\id MRK \h Mark \toc1 Ala wene Markus dirup warek \toc2 Markus \toc3 Markus \mt2 Ala wene Markus dirup warek \mt1 Markus \c 1 \p \v 1 At Yesus Keretus \f + \fr 1:1 \ft Inis Keretus andi adem andi Ala en ap akwa enagap wendarumwak yiluk enogo lakba wagagi.\f* Ala abut en o endak ogagagi wene sek menda ako yusogon. \s1 At Yaya ima wombabisaliga menda yonggo endak lakbagagi wene \r (Matius 3:1-12; Lukas 3:1-18; Yaya 1:19-28) \p \v 2 O endak erogo, Yesus ao wagatek hegek, at navi Yesaya Ala wene yugirigya lagagi ako en sek wene yugirigya dugwit, \q2 “At Ala en ‘Hat laup sup yarupwak yiluk, \q3 Anen ap ambi yonggo endak lakbagya hil neyayogon’,\f + \fr 1:2 \ft Maleakhi 3:1\f* \q2 \v 3 Ap ambi o harumu ap akwa dekma andoma dugwit, yanggup iri dugwit, \q2 ‘Nenasin inis ombok At warup sup sek erogo yagu dogwes, \q3 At lagya dogop sup amot erogo yagu dogwes’, yagagi,”\f + \fr 1:3 \ft Yesaya 40:3\f* \m Yesaya en dirup watigi. \p \v 4 Dirup watigi ako wane-wane ap Yaya ap akwa ima wombabisaliga menda o harumu ap akwa dekma andoma wagagi. Wagya lagagirik, ap akwa yugirigya dugwit, “At Ala en hit weyak ogasagwi ako dek erogo bigigapwak en yiluk henendawi wenggebaluk weyak ako nggelabisines. Nggelabugu hiniselok ima wombabigigayogon,” yiluk, yugirigya lagagi. \v 5 Yugirigya akoma, werekma, it yi ap ndi ap o Yudeya inim, Yerusalem menda inim, ovok erogo at Yaya adema wagu lagagwarik it weyak ogagu lagagwa ako vaganggu-selok at Yaya en is Yoredan ima wombabugu lagagi. \p \v 6 At Yaya ako wam unta iris vaga asum manggadogo yikhidigya, eke agamut vaga mboranis yikhidigya lagagi. At agarom ako idam inim, nggin owangga inim, ninggya lagagi. \v 7 It ako yugirigya dugwit “At hivis nambetaga warisogon andi, ap ombok aro. Eke an andi maduk. Maduk atma, At isok sepatu sovalek dugwit anen nggolalup andi meyan. \v 8 An un i-vaga wombabigigaliga ovara, At andi, Averiniki vaga henovaga bigigagiluk warisogon,” yugirigya lagagi. \s1 Yaya en Yesus ima wombabagagi wene \r (Matius 3:13-17; Lukas 3:21-22) \p \v 9 At Yaya en ima wombabuguma, At Yesus o Galilea kota Nasaret en adema lagagi. Lagya lagagimu at Yaya en is Yoredan ima wombabagagi. \v 10 Wombabagya lagagimu At Yesus ima en mondok iri dugwit, mbogot elo heyarogo Averiniki swa suwa wane-wane wigak yagan At ovaga wambu wagya hagagi. \v 11 Higya lagagimu, At Ala ane mbogot vaga en iri dugwit “Hat nabut nendawi hunik atma, nendawi adenggen ogagya heyagi o,” yagagi. \s1 Sile en Yesus avut mbanggigi wene \r (Matius 4:1-11; Lukas 4:1-13) \p \v 12 Iri lagagimu, Averiniki en Yesus o harumu ap akwa dekma wolok lagagi. \v 13 Werekma, at sile en endawi avut mbanggu hegek, ndugwis 40 hudi, swa bagas inim enamwa andoma welagagi. Inim werekma it malaikat mbogot vaga yonggo nelagwi menda en wagu lagagwarik, inim dugwit endawi aik watbagwi, yonggat hugwi, ogagu lagagwa. \s1 Yesus o Galilea lagagi wene \r (Matius 4:12-17; Lukas 4:14-15) \p \v 14 Andi okbaluk, at Yaya ako heda magago lembaga mabagagwa. Mabagu lagagwama At Yesus o Galilea At Ala wene sek wene ako yugeregek nagu lagagi. \v 15 Yugirigya dugwit, “At Ala ogarup endawi imbitigi ako vage atma ari waga o. At Ala avema bigigaup ako vage vanggo yagaliga. Hit weyak ogasagwi ako henendawi wenggebaluk nggelabisines. Nggelabugu dogomundik sek wene ako henendawi avyarat umbutu dogwes o,” yiluk, yugeregek nagu lagagi. \s1 Yesus en ikan wasagwi menda eneyave 4 yanggup yugeragagi wene \r (Matius 4:18-22; Lukas 5:1-11) \p \v 16 Yugeregek nagu lagagirik is Galilea namut imbilimu lagya dugwit at Simon aot Andreas inim ikan wasagwi menda, yum yarin ikan wasagwi menda ikan waruguluk ima wombabagusim At Yesus en il enegegi. \v 17 Wombabagwi il inugu lagagirik, yugirigya dugwit, “Ikan wasagwi hak, ap akwa belalivit nagu dogovovok yiluk yukherayogon. Andi halok An ninim lasogon omanes o,” yiluk, \v 18 yugirigya lagagimu yum ikan wasagwi menda hekbaluk mbikit Yesus inim lagagwa. \p \v 19 Horok andoma At lagya lagagirik at Sebedeyus aburi Yakobus aot Yaya inim, enasin inim, mburi-vaga dugwit yum yarin ikan wasagwi menda ako manggatwis sek ogagwi il inugu lagagirik \v 20 “Ninim lasogon o,” yiluk, yanggup yugeragagi. Yanggup yugirigya halok it enasin Sebedeyus eyaganggom inim mburi-vaga andoma hekbisiluk Yesus inim lagagwa. \s1 Madis ako Yesus ane hobaluk ap endawima en winggigi wene \r (Lukas 4:31-37) \p \v 21 It ako inim lagu lagagwarik, o Kapernaum nonggagagwa. Nunggugu lagagwarik, it Yakuri samban ogasagwima akoma At Yesus samban ogagwi vaga nunggwigya lagagirik, wene mamuleragagi. \v 22 It At ane enaruk hunggu lagagwarik, ‘Ap yi wii’ yiluk, vok yagagwa. “At ap yi it guru-guru agama en yagalagwi wane-wane dek o, ata At endawi anye vaga mamuneraliga wii!” yiluk vok yagagwa. \p \v 23 At wene mamulirigya hegek, ap ambi madis agoda werek endawima nonggagagirikmu it ap Yakuri samban ogasagwima akoma nunggwigya lagagirik, \v 24 naik hunik iri dugwit, “Yesus wai, Hat ap Nasaret menda nggarogo okbininaguluk wagen? Hat dek okbininaguluk wagen a?” yugugu lagagirik “Ala abut weyak ogasigadek mondok sek adigat denek menda heyave an nilup,” \v 25 yugugu lagagimu At Yesus ako en “Hat hane dek, wilin!” yiluk \v 26 yugugu lagagimu, at madis ap endawima nonggagagi ako en eyave wuruk-wuruk dede iri dugwit, naik iri lagagirik, nggigilogo winggigi. \p \v 27 Wunggu lagagimu, it ovok erogo “Ayai” yiluk, enalon wisane agu lagagwarik, at ambi en yegek, at ambi en yegek yugu dugwit, “Avyak. Nggarogonggan winggas? Wene adik swi mamulik vaga ane anye vaga ‘Wilin’ yugugu halok, madis ako endawi hobaluk ap endawima en winggas,” yagagwa. \v 28 Yugu lagagwarik, Yesus ogagagi wene ako wolok o Galilea avilis ambot akoma inilup ogovit lagagwa. \s1 Yesus ap akwa wisane sek okbogogi wene \r (Matius 8:14-17; Lukas 4:38-41) \p \v 29 It Yakuri samban ogasagwima en wulu wagu lagagwarik, Yesus inim Yakobus Yaya inim, it Simon Andreas enamwa nonggagagwa. \v 30 Nunggugu lagagwama, at Simon ogwa isa aup edup en nggilik werekma Yesus yugogogwa. \v 31 Yugugu lagagwama At Yesus hwa ako adema lagya lagagirik, inggis vagago mondok okbagagi. Vagago mondok okbagya lagagimu, hwa ako sek agya lagagirik enake ogagya lagagi. \p \v 32 O howam mo huruk irisim it ap akwa andoma en it aup warek menda inim, madis enendawima werek menda inim woginiviluk Yesus adema lagagwa. \v 33 It ap akwa andoma menda ovok erogo sup mbanggutmu mbumbumu homagagwa. \v 34 Homagu inigik, At Yesus en ap akwa yi aup ndi aup adik-adik menda akoma ovok erogo sek okbogogi, ap akwa madis enendawima werek menda akoma nggigilogo wibogogi. It madis At Yesus inilup atma At Yesus en “Hit henane dek mbup erek dogwes!” yugirigya lagagimu enane dek mbup erek dugwit wunggugwa. \s1 Yesus o Galilea sek wene yugeregek nagu lagagi wene \r (Lukas 4:42-44) \p \v 35 O yanggo yigiluk o hwis okbaliga andi vaga, Yesus iluk agya lagagirik ap akwa dekma andoma samban ogari winggigi. \v 36 Samban ogagya akoma werekma at Simon aswei inim belalit lagu dugwit At eyave hagagwa. \v 37 At eyave hugu lagagwarik, “Hat ako aroma heyagek it ap akwa ovok erogo Hat heyave belalhetek nelagwi!” yugogogwa. \p \v 38 Yugugu lagagwama, At Yesus en “Ap enawi o adik-adik andoma yugeregek lagiluk wagirikmu, lasogon,” yiluk yugirigya lagagirik, \v 39 o Galilea yi awi ndi awi andoma it ap Yakuri samban ogasagwima yugeregek lagya dugwit, madis enendawima werek menda halok, nggigilogo wibisilin nagu lagagi. \s1 Yesus en ap amu hunik werekma sek ogagagi wene \r (Matius 8:1-4; Lukas 5:12-16) \p \v 40 Ogarit naguma ap amu hunik welagagi ambi erambo yunggulogo Yesus avema hora yi lagagi. Hora iri lagagirik “Haren an sek okbanup imbitya heyalok sek okbanin o,” nggino yugogogi. \p \v 41 Yugugu lagagimu At Yesus en abwa imbitya dugwit inggis ovaga vagago, “An sek okbagaup himbitirikmu sek okbagagi o,” yiluk, \v 42 ao yugu hegek amu ako dek agagi. Dek agya lagagirik sek agagi. \p \v 43-44 Sek agya lagagimu At Yesus endawi vaga ane anye erogo yugugu dugwit “Ap akwa yugerabuk. At ap imam\f + \fr 1:43-44 \ft It ap imam-imam ako Agama Yakuri vagago welagagwa. It ap akwa Yakuri menda en wam ndomba a, kambing a, swa a, Ala ake baguluk wolok waguselok, it ap imam-imam ako en, Ala ake yiluk, warogo hali napwak yiluk hali hunbagu lagagwa.\f* ako hat avyarat sek aga andi il heyapwak yiluk adema elak. Hat sek okbagagirikmu, at Musa en ‘Ala ake anderogo baup o’ yiluk yagagi ako\f + \fr 1:43-44 \ft Imamat 14:1-32\f* it ap akwa heyapwak yiluk Ala ake ba lak,” yiluk lakbagagi. \v 45 Aruk warogo lakbagagi ovara, ap ako amwa akoma en wunggu lagagirik, at sek okbagagi wene ako ovok erogo yi awi ndi awi vagalogo yugeregek lagagi. Vagalogo yugeregek lagya lagagimu, At Yesus ako ap akwa enanggelekma selekma nagu dogop andoma dek halok, ap akwa dek werekma, ap akwa yi awi ndi awi en At adema homari lagek adigat ogagu lagagwa. \c 2 \s1 Ap isok weyak sek okbagagi wene \r (Matius 9:1-8; Lukas 5:17-26) \p \v 1 At Yesus ap akwa dekma akoma welagagirik, o Kapernaum wagagirikmu “Amwa wagya lagarik agarik o,” yugu lagagwama, \v 2 ap akwa wisane homari wagagwa ako amwa o hobo-hobo agya lagagimu, sup mbanggut vaga inim werekma At Yesus en Ala wene sek wene ako yugeragagi. \v 3 Yugirigyama, ap ambi isok weyak, ap eneyave 4 en yo durogo wolok Yesus adema ba wagagwa. \v 4 Ba wagu lagagwarik, ap akwa wisane wagu lagagwarik sup nggolo dek halok, o viril vaga wolok unggu lagagwarik, o wake mbeyatbaluk o viril ndendalogo ap ako yo durik wolok wagagwa ako vaga nggilik hegek, mbauk erogo Yesus amor-amot wombabagagwa. \v 5 Wombabagu lagagwama, At Yesus ako en it enendawima At ovaga avyarat umbutu dugwit wolok wagagwa, yedok inugu lagagirik, ap isok weyak ako yugugu dugwit, “Nabut wai. Hat weyak ogagya lagen ako dek erogo bagagi o,” yugogogi. \p \v 6 Yugugu lagagimu, it guru agama andoma horaik dugwit enendawima umbutu dugwit \v 7 “Ap yi nggarogo yiluk, anderogo yagaliga embetep? Nit weyak ogasagwi dek erogo biniliga ako At Ala adigat agarik. Ambi im dek. Ala weyak-weyak erogo baliga yi,” it enendawi vaga umbutugwa. \p \v 8 It enendawi anderogo umbutwi ako, At Yesus endawima yedok inugu lagagirik, “Hit nggarogo yiluk, henendawi anderogo winggilisagwi? \v 9 At ap isok weyak yi ako, ‘Hat weyak ogagya lagen ako dek erogo bagagi o’, yugerup andi iya a, ata ‘Hat hagone ndalek nogoliga menda hedelok elak’, yugerup andi iya a? Yukneres!” yugirigya lagagirik, \v 10 “An ap at endaklagagis wen vaga yoma dugwit, ap akwa weyak ogasagwi dek erogo okbisapwak en yiluk, Ala en An at mondok okbaninggigi hinilup erogo yukherayogon o,” yiluk, yugirigya lagagirik, at ap isok weyak ako yugugu dugwit \v 11 “Mondok iri dogomindik, hagone ndalek nogoliga ako hedelok, hamwa lanok yiluk yukisiga,” yugogogi. \p \v 12 Ap ako ao yugugu hegek, mondok iri lagagirik, at agone ndalek nogo yiliga ako hedelok, it ap akwa ovok inil vaga wasim wunggu lagagimu, “Nit ninil hegetek menda, At ovok ogaga yi, wii,” yiluk, At Ala inis siyabagu dugwit vok yagagwa. \s1 Ap Lewi yanggup yugogogi wene \r (Matius 9:9-13; Lukas 5:27-32) \p \v 13 Vok yugu-sigik Yesus ako wunggu lagagirik, ndugwis ambi vaga ambi inim is Galilea namut omban vaga lagya lagagimu, ap akwa ovok erogo At adema wagwi, Ala wene yugirigya, ogagu lagagwa. \v 14 Ala wene yugirigya lagagirik, suvaga lagya dugwit ap ambi inis Lewi, Alepeyus abut, at it pemerintah enake yoparip wonggalisagwima horaik dugwit, yavup ogagya il hagagi. Il higya lagagirik, “Ninim lasogon, oma,” yugugu lagagimu, mondok iri lagagirik, Yesus inim lagagi. \p \v 15 Andi okbaluk hivis Yesus inim, At eyaganggom ane welagwi menda ako inim, it pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda inim, it weyak ogasagwi menda inim, it wisane Yesus inim nagu lagagwa ako at Lewi amwa lagu lagagwarik Yesus inim erom nunggusim, \v 16 it ap Parisi menda guru agama nin akoma en Yesus it weyak menda ako inim At erom nunggwi inil inugu lagagwarik, At eyaganggom yugurugu dugwit, “It pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda inim, it weyak ogasagwi menda inim, Yesus nggarogo yiluk inim dambulik dugwit erom naliga?” enavok mbalogo yugeragagwa. \p \v 17 Yugurugwi ako At Yesus aruk hunggu lagagirik, “It ap aup edup dek halok andi, dokter adema laup ombasagwidek. Ata, aup edup halok enadigat dokter adema lendagwi. Andi ndatak, Anen it ap ‘an sek’ ombasagwi menda enake ogarigiluk wagatek o, ata weyak ogasagwi menda enake ogarigiluk wagagis,” yiluk, At Yesus en it Parisi menda enadema yugeragagi. \s1 Erom nenggetek enelagap moga hak dogop wene \r (Matius 9:14-17; Lukas 5:33-39) \p \v 18 Ndugwis ambi vaga o akoma dugwit, it Yaya ane welagwi menda inim, it Parisi menda ako inim, samban ogagu dugwit, erom nenggetek enelagap moga hak welagagwa. Werekma, Yesus ane welagwi menda erom ugun nunggu-selok, ap akwa Yesus adema wagu lagagwarik, “It Yaya ane welagwi menda inim, it Parisi enane welagwi menda inim, samban ogagu dugwit, erom nenggetek moga hak agarwik ovara, Hat hane welagwi menda andi nggarogo yiluk, ugun erom nelagwi?” yugogogwa. \p \v 19 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Ap ambi en hwa hedigyama, owa-aot isogo isagu dugwit, enendawi anggin vaga erom nenggetek enelagap moga hak, dogop sek embetep? Andi dek o. Agun inim dugwit, enendawi adenggen vaga naup sek o. \v 20 Hivis owa aot inigik, agun ako heda magago wolok laup horok vanggo yi wagya hegek, enendawi anggin vaga erom nenggetek enelagap moga hak dogosogon o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 21 Yugirigya lagagirik, “Yum endak yugup digi swi dalwogo monggatu halok, digi swi dalik werek hegek, yum endak yugup ako ombok erogo libik asigama, digi swi dalwogo yum endak atok hunogo monggadisagwidek o. Swi yugup endak yugup vaga lombalogo monggadisagwi halok, swi yugup lombalek werek ako libilagya dugwit, endak yugup libilik ako ombok erogo at libis yagaliga o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 22 Yugirigya lagagirik, “Wam kambing agamut ogovak higirik is owak endak menda atma, yo enggen anggur amburup swi menda nudisagwidek o. Nudup halok andi, amburup ako en is owak endak menda yanggalogo maklagya dugwit, yo enggen amburup inim, is owak inim dek arisogon. Wam kambing agamut is owak swi ogovak higirik ako andi yo enggen amburup nudup sek o,” yiluk, yugeragagi. \s1 It Yakuri samban ogasagwi vaga ogagagwa wene \r (Matius 12:1-14; Lukas 6:1-11) \p \v 23 Andi okbaluk, ndugwis ambi vaga it ap Yakuri samban ogasagwi vaga At Yesus gandum yagoma suvaga lagyama, At ane welagwi menda ako inim, lagu dugwit, gandum enggen hoda atma, naguluk mbalit lagagwa. \v 24 Mbalit lagusim, it Parisi menda ako en inugu lagagwarik, “Yesus wai. Ala en, ‘Hit samban ogasagwi vaga yavup anderogo ogarubuk o’, yagagi hegek, nggarogo yiluk ogarit lendagwi?” \p \v 25 Yugugu lagagwama, At Yesus ako en, “Wene at Daut arwi inim, erom dekma, erom uvup dugwit, ogagagwa wene ako, Ala wene vaga hinil dibagatek dugwit yagalagwi? \v 26 Andi o endak ap Abyatar it imam-imam enasin werekma, at Daut ako at Ala awi valekma nunggwigya lagagirik, erom roti Ala ake bago ako, ninggigi. Erom roti ako it ugun naup dek o. It imam-imam adigat nunggu dogopwak yiluk, yugeragagi hegek, at ninggigi. Ninggya lagagirik, it inim welagagwa ako wogirigya lagagimu, it ovok nunggugwa o, yiluk, wene ako hinil dibagatek dugwit yagalagwi?” yiluk, yugeragagi. \p \v 27 Yugirigya lagagirik, “Ala en o samban ogasagwi vaga yi yavup ndi yavup ogarubuk o, yagagi ako nit ap akwa nenake okbagagi o. Eke, nit ap akwa samban ogasagwi vaga yi ogarubuk ndi ogarubuk ogarupwak yiluk, okbininggitek o. \v 28 Andi atma, samban ogasagwi vaga ogarup andok andi, An ap at endaklagagis yi aro,” yiluk, yugeragagi. \c 3 \p \v 1 Hivis it Yakuri samban ogasagwima umwa akoma ap inggis venak weyak werekma At Yesus nonggagagi. \v 2 Nunggwigya lagagimu, ap akwa ambetap akoma en, “Samban ogasagwi vaga yavup moga hegek At Yesus ap inggis weyak ako sek okbagya hamwi a dek a?” yiluk, enane wonggalogo ovaga baguluk, inil vik-vak welagagwa. \v 3 Inil vik-vak werekma At Yesus ako en, ap inggis weyak ako yugugu dugwit, “Mondok iri dogomindik, o ilim yenam oma,” yugugu lagagirik, \v 4 it ako yugirigya dugwit, “Samban ogasagwi vaga sek oginivup andi sek a, eke, weyak oginivup andi sek a? Eneyave inidi yup andi sek a, eke inirup andi sek a?” yugeragagi ovara, enane dek at, mbup yagagwa. \p \v 5 Yesus mbet iri dugwit il dombalinivit lagagi. Il dombalinivit lagya lagagirik, “Enendawi lakot ai,” yiluk, endawi burup iri dugwit, ap inggis weyak ako yugugu dugwit, “Hinggis welalhanen,” yugugu lagagimu, inggis welalhagagi. Inggis welalhigya lagagimu, inggis ako sek agagi. \v 6 Sek agya lagagimu, it Parisi menda ako en wulu wagu lagagwarik, it Herodes menda inim homakbaluk, “Nggarogo waruk o?” yiluk wene mbangguguwa. \s1 Yesus en ap akwa wisane erogo sek oginipigi wene \r (Matius12:15-16; Lukas 6:17-19) \p \v 7 At Yesus ane welagwi menda ako inim inamut Galilea omban vaga lagu lagagwama, ap akwa wisane o Galilea en At inim lagagwa. \v 8 It At Yesus ogarit lagya ako enaruk hunggu lagagwarik o Yudeya en, Yerusalem en, o Idumeya en, o Yoredan elavikit en, o Tirus Sidon yi awi ndi awi andoma en ap akwa wisane At adema homari wagagwa. \v 9 Ap akwa wisane homari wagu lagagwama, At Yesus en At eyaganggom yugirigya dugwit, “It ap akwa wisane hobo-hobo erogo okbanunggusawen, mburis ambi An hora yumenda amot okbomanes,” yiluk, yugeragagi. \v 10 At Mburis ambi amot okbomanes yugeragagi ako, it ap akwa wisane erogo sek oginipigirikmu, it aup warera ako en Yesus ininggis vagaruguluk horok-horok nonggagagwa. \v 11 Horok-horok werekma, it madis enendawima nonggagagwa ako it madis ako en Yesus inil hugu lagagwarik, Ala abut Hat aro, yiluk, na yugu dugwit, yeve-reve yagagwa. \v 12 Yeve-reve yugu lagagwama, At Yesus en ane abet vaga it madis ako yugirigya dugwit, Hit yedok neyagipikmu ap akwa mondok yonggo yugerabuk! yugeragagi. \s1 Yesus en ap eneyave 12 yanggup yugeragagi wene \r (Matius 10:1-4; Lukas 6:12-16) \p \v 13 Yugirigya lagagirik, At Yesus ako hulikmu inggya lagagirik, akona en inim dogoguluk endawi hologo bagya lagagirik, warupwak yiluk yanggup iri lagagimu, adema homari wagagwa. \v 14-15 Homari wagu lagagwama, it ap 12 ako mondok okbugu lagagirik, wene yugirigya dugwit, “Ninim dambulik dogoguluk, mondok okbigigis o. Eke Ala wene yugurugwi, madis ap endawima nonggagagi halok, An ninis vaga nggigilogo wibugwis, ogagu dogovovok yiluk, lakbigigaliga o,” yiluk, enogo mondok okbogogi. \p \v 16 It enogo mondok okbogogi ako yi: \pi1 at Simon inis hivis Peterus sanggigi ako inim, \pi1 \v 17 Sebedeyus aburi Yakobus aot Yaya inim, ininis andi it enane vaga \tl Boaneges\tl* sabogogi, eke nit nenane vaga ‘Unggul Ane Aburi menda’ sabogogi, ako inim, \pi1 \v 18 Andreas inim, \pi1 Pilipus inim, \pi1 Batolomeyus inim, \pi1 Matius inim, \pi1 Tomas inim, \pi1 Alepeyus abut Yakobus inim, \pi1 Tadeyus inim, \pi1 at Simon ap Selot\f + \fr 3:18 \ft Ap Selot andi it Yakuri menda enadik dogop ogagu lagagwa menda.\f* menda inim, \pi1 \v 19 at Yudas Ikariot ‘Yesus warup’ avok mbanggigi ako inim, \m ako at enogo mondok okbogogi. \s1 Sile Belesebul wene \r (Matius 12:22-32; Lukas 11:14-23, 12:10) \p \v 20 Enogo mondok okbisiluk, hivis umwa nunggwigya lagagirik, andoma werekma, ap akwa wisane At adema homari wagu lagagwama, Yesus At ane welagwi menda inim ‘Erom naup dek higyo’ yugu lagagwama, \v 21 ap akwa en “Ap yi nenek yagan naliga yi, wii!” yugu lagagwama At owa aot enaruk hunggu lagagwarik vagaruguluk lagagwa. \p \v 22 Vagaruguluk ogagusim, it guru agama ako o Yerusalem en wagu lagagwarik, “Ap yi sile Belesebul endawima nonggagagi. Sile ako vaga At madis nggigilogo wibisaliga,” yiluk, yugu lagagwa. \p \v 23 Yugu lagagwa ako, At Yesus en it ap akwa warupwak yiluk, yanggup yugirigya lagagirik, At adema homari wagu lagagwama, wene wakhegek yugirigya dugwit, “At sile atma, ap akwa enendawima nonggagagi andi, at sile nggarogo wibaup embetep?” yiluk, yugeragagi. \v 24 Yugirigya lagagirik, “It ap ako enavema bisaligama, ir-it ogotbaluk, adik-adik wunggu-selok andi, sek dogosogon dek o, weyak dogosogon o. \v 25 Eke, it o yapwi ambiat agarwik atma, ir-it ogotbaluk, adik-adik wunggu-selok andi, enawi yapwi ambi atma, andoma sek dogosogon dek o, o ako um asogon o. \v 26 Andi halok, at sile inim at avema agarwik menda inim, ir-it ogorek dugwit halok andi, dambulik dogosogonbuk. Ovok dek at arisogon o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 27 Yugirigya lagagirik, “Ap ambi aninis wisane heda magatek hegek, at angge ndiyali nunggup andi dek o. Heda makbaluk andi ndiyali nunggup andi sek o,” yugeragagi. \p \v 28-29 Yugirigya lagagirik, “An wene avyarat ambi yukherayogon o. Ap akwa yi weyak ndi weyak ogasagwi inim, ap enavok weyak-weyak erogo biselagwi inim, At Ala en mbo baluk, dek erogo bisaup ndak ovara, Averiniki avok weyak-weyak erogo belagwi halok andi, At Ala en enomaluk ako andi dek erogo bisayogon mondok dek o. Andi vaga weyak enovaga dinggilik hegek mondok dogosogon o,” yiluk, yugeragagi. \v 30 (Andi yugeragagi ako andi iren, “Madis endawima nonggagagi o,” yagagwa halok, anderogo at yugeragagi.) \s1 Yesus isa inim, arwi inim wagagwa wene \r (Matius 12:46-50; Lukas 8:19-21) \p \v 31 Anderogo yugirigyama, At isa inim, arwi inim, wagu lagagwarik, wamu andenam mendek dugwit, “Yesus wulu warupwak yiluk, yugeres,” yiluk, yugeragagwa. \v 32 Yugurugu lagagwama, it ap akwa wisane At adema homago horaik agarwik ako en, “Yesus wai. Hisa inim, harwi inim, wamu dugwit, habyam agarwik,” yugogogwa. \p \v 33 Yugugu lagagwama, At Yesus ako en, “An nisa, An narwi andi sa embetep?” yugirigya lagagirik, \v 34 At adema horaik welagagwa ako il yambenipu dugwit, “Dek o. An nisai, An narwi, hit heneyave yi aro. \v 35 Hit Ala endawi ombasiga wane-wane ogagu hiniselok andi, nisai narwi andi hit aro,” yiluk, yugeragagi. \c 4 \s1 Ap awi lisilit lagagi wene \r (Matius 13:1-9; Lukas 8:4-8) \p \v 1 Hivis ambi inim is Galilea namut yanggadekma omban vaga wene mamuleragagi. Wene mamulirigya werekma, ap akwa iya erogo At adema homagagwarikmu, inamutmu mburi-vaga hora yi nonggagagi. Mburi-vaga horaik dugwit, it ap akwa horok is omban vaga ombok homago wisane at inigik, \v 2 yi wene ndi wene ovok at wene wakhegek vaga mamuleragagi. Wene mamulirigya dugwit, \v 3 “Henaruk holek dogwes, wene ambi yisogon!” yugirigya lagagirik, “Ap ambi en awi lisiligiluk lagagi. \v 4 Lisilit lagya hegek, nin suvaga wombagagi. Suvaga wombagagi ako andi, swa wagu dugwit, ovok nenggek lagagwa. \v 5 Nin andi wen helep iri vaga wombagagi. Wambigya lagagirik, helep iri vaga wombagagi ako andi, wen ambukumat halok, avuduk inggigi ovara, \v 6 helep iri vaga atma, omanggen sek erogo yago dekma, mo en dis iri lagagirik, mbuk agagi. \p \v 7 Eke, ambitap iringga adok werek anggelekma wombagagi. Iringga anggelekma wombagagi ako, vudanggigi ovara, iringga adok ako inggya dugwit, mbalogo wombanggigirikmu enggen yigitek at welagagi. \v 8 Nin wen mudis vaga wombagagi. Wen mudis vaga wombagagi ako vudanggu lagagirik, adem mudis-mudis inggya lagagirik, andi okbaluk, enggen at yikligya dugwit, adem ambi en 30 yugu, adem ambi en 60 yugu, adem ambi en 100 yugu, ogarit lagagi o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 9 Yugirigya lagagirik, “Henaruk werek halok andi, des erogo at henaruk hunggu dogwes o,” yugeragagi. \s1 Nano yiluk Yesus wene wakhegek vaga yugeragagi wene \r (Matius 13:10-17; Lukas 8:9-10) \p \v 10 Yugirigya lagagirik, adik werekma, At inim agarwik ako inim, it ap 12 inim, it ako en Yesus hemetugu dugwit, “Hat wene wakhegek vaga yukneregen ako, des erogo yuknerano,” yugogogwa. \v 11 Yugugu lagagwama, At ako en, “At Ala avema bigigaup wene ako At endawima hwilago welagagirikmu, vagalogo yukheraliga ovara, it ugun andi, yi wene ndi wene wakhegek vaga yugeraliga o. \p \v 12 Andi, \q2 ‘Inil helagwi ovara, dibagatek agarwik o. \q3 Enaruk hulisagwi ovara, enendawima en wegetek agarwik o. \q2 Enendawima wenggenggu iniselok, it yi weyak ndi weyak ogasagwi ako hekbaluk, \q3 At Ala en dek erogo bagya hawen’, \f + \fr 4:12 \ft Yesaya 6:9-10 \f* \p yiluk, wene atok wakhegek vaga yugeraliga o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Wene awi lisilit lagagi ako adem wene \r (Matius 13:18-23; Lukas 8:11-15) \p \v 13 Yugirigya lagagirik, “Wene wakhegek vaga yukhirigi yi, wegetek dugwit, yagalagwi? Wegetek hiniselok, hivis wene wakhegek yukhirigya halok nggarogo waup embetep?” yiluk, yugugu lagagirik, \v 14 “Wene wakhegek ako adem yerogo: At ap awi lisilisiga menda ako en, awi lisilit lagagi ako hak andi, Ala wene sek wene yugeregek nelagwi andi aro. \v 15 Eke, awi suvaga wombagagimu swa nenggek lagagwa ako hak, it ap akwa ambetap sek wene ako hunggu lagagwama, at sile mbikit wagya lagagirik awi Ala wene ako enendawima lisilik agarik ako henogo wolok wilisiga aro. \v 16 Awi wene helep iri vaga wombagagi ako hak andi, it ap akwa nin sek wene ako enaruk hunggu dugwit, enendawi adenggen vaga welagwi ovara, \v 17 hivis en enendawima omanggen yagatek dugwit, ndugwis ambi dukluk, wene wagas ako vaga aninggin-mbaninggin erogo oginipwis, edup-mbedup erogo bugwis, ogagu-selok, “Wene andi, nenanggon o,” yiluk, helabisiluk wilisagwi. \v 18 Awi iringga adok werek anggelekma lisilogo wombagagi ako hak andi, ap akwa nin sek wene enaruk hulisagwi ovara, \v 19 wen vaga menda adigat enendawi anggin vaga wenggelit lagwi, yi menda ndi menda dek arup hegek enendawi wenggelit lagwi, yi menda ndi menda enendawi hogop ombarit lagwi, andi ogarit lendagwi vaga andi, awi nin ako iringga en mbalogo wombagagi ako hak, wene ako sovalogo belagwima, andi vaga enggen yigitek aro. \v 20 Eke awi wen mudis vaga lisilogo wombagagi ako hak, andi, ap akwa nin wene enaruk hobaluk, wogogwarikmu, enggen yugu dugwit, adem ambi enggen 30 yugu, adem ambi enggen 60 yugu, adem ambi enggen 100 yugu, ogasagwi o,” yugeragagi. \s1 Lambu wulilogo belagwi wene \r (Lukas 8:16-18) \p \v 21 Yugirigya lagagirik, it yugirigya dugwit, “Lambu wulilogo sogolowak avema baup embetep? Mbanggu avema baup embetep? Dek o. Sigam wulilogo baup andi sek. \v 22 Anderogo hak, yi menda ndi menda hwilago agarik andi sigam arigiluk, agarik o. Yi wene ndi wene endawima sovalek agarik ako andi, sigam arigiluk agarik o. \v 23 Henaruk werek halok andi, des erogo at henaruk hunggu dogwes o.” \p \v 24 Yugirigya lagagirik, “Hit henaruk hulisagwi ako, henendawi dibagu dogwes. Wakhegek ako vaga wakelok, ap akwa wogerelagwi ako ndatak wakelok wokirigya hasogon. Andi halok, ambi inim ovaga ndulogo wokirigya hasogon. \v 25 Hit menda ambi agarik halok andi, ambi inim ovaga ndulogo wokirigya hasogon. Eke, hit menda ambi dek halok andi, ambukumat agarik ako ndiyalogo hedigya hasogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Enggen yiliga wene \p \v 26 Yugirigya lagagirik, “Ala avema bisaup ako andi, ap ambi awi lisilit lagya lagagirik enggen yiliga hak aro. \p \v 27 At ako o hup agya halok nogo yugu, eke o yanggo iri halok, yi ogagek ndi ogagek ogagya hegek awi angge ako avuduk inggya lagarik, adem ombok asiga. Adem ombok asiga andi, nggarogo ombok asiga? At unggut. \v 28 Wen vaga lisilik atma, endagen enggen yiliga. Endak andi avuduk dagasiga. Avuduk inggya lagarik, angga mbigalisiga. Angga mbiganggu lagarik enggen yiliga. \v 29 Enggen yugup sok agya halok, mbalup hudi agarikmu, ap en yaga vaga mbalisagwi ako hak andi, At Ala avema bisaup wene andi aro,” yugeragagi. \s1 Vudok enggen wakhegek yugeragagi wene \r (Matius 13:31-32, 34; Lukas 13:18-19) \p \v 30 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “At Ala avema bisaup ako andi, nano ndatak wakaup embetep? At Ala avema bisaup ako ndatak wene wakhegek ngga yukheraik?” yugirigya lagagirik, \v 31 “Dek o. Ala avema bisaup andi vudok enggen hak aro. Yi awi ndi awi enggen ombok ovara, yo vudok andi enggen maduk. Awi yagwi halok, \v 32 enggen maduk ovara ombok yiliga. Ombok yugu lagagirik, abwak mbiganggu halok, yirwa ndirwa avema andoma enawi valheda nunggwisagwi hak andi, nit Ala avema bininaup wene andi ndatak aro,” yiluk, yugeragagi. \p \v 33 Yesus ako yi wene ndi wene nggarogo inilup arupwak yiluk, Ala wene wakhegek vaga yugirigya lagagi. \v 34 Wene selekma vagalogo yugeregetek, wakhegek adigat yugirigya lagagi ovara, it At ane welagwi menda ako andi At inim enadik dugwit, yi wene ndi wene yugeragagi ako vogalogo yugirigya lagagi. \s1 Havut endengga “Havolok mbup iru,” yugogogi wene \r (Matius 8:23-27; Lukas 8:22-25) \p \v 35 Yugirigya lagagirik, o howam agya halok, At Yesus en At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Is ambo elavokot lasogon en,” yiluk, yugeragagi. \v 36 Yugirigya lagagirik, it At ane welagwi menda ako ap akwa wisane akoma hetbisiluk, At Yesus mburi-vaga werekma, adema nunggugu lagagwarik, At inim lagagwa. Mburis nin inim lagagwa. \v 37 Lagusim o havut endengga ombok wagya dugwit, is legamuk ogagya dugwit, mburis elola akoma is yanggadi nonggagagi. \v 38 Yanggadi nunggwigya hegek, At Yesus ako mburis atokma yum unggul didibaluk, nogo yuguma, it akoma en iluk okugu lagagwarik, “Nenasin guru wai. Is vage ndokalninivisiga en, Hat nano yiluk nenabwa haligadek nogo yiliga?” yiluk, yugogogwa. \p \v 39 Yugugu lagagwama, iluk agya lagagirik, havut ako, “Moga,” yugugu lagagirik, is ako “Havolok dek mbup iru,” yugugu lagagimu, havut inim, is inim avolok dek agagi. \v 40 Dek agya lagagimu, “Hit nggarogo yiluk henalon yagalagwi? Hit henendawi An novaga vanggabaluk, avyarat nembetetek dugwit yagalagwi?” yiluk, yugeragagi. \v 41 Yugirigya lagagimu, it ako enalon agu lagagwarik, ap ambi en ap ambi yugigik yugu dugwit, “Eya! Ap yi is inim, havut inim, At ane hulisiga yi sa?” yiluk, vok yagagawa. \c 5 \s1 Yesus en madis nggigilogo wibagagi wene \r (Matius 8:28-34; Lukas 8:26-39) \p \v 1 Inamut yanggadek ako ambo elavikit ap o Gerasa menda werekma lagagwa. \v 2 Lagu lagagwarik, mburi-vaga en ao wunggu lagagwama, ap madis nenek endawima nonggagagi menda ap hambugu-selok wimu biselagwima akoma en, Yesus adema wagagi. \v 3 At ap ako, hambugu-selok wimu biselagwima akoma welagagi. Welagagirikmu inggis isok mbusi heda magek adigat ogagu lagagwa ovara, heda mabagwi, libinggu, heda mabagwi, libinggu, hunik ogagu lagagwa. \v 4 Inggis isok inim, mbusi heda magek adigat ogagu lagagwa ovara, yimbi-mandok iri dugwit, inggis isok mbusi heda mago ako libik-ndendok erogo lakbagek adigat ogagya halok, it ap akwa ovok en ap ako vagarup meyan hagagwa. \v 5 Hup dingga hunik wimu biselagwima akoma inim, hulikmu inim, naik yagan, helep vaga wakhedegek nagu lagagi. \p \v 6 Akoma dugwit, o adumu en Yesus wagya il hagagi. Il higya lagagirik, At adema vupuk lagya lagagirik avema seve yiluk, \v 7 “Yesus wai. Hat Ala mondok siyalek agarik ako abut yi an nggayok okneragiluk wagen?” yiluk ane ombok vaga naik iri dugwit “Ala inis vaga mondok narubuk,” yiluk, yugogogi. \v 8 (“Ala inis vaga mondok narubuk” yagagi andi At Yesus en “Hat madis yi ap yi endawima en wilin,” yugogogirikmu at ap ako at “Ala inis vaga” yagagi.) \p \v 9 “Wilin,” yugugu lagagirik, “Hat hinis sa?” yugugu lagagimu, “An ninis Wisane salek agirik, neneyave wisane halok,” yiluk, \v 10 “Nasin ai! An nendawima yoma en eneyave nggigilogo o isugut o hunogoma andoma wibisabuk,” yiluk, ane ambi inim nggino yugogogi. \p \v 11 Yugugu lagagirik, hulik avema andoma wam wisane buris yilin nagusim werekma, \v 12 it madis ako en “Ai, wam enendawima nungguguluk lakbininin,” yiluk yugogogwa. \p \v 13 Yesus ako yugugu lagagwama, At ako en “E o. Elales,” yiluk, yugeragagi. “Elales,” yugirigya lagagimu, madis ap endawima en wunggu lagagwarik, wam enendawima nunggugu lagagwama, wam wisane 2000 hudi o lapik-lapikmu akoma en yulup yagan, inamutmu nunggugu lagagwama, is ako en ndokalipigi. \p \v 14 Is ndokalipu lagagimu, it wam wogenaviluk nelagwi menda ako hoda sak yagan wunggu dugwit, wam is ndokalipigi wene ako o ombokma im, madukma im, yugeregek lagagwama, it ap akwa ako en, “Nggarogo agamu?” yiluk bigisa wagagwa. \v 15 Yesus adema wagu lagagwarik, ap madis endawima nonggagagi ako, eve ap endawi sek agya lagagirik, yum yikbetaluk werekma, andoma at horaik hugu lagagwarik, enalon agagwa. \v 16 Enalon agu lagagwama, it endak oklagagi inil hagagwa ako en madis at endawima nonggagagi wene inim wam ako is ndokalipigi wene inim, mbilinogo yugeragagwa. \p \v 17 Yugurugu lagagwama, it ap akwa akoma en Yesus it enamwa en wulupwak yiluk, yugogogwa. \p \v 18 At Yesus mburi-vaga nunggigiluk ogagya lagagimu, ap madis endawima welagagi ako en, “Ninim lasogon o,” yiluk, yugogogi. \p \v 19 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Dek o. Hat hamwa howa-hasin werekma lagya dogomindik, hat Hasin habwa en sek oketas ako yugerelak,” yugogogi. \p \v 20 Yugugu lagagimu, lagya lagagirik, o inis Dekapolis akoma, Yesus ogagagi wene ako yugeregek nagu lagagimu, ap akwa ovok erogo vok yagagwa. \s1 Yairus abut inim, hwa Yesus asum vagatigi inim, sek oginipigi wene \r (Matius 9:18-26; Lukas 8:40-56) \p \v 21 Mburi-vaga At Yesus ako is ambo elavikit en eyami vaga wulu wagya lagagirik, is embet vaga werekma, ap akwa wisane At adema homari wagagwa. \v 22 Homagu lagagwarik werekma, it ap Yakuri samban ogasagwima vagenombogo agarik menda ambi inis Yairus wagya lagagirik, Yesus avema seve yiluk, \v 23 abwa edik abwa edok iri dugwit, “Yesus wai. An nabut hwavyak edup en hambup atma, hinggis vakbaluk sek iluk ogaitnok en yiluk, oma o,” hunik adigat yugogogi. \v 24 Hunik adigat yugugu lagagimu, At inim lagagwa. \p It mberen lagusim, it ap akwa wisane inim lagu dugwit, linggililuk lagagwa. \v 25 Linggililuk lagu lagagwama, hwa ambi amep ogagya helan, 12 tahun welagagi ako, \v 26 angge-angge ovok erogo dokter-mandiri it ap sek oginivisagwi menda ako wogirigya lagagimu, sek oknerapwak yiluk ogagu lagagwa ovara, edup ako dek agatek evenuk agya lagagi. \v 27 At hwa ako en Yesus sek oginavit nagu ako aruk hunggu lagagirik, ap akwa wisane enanggelekma Yesus ambutmu nunggwigya lagagirik, asum inggis vakbagagi. \v 28 “Asum ninggis vakbagya neyalok, sek oknerayogon o,” imbitya lagagirik, inggis vakbagagi. \p \v 29 Asum inggis vakbagya lagagirik, amep ogagya lagagi ako dek agya lagagimu, “Namep ogagya lagi ako yogak andi sek oknitya higi o,” yiluk, imbitigi. \v 30 Imbitya hegek, At Yesus ako en, “Anen ambi ogagi higi,” yiluk, yedok higya lagagirik, ap akwa linggililuk wagwi ako, avilimu ambutmu dagalogo bigupu dugwit, “An nasum sa en inggis vagatas?” yiluk, yugeragagi. \p \v 31 Yugirigya lagagimu, At eyaganggom ako en, “Ap akwa linggilik welagao inigin ovara, Hat nggarogo yiluk, sa en vaketamu yiluk, yagaliga?” yiluk, yugogogwa. \p \v 32 Yugugu lagagwama, At Yesus il yen woginipu dugwit, “Sa en nasum inggis vagatas?” yiluk yugeragagi. \v 33 Yugirigya lagagimu, at hwa ako “Sek oknetas higi,” imbitya lagagirik, alon en owak wuruk iri dugwit, At avema seve yiluk at ogagagi ako vagalogo yugogogi. \v 34 Vagalogo yugugu lagagimu, At Yesus en, “Ai, naot o. Hat hendawi An novaga vanggabaluk, avyarat nembeten vaga sek agen o. Sek dogosogon atma, hendawi ugun elak o,” yugogogi. \p \v 35 Ao yugugu hegek, ap Yairus amwa en wagu lagagwarik, “Yairus, habut ovok hombagas helan, Yesus un anggodo wolok wandiga o,” yiluk, yugogogwa. \p \v 36 Yugogogwa ako Yesus aruk hunggigi ovara, enane sovalogo bagya dugwit, at Yairus ako yugugu dugwit, “Hendawi An novaga vanggabaluk, avyarat nimbitya dogwen. Halon ombarubuk,” yiluk \v 37 yugugu lagagirik, “It ap akwa ugun ninim warubuk,” yiluk, at Peterus inim, Yakobus aot Yaya it mberen inim, Yesus inim enadik lagu lagagwarik, \v 38 ap Yairus ako amwa wagu lagagwarik, ap akwa nane-hane yugu dugwit, de wene yugwi, yup yagwi, inugu lagagirik, umwa akoma nonggagagi. \v 39 Umwa nunggwigya lagagirik, yugirigya dugwit, “Hwavyak yi hambegetek, un nogo yiligama, nggarogo yiluk nane-hane yup yagwi, ogasagwi?” yugeragagi. \p \v 40 Yugirigya lagagimu, it ako en At agonda yagagwa ovara, ap akwa ovok nggigilogo wasim wibisiluk, hwavyak asin-isa inim, At arwi henggam ako inim, At wogenombolok hwavyak werekma akoma nonggagagwa. \v 41 Nunggugu lagagwarik, inggis vakigya dugwit, “\tl Talita hum\tl*,”\f + \fr 5:41 \ft ‘Talita hum’ andi Bahasa Aram. O andi vaga it Bahasa Aram yugu lagagwa.\f* yugogogi. Eke, nit nenane vaga “Hwavyak i. Mondok yinok yiluk yukisiga o,” yiluk, yugogogi. \p \v 42 Yugugu lagagimu, at hwavyak ako mondok iri lagagirik, amwa akoma nagu lagagi. Hwavyak ako sawe agatek hegek, umur 12 tahun welagagi. At nagu lagagimu, ap akwa ovok erogo “Wii,” yiluk, vok yagagwa. \v 43 At Yesus en ane avuput vaga ap akwa enadema yugirigya dugwit, “At hwavyak sek ogagi yi, ap akwa yugerabuk,” yugirigya lagagirik, “Erom napwak yiluk wogeres,” yiluk, yugeragagi. \c 6 \s1 It ap Nasaret menda en “Yesus nenanggon” umbutugwa wene \r (Matius 13:53-58; Lukas 4:16-30) \p \v 1 O andoma en Yesus At ane welagwi menda ako inim, awi adem vaga lagagwa. \v 2 Lagu lagagwarik, samban vaga it ap Yakuri menda samban ogasagwima, nunggwigya lagagirik, wene mamuleragagi. Wene ao mamulirigya hegek, it At ane enaruk hunggugwa ako en, “Ap yi wene nggoma en wagas vaga yagaliga? Ap endawi werek hak yagaliga yi, nano wene wagas vaga yagaliga o? Ogarubuk menda ogasiga ako, nggarogo erogo ogasiga embetep? Wii,” yiluk, vok yagagwa. \v 3 Vok yugu lagagwarik, “At hwa Maria eyak o valisiga menda yi arwi Yakobus inim, Yoses inim, Yudas inim, Simon inim, At arwi hwavyak inim agarwik yi ako, dek?” yiluk, At Yesus enanggon umbutugwa. \p \v 4 Enanggon umbutu lagagwama, At Yesus en, “It ap navi-navi Ala wene yugerelagwi menda andi yi awi ndi awi en siyabiselagwi ovara, at awi adem vaga menda inim, enowa-enaot inim, avuk agarwik menda en ininis siyabiselagwidek o,” yugeragagi. \p \v 5 Yugirigya lagagirik, ogarubuk menda andoma en ogarup meyan halok, un ambitap-ambitap, aup idumu, inggis inunggul vakbisiluk, sek okbogogi ovara, \v 6 it enendawi At avyarat embetetek halok, Yesus “Wii,” imbitigi. \s1 Yesus At ane welagwi menda ako lakbogogi wene \r (Matius 10:5-15; Lukas 9:1-6) \p Yesus yi awi ndi awi yanonggwegek-ndanonggwegek wene mamuleregek nagu lagagi. \v 7 Nagu lagagirik arwi 12 menda ako warupwak yiluk, eneyanggup yugeragagi. Wagu lagagwama, madis agoda werek menda nggigilogo wibigik nagu dogopwak yiluk, wene yugirigya lagagirik, mberen hondok lakbogogi. \p \v 8 Lakbugu dugwit, “Erom inim, yum inim, yoparip inim, wolok labuk. Un hit henowanggun adigat hedelok elales. \v 9 Hinarupato yikedaup, andi sek ovara, heneyave atma yum mberen yirup dek o,” yiluk, enaruk watigi. \v 10 Enaruk watya lagagirik, yugirigya dugwit, “O ambima lamundikmu, wokinupu-selok, hinim andoma dogomundik, elalo. \v 11 O ambima en hit wokinapitek halok, hinane inim enaruk hunggitek halok, inil vaga hinilamundinek hinisok vaga mupak hak horogo baluk, andoma en wilitalo o,” yiluk, lakbogogi. \p \v 12 Lakbugu lagagimu, lagu lagagwarik, “Hit weyak ogagu lagep ako, henendawi hobaluk, mbo bas o,” yiluk, yugeregek nagu lagagwa. \v 13 Nagu dugwit, yi madis ndi madis wisane nggigilogo wibigik, aup edup enovaga amburup minyak zaitun ndibisiluk sek oginipwis, ogenavit nagu lagagwa. \s1 Yaya avup mbanggugwa wene \r (Matius 14:1-12; Lukas 9:7-9) \p \v 14 Oginavit nagu lagagwa ako vaga, At Yesus inis yi awi ndi awi inaruk hunggugwarikmu, ap inis ombok Herodes ako inim aruk hunggigi. Inaruk hobagu lagagwarik, it nin en, “At Yaya ima wombabugu lagagi ako hambisagwima en iluk akluk, mendok yagas ako vaga, ogarubuk menda ogarit lagya higyo o,” yiluk, yagagwa. \v 15 It nin en, “Dek o. Eliya aro,” yugwi, eke it nin en “It endak Ala wene yugurugu lagagwa navi-navi ako hak, yogak yagaliga o,” yugwi, yugu lagagwa. \p \v 16 Yugwi ako, at Herodes aruk hobagya lagagirik, “Avyak. Yaya avup mbanggigis ako, iluk akluk, mendok yagas higi o,” yiluk, yagagi. \p \v 17-18 Andi, hwa Herodiyas at Herodes aot Pilipus ogwa hegek, at Herodes en hedagagirikmu, at Yaya en Herodes yugugu dugwit, “Hat haot ogwa hegek, wegindikmu hinim dogop moga o,” yiluk, yugugu lagagi. Yugugu lagagirikmu, at Herodes en hwa ako endawi sek arupwak yiluk, Yaya heda marupwak yiluk, ap enayegen werek lakbugu lagagimu, lagu lagagwarik, heda makbaluk, lembaga mabagagwa. \p \v 19-20 Mabagu lagagwama, at Yaya yagagi ako vaga at hwa Herodiyas ako endawi aninis wisane agagi. Endawi aninis wisane agya dugwit “Yaya watbaup,” imbitya hegek ap Herodes ako en “Yaya ako weyak ogagetek, endawi sek atma warup dek,” imbitigi. At Yaya en wene yugugu hegek, ap Herodes aruk hunggu dugwit endawi anggin ovara, hulup endawi adenggen imbitya dugwit, “Watya hawen,” yiluk Yaya hwilakbagagi. Hwilakbagya lagagimu, watbaup ako dek agagi. \p \v 21 Warup dek agagi ovara, at Herodes endaklagagi hudi ari wagagirikmu, at arwi, kepala-kepala mondok okbogogi inim, it enayegen werek menda inim, it ap Galilea menda enasini ap ombok-ombok inim, adenggen isogo isagusim, hwa Herodiyas ako en, “Ee! yogak andi nanonggal homagaoma,” imbitigirikmu, \v 22 at Herodiyas eyak ako nunggwigya lagagirik, vilino-veleno iri halok, at Herodes aswei enayonggo lakbogogi wagagwa ako inim, “Hwa yi yagaliga a, wii,” yiluk vok yugu lagagwama, at Herodes en hwavyak ako yugugu dugwit, “Hat nano menda nggino yuknugu heyalok, an wokirisogon o.” \v 23 Yugugu lagagirik, “Hat an nano wokirup embeten? O yoma an nandok agirik atma, ‘Hudi mbalogo banin’, yuknugu heyalok, anen venak higirogo bagasogon o, Ala inis vaga avyarat yukisiga,” yiluk, yagagi. \p \v 24 Iri lagagimu, wunggu lagagirik, hwavyak ako isa hemetigya dugwit, “An nano menda nggino yugirik?” yugugu lagagimu, isa ako en “At Yaya ima wombabisaliga menda unggul mbalhirumwak yiluk yugiri elak,” yugogogi. \p \v 25 Yugugu lagagimu, at hwavyak ako vupuk lagya lagagirik ap ombok adema, “Yogak Yaya ima wombabisaliga menda avup mbalogo unggul walup vaga mbo erogo wokniri omano,” yiluk, yugogogi. \p \v 26 Yugugu lagagimu, ap ombok Herodes ako endawi weyak agagi ovara, it isogo isagusim inil vaga at Ala inis vaga yagagi halok, hekbaup anggon embetek, \v 27 ap yegen werek ambi Yaya avup mbalogo unggul wolok warupwak yiluk, lakbagya lagagimu, lagya lagagirik, lembaga nunggwigya lagagirik, adonggop mbalogo \v 28 unggul walup vaga mbo erogo wolok wagagi. Wolok wagya lagagirik, hwavyak ako wogugu lagagimu, isa wogogogi. \v 29 Andi en at Yaya ane welagwi menda ako en, Yaya avup mbanggugwa inaruk hobaluk lagu lagagwarik, eyave wolok wimu balagagwa ovara Yesus yagan nagwis ako Herodes aruk hunggu lagagirik “Yaya iluk akluk mendok yagas higi o,” yiluk, yagagi. \s1 At Yesus en ap eneyave 5000 erom wogeragagi wene \r (Matius 14:13-21; Lukas 9:10-17; Yaya 6:1-13) \p \v 30 At Yesus lakbogogi ako eneyami vaga At Yesus adema wagu lagagwarik, it ogarit nagu lagagwa wene inim, mamuleregek nagu lagagwa wene inim, wene mbilinogo yugiri wagagwa. \v 31 Mbilinogo yugiri wagu lagagwama, ap akwa wisane erogo At adema lagwi-wagwi ogagusim, erom naup dek agya lagagimu, At Yesus ako en, “Sat yanggalhedaguluk, nenadikmu ap akwa dekma lasogon en omanes,” \v 32 yugirigya lagagimu, it ako mburi-vaga nunggugu lagagwarik, enadik ap akwa dekma, andoma lagagwa. \p \v 33 Yesus asweimuni inim lagwi ako ap akwa wisane yedok inugu lagagwarik, o yi awi ndi awi en it wen vaga vupuk enendak enabyam ari lagagwa. \v 34 At Yesus ako mburi-vaga en is embetma wulu wagya dugwit, ap akwa wisane homago ako il inugu lagagirik, “It wam ndomba vagenombogo dek menda ako hak, it yi anderogo at inigis o,” imbitya lagagirik, “Enabwa o,” imbitya dugwit, yi wene ndi wene mamulirigya lagagi. \v 35 Wene mamulirigya hegek, o vage hup agya lagagimu, At ane welagwi menda ako At adema wagu lagagwarik, “O ovok hup agya halok, o yoma ap akwa dekma wagyoma, \v 36 ap akwa yi enagarom onggo hunhedapwak yiluk, o ombokma inim, o adik-adik valekma inim lakbisino,” yugogogwa. \p \v 37 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Hiren at enagarom wogeranes,” yugirigya lagagimu, iren, “Nit erom hunogo menageraup andi onggo andi onggo ombok yoparip 200 \tl denari\tl* \f + \fr 6:37 \ft Denari ambiat andi yavup onggo satu hari ndatak.\f* baup embeten?” \p \v 38 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Hit henagarom maren agarik? Yokanes.” Yugirigya lagagimu, yokugu lagagwarik, “Erom roti un lima, eke ikan mberen at agarik,” yugogogwa. \p \v 39 Yugugu lagagwama At Yesus en it yugirigya dugwit, “Ap inarwi dombok mbeyambup vaga andena bisam ndalogo hora yi elales,” yiluk, yugeragagi. \v 40 Yugirigya lagagimu, it ap homago ako, nin 100 vaga ambima hora yugwi, nin 50 vaga ambima hora yugwi, ogarit lagagwa. \v 41 Hora yi lagu lagagwama, At Yesus ako en erom roti lima ikan mberen inim, wigya lagagirik, il mbogot vaga iligik dugwit, “Ala Nasin wa!” yiluk, samban ogagagi. Samban ogagya lagagirik, erom roti ugurogo ap akwa ako sumburerapwak yiluk, At ane welagwi menda wogeragagi. Wogirigya lagagirik, ikan 2 wogogo it ovok erogo napwak yiluk, sumbureragagi. \v 42 Sumburirigya lagagimu, it ako ovok nunggu lagagwarik, enagaum agagi. \v 43 Enagaum agya lagagimu, erom inim, ikan inim, nin higirogo bagagwa ako, mburin yum 12 vaga yedogo mbin erogo bagagwa. \v 44 It ap erom roti nunggugwa ako, eneyave dambulik andi 5000 nunggugwa. \s1 At Yesus is iri vaga lagagi wene \r (Matius 14:22-33; Yaya 6:16-21) \p \v 45 Erom roti nunggu lagagwarik, At Yesus en At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Mburi-vaga nunggugu dogomundik, o Besaida henendak lagu dogwes,” yiluk ane avuput vaga yugirigya lagagirik, lagu-sigik, ap akwa ako enamwa lakbigigi. \v 46 Ap akwa ako lakbugu lagagirik, hulikmu andoma samban ogari inggigi. \p \v 47 Akoma samban ogagya lagagirik, o hup agagirikmu, mburis ako is namutmu ilim ari wagya lagagimu, At Yesus ako wambu wagya lagagirik, adik is omban vaga welagagi. \v 48 Is omban vaga andoma dugwit, o havut elavokot en wagya dugwit, mburis ndililhagagwa ndililhagagwa meyan at hagagwa, Yesus en il inogogi. O hup o yanggo yigiluk ogagya hegek, At Yesus is iri vaga isok yabagek-ndabagek enadema lagagi. Lagya lagagirik, it mburi-vaga inigik mbikit lagiluk ogagya lagagimu, \v 49 iren is iri vaga isok bagek lagya inil hugu lagagwarik, enendawima en “Yi isawi ai!” umbutu lagagwarik, na yagagwa. \p \v 50 It ovok At wagya inil hugu lagagwarik, enowak wuruk iri lagagimu, “Henanggela wulubuk. An neyave at wandiga atma, henugut habuk,” yugeragagi. \v 51 Yugirigya lagagirik, mburi-vaga enadema wagya lagagimu, o havut ako avuput dek agagi. O havut ako dek agya lagagimu, “Wii,” yiluk, enalon iya erogo hugu lagagwarik, vok yagagwa. \v 52 It vok yagagwa andi, At erom roti ugureragagi ako adem dibagatek dugwit enendawi obak ugun welagagwa. \s1 Yesus en o Genesaret aup warek sek oginipigi wene \r (Matius 14:34-36) \p \v 53 Is elavokot o Genesaret wunggu lagagwarik, mburis is omban vaga andenam heda yidilogo baluk, \v 54 weram wunggu lagagwama, it ap akwa akoma en At Yesus wagya ako mbikit yedok hagagwa. \v 55 Yedok hugu lagagwarik, yi awi ndi awi andoma yonggo vupuk lagu lagagwarik, “Yesus nggenam agarik, yugusamwi?” yiluk, it aup warek ako yo vaga agone ndabaluk Yesus adema wogenombolok lagu lagagwa. \v 56 O madukma inim, o ombokma inim, o adik-adik andoma inim, nagu hawen, it aup warek ako vasat vaga bisa wagu lagagwa. Bisa wagu lagagwarik, un Yesus ayum atok ininggis vagarupwak yiluk, nggino yugugu lagagwama, vakugu-selok, Aren ovok sek oginipu lagagi. \c 7 \s1 It ap Yakuri enombawi ogagu lagagwa mamulik wene \r (Matius 15:1-9) \p \v 1 It ap Parisi menda inim, it guru agama inim, Yerusalem en Yesus adema wagagwa. \v 2 Wagu lagagwarik, At ane welagwi menda ako ininggis adat vaga horekdek, un ugun dugwit erom nunggwi inil inogogwa. \p \v 3 (It Parisi menda ako inim, it Yakuri ovok erogo inim adat it enombawi ogagu lagagwa mamulik ogagu lagagwarikmu, ininggis adat vaga horekdek halok andi erom nenggetek wulugu lagagwa. \v 4 Erom hunisagwima akoma en wagu dukluk, ininggis adat vaga horekdek dugwit, erom nelagwi dekma. It enombawi ogagu lagagwa mamulikmu ogagu dugwit manggok inim, sogolowak ombok-mariduk inim,\f + \fr 7:4 \ft Sogolowak ako andi gelas inim, piring inim, belanga inim, nin wisane inim adat vaga hutu lagagwa.\f* adat vaga hurisagwima.) \p \v 5 Anderogo ogasagwi atma, it Parisi menda ako inim, it guru agama ako inim, Yesus yugugu dugwit, “Hat hane welagwi menda yi, adat nit nenombawi ogagu lagagwa ogasagwi hak, ogagetek, nggarogo yiluk ininggis adat vaga horekdek ugun at erom nelagwi?” yiluk yugogogwa. \p \v 6 Yugugu lagagwama, At Yesus en it yugirigya dugwit, “At Ala en yagagi ako hit henendawi sek ovagada erogo at Yesaya en endak avyarat dirup watigi: \q2 “Hit ap akwa yi, henane vaga An Ala siyabanilagwi ovara, \q3 henendawi andi adumu erogo agipik o. \q2 \v 7 Hit mamulerelagwi ako andi, ap akwa enane yugup hegek, mamulerelagwima, \q3 enam warogo nggarogo yiluk An ninis adup ogasagwi o.” \f + \fr 7:7 \ft Yesaya 29:13\f* \p \v 8 Yugirigya lagagirik ambi inim yugirigya dugwit “Ala wene yugup ako sovalogo baluk, hit henombawi ogagu lagagwa mamulik atma ogasagwi hinigis o,” yiluk yugeragagi. \p \v 9 Yugirigya lagagirik, “Hit henombawi ogagu lagagwa mamulikmu ogagu dogoguluk, At Ala yagagi wene hekbelagwi atma, hit sek at hinigis o. \v 10 At Musa en iri dugwit ‘Henasini hinisai enane des erogo hunggu dogwes'. \f + \fr 7:10 \ft a: Keluaran 20:12; Ulangan 5:16\f* Eke, ‘Enane mbidarogo bamwi halok, mondok mondok inirup aro'\f + \fr 7:10 \ft b: Keluaran 21;17; Imamat 20:9\f* yiluk, yagagi ovara, \v 11 hit andi henasini-hinisai yugurugu dugwit, ‘An nangge wokirup imbiti ovara, \tl Kurban\tl*. Andi, Ala ake betagagis o’, yugurugwi halok, \v 12 andi okbaluk, henasini hinisai enake okbisaup andi dek yugu hinigis o. \v 13 Adat hit henombawi ogagu lagagwa mamulik vaga, ap akwa yugerelagwi ako ogarit lagwi vaga, Ala wene andi dek erogo baguluk ogagu hisaliga o. Hit ogasagwi ako andi, iya erogo at ogasagwi higi o,” yugeragagi. \s1 Nano vaga nenendawi weyak okninivisiga wene \r (Matius 15:10-20) \p \v 14 Yugirigya lagagirik, it ap akwa ovok erogo yanggup yugeragagi ako, wagu lagagwama yugirigya dugwit, “Hit ovok erogo An nane henaruk hobaluk, des erogo ogagu dogwes o,” \v 15 yugirigya lagagirik, “Nelagwi menda andi vaga weyak okinivisigadek ovara, henendawima en weyak menda wenggelogo baluk wilisiga ako vaga weyak okinivisiga. \v 16 Henaruk werek halok andi, des erogo at henaruk hunggu dogwes o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 17 Yugirigya lagagirik, ap akwa ako hekbisiluk, umwa nunggwigya lagagimu, At ane welagwi menda ako en, “Hat wene atok hwilagago heda yukneregen ako andi, des erogo yukneran o,” \v 18-19 yugu lagagwama, At Yesus en iri dugwit “Hit ogo henendawi obak dugwit, yuknisagwi? Yi menda ndi menda nelagwi menda ako henendawima nunggwisigadek. Ata, yi menda ndi menda nelagwi ako henagaum elola en wilisiga andi, henendawi weyak okinivisigadek, yi hegep?” yiluk, yugeragagi. (Wene yugeragagi andi, nelagwi menda ovok erogo moga dek yiluk yugeragagi.) \p \v 20 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Henendawima en wenggelogo baluk wilisiga ako vaga weyak at okinivisiga. \v 21 Henendawi weyak wenggenggwis; wanggis wugwi; henonggop wugwi; ap watwis; \v 22 ap ogwa werekma inim hwa agun werekma inim ogagwi; ap enangge hogop-hogop umbutwi; yi weyak ndi weyak ogagwi; henane agil-amok vaga ap enendawi wugwi; henendawi hwa vaga adigat wenggelek dugwit, ugun-ugun ogarit lagwis; henendawi enaninis umbutwi; ap enavok mbangwis; an iya umbutwi; ap wes okidugwi; \v 23 andi menda henendawima en winggas ako vaga, ogarit nagu dugwit weyak okinivisiga o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Hwa ambi Penisia menda avyarat imbitigi wene \r (Matius 15:21-28) \p \v 24 Yugerelok, o andoma en lagya lagagirik, o ambi inis Tirus nonggagagi. Nonggagagirikmu, o ambiat valekma nonggagagi, akoma dugwit, “Ap akwa inil neyagusawen yiluk, hwilaklarisogon” imbitigi ovara, dek agagi. \v 25 Dek agya lagagimu, hwa ambi eyak hwavyak madis endawima nonggagagirikmu, Yesus wagagi ako aruk hobaluk, Yesus adema lagya lagagirik, avema seve yiluk ane yugugu dugwit, “Ai, Nasin o,” yiluk, yugogogi. \v 26 Hwa ako en abwa edok erogo Yesus adema yugugu dugwit, “An neyak madis endawima nonggagagi andi, nggigilogo wibanogen yiluk, yukisiga,” yugogogi. At hwa ako eyave Yakuri menda dek. At Yunani menda ovara, o Penisia, propinsi Siria vaga endaklagagi. \p \v 27 Yugugu lagagimu, At Yesus en it ap Yakuri enavok iri dugwit, “Avyak enagarom enendak enagaum erogo napwak yiluk iya erogo wogeraup o,” iri lagagirik, it ap weram menda enavok iri dugwit, “It avyak ako nenggetek inigik it enagarom ako harwogo it eneyangge wogeraup moga,” \v 28 yugugu lagagimu, at hwa ako en, “E o Nasin. Yo mbanggu ndalek vaga avyak enagarom nunggu dugwit enggen liso-liso wambisiga andi eneyangge at nelagwi o,” yugogogi. \p \v 29 Yugugu lagagimu, Aren, “Harenen wene sek anderogo yegen vaga heyak madis endawima nonggagagi ako vage nggigilogo winggarikmu hamwa elak o.” \v 30 Yugugu lagagimu, hwa ako amwa lagya lagagirik eyak ako madis endawima nggigilogo winggigirikmu nggilik werekma il halagagi. \s1 Yesus en ap aruk nggulup ane dek menda ambi sek ogagagi wene \p \v 31 Andi okbagya lagagirik, At Yesus ako o Tirus hetbaluk, sup o Sidonggan en o Dekapolis andoma nunggwigya lagagirik is Galilea omban vaga nonggagagi. \v 32 Andoma nunggwigya lagagirikmu, it ap akwa andoma ako en, ap aruk nggulup ane dek ambi wolok At Yesus adema ba wagu lagagwarik, At Yesus en inggis ovaga vagarupwak yiluk, enabwa edok erogo dugwit, yugogogwa. \p \v 33 Yugugu lagagwama, it ap akwa ovok homago ako hetbisiluk, Yesus en at aruk nggulup ako wolok lagya lagagirik, aruk elola inggis mabagya lagagirik, waris inggi-vaga suvutbaluk abya vaga lombabagagi. \v 34 Lombabagya lagagirik, elose mbogot vaga iligik dugwit, “Ai” imbitya dugwit, “\tl Epata\tl*,” \f + \fr 7:34 \ft Bahasa Aram.\f* yugogogi. Yugogogi andi nit nenane vaga “Haruk hutlaru o,” yiluk, yugogogi. \p \v 35 Yugugu lagagimu, aruk hutlagya, ane dek ako ane werek agya, agya lagagirik, ane sek agagi. \p \v 36 Ane sek agya lagagimu, At Yesus en ap akwa andoma ako yugirigya dugwit, “Ap akwa mondok yugerabuk, moga!” yiluk yugeragagi ovara, hegek, ane sovabaluk, yugeregek adigat nagu lagagwa. \v 37 Yugeregek nagwis ako enaruk hunggu lagagwarik, “Enaruk nggulup ako enaruk hurogo bugu, enane dek ako, enane werek erogo bugu, oginavit lagya dugwit, yi ogagek ndi ogagek sek adigat ogarit naliga yi, wii,” yiluk, enalon agu dugwit, vok yugu lagagwa. \c 8 \s1 Yesus en ap eneyave 4000 erom wogeragagi wene \r (Matius 15:32-39) \p \v 1 Andi ogarit nagu lagagirik, werekma ap akwa iya erogo At adema homari wagagwa. Homari wagagwa ako, enagarom naup dek atma, At ane welagwi menda ako yanggup yugeragagi. Yanggup yugirigya lagagimu, wagu-selok, it ako yugirigya dugwit, \v 2 “It ap akwa homago yi, ninim dugwit, ndugwis henggam erom nenggetek nogo yigao yi, enabwa o. \v 3 It nin enawi adumu en wagaorikmu, enamwa lakbugu neyalok, lagu dugwit, erom uvup en inuvuput basogon ombasiga.” \p \v 4 Yugirigya lagagimu, At ane welagwi menda ako en, “O yoma ap akwa dekma, erom nggomava wogeramwima it ndatak nasogon embeten?” \p \v 5 Yugugu lagagwama At Yesus en iri dugwit, “Hit roti werago maren vagago agipik?” Yugirigya lagagimu, “Dek. 7 at vagago agurik,” yugogogwa. \p \v 6 Yugugu lagagwama, At Yesus ako en ap akwa iya erogo homago ako wema hora yupwak yiluk, yugirigya lagagirik, erom roti 7 inggimu dugwit, “Ala Nasin wa,” yiluk, erom ugurogo ap akwa sumburerapwak yiluk, At ane welagwi menda ako wogirigya lagagimu, sumbureragagwa. \v 7 Sumbururugu dugwit, ikan mariduk mberen at werekma, “Ala Nasin wa,” yiluk samban ogagya lagagirik, “Ikan yi inim sumbureranes,” yiluk, wogeragagi. \v 8 Wogirigya lagagimu, nunggu lagagwarik, enagaum agagi. Enagaum agya lagagimu, erom ugurik nin inim higirogo bagagwa ako mburin yum 7 hudi yedogo bagagwa. \v 9 It nunggugwa ako ap eneyave 4,000 hudi nunggugwarikmu, enamwa lakbugu lagagarik, \v 10 Yesus At ane welagwi menda ako inim, mburis vaga nunggugu lagagwarik, o Dalamanuta lagagwa. \s1 It Parisi menda en “Ninilup arup menda ogagya heyasogon o,” yugogogwa wene \r (Matius 16:1-4) \p \v 11 O Dalamanuta lagu lagagwama, it Parisi menda Yesus adema wagu lagagwarik, inim wene mbanggu dugwit, “Ninilup arup mbogot vaga menda ambi ogagya heyasogon o,” yiluk, At ogagya avut mbaluguluk yugogogwa. \v 12 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Ai,” yiluk, yugirigya dugwit, “Hit ap akwa yi, nggarogo yiluk, ninilup arup mbogot vaga menda ambi ogagya heyasogon adigat yuknisagwi? Hinilup arup menda ambi ogagya neyasogon mondok dek o, An avyarat yukheraliga.” \p \v 13 Yugirigya lagagirik, it ako hetbisiluk, mburi-vaga nunggwigya lagagirik, is ambo elavikit lagagwa. \s1 Ragi roti virisiga menda avok wene \r (Matius 16:5-12) \p \v 14 It mburis vaga lagu dugwit, Yesus ane welagwi menda ako roti werago ako enunggut akluk, ambiat wolok lagu lagagwama, \v 15 Yesus en yugirigya dugwit, “Avyak wai. It ap Parisi menda inim, at Herodes inim, enane andi, ragi roti virisiga menda ako hak, henendawima nunggwigya hawen, henendawi hwalogo dogwes o,” yiluk, enaruk watigi. \p \v 16 Enaruk watya dugwit yugeragagi ako, it wene mbanggu dugwit, “Nenagarom dek halok, yagas higi,” \v 17 it yugwi ako Yesus inugu lagagirik, “Hit nggarogo yiluk roti dek andi yagalagwi? An yukhirigi ako ao dibagatek henunggut dugwit, yagalagwi? Hit henendawi obak ugun dugwit, yagalagwi? \v 18-19 Hit hinil werek ovara, hegetek dugwit, yagalagwi? Henaruk werek ovara, henaruk hunggitek dugwit, yagalagwi? Roti 5 vaga ap akwa 5000 homago ako ugurogo wogeragagis nogo, henendawi henunggut akluk, yagalagwi? Roti ugurik higirogo bagagwa ako, wonggalogo mburin yum maren yedogo bagagup? \p Yugirigya lagagimu, it ako, “Dek o. Mburin yum 12 hudi yedogo bagagup.” \p \v 20 Yugu lagagwama, “Hivis andi, it ap akwa 4,000 homago ako roti 7 ugurogo wokirigya lagagimu, ugurik higirogo bagao ako, hiren mburin yum maren yedogo bagep? \p Yugirigya lagagimu, it ako en, “Yum 7 at bagyo.” \p \v 21 Yugugu lagagwama, Aren yugirigya dugwit, “Yogak ogo hit henendawi An ao dibanenggetek agipik?” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus en ap il muk sek ogagagi wene \p \v 22 Hivis, andi okbaluk, it ako o Besaida andoma wagagwa. Wagu lagagwama, it ap akwa andoma en ap il muk werekma At adema wolok wagu lagagwarik, At Yesus en at eyave inggis vagarupwak yiluk, enabwa edok erogo Yesus yugogogwa. \p \v 23 Yugugu lagagwama, At Yesus ako en o kampung andoma en inggis vagakluk wolok, werama winggigi. Wunggu lagagirik, Yesus ako waris ap il vaga suvutbagya, eyave inggis vakbagya, okbagya lagagirik, “Yogak yi menda ndi menda vage hil hegen a dek a?” \v 24 yiluk, yugugu lagagimu, at il venggenlagya dugwit, “Ap akwa inisaliga ovara, yovagak nagu-siliga o,” yiluk yagagi. \p \v 25 Iri lagagimu, At inggis il vaga lombabagya lagagimu, ap ako il yokigya dugwit, avyarat il venggenligya lagagirik, yi menda ndi menda ovok erogo selekma il hagagi. \v 26 Il sek okbagya lagagirik, “O kampung andoma nunggubuk, hamwa elak,” yiluk, yugogogi. \s1 Peterus en “Hat Keretus aro,” vagalogo yugogogi wene \r (Matius 16:13-20; Lukas 9:18-21) \p \v 27 Yesus At ane welagwi menda inim o andoma en o Kaisareya-Pilipi o desa-desa kampung-kampung andoma nagu lagagwa. Suvaga lagu dugwit, Aren “It ap akwa yi An sa numbutu dugwit, yagalagwi?” yiluk, At ane welagwi menda ako yugirigya lagagimu, \v 28 irenen yugu dugwit, “It nin en, Hat Yaya ap akwa ima wombabugu lagagi ako at yugwi, eke it nin en, Hat Eliya o endak erogo welagagi ako yugwi, eke, it nin en, ap ambi Ala wene yugurugu lagagwa menda navi-navi ako at, yugwi, yagalagwi o,” yugogogwa. \p \v 29 Yugugu lagagwama, Aren it yugirigya dugwit, “Hiren, An sa numbutu dugwit, yagalagwi?” \p Yugirigya lagagimu, at Peterus en, “Dek. Ala en ap akwa enagap wendarumwak yiluk enogo lakba wagagi Keretus ako andi, Hat at,” yiluk, yugogogi. \p \v 30 Yugugu lagagimu, “An navok andi ap akwa enadema mondok yugerabuk!” yiluk, enaruk watigi. \s1 Yesus “Narusogon o,” yugeragagi wene \r (Matius 16:21-28; Lukas 9:22-27) \p \v 31 Enaruk watya lagagirik, wene yugirigya dugwit, “An ap at endaklagagis ako, mondok nova anggin-mbanggin erogo banusogon. It ap ombok-ombok inim, it imam-imam enasini inim, it guru agama inim, An it enanggon numbutu dugwit natu dogomwima, hambigya dogomindik ndugwis mberen dukluk ndugwis ambi vaga niluk arisogon o,” yiluk, \v 32 wene sigam erogo yugeragagi. Sigam erogo yugirigya lagagimu, at Peterus en Yesus inggis lirogo wolok lagya lagagirik, yugugu dugwit “Anderogo yubuk,” iri hegek \v 33 At Yesus en At ane welagwi menda ako il ambutmu dagalogo yogenugu lagagirik, Peterus mbet yugugu dugwit, “Hat Sile yi, Ala endawi ombasiga ako ndatak ombasigadek, ovara, ap akwa enendawi ombasagwi ndatak ombasigama, mondok-mondok wilin,” yiluk, mbet yugogogi. \p \v 34 Mbet yugugu lagagimu, it ap akwa homago ako inim, At ane welagwi menda ako inim, eneyanggup yugeragagi, ako, wagu lagagwama yugirigya dugwit, “Hit An ninim nagu dogop umbutu dugwit halok, yi menda ndi menda ogarup ombasagwi ako hetbisiluk, agyo winik lombalek ako hedelok, An ninim at nagu dogosogon. \v 35 Heneyave idi okedasogon halok, heneyave yelemele yusogon. An ninis inim sek wene inim, ombok arupwak yiluk, heneyave idi dek okbetamwi halok, hinidi erek dogosogon. \v 36 Hit yi menda ndi menda ovok erogo hedugu dogomundik, heneyave yelemele yusogon halok, nggayoklarup embetep? \v 37 Heneyave yelemele yusogon halok, aveloma nano betaup ombasagwi? \v 38 It ap akwa ovok erogo Ala mbo baluk, weyak adigat ogarit lendagwi ako enanggelekma dugwit, ap ambi sa en An ninis An nane inim, alon en yegetek dogosogon halok, An ap at endaklagagis yi An Nasin iris ovagangge yikedelok it malaikat mbogot vaga Ala ayonggo lakbisa wendagwi menda ako inim, wagu dugwit, An ap ako inis yisogonbuk o.” \c 9 \p \v 1 Yugirigya lagagirik, “Dibas! Hit ap akwa yoma agipik ako, nin ao hambegetek hinigik At Ala anye iya atma, ap akwa At avema bisa wagya ako hinil hasogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 At Yesus ndom vaga en elose adik agagi wene \r (Matius 17:1-13; Lukas 9:28-36) \p \v 2 Nogo enam yikbaluk, At Yesus en it Peterus o, Yakobus Yaya inim, wogenombolok ndom adup vaga unggu lagagwarik, it enadik andoma werekma, inil vaga At elose adik agagi. \v 3 Elose adik agya lagagirik, asum mudu amumulip digavok ovagak ogagagi. It yum mudu amumulip arupwak yiluk, hurisagwi ako hak andi dek o. Mondok mudu amumulip agya lagagimu, \v 4 at Eliya o, Musa o, Yesus inim avuk agu lagagwarik, wene mbanggwis inogogwa. \p \v 5 Wene mbanggwis inugu lagagwarik, at Peterus ako en Yesus yugugu dugwit, “Nasin Guru wai! Nit yoma agurik yi sek atma, eravo henggam ambi Hat, ambi Musa, ambi Eliya at valogo bigigasogon,” yugogogi. \v 6 At ako, “Wii,” yiluk, enalon iya agya lagagimu, endawi apik agya dugwit nggarogo yubuk halok, anderogo yagagi. \p \v 7 Yugugu lagagimu, hena hwilak inipu lagagirik, hena anggelekma akoma en ane iri dugwit, “An Nabut nendawi hunik yi atma, At ane henaruk hunggu dogwes o,” yiluk, iri hagagwa. \v 8 Iri lagagimu, inil bigya baga erogo bikugu lagagwama, it mberen ako dek Yesus adigat inil hagagwa. \p \v 9 Ndom vaga akoma en wambu wagu dugwit, At Yesus en, “An ap at endaklagagis yi, hambuluk lendagwima akoma en ao iluk akluk mendok yegetek neyagek, ogagya hinil neyagep ako, ap akwa mondok yugerabuk.” \v 10 Yugirigya lagagimu ogagya hagagwa ako ap akwa yugeregetek ovara, enadik dugwit, “'An hambuluk lendagwima en niluk akluk mendok yisogon o’ yiluk, yukneraga ako, nggarogo yiluk yagas embetep?” yiluk, wene mbanggu lagagwarik, \v 11 Yesus yugugu dugwit, “It guru agama en, ‘Mesias ako ao wagatek hegek, Navi Eliya endak mbogot vaga en warisogon o’, yagalagwi ako, nggarogo yiluk warisogon yagalagwi?” yiluk, Yesus aigwakma wogogwa. \p \v 12 Yesus en yugirigya dugwit, “Navi Eliya endak warisogon yagalagwi andi, yi ogagwi ndi ogagwi nggeraligiluk warisogon ovara, An ap at endaklagagis ako novaga anggin-mbanggin erogo banunggwi, weyak-weyak erogo banunggwi, ogarup dirup watugwa ako andi, nggarogo yiluk watugwa embetep?” \v 13 Iri lagagirik, “At navi Eliya vage wagagi. Ninim hegek navi-navi o endak dirup watugwa ako ndatak ap akwa en it enendawi umbutu dugwit at weyak okbalin nagu lagagwa, An yukheraliga o,” yugeragagi. \s1 Madis avyak endawima werekma wibagagi wene \r (Matius 17:14-21; Lukas 9:37-43a) \p \v 14 Wene anderogo at yugeregek wambu wagusim, At ane welagwi menda nin bisiluk lagagwa ako inim, it guru agama inim, ap akwa iya erogo homago inigik, winimuk yugwi inil inogogwa. \v 15 Inil inugu lagagwama, it ap akwa ako, Yesus At wagya heyakbagu lagagwarik, “Wii,” yiluk enendawi adenggen umbutu dugwit, vupuk At adema “Wa” yugiri lagu lagagwama, \v 16 Yesus en “Hit ap yi hinim nano avok yagalagwi?” yiluk, yugeragagi. \p \v 17 Yugirigya lagagimu, ap akwa iya erogo homago welagagwa ako, ap ambi en At yugugu dugwit, “Nasin Guru wai! An nabut madis endawima nunggwigya lagagirik, ane dek ogagagirikmu, Hat hadema wolok wagi o. \v 18 Madis endawima dugwit, eyave yagavet-yagavek ogagya, elagapma olan hauk-hauk iris, aik hambunggu ogagya dugwit, endawi anyedek agya dugwit, eyave habop ogagya, anderogo ogagya halok, Hat hane welagwi menda ako madis nggigilogo wibapwak yiluk, yugirigi ovara, iren wibaup meyan inigis o,” yugogogi. \p \v 19 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Hit ap akwa yogak avyarat nembetetek agipikma, avyak! An hit hinim ndugwis maren dogop, eke An ndugwis maren hit hinim nendawi sagain erogo dogop?” yiluk, yugirigya lagagirik, “Avyak andi, wolok omanes,” yugeragagi. \p \v 20 Yugirigya lagagimu, avyak ako At adema wolok wagu lagagwama, madis at endawima agarik ako en, Yesus il higya lagagirik, avyak ako inggis isok irup-wadok ogagya dugwit, legogo wen vaga wombabagya lagagirik, ena enden-vanden ogagya dugwit, elagapma olan hauk-hauk yagagi. \p \v 21 Anderogo ogagyaim, At Yesus en avyak asin ako yugugu dugwit, “Hat habut yi o mera hudi yerogo ogagya lagagi?” yiluk, yugugu lagagimu, asin ako en, “At madukma en, itok arerogo ogasiga. \v 22 Madis ako ovaga agya dugwit, ndugwis ambi vaga hali hunikmu mabagya, ndugwis ambi vaga ima mabagya, ogasigama, Hat yi ogagek ndi ogagek ogasiga menda halok, nenabwa imbitya dugwit, okbininin o.” \p \v 23 Yugugu lagagimu, At Yesus ako en, “Hat nggarogo yiluk ‘Hat yi ogagek ndi ogagek ogasiga menda halok’ yuknigin? Avyarat umbutwi vaga yi menda ndi menda hogop ombasagwi ako andi atma asiga,” yugogogi. \p \v 24 Yugugu lagagimu, avyak asin ako en ane ombok vaga yugugu dugwit, “Avyarat imbiti ovara, nendawima en ambi im avyarat ombarigiluk okbanin o,” yiluk, yugogogi. \p \v 25 Yugugu lagagimu, andena en ap akwa wisane vupuk wagwi ako il inugu lagagirik, Yesus en madis ako mbet yugugu dugwit, “Madis enaruk nggulup enane dek oginivisiga menda yi wilitak! O baluk wilimi andi heyami vaga mondok nunggu warubuk!” \v 26 yiluk, mbet yugugu lagagimu, madis ako na iri lagagirik, avyak ako inggis isok irup-wadok ogagya lagagirik, winggigi. Wunggu hegek, avyak ako nggorak ovagak werekma, it ap akwa wisane akoma en yugu dugwit “Wii! Avyak yi nogo hombagas,” yagagwa ovara, \v 27 At Yesus en inggis vagago lekbagya lagagimu avyak ako mondok yagagi. \p \v 28 Mondok iri lagagimu, At Yesus umwa nonggagagirik werekma, At ane welagwi menda wagu lagagwarik, enadik dugwit, “Nit nggarogo yiluk madis nggigilogo wibaup dek welagyo, embeten?” \v 29 Yugugu lagagwama, At Yesus en yugirigya dugwit, “Madis anderogo menda andi nano vaga wibaup erek ovara, samban ogagu dugwit halok, ndak wibaup,” yugeragagi. \s1 Yesus ambi inim “Narusogon o,” yugeragagi wene \r (Matius 17:22-23; Lukas 9:43b-45) \p \v 30-31 O andoma en hetbaluk, sup Galileanggan nonggagagwa. Nunggugu lagagwarik, At ane welagwi menda ako mamulirigya dugwit, “An ap at endaklagagis yi, Ala endawi imbitigirikmu neyave vagago ap akwa ininggimu agya neyalok, natu dogomundik, ndugwis henggam vaga niluk arisogon o,” yiluk, wene andi mamulirigyaim atma, At Galilea nonggagagi ako ap akwa inilup arup anggon imbitigi. \p \v 32 Yugeragagi ako dibagatek dugwit At aigwakma waup enalon en mbup yagagwa. \s1 “Ap ombok dogop andi sa,” yagagwa wene \r (Matius 18:1-5; Lukas 9:46-48) \p \v 33 O andoma en o Kapernaum lagagwa. Lagu lagagwarik, umwa dugwit, At Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit suvaga wagu dugwit, nano wene yagan wagu hinigis?” yugirigya lagagimu, \v 34 it suvaga wagu dugwit, “An iya, hat iya?” yagan wagagwarikmu, enane dek mbup yagagwa. \v 35 Mbup yugu lagagwama, At ako hora yiluk, At aburi 12 menda ako yanggup yugeragagi. Wagu lagagwama, yugirigya dugwit, “Ap ambi sa en ‘an ap ombok dogosogon o’, imbitya halok, ap akwa ovok enavema dugwit, enayeloman at dogop.” \v 36 Yugirigya lagagirik, avyak ambi wolok it enanggelekma ba wakluk, elola okbagya lagagirik, it yugirigya dugwit, \v 37 “At avyak yi hak, An ninis vaga wugu hiniselok, An at woknerasogon. An nadik woknerasogon dek ovara, An lakbani wagagi ako inim at welagwi o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ap ambi Yesus inis vaga madis wibagagi wene \r (Lukas 9:49-50) \p \v 38 Yugirigya lagagimu, at Yaya en iri dugwit, “Nasin Guru wai. Ap ambi nit ninim nagu lagatek ovara, aren Hat hinis vaga madis nggigilogo wibagya ninil hugu lagurik, ‘Moga’ yugugup,” yugogogi. \v 39 Yugugu lagagimu, At Yesus ako en, “‘Moga’ yugurubuk. An ninis vaga ogarubuk menda ogagu dugwit halok, andi okbaluk, weyak okbanusogonbuk. \v 40 It ninim ogorekdek halok andi, nit menda aro. \v 41 It ap akwa en, Keretus aburi at yiluk, is nudik wokerugu-selok andi, avyarat onggo andi hedasogon, avyarat yukhirigi o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Weyak wene enendawima asiga wene \r (Matius 18:6-9; Lukas 17:1-2) \p \v 42 Yugirigya lagagirik, “It ap akwa sa en avyak mariduk ambi endawi novaga vanggabaluk avyarat nombasagwi menda yi, weyak ogarumwak yiluk enendawi nomalogo yugerelagwi vaga, it avyak ako weyak ogagu-selok, ap ako avup vaga helep ombok yidibaluk is namut agurutmu wombabiselap en andi sek o. \p \v 43 Hininggis vaga en weyak ogarup okinipu halok, venak mbalogo lakbas. Hininggis mberen hegek, hali munukmu nagaup yagaligadekma akoma nunggup andi weyak. Eke, mbalogo lakbaluk, venak mbalek hegek mondok iniluk agarwikmu andoma nunggup halok, sek o. \v 45 Hinisok vaga en weyak ogarup okinipu halok, venak mbalogo lakbas. Hinisok mberen hegek, hali munukmu akoma mbo lakbigigaup andi weyak. Eke, mbalogo lakbaluk, venak mbalek sidakduk yagan mondok iniluk agarwikmu akoma nunggup halok, sek. \v 47 Hinil vaga en weyak ogarup okinipu halok, venak hulirogo bas. Hinil mberen hegek, hali munukmu mbo lakbigigaup andi weyak. Eke, hinil ambi hurilogo okbaluk, venak vaga adigat Ala avema nunggup halok andi sek o. \v 48 O hali munukmu akoma ‘nggot enggen logovik-logovek adigat yagaligama, hali nagaup yagaligadekma’,\f + \fr 9:48 \ft Yesaya 66:24\f* lakbisaup dek o.” \p \v 49 “Ikan vidis arugwi en yiluk, garam ilivuli erogo belagwi ako hak, anderogo at Ala en hali vaga walok hinisayogon o.” \p \v 50 Garam sek ovara, edup dek agya halok, nggarogonggan en edup werek ogarup? Garam edup werek henendawima dugwit, hinim henendawi dambulik at dogwes o,” yiluk, yugeragagi. \c 10 \s1 Ap hwa hetbiselagwi wene \r (Matius 19:1-12; Lukas 16:18) \p \v 1 Yugirigya lagagirik, o andoma hekbaluk, sup o Yudeya vaga en is Yoredan mbalogo elavikit lagagi. Lagya lagagirik, ap akwa iya erogo At adema homari wagagwarikmu, At wene mamuleraliga ako wane-wane, mamuleragagi. \p \v 2 Mamulirigyaim, it ap Parisi menda ako At adema wagu lagagwarik, avut mbaluguluk yugugu dugwit, “Ap ambi ogwa wogoma nanggon o, yiluk, hetbaup andi sek embeten?” \p \v 3 Yugugu lagagwama, At Yesus en iri dugwit, “Musa en wene nggarogo yukheragagi?” yugeragagi. \p \v 4 Yugirigya lagagimu, it ako en yugugu dugwit, “At Musa en, ‘Surat watbaluk hwa andi hetbisaup sek o’,\f + \fr 10:4 \ft Ulangan 24:1\f* yiluk, yagagi o.” \p \v 5 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Henendawi lakot hiniselok, wene andi dirup warogo yukheragagi ovara, \q1 \v 6 ‘At Ala en o endak yi menda ndi menda ogagya dugwit, ap ogagya, hwa ogagya’,\f + \fr 10:6 \ft Kejadian 1:27; 5:2\f* \m ogagagirikmu, \v 7 andi halok \q1 ‘Ap en asin-isa hetbisiluk ogwa inim dambulakluk, \q2 \v 8 it eneyave mberen ovara \q3 ambiat arisogon o’,\f + \fr 10:8 \ft Kejadian 2:24\f* \m Ala wene warek atma, it eneyave mberen dek, ambiat dogosogon. \v 9 Andi halok, At Ala en mondok mondok hondabigigirikmu, ap akwa en weralogo bisaup andi, mondok dek o,” yugeragagi. \p \v 10 Yugirigya lagagirik, umwa nunggwigya lagagimu, At ane welagwi menda ako en wene yugeragagi ako, ambi inim hemetugwa. \v 11 Hemetu lagagwama, Yesus en yugirigya dugwit, “Ap en ogwa hetbaluk, hwa adik ambi hedigya halok, ap en hwa endak ako alyak waliga. \v 12 Eke, hwa en agun hetbaluk ap adik ambi hedigya halok andi, hwa en agun endak ako alyak waliga,” yugeragagi. \s1 Yesus en avyak mariduk adenggen enovaga bogogi wene \r (Matius 19:13-15; Lukas 18:15-17) \p \v 13 Yugirigya lagagimu, avyak mariduk At adenggen enovaga bisapwak yiluk At adema woginiviluk wagu lagagwama, At ane welagwi menda en ap akwa ako mbet yugeragagwa. \v 14 Mbet yugerugu lagagwama, At Yesus en aninis wisane agya lagagirik, “Hit nggarogo yiluk yagalagwi! Hekbisines! Ala avema dogop andi, it avyak mariduk yi hakma, An nadema wagusim moga yugerabuk. \v 15 Dibas! It avyak mariduk Ala avema dogopwak yiluk nunggwisagwi anderogo hak, hit anderogo nunggegetek hiniselok andi, nunggusogon dek o,” yiluk, yugeragagi. \v 16 Anderogo yiluk yugirigya lagagirik, avyak mariduk ako elola okbugu lagagirik, inggis vagupu dugwit, adenggen enovaga bogogi. \s1 Ap inggis werek wene \r (Matius 19:16-30; Lukas 18:18-30) \p \v 17 Enovaga bugu lagagirik, sup ambi inim lagiluk ogagya lagagimu, ap ambi At adema vupuk wagya lagagirik, erambo yunggubaluk Yesus yugugu dugwit, “Guru. Hat sek adigat agindik yi, an niluk mondok mondok dogop menda andi nggarogo ogarik?” yiluk, yugogogi. \p \v 18 Yugugu lagagimu, At Yesus ako en, “Nano yiluk An sek adigat agirik yiluk yuknigin? Ap ambi sek adigat agarik andi dek, Ala adigat sek agarik,” yugugu lagagirik, \v 19 “At Ala en wene yagagi ako hat ovok hilup. \q2 ‘Ap warup moga. \q2 Ap ogwa werek hegek, hwa agun werek hegek, ogarup moga. \q2 Ap enangge enonggop waup moga. \q2 Henane huluk ap enovaga bisaup andi moga. \q2 Ap enangge nomalup moga. \q2 Henasin-hinisa enane henaruk hunggu dogwes o’,\f + \fr 10:19 \ft Keluaran 20:12-16; Ulangan 5:16-20\f* \p \v 20 Yugugu lagagimu, at ako en, “Dek o, Nasin Guru. Wene andi an madukma en des erogo ogagya lagagis,” yiluk, yugogogi. \p \v 21 Yugugu lagagimu, At Yesus il vu erogo yokigya lagagirik, abwa imbitya dugwit, “Wene ambiat andi ao ogagetek heyagi. Hat hangge-hangge onggo hunogo it ap enangge dek menda ako wogerelak. Wogirigya heyalok, hat hangge eyave andi hivis mbogot vaga en ombok at hedayogon. Andi okbagya dogomindik, ninim nagu dogoguluk, omano,” \v 22 yugogogi menda, angge iya erogo werekma, endawi “Ai” imbitya lagagirik, endawi burup yagan lagagi. \p \v 23 Lagya hegek, At Yesus ako il ambutmu dagalogo, At ane welagwi menda ako yoginipu dugwit, “It ap ininggis werek menda ako, At Ala avema dogop andi nggarogo nunggup erek higi o,” yugeragagi. \p \v 24 Yugirigya lagagimu At ane welagwi menda ako en vok yugu lagagwama, At Yesus en yugirigya dugwit, “Naburi. At Ala avema dogop andi nggarogo nunggup erek higi o.” \v 25 Yugirigya lagagirik, “Wam ombok unta dirup yarum elo maduk andi ndak nunggup ovara, ap ininggis werek halok ako andi, Ala avema dogop, nggarogo nunggup erek higi,” yugeragagi. \p \v 26 Yesus ane yagagi ako enaruk hunggu lagagwarik, vok yugu dugwit, “Andi halok, ap sa maren enagap wendarup embeten?” yiluk, yugogogwa. \p \v 27 Yugugu lagagwama, At Yesus ako en il yoginugu dugwit, “It ap akwa ogarup dek ovara, Ala andi yi menda ndi menda ogarup sek adigat agarik.” \p \v 28 Yugirigya lagagimu, at Peterus en iri dugwit, “Haruk hulu! Nita, yi menda ndi menda ovok erogo hetbaluk, wagyo, Hat hinim nagu dogoguluk,” yiluk, yugogogi. \p \v 29 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “An wene avyarat ambi yukherayogon o. An nabwa en sek wene ako ombok arupwak yiluk, henawi valek inim, henowa-henaot inim, henasin-hinisa inim, henaburi inim, heneyavup yago inim, ovok at hetbisiluk wagu hiniselok, \v 30 yogak aveloma henawi valek inim, henowai-henarwi inim, hinisai inim, heneyavup ogarek inim, 100 hudi hedasogon, anderogo ovara, ap akwa en anggin henovaga bigigasogon, okbigigamima hivis andi hiniluk mondok menda hedasogon o,” \v 31 yugirigya lagagirik, “Ap iyarogo enendak lendagwi ako andi, hivis arusogon. Eke, hivis lendagwi ako andi, enendak arusogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus ambi inim “An narusogon o,” yugeragagi wene \r (Matius 20:17-19; Lukas 18:31-34) \p \v 32 Yesus At ane welagwi menda ako inim o Yerusalem suvaga lagu dugwit, At Yesus endak lagyaim, it At eyaganggom ako enendawi anggin agya, it ap akwa nin enambetaga lagagwa ako enalon agya, agya lagagimu At Yesus en it ap 12 ako sup alilimu wogenombolok lagya lagagirik, At hivis nano arup wene ako at yugeragagi. \v 33 Yugirigya dugwit, “Avyak. Nit ako vage Yerusalem dagasagwi atma, An ap at endaklagagis ako, it ap imam-imam enasini inim, it guru agama inim ininggimu asogon, ininggimu agya neyalok, wene mbabaluk, narupwak yiluk, it ap weram menda An wogerasogon. \v 34 Wogurugu dogomwima nanggadi watbanunggwi, enowaris novaga suvurogo banunggwi, nabirok natwis, okbaniluk, mondok narusogon. Natu dogomwima, ndugwis henggam vaga, niluk arisogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yakobus Yaya mbet yugeragagwa wene \r (Matius 20:20-28) \p \v 35 Yugirigya lagagimu, at Sebedeyus aburi, Yakobus Yaya it mberen At Yesus adema wagu lagagwarik, “Guru wai. Nit nenendawi hobaluk, yukurusogon andi okbininanok yiluk, wagyo,” yiluk yugogogwa. \p \v 36 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “An nggarogo okbigigaigiluk wagep o?” \v 37 Yugirigya lagagimu, it ako en “Hat hivis hiris hovagangge yikedelok wagya heyalok, nit Hat hinggis venak-venak vaga hora okbininanok yiluk, yukhiri wagyo,” yiluk, yugogogwa.\f + \fr 10:37 \ft It Yakobus Yaya ako ‘Nit ap ombok dogop’ hogop umbutugwa. It Yesus venak-venak hora yilpmu en, ap akwa ovok erogo Yakobus Yaya enavema duklip.\f* \p \v 38 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Hit yuknisagwi andi, henunggut dugwit yuknisagwima, An nagas nudik nayogon andi, hit hinim naup sek embetep? An anggin-mbanggin okbanusogon ako andi, hit hinim okbigigaup sek embetep?” \p \v 39 Yugirigya lagagimu it ako en, “E o. Ninim naup andi sek aro,” yugugu lagagwama At Yesus en iri dugwit, “An nagas nudik naup hit ninim naup at. Eke, An anggin-mbanggin okbanusogon andi, hit hinim okbigigaup ovara, \v 40 ninggis venak-venak bigigaup ako andi, Anen yukherayogonbuk. An ninggis venak-venak hora okbisaup ako andi At Ala en yukheragwi,” yiluk, yugeragagi. \p \v 41 Yugirigya lagagimu it eneve 10 ako enaruk hunggu lagagwarik, it Yakobus Yaya mbet yugeragagwa. \v 42 Mbet yugeragagwa ovara, At Yesus en it ovok erogo yanggup yugeragagi, wagu lagagwama, yugirigya dugwit, “Hit hinilup, it ap weram menda enasini ako ap akwa sovabiselagwi, eke ap ombok ombok enavema akoma enane avuput vaga yugerelagwi, \v 43-45 ovara, hit andi anderogo ogarup moga. An ap at endaklagagis yi hiren An nake ogagu dogovovok en yiluk, wagatek. Anen henake ogagya dugwit, hit ap akwa ovok erogo heda visilogo bigigagiluk, neyave henonggo ba wagagirikmu, hit ap yi ambi ombok arup ombasagwi halok, enayeloman at arupwak o. Hit yi ambi en, ‘An nadik ombok dogosogon o’, imbitya halok, hit ovok henayeloman dogopwak o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus en Batimeyus il sek ogagagi wene \r (Matius 20:29-34; Lukas 18:35-43) \p \v 46 It ako o kota Yeriko ari lagagwa. Hivis, Yesus At eyaganggom inim, ap akwa wisane inim, o andoma en wunggusim ap ambi il muk ambenggino yagaliga menda suvaga horaik welagagi. Ap ako inis Batimeyus, at asin inis andi Timeyus. \v 47 At Yesus Nasaret menda wagya, aruk hunggu lagagirik, “Yesus wai. Daut ombao wagen yi, an nabwa nombaru,” yiluk, ane ombok erogo yugogogi. \p \v 48 Yugugu lagagimu, it ap akwa en “Mbup iru,” yiluk mbet yugu lagagwama, aren iri dugwit, “Daut ombao wai. Nabwa nombaru o,” yiluk, ane ombok vaga ambi inim yugigik adigat ogagya lagagimu, \v 49 At Yesus ako mbup iri dugwit, “Eyanggup eres,” iri lagagimu, iren ap il muk ako eyanggup yugugu dugwit, “Heyanggup yukisigama, halon dek, mondok iru,” yiluk, yugogogwa. \p \v 50 Yugugu lagagwama, asum sogwes-yum menda nggolalogo hetbaluk, yiluk-wuluk mondok iri lagagirik, Yesus adema lagagi. \p \v 51 At adema lagya lagagimu, At Yesus en, “An hat nggarogo okbanupwak yiluk, embeten?” Yugugu lagagimu, at il muk ako en, “Nasin guru, nil sek okbaninok yiluk, yigi,” yiluk \v 52 yugugu lagagimu, At Yesus en, “Hat hendawi avyarat nembeten ako vaga, hil sek agindikmu, hamwa elak.” \p Yugugu lagagimu, il muk welagagi ako sek agya lagagirik, At Yesus inim suvaga lagagwa. \c 11 \s1 Yesus o Yerusalem nonggagagi wene \r (Matius 21:1-11; Lukas 19:28-40; Yaya 12:12-19) \p \v 1 At Yesus inim lagagwa ako o Yerusalem horok ari lagu dugwit nungguguluk o Betepage inim, Betaniya inim, ndom Saitun andi avema ari lagagwarik, andoma en At ane welagwi menda mberen lakbugu dugwit \v 2 “O valekma akilisim ari lamwira, wam keledai eyak ap ao ovaga hora yegetek menda ambi hugu dogomundik, yunggwi yidugup akom veralogo wolok omano. \v 3 Eke it ap akwa andoma en, ‘Hit nggarogo yiluk wam keledai veralisagwi’, yukurugu-selok, hiren ‘Nit nenowa wam keledai dekma, welales o, yukneragamu, wolok lagu dogomundik, aveloma ba warusogon’, yiluk, yugerano,” yiluk, yugeragagi. \p \v 4 Yugirigya lagagimu, it ako lagu lagagwarik, wam keledai eyak o mbanggutmu sup alilimu yunggwi yidugup inil hugu lagagwarik, veranggu lagagwama \v 5 it ap andenam un mendek werekma, “Hit wam keledai eyak nggayok ogaruguluk veralisagwi?” yugeragagwa. \p \v 6 Yugu lagagwama, it ako en At Yesus en anderogo yugerano yugeragagi ako at yugurugu lagagwama, iren “E o,” yiluk yugu lagagwama, wolok lagagwa. \v 7 Wam keledai ako wolok Yesus adema lagu lagagwarik, it ako enasum nggolalogo wam keledai ambot vaga ndabagu lagagwama, Yesus ako andi vaga hora yagagi. \v 8 Hora iri lagagimu, it ap akwa iya erogo enasum mbigalogo sup ombok vaga ndalit lagwi, it nin en yo angga yavup wadimu en mbalogo ndalit lagwi, okbaluk, \v 9 At ako lagya hegek, it nin enendak lagwi, nin ambetaga lagwi, ogarit lagu dugwit, \q2 “Hosana!” \f + \fr 11:9 \ft b: Nit nenane vaga andi “Wa, wa!” yiluk yugu lagagwa.\f* \q2 “Nenasin inis ombok en, At lakba wandiga yi, inis siyabasogon o!”\f + \fr 11:9 \ft c: Mazmur 118:25-26\f* \q2 \v 10 “Nenombao Daut avema sek welagagup ako wane-wane At avema bininagiluk wandigama, inis siyabasogon o.” \q3 “Ala o mbogot vaga agarik ako, wa, wa, hosana,” \p yiluk, amikmit yagan lagagwa. \p \v 11 Amikmit yagan o Yerusalem nunggu lagagwarik, o Ala awi valekma nonggagagwa. Nunggugu lagagwarik, At Yesus ako yi menda ndi menda yenaga wegek nagu hegek, o hup agya halok it ap 12 menda ako inim, eneyami vaga o Betaniya lagagwa. \s1 Yesus en yo ara vudilogo bagagi wene \r (Matius 21:18-19) \p \v 12 Nogo yikbaluk hutun o Betaniya en suvaga lagu dugwit, Yesus erom uvup ogagagi. \v 13 Ogagya lagagimu, andenam en yo ara\f + \fr 11:13 \ft Yo ara andi yo widis wanewane ovara enggen ai weyak.\f* ambi angga savulik il higya lagagirik, yo ako enggen yugup a, dek a, yiluk adema At lagya lagagirik, enggen yup yiligama ao ari wagatek atma, angga adigat hagagi. \v 14 Angga adigat halok, yo eyave ako yugugu dugwit, “Yogak yi hudi en, hat henggen ap akwa ambi nunggu dogosogon mondok dek o,” yugugu At ane welagwi menda ako, enaruk hunggugwa. \s1 Yesus en Ala awi valekma nggabunggigi wene \r (Matius 21:12-17; Lukas 19:45-48; Yaya 2:13-22) \p \v 15 At Yesus ane welagwi menda inim o Yerusalem ari lagu lagagwarik, Ala awi valekma nunggwigya lagagirik, it Ala awi valekma yi menda ndi menda onggo hunggik yagalagwi menda akoma, silogo wibugu dugwit, it yoparip onggo-onggo ogagu lagagwa menda ako, yo ndalek inim, it swa suwa onggo hunggu lagagwa menda, yo hora yugu lagagwa menda inim, avut enden-vanden erogo mbombo hagagi. \v 16 Mbombo higya lagagirik, “Hit Ala awi valekma yi, yi menda ndi menda wolok nunggugwi, wunggwis ogarubuk o,” yugeragagi. \v 17 Yugirigya lagagirik, wene mamulirigya dugwit, \q2 “An nawi valek yi, yi ap ndi ap ininis unggul adik-adik menda en ‘Samban ogasagwima yi at’ yugu dogosogon o,”\f + \fr 11:17 \ft a: Yesaya 56:7\f* \pc yiluk dirup warek ako dek embetep? Dirup warek ovara, hit andi, ‘o yi ap enonggop wokbaluk, hwilaklari lendagwima ovagak'\f + \fr 11:17 \ft b: Yeremia 7:11\f* ogagep o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 18 Yugirigya lagagimu, it ap akwa ovok homago ako Yesus wene mamulirigya ako vok yugu-selok, it imam-imam enasini inim, it guru agama inim, Yesus yagagi ako enaruk hunggu lagagwarik, enalon agya dugwit, “Nggarogo heda okbaluk warup embetep,” yiluk, avok mbanggugwa. \p \v 19 Andenam en, o howam agya halok, Yesus At ane welagwi menda inim, o Yerusalem en wunggugwa. \s1 Yo ara mbuk agagi wene \r (Matius 21:20-22) \p \v 20 Wunggu lagagwarik, nogo yiluk, hutun suvaga lagu dugwit, yo ara ako omanggen inim eyave inim ovok erogo mbuk agagi inil hagagwa. \v 21 Inil hugu lagagwarik, Peterus en yo yugugu hagagi ako, endawi wenggeligya dugwit, “Nasin Guru wai. Yo ara vudilogo bagen ako ovok mbuk aga yi, hil yokanen.” \p \v 22 Yugugu lagagimu, At Yesus en iri dugwit, “Henendawi Ala ovaga vanggabaluk, avyarat umbutu dogwes o. \v 23 Henendawi yunggup yegetek, henane yugwi, ndatak arisogon umbutu dugwit, ‘Ndom ombok yi legogo is namutmu nunggwilak’ yugu hiniselok, anderogo at okligya hasogon o, yiluk, avyarat yukhirigi o. \v 24 Andi halok, hit samban ogagu dugwit, yi menda ndi menda Ala nggino yugugu dugwit, vage hedigi o, yiluk, avyarat ombasagwi andi vaga wokirigya hasogon o. \v 25 Hit mendek yiluk, samban ogagu dugwit ap ambi inim ogorek agipik halok, henasin mbogot vaga agarik ako en, hit weyak menda dek erogo bigigapwak yiluk, at inim ogorek agipik ako weyak menda andi hiren henunggut akluk dogwes o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Sa inis vaga ogasiga? yugogogwa wene \r (Matius 21:23-27; Lukas 20:1-8) \p \v 27 Andi en, o Yerusalem nunggugu lagagwarik, At Yesus ako Ala awi valekma nunggwigya lagagirik, naguim, it imam-imam enasini inim, guru agama inim, it ap ombok-ombok inim, At adema wagu lagagwarik, \v 28 “Hat yi ogagek ndi ogagek ogasiga ako sa inis vaga ogasiga? Sa en yukigamu ogasiga?” yiluk, yugogogwa. \p \v 29 Yugugu lagagwama, At Yesus en iri dugwit, “Anen ambi hemekinisayogon. Onggo yuknugu hiniselok andi, sa inis vaga ogasiga ako yukherayogon.” \v 30 Yugirigya lagagirik, “At Yaya ima wombabugu lagagi andi, mbogot vaga en yugogogi vaga wombabugu lagagi a, ata ap en yugogogwa vaga wombabugu lagagi a? Hit yukneres!” yiluk, yugeragagi. \p \v 31 Yugeragagi ako, wene mbanggu dugwit, “Niren ‘Mbogot vaga en yugogogi vaga ogagagi o’, yugu niselok, Aren ‘Nggarogo yiluk at avyarat embetetek welagagup’, yuknerayogon. \v 32-33 Eke, niren ‘Yaya andi ap akwa en yugogogwa vaga ogagagi o’, yup andi nggarogo yup erek,” umbutu lagagwarik Yesus yugugu dugwit “Nit nenunggut o,” yugogogwa. It ‘Nggarogo yup erek’ umbutugwa andi it ap akwa ovok erogo en Yaya andi navi Ala wene yugeraliga menda avyarat umbutugwa atma, enalon wisane welagagwa. \p Yugugu lagagwama, Yesus en “Andi halok, An ogo sa inis vaga ogasiga ako yukherayogonbuk,” yugeragagi. \c 12 \s1 Yavup anggur awi yago malogo welagagwa wene \r (Matius 21:33-46; Lukas 20:9-19) \p \v 1 Yugirigya lagagirik, it imam-imam enasini inim, guru-guru agama inim, it ap ombok-ombok inim Yesus en wene il wakhegek yugeragagi. Yugirigya dugwit, “Ap ambi en anggur awi yakbaluk, leget wigya, owangga mbetalogo yanggatlarumenda walup mendagya, eke, suwam watu dogopwak yiluk, mbeda leyanggya, okbagya lagagirik, at eyavup yagoma ap malogo dogomwak yiluk bisiluk, o adumu andoma lagagi. \p \v 2 Lagya lagagirik, andoma dugwit, anggur enggen yugup ako mbalup agya lagagimu, at eyavup ogasagwi menda ambi angge enggen mbalogo wogurupwak yiluk, it at eyavup ogarekma malogo welagagwarikmu akoma lakba wagagi. \v 3 Lakba wagagi ako wagya lagagimu, it at eyavup malogo welagagwa ako en vakbaluk, yo yawi vaga wakbagu lagagwarik, enggen wogigitek at eyami vaga lakbagagwa. \v 4 Warogo lakbagu lagagwama, hivis aveloma ap ambi enadema lakba wagagi. Lakba wagya lagagimu, it ako en yo yawi vaga unggul nggagalogo wakbagu lagagwarik, anggadi watugwa. \v 5 Anggadi wakbagu lagagwama, ambetaga ambi lakba wagagi. Wagya lagagimu, mondok watu lagagwama, andi okbaluk, iya erogo lakbisa wagagirikmu, it akoma en nin un yo yawi vaga initwis, nin mondok initwis ogarit lagagwa. \p \v 6 Ovok initu lagagwama, abut ambi at endawi hunik ako lakbagatek, it mberen welagagwarik, ‘An nabut yi, agayuk wutu dugwit, ‘Wa’ yugugu dugwit wasogon higi o’, yiluk, enadema lakba wagagi. \p \v 7 Lakbagagi wagya lagagimu, it at eyavup yago malogo welagagwa ako en wene mbanggu dugwit, ‘Mavorangge hedaup ako at abut yi atma, mavorangge nit hedaugen mondok warusogon o’, yiluk yagagwa. \v 8 Yugu lagagwarik, eyave vakbaluk, watu lagagwarik, wolok anggur yavup ogarekma awakma weram andoma at ba wunggugugwa,” yiluk, wene andi At Yesus en wakhegek yugeragagi. \p \v 9 Yugirigya lagagirik, “At anggur yago andok ako en nggarogo oginivisogon embetep? Dek o. Lagya dogomindik, yavup malogo welagagwa ako enarogo bisiluk, enaveloma ap adik menda malogo dogomwak yiluk, mondok bisayogon o. \v 10-11 Ala wene yi, \q2 ‘It helep o valisagwi menda ako o vanggu dugwit, \q2 helep ambi hetbagagwa ako andi, \q3 mondok-mondok owanggi ndalaga o. \q2 At Nenasin inis ombok ogagagi ako ninil hugu lagagurik, \q3 ‘Wii!’ yiluk, vok yagalagwi o’,\f + \fr 12:10-11 \ft Mazmur 118:22-23\f* \p yiluk, Ala wene dirup warek ako hinil yokegetek dugwit, yagalagwi?” yiluk, yugeragagi. \p \v 12 Yugirigya lagagimu, it ako en, “Wene wakhegek yi nit niniselok, yagaliga yi,” yiluk, yedok hugu lagagwarik, vagaruguluk ogagagwa ovara, ap akwa wisane iniselok, enalon en hetbaluk lagagwa. \s1 Ap Kaisar ake baup wene \r (Matius 22:15-22; Lukas 20:20-26) \p \v 13 Hekbaluk, lagu lagagwarik, it Parisi menda nin inim, it Herodes menda nin inim, Yesus ane yupum-ndupum iri halok ovaga yidilogo baguluk lakbogogwa. \v 14 Lakbogogwa ako, At Yesus adema wagu lagagwarik, “Guru wai. Hat andi avyarat adigat ogasiga menda atma, Haren ap enelosema dombabigitek, ambi sek ambi weyak embetetek dugwit, Ala wene avyarat des erogo yugirigya heyagyo. Ap inis ombok Pemerintah Kaisar andi ake baup sek a weyak a? Hekbaup sek a, weyak a? Haren yukneran!” yiluk, yugogogwa. \p \v 15 Yugugu lagagwama, it enendawi lakot dugwit, yugwi ako yedok inugu lagagirik, “Hit nggarogo yiluk, heda magago banilagwi? Yoparip mbusi ambi An nil hagiluk, wokneres.” \p \v 16 Yugirigya lagagimu, wogogogwa. Wogugu lagagwama, At ako en “Yi sa elese ovagak helagwi? Sa inis dirup warek helagwi?” \p Yugirigya lagagimu, it ako en, “Dek o. Andi Kaisar aro,” yiluk, yugogogwa. \p \v 17 Yugugu lagagwama At Yesus ako en, “Andi halok, Kaisar angge halok andi, Kaisar at wogugwis, eke, Ala angge halok andi Ala at wogugwis, ogagu dogwes o,” yiluk, yugirigya lagagimu, it ako en “Wii” yiluk, vok yagagwa. \s1 Ap akwa hambisagwi ako, “Hivis iniluk arusogon a, dek a,” yiluk, yugogogwa wene \r (Matius 22:23-33; Lukas 20:27-40) \p \v 18 Vok yugu lagagwama, it Saduki menda ako, it ap akwa hambuluk, iniluk akluk mendok yusogon dek yagalagwi menda ako en Yesus adema lagu lagagwarik, hemetu dugwit, \v 19 “Guru wai. At Musa en dirup watya dugwit, ‘Ap ambi hwa wokbaluk abut endagetek dugwit hambigya halok, at owa aveloma, aburi endarupwak yiluk, aot at hedaup o’, \f + \fr 12:19 \ft Ulangan 25:5\f* yiluk, dirup watigirikmu, \v 20 ap ambi aburi eneyave 7 endaginipigirikmu, at manggum ako hwa ambi wigya lagagirik, abut endagetek dugwit, hombagagi. \v 21 Hambigya lagagimu, at aot ambetaga menda en hwa ako wigya lagagirik abut endagetek dugwit hombagagi, hambigya lagagimu, at aot ambetaga menda ambi wogogi ako, anderogo at endagetek dugwit hombagagi. \p \v 22 It eneyave 7 ako enaburi endaginipitek dugwit adigat hombagagwarikmu, at hwa ako eyave hivis hombagagi. \v 23 It ap eneyave 7 ako hwa ako wugwi, hambugwi, adigat ogagu lagagwarikmu, ap akwa hambuluk iniluk erogo mendok okbisaup hudi vaga, hivis ap sa ogwa arisogon embeten?” yiluk, yugogogwa. \p \v 24 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Hit Ala wene warek inim, At Ala avuput inim, dibagetek dugwit, wene andi adigat umbutu dugwit yagalagwi? \v 25 Hivis ap akwa hambuluk lendagwima en iniluk erogo mendok okbugu vaga, ap en hwa hedugwi hwa en ap hedugwi ogagu dogogubuk. It mbogot vaga yonggo nelagwi menda malaikat ako hak at dogogup o. \v 26 Eke, it ap akwa hombagagwa ako iniluk erogo mendok okbisayogon ako andi, mbuku Musa wene mbalek yo aik werek adema hali abya hagagi wene ako vaga Ala en Musa yugugu dugwit, \q2 ‘Hat hombawi endak hombagagwa ako, Averaham inim, Isak inim, Yakup inim enasin inis ombok Ala An aro’,\f + \fr 12:26 \ft Keluaran 3:6\f* \m yagagi dirup watigi ako yokegetek agipik a? \v 27 It Averaham inim, Isak inim, Yakup inim, hambuluk dek aklipmu en, Ala en ‘It enasin inis ombok Ala An aro’, yilipuk. At Ala andi it ap hambuluk dek agagi menda enasin dek o, ata, it ap hambuluk iniluk agarwik menda enasin inis ombok At aro, yiluk, hit henendawi apik hinisaliga o,” yiluk, yugeragagi. \s1 “Wene adem ombok eve yi” yiluk yugogogi wene \r (Matius 22:34-40; Lukas 10:25-28) \p \v 28 Yugirigyama, ap guru agama ambi enadema wagagi. Wagya lagagirik, it wene mbanggwis aruk hobaluk, At Yesus en wene onggo sek erogo yugirigya il higya lagagirik, “Yesus wai. Ala wene yerogo ogarup, nderogo ogarup avok wene ovok dambulik yukneragagi ako wene adem ombok ngga haliga?” yiluk, hemetigi. \p \v 29 Hemetigya lagagimu, At Yesus en yugugu dugwit, “Wene adem ombok ako yi o, \q2 ‘Hit ap Iserali yi, henaruk sek erogo hunggu dogwes o. \q3 Nenasin inis ombok Ala andi, Ala adigat At agarik. \q2 \v 30 Heneyave henanye inim, henendawi henanggela inim, \q3 ovok at henasin Ala adigat henendawi hunik ogagu dogwes o.’ \f + \fr 12:30 \ft Ulangan 6:4-5\f* \m Wene adem ombok ako andi, andi aro. \v 31 Eke, wene aswe ambetaga andi, \q2 ‘Hit heneyave henendawi hunik okedelagwi ako hak, \q3 it hinim agipik ako anderogo at henendawi hunik oginipu dogwes o’,\f + \fr 12:31 \ft Imamat 19:18\f* \m yiluk, wene mberen yagagi yi nin ambi iya heda agarik dek o,” yiluk, yugogogi. \p \v 32 Yugugu lagagimu, at guru agama ako en, “E o Guru. Sek at yegen o. Ala adigat agarik. Ala adik ambi mondok dek. \v 33 Eke, neneyave nenanye inim, nenendawi nenanggela inim, ovok at nenasin adigat nenendawi hunik dogop o. Neneyave nenendawi hunik okedelagwi andi hak, ninim agurik ako anderogo at nenendawi hunik oginipu dogop andi, mondok ombok o. Ala anggom warogo hali ovok napwak yiluk, hali hunbagwi, Ala ake bagwi, ovok erogo ogasagwi andi, maduk atma, Hat yegen andi avyarat,” yugogogi. \p \v 34 Yugugu lagagimu, At Yesus en ap ako endawi werek en iri higya lagagirik, “Hat heyave Ala avema vanggabetaliga higi o,” yugugu lagagimu, it ovok ako en, ambi inim At hemetaup enugut agagi. \s1 “At Keretus andi sa?” yugeragagi wene \r (Matius 22:41-46; Lukas 20:41-44) \p \v 35 At Yesus ako Ala awi valekma andoma en Ala wene ambi inim mamulirigya dugwit, “It guru agama ako en ‘At Ala en enogo lakba wagagi Keretus ako andi, Daut ombao’, yagalagwi andi, nggarogo yiluk yagalagwi ombasagwi?” yiluk, \v 36 “O endak, at Daut en At Averiniki endawima en iri dugwit, \q2 ‘At nenasin inis ombok en an nasin inis ombok yugugu dugwit, \q3 It hinim ndup ogorek agindik menda, An sovalogo havema bigitek neyagek, \q3 ninggis amot vikit dogenyok yiluk, oma’,\f + \fr 12:36 \ft Mazmur 110:1\f* \m yiluk, at Daut en yagagi. \v 37 At Daut ako en, At Keretus ako ‘An nasin inis ombok’ yagagi ako, nggarogo yiluk irenen At Keretus ako ‘at ombao adigat’ yagalagwi embetep?” yiluk, yugeragagi. \p It ap akwa wisane homago adema ako en wene iris ako enendawi sek umbutugwa. \s1 It guru agama henambutmu unggu sawen, suwam watu dogwes yugeragagi wene \r (Matius 23:1-36; Lukas 20:45-47) \p \v 38 Enendawi sek umbutwi werekma, mamulirigya dugwit, “It guru agama ako henambutmu unggusawen, hit henendawi suwam watu dogwes o. Enasum adup segedok yikbetaluk, ap akwa vasat ogasagwima andoma en vok yuknerapwak yiluk nagwis, \v 39 it Yakuri samban ogasagwima akoma ap ombok-ombok hora yagalagwima hora yugwi, isogo isugu dugwit, ap ombok-ombok hora yagalagwima hora yugwi, ogarup adigat enendawi sek ombasagwi. \v 40 It ap andi, akwa sogwa enangge ovok erogo wugwi, ap akwa sek enombarupwak yiluk, samban adup at ogagwi, ogasagwi andi vaga anggin mondok ombok at oginivisogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Hwa sogwa en Ala ake bagagi wene \r (Lukas 21:1-4) \p \v 41 Yugirigya lagagirik At Yesus Ala ake yoparip belagwima akoma horaik dugwit ap akwa wisane yoparip belagwima, ba wagwi il enegegi. It ap ininggis werek menda yoparip wisane bagu-sigik \v 42 hwa sogwa ambi inggis dek menda yoparip enggen maduk mberen Ala ake belagwima bagya hagagi. Ako andi seratus angga ndatak ovagak bagagi. \p \v 43-44 Bagya il higya lagagirik Yesus At eyaganggom “Omanes” yugirigya lagagirik, wagu lagagwama yugirigya dugwit, “Dibas! It ap akwa enangge wisane hegek ba wagao ovara, hwa sogwa inggis dek menda yi, at agarom hunogo naup dek hegek ovok erogo betagarikmu, it ap akwa ininggis werek menda un horok maduk at bagao ovara, at hwa sogwa angge dek dugwit ba waga yi verak eve ombok at bagas o,” yiluk yugeragagi. \c 13 \s1 Ala awi valekma masalasogon wene \r (Matius 24:1-2; Lukas 21:5-6) \p \v 1 At Yesus Ala awi valekma akoma en wunggwiam, At ane welagwi menda ambi en, “Guru wai. Helep ombok inim, o valek inim, mondok sek yi hil okanen, wii,” yiluk, vok yagagi. \p \v 2 Vok iri lagagimu, At Yesus ako en iri dugwit, “O helep vaga valek yi iya helagwi ovara, helep ovaga dambuk ogarek iligik andi ambiat ogo dogosogonbuk. Ovok erogo masalasogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Hivis anggin-mbanggin okninivup wene \r (Matius 24:3-14; Lukas 21:7-19) \p \v 3 Yugirigya lagagirik, hivis, Yesus ndom Saitun vaga hora iri lagagirik, Ala awi valek amokmot werekma, it Peterus Yakobus inim, Yaya Andreas inim, enadikmu en hemetu dugwit, \v 4 “Hat yukneregen ako, o mera oklarimi? Anderogo ogarup yukneregen ako, horok ari wagya hegek, nit nenendawi dibamunda, eyave ngga menda ogarumwi yukneran o,” yiluk, yugogogwa. \p \v 5 Yugugu lagagwama At Yesus ako en, “Ap akwa nomalhinipusawen, henendawi suwam watu dogwes. \v 6 It ap akwa wisane An ninis vaga, ‘Keretus ako an arat o’, yiluk, ap akwa wisane enendawi nomalinivusogon. \v 7 Ndup nggaganggwis, ndup sumbutwis ovok henaruk hulumwi ovara, henendawi dek arubuk o. Andi avyarat oklarisogon ovara, ‘E ako vage horok ari wandiga’, yiluk avyarat ombarubuk. \v 8 Yi ap ndi ap ininis unggul adik-adik ndup sumbutwis, o negara adik-adik ndup sumbutwis, o nggoma-nggoma o wadok iris, erom uvup agya, andi ogarisogon andi, akwa avyak baguluk yavul wasagwi wane-wane aro. \p \v 9 Wene owak dilisagwima enadema wokenombolok lagwi, it ap Yakuri samban ogasagwima en yawi hinitwis, it ap ombok inim, it ap ininis ombok inim, An ogagagis ako inil vaga vagalogo yugeravovok yiluk, wokenombolok enadoma bigiga lasogonma, henendawi suwam wakedugu dogwes. \v 10 O hivis ogarup ao hegek, sek wene yi endak akwa ap ininis unggul digosek yugeregek lagu dogop. \v 11 Wene owak dilisagwima wokenombolok lagu-selok, wene ngga yup henendawi anggin arubuk. Hit henadik henendawi hobaluk yugeragupuk. Ata andi hudi At Averiniki en yukhirigya hegek yugeragup. \p \v 12 Aswe en aswe at warupwak yiluk, vagago wogirigya, asin en abut warumwak yiluk vagago wogirigya, eke enaburi en enasin-inisa inim ogotbaluk inirupwak yiluk, wogurugwi, ogarusogon o. \v 13 An ninis hit avyarat wegep vaga it ap akwa ovok erogo enanggon henombarusogon ovara, o hivis vaga henendawi wadok dek okbaluk, dogomwi halok henagap wendakinivisogon o,” yugeragagi. \s1 Ala aburi enovaga anggin-mbanggin arup wene \r (Matius 24:15-28; Lukas21:20-24) \p \v 14 Hit Ala wene dirup warek yi yokelagwi menda andi, henendawi dibagu dogwes! \p Yesus en iri dugwit “'Alon werek adik menda weyak adigat okbisaliga menda'\f + \fr 13:14 \ft Daniel 9:27; 11:31; 12:11\f* o mogama mendek hinil hugu dugwit, ‘Wii’ yiluk, it Yudeya menda ndom vaga andoma hoda wunggu dogomwak. \v 15 Eke hoda wunggu dugwit enangge enangge umwa heda nunggubuk.” \p \v 16 “It yavupmu agarwik ako, eneyami vaga enasum enamwa heda labuk. \v 17 O andi vaga akwa enavula inim, eneyagi ao idyak wogerelagwi inim, nggarogo vupuk labuk atma, enabwa o! \v 18 O musu hunik ninggyaim, ogagya hawen samban ogagu dogwes. \v 19 At Ala en yi menda ndi menda bagagi hudi en yogak yi hudi ap akwa enovaga anggin-mbanggin okbugu lagagwa ovara, andi horok at okbugu lagagwa. Yogak ogo maduk at okbiselagwi ovara, o andi vaga enovaga anggin-mbanggin adik mondok iya erogo okbugu hasogon. \v 20 O andi vaga Ala en anggin-mbanggin ako dek erogo balipuk en ap enagap mondok wendaklaklipuk ovara, ap akwa mikbaluk enogo bogogi ako enake hudi bayogon.” \p \v 21 Yugirigya lagagirik, “O andi vaga ap ambi en ‘Yokanes, Keretus ako yoma agarik’, eke, ap ambi en ‘Yokanes, Keretus ako andi ilumu agarik’, yukirugu-selok, henendawi avyarat ombarubuk. \v 22 It huluk wene yukurugu dugwit, ‘An Keretus aro’, eke, ‘An navi Ala wene yukheraliga menda aro’, yiluk, yagan wagu dogomundik, ap akwa Ala aburi enogo bogogi ako nomalhinivuguluk, enalon werek menda inim, ogarubuk menda inim, ogarusogon ovara, dek. \v 23 Andi halok, henendawi suwam watu dogwes. Ogarup ako ao ogagetek hegek, wene endak ovok erogo vagalogo yukhirigi o,” yiluk, yugeragagi. \s1 An ap at endaklagagis ako warugwis wene \r (Matius 24:29-31; Lukas 21:25-28) \p \v 24 Yugirigya lagagirik, “O andi vaga anggin-mbanggin ako okbaluk, \q1 ‘Mo il hwis iris, \q2 saut abya dek agya, \q1 \v 25 dadiwap mbogot vaga en wema wambu wagya, \q2 mbogot vaga enanye werek menda ako wadok-wadok iris, \q3 ogarugwi o’,\f + \fr 13:25 \ft Yesaya 13:10; 34:4\f* \m \v 26 ogagya hegek An ap at endaklagagis ako niris novagangge yikedelok, nagayuk werek dugwit, hena anggelekma wambu wagya neyagup. \v 27 Wagya dogogurik, it malaikat mbogot vaga yonggo nelagwi menda ako o adem venak-venak lakbugu dogogurik, it Ala en enogo bogogi ako o atok-atok andoma en wonggalogo bisaguluk warugup o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yo ara wakhegek yugeragagi wene \r (Matius 24:32-35; Lukas 21:29-33) \p \v 28 Yugirigya lagagirik, “Yo ara anggup savuligiluk ogasiga ako wene henendawi dibas. Anggup savunggya lagarik, angga savuligiluk ogagya halok, o adem o hivi bagiluk ogasiga o, yagalagwi ako hak, \v 29 ‘anderogo ogarugwi o’, yiluk, yukhirigi ako ogagya hinil hugu dogogupik, horok vanggo yagas higi o, yiluk, ombarugup.” \p \v 30 “Hit yogak agipik ako, ao dek agatek hinigik hivis ogarup avok yukhirigi ako, ovok erogo atma agya hagup o, yiluk, avyarat yukheraliga. \v 31 Mbogot inim, wen inim andi, dek arugwi ovara, An nane andi mondok-mondok dek arisogon dek o,” yiluk yugeragagi. \s1 Enendawi suwam watu dogop wene \r (Matius 24:36-44) \p \v 32 Yugirigya lagagirik, “An ap at endaklagagis ako o ngga vaga warup inim, mo il ngga vaga warup inim, ap akwa ovok enunggut. It mbogot vaga nelagwi menda ogo enunggut. Eke, An Ala abut ogo nunggut at agirik. Ilup andi, An Nasin Ala adigat agarik,” yiluk, yugeragagi. \p \v 33 Yugirigya lagagirik, “O mera hudi oklarup andi hit henunggut atma, henendawi dibagu dugwit suwam watu dogwes o. \v 34 Ap ambi o adumu lagiluk, ogagya dugwit at ayeloman o malogo dogopwak yiluk, yavup adik-adik ogagu dogopwak yiluk vulogo bugu, at sup mbanggutmu dogopwak yiluk, yugugu, ogarogo bisiluk wilisiga ako hak, \v 35 at awi werek ako howam warimi a, hup agako warimi a, o yanggok swa ane irisim warimi a, mo nggao irisim warimi a, o andi vaga warisogon henunggut atma, henendawi anggin vaga dugwit suwam watu dogwes. \p \v 36 At warisogon ako hit ambi ugun nogo yugusim supuk erogo wagya hawen, henendawi dibaluk, suwam watu dogwes, \v 37 yiluk, An wene henendawi suwam watu dogop yukhirigi yi, ap akwa ovok erogo yugeraliga o,” yiluk, yugeragagi. \c 14 \s1 Yesus warup avok mbanggugwa wene \r (Matius 26:1-5; Lukas 22:1-2; Yaya 11:45-53) \p \v 1 Isogo ambi inis \tl Pasika\tl* inim, isogo ambi inis ‘Erom roti virisigadek menda’ ako inim, adenggen isagu lagagwa hudi vage ndugwis mberen dukluk isaruguluk ogagusim, it imam-imam enasini inim, it guru-guru agama inim en, “At Yesus nggarogo hilagago at vakbaluk, warumwi?” yiluk, avok mbanggu dugwit, \v 2 “Ap akwa war-wat yugwi inisao, isogo isagwi vaga vagarup andi dek,” yagagwa. \s1 Hwa ambi en amburup Yesus ovaga ndibagagi wene \r (Matius 26:6-13; Yaya 12:1-8) \p \v 3 At Yesus o Betaniya ap ambi inis Simon o endak amu wisane hunik welagagi amwa hora yiluk, erom ninggyama, hwa ambi amburup inis \tl narwastu\tl* amben sek onggo ombok menda iwak helep menda vaga nudik wolok nunggu wagagi. Nunggu wagya lagagirik, iwak ako atok hedalogo “Wa” yiluk amburup Yesus unggul vaga ndibagagi. \p \v 4-5 Unggul vaga ndibagya lagagimu, it ap akwa nin en yugu dugwit, “Yo amburup nggarogo enam warogo ndibagas embetep? Amburup iwak yi ako andi onggo ombok yoparip 300 \tl denari\tl* \f + \fr 14:4-5 \ft Denari ambiat andi yavup onggo satu hari ndatak. Andi halok, 300 denari andi onggo wisane.\f* vaga onggo hunogo it ininggis dek menda wogeraup sek ovara, ogaga yi hinil yokanes,” yiluk, enaninis en hwa ako mbet yugogogwa. \p \v 6 Mbet yugugu lagagwama, At Yesus ako en “Mondok sek oknetarikmu, nggarogo yiluk mbet yugisagwi? Hekbas! \v 7 It ap ininggis dek menda andi, hinim mondok mondok dogosogonma, yi menda ndi menda wogeraup umbutu hiniselok, wogeraup sek ovara, An andi, hit ninim mondok dogosogon dek. \v 8 Hwa yi An okneraup atma, oknetas higi o. An kubur okbanup horok vanggalek atma novaga amburup ndibenanggas. \v 9 Hivis sek wene wolok yi awi ndi awi yugeregek lagu dugwit hwa yi oknetas ako enendawi wenggelek dogomwak yiluk yugeregek nagu dogosogon o, yiluk avyarat yukheraliga o,” yugeragagi. \s1 At Yudas en Yesus wogeragagi wene \r (Matius 26:14-16; Lukas 22:3-6) \p \v 10 Yugirigya lagagimu, Yesus ane welagwi menda 12 ako ambi inis Yudas Ikariot ako Yesus warupwak yiluk wogerayogon imbitya lagagirik it imam-imam enasini Yesus wogeragiluk enadema lagagi. \v 11 Enadema lagya lagagirik, yugirigya lagagimu, it ako enendawi adenggen umbutu lagagwarik, “Onggo wokurusogon o,” yiluk, yugugu lagagwama, “O ngga hudi selekma agya halok wokerayogon?” yiluk, sok higya lagagi. \s1 Yesus At eyaganggom inim isogo Pasika nunggugwa wene \r (Matius 26:17-25; Luke 22:7-14, 21-23, Yaya 13:21-30) \p \v 12 Adenggen ‘Erom roti virisigadek menda’ ako ogagusim, ndugwis endak vaga wam ndomba warogo isogo Pasika isagu-sigik, Yesus eyaganggom ako en, “Yesus wai. Hadenggen wam ndomba warogo Pasika vipuk-vapuk okbaluk, nggoma isagago belamwi embeten?” yiluk, yugogogwa. \p \v 13 Yugugu lagagwama, At eyaganggom mberen lakbugu dugwit, “Hit o kota andoma nunggugu dogomundik, ap ambi sogolowak is nudik wolok lagya hinim avuk agu dogomundik, hinim at elalo o. \v 14 Umwa andoma nunggwigya halok, ap awi werek ako yugugu dugwit, “At nenasin Guru en, ‘An nane welagwi menda ninim isogo Pasika naguluk, o hamat nggoma vokot benanggao o’, yiluk, yagas,” yugurup. \v 15 Yugugu hiniselok, at ako en o handimen hamat ombok ogorek ovok vipuk werek, yukhirigya halok, andoma at isagago ba elalo o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 16 Yugirigya lagagimu, At ane welagwi menda ap mberen ako, lagu lagagwarik, o kota andoma nunggugu lagagwarik, yugeragagi ako ndatak at inil hugu lagagwarik andoma isogo Pasika isagago ba nonggagagwa. \p \v 17 Isagago ba nunggu lagagwarik, werekma, o hup agya lagagimu, At Yesus arwi 12 ako inim, wagagwa. \v 18 Wagu lagagwarik, hora yiluk, erom nunggu dugwit, At Yesus ako en “Hit An ninim erom nelagwi yi, at ambi en narumwak yiluk, An neyave wogerayogon higi o, avyarat yukhirigi o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 19 Yugirigya lagagimu, it enendawi burup agu lagagwarik, iren Yesus adema yugugu dugwit at ambi en yugigik at ambi en yugigik ogagu dugwit, “An dek ai,” \v 20 yiluk, yugugu lagagwama, At ako en, “Hit narwi 12 yi en at ambi roti ambi ninim virin ambiat vaga eralogo ninggya halok araro,” yiluk, yugeragagi. \v 21 An ap at endaklagagis yi Ala wene dirup warek atma arisogon ovara, at An neyave wogerayogon andi adigat abwa o. Eyave endaklaklipuk en, at sek duklip o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Roti inim anggur amburup inim nunggugwa wene \r (Matius 26:26-30; Lukas 22:14-20; 1 Korindus 11:23-25) \p \v 22 Yugirigya lagagirik, erom nunggu dugwit, At Yesus ako roti ambi inggimu wigya lagagirik, “Nasin Ala wa,” yiluk samban ogagya lagagirik, “Yi An neyave atma, womanes o,” yiluk, ugurogo wogeragagi. \v 23 Wogirigya lagagirik, anggur amburup nudik inggimu wigya lagagirik, “Nasin Ala wa,” yiluk, wogirigya lagagimu, it ovok at nunggugwa. \v 24 Nunggu lagagwarik, “Ala hinim dambubigagiluk yukheragagi ako, hit avyarat ombarovovok yiluk, hit ap akwa wisane henake namuya wilisogon ako yi aro. \v 25 An yogak yi hudi en hivis Ala avema bisaligama andoma en anggur amburup swi menda naup ako hudi ao ari wagatek hegek, An nayogon mondok dek o, avyarat yukhirigi o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 26 Yugirigya lagagirik, it ako ndawi wakbaluk, wunggu lagagwarik, ndom Saitun vaga unggugwa. \s1 “Peterus en ‘Yesus an nunggut’ yisogon” yugogogi wene \r (Matius 26:31-35; Lukas 22:31-34; Yaya 13:36-38) \p \v 27 Unggu lagagwarik, At Yesus ako yugurugu dugwit, \q1 “'An Ala en At wam ndomba vagenombogo agarik ako watya dogomima, \q2 wam ndomba hoda wulusogon o’,\f + \fr 14:27 \ft Zakharia 13:7\f* \pc yiluk, Ala wene vaga dirup watigirikmu, hit ovok at henanggon en hekbaniluk, hoda wulusogon ovara, \v 28 An niluk erogo mendok okbaninggya halok, nendak o Galilea ari layogon o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 29 Yugirigya lagagimu, at Peterus ako en “Dek o. It ovok, nenanggon o, yiluk, hekbagaluk hoda wunggu-selok ovara, An andi hekbagaluk hoda wilisogon dek o,” yiluk, yugogogi. \p \v 30 Yugugu lagagimu, At Yesus en “Yogak o hup swa ayam ane mberen ao yegetek hegek, hat ‘Eyave an nunggut’ hane henggam vaga yisogon, avyarat yukisiga o,” yiluk, yugogogi. \p \v 31 Yugugu lagagimu, at ako en, “An Hat ninim narup andi sek ovara, ‘Heyave an nunggut’ andi mondok yisogon dek o,” yiluk, ane avuput vaga At yugugu lagagimu, it ovok en anderogo adigat yugogogwa. \s1 Yesus o Nggesemani vaga samban ogagagi wene \r (Matius 26:36-46; Lukas 22:39-46) \p \v 32 Yugugu lagagwarik o inis Nggesemani lagagwa. Lagu lagagwarik, At Yesus ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Hit yoma dogwes. An samban ogari landiga,” yiluk, yugeragagi. \v 33 Yugirigya lagagirik, it Peterus, Yakobus, Yaya inim, wogenombolok lagya lagagirik, At ako alon iya agya lagagirik endawi anggin wisane agagi. \v 34 Endawi anggin agya lagagirik, “Ap yoma, An nendawi burup iri dugwit, hambup okneraligama, hit yoma dugwit suwam watu dogwes.” \p \v 35-36 Yugirigya lagagirik, horok lagani lagya lagagirik, elese ape somalek, Ala yugugu dugwit, “Ai \tl Abba\tl* \f + \fr 14:35-36 \ft ‘Abba’ andi Bahasa Aram. Adem andi, ‘Nain'. \f* Nain. Yogak okneraup ako, dek okbaup imbitya heyalok, dek okbain. Hat yi menda ndi menda ambi ogarup ovok sek adigatma, it anggin-mbanggin oknerasogon ako dek okbain. Ovara, An nendawi ombasiga yi, Hat ‘Dek’ imbitya heyalok asugen. Hat hendawi ombasiga ako ogaitnok,” yiluk samban ogagagi. \p \v 37 Samban okbaluk, it enadema wagya lagagirik, nogo yugusim il inugu lagagirik, Peterus ako yugugu dugwit, “Simon wai. Hat nogo yiliga a? Un satu jam suwam warup meyan embeten?” \v 38 iri lagagirik, “Weyak ogarup henendawi nggagali wagya hawen, suwam watu dugwit samban ogagu dogwes. Henendawi en sek ogarup ombasagwi ovara, heneyave en ogarup dek okinivisiga,” yugeragagi. \p \v 39 Yugirigya lagagirik endak samban ogari lagagi ako hivis ambi inim ogari lagagi. \v 40 Hivis samban okbaluk, wagya lagagirik, it ako nogo yup oginipigirikmu nogo yugwis il inugu lagagirik, nogo mumu nggarogo yuguruk yiluk, enane dek mbup yagagwa. \p \v 41 Mbup yugu lagagwama samban henggam hudi samban ogari lagya lagagirik wagya dugwit, yugeragagi. Yugirigya dugwit, “Hit sat yanggalhedugwi, nogo yugwis adigat ogasagwi. Ovok aro! It weyak ogasagwi menda An ap at endaklagagis yi neyave narupwak yiluk wogeraup hudi mondok vanggo yi waga o. \v 42 Hodorogo hiniluk ares. An neyave narupwak yiluk, An nonggo mbanggas ako wandiga atma, lasogon en,” yugeragagi. \s1 Yesus vagatugwa wene \r (Matius 26:47-56; Lukas 22:47-53; Yaya 18:3-12) \p \v 43 Ao yugirigyama, it 12 menda ambi Yudas ako it imam-imam enasini inim, it guru agama inim, it ap ombok-ombok inim it ako en ap ambi homago veram wugwi, yo yawi mbalek wugwi, ogakluk, lakbisa wagagwa ako wagu lagagwama, at Yudas ako inim at wagagwa. \v 44 At Yesus warup avok mbanggigi ako en endak it yugirigya dugwit, “Yedok havovok yiluk, ap eyave “Wa,” yugugu neyalok, ap ako andi at umbutu dugwit, vagakluk, des erogo wolok elalo o,” yiluk, wene inim mbanggugwa. \p \v 45 Wene mbanggugwarikmu, at ako wagya lagagirik, mbikit Yesus adema lagya lagagirik, “Guru wa,” yiluk, wa yugogogi. \v 46 Wa yugugu lagagimu, it ako en yedok hugu lagagwarik mbikit ininggi-vaga vagatugwa. \v 47 Vagatu lagagwama, ap ambi ugun welagagi ako en veram nggigilogo ap ombok Ala wene vagago agarik menda enasin ayeloman aruk sobalhagagi. \p \v 48 Sobalhigya lagagimu, At Yesus ako en, “Ap enonggop hwilarisagwi menda vaginipi lendagwi ako hak An anderogo at vaknerapwak yiluk, veram inim, yo yawi mbalek inim, wolok wagep ye? \v 49 Hutun-howam ninim At Ala awi valekma mamulhirigya neyagek, vaknetetek welagep ovara, yogak Ala wene dirup warek ako atma des yumwak yiluk, vaknera wagep andi sek aro,” yiluk, yugirigya lagagimu, \v 50 At arwi ovok erogo at hekbaluk, hoda wunggugwa. \p \v 51 Hoda wunggu-sigik, apsawe ambi Yesus inim lagagi ako asum eyave vaga adigat veralekma, vage vagatu lagagwama, \v 52 asum nggolalogo baluk, agap sigam hoda winggigi. \s1 Yesus owak dinggugwa wene \r (Matius 26:57-68; Lukas 22:54-55, 63-71; Yaya 18:13-14, 19-24) \p \v 53 Hoda wunggu-sigik, Yesus vagakluk at imam-imam enasin ap ombok adema lagu lagagwama, it imam-imam enasini inim, it ap ombok-ombok inim, it guru agama inim, it ovok erogo at adema homagagwa. \v 54 At Yesus wolok lagu inigik, at Peterus enambetaga yalambok lagya lagagirik imam-imam enasin awi mbumbumu mbikit nonggagagi. Nunggwigya lagagirik, at ap ako ayeloman inim horaik dugwit, hali hunikmu sogwes isakedagagi. \p \v 55 Sogwes isakedigya werekma, it imam-imam enasini inim, it wene amburup mbanggu lagagwa menda ovok inim homago dugwit, “At Yesus waruguluk, At ogaga adem sa en dibagen o?” yugogogwa menda, dek at hagagwa. \v 56 It ap iya erogo en huluk wene ovaga bagagwa ovara, it ambi en wene des erogo yegetek un nadok-hadok erogo bagagwa. \p \v 57 It nin ako mondok yugu lagagwarik, huluk at ovaga lombalogo bagu dugwit, \v 58 “At ako en, ‘Dek o. Ala awi ap akwa ininggis vaga vanggugwa ako, An masalogo baluk, ndugwis henggam vaga aveloma ap ininggis vaga ogarup dek menda ambi valugwis’, yagas o,” yiluk, yagagwa ovara, \v 59 wene yi ogo adem ambi en des erogo yegetek hagagwa. \p \v 60 Ambi en des erogo yegetek at ogagu lagagwama, at imam-imam enasin ap ombok ako enanggelekma ilim mondok iri lagagirik, Yesus yugugu dugwit, “It ap yi enane hovaga lombalogo bagalagwi atma, Hat wene onggo yugeraup ombasiga a, dek a?” \p \v 61 Yugugu lagagimu, At Yesus wene onggo ambi yegetek mbup erek at welagagi. Mbup erek welagagimu, at imam-imam enasin ako en “At mondok sek adigat agarik ako, abut ap akwa enagap wendarumwak yiluk enogo lakba wagagi Keretus ako andi Hat at ai?” yiluk, aigwakma wogogi. \p \v 62 Aigwakma wigya lagagimu, At Yesus en, “Andi ako An aro. An ap at endaklagagis ako, hivis An At avuput iya erogo agarik menda ako inggis amot vikit horaik dugwit, mbogot vaga en hena anggelekma, wambu wagya neyagup,” yiluk, yugeragagi. \p \v 63 Yugirigya lagagimu, at imam-imam enasin ako at asum libilhidigya lagagirik, “Nit ambi inim ovaga lombalogo baup dek! \v 64 At Ala weyak-weyak baup atma ovok henaruk hunggip halok eres,” yugirigya lagagimu, it ovok en “Mondok warup aro!” yagagwa. \p \v 65 Yugu lagagwama it nin ako en waris ovaga suvutbagwi, il hwilakbaluk ininggis vugut vaga watwis, ogagu dugwit “Hat sa en hatas hegen? Hodorogo iru,” yiluk yugugu lagagwama, it imam-imam enayeloman ako en ogo ininggis obak vaga watugwa. \s1 At Peterus en “Yesus an nunggut o,” yagagi wene \r (Matius 26:69-75; Lukas 22:56-62, Yaya 18:15-18, 25-27) \p \v 66 Watu lagagwama, at Peterus ako olakma wenamen vikit andoma werekma, hwavyak ap imam-imam enasin ap ombok ako ayeloman ambi wagagi. \v 67 Wagya lagagirik, at Peterus sogwes isakedigya il higya lagagirik, yokigya dugwit, “Hat ogo Yesus Nasaret menda hinim nagu lagagin ako heyagi o,” yiluk yugogogi. \p \v 68 Yugugu lagagimu, at ako en, “Hat yagaliga andi an mondok nunggut,” yiluk, sup mbanggutmu nunggwisagwima akoma winggigi. \p \v 69 Winggigirik werekma, hwavyak ako il higya lagagirik, it ap akwa ugun welagagwa ako yugirigya dugwit, “Dek o. At ap yi At arwi ako menda aro.” \p \v 70 Yugirigya lagagimu, at Peterus ako en ambi inim “An mondok dek hegek yuknisagwi,” yiluk, yagagi. Iri lagagimu, akoma dugwit, iya erogo welagatekma it ugun welagagwa ako en, at Peterus ako yugugu dugwit, “Hat Galilea menda atma, it menda avyarat heyagyo.” \p \v 71 Yugugu lagagwama, at ako en, “Hit ap yegep andi, an nunggut atma, Nasin hanum o,” yiluk, Ala hanum mbanggu hegek, \v 72 ayam ane ndugwis mberen vaga yagagi. Iri lagagimu, at Peterus ako, “Swa ayam ane ndugwis mberen vaga yegetek hegek, hane henggam vaga ‘Yesus an nunggut’ yisogon o,” Yesus en at yugogogi ako, endawi wenggeligya dugwit, endawi burup iri lagagirik, yup yagagi. \c 15 \s1 Yesus ako Pilatus adema wolok lagagwa wene \r (Matius 27:1-2, 11-14; Lukas 23:1-5; Yaya 18:28-38) \p \v 1 Hutun erogo it imam-imam enasini inim, it ap ombok-ombok inim, it guru agama inim, it wene amburup mbanggu lagagwa menda ovok inim homagu lagagwarik, wene mbanggugwa. Wene mbanggu lagagwarik, At Yesus ako heda makluk, wolok at Gubernor Pilatus adema ba lagu lagagwama, \v 2 at Pilatus ako en, “It Yakuri enowa inis ombok Hat at ai?” yugugu lagagimu, Yesus ako en, “Hat yegen andi aro,” yugogogi. \v 3 Yugugu lagagimu, it imam-imam enasini ako en yi wene ndi wene ovaga lombanggugwa. \p \v 4 Ovaga lombanggu lagagwama, at Pilatus ako en “Yi wene ndi wene Hat hovaga lombalogo bagalagwi yi, hil yokanen. Hat wene onggo yugeraup ambi ombasigadek a?” yiluk, yugogogi. \p \v 5 Yugogogi ovara, At Yesus ane dek mbup erek welagagimu, at Pilatus ako, “Wii, nalon,” yiluk, yagagi. \s1 “Yesus mondok warusogon o” yagagwa wene \r (Matius 27:15-26; Lukas 23:13-25; Yaya 18:39-19:16) \p \v 6 Eke, it ap Yakuri isogo Pasika isagu dugwit adigat, “Ap heda mago ambi andi visilogo woknerano,” yugu-selok, at Pilatus ako en visilogo wogirigya, ogagya lagagirikmu, \v 7 akoma dugwit, it nin, “Pemerintah enane hulup nenanggon o,” yiluk, ndup ogagu dugwit, ap watu lagagwama heda magago lembaga mabogogwa ako ambi inis Barabas inim welagagi. \v 8 Ap Barabas heda mago werekma, ap ombok homago Pilatus adema homari wagu lagagwarik, isogo ombok isagu dugwit, “Ap heda visilogo wokneraliga ako hak, yogak ambi visilnerano.” \p \v 9 Yugugu lagagwama, at Pilatus ako en, “Hit Yakuri henowa inis ombok ako visilogo wokeraup umbutu dugwit yagalagwi a?” yiluk, yugeragagi. \v 10 Yugeragagi ako, it ap imam-imam enasini ako enaninis umbutu dugwit, Yesus wolok wagwi, yedok inugu lagagirik, anderogo at yugeragagi ovara, \v 11 it imam-imam enasini ako en “Yesus aveloma Barabas heda visilogo woknerapwak yiluk, yugeres o,” yiluk, it ap akwa homago welagagwa ako enendawima molanggu lagagwama, \v 12 andi okbaluk, at Pilatus en ambi inim iri dugwit, “Andi halok, hiren, ap Yakuri henowa inis ombok yagalagwi yi, an nggarogo ogarik? Yukneres.” \p \v 13 Yugirigya lagagimu, it ako en, “Yo winik vaga lombalogo wakbas!” yiluk, enane ombok vaga yugugu lagagwama, \v 14 at Pilatus ako en, “At weyak ngga ogaga vaga yagalagwi o?” yugirigya lagagimu, it ap akwa yandyak-handyak yugu dugwit, “Yo vaga lombalogo wakbas!” yiluk, evenuk enane ombok vaga at yugogogwa. \p \v 15 Enane ombok vaga at yugugu lagagwama, at Pilatus ako en it ap akwa homagagwa ako, enendawi sek arumwak yiluk, Barabas ako heda visilogo wogirigya lagagirik, At Yesus andi, yo nabirok nggoralogo wakbaluk, yo vaga lombalogo bapwak yiluk, ap enayegen werek menda wogeragagi. \s1 It ap yegen werek en Yesus weyak-weyak erogo bagagwa wene \r (Matius 27:27-31; Yaya 19:2-3) \p \v 16 Wogirigya lagagimu, it ap yegen werek ako en it enasin ombok werekma, wene amburup mbalisagwima akoma, wolok nunggugu lagagwarik, it ako ovok homari warupwak yiluk, enayonggo bagagwa. \v 17 Enayonggo bagagwa ako homari wagu lagagwarik, At Yesus ako yum mudu elokwe ndimbup-ndimbup enggen hak yikbagwi, waren-waren adok-adok werek menda unggul vaga walinogo danggubagwi, \v 18 bagu lagagwarik, enane lakot vaga heyaga watu dugwit, “Wa. It ap Yakuri enowa inis ombok Hat at heyagyo o,” yiluk, \v 19 yo yawi vaga unggul nggagalogo bagwi, enowaris ovaga suvurogo bagwi, okbagu lagagwarik, enerambo yunggubaluk, enendawi lakot dugwit, agayuk wutugwa. \p \v 20 Anderogo at enda hambugu lagagwarik, yum mudu ako nggolalogo baluk, aveloma At asum yikbagagwa. \s1 At Yesus yo winik vaga lombalogo bagagwa wene \r (Matius 27:32-44; Lukas 23:26-43; Yaya 19:17-27) \p Ayum yikbagu lagagwarik, eyave yo vaga lombalogo baguluk, wolok lagagwa. \v 21 Wolok lagu lagagwarik, ap ambi inis Simon awi Kirene menda Aleksandet Urupus enasin ako andi, kampung en endawi ugun wagyama inim dambunggu lagagwarik, “Yo winik ogarek yi woman,” yiluk, enane vanggalogo yugugu lagagwarik, \v 22 Yesus wolok, o inis it enane vaga \tl Nggologota\tl*. Eke, nit nenane vaga andi Unggul Owakma, hulikmu akoma unggugwa. \v 23 Wolok unggu lagagwarik, anggur amburup inim, nggami inim, nanggelek-hanggelek okbaluk, napwak yiluk, wogogogwa ovara, hekbagagi. \v 24 Hekbagya lagagimu, it ako en yo winik vaga lombalogo bagagwa. Lombalogo bagu lagagwarik, “At ayum, sa hedigya hami?” yiluk, helep enggen vaga avut mbanggu dugwit, “Avut endenogo ligya halok, an hedayogon o. Eke, avut endenogo lagatek halok, hat at hedoman o,” sumbukedagagwa. \p \v 25 At Yesus yo winik vaga lombalogo bagagwa ako o hutun yam 9 vaga At lombalogo bagagwa. \v 26 Lombalogo bagu lagagwarik, “Yakuri enowa inis ombok ako yi aro,” yiluk, wene At ovaga lombanggugwa ako dirup warogo Yesus unggumu winimen yo vaga lombabagagwa. \v 27 Lombabagu lagagwarik, ap enonggop iya menda mberen Yesus eyave venak-venak inim yo winik vaga lombalogo bogogwa. \p \v 29-30 Venak-venak inim bugu lagagwama, it ap akwa nin lagwi-wagwi ako, lagwi-wagwi ogagu dugwit, enut wadok yugu dugwit, “Inyagot! Nabirok ale. Hat ‘Ala awi valek masalogo baluk, hivis aveloma ndugwis henggam vaga valugwis’, yegen ako heyave yo winik vaga lombalogo bagagao andi, yo winik vaga en hagap wendakedelok, soklok wambuma,” yiluk, weyak-weyak erogo bagagwa. \p \v 31 Weyak-weyak inim bagu lagagwama, it imam-imam enasini inim, it Ala wene mamuleraliga menda inim, it ako ogo inim At Yesus weyak-weyak ogagu dugwit, “Aren it ap akwa enagap wendarenavit lagagi ovara, At eyave agap wendakedaup andi, dek at higyo. \v 32 At Keretus nit ap akwa Yakuri menda nenowa inis ombok yi nit avyarat ombarugen yiluk, ninil vaga yogak At yo winik vaga en wambuma,” yiluk, enda hambugu lagagwama it ap mberen At inim yo vaga lombalogo bogogwa ako inim Yesus anggadi wakbagagwa. \s1 Yesus hombagagi wene \r (Matius 27:45-56; Lukas 23:44-49; Yaya 19:28-30) \p \v 33 Anggadi wakbagu lagagwama, o dingga yam 12 vaga yi awi ndi awi andoma, o hup agagi hegek, mbikit yam 3 howam vaga o awiya agagi. \v 34 O awiya agya lagagirik, o howam agya helan, yam 3 vaga At Yesus ako na iri dugwit, “\tl Eloyi, Eloyi, lama sabakatani\tl*!”\f + \fr 15:34 \ft a: Bahasa Aram.\f* yagagi. Andi nit nenane vaga, “Nasin Ala o! Nasin Ala o! An nano yiluk hekbanenggen o?”\f + \fr 15:34 \ft b: Mazmur 22:1\f* yagagi. \p \v 35 Anderogo iri lagagimu, it nin enendawi ugun welagagwa ako en ane iris enaruk hobagu lagagwarik, “Avyak wai. At Eliya ako yanggup yugisiga o,” yiluk, yugu lagagwama \v 36 ap ambi en vupuk lagya lagagirik, suk wombamok yo atok vaga anggur amburup eda menda inim, yomarogo Yesus napwak yiluk, ndaun okbagya lagagirik, wogugu dugwit, “Yogak hekbas. At Eliya en visilogo wombaba wagya hawen sokhugu dogosogon o,” yiluk, yagagi. \p \v 37 Iri lagagirik, At Yesus ako en na iri dugwit, endawi weranggigi. \v 38 Endawi weranggu lagagimu, yum At Ala awi valekma ilim amot sivinik welagagi ako, winiminggan nggagalogo wambu wagagi. \v 39 Eke, at yegen werek enowa Yesus elesema mendek dugwit Yesus anderogo endawi weranggu il higya lagagirik, “Ap yi Ala abut avyarat higi o,” yiluk, yagagi. \p \v 40-41 Eke it akwa wisane Yesus o Galilea welagagi hegek eneyak heda okbaluk Yesus avuk Yerusalem lagu lagagwarik, Yesus yo winik vaga lombanggugwa ako o adumu en inil lakagagwa. It akwa wisane ako enanggelekma hwa Maria awi Makdala menda inim, hwa Salome inim, hwa Maria Yoses Yakobus ao sawe it mberen inisa inim, inil lakagagwa. \s1 Yesus wimu mabagagwa wene \r (Matius 27:57-61; Lukas 23:50-56; Yaya 19:38-42) \p \v 42 At Yesus ako hambigya lagagimu, heveret hutun samban ogaruguluk vipuk-vapuk erogo bagwi vaga, o hup agya lagagimu, \v 43 it wene amburup mbalisagwi menda ako ap ambi inis Yusup awi Arimateya menda agayuk werek dombok atma, at “Ala avema banupwak o” yiluk, sokhigya werekma, alon dek akluk, at Pilatus adema lagya lagagirik, Yesus eyave warek woknirupwak yiluk, “Wokniru o,” yugiri lagagi. \v 44 “Wokniru o,” iri lagagimu, at Pilatus ako en, “Mondok hombagas,” yugwi ako aruk hobagya lagagirik, “Ayai?” yiluk, it yegen werek enowa yonggo lakbagagi ako wagya lagagimu, “Yesus mondok hombagas a dek a?” yiluk, hemekagagi. \p \v 45 Hemekagagi menda at ako en, “Mondok hombagas o,” yugugu lagagimu, eyave warek ako wa lapwak yiluk, at Pilatus ako en Yusup ako yugogogi. \p \v 46 Yugugu lagagimu, yum mudu obak ambi onggo hunggu lagagirik, wolok eyave warek ako visilogo wombaba wagya lagagirik, yum mudu obak ako vaga lobarogo helep wis mendagoma mabaluk, helep sigilogo sup lakbagagwa. \v 47 Sup lakbagagwa ako, at hwa Maria awi Makdala menda ako inim, Maria Yoses isa inim, inil hagagwa. \c 16 \s1 Yesus iluk akluk mendok yagagi wene \r (Matius 28:1-8; Lukas 24:1-12; Yaya 20:1-10) \p \v 1 It Yakuri samban okbaluk, o hup agya lagagimu, hwa Maria awi Makdala menda ako inim, Maria Yakobus isa ako inim, hwa Salome inim, it ako en yo enggen amben sek menda Yesus ovaga eralogo bamunda onggo huni lagagwa. \v 2 Onggo huni lagu lagagwarik, nogo yiluk hari minggu vaga hutun hup mo daga wagya helan, helep wimu akoma lagagwa. \v 3 Lagu dugwit, “Sa en helep larik ako hurogo bininayogon embetep?” \v 4 yiluk, inil yokugu lagagwarik, helep ombok sup larik ako sigilogo lagagi inil hagagwa. \v 5 Hugu lagagwarik, wimu akoma nunggugu lagagwama, ilumu ininggis amot vokot apsawe ambi yum mudu yirik horaik werekma inil hugu lagagwarik, enanggela wunggu dugwit “Ap yi sava agarik?” umbutu lagagwama, \v 6 at ako en “Hit henanggela wulubuk. Hit Yesus awi Nasaret menda yo vaga lombalogo bagao ako hinil yokaguluk wagep ovara, eyave yoma agarik dek. At vage iluk akluk mendok yagas. At eyave warek agarikmu, avela adigat yi hinil yokanes. \v 7 ‘An endak Galilea andoma lamindikmu neya lasogon’, yiluk, wene yukheragagi ako\f + \fr 16:7 \ft Markus 14:28\f* ndatak at ogagarikmu, At ane welagwi menda nin inim, Peterus inim, yugerelales,” yugeragagi. \p \v 8 Yugirigya lagagimu, “Wii,” yiluk, enowak wuruk yagan wimu en lagu lagagwarik, hoda wunggu dugwit, enalon en ap akwa ambi yugeregetek mbauk enane dek lagagwa. \s1 Yesus sigam agagi wene \f + \fr 16:9 \ft Ala wene Bahasa Yunani mondok endak menda ayat 8 hudi vaga wene Markus yi hekbagagwa. It ap Ala wene inilup menda en “Ayat 9 hudi en ayat 20 hudi ako andi ap Markus ako dirup watitek. Ap adik en hivis dirup watigi,” yiluk, yagalagwi.\f* \r (Matius 28:9-20; Lukas 24:13-49; Yaya 20:11-23; Lakbogogi Wene 1:6-8) \p \v 9 Hari minggu o hutun hup en At Yesus ako iluk akluk mendok iri lagagirik, at hwa Maria awi Makdala menda madis 7 endawima welagagi wibagagi ako, Yesus eyave il neyapwak yiluk, sigam agya lagagimu, \v 10 At aswei inim, arupwi inim welagagwa ako yup yi-yi wo-wo yugu-sigik, at hwa ako yonggo yugera lagagi. \v 11 Yesus iluk akluk, mendok yagas il higya lagagirik, yugera lagagi ako enaruk hunggugwa ovara, enendawi avyarat embetetek welagagwa. \p \v 12 Andi okbagu lagagwarik, werekma, Yesus aswei menda mberen o umwa en wunggu lagagwarik, suvaga lagusim, At Yesus eyave adik hunogo heda okbaluk, sigam agya lagagimu, \v 13 eneyami vaga wagu lagagwarik, enaswei nin yugera wagagwa menda it ako ogo avyarat embetetek adigat welagagwa. \p \v 14 Andi okbaluk, hivis en At ane welagwi menda eneve 11 ako erom nunggwi werekma, neyapwak yiluk, enadema sigam ari wagagi. Sigam ari wagya lagagirik, enendawi lakot atma, At iluk akluk mendok yagagi inil halok yugera wagagwa ako, enendawi avyarat embetetek iniselok, enanggadi watigi. \p \v 15 Enanggadi watya lagagirik, it ako yugirigya dugwit, “Hit yi awi ndi awi lagu dogomundik, it yi ap ndi ap andoma ovok erogo sek wene yugeregek nagu dogop o. \v 16 Sek wene yugeregek lamwi ako andi, enendawima en avyarat umbutu dogomundik, ima wombabugu-selok, enagap wendarisogon. Eke, wene andi enendawima avyarat embetetek iniselok andi, Ala en enowak dibaluk weyak okbisayogon o. \v 17 An nane enendawima avyarat umbutu-selok, it ogarubuk menda ogarusogon, it madis enendawima nonggagagi ako An ninis vaga nggigilogo wibugwis, it enane adik-adik enunggut menda yugurugwi, \v 18 mbas huli ininggis vagatwis, heda nalis amburup nunggu-selok, hambegetek at inugwis, aup idup iniselok, enovaga ininggis vakbisiluk, sek okbugwis ogarit lagu dogosogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus mbogot vaga wolok inggigi wene \r (Lukas 24:50-53; Lakbogogi Wene 1:9-11) \p \v 19 Yugirigya lagagimu, nenowa Yesus inis ombok ako At Ala en wolok mbogot vaga ba inggya lagagimu, At inggis amot vaga hora yagagi. \v 20 Ba inggya lagagimu, it ako yi awi ndi awi sek wene yugeregek nagusim, ogarubuk menda ogarit nagwis vaga it ap akwa ovok erogo, “Wene yi avyarat o,” ombarupwak yiluk, nenowa inis ombok yonggat inivit nagu lagagi. \qc \it Wene Markus ako, andi aro. Wa amin. \it*