yuŋgunaŋoyanowó ŋuro noya mande piyimi yeyoteŋgo? \p \v 31 Ye o newaŋgope ma sono newaŋgope ma o kumi meyowo tewaŋgo quno, Anutu owé parámi inowero quro ti qembe. \v 32 Ye uni soso ŋuro iŋoro, asa Juda unipare, Grik unipare, Anutu koro huru-huru ŋu\f + \fr 10:32 \ft “\fk Anutu koro huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* soso ŋuro iŋoya quhurímo ma yowosowero. \v 33 No ŋuya ŋundiro teyoteno. No neneŋombo no kama samaka nereyoteno. Kini, no unipare meyowo samaka yerewero khe ka seqayoteno. Ŋunde tero rambaruru takawaŋgo, peka. \c 11 \m \v 1 No Kristo\f + \fr 11:1 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* koro oteteyó howeyoteno, ŋundiro naŋge ye otetene howi qembe. \s1 Kembaye pokamowero quro murí \p \v 2 Ye naru rokóŋoro neneŋo iŋoro mande rondaqe yunanowó ŋu kondé towoyoteŋgo. Ŋunde ŋuro no seré te yunoteno. \v 3 Quko mande ka yeweka iŋi. Uni soso koro kembaye ŋuko Kristo ŋu, ko paretoro kembé ŋuko uni ŋu, ko Kristo koro kembé ŋuko Anutu ŋu. \v 4 Asa uni ka eneŋo kembé pokamoro hariri teweyape ma ye-ye mande ka\f + \fr 11:4 \ft “ye-ye mande” ŋuko unindo Yuqa noŋgo mande ka rero unipare soso yimiraró. Mande ŋunde quko uniparetoro oteteye rondaŋarómbe ma newondeye rukisoyaró.\f* yeweya ŋuko eneŋo kembé riní kowi piyo tete. \v 5 Quko pare ka kembé kama pokamoro hariri teweyape ma ye-ye mande yeweya ŋuko eneŋo kembé riní kowi piyo tete. Dokoro kembé kama pokamoyote ŋuko huye sawáqeyoteŋgo ŋunde qembe. \v 6 Qeni, pare ka kembé kama pokamoweya tiníqo, ene meté huí toŋoní tukuni teweya. Quko huí toŋoní tukuni tetepe ma woŋga sawáqete ŋuko kowi piyo inote. Ŋunde ŋuroko ene meté kembé pokamoweya. \p \v 7 Hamó, unindo kembaye ma wisumuŋowero, dokoro uni ŋuko Anutu koro kiraró quya Anutu koro seré qu. Quko paretoko unindoro seré qu. \v 8 Dokoro Anutuko paretoro kowe sombé rero uni kama towaró. Kini. Unindoro kowe sombé rero pare towaró.\f + \fr 11:8 \ft Murí Tero 2:22 weyo qembe.\f* \v 9 Ŋuya Anutuko uni ŋundo pare ŋu samakaŋoweya yero kama towaró. Kini. Ene pare ŋundo uni ŋu samakaŋoweya yero towaró. \v 10 Ŋunde ŋuro, ko sambo simó\f + \fr 11:10 \ft “\fk sambo simó\ft ” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.\f* ŋuro, pare kato eneŋo kembé sopoyoweya. \v 11 Ŋu hamó, quko Uni Parámi quroyómo ŋuno pareto enesó yowero mepémo kini, ko unindo enesó yowero mepémo kini. \v 12 Dokoro koretero Anutuko uni noŋgo kowe sombé rero pare towaró. Ŋundiro naŋge uni ka pare kowí moŋgo tunoqete. Ko Anutu koŋgo o soso tunoqeyote. \p \v 13 Yeŋombo mande ŋa iŋoya rondaŋi. Pare kato kembé kama pokamoro Anutuwore hariri teweya ŋu piyimi, hamómbe? \v 14 Murínanimbo nore ŋande witú yerete, asa eneŋo huí piru ŋuko urumunimboro owí riní umbuyote, hamómbe? \v 15 Quko eneŋo huí piru ŋuko pare seré te inoyote. Dokoro, Anutuko paretoro kembé weyoŋowero quro huí piru qu inaró. \v 16 Asa uni kato mandene ŋaro kiro kuma teroqo, ene kondé ŋande iŋoweya, noreya Anutu koro huru-huru soso\f + \fr 11:16 \ft “\fk Anutu koro huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* koya otete enesó qu ka kama howeyoteto. \s1 Uni Parámimboro o ne-ne ŋu \p \v 17 Asa ore mande kumi yimirowe teteno, quko mande ŋuwore seré kama te yunowano. Dokoro huruwoyoteŋgo quno otete meté kama howeyoteŋgo. Kini, otete piyimi howeyoteŋgo. \v 18 Koretero ŋande yewe: nondo piŋa mande ŋande iŋanowó, asa ye huruwoyoteŋgo quno ŋuno usowo-sowo keweroyemo ri tunoqeyote ŋu. Ko piŋa mande ŋu hamó peka. \v 19 Dokoro, yendo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko Anutuko kumimboro naŋge iŋo yunoyote, meyowomboro kini, hamómbe? Ŋunde ye iŋoro ye usowo-sowo teyoteŋgo. \p \v 20 Ŋunde ŋuroko ya kano huruworo o neteŋgo quno, o ne-ne ŋuko Uni Parámimboro o ne-ne hamó qu kini. \v 21 Dokoro ye kanata-kanata yeŋo o qoyemboro iŋoro waka ta neyoteŋgo ŋu. Asa ko kumi o koro khumoteŋgo ko meyowomboko wain nero kape teteŋgo. \v 22 Date koro? Yembe yeŋo ya o newero qu moré kini peka? Yembe Anutu koro huru-huru ŋu\f + \fr 11:22 \ft “\fk Anutu koro huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* yesaráŋoro uni onoŋoye moré kini ŋu owéye ri umbuweya, yero iŋoyoteŋgo, peka? No ye date yimirowe? Nondope ŋuro seré te yunowano, peka? Kini horé! \p \v 23 Qeni, mande ye yunanowó ŋuko, no Uni Parámi noŋgo naŋge ranowó. Mande ŋuko ŋandiro. Suwo kano Jutasko ene rero uni piyimi kandeyemo rotaró quno, Yesu, Uni Parámi ŋundo, bret ka rero \v 24 Anutu yuŋgunaŋoro romboŋero ŋande yaró, “Ŋako neneŋo kowene ŋunde qembe, yeŋo rototeno. Ye ŋu neyowaŋgo quno, neneŋo iŋoyi qembe.” \v 25 Asa o ne-ne ŋu kini tiníqo, ŋundiro naŋge topa ŋu rero ŋande yaró, “Wain ŋako sitúnembo mande kondé keta ŋu reweya. Imemoŋgo wain ŋande qu neyowaŋgo quno, neneŋo iŋi qembe.” \v 26 Asa mande ŋu iŋoyi, dokoro ye naru rokóŋo bret ŋuya wain ŋuya neyoteŋgo quno ŋuno, ye Uni Parámi khumaró ŋuro yesowoyoteŋgo. Ŋunde teyuri, yate-yate ene pitu ko maheweya. \p \v 27 Ŋunde ŋuroko uni kato murí piyimi howero Uni Parámimboro bret, wain neweya tiníqo, enendo Uni Parámimboro kowí, sitúŋo ŋuro potó ka korowoweya. \v 28 Meté eneŋo oteteyó qene rondaŋeroqota bret, wain neweya. \v 29 Dokoro, unindo bret ŋuya wain ŋuya newaŋgo quno eneŋo kowí kama qene iŋowaŋgo tiní eneŋombo topé piyimi ka rewaŋgo. \v 30 Ŋu murí ŋuro naŋge unipare kumi keweroyemo wimbí kama teyoteŋgo, kumi se khumo teyoteŋgo, kumi khumaŋgurí. \v 31 Quko nore otetenani qene rondaŋeroqota mande khono kama kaŋewato. \v 32 Uni Parámimbo nore otetenani qene rondaŋeyote quno ŋuno enendo roŋgaru nereyote. Ŋunde tero imemoŋgo nore noko uniparetoya topé piyimi ŋu kama rewato. \p \v 33 Ŋunde ŋuroko, uni topone, ye huruworo o newaŋgo quno mondó ta kunditero uni topoye sopoyuri qembe. \v 34 Uni ka qímboro khumoroqo, koretero meté yayómo o neweya. Ŋuro tero huruwoyoteŋgo ŋuro oteteye muko yoriní topé piyimi ŋu kama rewaŋgo. \p Asa yeno mahewano quno ore mande kako yimirowano. \c 12 \s1 Yuqa Surumímboro puriŋo qu \p \v 1 Asa uni topo, o soso yuqa koro puriŋo quro kape-kape ma tewero. \v 2 Ye ŋande iŋoteŋgo, ko ye kape uni\f + \fr 12:2 \ft “\fk kape uni\ft ” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo.\f* taŋgurí quno, okato iŋondutuye kondé wosoní anutu kota-kota maŋgoye moré kini ŋuro potoruku re yunaŋgurí. \v 3 Ŋunde ŋuroko nondo ye wisiyo yimiroteno, uni kato Anutu koro Yuqawore, “Yesu meté piyo teweya,” yewero mepémo kini. Ko uni kato, “Yesu ŋuko Uni Parámi ŋu,” yeweya tiníqo, Yuqa Surumí ŋuwore naŋge yete. \p \v 4 Yuqako puriŋo enesó-enesó nore nunoyote, quko Yuqa kanata naŋge yote. \v 5 Uni Parámimboro kho enesó-enesó teyoteto, quko Uni Parámi kanata naŋge yote. \v 6 Kho ŋuro eŋgé enesó-enesó tunoqeyote, quko Anutu kanata naŋge unipare soso quroyemo eŋgé enesó-enesó ŋu riní tunoqeyote. \p \v 7 Asa Yuqako unipare kanata-kanata puriŋoyó yunoní uni topoye samaka yereyoteŋgo. \v 8 Yuqawore uni kato iŋo-iŋo meté koro mande ka iŋoro mande ŋu unipare yimitoyote. Asa Yuqa ŋuwore naŋge uni kato iŋo-iŋo ka rero iŋo-iŋo ŋu unipare yunoyote. \v 9 Yuqa ŋuwore naŋge uni kato Anutu kondé hamó iŋondutuwoyote. Ko Yuqa kanata ŋuwore naŋge uni kato wimbu rero se khumo uni yoriní meté teyoteŋgo. \v 10 Ko uni kato o kumi wimbí moré teyote, kato ye-ye mande\f + \fr 12:10 \ft “ye-ye mande” ŋuko unindo Yuqa noŋgo mande ka rero unipare soso yimiraró. Mande ŋunde quko uniparetoro oteteye rondaŋarómbe ma newondeye rukisoyaró.\f* yeyote, kato kapo enesó-enesó qenero ŋu iŋo rondaŋeyote, kato mande enesó ene kama iŋoní tondaŋete ŋu yeyote, kato mande enesó-enesó ŋuro muríyó iŋoní tondaŋeyote. \v 11 Yuqa kanata ŋundo naŋge o ŋu soso siyoní tunoqeyote. Eneŋo iŋo-iŋoyó howero kano-kano yunoyote. \s1 Nore soso kowe kanata ka yoteto \p \v 12 Qeni, uni karo kowí muko o kanata naŋge, quko kowímboro sombé muko qambu. Asa kowímboro sombé muko qambu quko kowí muko o kanata naŋge. Kristo\f + \fr 12:12 \ft Polko iŋondutu unipare soso quro ŋande yaró, soso ŋundo \fk Kristo \ft koro kowí.\f* ŋuko ŋundiro naŋge. \v 13 Hamó, nore kumimbo Juda koro unipare qu, kumimbo uni wini meyowo-meyowo quro qu. Asa kumimbo kho simó, kho pare\f + \fr 12:13 \ft “kho simó” - ŋu naruko ŋuno unipare qambu kho simó, kho pare tunoqaŋgurí. Naru kano wini irisa kuma tero kako taka yerero kusi yiriní kho simó tunoqaŋgurí. Naru kano uni kato utatá parámi tero topé tewero mepémo kini, eneŋo soweyoro kho simó tunoqaŋgurí. Asa kho simó ŋunde quko uni parámiyómboro kho qu teyara, eneŋomboro o ka tewero mepémo kini.\f* yoteŋgo, kumimbo meyowomboro kho simó kini. Quko Yuqa kanata kato nore soso noriní sono rero kowe kanata ŋunde qembe tunoqatowó. Ko nore soso Yuqa kanata ŋu sono qembe natowó. \p \v 14 Qeni, uni karo kowí muko sombé kanata naŋge kini, sombé qambu. \v 15 Ko kheŋgepo ŋande yeweya, “No kandeke kini. Ŋunde koro no koweke koro qu kini,” ŋunde yiníqo, enina, ŋuko kowekeporo sombé qu watí yoweya. \v 16 Ko kusumbokepo ŋande yeweya, “No toŋeŋge kini. Ŋunde koro no koweke koro qu kini,” ŋunde yiníqo, enina, ŋuko kowekeporo sombé qu watí yoweya. \v 17 Asa kowenani soso muko toŋenani naŋge tiníqo, ŋu date tero mande iŋowato? Ko kowenani soso muko kusumbonani naŋge tiníqo, ŋu date tero o mondisaŋoyowato? \v 18 Quko itaka Anutu eneŋombo sombé-sombé soso ŋu yorero sowe-sowe tiní kowe kanata tunoqaró. \v 19 Ko sombé-sombé soso ŋuko kiraró kanata naŋge tiníqo, kowe ŋu date teweya? \v 20 Asa itaka sombé-sombé qambu yote, quko soso ŋu kowe kanata quroko yote. \p \v 21 Ko toŋeŋgepo kandeke ŋande kama miroweya, “Keko khoke moré kini, toŋe.” Ko kembakepo kheŋge ŋande kama miroweya, “Keko khoke moré kini, toŋe.” \v 22 Kini, kowe koro sombé-sombé kumiko wimbí moré kini, quko khoyó moré, kowe soso ŋu samakaŋoyoteŋgo. \v 23 Ko norendo sombé-sombé ŋuro, o soŋga piyimi, yero iŋoyoteto, ŋu owé parámi yunoyoteto, ko sombé-sombé ŋuro kowi piyo teyoteto, ŋu okeyá ta wisumuŋoyoteto. \v 24 Ko sombé-sombé ŋuro kowi piyo kama teyoteto ŋu tunomo yoteŋgo. Quko Anutuko o sombé-sombé soso ŋu koporo o kumi kowe piyo teyoteŋgo ŋu owé parámi yunaró. \v 25 Ŋunde tero kowe kanata ŋuko kama usowoweya, ko sombé-sombé soso meyowo ŋu iŋo yunowaŋgo. \v 26 Kowe koro sombé ka surumí tiníqo, kowe soso surumíŋoyote. Ko sombé ka owé parámi tiníqo, soso niŋgu-niŋgu teyoteŋgo. \p \v 27 Yeko Kristo koro kowí, ko ye kanata-kanata eneŋo kowí sombé ŋunde yoroteŋgo. \v 28 Ko Anutuko huru-huruko\f + \fr 12:28 \ft “\fk huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso ŋundo Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* ŋuno koretero asá yerewí uni\f + \fr 12:28 \ft “\fk asá yerewí uni\ft ” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí.\f* yoraró; irisayómo ye-ye uni\f + \fr 12:28 \ft “\fk ye-ye uni\ft ” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí.\f* yoraró; kapusayómo mande rondaqe yunoyoteŋgo qu yoraró. Huwómo o wimbí moré\f + \fr 12:28 \ft “\fk o wimbí moré\ft ” ŋuko o enesó-enesó tunoqiní Anutu koro wimbí ŋunde tunomo yoweya.\f* ŋuno raró, huwómo se khumo uni yori meté tewero wimbu, unipare samaka yereyowero wimbu, kho enesó-enesó sopoyowero wimbu, mandeye enesó-enesó yewero wimbu ŋuno raró. \v 29 Do ka? Uni soso asá yerewí uni yoroteŋgo, peka? Uni soso ye-ye uni yoroteŋgo, peka? Uni soso mande rondaqe yunoyoteŋgo, peka? Uni soso o wimbí moré teyoteŋgo, peka? \v 30 Uni soso se khumo unipare yori meté tewero wimbu moré peka? Uni soso mandeye enesó-enesó yewero wimbu moré peka? Uni soso mandeye enesó-enesó ŋu iŋoro murí iŋowero wimbu moré peka? Ŋunde kini. \v 31 Quko ye soso Yuqa koro puriŋoyó parámi horé ŋu towowero ŋuro kondé iŋoyi qembe. \s1 Newonde meté yunowero murí \c 13 \p Asa itaka no otete meté horé karo yimirowe teteno. \m \v 1 No unindoro mandeyewore yeyoteno, ko sambo simómboro mandeyewore yeyoteno, quko newonde meté unipare kama yunoyoteno tiníqo, mandenembo kina niri tete, eŋgé moré kini. \v 2 No ye-ye mande ka yesowoyoteno, ko Anutu koro mande tapuŋowí soso ŋu iŋomukoteno, ko iŋondutu tero mira purí yimirowe toŋeweya, quko no newonde meté unipare kama yunoyoteno tiníqo, no qendí mundo yoteno. \v 3 No onoŋone soso uni oye moré kini qu yunoteno, ko no owé parámi rewero quro neneŋo rero uni piyimi kandeyemo norototeno, quko no newonde meté unipare kama yunoyoteno tiníqo, no o meté ka kama rewano. \p \v 4 Uni kato newonde meté yunoyote ŋuko ŋandiro: unindoro oteteye piyimi ŋuro topé kama teyote. Uni soso o meté te yunoyote. Meyowomboro yoto-yoto meté ŋuro kama piyimiŋoyote. Eneŋo owí parámi ŋuro kama yesowoyote. Eneŋombo eneŋo owí kama hokoyote. \v 5 Murí piyimi kama teyote. Eneŋo kama iŋoyote. Saŋgirí waka kama teyote. Quhurí eneno teyoteŋgo ŋuro kama iŋoyote. \v 6 Otete piyimi ŋuro kama metéŋoyote, quko o soso hamó quro niŋgu-niŋgu teyote. \v 7 Naru rokóŋomo quhurí korowoyote, iŋondutu kama rotoyote, o meté ŋuro sopoyote, kondé kaŋeyote. \p \v 8 Newonde meté yunowero murí ŋuko kama kini teweya. Quko ye-ye mande yesowowero puriŋo ŋuko kini teweya. Ko mandeye enesó-enesó yewero puriŋo ŋuko kini teweya. Ko iŋo-iŋo rewero puriŋo ŋuko kini teweya. \v 9 Dokoro itaka nore iŋo-iŋo kumi naŋge reyoteto. Ko ye-ye mande kumi naŋge yesowoyoteto. \v 10 Quko o hamó qu tunoqeweya quno ŋuno o tukuni ŋu kini teweya. \v 11 Komo, no simó naŋge yoranowó. Ŋu naruko ŋuno, no simó koro mande qu yeyanowó, ko simó koro iŋo-iŋo qu iŋoyanowó, ko simó koro iŋondutu qu towoyanowó. Quko no parámi tanowó quno, simó koro otete ŋu rotanowó. \v 12 Dokoro itaka norendo o soso Anutu koro o hamó qu soŋga ta naŋge wisiyo qeneyoteto. Quko imemoŋgo nore Anutu toŋímo kaŋero ene qenemukowato. Itaka nore soŋga ta iŋoyoteto. Ŋu naruko ŋuno, enendo nore iŋo nunomukote ŋunde naŋge norendo ene iŋo inowato. \p \v 13 Asa murí kapusa yoroteŋgo: iŋondutu tewero murí, o meté ŋuro sopowero murí, newonde meté unipare yunowero murí. Quko murí korete qu kato meyowo taka yereyote, ŋuko newonde meté unipare yunowero murí ŋu naŋge. \c 14 \s1 Ye-ye mande yewero puriŋo ko mande enesó-enesó yewero puriŋo \p \v 1 Ye wimbu reya newonde meté unipare yunoyuri. Ye Yuqa koro puriŋoyó soso ŋu rewero quro kondé iŋi. Hamó, ye-ye mande\f + \fr 14:1 \ft “ye-ye mande” ŋuko unindo Yuqa noŋgo mande ka rero unipare soso yimiraró. Mande ŋunde quko uniparetoro oteteye rondaŋarómbe ma newondeye rukisoyaró.\f* yesowowero puriŋo ŋu rewero quro kondé iŋi. \v 2 Dokoro, uni kato mande ka mandeye enesówore yeweya tiníqo, unindoya kama yeyote. Kini, Anutu koya naŋge yeyote. Hamó, eneŋo yuqayówore mande tapuŋowí mu yiníqo, uni meyowo iŋoní tondaŋewero mepémo kini. \v 3 Quko uni kato ye-ye mande ka yesowote ŋuko unindoro iŋondutuye ŋu riní wimbí tiní, newondeye rukisoyoro, quhuríye korowoyote. \v 4 Uni kato mande ka mandeye enesówore yete ŋuko eneŋo newondí wimbu inoro eneŋo samakaŋoyote naŋge. Quko uni kato ye-ye mande ka yesowote ŋuko unipare soso iŋondutuye wimbu inoro samaka yereyote. \v 5 Nondo ye soso mandeye enesówore yewero ŋuro iŋoteno, quko ye soso ye-ye mande ka yesowowaŋgo ŋuro kondé iŋoyoteno. Asa uni kato mande ka mandeye enesó-enesówore yeweya qundoko mande ŋuro murí wisiyoní Anutu koro unipare iŋoro wimbu rewaŋgo. Quko murí kama wisiyoweya tiníqo, asa uni ye-ye mande ka yesowoweya ŋuko uni mandeye enesówore yeweya ŋu takayote. \p \v 6 Uni topo, no yeno mahero mande ka mandeye enesówore yewano tiníqo, no date samaka yerewano? Kini, nondo mande tapuŋowí mu wisiyowano, ma iŋo-iŋo keta qu yunowano, ma ye-ye mande ka yesowowano, ma mande rondaqe yunowano. Ŋu muríwore naŋge ye samaka yerewano. \v 7 O yoto-yotoye moré kini ŋuro yero wisiyo yerewe teteno. Asa uni kato sumbímbo niriyó roneneŋo huwoyoteŋgo, ko gitako niriyó roneneŋo kasiyoteŋgo. Ŋu muríwore naŋge nore yambo meté iŋowato, hamómbe? \v 8 Ko giramu piŋo ŋu niriyó piyimi teweya tiníqo, dando kuma tewero maheweya? \v 9 Ye ŋuya ŋunde naŋge. Ye nore mandenaniwore mande ka kama yewaŋgo tiníqo, unindo date iŋoyi tondaŋeweya? Dokoro yeŋo mandeye muko wuruwara mande naŋge. \v 10 Mandeye enesó-enesó nokono ŋano datiro yorote, indika, kama iŋoteno. Quko mande soso ŋuko murí moré. \v 11 Ŋunde ŋuroko nondo mande murí iŋowe tondaŋewero mepémo kini tiníqo, asa uni mande yete ŋuko neneŋo topone kini, ko nondoko uni ŋuro topé kini. \v 12 Ye ŋuya ŋunde naŋge. Yeko Yuqa koro puriŋoyó rewero quro iŋoyoteŋgo. Asa Anutu koro unipare ŋuro newondeye rukiso yerewero puriŋo ŋu rewero quro kondé iŋi qembe. \p \v 13 Ŋu murí ŋuro uni kato mande ka mandeye enesówore yeroqo, enendo mande ŋuro murí meté yesowowero quro hariri teweya. \v 14 Dokoro no mandeye enesówore hariri teweqo, yuqane muko hariri tete, quko iŋo-iŋone muko kina yote. \v 15 Ŋunde ŋuro no date tewe? No yuqane, iŋo-iŋone irisa-irisa ŋuwore hariri tewano. Ko yuqane, iŋo-iŋone irisa-irisa ŋuwore yambo yewano. \v 16 Ŋunde kini tiníqo, asa ke yuqakepo naŋge Anutu yuŋgunaŋoweya, quko uni keya yoweya qundo mande ŋu kama iŋoní tondaŋeweya. Asa date tero mandeke iŋoro, “Ŋu hamó,” yeweya? Mandeke ŋu kama iŋoní tondaŋete. \v 17 Hamó, keto meté Anutu yuŋgunaŋoyote, quko keto uni ŋuro newondí kama rukisoyote. \p \v 18 No Anutu yuŋgunaŋoyoteno, dokoro naru parámimo mande ka mandeye enesówore yeyoteno. Ŋuwore nondo ye taka yereyoteno. \v 19 Quko huru-huru keweroyemo nondo nore mandenaniwore mande soŋga ta naŋge yewano, ŋuko meté, ko mandeye enesówore mande qambu horé yewano, ŋuko piyimi. \p \v 20 Uni topo, ye iŋo-iŋoye muko simó ta-ta ŋunde qembe ma yowero. Hamó, otete piyimi ŋuro simó ta-ta ŋunde qembe ti qembe. Quko iŋo-iŋoye muko unipare parámi ŋundiro yuri qembe. \p \v 21 Hutuŋo mandeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, \b \q1 “Uni Parámimbo ŋande yaró, \q1 ‘Nondo uni mandeye enesówore, \q2 ko topoye kini quro maŋgoyewore \q1 unipare ŋa mande ka yimirowano. \q2 Quko maŋgone kama howewaŋgo.’” \p \v 22 Asa ko mande ka mandeye enesówore yeteŋgo ŋuko unipare iŋondutu kama teyoteŋgo ŋuro rokó ka, iŋondutu unipare koro kini. Quko ye-ye mande ka yesowoyoteŋgo ŋuko iŋondutu unipare ŋuro rokó ka, unipare iŋondutu kama teyoteŋgo ŋuro kini. \v 23 Ŋunde ŋuroko ye Anutu koro unipare soso huruworo mandeye enesówore mande yewaŋgo tiníqo, do ka tunoqeweya? Uni kama iŋoyi tondaŋeyotepe ma iŋondutu kama teyoteŋgo ŋundo mahero, ye soso kape-kape teyoteŋgo, ŋunde ye iŋowaŋgo, hamómbe? \v 24 Quko ye soso ye-ye mande ka yesowoyoteŋgo tiníqo, do ka tunoqeweya? Uni kama iŋoní tondaŋeyotepe ma iŋondutu kama teyote kato mahiní yeŋo mandeye muko newondí saŋgawoní quhuríŋo ŋuro iŋomukoweya. \v 25 Iŋo-iŋo piyimi soso newondí quroko sóqeyote ŋu rihimoweya. Ŋunde tiní umu-kembé rero nokono rero Anutu potoruku te inoro ŋande yeweya, “Hamó horé Anutu ye keweroyemo yorote ŋu,” yeweya. \s1 Yambo hariri ŋu roneneŋoyi qembe \p \v 26 Asa ko, uni topo, nore date yewato? Ye huruwowaŋgo quno ŋuno kako hariri yambo yeweya, kako mande rondaqe yunoweya, kako ye-ye mande ka yeweya, kako mande ka mandeye enesówore yeweya, kako ŋu mande ŋuro murí wisiyoweya. Huru-huru yori newondeye kondérewero quro naŋge ti qembe. \v 27 Uni kumimbo mande ka mandeye enesówore yewero iŋoyoteŋgo tiníqo, asa irisape ma kapusa ŋunde qu naŋge meté yewaŋgo. Ko kato mandeye ŋuro murí wisiyoweya. \v 28 Quko murí wisiyowero qu ka ŋuno kama kaŋiníqo, mondó kunditero mandeye enesówore ma yewero. Kini, eneŋo quroyómo Anutuwore ŋu naŋge yi qembe. \p \v 29 Naru kanata quno uni irisape ma kapusa naŋge kaŋero ye-ye mande ka yewero. Ŋunde yi uni meyowombo mandeye ŋu iŋo rondaŋewaŋgo. \v 30 Quko uni ka kunditeyoní Yuqako ye-ye mande ka witúŋote tiníqo, uni kaŋe yeyote qundo mondó ta yotoro kunditeweya. \v 31 Dokoro ye soso otete okeyá ta howero kanata-kanata ye-ye mandeye yewaŋgo. Ŋunde tero mande ŋuko unipare soso newondeye rukisoyoweya. \v 32 Unipareto ye-ye mande yeyoteŋgo ŋundo eneŋo yuqaye sopoyoteŋgo. \v 33 Dokoro Anutuko otete wimbo-wimbo ŋuro kama metéŋoyote. Kini, unipare meté horémboro huru-huru\f + \fr 14:33 \ft “\fk huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso ŋundo Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* soso ŋuno Anutuko newonde ime rewero otete ŋuro metéŋoyote. \p \v 34 Huru-huru soso ŋuno pareto meté mondó ta kunditewero. Dokoro Hutuŋo Mande howato pareto mande yewero mepémo kini. Kini, eneŋo ri umbuweya. \v 35 Quko mande murí iŋoweroqo, yayemo kameye osese yerewaŋgo. Dokoro pare kato huru-huruko mande yero yimiroweya ŋuko meté kini. \p \v 36 Date yewaŋgo? Anutu koro mandí ŋumbe koretero yenope tunoqaró, peka? Mande ŋuko yeno naŋgeko ŋuno maheró, peka? \v 37 Asa uni kako ye-ye uni tetepe ma Yuqa koro puriŋo raró ŋuno yote tiníqo, enendo mande nakayáŋoteno ŋa iŋo rondaŋero Uni Parámi koro mande kondémbe ma kini iŋoweya. \v 38 Ko uni kato mande ŋaro huwóŋoyote tiníqo, Anutuko huwóŋoweya. \p \v 39 Ŋunde ŋuro, uni topone, ye-ye mande yewero ŋuro kondé iŋoyuri qembe, ko ka mandeye enesówore yeweya ŋu ma kusiyowero. \v 40 Quko ye huru-huruko ŋuno otete okeyá ta howi qembe. \c 15 \s1 Kristoko uni tapu koŋgo otoqaró \p \v 1 Uni topo, ŋaro pitu ko iŋi. No miti mande\f + \fr 15:1 \ft “\fk miti mande\ft ” ŋuko Anutuko \fk Kristo \ft asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.\f* yesowanowó ŋuko ye komo raŋgurí, ŋuno kondé kaŋeyoteŋgo, \v 2 ŋuwore rambaruru takawaŋgo. Hamó, ye mande ŋu kina kama iŋondutuworo kondé toworoqota ŋundiro tewaŋgo. \p \v 3 Dokoro no mande parámi ka rero ye yunanowó. Ŋuko ŋandiro: Kristoko\f + \fr 15:3 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* sokome\f + \fr 15:3 \ft “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete.\f* mepé tero quhurínani sowowero quro khumaró. \v 4 Khumoní rero tapuŋaŋgurí. Naru kapusayómo ŋuno sokome mepé tero pitu ko otoqaró. \v 5 Tukúko enendo Sipasko\f + \fr 15:5 \ft “Sipas” ŋuko \fk asáŋowí uni \ft Pita koro owí ka.\f* tunoqiní qeneró. Imemoŋgo iŋo-iŋo rewero uni 12\f + \fr 15:5 \ft “\fk iŋo-iŋo rewero uni \ft 12” ŋuko Yesu rokó yiriní topé-topé horé tunoqaŋgurí.\f* ŋuno tunoqiní qeneŋgurí. \v 6 Imemo yateqo uni topo qambu ŋuya naru kanata quno qeneŋgurí, qambuye muko 500 takaró. Topo qambu ŋuko kumi itaka yoteŋgo, kumi komo khumaŋgurí. \v 7 Imemo yateqo Jemsko tunoqiní qeneró. Imemo asá yerewí uni\f + \fr 15:7 \ft “\fk asá yerewí uni\ft ” ŋuko Yesuko rokó yerero asá yiriní eneŋo khoyó taŋgurí.\f* sosoko tunoqiní qeneŋgurí. \v 8 Ko, weŋako, uni nimímbo piyimi pisi nereró qembe quko nono tunoqiní qenenowó. \p \v 9 Hamó, asá yerewí uni keweroyemo ŋuno no owéne moré kini. Meté unipareto “asáŋowí uni” ma neko nerewero. Dokoro komoko nondo Anutu koro huru-huru\f + \fr 15:9 \ft “\fk Anutu koro huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* qu rowore yereyanowó. \v 10 Quko Anutuko samaka-samaka tuwó nunoro kho nunoro asá nereró. Ko samaka-samaka tuwó ŋuko nono kina kama tunoqaró. Kini horé. No koweyumu tero asá yerewí uni meyowo ŋu taka yereyoteno. Quko neneŋombo koweyumu kama teyoteno, kini. Anutu koro samaka-samaka tuwó nunaró ŋu koweyumu teyote. \v 11 Ŋunde ŋuroko nondope ma asá yerewí uni meyowo ŋundo miti mande yesowoyoteto quno ŋuno nore soso mande kanata naŋge yeyoteto. Ko mande ŋu ye iŋondutuwoyaŋgurí ŋu. \s1 Uni khumowí soso otoqowaŋgo \p \v 12 Kristo\f + \fr 15:12 \ft “\fk Kristo\ft ” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.\f* uni tapu koŋgo otoqaró ŋuro sowo mande ŋu yesowoyoteto. Asa ko ye kumimbo date ŋande yeyoteŋgo, ko unipare khumaŋgurí qundo pitu ko kama otoqowaŋgo? \v 13 Unipare khumaŋgurí ŋundo pitu ko kama otoqowaŋgo tiníqo, Kristo ŋuya kama otoqaró. \v 14 Quko Kristo ŋuko kama otoqaró tiníqo, mande yesowoyoteto ŋuko wuruwara mande naŋge, ko iŋondutuye ŋuko kina iŋondutu naŋge. \v 15 Hamó, Kristo kama otoqaró tiníqo, norendo Anutu ŋuro mande kota ka yatowó. Dokoro ŋande yatowó, “Anutuko Kristo riní otoqaró.” Quko uni khumowí ŋuko kama otoqowaŋgo tiníqo, Anutuko o ŋu kama taró. \v 16 Hamó, uni khumowí kama otoqowaŋgo tiníqo, enendo Kristo kama riní otoqaró. \v 17 Ko Anutuko Kristo kama riní otoqaró tiníqo, iŋondutuye muko murí moré kini. Quhuríyembo ye watí sopo yereyote. \v 18 Ko unipare kumi Kristo iŋondutuworo, yate-yate khumaŋgurí ŋu ŋuya piyo temukaŋgurí. \v 19 Hamó, Kristoko noko ŋano naŋge nore samaka nereyote ŋuro iŋoyoteto tiníqo, noreko sikínani hamó teteto. \p \v 20 Quko ŋunde kini. Anutuko hamó Kristo riní otoqaró. Ŋunde tiní Kristo ŋuko uni soso khumaŋgurí ŋuro eŋgé korete qu kho noŋgo siyoteŋgo ŋunde qembe. \v 21 Dokoro uni kanatawore kindo khumo nokono tunoqaró. Ŋundiro naŋge unipare khumaŋgurí qundo pitu ko otoqowaŋgo ŋuro murí ŋu uni kanatawore tunoqaró. \v 22 Dokoro unipare soso Atam quroyómo qu khumoyoteŋgo. Ŋundiro naŋge Anutuko unipare soso Kristo quroyómo qu ŋu yorero yoto-yoto keta qu yunoweya. \v 23 Quko okeyá ta naŋge tunoqeweya. Koretero Kristo, ŋu eŋgé korete quko otoqaró. Tukú Kristoko kaŋuya maheweya quno ŋuno eneŋo unipareyó otoqowaŋgo. \v 24 Huwómo naru weŋa qu tunoqeweya. Ŋu naruko ŋuno enendo unipare soso wiri yereyote ŋu yorero Anutu Awa kandímo yorotoweya, ko yuqa kondé-kondé quya o wimbí moré quya soso rambaruru yereweya. \v 25 Dokoro, Kristoko unipareyó wiri yereweya, yate-yate Anutuko eneŋo saŋgiríŋo ŋu soso uroní umbuweya. \v 26 Saŋgiríŋo weŋa ŋuko kindo khumo naŋge, ko ŋu ŋuya uroní umbuweya. \v 27 Dokoro sokomeko ŋande yete, “Anutuko o soso eneŋo kusuŋoyó quroko rotomukaró.” \f + \fr 15:27 \ft Hariri Yambo 8:6\f* Mande ŋuko ŋande yete, asa Anutu eneŋombo o soso ŋu rero Kristo kusuŋoyómo raró ŋu. Quko nore iŋoteto, Anutu eneŋombo Kristo kusuŋoyó quroko kama yorote. \v 28 Imemoŋgo o soso ŋu Kristo kusuŋoyómo yoroweya quno ŋuno, Anutu koro Naŋuní ŋu eneŋombo eneŋo rero Anutu koro kusuŋoyó quroko reweya. Ŋunde tero ŋu naruko ŋuno Anutuko o soso sopoyoweya. \p \v 29 Asa ye date iŋoteŋgo, uni khumowí kama otoqowaŋgo tiníqo, do karo unindo uni khumowí samaka yerewero quro sono reyoteŋgo? Uni khumowí ŋuko pitu ko kama otoqowaŋgo tiníqo, do murí karo unindo ŋundiro tero sono reyoteŋgo? \v 30 Ko nore do murí karo naru rokóŋoro kho teyate wambaka rambaruru teyoteto? \v 31 Uni topo, nondo yeŋo iŋondutuyewore wawa mande ka Kristo Yesu Uni Paráminani quroyómo ŋuno yeteno, no naru rokóŋoro khumowe teteno. \v 32 Qeni, nondo Efesus yendémo siku qare koya kuma tanowó ŋunde qembe. Quko unindoro iŋo-iŋoye howero ŋunde tanowó tiníqo, do o meté ka ranowó? Asa uni khumowí ŋuko pitu ko kama otoqowaŋgo tiníqo, \b \q1 “Meté o ne-ne nato, \q2 dokoro kuyepo khumowato.” \m \v 33 Yeŋombo yeŋo ma kaná yerewero. Mande ŋa iŋoyi qembe, “Nore uni piyimi kaya mara rewato tiníqo, noreŋo otetenani meté rato piyo teweya.” \v 34 Ye otete kape-kape qu rotoya iŋo-iŋoye roneneŋoya o piyimi watí-watí ma teyowero. Dokoro ye kumimbo Anutu kama iŋo inoyoteŋgo. Ko mande ŋa yeweqo, yeŋo kowi piyo tewaŋgo. \s1 Uni khumowí otoqowaŋgo ŋuro koweye enesó teweya \p \v 35 Uni kanata kato ŋande osese neweya, peka, “Uni khumowí ŋu date tero otoqowaŋgo? Ene otoqowaŋgo quno ŋuno koweye datiro tunoqeweya?” \v 36 Ŋuko mande kape-kape naŋge. Qeni, oka khono rimiteŋgo quno ŋuno o musiyó ŋundo koretero khumoroqota yoto-yoto reweya. \v 37 O rimite ŋuko, enina, wit musiyómbe ma o enesó ka, ŋuko o musiyó naŋge, yuwoyó imemoŋgo tunoqeweya qembe kini, o enesó. \v 38 Asa Anutuko iŋo-iŋoyó howero musiyó enesó-enesó riní yuwoyó enesó-enesó tunoqeyote. \v 39 O soso koweye moré muko ŋunde naŋge kini. Kini, unindoro koweye enesó, qarendoro koweye enesó, nú koro koweye enesó, ko sono qarendoro koweye enesó. \v 40 Samboko o kumi ka yoroteŋgo, ko nokono o kumi ka yoroteŋgo. Quko o samboko yoteŋgo ŋuro nakayáye enesó-enesó, ko o nokono yoteŋgo ŋuro nakayáye enesó-enesó. \v 41 Kosa koro nakayáŋo enesó, kombo koro nakayáŋo enesó, ko tutu ŋu ŋuya nakayáye ŋu enesó. Ko tutu kanata-kanata nakayáye enesó-enesó. \p \v 42 Unipare khumaŋgurí qundo pitu ko otoqowaŋgo ŋuro murí ŋuko ŋunde naŋge. O puqeweya qu rimiyoteŋgo, o suki-suki yoweya qu otoqoweya. \v 43 Oka owé moré kini qu rimiyoteŋgo, oka owé parámi qu otoqoweya. Oka wimbí moré kini qu rimiyoteŋgo, oka wimbí moré qu otoqoweya. \v 44 Noko koro kowe ka rimiyoteŋgo, yuqa koro kowe ka otoqoweya. \p Noko koro kowe qu yorote tiníqo, yuqa koro kowe qu ŋuya yoweya. \v 45 Sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, “Atam, uni korete quko o yoto-yotoyó moré tunoqaró.” \f + \fr 15:45 \ft Murí Tero 2:7\f* Ko Atam weŋa quko yuqa tero yoto-yoto yunoyote. \v 46 Yuqa koro kowe ŋundo koretero kama tunoqaró. Kini. Noko koro kowe ŋu koretero tunoqaró. Ko yuqa koro kowe ŋuko tukú tunoqaró. \v 47 Uni korete quko noko ŋaro qu. Anutuko nokopo naŋge towaró. Uni tukú quko sambo koro qu. \v 48 Noko koro unipareko noko uni ŋunde qembe yoteŋgo. Ko sambo koro unipareko sambo koro uni ŋunde qembe yoteŋgo. \v 49 Nore itaka noko koro unindoro kiraró qembe yoroteto. Ŋunde naŋge imemoŋgo nore sambo koro uni kiraró qembe yorowato. \p \v 50 Uni topo, no ŋande yimiroteno, noko koro kowe saŋaní muko Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo\f + \fr 15:50 \ft “\fk Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo\ft ” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo.\f* kama owaŋgo. O puqeweya ŋundo o suki-suki yoweya ŋu kama reweya. \v 51 Iŋi. No mande tapuŋowí\f + \fr 15:51 \ft “\fk mande tapuŋowí\ft ” ŋunde quko iŋo-iŋo ka Anutuko komo tapuŋoro itaka naŋge wisiyo yunoyote.\f* ka ye yimirowe teteno. Nore soso kama khumowato. Quko nore soso rohoréŋoro enesó ka tunoqewato. \v 52 Uŋgu weŋa quko yeweya quno waka ta horé rohoréŋowato. Dokoro uŋgu yiníqo, uni khumowí ŋundo koweye suki-suki yoweya qu rero otoqowaŋgo. Ko nore toŋenani yote quko rohoréŋoro enesó ka tunoqewato. \v 53 Dokoro o puqeweya quko rohoréŋoro enesó teroqota o suki-suki yoweya qu tunoqeweya. Ko o khumoweya quko rohoréŋoro enesó teroqota o kama khumoweya qu tunoqeweya. \v 54 Hamó, o puqeweya quko o suki-suki yoweya qu ka tunoqeweya, o khumoweya quko o kama khumoweya qu ka tunoqeweya. Ŋu naruko ŋuno mande ka sokomeko ŋuno nakayáŋaró qu hamó tunoqeweya. Mande ŋuko ŋandiro: “Anutuko kindo khumo takaro uroní kini taró.” \f + \fr 15:54 \ft Hosea 13:14\f* \b \q1 \v 55 “Khumo, ke uni takawero wimbuke moré, \q2 quko wimbuke ŋu dano yote? \q1 Khumo, ke uni saŋga yerewero saŋgake moré, \q2 quko saŋgake ŋu dano yote?” \m \v 56 Asa kindo khumo ŋuro saŋga ŋuko quhurí naŋge, ko quhurí ŋuro wimbu ŋuko hutuŋo mande\f + \fr 15:56 \ft “\fk hutuŋo mande\ft ” ŋuko komo suki Anutuko \fk Sainai \ft purímo \fk Moses \ft inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró.\f* naŋge. \v 57 Quko nore Anutu yuŋgunaŋoyoteto, dokoro Anutuko Uni Paráminani Yesu Kristo\f + \fr 15:57 \ft “Yesu \fk Kristo\ft ” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* ŋuwore nore noriní kindo khumo takawato. \p \v 58 Ŋunde ŋuro, uni topone meté, ye wimbu titiyoro kondé kaŋeyuri. Naru rokóŋo Uni Parámimboro kho qu teyuri qembe, dokoro ye ŋande iŋoyoteŋgo, Uni Parámi howeyuriqo, yeŋo koweyumu ŋuro eŋgé tunoqeweya. \c 16 \s1 Polko wondo koporo Yerusalem iŋondutu unipare yunowero ŋuro iŋaró \p \v 1 Asa nondo unipare meté horé\f + \fr 16:1 \ft “\fk unipare meté horé\ft ” ŋuko oteteye soso muko meté naŋge kini. Kini, owé ŋu “unipare meté horé” ŋuro murí muko ŋandiro, “Anutu koro unipare” naŋge.\f* Yerusalem yoteŋgo qu samaka yerewero mone se kopowe teteno. Komo huru-huru\f + \fr 16:1 \ft “\fk huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso ŋundo Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* Galesia yoteŋgo qu mone ŋuro yimiranowó, asa ye eneŋo kheye ŋu howi qembe. \v 2 Ŋande yimiranowó: Sonda kanata-kanata quno ŋuno yeŋo moneye rondaŋero kumi muko yayemo kopoyi qembe. Ŋunde tiqo, no mahewano quno ŋuno mone komo kopaŋgurí ŋuro kinaŋge siyowano. \v 3 Ŋuya uni meté kumi rokó yiri qembe. Asa no maheroqo sokome kaya yeŋo newonde metémboro ŋuya uni ŋu yunowe Yerusalem uyarewaŋgo. \v 4 Ko neneŋombo ŋuya uwero iŋoroqo eneya noya uwato. \p \v 5 Nondo uyaro Masedonia mirako ŋuno uyarewano, ko imemoŋgo yeno mahewano ŋu. \v 6 Naru soŋga ta yeya yorowano, peka. Indika, kutiti naru soso ŋuno yorowano, peka. Ŋunde teweqo, ye meté samaka niri uyarewano. \v 7 Naru tukuni naŋge yeya yorowero ŋuro piyimiŋoteno. Kini, Uni Parámimbo khe ka riníqo, yeya naru soŋga piru yeya yorowano. \v 8 Nondo Efesus yendémo ŋano yate Pentikos o ne-ne\f + \fr 16:8 \ft “\fk Pentikos o ne-ne\ft ” naru ŋuko Juda uniparetoro naruye parámi ka. \fk Taka yereró quro o ne-ne \ft ŋu kini tiníqo, yate kosa naru 50 ŋunde rotoro \fk Pentikos \ft tunoqaró.\f* naruko ŋuno naŋge roto toŋewano. \v 9 Dokoro, ŋano Anutuko khe ka koso nuna, ko no unipare yorero Anutu koro unipare tunoqewero quro khoyó teyoteno. Quko uni qambu qundo noya saŋgirí teyoteŋgo. \p \v 10 Asa Timoti yeno ŋuno mahiníqo, ye ene samakaŋoyi newonde ime keweroyemo ŋuno yotoro sasaro kama teweya. Dokoro nondo teyoteno ŋunde naŋge ene ŋuya Anutu koro kho qu teyote. \v 11 Ye ma huwóŋowero. Samakaŋoro newonde ime inoyi nono kaŋuya maheweya. Ene uni topotoya mahewaŋgo ŋuro no ene sopoyoteno. \p \v 12 Asa topone Apolos ŋuro mande yewe teteno. Naru parámi nondo rukisoyowe uni topo-toponanimboya yeno uyareweya. Itaka ŋuno uyarewero piyimiŋote, quko imemoŋgo naru meté ka qenero yeno uyareweya. \s1 Mande weŋa qu \p \v 13 Ye sopo toŋeti, kondé kaŋeya iŋondutu ri. Wimbu rero yuri qembe, ko o karo ma sasaro ti qembe. \v 14 Newonde meté yunowero murí ŋuwore khoye soso ti qembe. \p \v 15 Uni topo, ye Stepanas koya eneŋo suwisawiyómboro iŋomukoteŋgo. Ŋu unipare ŋuko Akaia mirako miti mande ŋuro eŋgé korete qu ŋunde qembe tunoqaŋgurí. Ko enendo koweyumu tero Anutu koro unipare meté horé ŋu samaka yereyoteŋgo. \v 16 Ŋunde ŋuroko uni ŋunde quya kho kopo tero koweyumu ŋundiro teyoteŋgo quya kusuŋoyemo yuri qembe. \v 17 No ye soso yiyowero newonde surumí teyoteno. Quko Stepanas koya Porutunatus koya Akaikus ŋundo nono mahi no niŋgu-niŋgu tanowó, dokoro ye mepéye raŋgurí. \v 18 Hamó, enendo no nori newondene ime teyote, ko ye ŋuya yori newondeye ime taró. Ŋunde ŋuroko uni ŋunde quro owéye hokoyi qembe. \p \v 19 Huru-huru soso\f + \fr 16:19 \ft “\fk huru-huru\ft ” ŋuko unipare soso ŋundo Yesu iŋondutuworo nokone-nokone ŋuno huruwoyoteŋgo qu.\f* Esia mirako ŋuno yoteŋgo qundo yuŋguna yereyoteŋgo. Akwila koya Prisila koya unipare yayarimo huruwoyoteŋgo quya Uni Parámi owímo yuŋguna yereyoteŋgo. \v 20 Uni topo soso ŋano qundo yuŋguna yereyoteŋgo. Ye soso kopowaŋgo quno yiyoro epe yuŋguna-yuŋguna ti qembe. \p \v 21 No Pol, neneŋo kandenembo yuŋguna yerewero mande ŋa nakayáŋoteno ŋu. \p \v 22 Uni kato Uni Parámi newonde meté kama inoyote ŋuko hamó piyo teweya. Uni Parámi, ke mahe. \p \v 23 Uni Parámi Yesu koro samaka-samaka tuwó\f + \fr 16:23 \ft “\fk samaka-samaka tuwó\ft ” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini.\f* ŋu yeya yoní. \p \v 24 Kristo Yesu\f + \fr 16:24 \ft “\fk Kristo \ft Yesu” - komo suki \fk ye-ye unindo \ft Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “\fk Mesaiya\ft ,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.\f* owímo no newonde meté ye soso yunoteno.